”Ca je novega?” slavi 1. ro�endan

Predsjednik Mesi� posjetio Koroma�noEkskluzivan intervju za “Ca je novega?”

Nova betonara u KukuljanovuBiti prepoznatljiv na tržištu

transportnih betona

Potaknimo kreativnost djecePetra i Florijan osvojiliprva mjesta na Lidranu

”Ca je novega?” slavi 1. ro�endan

Predsjednik Mesi� posjetio Koroma�noEkskluzivan intervju za “Ca je novega?”

Nova betonara u KukuljanovuBiti prepoznatljiv na tržištu

transportnih betona

Potaknimo kreativnost djecePetra i Florijan osvojiliprva mjesta na Lidranu

E K O D O S T A V A D OV A Š I H V R A T A

UVODNIK

Holcim - travanj 2004.

Dragi čitatelji,

Vuuuuššš … stigli smo i do četvr-tog broja “Ca je novega?”, a s obziromda izlazimo svaka tri mjeseca, prošla jeveć cijela godina i u ovom broju slavi-mo 1. rođendan! Zato smo se u jednomod članaka prisjetili nekih tema o koji-ma smo pisali u protekloj godini dana,a isto tako najavljujemo i sljedeći korakkojeg planiramo.

Ovaj je rođendanski broj zbilja je-dinstven – nakon posjete predsjednikaHolcimovoj tvornici u Koromačnu, po-trudili smo se i, iako smo mali, uspjelipripremiti intervju u kojem predsjednikMesić odgovara specijalno vama, čita-teljima “Ca je novega?”. Nadam se davam je zbog toga drago.

U našoj je općini stvorena i novasportska disciplina, jedinstvena u svije-tu i u toj se disciplini može natjecati

samo u općini Raša, točnije u rezervatuLiburna – to je Tovaritlon, kojeg su po-krenuli rezervat Liburna i Istra bike klub.Na prvom se takvom natjecanju okupi-lo točno 30 natjecatelja, a neki su odnjih došli čak i iz Crikvenice.

U ovom broju ekskluzivno objav-ljujemo i pjesme dvoje pjesnika, Petre iFlorijana, koji su na općinskom natje-canju Lidrano pobijedili u kategorijinižih razreda, a u školu idu… u Koro-mačno! Petra i Florijan, svaka vam čast,a čestitamo i nastavnicama na trudu.

Na kraju, drago mi je da s vamamogu podijeliti i uspjeh jednog od našihkupaca, tvrtke Coopcostruttori: 18. ožuj-ka probijen je posljednji dio tunela Ma-la Kapela, koji se radi s našim cemen-tom, a to je najduži tunel u Hrvatskoj– 5.785 m.

Uživajte u čitanju!

Julija Škoro

Sretan1. ro�endan!

“Ca je novega?”tromjesečne novine za lokalnu zajednicu

Nakladnik: Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno bb, 52222 Koromačno

Glavna urednica: Julija Škoro

tel.: 052 876 900; fax: 052 876 240e-mail: info-hrv@holcim.com

www.holcim.hr

Grafička priprema:Borovac i Bence d.o.o.

SADRŽAJ

D. Rajković – Direktor transportnih betona u Holcimu HrvatskaBiti prepoznatljiv na tržištu transportnih betona . . . . 3

Održivi razvojHolcim Hrvatska ulaže 147 milijuna kn u proces održivog razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

“Ca je novega?” slavi svoj prvi rođendanIdemo korak dalje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Po prvi put Predsjednik republike posjetio KoromačnoHolcim je primjer uspješne privatizacije . . . . . . . . . . . . . . . . 6

“Kako so živeli naši stori”Zabava i okole zabavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Mladi u KoromačnuNataša Višković - “Bez mora ne bih mogla živjeti!” . . . . . . . 7

DogađajiTovaritlon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Naše škole“Nevidljivi Jurić” odjurio na pulski Lidrano . . . . . . . . . . . . . 10

AktivnostiRibolovci postaju on-line . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Jamstvo sigurnijeg istraživanja podmorja . . . . . . . . . . 13

Općina RašaU zgradi Majstila Poduzetnički inkubator . . . . . . . . . . . . . . . 14

Otpad kroz povijestSadašnjost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Va kantuneEkskluzivni intervju s predsjednikom Mesićem . . . . . . . . . . 16

2

Biciklisti kluba Istra bike dostavljaju “Ca je novega?” od vratado vrata lokalnoj zajednici oko Koromačna i svim Holcimovim

umirovljenicima.

Bilo bi nam drago s vama podijeliti našekalendare za 2004. godinu, te vas poziva-mo da dođete u Koromačno na portu, iliako ste iz udaljenijeg mjesta da nazovetena broj 052 876 935 i vrlo rado ćemo vam

ga poslati poštom. Ova je publikacija tiskana narecikliranom papiru.

Dorijan Rajković, diplomirani inže-njer elektrotehnike iz Labina, član jeUprave Holcima Hrvatska i Direktortransportnih betona. Drugim riječimaDorijan je direktor Holcimovih beto-nara što se nalaze u Lučkom (pred-građe Zagreba), zatim u Zaboku, Bistri,Karlovcu i Klani kod Rijeke koja ćeuskoro dobiti još jednu betonaru, u in-dustrijskoj zoni Kukuljanovo. Naš raz-govor o betonu i betonarama započelismo jednostavnim pitanjem za kojemožda mnogi misle da znaju odgovor,ali ipak … Dakle: “Što je to betonaraodnosno beton?”

– Beton je građevni materijal koji sesastoji od cementa, agregata, vode i adi-tiva tj. dodataka. Vrlo često se ustvarigovori o armiranom betonu što ustvariznači da je beton ojačan čelikom (arma-turom). Betonara pak je pogon za proiz-vodnju svježe betonske smjese koja se izHolcimovih betonara nakon proizvodnjemiješalicama (mikserima) prevozi do gra-dilišta. Takva vrsta betona se naziva tran-sportni beton. Kapacitet proizvodnje be-tona varira od betonare do betonare anajveći je kapacitet 130 m3 na sat u be-tonari u Lučkom.

* Od tvrtke Beton Lučko TB doHolcim Hrvatska?

– Holcim se kao svjetska korpo-racija bavi proizvodnjom cementa, beto-na i agregata. Samim time se činilo lo-gičnim da se i u Hrvatskoj krene u slič-nom pravcu. Sredinom 2001. godine jeHolcim ušao na tržište transportnih beto-na prvim akvizicijama na području Za-greba. Kupljeno je 50% Resnik betona iod tvrtke Beton Lučko su kupljeni pogo-

ni za proizvodnju transportnih betona(Lučko i Zabok). Te iste godine kupljenaje i betonara u Karlovcu dok su prošle go-dine kupljene betonare u Donjoj Bistri iKlani. U početku je tvrtka za beton bilaposeban pravni subjekt u vlasništvu Tvor-nice cementa Koromačno. Stjecajem okol-nosti od 2001. godine pa do rujna 2003.godine mijenjali su se nazivi tvrtke i toBeton Lučko TB (Transportni betoni), Ko-robeton, Tvornica cementa Koromačno,a sad, kao dio velike svjetske grupe, nosi-mo ime Holcim Hrvatska.

* Koliko je ljudi zaposleno u beto-narama?

– Oko dvadesetak no taj broj vari-ra. U betonari obično rade tri čovjeka.Disponent, osoba koja kontaktira sgradilištima i planira isporuku betona.Operater u betonari koji, po nalogu dis-ponenta, proizvodi beton i to uz pomoćautomatskog sustava za miješanje beto-na. Na kraju postoji osoba koja se baviradom na utovarivaču, uzimanjem uzo-raka betona i ostalih materijala te osta-lim potrebnim poslovima. Za svaku beto-naru postoji odgovorna osoba koja se bri-ne o tome da zadovolji potrebe kupaca.Osim toga imamo vlastiti središnji labo-ratorij u Lučkom i održavanje betonara.Od ove godine Holcimova sestrinskatvrtka TransPlus, zajedno sa svojim koo-perantima, organizira prijevoz betona au-to-beton mikserima do gradilišta i ugrad-nju auto beton pumpama.

* Po čemu je poseban beton kaoroba odnosno tržište betona?

– Beton je specifičan jer je roba ko-ja se ne može skladištiti, drugim riječimapotrebno ga je proizvesti neposredno

prije nego li će biti ugrađen što onda za-htijeva da posao radi dobro uhodan timi shodno tome postavljena organizacija.Iz toga se može zaključiti da je posao sbetonima jako dinamičan jer se lanac na-rudžba – proizvodnja – isporuka odvijau kratkom roku.

* Kako izgleda tržište betona i ko-je su tu specifičnosti?

– Kod betona s obzirom na veličinupodručja bolje je govoriti o mikro-tržišti-ma nego o velikim tržištima. U prosjekubetonara može kvalitetno opskrbljivatigradilišta u radijusu od 30 km. U većimse gradovima obično postavljaju dvije iliviše betonara. Tržišna utakmica na svimpodručjima je vrlo jaka i kupac u principuima širok izbor mogućih dobavljača beto-na (samo u Zagrebu ima oko 30 beto-nara). Naravno postoje i velike razlike me-đu dobavljačima. Veliku ulogu u kvalitetibetona ima agregat, i tu bih želio nagla-siti da Holcim ima čvrste ugovore s do-bavljačima agregata tako da ni u kriznimtrenucima ne posežemo za materijalimasumnjivog porijekla. Nažalost moram kon-statirati da je još uvijek prisutna sivaekonomija u prodaji betona odnosno iz-bjegava se plaćanje PDV-a.

* Koje su trenutno neke od pred-nosti Holcima na tržištu betona?

S obzirom da Holcim gleda dugo-ročno na tržište betona kao segment ukojem se želi razvijati nije nam cilj uspjetipreko noći i onda krenuti u nešto dru-gačije. Radimo na tome da Holcim po-stane prepoznatljiv kao broj 1 u proiz-vodnji i isporuci betona na svim tržištimana kojima smo prisutni. Prije svega namje imperativ potpuno zadovoljstvo kupcagdje veliku pažnju pridodajemo kontrolikvalitete betona i svih ulaznih sirovinakoje naravno moraju imati valjane certi-

fikate. U tu svrhu opremili smo jedansredišnji laboratorij u Lučkom gdje stručnikadar neprestano vrši kontrolu pod nad-zorom Instituta građevinarstva Hrvatske.Osim toga svaka je betonara opremlje-na automatskim sustavom za miješanjebetona čime se postiže maksimalna trans-parentnost prema kupcu. Trenutno beto-nare posjeduju certificiran sustav uprav-ljanja kvalitetom ISO 9001, a u planu jeda se ove godine zasluži i ISO 14001certifikat za sustav upravljanja okolišemodnosno zaštitom okoliša.

Trenutno planiramo akcije koje suusmjerene ka stvaranju čvršće veze s na-šim kupcima. Smatram da Holcim kaojedna globalna grupa može ponuditi ne-ka iskustva koja bi bila zanimljiva i ko-risna našim kupcima. Težimo k tome daposlovanje s Holcimom bude užitak.

* Kako stojite sa zaštitom okoliša?Na betonarama, kao i u cijeloj grupi,

pitanje zaštite okoliša i poštivanje svihpropisa i normi je najprioritetnija zadaća.Stoga su sve naše betonare opremljeneuređajima za spriječavanje emisija (fil-teri) odnosno sustavima za reciklažu pre-ostalog betona. Nećemo stati samo natome nego ćemo pokušati uljepšati svakunašu betonaru tako da se što bolje uklo-pe u sredinu u kojoj se nalaze.

* Na kojim novim projektima seradi?

– Betonara u industrijskoj zoni Ku-kuljanovo je naša najnovija investicija. Toće biti najveća betonara na području gra-da Rijeke. Tom betonarom želimo posta-viti nove standarde u samom izgledu be-tonare i po pitanju zaštite okoliša.

INTERVJU

broj 4

Biti prepoznatljiv na tržištutransportnih betona

3

Dorijan Rajkovi� - Direktor transportnih betona u Holcimu Hrvatska

tekst: Robi Selan

Betonara koja zadovolja-va sve standarde zaštiteokoliša

Na prethodnoj ste stranici imalipriliku pročitati da će Holcim Hrvatskaove godine u Kukuljanovu sagraditinovu betonaru, koja će postati 11.lokacija na kojoj poslujemo u Hrvat-skoj. Napravljena je studija o utjecajuna okoliš, a kao što je u studiji nave-deno investirat ćemo u vrhunsku teh-nologiju, te primijeniti sve standardezaštite okoliša: postojat će uređaj zarecikliranje ostataka betona, pomoćukojeg se voda nakon pranja mješalicaza prijevoz betona vraća u proizvod-nju, posebna će se pažnja posvetiti iz-gradnji sustava za odvodnju tehnološk-ih i oborinskih voda, silosi cementa imatće filtere, a pogon ćemo obložiti plo-čama debljine 5 cm posvećujući po-sebnu brigu zaštiti od buke.

Partnerstvom privatnogi javnog sektora do zašti-te mora

U Koromačnu, gdje je zaposlennajveći dio radnika, u tijeku je nekolikoprojekata. Drago nam je da smo ihmogli predstaviti predsjedniku Mesićutijekom njegove posjete Koromačnu.Prvenstveno nam je drago što smopredsjedniku predstavili investiciju upostrojenje za pročišćavanje otpadnihvoda, i to zbog toga jer je projekt rea-liziran kroz partnerstvo privatnog ijavnog sektora.

Prednost partnerstva privatnog ijavnog sektora je u tome što se ru-kovodi načelom da i javni i privatni sek-tor imaju svoje prednosti, kojima senadopunjuju kako bi unaprijedili kva-litetu života lokalne zajednice. HolcimHrvatska je zajedno s lokalnom zajed-nicom pokrenuo investiciju u postro-jenje za pročišćavanje otpadnih voda ukojem će Holcim pokriti troškove in-vesticije, i predati ga komunalnom po-duzeću 1. Maj na upravljanje. Postro-jenjem će se koristiti svi stanovnici Ko-

romačna i tvornica, čime se dugoroč-no investira u zaštitu mora.

Povećanje visine dimnja-ka tvornice u Koromačnu

Kako bismo poboljšali naš učinakna okoliš, pokrenuli smo izradu studijeo rasprostiranju emisijskih plinovatvornice cementa u Koromačnu. Kaointegralni dio studije stanovnicima Ko-romačna i okolice ponuđena je mo-gućnost da razgovaraju sa stručnjacimaEkonerga (tvrtka koja je izradila studi-ju), te da s njima podijele svoja zapa-žanja. Temeljem rezultata studije ovećemo godine započeti investiciju po-većanja visine dimnjaka, čime će ukup-ne emisije ostati nepromijenjene, a po-zitivni učinak investicije je smanjenjeutjecaja emisijskih plinova na Koromač-no i okolicu. Mjerenje i praćenje emisi-ja i dalje će biti kontinuirano pomoćumjernog uređaja na dimnjaku, ne samozbog poštivanja zakonskih obveza, veći zbog predanosti Holcima ideji odr-živog razvoja, odnosno našoj trajnojbrizi o zaštiti okoliša i povećanju kva-litete života lokalne zajednice.

Vrhunska energetskaefikasnost u proizvodnjicementa

U usporedbi s industrijom cemen-ta u Europi, Holcimova tvornica u Ko-romačnu ima potrošnju električneenergije ispod europskog prosjeka.No to ne znači da se ne može još višesmanjiti. Zbog toga smo pripremiliprojekt i od Holcima dobili odobrenjeza unapređenje mlina cementa. U ve-ljači ove godine započele su pripreme,dobili smo građevinsku dozvolu, agrađevinski radovi započinju početkomsvibnja. Zahvaljujući toj investiciji kojaće biti realizirana u sljedećih godinudana, Holcimova tvornica cementa uKoromačnu postat će jedna od ener-getski najefikasnijih tvornica cementa uEuropi smanjujući potrošnju električneenergije do 15%, odnosno 10 milijunakWh godišnje.

Prema podacima Elektroistre pro-sječna godišnja potrošnja električneenergije po domaćinstvu u Labinu iokolici iznosi 3.300 kWh, što znači daje smanjenje potrošnje električne ener-gije u Holcimu Hrvatska jednako go-dišnjoj potrošnji od oko 3.500 doma-ćinstava. Drago nam je da ovim pro-jektom kroz smanjenje potrošnje elek-trične energije štedimo prirodne resur-se i smanjujemo emisije CO2, vodećibrigu o zaštiti okoliša i time direktnodoprinosimo održivom razvoju.

Holcim - travanj 2004.4

HOLCIM

Holcim Hrvatska ulaže147 milijuna kn u procesodrživog razvoja

Održivi razvoj

Ideja koja pokreće sve tvrtke unutar Holcim Grupe je kon-cept održivog razvoja, pa se zbog toga svake godine planirajudaljnja unapređenja u procesu održivog razvoja, odnosno rastatvrtke, brige o okolišu i društvene odgovornosti. Ove godineHolcim Hrvatska u takve projekte ulaže 147 milijuna kn.

broj 4 5

S ovim, četvrtim brojem, “Ca jenovega?” slavi svoj prvi rođendan! Sret-ni smo što smo u proteklih godinu da-na neke od lijepih događaja u našoj lo-kalnoj zajednici mogli podijeliti s vama.Škole i udruge s kojima surađujemoprovode veliki broj aktivnosti, a naša ježelja da se broj korisnika tih projekatasvakim danom sve više povećava izbog toga ih želimo podijeliti s vama.

Bilo je tu prošle godine preko 200volontera u ekološkoj akciji povodomDana zaštite okoliša, a prikupljeno sme-će zamijenili smo za 500 sadnica šare-nog proljetnog cvijeća. S vama smo po-dijelili i sjećanja barba Bepa, koji je pri-je 75 godina počeo raditi u Koromač-nu. Djecu iz pet osnovnih škola smokroz projekt “Prvi dan škole” iznenadilisa Šajetom i akrobatima na biciklima, adjeca su od kreativnog materijala kojismo im poklonili napravili mnogobro-jne ukrase i prodavali ih u Labinu i Za-boku na izložbi “Stvarajmo zajedno”.

Da bismo proširili glas o aktivnosti-ma škola i udruga, prošle smo godine

dva puta organizirali Sajam dobrih ide-ja – jednom u vijećnici Općine Raša, adrugi put na Dan otvorenih vrata, nakojem ste imali priliku od štanda doštanda razgovarati s njima. Na štanduPlaninarskog društva Skitaci mogli stese popeti i na umjetnu stijenu i osjeti-ti adrenalin. Smatramo da je ovogodiš-nja organizacija Tovaritlona rezultat togpovezivanja ljudi: Tovaritlon su povo-dom Dana voda organizirali rezervatLiburna i klub Istra bike, a gladne nat-jecatelje nahranili su članovi Društvašportova na moru, sve tri udruge s ko-jima surađujemo.

Drago nam je da smo s vama mo-gli podijeliti i aktivnosti s djecom iz vr-tića i osnovne škole u Zaboku, kojimase zahvaljujemo na predivnim crtežimai tekstovima koje su napisali o Danuotvorenih vrata u Zaboku i o svojimiskustvima na božićnoj prodajnoj iz-ložbi. Ove bismo godine takvu surad-nju željeli proširiti i na neke druge loka-cije u Hrvatskoj na kojima radimo.

Prvi rođendan proslavit ćemo tako što idemo korak dalje: želeći na-staviti unapređenje komunikacije s lokalnom zajednicom, organizirat će-mo Građanski sat “Ca je novega?” a počet ćemo u Koromačnu. Kon-cept građanskog sata je da svakih šest mjeseci lokalnu zajednicu oba-vijestimo o Holcimovim projektima u procesu održivog razvoja: gospo-darskom rastu, zaštiti okoliša i društvenoj odgovornosti.

Drago nam je zato da vas možemo pozvati u prostor bivše kino sale u Koromačnu

u utorak, 6. travnja 2004. od 17 do 18 sati

na Građanski sat “Ca je novega?”

tekst: Julija Škoro fotografije: iz arhiva “Ca je novega?”

Idemo korak dalje“Ca je novega?” slavi svoj prvi ro�endan

Holcim - travanj 2004.

NAŠE MJESTO

6

Nakon što je u Puli svečano otvo-rio Europsko prvenstvo u boksu pred-sjednik Stjepan Mesić posjetio je La-binštinu, posebice Labin, Bršicu, Koro-mačno i Rabac.

Predsjednik Mesić srdačno je do-čekan u Labinu kao i prije tri godine ka-da je ovdje posljednji put boravio kaopokrovitelj 80. obljetnice Labinske re-publike. Na trgu ga je dočekalo iza-slanstvo grada Labina koje je predvo-dio gradonačelnik Tulio Demetlika, azatim je u Velom kafeu popio jutarnjukavicu u ugodnom društvu svojih do-maćina i gostiju koji su se ovdje zatekli.

“Od Vaše posljednje posjete ostva-reni su određeni gospodarski pomaci, abroj nezaposlenih smanjen je s 2.700 na1.100”, rekao je predsjednikov doma-

ćin labinski gradonačelnik Tulio De-metlika u kraćem razgovoru u gradskojpalači zatraživši potporu države za infra-strukturne projekte važne za razvojLabinštine posebno na području turiz-ma i poduzetništva. Predsjednik Mesićpreporučio je čelnicima grada Labina isusjednih općina Pićan, Raša, SvetaNedjelja i Kršan da se okrenu razvojuturizma, visokoj tehnologiji i otvaranjuproduktivnih radnih mjesta.

Na putu za Koromačno predsjed-nik Mesić je razgledao luku Bršica i za-uzeo se za njezino oživljavanje. U tvor-

nici cementa tvrtke Holcim u Koro-mačnu predsjedniku Mesiću su nakonsrdačnog dočeka zaposlenika i upravetvrtke predstavljeni projekt partnerst-va javnog i privatnog sektora: investici-ja u postrojenje za pročišćavanje ot-padnih voda u koji će Holcim uložiti 2milijuna i 700 tisuća kuna, i Holcimovainvesticija u mlin cementa vrijedna 130milijuna kuna.

“Ovo je primjer uspješne privatiza-cije u Hrvatskoj. Uz visoku tehnologijusačuvana su radna mjesta, a razvoj tvor-nice nije u suprotnosti s ekologijom irazvojem turizma u ovom kraju”, rekaoje Mesić nakon što ga je predsjednikNadzornog odbora Jakša Barbić upoz-nao s procesom privatizacije i razvo-jem tvornice, a načelnik općine RašaJosip Knapić sa suradnjom općine i up-rave tvrtke. Članovi BBK Istra Bike uru-čili su na biciklima predsjedniku novo-godišnji broj lista “Ca je novega?”, a za-tim je u ležernoj atmosferi uslijedilo

darivanje predsjednika od strane mali-šana iz Koromačna kojima će za uspo-menu sa susreta s predsjednikomMesićem ostati zajednička fotografija.

Predsjednik Mesić obišao je i ra-dove na produženju obalnog zida uRapcu te razgledao hotelske kapaci-tete tvrtki Rabac i Maslinica koji se pri-premaju za turističku sezonu. U Labinuje posjetio hrvatsko-talijansku tvrtku

Eurohouse, jedinu takve djelatnosti uHrvatskoj koja je u dvije godine po-stojanja izgradila više od 1100 mobil-nih kućica, uglavnom za naše tržište, alii za talijansko, njemačko i mađarskotržište. Posjetu Labinštini predsjednikMesić završio je na agroturističkomobjektu Pineta u Svetom Martinu gdjeje ručao u društvu svojih domaćina.

tekst: Branko Biočić fotografije: Ured Predsjednika republike

Holcim je primjer uspješne privatizacijePo prvi put Predsjednik republike posjetio Koroma�no

broj 4 7

Zabava i okole zabavi

Tako, Korizma je finila i sada morete pit, jes, toncat i zabovljat sekoliko ćete – ako ste storili co od manje dok je Korizma durala! Ćetereć da se sada more anke ženit – onaisti ki jima za kega. Ma, ja ćunvan reć da se mogli ženit i za vreme Korizmi jer crekva to ne broni,samo va šetimoni od Velega Petka se jedini ne more oženit. Ku nevervate, pitajte popa!

Bi reći da smo veći katolici nego papa, ali takova je tradicija, a onašemi tradicijami van željin reć por besedah. Kad so se nekadarmladić i mloda oženili, se je delala fešta, a ona prez balona ni moglapasat. Balon, paromo si da znomo ca je, tar ga vidimo anake danasna sake fešte kada ge tonacju oni z RKUD “Rudar” Raša! Ma, maloki više zno, forši samo oni va RKUD-e, da se balon na Labinšćine ton-ca ne samo ono fozo ka se zove “na nogi” nego se toncaju anke “lesi”,a to je balon kada su najprvo na jene bonde si mladići, a na drugemlode. Spodoban balonu je “balo de kušin”, a tonacalo se i “šetrepaši”, cotić, valcer, verac i šato.

Na pir so onda hodile samo mlode i mladići, ne anke stareji kakodanas. Mlode ne so kako danas bile vane do ranega jutra nego samodo one ori do ke so ni mati otac rekli i mogle su poć vonka samo sonen s ken so je oni pustili. Ma, mlode so kako i danas otele bit lepe,a lepce so se morale storit na neko drugo fozo nego danas. Ca sedelelo za prat vlosi, ali, jušto sejno, robo? Se je va vodo stavilo popels ognjišća, skuhalo, pustilo da se ohlodi, precedilo popel i se je dobilavoda ka se je zvola lug. (Forši van je va škole hodila kemija pa se do-mislite ca je to “lužina”.) Ben, s ten se je namesto sapunen prolo vlosi.

Tako cisti vlosi se je moglo nabrkat i to na dve fozi: železon ili skrpo. Železo s dvo roga se je steplilo na ugnjišće i okole njega so sezamotivali vlosi i tako držali zamotani jeno vrime pokle cega bi ostalinabrkani. Druga foza je da se krpa raskine na mići bokonići i š njimionda vežo mokri vlosi ki so se prstami motali va “pužići”. Kad bi seosušili i krpi molale, vlosi bi ostali nabrkani.

Se kapi da je saka mloda otele imet lepo, glatko kožo. Najlagljei najprirodnije bimo rekli je pomešat dve žlice soli s mora sa sokonod limona i sten namazat celo telo. Pokle oprat s vodo i koža ostaneglatka. Naše pranoni su delale anke maski od meda i to ovako: so zelejeno žlico meda, jeno žlico onega ca danas va butege zovemo kiselovrhnje i jeno žuto od joja. Se so to zmešale i tri puti namazale naobraz. Tako so držale dvajsti minuti i pokle oprale s teplo vodo.

Nataša Višković iz Koromačnaučenica je drugog razreda Opće gim-nazije labinske srednje škole. Rekli bis-mo da spada među učenike “prirod-njake” – dobro joj idu kemija, biologi-ja, matematika i fizika, premda joj nidruštveni predmeti, npr. jezici ne stva-raju poteškoće.

– Smatram da je hrvatsko obrazo-vanje kvalitetno, puno se može naučiti unašim školama, ali program je groznonapravljen. Sve je stisnuto, a svaki profe-sor od učenika traži maksimalno.

S obzirom da se približava polovi-ci svog srednjoškolskog obrazovanja,pitali smo je što bi po završetku moglastudirati.

– Još se tražim u nekim područjima,ali vjerojatno će to biti studij iz prirodnihznanosti. Uvijek su mi se sviđali oceano-logija i virologija, ali s obzirom da živimna moru, mislim da će to biti oceanolo-gija. To je predivna znanost. Voljela bih

puno toga istražiti i po mogućnosti otkri-ti neku novu vrstu životinja. Nadam seda se more više neće onečišćavati.

* More je, dakle, nešto što poseb-no voliš. Zašto?

– More mi se posebno sviđa zato štopokriva najveći dio planeta, život je na-stao u moru i more je još neistraženo. Bilismo na Mjesecu, ali morsko dno još je ne-poznanica. Ima nešto u moru što može-te razumijeti samo ako cijeli život prove-dete na moru. Mislim da ne bih moglaživjeti bez mora. Bit će teško kad budemmorala otići zbog studija.

* Želiš li možda zaroniti u Mari-janski jarak? U onih 11.000 metara du-bine?

– Dok ja završim studij znanost itehnolgija će napredovati, pa ćemo vi-djeti. Bilo bi lijepo zaroniti do Titanika,romantično.

* Roniš?– Volim roniti. Ronim na dah, mogu

izdržati minutu i pol pod vodom i idemdosta duboko. Nikad nisam ronila s bo-cama, ali jednog dana, kad budem pu-noljetna, prijavit ću se u ronilački klub uRapcu.

* Vjerojatno si dobro upoznalapodmorje oko Koromačna. Što seondje može naći?

– U moru oko Koromačna prije jebilo puno više svega, ali siromašenje mo-ra je opći trend u svijetu. More je kod nasjoš uvijek čisto, a obala prema Crnoj Pun-ti kao i prema Tunarici je prekrasna. Jase s društvom kupam na Pribanji kod“Druge škulje”. Isplivam cijelu obalu Ko-romačna.

* Suvišno je pitati imaš li barku iideš li u ribolov!

– Naravno, ali sve manje idem namore jer nemam vremena čak ni ljeti. Uribolov sam išla prije, dok sam bila manja.Odlazila sam s tatom na večer na pa-rangal i slično.

* Koji je tvoj najveći ribolovni us-pjeh?

– Puno onih malih ribica koje je po-jeo moj mačak. Barem je on bio sretan!

* A što ti najviše voliš jesti iz mora?– Sve sa gradela meni je super! Opće-

nito volim sve iz mora, zdravo je i ukusno.

MLADI U KOROMA�NU

Nataša Viškovi� - II razred Op�egimnazije u Srednjoj školi

Mate Blažine Labin“Bez mora ne bih mogla živjeti”

tekst i fotografija: Robi Selan

“Kako so živeli naši stori”

tekst: Robi Selan prilagodio tekst iz knjižice “Kako so živeli naši stori”;knjižicu pripremila eko-grupa srednje škole “Mate Blažine” Labin

Holcim - travanj 2004.

DOGA�AJI

8

TOVARITLON

U rezervatu smo ”Liburna” – udolini rijeke Raše, preciznije na prije-lazu između Raše i Mosta Raše. Mag-ičnost ovoga krajolika toliko je za-čudna da nam sve izgleda nestvarno,kao u nekom začaranom polusnu.

Biblijske nam se slike same otva-raju. Dok promatramo grupicu razi-granih, neupregnutih magaraca kakose veselo valjaju u toploj prašini, poredceste, u daljini nam se priviđaju pastiristada i njihove žene s glinenim krčaga-ma na glavama i sandalama ispod teš-koga sukna. Gledajući te razigrane ži-votinje, čovjek ne može, a da im poma-lo ne zavidi na bezbrižnosti i dokolici.Ni poznata magareća tvrdoglavost, na-šim magarcima, čini se, više nije presud-na karakterna osobina.

Na imanju nas dočekuje gospodinPerko, voditelj ovog izuzetno zanimlji-vog rezervata za zaštitu magaraca, ilikako je uvriježeno među pučanstvomkazati ”tovara”.

– Biciklisti samo što nisu stigli – puc-keta nestrpljivo rukama gospodin Perko.A za dugim, improviziranim šankom,na čistome zraku, neobično uhodanaekipa kuhara dragovoljaca – članovaDruštva športova na moru ”Koromač-

no”, već se dobrahno zahuktala sjecka-jući poveću hrpu luka i češnjaka. Krum-piri se gule u tišini, pedoći samo štonisu stigli, a sardele se ljeskaju u kaše-tama ”kao da su sad izvađene iz mo-ra”. Uzduž šanka, u pomalo neugled-

nim, plastičnim bocama, izložena su vr-lo dobra crna i bijela vina. A podnošanka, u kašetama, čuče voćni sokovikoje nitko niti primjećuje, niti pomjera.

– Očekujemo stotinjak ljudi. To suvećinom čitave familije biciklista – objaš-njava nam ozbiljnost zadatka kapo odkužine gospodin Eros Višković.

– Sudionici ove biciklijade plaćajukotizaciju 20 kuna i za to dobivaju pri-godne majice, ručak i piće – dodajeCavenago Robert okupan u suzamasjeckajući ljuti luk, a kompanjon EdoModrušan pomaže mu guleći velikekriške češnjaka.

Bliži se deset sati i u naš mali kamppristižu prvi natjecatelji. Neki ulijećuizravno vozeći bicikle, a oni iz udaljeni-jih mjesta Crikvenice, Umaga ili Trgetavoze svoje ljubimce na krovovima au-tomobila. Slijedi 26 kilometara dugamakadamska staza iz rezervata Libur-na, preko izvora Rakonek, Mosta Raša,Štalija, TE Vlaška, Cerova, pa sve doglavnog trga u Raši gdje karavanu oče-kuje mala okrijepa nakon ”iscrpljujuće”vožnje.

Na ogromnom, brisanom prosto-ru trga u Raši, nešto prije podne, uiščekivanju dolaska karavane, očevicismo jedne vrlo neobične, ali nimalobezazlene utrke na pomalo čudnim bi-ciklama, tzv. trokolicama. Poredani ustartnoj liniji poput bolida Formule 1,vozači tih neobičnih bicikla s tri ili če-

tiri kotača, ovisno o modelu i životnojdobi vozača, na zvuk pištaljke, razmilju-ju se ogromnim brisanim prostoromponeseni povicima i izravnim navija-njem razgaljenih mama, tata, nona inoneta. Djeca, ipak najviše uživaju uvožnji biciklama – zaključujemo.

Uto stiže i karavana. Na začeljuduge kolone posebno nam zapinju zaoči gospodin Šerif i njegov pas Bingo.

– Ovo je Bingo – ponosno nas upo-znaje gsp. Šerif sa svojim ljubimcem,patuljastim mješancem umiljata pogle-da. Bingo je pas koji jednostavno volivoziti se na biciklu. Njegovo je mjestou maloj košarici iza sica, odnosno po-više zadnjeg kotača.

– Rođen je 7.06.1992., mješanacje, boje bijele i crne – detaljno nam po-dastire podatke o svom malom prija-

tekst i fotografije: Radenko Vadanjel

broj 4 9

telju gospodin Šerif. Gospodin Šerifživi u Raši. I baš kada krenusmo lijepo”ćakulati” s gospodinom Šerifom datje signal za pokret. Bingo se nimalo neuzbuđuje što opet ulazi u košaricu. Bi-ciklistička karavana kreće natrag, pre-ma rezervatu Liburna.

– Posjekao sam gumu koja nemazračnicu. To je specijalna guma, trebaobi imati onu pjenu, kao za auto da za-pečem tamo gdje je rupa. Tata mi istovozi. Svi su tu, i pobrali su ključeve od au-ta. Zato zovem nonu da vidim da li ćuostati ili će me ona doći uzeti – poma-lo razočarano objašnjava nam odusta-janje od biciklijade Marko Faraguna, ina-če član Brdsko biciklističkog kluba IstraBIKE iz Labina.

I konačno, stiže toliko iščekivani,zasluženi ručak. Ozbiljnih lica, udub-ljeni u svoje porcije, izmoreni biciklistivraćaju organizmu toliko potrebne ka-lorije. A nakon ručka, šećer na kraju –”Tovaritlon”! Prijavljeno je deset ekipaod po tri člana.

Ali što je to ”Tovaritlon”? ”Tova-ritlon” nije niti triatlon, a nema veze nis magarcima, odnosno tovarima?

Ukratko, propozicije su sljedeće:3.000 metara vožnje biciklom – MTB,slijedi 1.300 metara trčanja, i na kraju300 metara veslanja u sandolini.

Sve dosad proživljeno, proteklo jeu ozračju rekreacijske i relaksirajućeatmosfere. ”Tovaritlonom”, koji slijedi,sudionici – natjecatelji, svojom ozbilj-

nošću i željom za pobjedom podignutće navijačku atmosferu ”do usijanja”.Stoga nije zgorega nabrojiti sve ekipe:DŠM Koromačno, Trget, Tupljak, DeConte iz Labina, Kirci – Crikvenica,Café bar Valentino iz Labina, BBK ”Is-tra BIKE” iz Labina, Holcim, ”Uninvest”iz Labina i Žlajfari.

Trčanje, pa preuzimanje štafete ivožnja biciklom, i na kraju, do cilja, san-dolinom – ukratko je kratak opis ovog,kratkog, ali vrlo zahtjevnog natjecanja.

– Evo, malo sam uspio istegnuti itetivu. I to na sandolini. Nevjerojatno, aliveslao sam u klečećem stavu kao Mati-ja Ljubek, dok su drugi sjedili u sandolini– objašnjava nam razlog svoje maleozljede Domagoj, jedan od trojice čla-nova Biciklističkog kluba Crikvenica.

Više sreće imao je gospodin Mau-ricio Božac. Njegova neobično korpu-lentna figura, malo ojačana u predijelustruka, ne ostavlja, na prvi pogled, do-

jam ”opasnog” bicikliste, ali kako tvrdisam Mauricio, polučila je vrlo dobrerezultate. – Do ljeta, sve će ovo nestati– uvjerava nas gospodin Božac, član eki-pe De Conte iz Labina.

Sakupljeni rezultati ubrzano sezbrajaju i već imamo imena pobjedni-ka. – Treće mjesto DŠM Koromačno,drugo mjesto BBK ”Istra Bike” i prvomjesto ekipa iz Tupljaka!

Na improvizirano postolje penjuse nagrađene ekipe. Da ovaj trenutakne bi bio previše svečan i pomalopatetičan pobrinuo se domaćin, gospo-din Perko. Pridruživši se pobjednicimas najomiljenijim ”tovarom” magarcemĐimijem – posljednjim Mohikancem,pardon, posljednjim magarcem ovogakraja, porijeklom iz Brguda – izmamioje dugi i veliki pljesak svih prisutnih.

I na kraju da spomenemo: ovonadasve zdravo i hvale vrijedno rekre-acijsko druženje organizirano je povo-

dom Dana voda, koji se obilježava 22.ožujka, u organizaciji BBK ”Istra bike” irezervata "Liburna".

Školarci Labinšćine pogledali su iodslušali 27. veljače u raškom RKUD-uradove što će ih 7. travnja u Puli pred-stavljati na županijskoj smotri literar-nog, dramskog i novinarskog stvara-laštva “Lidrano”.

Predstave “Nevidljivi Jurić” Osnov-ne škole “Vladimir Nazor” iz Potpićnai “Slap – La cascata” labinske Srednješkole Mate Blažine dobile su najvišepovjerenja ocjenjivačke komisije, doksu se u literarnim radovima istaknuliPetra Dobrić s recitacijom “Bura” i Flo-rijan Milevoj s pjesmom “More”, obo-je iz područne škole u Koromačnu, teučenici škole “Ivo Lola Ribar” SanjaZulijani, Renata Barišić i Ana Tavić.Sanja je napisala pjesmu “Tišina”, Re-nata “Izvor tišina”, a Ana “Sličice zime”.Rea Milevoj iz Osnovne škole “MatijeVlačića” autorica je pjesme “Moj kroj”,a Paola Kamenar iz Srednje škole“Mate Blažine” pjesama “Nada” i “Sva-kodnevica”. Verena Višković napisalaje “Plavu veštu”, a jedina sudionica izkategorije dramsko scenskih izraza ipojedinačnih nastupa Morena Jurasićkazivala je rad Ivana Buljana “Prva lju-bav”. Sve je tekstove i izvedbe ocjenji-valo Međuopćinsko povjerenstvo u ko-jemu su bile Silvija Tenčić-Stemberger

iz OŠ Matije Vlačića, Zvjezdana Sin-ković iz škole Vladimira Nazora iz Pot-pićna, Ivona Bučan iz labinske srednješkole, Mirjana Šadek iz raške osnovneškole, te labinska pjesnikinja dr. SuzanaMušković.

Svečanost je pred oko 50-ak ško-laraca u RKUD-u vodila Željana Gre-gov, a uvodnu su priredbu dobrodoš-lice pred pedesetak nestrpljivih, no do-bro raspoloženih gledatelja izveli uče-nici škole domaćina. Polaznice sedmogi osmog razreda škole “Ivana Batelića”otplesale su ritmično scensku točku popjesmi “Something”, a potom su njiho-ve kolegice, uz pratnju blok flaute ot-pjevale popularnu dalmatinsku narodnupjesmu “La musica di notte”, zasluživšiveliki pljesak. Elvira Alatić kazivala je svojrad nagrađen na prošlogodišnjem župa-nijskom “Lidranu”. Toplo je primljen iškolski zbor, otpjevavši evergreen “Jal-ta, jalta”, koji je zasigurno i one starijepodsjetio na mladost, budući da je tapjesma, posvećena miru, nezaobilaznidio glazbenih udžbenika već nekolikodesetljeća. U ponešto smirenijem, go-tovo snovitom ritmu nastavile su Ad-mira Džinić, Stela Janić, Helena Dervi-šaj i Lea Nekić, izvevši splet pjesamahrvatskih autora posvećen moru.

Posebno je dobro primljena pred-stava školske mudrosti, Osnovne školeiz Potpićna, u kojoj su učenici pod vod-stvom Nade Peršić šaljivo prikazali uo-bičajene nesporazume između nastav-nika i učenika. Karakteri su izvrsno po-gođeni, pa je tako svatko među razli-čitim tipovima učenika mogao “prepoz-nati” nekog svog školskog kolegu, iliprizvati u sjećanje neku danas smiješ-nu, ali tada bogme strašno važnu (ne)-zgodu s razrednikom ili razrednicom.Autorice teksta Danijela Petrović i Mar-tina Bilić i same su nastupale, uz Mari-janu Smolić, Samantu Floričić, Ines Bur-šić, Kristinu Stojšić, Dijanu Tončić, Mi-kelu Lukšić, Elis Baćac, Tina Jakonišića,Antonelu Fornažar i Martu Percan.

Učenica srednje škole KaterinaŠkopac interpretirala je recitaciju “Baš-ćanska ploča”, Morena Jurasić pjesmuIvana Buljana “Prva ljubav”, a VerenaVišković pjesmu “More”. Dramsko

scensku igru “Nevidljivi Jurić”, prematekstu Viktora Cara Emina izveli su De-lan Fable, Dea Lazarić, Manda Brčina,Alma Mrkonjić, Elma Mulavdić, TinaUravić, Admira Junuzović, DoloresVale i Eni Smoković, svi učenici višihrazreda potpićanske škole.

Obraćajući se učenicima i uzva-nicima, ravnatelj Stanislav Horvat, po-želio je neplasiranim sudionicima višeuspjeha na idućem natjecanju, dodavšida se ne bi trebali žalostiti, već shvati-ti to kao poticaj da nastave na najljepšinačin pokazivati svoju kreativnost.Priredbu su poduprli Općina Raša iHolcim. Predstavnik za suradnju s udru-gama te tvrtke Moreno Bartolić, rekaoje da je Holcimu vrlo drago pomoćiovakvoj manifestaciji. Osim na ekologi-ju Holcim stavlja naglasak i na obrazo-vanje najmlađih i na poticanje njihovekreativnosti, a Lidrano je jedan od bo-ljih primjera edukacije i puta kojim bimladi danas trebali krenuti. Holcim jedonirao sredstva za kupnju vrijednihknjiga kao nagrada autorima najboljihradova.

Holcim - travanj 2004.

NAŠE ŠKOLE

10

Potaknimo kreativnost djece

“Nevidljivi Juri�” odjurio na

pulski Lidranotekst i fotografije: Kristian Stepčić Reisman

M O R E

More luta i ribe guta.More duboko – ribi je oko.More pliva, tajne pokriva.More duboko – penje se

visoko.More, more …

učenik: Florijan Milevoj, 4. razredškola: OŠ Ivana Batelića,

PRO Koromačno

MALA ŠKOLA PUNA TALENATA

Petra i Florijan učenici su Područne škole iz Koromačna. Svojim su po-etskim radovima sudjelovali na Općinsko – gradskim susretima – Lidrano2004. u Raši.

U kategoriji nižih razreda osvojili su prva mjesta i time se plasirali naŽupanijsko takmičenje u literarnom izrazu koje će se održati u Puli. Mo-tive su pronašli u očuvanoj ljepoti primorskog kraja kojoj se svakog novogjutra divimo s prozora naše škole .

mentor učenika: Lorena Dobrić

B U R A

Kada bura zapuše zima mi je va duše.

Rumeno mi je lice,na glovo stavin bareto,

na ruki rukovice.

Malo fali da me zame ća,va kućo brzo ujden ja.

Tepli čaj i nogi vajer,baš son mići frajer.

učenica: PETRA DOBRIĆ, 3. razredškola: OŠ Ivana Batelića;

PRO Koromačno

broj 4 11

www.holcim.hr

Svi radnici Holcima žele vam sretan Uskrs!

Vaš Holcim

Holcim - travanj 2004.

AKTIVNOSTI

12

Vinicio Cavenago imao je devetgodina kad su ga roditelji prije gotovopet desetljeća upisali u malu školu ri-bolova, organiziranu na otoku Sv. Ka-tarina kraj Rovinja. – Bio je to jedan odprvih seminara o ribolovu štapom ubivšoj Jugoslaviji. Imao sam nekakav alu-minijski štap za pecanje, nalik dršci odkišobrana. U našim krajevima taj je alatbio sve do devedesetih praktički nepoz-nanica, rijetko se koristio. Riba se tradi-cionalno lovila udicom, prisjeća se Cave-nago tih vremena. Četiri desetljeća pa-sioniranog bavljenja sportskim ribolo-vom naš je sugovornik okrunio napi-savši čak 13 skripti o tom sportu, nami-jenjenih djeci i mladima, koje se i danaskoriste širom Hrvatske. S UmažaninomSlobodanom Šoljanom suorganizatorje male škole ribolova, gdje su stasalegeneracije mladih ribolovaca.

S Viniciom razgovaramo nakonskupštine Društva športova na moru“Koromačno”, koja je održana 20. ve-ljače. Vinicio u DŠM-u obavlja funkcijučlana Izvršnog odbora, a na skupštini jeza novog predsjednika izabran More-no Bartolić, ujedno zadužen za surad-nju s udrugama u Holcimu Hrvatska.Odmah nakon zasjedanja svoje jeklupske kolege razveselio poklonivšiim u ime Holcima računalo. Kako namje tom prigodom izjavio, računalo ćeim jako koristiti u planiranom otvara-nju internet stranice.

– Projekt nije skup, a privlači spon-zore, jer se njihov logo može staviti nastranicu. Ujedno, rezultati o natjecanjimabit će pravovremeni i svima dostupni,kazao je Moreno. – Ja sam stara škola,nadovezao se Vinicio; – Ne razumijemtu elektroniku, ali prihvaćam svaki koris-tan oblik promocije kluba, kazao je, za-hvalivši se na računalu. Holcim će, do-dao je Moreno, pomagati sve vrijedne

ekološke projekte i udruge iz lokalnihzajednica u kojima živi i radi, a međunjima i ovdašnje ribolovno društvo. Ponjegovu mišljenju, primjer je to uspješ-ne suradnje i odnosa na temelju kojegse poboljšava kvaliteta života lokalnezajednice. Zahvalivši se na donacijiCavenago je dodao da će im pokušatiuzvratiti na razne načine, od sudjelo-vanja u ekološkim akcijama do “grade-lanja” na tvrtkinim feštama. Podsjetioje da su protekle godine sudjelovali uakcijama uređenja plaža u Koromačnui Vošćici, te su u četiri navrata čistili te-ren oko mjesne škole. Akcije je potak-nuo Holcim, u želji da svaka udruga skojom surađuje i na taj način dopri-nese lokalnoj zajednici.

– Počeli smo kao totalni outsideri,prisjeća se Vinicio početaka kluba, doksjedimo u njihovim još neuređenim pro-storijama u zgradi bivšeg kina. Zahva-ljujući predanom radu s mladima i broj-nim tečajevima, postigli smo zavidnerezultate, priča nam Vinicio, dok nje-gov sin Robert mobitelom naziva svo-je klupske kolege, provjeravajući je li is-pravno upamtio titule koje su osvojili.Daniel Fonović plasirao se na svjetsko

prvenstvo održano u Umagu, u junior-skoj je reprezentaciji bio Tedi Milevoj,dok je treće mjesto na državnom prven-stvu osvojio Robert Cavenago. Njegov

je otac pak bio trener hrvatske ženskereprezentacije u surf – castingu (što bi

bilo pecanje štapom s plaže), koja je nasvjetskom prvenstvu u Portugalu osvo-jila zlatnu medalju. – Natjecanja su naj-bolja škola. Malo čudno zvuči, ali u sport-skom ribolovu često se “krade okom”.Uvijek krišom promatraš poteze kole-ga. Na natjecanju se mnogo toga moženaučiti od boljeg, kaže Vinicio. DenisBasanese, član Nadzornog odbora klu-ba, dodat će pak da je glavnina uspje-ha u treningu i upornosti. Iako je ribo-

lov prvenstveno opuštajuća razonoda,koji mnogi prakticiraju sami, Robertuse sviđa i druženje ribolovaca. Upravoje izmjenjivanje iskustava, savjeta te olak-

šavanje dobivanja ribolovnih dozvolabio razlog povezivanja. Klub je, po Vini-ciovim sjećanjima, osnovan tog davnogljeta 1989. godine i radi čisto praktičnihrazloga, kako ljubitelji ribolova ne bimorali odlaziti u 15-ak kilometara uda-ljeni Labin ili Plomin, gdje su već posto-jali klubovi. Prvi je predsjednik bio Bru-no Mišon, slijedili su Lucijan Načinović,Mario Diminić, Lučano Maglica i danasMoreno Bartolić.

Ribolovce i lovce bije glas velikihhvalisavaca bez pokrića. Je li to doistatako, pitamo Vinicia.

– Postoji samo jedna razlika izme-đu lovaca i ribolovaca, priča kroz smijeh.– Jedni lažu 365 dana u godini, a drugidok traje lovna sezona. U ovu crnu slikune ubrajaju se, po njegovu mišljenju, pra-vi sportaši, koje nije sram priznati daponekad nisu bili dobre kobi, te da jeona “vražja” orada od pet kila ipak po-bjegla, a srndać nastavio krčiti šumskegustiše. – Normalno je da je ljudima žaokada ništa ne ulove, ali taj se osjećaj nesmije pretvoriti u zavist. Bolje je čestitatiprijatelju i nadati se da će drugi puta bitibolje, zaključuje Vinicio.

Holcim poklonio ra�unalo Društvu športova na moru “Koroma�no”

Ribolovci postaju on-line tekst i fotografije: Kristian Stepčić Reisman

broj 4 13

tekst: Kristian Stepčić Reisman

Set za prvu pomoć poklon je zakojeg se nadate da vam nikad neće tre-bati. Njegova se vrijednost, naime, neprepoznaje u svakodnevnim situacija-ma, izuzmemo li vježbe na raznim te-čajevima, već u onim kritičnim momen-tima, kada svaka sekunda znači život ilismrt. Tada je prava pomoć i kvalitetnaoprema od neprocjenjive važnosti.Vodila se time i Cementara Holcim, ko-ja potpomaže brojne ovdašnje udruge,a među njima i Društvo podvodnihaktivnosti “Rabac”, kojemu je nedavnopoklonila opremu za prvu pomoć vri-jednu osam i pol tisuća kuna. Instruk-tori ronilačkog kluba zauzvrat su za če-tiri djelatnika cementare organizirali te-čaj ronjenja, a sudjelovali su i u aktiv-nostima povodom Dana zaštite okoli-ša, kada su 5. lipnja čistili podmorjeoko Koromačna. Riječ je o još jednojdonaciji jedne od najuspješnijih ovdaš-njih tvrtki, koja u sklopu svoje politikeodrživog razvoja i društvene odgovor-nosti posebno doprinosi zajednici ukojoj djeluje. Pomažu se udruge i pro-jekti koji neće ovisiti samo o povre-menim donacijama, već se i sami tru-diti pozitivno djelovati na okoliš. Ra-bački će ronioci sudjelovati na Sajmudobrih ideja 22. travnja, gdje će surad-njom s drugim udrugama pokušati do-ći do novih zanimljivih zamisli.

A ako postoji udruga u čijoj je sržiokoliš, fascinacija njegovom raznolikoš-ću i skrivenim blagom, onda je to rabač-ki ronilački klub. Ljubav prema tom iza-zovnom sportu, kojeg će Doriano Zupi-čić opisati neiscrpnim izvorom novih is-kustva, nadopunjena je i velikom odgo-vornošću. Ronjenje bez pratitelja više sene prakticira, pojašnjava nam Nine Ba-

jić, agilni predsjednik kluba. Otkako supromijenjeni propisi, ima znatno višereda. Na moru je naime obavezno no-šenje tzv. “Danovog kompleta”, kojegje roniocima kupila cementara.

– Pod vodom treba konstantno pra-titi znakove koje nam šalje tijelo. Nije pa-metno roniti bez pratitelja, i ne treba seforsirati. Neke podvodne ribolovce plijenzna odvući preduboko. Isprva je sve u re-du, misle da će izdržati, ali onda samoodjednom izgube svijest. U našem klubuto se nikad nije dogodilo. S obzirom dačovjek nikad ne zna što ga može zade-siti, pribor će nam jako dobro doći, a uzto i zakonom je obavezno njegovo noše-nje, veli Nine Bajić, dodajući da je pri-jašnja oprema zapravo pripadala Do-mu zdravlja, te da sada konačno imajuvlastitu.

Moreno Bartolić, Smiljana Hrva-tin, Alan Šišinački i Silvano Cukon, dje-latnici Holcima uspješno su završili te-čaj, pa će se jamačno katkad pridružitičlanovima DPA u istraživanju podmor-ja. Njihovim napretkom i više je negozadovoljan instruktor Doriano Zupičić.

– Tečaj je trajao od 21. do 27. ruj-na i svi su ga sudionici uspješno završili.Sastojao se od teorijskog i praktičnog di-jela. Odvijao se poslijepodne i trajao okočetiri pet sati. Riječ je o početnom kursuoznake R1 po CMAS-u, što je kratica zaSvjetsku konfederaciju podvodnih aktiv-nosti. Svaki je početak težak, ali bilo jezadovoljstvo gledati kako polaznici sva-kim danom sve bolje i bolje odrađuju vjež-be i zadatke. Posebnu pohvalu zaslu-žuje sklonost timskom radu i suradnji, štoje karakteristično za Holcim. Ona je do-šla do izražaja i na našem tečaju, ispri-čao nam je Doriano. Svako uranjanje,naglasit će, novi je doživljaj. Stari poto-pljeni brodi, novi grebeni i živa bića, sveto iznova čovjeka začuđuje i ispunjavadivljenjem. – Čak i kad odlazimo na istamjesta, osjećamo se jednako oduševlje-no kao da ih prvi puta vidimo. Ronjenjeje valjda takav sport, sažet će Dorianosvoja iskustva.

Rapčani će njega, kao i njegoveklupske kolege Kardija Županića i Do-rijana Mohorovića te Ninu Bajića pam-titi i po intervenciji prilikom ispuštanjaulja s broda Stella Polare

Ronilački klub broji 46 članova,koji se povremeno sastaju u klupskimprostorijama u uvali Maslinica. U njimase održavaju predavanja te stječu os-novna znanja o mjerama sigurnosti.Moreno Bartolić upoznao nas je i s jed-nom čudnovatom pojavom, tzv. du-binskim pijanstvom, koje nastaje zbogpovećane apsorpcije dušika u plućimaizazvane jačim tlakom ispod površine.Od njega se ljudi počinju ponašati poputpijanaca, sve im je veselo, vrti im se uglavi i slično. To može biti vrlo opasno,pojašnjava nam Moreno, kojeg će Do-riano izdvojiti kao jednog od najtalen-tiranijih polaznika.

– Najveći izdatak u ronjenju je op-rema. Cijena jednog dobrog pribora uvi-jek se kretala oko tisuću eura. Kod teča-ja se trudimo omogućiti korištenje našeopreme, jer nitko ne želi uložiti toliko mno-go novca u nešto čime se možda kasni-je neće htjeti baviti, pojašnjava Nine.Doriano će pak dodati da njihov klubjedini u Istri nudi besplatno punjenje,te da se još uvijek odupiru komercija-lizaciji. Predanost volonterstvu, ali i raddoveli su do iznimnih rezultata. Dani-jel Pizentić i Hrvoje Hrvatin osvojili su18. mjesto u podvodnom ribolovu odsedamdeset ekipa iz cijelog svijeta naKupu gradova u Malom Lošinju te kaoklub prvo mjesto na Memorijalu “To-me Stipančića” u Puli. Hrvatin je done-davno je igrao rukomet za “Rudar”, au ronilačkom je klubu je oko tri godine.Hrvoje je posebno doprinio ekipi ro-njenja na dah, dok je po podvodnojorijentaciji klub i prije bio poznat.

– Ronjenje je iznimno zanimljiv i si-guran sport, ako mu se pristupi na pravinačin i uz dobru organizaciju, zaključujeDoriano i poziva i druge ljubitelje mo-ra dobrog zdravlja da im se pridruže.

Jamstvo sigurnijegistraživanja podmorja

Holcim raba�kim roniocima darovaoset za prvu pomo�

Holcim - travanj 2004.

OP�INA RAŠA

14

S nekoliko prioritenih programa učije bi se sufinanciranje trebala uključi-ti i Istarska županija, Općina Raša na-mjerava potaknuti razvoj gospodarstvai turizma na svome području te riješitineke infrastrukturne probleme. Na po-dručju Općine Raša nekoliko je gospo-darskih subjekata zatvoreno, prije svihTvornica alatnih strojeva koja je u zlat-na vremena zapošljavala i 1.100 rad-nika, Tvornica tekstila Majstil, Luka Br-šica ne radi već 13 godina pa stoji pu-sta i prazna. Glavni su gospodarski oslo-nac Holcim u Koromačnu, Istarska tvor-nica vapna Most Raša te nekoliko ma-njih privatnih tvrtki koje uspješno po-sluju. Prvomajska se nalazi u stečaju, anedavno ju je kupila slovenska tvrtkaBarotechna koja planira u svibnju po-krenuti proizvodnju sa stotinjak radnika.

Načelnik općine Josip Knapić na-javljuje kako postoji veliki interes dazgradu bivše tvornice tekstila Majstilkoja je sad u stečaju općina otkupi za2,5 milijuna kuna te da se ona uz mini-malna ulaganja pretvori u Poduzetnič-ki inkubator. Trgovački sud u Rijeci većje dvaput objavio natječaj za prodajute zgrade, ali nažalost nije bilo interesa.“Za razliku od ranijih mišljenja mi sma-tramo da umjesto Doma umirovljenika utoj zgradi treba otvoriti Poduzetnički in-kubator”, kaže Knapić. To znači da bi sepo modelu nekadašnjeg samačkog ho-tela za rudare u Labinu gdje je otvorenPoduzetnički inkubator i u Raši prostor,pod povoljnim uvjetima, iznajmio zain-teresiranim poduzetnicima i obrtnici-ma ili onima koji tek otvaraju svojetvrtke i obrte.

Novim prostornim planom Opći-ne Raša želi se potaknuti i razvoj indu-strijske zone Štalija-Bršica, oživiti luka icijelo područje Štalija te u raškom akva-toriju razviti turistička djelatnost. I ne-davno održana tribina u Trgetu poka-zala je da se mještani protive otvaranjukamenoloma na tom području, već sezauzimaju za razvoj turizma i obnovulučkih aktivnosti posebice jer ovdje većpostoji infrastruktura. Od Istarske župa-nije je zatraženo, a ona je to i najavilada u županijskom prostornom planu uobalnom pojasu neće biti mjesta zadjelatnost kamenoloma koji devastira-ju prostor. Preostaje još uskladiti Mas-ter plan razvoja Istarskog turizma iŽupanijskog prostornog plana jer Mas-ter plan predviđa na području od Tu-narice do Trgeta izgradnju velike nau-tičke marine s 200 vezova u vrijedno-

sti 6 milijuna eura, a toga nema u Župa-nijskom prostornom planu. “Taj višego-dišnji projekt do sad nije realiziran zbogadministrativnih razloga”, kaže Knapić.Za razvoj turizma važne su i ceste pau Općini Raša namjeravaju saniratiderutnu cestu od Ravni do Skitače kakobi se povezala s turističkim dijelom,odnosno naseljima Marina, Ravni, Tu-narica i cijelim Raškim zaljevom. Žu-panija bi trebala osigurati 500 tisuća, aopćina 700 tisuća kuna. Problem je icesta Bršica-Trget u dužini od 220 me-tara gdje su se dosad dogodila tri smrt-na slučaja pa je zbog sigurnijeg pro-meta tu cestu potrebno proširiti. U Ra-ši žele zaštititi i svoju jedinstvenu arhi-tekturu koja je svojevrsni spomenikkulture jer je Raša najmlađi grad u Istri,nastao prije 60-ak godina isključivo zapotrebe rudarenja. Zgrade i krovovi

na trgu u Raši propadaju, Dom kulture,prostor RKUD-a, vrtić i škola, pa jepotrebno izraditi listu prioriteta zasanaciju. Postoji i opasnost od uruša-vanja dimnjaka toplane koja je sagra-đena 1936/37. godine. Važan projektje i rekonstrukcija vodoopskrbne traseBrdo (Labin)-Viškovići-Koromačno terješenja problema kanala otpadnih vo-da koji prolazi kroz samo mjesto, grad-nja pročiščivača otpadnih voda koji nepostoji u Raši, te postavljanje automat-skih mjernih stanica u suradnji s Holci-mom koji će mjeriti emisije dimnih pli-nova iz cementare. O svemu tome raz-govaralo se za nedavnog radnog po-sjeta Općini Raša župana Ivana Jakov-čića i dožupana Marina Brkarića pa jeza realizaciju tih projekata zatraženapotpora županije.

Op�ina Raša želi potaknuti razvoj gospodarstva i turizma

U zgradi Majstila Poduzetni�ki inkubatortekst i fotografije: Branko Biočić

Zgrada Majstila postat će Poduzetnički inkubator Otvoreni kanal otpadnih voda koji prolazi kroz Rašu

Upravna zgrada bivše Prvomajske koja je prešla u slovensko vlasništvo

broj 4 15

OTPAD KROZ POVIJEST

U poslijeratnim godinama, u vri-jeme ekonomskog čuda, raste količi-na otpada, započinje proizvodnja (itrgovina) novih roba: hladnjaka, gra-mofona, televizora i nadasve pred-meta izrađenih iz plastičnih materi-jala. Dolazi također do širenja pro-izvodnje zastora i odjeće iz sintetič-kih materijala koje nije potrebno gla-čati, peći na ugljen zamjenjuju se pe-ćima na plin, a zbog toga mnogi pred-meti, umjesto da budu spaljeni, za-vršavaju u kanti za smeće.

U industrijskim zemljama poči-nje se govoriti o tzv. Društvu “koristii baci”.

Snagom promidžbene kampanjepotrošač je bio prisiljen da zamijenisvoja trajna dobra onima jeftinijim imanje trajnima.

Ovaj ciklus završava 80-ih godi-na 20. stoljeća kada zbog velikih ko-ličina otpada njegovo nezbrinjavanjerezultira kriznom situacijom i posta-je ozbiljan organizacijski i ekonoms-ki problem. Međutim, zbog neadek-vatnih i neprihvatljivih rješenja u po-četku, kao i manjkavosti zakonodav-stva na kojem bi se temeljilo isprav-no ponašanje, otpad vrlo brzo po-staje i ekološki problem.

Količina krutog gradskog otpadas vremenom je porasla, a isto tako injegov sastav. Znatno je porasla pro-izvodnja ambalaže, prirodna vlaknakao što su svila, pamuk i lan zamje-njuju se umjetnim materijalima, pri-rodni sapun umjetnim, a proizvodnjakemijskih proizvoda se proširila.

Statistički podaci potvrđuju daraste postotni udio papira i plastike(osnovni materijali za izradu amba-laže), dok postotni udio organskogotpada ostaje na razini od oko 30%.

Iako je problem otpada prisutanod davnina, nikada nije dosegao da-našnje razmjere. Čovjek je, poučen

brzom industrijskom revolucijom,naviknuo živjeti prema načelu civi-lizacije “koristi i baci”, vjerujući da suprirodni resursi i prostorno gomila-nje otpada neograničeni.

Danas se problem otpada višene može uspješno svladati samo jed-nom tehnologijom, nego kombinaci-jom većeg broja raspoloživih tehno-logija. Takav je pristup, u skladu s prin-cipima održivog razvoja, sadržan ucjelovitom gospodarenju otpadomutemeljenom na principu:

I – izbjegavanje, V – vrednovanje i O – obrada i odlaganje.

S A D A Š N J O S T

tekst: Lori Luketa Dagostin

Holcim - travanj 2004.

VA KANTUNE

16

Nakon što je pročitao prošli broj Predsjed-nik Stjepan Mesić je rado odgovorio na nekolikopitanja posebno za čitatelje Ca je novega?

Ca je novega?: Za početak, recite nam neštoo sebi.

Predsjednik Mesić: Rođen sam 24. prosinca1934.g. u Orahovici. Pohađao sam vrlo tradicional-nu gimnaziju u Požegi gdje su bili odvojeni muški odženskih razreda, a ravnatelj gimnazije nas je razdva-jao čak i u šetnjama po korzu. Diplomirao sam naPravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1961. go-dine. Nakon toga 1965.g. kandidirao sam se za Sa-bor kao nezavisni kandidat na listi građana i postaozastupnik u Saboru SR Hrvatske. Početkom 70-ihbio sam osuđen i proveo godinu dana u zatvoru(Stara Gradiška) zbog sudjelovanja u pokretu zaravnopravnost Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji, tzv.“Hrvatskom proljeću”.

Ca je novega?: Kad ste prvi put počeli razmi-šljati da se jednog dana kandidirate za predsjedni-ka države?

Predsjednik Mesić: Pa ne znam baš koji je toodređeni trenutak bio, ali svaki čovjek u svom živo-tu se penje određenim stepenicama koje si postavikao cilj. Tako sam i ja bio načelnik općine, zastup-nik u Saboru, premijer, predsjednik Sabora i eto pred-sjednik dvije države.

Ca je novega?: Kako je godina provedena uzatvoru utjecala na Vaš život?

Predsjednik Mesić: Utjecala je na moju egzi-stenciju i na egzistenciju moje obitelji, jer, znate, nit-ko ne želi zaposliti bivšeg političkog zatvorenika bezobzira na stručne kvalifikacije. A moram reći i da bo-ravak u zatvoru nije baš ugodno životno iskustvo.

Ca je novega?: A sad malo o veselijoj straniVašeg života, Vašoj obitelji?

Predsjednik Mesić: Živim u sretnom braku sasuprugom Milkom i imamo dvije kćeri Dunju i Sašu.Sa suprugom sam se upoznao na jednom plesnjaku.Te se večeri birao najbolji plesni par, a moja žena,

koja je inače plesala balet, bila je u žiriju. Brzo samotpao na natjecanju, ali sam je gledao dok je trajalonatjecanje. Nakon službenog dijela odlučio sam za-moliti je za ples. Na sreću nisam bio baš spretan uplesu pa je ona odlučila malo me podučiti. Zato suuslijedili i ostali susreti, a zatim i 43 godine braka.Na žalost, nemam dovoljno vremena da bih im seposvetio koliko želim, a posebno se to odnosi naunuke. No, zato je svaki trenutak proveden s njimajoš vrijedniji, još dragocjeniji.

Ca je novega? s Predsjednikom

Cepljon

Jedon Cepljon se je pokle vojski oženi va Like. Je bi kus od šlove-ka i njegovemu tostu je to bilo trdo drogo. Ga je potehta po plećahi je reka: "Kršan, momak, kršan!"

"A, ne, ne!" je reka vaisti "Ja son od Cepića!"

Pisma

Va šćorica se je trefila kada ne samo da ni bilo telefoni i mobiteli,nego ni nanka saki zno čitat i pisat.

Tako je Sipe navigo i je piso doma svoje žene ka ni znala čitat.Suseda Tonina je videla da poštar duron nosi ta pisma, a je znala daMarija ne ume čitat pa nji je rekla: "Ca samo sprovljaš ta pisma nakup? Pridi poli mene, ćun ti ja pročitat ca ti muž piše!"

A Marija se ufendila: "Ca tebe interešo ca mene moj Sipe piše?!To so naše stvora! Će ben on mene pročitat kada pride doma!"

Lakomac

Tone je šo šiškat trsi i kada je paso poli Motetovih brojdi je videda Mote već šiška. Je vide i to da je na kroj reda pusti boršo i ga jetrdo zašpicalo znat ca je Mote ze za marendo. Kako je on bi dostaća na rede i obrnjen životon, je vreda stavi ruko va boršo i vine von-ka jedon lepi kus špeha. Špeh je stavi va žep i ga je pomalo jo dok ješiška, a kada je prišla ura od marendi je šo na kroj poli svoje borši.Kad ga je nadverti marnedat, je i Mote posti delat, ze svojo boršo ipriša poli njega da marendajo va kompanije.

I tako, prga Mote po borše i najedonput govori: "Ma, vrah me jedo ku mi ni neki ukro ona kus špeha!"

"Ma, vraga! I ca, sada si zosto prez marendi?""A ne son ne, son ze panceti. Nego, da mi ne zameriš ca ti govo-

rin dokle jiš, jiman marojdi, a son cu pravit da je dobro hi sako to-liko namazat špehon pa son ote nopet."

pripremio: Robi Selan