1

NADZOR ZDRAVSTVENO ZNAAJNIH GLODAVACA I KUKACA (NZZGK) SADRAJ: 1. Mioliki glodavci (biologija, fiziologija, etologija): takor selac crni takor Kuni mi Poljski mi Poljska voluharica Bizamski takor (krtica) 2. Gospodarske tete uzrokovane glodavcima (jedenje hrane, zagaivanje hrane, poari, poplave) 3. Bolesti glodavaca znaajne za ovjeka i ivotinje (bakterijske, virusne, rikecijske, protozoalne, parazitarne) 4. Naini-metode suzbijanja glodavaca (preventivne, bioloke, fizikalno-mehanike, kemijske) 5. Rodenticidi-raticidi u suzbijanju glodavaca (probavni, plinovi i sterilizanti: primjena, svojstva, djelovanje) 6. Openito o kukcima (entomologija) (podjela, graa, biologija, tete) 7. Komarci, ose, pele, bumbari (biologija, razvoj, znaaj-tete, suzbijanje) 8. Muhe, buhe, stjenice, ui (biologija, razvoj, znaaj-tete, suzbijanje) 9. ohari, grinje, krpelji (biologija, razvoj, znaaj-tete, suzbijanje) 10. Mravi, termiti, crna udovica, stonoge (biologija, razvoj, znaaj-tete, suzbijanje) 11. Deratizacija: (openito o deratizaciji, postavljanu i djelovanju otrova) 12. Dezinfekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 13. Dezinsekcija: (razvoj, primjena, sredstva) 14. Dezodorancija, asanacija 15. tetni utjecaji pesticida i zdravstvena zatita te prva pomo

2

GLODAVCI: (MI, TAKOR, VOLUHARICA ) (Biologija i znaenje glodavaca i kukaca u zatiti zdravlja i okolia) (Great fleas have litlle fleas = svatko ima svog parazita koliko god je malen) U svijetu ima ~ 5000 vrsta sisavaca i ~ 2000 vrsta glodavaca. Glodavci: Unitavaju hranu - tetoine Materijalna dobra ire bolesti Nanose mnoge tete (za jednu noi 1922. u okolici Pariza su pojeli 35 konjskih leeva Izazivaju gadljivost u ljudi Oni su jako prilagodljivi, brzo se mnoe, otporni su na mnoge klimatske i bioloke promjene. Glodavce koji su vezani na ovjeka nazivamo komensalni (ko + mensa-stol; simbioza = u kojoj jedan organizam ivi od otpada drugog biotopa) Od svih glodavaca tetoina, najvie nas zanimaju: TAKOR (crni i selac), MI te VOLUHARICA Deratizacija je unitavanje tetnih komensalnih miolikih glodavaca iz reda Rodentia, podreda Myomorpha, porodice Muridae s rodovima Rattus i Mus, a provodi se od 1928. zakljukom prve meunarodne konferencije o takoru (Premiere Conference Internacionale du rat, Paris-Le Havre). Izgradnjom Rat proof building constructions smanjio se je ulazak takora u kue pa su se oni preselili (potjerani su) u kanalizaciju i skladita. Porijeklo, rasprostranjenost, bio-karakteristike, socijalnost i adaptacija TAKOR selac (rattus norvegicus Berk., Norvay, Brown ili Commen rat) danas je kozmopolit. Potjee iz Azije (Kaspijsko jezero), blizu podruja razvoja kunog mia. U Europu se useljava (pojavljuje) poetkom 18. st. i to u: Dansku 1716. (Kopenhagen) Englesku 1728. Francusku 1750. Norveku 1762. vedsku 1790. U Sjevernoj Americi se pojavljuje oko 1775. (prva njegova pojava - useljenje je oko 1740. i od tada se iri istonom obalom, a oko 1775. zaposjeda cijelu Ameriku.) Ovi podaci o njegovom podrijetlu i naseljavanju u Europu potjeu iz knjige prof. Asaja (Deratizacija, 1999.). Meutim, hrvatska medicinska enciklopedija u opisu kuge, kae da su u starom Egiptu pronaeni mumificirani ostatci takora, a nedvojbeno je pokazano njegovo postojanje u staroj Grkoj (Heleni) jer ga spominju Tukidid i Hipokrat (oko 435. A.N.C.). takori se spominju i u Bibliji. Biokarakteristike Boja tijela je smea ili crvenkasta, a odozdo svjetlija. Vei je od crnog takora. Duina tijela mu je 24,5 (21,4-27,3), a repa 20 (17,2-22,9) cm. Rep je debeo s dosta ljuskastih prstenova (oko 220) i krai od tijela ivi blizu vode, naselja, staja, u ruevinama, kanalizacijama, podrumima, i na brodovima preko kojih se preseljava s kontinenta na kontinent. Aktivan je u sumrak i nou, u gladi agresivan, dobar pliva; ivi u oporu; kopa podzemne hodnike za spremita hrane i gnijezdenje; jede svaku hranu, sitne ivotinje, strvine; gladan napada ivotinje i ljude (djecu).

3

U prirodi su takori spolno aktivni od oujka do rujna, a u kuama kroz cijelu godinu. enka nosi 22-24 dana i okoti 6-12 (20) mladih, i to 3-7 puta/godinje. Mladi su slijepi 14-16 dana, siu 3-4 tjedna, samostalni postaju sa 6 tjedana, a spolno su zreli s 8-12 tjedana. ivi 3-7 god. Glasa se cianjem i frkanjem. Temperatura tijela mu je 37,5-38,8C. U kui ranije dozrijeva i koti se stalno kroz cijelu godinu s vie mladih nego u prirodi. Prenosnik je zaraznih bolesti. Slika 1. Reprodukcija i razvoj Uglavnom ive u oporu, a postoje i pojedinani, premda rijetki, parovi. enke se u oporu za vrijeme spolnog ara (6 sati) pare sa svim mujacima (200-600 puta/6h). Mladi mujaci postaju spolno aktivni s 3 mjeseca, a nakon godinu dana seksualnost im pada (stari) pa preuzimaju dunost uvara (1-2 god.), tj. straare na periferiji opor. enka spolno dozori nakon 8-12 tjedana, a nosi 22-24 dana. Mladi su goli 3-4 dana i slijepi 15 dana po okotu, a prije negoli progledaju prihvate specifian miris majke i opora to se oituje njihovim podvlaenjem, osim pod majku, i pod druge takore u oporu, to odrasle ne smeta. to vie, uvaju ih i sakupljaju odlutale mlade. esto u oporu naemo vie majki da u gnijezdu doje zajedniki podmladak. To je vrlo bitno. Naime, kad u oporu ugine prava majka njenu funkciju preuzima druga majka (pomajka) i tako othrani takorsku siroad. Uspjeh pomajke bit e bolji to je manja dobna razlika (maksimalno do 10-14 dana) izmeu njenih i adoptiranih mladih. Mladi s tri tjedna naputaju sisu. Poliovulija (vie jajaca u jednom folikulu) je karakteristina za takoricu, koja je spolno spremna za parenje nakon 3-5 mjeseci. Jedan par moe dati oko 850 mladih/god., a u prirodi je realno oko 150 mladih/god. Spolni ciklus zapoinje u 3. mjesecu ivota i ponavlja se svakih 4-5 dana te traje 1-2 dana i to je vrijeme kad enka moe koncipirati. U novi estrus enka ulazi odmah nakon okota/partusa. Dnevni ritam Djelatnost takora poinje kad ovjekova prestaje, tj. u sumrak i nou, a na to utjee: svjetlo-tama, temperatura, dnevna aktivnost ovjeka. No, takor selac je aktivan i danju (nalaz u elucu dnevnih ptica) za razliku od crnog takora koji danju - slabo vidi - miri. Godinji ritam takor selac ljeti uglavnom boravi/ivi u polju (preferira: jarak, ipraje, obale i nasipe rijeka, koje rado kopa-ruje odozdo prema gore), a zimi u zgradama, premda ga u njima ima i ljeti. Selei se slijede utrti put predvodnika uz jarke i nasipe. Glavna selidba je: izlazak u svibnju - poetak vegetacije (nalaz hrane i zaklona), a povratak zapoinje u rujnu i zavrava u studenom. Selidba moe biti i izvan toga termina, zbog potrage za hranom, prekobrojnosti, uznemiravanja. Pri selidbi takori selci mogu dugo plivati i roniti. Neki takori selci ive stalno vani, obino oko smetlita i na mjestima gdje ima dosta hrane. Crni takor u naem podneblju, u pravilu, ivi samo u zatvorenim prostorima tavanima i on se ne seli. (U tropskim krajevima ivi i na stablima.)

4

Hladnoa i takor selac Ne spava zimski san, ali u polju na temperaturi nioj od -10C ne izlazi iz sklonita (rova) pa mu ne treba nuditi otrovne mamke. No, u graevinama je radno i spolno aktivan te se moe trovati kroz cijelu godinu. CRNI takor koji ivi u hladnjai koti se i na 10C. takori da bi sauvali tjelesnu temperaturu, tj. da ne padnu u hipotermiju, veu se u klupko s isprepletenim repovima, pa je to poznato pod nazivom takorski kralj (njem. Rattenknig): Repovi i ui za jake golomrazice mogu se smrznuti samoamputirati. TAKOR I HRANA takor u svom okoliu izbjegava svaku novinu, pa i novu nepoznatu hranu (neofobija). Poznata i prihvaena hrana ima prednost pred onom koja se nudi prvi put. Novu hranu mladi takor, uei od majke, prihvaa nakon promatranja i gledanja to e najstariji (TEST takori) napraviti i kako e se osjeati. Mlade takore, do 1 mjesec dana starosti (teki oko 50 grama) je teko trovati, ali kad se osamostale (3 mj. stari) zaborave na upozorenja i lake prihvaaju ponuenu hranu kad ve nemaju poznate. I selac i crni takor su svederi. Hranu gomilaju u svojim stanitima 4-5 puta vie nego to trebaju. Preferiraju itarice, ali jedu i male sisavce i ptice, meso, leeve velikih ivotinja (i ljudi), jaja, pilie i . Dnevno troe 10-30 g suhe hrane, a vodenaste 60-70 g. Rijetko ugibaju zbog nedostatka hrane, a vie zbog hladnoe (hipotermije). Bez hrane mogu ivjeti 3-4 dana. Hranu zagauju fecesom i urinom. takor daje 30-50, a mi 40-100 brabonjaka i preko stotinu kapi mokrae (takor oko 15 ml) na dan. Odrasle pure i guske ubija ugrizom u glavu; prasadi i janjadi grizu trbuh; tovljenim svinjama jedu masno tkivo; slonovima stopala; esto napadaju dojenad, nemone starce (medicinski brat, zaposlenik Hitne u Zagrebu moj student na VZ 2001. ispriao mi je sluaj kada su takori jo ivoj - nemonoj starici u stanu nagrizli lice, usne i izvadili oko; make su u jednom sluaju pojele dosta lea). To je naroito izraeno kad su u oporu i ivotnoj ugrozi (manjak hrane). U seoskim domainstvima, kod jake invazije takora, u velikoj opasnosti su pilii, jaja i slabe kokoi. Jaja odgrizaju po poduoj osi, dok ptice (vrana, galeb, ) grizu jaje popreno, a lasica ga bui na polovima i ispija. Voda i glodavci takor selac osjetljiviji je na nedostatak vode od crnog takora, pa u nedostatku vode jede biljno korijenje, repu, voe. Zimi u nedostatku vode jede i snijeg. Mi je manje osjetljiv na nedostatak vode od takora i on treba oko 1 ml vode/dan. GLODAVCI pojedu, ali jo vie unite hrane (oneienje). Prema FAO, god. 1982. takori su unitili oko 42 mil. tona hrane (U$D 30 bilijuna). Glodavci unite 1/3 1/5 svjetske hrane, a u pojedinim dijelovima svijeta i CIJELI UROD. Trokovi nastali zbog unitenja hrane i unitavanja glodavaca bili bi dostatni da zadovolje najsiromanije hranom, odjeom i obuom, ne raunajui trokove za lijeenje oboljelih od bolesti posredovanih glodavcima. Pokretljivost Sporiji je od ovjeka, make i psa; kod brzog tranja skae i brzo se sklanja. Crni takor je bri od takora selca. Na prednjoj nozi ima 4, a na stranjoj 5 prstiju. Dobro se penje po zidu; skae uvis do 80 cm, udalj do 50 cm, a izuzetno do 100 cm. Radije se penje prema gore, ali ako mora skae i silazi odozgo prema dolje. S 10 m pada/skoka ostaje neozlijeen poput make; glatku okomitu povrinu od 1 m (uvis) ne moe svladati; uplaen i u tijesnom prostoru moe skoiti ovjeku iznad koljena. Uplaeni takori ciei skau uvis. Isto tako kad se odrasli takori tuku, skau uvis. Crni takor je bolji skaka i on moe skoiti s krova na krov; s krova na balkon; sa stabla na kuuprozor-balkon i obratno. Dobro se penje po drveu. Brzo tri po brodskom uu. On hoda i po ici drei balans uvrnutim repom, ali se na njega ne moe objesiti, niti se s njim moe poduprijeti (poput vrane).

5

takor selac se s lakoom provlai kroz pravokutne rupe s oknom 2,5x3 cm i okrugle rupe od 2,5 cm te kroz cijevi od 3,8 cm. Kroz otvore se provlai bono, a kroz cijevi se provlai okomito-poduno. Budui da se maka ne moe provlaiti kroz cijev promjera ispod 6 cm, preporua se mamke za takore stavljati u cijevi promjera do 6 cm. Glodanje je usaeni nagon u takora. On gloe drvo, olovo, cink, kositar, aluminij, plastiku, jednom rijeju sve osim tvrdih kovina, stakla, vrstog kamena i jakog betona. Glodanjem oteuju elektro-, plino-, vodo- i druge instalacije uzrokujui poare, poplave, eksplozije, otrovanja plinom, nanosei ogromne materijalne tete. God. 1996. prizemljen je avion zbog ulaska takora u mainu. Smatra se da takori moraju glodati da bi brusili sjekutie kako bi zatvorili eljust. No, dokazano je da takori drani u staklenim posudama mogu brusiti zube struganjem zuba o zub, ali su im drae tvari koje se nalaze oko njih. Zubi im rastu oko 0.4 mm/dan. (Tvrdoa takorskih zubi -selca i crnog- mjerena MOH's scale tvrdoe iznosi 5,5, a tvrdoa eljeza iznosi 4,0.) Ugrizanje-ujedanje: takori (rjee mievi) esto ugrizu (teina 500 kg/cm; 6x/sek.) ovjeka (djeca, starci): to se deava u loim socioekonomskim standardima ivljenja. Od 65 ugrizenih ljudi 7 ih je dobilo groznicu, a 60% njih su djeca do 1 godine. God. 1929. i 1979. zabiljeen je sluaj da su gladni takori ubili i pojeli ovjeka. Pretpostavlja se da New York City ima 2-5 takora po stanovniku u kojem je 1992. ugrizeno 254, a 1993. 264 ovjeka. Kopanje zemlje - takor selac rado (crni ne) kopa zemlju odozdo prema gore, gurajui zemlju unazad. Kopajui povrinski, zemlju odbacuje 1-1,5 m unazad. Kopajui zemlju, esto moe izglodati elektrokabele, vodovodne i kanalizacijske cijevi, zbog ega mogu nastati tete i bolesti (infekcija iz kanala ulazi u dovod vode). U dubinu, obino kopa do 40 cm i ako su temelji kue dublji (50-80 cm) nee ispod temelja ui u kuu. Plivanje takor selac moe plivati 1,0-1,5 sat bez odmora te lako prepliva rijeku. Nizvodno pliva i preko 30 km. Roni, ako je u opasnosti i do 2 min. ili pri hvatanju riba. (Sposobnost ronjenja, plivanja i kopanja te glodanja, bitno je poznavati radi gradnje rat proof building). Povraanje izgleda da takori ne mogu povraati (denerviran jednjak) - to je bitno za njihovo trovanje (Steiniger, 1952). (Ako ne povraaju, lake ih se truje, a njihov zatrovani eluani sadraj nee nepoeljno otrovati druge ivotinje. No, to nije sigurno, jer obolijevaju od morske bolesti - iji je glavni simptom munina i povraanje.) CRNI takor ne kopa i nerado pliva (osim u nudi) i u vodi se brzo umara i utapa, jer radije ivi na tavanima i potkrovljima kua. Osjetila-utila VID - im je slabo razvijen. Razlikuju samo svijetle i tamne nijanse. Meutim, miris, dodir, okus i sluh su im razvijeni dobro. NJUH - im je jako razvijen i njime prepoznaju svoj i tui opor, spol, hranu. OKUS - im je naroito razvijen pa u meki mogu otkriti toksinu tvar u koncentraciji od 0,5 ppm. Sluh - osjeaju buku i frekvenciju veu od ovjeka (i do 100 kHz), u prosjeku 50-60 kHz. Dodir im je razvijen preko dlaka i brkova to im omoguuje dobru orijentaciju i izbjegavanje prepreka. Meusobno sporazumijevanje - se odvija kratkim ultrazvunim glasanjem kraim od 300 s i to: kad su u opasnosti, kad su u estrusu, kad nailazi dominantna jedinka. Mladi prije sisanja proizvode zvuk koji uvjetuje sekreciju prolaktina, a potom majka isputa mlijeko u sisu. ienje takor se rado lie-isti to je dobro za kontaktne otrove. takor na sebe, hodajui po mekama, navue kontaktne prakaste otrove i kad se odmara lie se i otrov unosi u eludac.

6

Zajedniki ivot obino jedan par naseli ne naseljeno podruje, oznauje ga feromonima i napravivi sklonite, brani ga od uljeza. Mladi iz legla ostaju i tako se zajednica poveava i u njoj nema prava jaega. Ako ima dovoljno hrane ta zajednica moe primiti i pridolice radi lake obrane podruja. Kad pridolica doe, slijedi okraj a nakon toga potuje se pravo jaega. Ako je pak podruje jako naseljeno onda nema opora s vlastitim podrujem, ali je borba za hranu: ugrizi, cia te bjeanje ak i na stabla. U borbi se neprijatelj napada za testise, trbuh i vrat. Osim naseljenih takora, takori lutalice trae partnere s kojima e zauzeti nova podruja. Oni puno lake uzimaju postavljene mamke od stalno naseljenih takora. Kanibalizam je, normalno, rijetka pojava. On nastaje ako su u oporu uginule ili slabe ivotinje. U nestaici hrane, u gusto naseljenom podruju, pojavljuje se takor vuk koji ubija slabije mujake, a potom slabe enke da bi preivio. Ta pojava nije uroeno svojstvo te se ne moe odgojiti takora koji bi bio deratizator, tj. ubijao i rastjerivao takore. Crni takor koji ivi u kuama nije tako ratoboran prema uljezu. Kada su u kui/nastambi selac i crni takor, prvi zauzima podrume, prizemlja i kanalizaciju, a drugi (crni) vie etae i potkrovlja. Sklonita u prirodi takor selac kopa podzemne hodnike gdje odlae hranu koja je dalje od gnijezda i njihova obitavalita. takori se gnijezde u podzemnim hodnicima u kojim spremaju hranu, stanuju mladi (hodnik je slijep; 4x2 m), a i stari (hodnik ima 2-5 otvora) takori. Svi hodnici su meusobno povezani. Hodnik za mlade je slijep i moe biti dug i do 4 m i irok do 2 m na dubini 30-40 cm. Slijepi hodnici nemaju stelje, a hodnici za gnjezdenje imaju. Zapremina hodnika za par takora je 15-25 L (bitno znati ako se truje plinom - fosforovodikom). takori sklonita stalno preoblikuju, prema svojim potrebama. U hranidbenim (skladinim) hodnicima nema takora. U njima je propuh. Ti hodnici su uvijek blizu izvora hrane. U ratu, oko logora i rovova, gdje ima dosta odbaene hrane, takori se vrlo brzo naseljavaju. Isto tako brzo se nasele oko klaonikih otpada. takori vodu dobivaju, uglavnom iz korijenja, voa i povra. CRNI TAKOR Rattus rattus L. (kuni, crni, brodski, krovni) u prirodi ivi na drveu i ne gradi podzemna sklonita. U kuama, gdje preteno ivi, gloe grau i u njoj bui gnijezda, pa u tavanu ponekad - moe pregristi gredu. I on je kozmopolit. Potjee iz jugoistone AZIJE i preko Indije, Crvenog mora, Sredozemlja i Afrike, dolazi (kriarski ratovi) brodom u Europu (11.-12. st.). U junu Ameriku ide brodovima 1544. u Peru; 1615. na Bermuda, te u SAD-e (Virgijija i Nova kotska) u 17. st., a potom u 18. st. se iri po cijeloj SAD. takor selac (rattus norvegicus) je dominantniji i ratoborniji od crnog takora, kojega je potisnuo, uglavnom u luke i graevine (kue). Crni takor je manje ovisan o ljudskim otpacima. Crni takor je u kasnom srednjem vijeku u Europi, preko takorske buhe, uzrokovao pandemiju kuge. Bioloke osobine - znaajke Odozgo je sme, a odozdo bijel (smee-bijel) ili odozgo crn, a odozdo sivkast (crno-sivkast). Rep (22 cm) s vie od 250 ljuskavih prstenova je dulji (18,6-25,2 cm) od tijela (20 cm; 15,8-23,5 cm). Uke su mu dugake 2,5 cm. Rairen je po cijeloj Europi, osim po sjevernoj Skandinaviji i Finskoj. On ivi, uglavnom, u naselju: tavani, staje, sjenici, razna spremita. U junim podrujima ivi i na otvorenom i drveu. Aktivan u sumrak i nou. Bolje se penje i skae od takora selca. Gnijezdi se u zidu i pod stubama, daskama, a u polju u kamenjaru (suhozid). Jede sve, a preferira sjemenke i zrnje. Pari se cijele godine. Mlade nosi 20-24 dana. Koti 6-10 (20) kom., 6-10 puta, a u prirodi manje; mladi su slijepi 2 tjedna i siu 3 tjedna. Spolno zreli sa 3 mjeseca. ive do 7 god. Oglaavaju se cianjem.

7

KUNI MI (Mus musculus). Ima ih vie vrsta. Kod nas i u zapadnoj Europi ivi tzv. zapadna podvrsta (m. domesticus i m. spretus), dok na istoku Europe ivi (m. musculus i m. hortulanus). U Aziji na sjeveru i centralno je m. wagneri, a na jugu je m. castaneus. Na japanskim otocima je m. molossinus, a u Africi, Australiji te junoj i sjevernoj Americi ivi m. domesticus. Zapadna podvrsta je neto vea: tijelo 9 cm (raspon 7,5-10,3 cm), a rep 9 cm (raspon 7,2-10,2 cm na kojem ima 200-250 ljuskastih prstenova) od istone (tijelo 8 cm; raspon 7,2-9,6 cm, a rep 6,5 cm; raspon 57 cm sa 140-175 ljuskavih prstenova). Prvi je po cijelom tijelu olovnosivi ili smeesivi, a drugi je odozgo smekast a odozdo bijel. ive prvenstveno u nastambama i oko njih, a ljeti u poljima i umama. Aktivni su u sumrak i nou. Dobro se penju i skau. U R. Hrvatskoj ive obje podvrste. Gnijezdo pravi iz slame, papira i drugih stvari, koje nae u svojoj okolini (najlon, zubima nasjecka drvo). Uglavnom, ne sprema zalihe hrane (kao selac), premda ju raznosi dalje od primarnog mjesta. Hrani se sjemenjem, kukcima i otpacima. Pari se cijele godine, ako je u nastambi, a u polju od oujka do rujna/listopada. enka neposredno po okotu moe koncipirati. Mlade (1-22 kom) nosi 23 dana, koji su slijepi 13-15 dana. Na sisi su 21 dan i osamostaljuju se sa 28 dana. Spolno su zreli sa 6 tjedana. Obino koncipiraju s 8 tjedana. Mi ivi 2-4 god. Oglauje se cianjem. Kuni mi je manje izbirljiv za hranu i lako prihvaa novu, te se lake truje od takora. Osjetljiv je jako na DDT, ali zabranom DDT-a mievi se naglo poinju razmnoavati i iriti izvan nastambi, tj. odlaze u itna polja u SAD-u i Australiji, dok se u Europi jo uvijek dri vie u nastambama. Na nedostatak vode manje su osjetljivi od takora. Dnevno trebaju oko 1 mL vode. Antikoagulantni raticidi (dikumaroli) imaju slabiji uinak na mieve nego na takore. Dikumarol (produkt pokvarenog vlanog sjena djeteline) je otkriven kad se tragalo za uzronikom hemoragijske bolesti goveda. Nakon toga (sintetski varfarin) se upotrebljavao za lijeenje humane tromboze, a tek je 1948. upotrebljen kao raticid. Oni djeluju 5-6 dana nakon uzimanja (kronini), spreavajui faktore gruanja (vitamin K, reduktazu koja sudjeluje u staranju vitamina K), pa ivotinja iskrvari u vlastite organe. Mieve je lake trovati nego li takore jer su znatieljni i prihvaaju novu hranu-meku (neofilisti). Teren osvajaju i pretrauju kruno 3-6 m uokolo barem jednom dnevno, pa se meke i postavljaju svaka 3 m. Mievi su samotnjaci, tj. nisu socijalni kao takor selac. Mujak obiljeava svoje podruje u kojem jo ivi 1-3 enke. Dnevno trebaju 1 mL vode (prema mojem vlastitom iskustvu, mogu dugo, i bez vode, i bez hrane). Hranu ne skladite, poput takora (mislim da nije tono, jer sam ja u svojim nastambama gdje su uli mievi naao raznesen kukuruz, pa ak i bajame). Mievi se najee unose u kue i trgovine ambalaom, prevoznicama (brodovi, vlakovi, pa i avioni). Meke - poeljna je zrnata, slaninska, orahova, eerna i druge meke koje nisu svakodnevni izvor hrane. Meke se postavljaju u kutove svakih 3-6 m, jer se mievi radije eu uz krajeve (zidove), nego po sredini. Njihov djelokrug je oko 3 m, ako imaju dosta hrane, jer se oni ne vole etati bespotrebno. No, mujak barem jednom na dan obilazi svoje podruje i tako brzo pone grickati meku ili ulaziti u klopku (znatielja). Mjesta postavljanja mamaka i lovki treba esto mijenjati. Pojava mieva danju, oznauje njihovu prekobrojnu (veliku) infestaciju. Kako prepoznati miju infestaciju ? Dolazak mia na novo podruje izaziva u njemu znatielju pa on vri kruna istraivanja, ali kad se odlui za svoje podruje zauzima ga i nerado se ee vie od 3-6 m u krugu.

8

Njihov dolazak u stan moemo lako otkriti po mirisu mokrae i po svjeem fecesu-izmetu, koji je duguljast, gladak i obostrano iljat. (Izmet ohara je obostrano tup.) Rupe u drvetu (vrata/ormar) koje su nainili mievi su uske i pravolinijske, dok su takorske iroke i zavojite. Dranje istog okolia je najbolji nain za suzbijanje glodavaca (mieva i takora), a naroito ne odlaganje hrane oko kue/stana. Glodavci dolazei u potrazi za hranom, lako uu u kuu/stan a nakon toga ih je tee unititi. U stanu/kui je najbolje primijeniti ljepilo na tvrdoj podlozi ili lovku s mamcem, a tek potom kemikalije ako je prethodno bilo neuspjeno. Sve to treba stavljati gusto i na putove kojima se glodavci eu uz zid/kut. Kemijske otrove se ne smije stavljati u kuhinje, hladnjae, rashladne komore, tj. gdje ima dosta hrane koja ide u iroku potronju. Mamci moraju uvijek biti svjei, kako bi privukli mieve. Leeve treba svakodnevice pobirati i nekodljivo uklanjati. Ako sve leeve ne moemo pokupiti (nedostupni) treba prostorije s neugodnim mirisima esto provjetravati ili koristiti deodorante. Spremita hrane treba zatiti ianim mreama ija veliina okna je manja od 6 mm. Unosei novu ambalau (namjetaj) lako moemo unijeti i glodavce, pa na to treba pripaziti. MIOLIKI POLJSKI GLODAVCI: Od glodavaca iz ove skupine spomenut emo, za nas bitne, samo tri vrste, jer, ponekad, zbog prekobrojnosti mogu uzrokovati vee tete, a to su: iz porodice Muridae - poljski mi (Apodemus agrarius); iz porodice Microtidae voluharica i IZ roda Microtus je vrsta poljska voluharica (Microtus arvalis) a iz roda Ondatra je vrsta bizamski takor (Ondatra zibethica). 1. PRUGASTI POLJSKI MI (Apodemus agrarius) spada u porodicu Murida. Vei je od kunog mia. Odozgo je crvenkasto-sme s crnom uzdunom prugom po sredini lea. Ukupno s repom dugaak je 19 cm (tijelo 11 cm i rep 8 cm). ivi na livadama, rubovima ume, u grmlju, u vrtovima, tj. gdje ima dosta hrane, vlage (vode) i sklonita. Aktivan je danji i nou i dobro se penje po drveu i zidu. U zemlji kopa hodnike za hranu i gnijezda, a zimi ulazi u staje i sjenike. Osim sjemenki, voa i korijenja, jede i gujavice. Spolno aktivan od oujaka do rujna. Mladi koti 4-5 puta i to od travnja do listopada, a u okotu ima 3-10 mladih. U dobrim uvjetima moe jednom mjeseno. Ostale osobine jednake su onima u kunog mia(graviditet 21-23 dana; spolno zreo sa 6-8 tjedana; ivi 2-4 godine). 2. POLJSKA VOLUHARICA (Microtus arvalis) je zdepastoga izgleda i kratkog repa (do 4,5 cm). Slina je kunom miu ali je od njega vea i tea: dugaka oko 16 cm (tijelo 12 i rep 4 cm). Krzno joj je glatko s kratkim dlakama. ivi u skupinama na livadama, polju, vrtovima te na suhim borovima. Kopa hodnike za gnijezda i hranu. Njene rupe/hodnici u tlu su uvijek otvorene, za razliku od hodnika krtice koji su prekriveni zemljanim kupom i u pravilu zatvoreni, osim ako se je u njih uselila voluharica. Hrani se korijenjem, zeljanicama i sjemenjem. Aktivna je danonono. Pari se od veljae do rujna. Nosi 21 dan; ima 3-7 okota s po 4-12 kom. mladih/leglu. Spolno je zrela s 15-18 dana. ivi 2-3 godine. Oglauje se kao i drugi glodavci cianjem. 3. BIZAMSKI TAKOR (Ondatra zibethica) je zdepastog izgleda i vie slii zamoriu negoli kuniu. Ukupna duina mu je oko 55 cm (tijelo 33 cm i rep 23 cm). Rep mu je dugaak, ljuskav i plosnat. ivi uz vodotokove gdje ima dosta bilja (hrane). U nasipima rijeka (obala) i ribnjaka kopa hodnike za spremanje hrane i boravak. Gnijezdo i spremita hrane pravi/kopa u (rijenim i ribnjaarskim) nasipima koji su iznad razine vode, premda se ulaz u tunel/hodnik nalazi ispod razine vode (zbog uljeza). Aktivan je i danju i nou. Dobar je pliva i ronilac. Hrani se, uglavnom, vodenim biljem, korijenjem, povrem i koljkama. Neki smatraju da jede i rakove, pueve i ribe. Na usjevima lucerne i kukuruza (kukuruzite) moe napraviti veliku tetu.

9

Pari se od travanja do rujna. Nosi 28-30 dana i koti se 3-5 puta i daje 5-9 mladih/leglu. Spolno dozrijeva s 3-5 mjeseci i ivi 3-5 godina. Za razliku od prethodno nabrojenih glodavaca, koji se glasaju cianjem, bizamski takor se glasa zvidanjem. U prirodi ga LOVE zbog KRZNA, a u gospodarstvu se moe uzgajati, takoer zbog krzna. 4. KRTICA (Talpa europea) ivi u rahloj zemlji pravei velike i duboke (50 cm) hodnike gdje ima dosta hrane (glista). Duina spljotenog tijela je oko 13 (11,5-15), a repa 2,5 (2-3,5) cm. Dorzalna joj je strana crna, a ventralna tamnosvijetla. Prsti tamni i spljoteni kao i nokti (slini plivaoj api). Rilo joj je kratko. S njim i noktima kopa/ruje zemlju koju izbacuje i ostavlja iznad svog hodnika (krtinjak humak tla koji je iskopala krtica). Hrani s glistama, liinkama kukaca i manjim kraljenjacima. Pari se od oujka do svibnja. Gnijezdo pravi oko 50 cm pod zemljom od trave i lia. Koti se dva put i to od travnja do lipnja, a u okotu ima 2-7 mladih/leglu. Mladi su slijepi 21 dan, a siu 28 dana, a osamostaljuju se s 35 dana. Spolno su zreli s 9-12 mjeseci. Krtica ivi 3-4 godina. Glasa se pitanjem i tihim cvrkutanjem. tetu nanosi pravei krtinjake u parkovima, igralitima, a u vrtu nadizanjem korijenja od sadnica. Ekspanzija-progradacija/progresija i degradacija/regresija Mievi i voluharice imaju oscilacije u brojnosti populacije: porast-progradacija/progresija vrh/kulminacija smanjenje/degradacija/regresija i period latencije/mirovanja Ta pojava se dogaa ritmino to bi moglo rei da se radi o genskoj osnovi. Ta pojava ovisi o: rasplodnom potencijalu vrste te o povoljnim, odnosno nepovoljnim klimatskim prilikama i raspoloivoj hrani. Za progredacije ima vie enki. No to na kraju, zbog prenapuenosti, raa nepodnoljivou, velikobrojnou, ivanom preosjetljivosti, padom plodnosti i pojavom veeg broja mujaka - to uvjetuje razdvajanje jata/krda, tj. migraciju. Nalaz nekog glodavca u podruju u kojem se inae ne nalazi (utogrli umski mi na veim nadmorskim visinama ili prugasti poljski mi na niim nadmorskim visinama) oznauje migracije zbog prenapuenosti. Osim toga, zbog nedostatka hrane i prenapuenosti pojavljuje se i bolest pa populacija opada - propada. Prirodna samoregulacija oznauje ritam progresije i remisije koja se odvija u okviru bioloke ravnotee. Ona ovisi o unutranjim i vanjskim imbenicima. Unutranji faktor je rasplodni potencijal (broj enki) i zdravstveno stanje vrste. Vanjski faktor je nedostatak hrane, vlana i hladna zima, to sve utjee na smanjenje brojnosti ovih ivotinja. Suha i snjena zima im pomae u preivljavanju (nalaze hranu ispod snijega). To se obino odvija ritmino, to e rei da poslije kulminacije-progresije (prekobrojnosti vrste) dolazi kriza degradacija. Da bi se provjerila infestiranost podruja, otvore glodavaca u tlu treba zatvoriti/nagaziti i nakon 2 dana provjeriti da li su otvoreni (aktivni).

10

DERATIZACIJA (de-rat) - Trovanje glodavaca Smrznute meke glodavci nee uzimati, a naroito ne takori, pa ih u jako hladno doba ne treba niti postavljati. Voluharice i poljske mieve najlake je trovati u rano proljee dok vegetacija miruje tako da se u otvore (hodnike) stavljaju akutni zrnati otrovi (cink-fosfid), a otvor se potom zgazi/zatvori. U jesen treba davati zatrovane korjenaste biljke. Cink fosfid je opasan u vrtovima i nije preporuljiv u vegetaciji. Deratizaciju je najbolje i najuspjenije primijeniti u stadiju latencije i degradacije glodavaca. Ako se deratizacija provodi na otvorenom, potreban je oprez da se ne doe do nepotrebnog zatrovanja (ptice, perad, svinje, predatori). Za trovanje voluharica mogu se u otvor staviti fumiganti (pelete fostoksina), uz prethodno zatvorene sve preostale otvore, a naposljetku i ovaj gdje je otrov stavljen. Voluharice kao i poljske mieve najbolje je unitavati u rano proljee (nedostatak hrane, a otvori u tlu su vidljivi) stavljanjem cink-fosfidom zatrovane penice u rupe i potom ih zatrpati. Te betije u jesen se lake truju cink-fosfidom zatrovanim korijenjem. (Ako pravimo sami zatrovane meke od penice-rie-zobi s 5% cink-fosfida tada se na 100 dijelova zrna doda 4-5 dijelova cink-fosfida i 2,5 dijela kuhinjskog ulja i sve se dobro promijea. Ako pak, pravimo cink-fosfidne mamke od zatrovanog sitno sjeenog korijenja mrkve, repe, djeteline/lucerne, dodajemo na 100 dijelova tih korijenje 10 dijelova vode i 6 dijelova cink-fosfida, uz dobro mijeanje.) Nakon trovanja cink-fosfidom na otvorenom najmanje mjesec dana treba zabraniti ispau, a crknute ivotinje pokupiti i nekodljivo ukloniti. Osim cink-fosfida mogu se primijeniti i antikoagulanti II. generacije. POPULACIJA (P) naseljenost je skup organizama na jednom mjestu u odreenom vremenskom periodu. Ona ovisi o broju: roenih = R, umrlih = U, emigriranih/iseljenih = E, imigriranih/useljenih = I. Dakle, P = R + I/U E ZATITA od komensalnih miolikih glodavaca: smanjivanje IMIGRACIJE najlake je postii ako se postave mree na otvore s oknima koja su manja od 6 mm , temelji kue/nastambe dublji od 50 cm, postavljanje visinskih glatkih prepreka do 1 m po kojim se ne mogu penjati glodavci (u vrtovima treba postaviti metalne ploe 50 cm u tlo i 100 cm iznad tla), graevni materijal za gradnju objekata koji glodavci ne mogu IZGLODATI/unititi (stiropor i staklena vuna su im privlani), svi kanalizacijski izlazi zatvoreni s vrstim i tekim gustim reetkama do 6 mm, vrata i prozori zatvoreni i povrine oko objekta iste i bez vegetacije (grmova, lia, jaraka jer se u njima zadravaju glodavci). Ultrazvuni i elektromagnetski ureaji kao repelenti Pretpostavlja se da se ultrazvukom mogu otjerati glodavci, odnosno sprijeiti njihov prodor u nastambe. (Prema Asaju Car je 1987. uspio uz ljepilo i ultrazvuk otjerati mieve iz robne kue.) Repelenti kemijski Do danas nije napravljen kemijski repelent koji bi odbijao glodavce. Pokualo se u kombinaciji s feromonima, ali u glodavca su neuspjeni.

11

Inhibitori reprodukcije su estrogenski steroidi koji su raeni na principu kontracepcijskih pilula. Oni se stavljaju u hranu, npr. sintetski estrogen BDM 10131 kod takorice ima 1-godinji uinak nakon jednokratne doze. Kod mujaka je bio primijenjen alfaklorohidrin ali je bio jako toksian i stoga neprimjenjiv. Bioloki sterilizanti se nalaze u istraivakoj fazi. Oni bi, moda i mogli u kombinaciji sa sterilizantima dati neki uinak. Lovke (mamci) Lovke kao mamci i trapovi za unitavanje glodavaca su najstariji alati za lov glodavca. Oni se mogu primijeniti u obiteljskim kuama i manjim gospodarstvima, ali u velikim industrijskim pogonima su neprimjenjivi i preskupi (puno radne snage). PREDATORI - make, psi jazavari i terijeri, mungosi, lisice, ptice grabljivice dnevne i none (sova) su prirodni neprijatelji glodavaca. GLODAVCI I LJUDSKO ZDRAVLJE TAKORI su u prolosti bili uzronici mnogih bolesti (prenose mikroorganizme, end- i ekto-parazite). Kontaminiraju hranu i vodu izmetima. Danas, zbog deratizacije (sanitacija) i zbog uspjene terapije ljudi, predstavljaju manji problem. Mi je ugroen od make, pa je jo manja opasnost za ljudsko zdravlje. No, oni i dalje ostaju potencijalni izvori velikih zaraza i bolesti i stalno moramo biti na oprezu, jer su glodavci nai stalni pratioci. God. 1993/94 u USA je izbila epidemija hantanavirusom. Bolesti se mogu prenositi direktno (vertikalno) ugrizom ili preko buha, (muha), krpelja, kukaca/insekata koji su zaraeni preko takora, odnosno direktnim zagaenjem hrane i vode s urinom i fecesom glodavaca ili u osobnom kontaktu s glodavcima. KUGA (Yersinia-Pasteurella pestis, plague) spada meu najopasnije i najpoznatije infekciozne/kontagiozne akutne epidemije koja u velikom % zavrava sa smru oboljelih. Bolest uzrokuju glodavci, odnosno takorska buha (Xenopsylla cheopsis), koja siui krv takora prenosi bolest ugrizom na ovjeka. Kuga se spominje prije 2.500 god. No, znaajniji spomen je oko 1550. A.C. u Ebersovom staroegipatskom papirusu. Zatim u Grkoj oko 435. A.C. (Tukidid, Hipokrat). Ona se spominje i u Bibliji. U to vrijeme treba uzeti s rezervom da li se doista radi o kugi ili nekoj drugoj zaraznoj bolesti (boginje, pjegavaca). Sve epidemije kuge dolaze s Istoka (Turska, Kina, Mongolija) s trgovcima i brodovima. Najznaajnija je epidemija kuge u 14. st. (1346) koja iz Mongolije stie na Siciliju i odatle se iri po cijeloj Europi i poznata je pod imenom CRNA SMRT. U naim krajevima najvie stradavaju obalni gradovi (Dubrovnik, Split, Zadar, Pula, Kopar, itd.), gdje stanovnitvo biva 10-etkovano. Iz tih razloga god. 1377. Dubrovnik uvodi prvu karantenu. U Engleskoj je poznata Londonska kuga (1665) od koje je umrlo Londonana. Kroz 50 godina vladavine kuge u Europi je umrlo oko 25 mil. stanovnika. Poetkom 18.st. od kuge umire Poljaka. U Indiji, Kini i Mongoliji umrlo je oko 11 mil. stanovnika od 1898. do 1923. Oko 1900. prela je u USA. Uglavnom su je prenosile buhe koje su se zarazile siui takorsku krv. Dana 30. srpnja 1894. Yersin (1863-1943) u Honkongu objavljuje svoje otkrie uzronika kuge (Pasteurella pestis ili Bacillus Yersin). To je gram negativni aerobni nepokretni bacil, kojega unitava 55C/15 min., a 100C odmah. Osjetljiv je na suneve zrake i na jake dezinficijense. Bolest se kod ovjeka oituje u dva oblika: bubonski i pluni. Bubonski oblik oituje se otokom pazunih i preponskih limfnih vorova i Pluni oblik oituje se upalom plua ili sepsom cijelog organizma.

12

GLODAVCI, naroito takor izazivaju strah i gaenje kod mnogih ljudi. Laboratorijski glodavci: od divljih takora i kunog mia uzgojeni su laboratorijski sojevi tih vrsta koji slue u znanstvenim ispitivanjima (toksikologija, fiziologija, imunilogija, itd.9 Glodavci u nekim dijelovima svijeta slue i kao izvor hrane (AFRIKA, MEKSIKO). Oni su znaajni i u mitologiji (Japan - bog zdravlja Daikoku; Indija bog mudrosti, gdje su proglaeni svetim ivotinjama). Bolesti takora i mieva prema vrsti uzronika: Virusi: mije boginje (ectromelia). Bakterije: bronhopneumonija, Tyzzerova bolest (Bacillus piliformis). Paraziti (helminti): trakavica (Hymenolepis nana, H. diminuta, Taenia taeniformis od make). Protozoa: Trypanosoma lewisi, Hepatozoon muris, Plasmodium Ektoparaziti: krpelji, grinje, buhe. Ljudske bolesti prenesene sa takora i mia prema uzronicima: Virusne: limfocitni horiomeningitis, bjesnoa, preko mijih krpelja prenosi se encefalitis, neke hemoragije, mija virusna nefropatija, Lassaova i Hantaanova groznica. Bakterijske: groznica takorskog ugriza (Streptobacillus moniliformis); salmoneloze (preko zatrovane hrane); leptospiroze; kuga (Yersinia, ranije Pasteurella pestis). Kugu prenose takorske buhe (Xenopsylla cheopsis) kao i druge buhe Nosopsyllus fasciatus i Pulex irritans - ovjeja buha. Kuge sada nema ali se moe pojaviti. Ako se nekim prevoznicama preveze zaraeni takor u neko ne zaraeno podruje, on e zaraziti druge takore, a buhe e prenijeti kugu na ljude. Vektor/nositelj kuge, pored crnog takora, moe biti i takor selac. Vrbanac (Erysipelothrix rhusiopathiae); lepra-guba (Mycobacterium lepraemurium) te vie rikecijskih bolesti (pjegavac, miji tifus, tifus ikare, rikecijske boginje i druge rikecijske bolesti esto su posredovane preko krpelja i grinja). Protozoalne: limanijaza (Leishmania sp. preko Nevida), toksoplazmoza (Toxoplasma gondii), tripanosmijaza (Trypanosoma cruzi). Parazitarne/helmintne: Nematodne: trihineloza (Trichinella spiralis) i druge bolesti uzrokovane nematodama: Capillaria hepatica, Angiostrongylus cantonensis, Strongyloides ratt; Trematodne (metilj) - Echinostoma ilocanum, E. cinetorchis, Plagiorchis muris i vjerojatno Faciola hepatca; Trakavicama Echinococcus multilocularis, Hymenolepis nana i H. deminuta; Gljivine (mikoze) Emmonia crescens, Trichphyton menagrophytes Bolesti ivotinja prenesene sa takora i mieva: To su vievrsne i raznolike bolesti koje se lako prenose s glodavaca na domae ivotinje i kune ljubimce, a od njih i na ljude i obrnuto. Ovdje emo u prvom redu spomenuti jako opasne i ekonomski znaajne, kao to su: kuga, leptospiroza, salmoneloza, maleus/sakagija, bruceloza, vrbanac, tuberkuloza, listerioza, te manje opasne druge bolesti poput vibrioza, pasteureloza, rikecioze, viroze, parazitoze, helmintioze i mikoze Putovi prijenosa leptospiroza:

13

[Glodavci (mi, takor, voluharica) Domae ivotinje (svinja, govedo i dr.) Kuni ljubimci (maka, pas, ptica i dr.) Divlje ivotinje (glodavci); Kuni ljubimci ovjek; Domae ivotinje ovjek] Gospodarske tete od glodavaca Gospodarske tete uzrokovane miolikim komensalnim glodavcima su vrlo znaajne u: poljodjelstvu, pekarsko-mlinarskoj industriji, zdravstvu, arhivima, galerijama, muzejima, skladitima, knjinicama itd. Te tete se mjere milijunima USA dolara. tete nastale u hrani su mnogostruko vie od zagaenja hrane negoli od pojedene hrane. Prema FDA (Food and Drug Administration) u USA je od 1000 ispitanih uzoraka 76% bilo zagaeno izmetima glodavaca. Kontaminacija hrane izmetom mieva bila je oko 12 put vea u odnosu na takore (zagaenje mi : takor = 12:1). Jedan par mieva godinje pojede oko 3,5 kg zrnate hrane i zagadi 10 puta vie ostavljajui feces i mokrau u hrani. Taj par godinje posere oko 35 000 brabonjaka (feces-govno). takori poderu mnogo vie (oko 10 puta) hrane od mieva. Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pretpostavlja se da godinje u svijetu glodavci unite 30 milijuna tona hrane. Podaci FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) za 1950. kau da glodavci godinje unite 5% hrane ime se moe prehraniti oko 130 x 106 ljudi. Pridodaju li se tome i gubitci od kukaca godinje ukupne tete (glodavci + kukci) iznose oko 20% uroda. No, te tete se teko mogu procijeniti i one su iz godine u godinu razliite, ovisno o vremenskim prilikama i infestaciji glodavaca i tetnih kukaca. (Dlake, izmet, a i dijelovi glodavaca mogu se ponekad nai u preraenoj hrani-konzervi-salami. T. Variak prof. histologije na Veterinarskom fakultetu nam je rekao 1968. da je u salami 1948. pronaao hrskavicu uke takora, vjerojatno je u stroj za mljevenje mesa uao takor. Autor ovog teksta je, u kruhu 1970. u Zagrebu, naao mije dlake i feces.) Ve u uvodu je spomenuto da mievi i takori gloui elektrine i vodovodne cijevi uzrokuju poare, odnosno poplave. Mievi mogu ui u razne strojeve i izazvati kvarove. Ponekad mogu preglodati i nosive drvene grede i uzrokovati ruenje zgrade/kue. Naroito su znaajne tete koje nastaju u zdravstvu, jer glodavci uzrokuju razne boletine kod ljudi koje moramo lijeiti. Nadalje, veliki su ekonomski izdatci zbog suzbijanja-tamanjenja (deratizacije) glodavca. (Prema A. Asaju, 1999., pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 2,5 x 10 6 takor, tj. jedan takor na dva stanovnika i da svaki pojede samo 10 kg zrnate hrane, to je oko 24 000 tona ili oko 2 400 vagona itarica godinje. Osobno mislim, a i prema nekoj TV-emisiji, da na jednog stanovnika zemlje dolazi 1-2 takora.) ZATITA OD MIOLIKIH GLODAVACA DERATIZACIJA Temelji se na dvije osnovne metode-mjere: preventivne (mehaniko-fizike, bioloke) ofenzivne (kemijske) Prva i osnovna zatita temelji se na ekoloki prihvatljivim modelima smanjivanja broja populacije bez njenog trovanja. Brojnost jedne populacija, kao to je reeno ranije, ovisi o broju: useljenih (U), iseljenih (I), roenih (R) i uginulih (Ug) jedinki.

14

Poeljno je da se glodavci dre to dalje od prostora gdje mogu nanesti tete (skladita, nastambe, itd.). Dobro je da su skladita/utoita tako napravljena da u njih ne ulaze niti iz njih izlaze jedinke. Treba sprijeiti useljenje iz drugih opora ili preseljenje (metapopulacija) koje je esto zbog potrebe za hranom. Vrata, prozori i drugi otvori ne smiju biti graeni od materijala koji glodavci mogu lako preglodati, a rupe na njima manje od 6 mm , jer se mi kroz otvor od 6 mm moe provui. Ne smije oko vrata biti grmova, zelenila (u njima glodavci ekaju da se vrata otvore i da brzo i neprimjetno uu). Stabla blizu vrata i prozora su nepoeljna, jer se takor penje po stablu (naroito crni) i kroz prozor uskae u sklonite, stan, kuu. Oko kue ne smije biti jaraka, a naroito zaputenih i s otpadima hrane. Kuni okoli mora biti bezprijekorno ist. Temelji kue moraju biti duboki 50-80 cm, jer takor selac kopa tunele i do 50 cm u dubinu. Graevine moraju biti graene: od materijala koje glodavci ne mogu lako preglodati (dobra cigla, blokovi, eline stijene). Stiropor i staklena vuna su privlani glodavcima i ne treba ih koristiti u zatiti od glodavaca; otvori na kanalizaciji kao i oni za prozraivanje na prozorima ne smiju biti vei od 6 mm ; vanjske povrine zatiene od penjanja glodavaca; svi kanalizacijski ispusti moraju imati zatitne mree s rupama manjim od 6 mm kako glodavci kroz njih ne bi uli u objekte; vrata i prozori dobro zatvoreni i bez ikakvog otpada ispred njih. U vrtovima i vonjacima gdje se sadi neko korjenasto povre koje glodavci ne smiju otetiti mora se ograditi-zatititi metalnim ploama ili betonom 50 cm u zemlji i 90 cm iznad zemlje, a njihov okoli bezprijekorno ist. Ultrazvune i elektromagnetske naprave u suzbijanju glodavaca Danas postoje takve naprave (generatori), ali moram odmah rei bez vee uinkovitosti. One se, izgleda mogu relativno uspjeno upotrijebiti u spreavanju useljenja glodavaca u graevine, ali ne i na otvorenom. (Moj prijatelj ih je postavio u vrt da rastjera krtice moda su par dana manje rovale, ali kasnije su rovale tik uz ureaj.) Meutim, glavni je problem to se glodavci brzo prilagode na taj zvuk, pa je poeljno da se njegova jakost stalno mijenja. Ti generatori proizvode zvuk iznad 20 kHz, a takor selac uje zvuk iznad 100 kHz ali dobro i onaj od 40 kHz, dok kuni mi uje zvuk iznad 90 kHz Kemijski repelenti Za sad nema takvih spojeva koji bi temeljem mirisa ili feromona otjerali glodavce i sprijeili im infestaciju. Imigracije emigracije se deavaju kada glodavci otkriju neka sklonita/prostore bogatije hranom i prikladnije za opstanak populacije (nema predatora i drugih neprijatelja) Inhibicija reprodukcije Estrogenski preparati mogu se davati u hrani koju jedu glodavci kao kontracepcijska sredstva, takav jedan je sintetski estrogen BDM 1031 vrlo uspjean za takora selca (1 doza djeluje cijelu godinu). Gametocit (muki sterilizator) dat s alfaklorohidrinom (deratizatorska tvar) je u veim dozama toksian i nije prikladan, a naroito ne ako ima puno mujaka. Gladovanje, takoer djeluje kao sterilant. Neki bioloki preparata, poput endoparazita Capillaria hepatica koja se naseljava u jetri kunog mia, smanjuju njegovu reprodukciju. Mislim da se tu radi na principu teke metabolike bolesti, a sama upotreba parazita nije ekoloki prihvatljiva. Ekoloki e biti najprihvatljiviji, za okolinu ne tetni, sterilizanti koji e populaciju glodavaca smanjiti na razumnu brojku u kojoj e oni bez veih teta po ovjeka moi ivjeti u njegovoj okolini.

15

Upotreba raznih lovki i zamki Ova metoda suzbijanja glodavaca je najstarija i najrairenija i s mnogo raznovrsnih naprava i prihvatljiva je u domainstvima gdje je glodavaka populacija mala i gdje ima ljudi koji ih znaju i mogu postaviti i stalno kontrolirati. Ljepilo, premda nehumano, u domainstvu je vrlo uinkovito. Danci, koji imaju najjau obranu protiv glodavaca, pokuali su s proizvodnjom bakterijskih preparata (Salmonella enteritidis, S. typhimurium). Ti preparati su uinkoviti, ali se brzo javlja rezistencija. Osim toga za ovjeka, domae ivotinje i divlja su opasni. Predatori U borbi protiv takora dobri su psi terijeri i jazavari, kao i mungosi. Make love mieve, a puno slabije takore, naroito ako su od takora bile ugrizene. Mungosi uneseni na Korulu za lov zmija i glodavca, okrenuli su se prema domaoj peradi (laki i bri ulov). Upotreba ptica predatora (dnevnih) je dobra, ali s njima se moe samo odravati bioravnotea. Sove (noni lovci) koje ive blizu kua su dobre za lov mieva, naroito kad hrane svoje mlade. OTROVI U DERATIZACIJI (ofenzivne mjere) - RODENTICIDI Rodenticidi oznauju sva kemijska sredstva koja se koriste u unitavanju glodavaca i ona se sada koriste najvie i najuinkovitije od svih drugih mjera. Poto se najvie koriste u eradikaciji takora, esto se zovu i raticidi. Oni se primjenjuju kao zatrovani mamci koji djeluju kao probavni otrovi ili kao kemosterilizanti, ovisno o aktivnoj tvari u mamcu. Nadalje, mogu se primijeniti kao plinovi ubijaju direktno preko plua. Poeljne karakteristike dobrih-prihvatljivih rodenticida (raticida) su: uinkovitost u to niim koncentracijama neotrovnost za ljude i domae ivotinje prihvatljivost (neodbojnost, bait shy) za glodavce imitatori prirodne smrti ugibanja glodavaca lako i jednostavno upotrebljivi prihvatljivi cijenom neuzronici rezistencije irokog spektra djelovanja brzo razgradljivi u tlu/vodi/zraku na ne toksine dijelove neonkogeni, neteratogeni, nekancerogenost bez nepoeljnih nuspojava i sa to humanijim ugibanjem Rodenticidi po kemijskoj grai su biljnog, mineralnog ili sintetskog podrijetla. Po nainu djelovanja spadaju u: akutne otrove (brza toksinost unutar 24 sata) antikoagulante (usporeno kumulativno djelovanje) kemosterilizante (djeluju na spolne stanice ili ) plinove (brzi uinak preko plua-respiracija) Brzina djelovanja je vrlo bitna za akutne mamke. Naime, ako takor ugiba dugo i sporo, veina takora e, kad vidi to se je desilo test takoru, odbiti zatrovane meke. Zato je bitno da ivotinja uzme to vie otrovne tvari i da ona izaziva brzu/kratku akutnu smrt. Stoga je, ponekada potrebno stavljati slijepe mamke (bez toksine tvari) kako bi se glodavci privikli na njih i vidjeli da im ne prijeti opasnost, a kad se naue na tu hranu treba im ponuditi otrovne mamke/meke. Akutni rodenticidi moraju djelovati unutar 24 sata i moraju imati visoku koncentraciju toksine tvari.

16

U pravilu, protiv njih nema antidota, a i vrijeme je kratko za njegovu primjenu. Zbog velike toksinosti za ljude i ivotinje te zbog nedostatka antidota, njihova upotreba je u mnogim zemljama nedozvoljena (ak i kod nas?) ili striktno ograniena na iskusne profesionalce i odreena podruja, gdje graani ne smiju dolaziti (brodovi, kanali itd.). Najbolji se uspjeh postie ako se takore priui na slijepe mamke, a potom im se stave toksini mamci u jednakoj ambalai i koliini. No, kod jakih infestacija ide se odmah na otrovne mamke. Preivjeli glodavci zapamte opasnost i kasnije ih je teko trovati. Scilirozid (C32H44O12) akutni raticid - je glikozid ekstrakta morskog luka - biljka (Urginea maritima) s jakim kardiotoksinim uinkom za takora selca, a slabim za crnog takora i kunog mia. Asaju i Vuemilo (1979) te Asaj i sur. (1990) postigli su dobre rezultate s koncentracijom od 0,5% scilirozida Silmurin. Simptomi otrovanja u domaih ivotinja se oituju 2 sata nakon ingestije, kao: jaka ekscitacija, paraliza stranjih ekstremiteta, povraanje. takor ne povraa. Antidot je atropinsulfat. Ako ivotinja ne dobije zatitu smrt nastupa za 24-48 sati. Cink-fosfid (Zn3P2) upotrebljava se u obliku pasta ili praha i njegova upotreba je dozvoljena (iroko primjenjiv). To je sivocrni prah s 80-85% aktivne tvari i mirie na enjaka. Najee se prodaje kao pasta s 2% (1-5%) aktivne tvari koja u kiselom pH eluca stvara otrovni plin fosfin koji difundira u krvotok oteujui sve organe pa i srce koje prestaje raditi. Nema antidota za cinkfosfid. Otrovan je za (svedere) pasa, maku, perad, svinju (LD50 je 20-40 mg/kg) i uglavnom ugibaju ako pojedu 20-60 mg/kg otrovne tvari. Mesoderi i svederi mogu pojesti otrovani le ili biti namjerno otrovani. Znaci trovanja su nespecifini (iscrpljenost), a mogu nastupiti brzo - za 15 min., ovisno o uzetoj dozi, a smrt (srana), uglavnom, za 24 sata. Stabilnost na vlanom je slaba, ali se dade poboljati s uljem i mau. Natrijev fluoroacetat (C2H2FnaO2) ili spoj 1080 jako je toksian za glodavce i druge kraljenjake. Blokator je trikarboksilnog ciklusa zbog ega se u organizmu nakuplja limunska kiselina to dovodi do konvulzija i prestanka cirkulacije i respiracije. Nije ba preporuljiv. Upotrebljava se u koncentraciji 0,08-0,5%. Fluoroacetamid (C2H4FNO) ili spoj 1081 je bijeli prah bez okusa i mirisa, analog je spoju 1080 i ima manju toksinost od njega a koristi se kao 12%-tni. -kloraloza (C8H11Cl3O6) je narkotik brzog djelovanja koji usporava funkciju mozga, srca, disanja, uzrokuje hipertenziju i smrt. Jako je djelotvoran protiv mieva u koncentraciji 2-4%. Takoer, slui i kao repelent za ptice. Talijev sulfat (Tl2SO4) otrovan za glodavce i druge ivotinje. On je bez boje, mirisa i okusa u obliku kristala. Koristi se kao 0,5-1,5%-tni u mekama. Zabranjen je u mnogim zemljama, jer je jako toksian. Nema antidota. Subakutni rodenticidi su kalciferol, kolekalciferol, brometalin i flupropadin.

17

Potrebno je da ivotinje uzmu letalnu dozu unutar 24 sata, jer viekratno uzimanje produuje vrijeme ugibanja. Nakon to su glodavci uzeli letalnu ili subletalnu dozu u njih se pojavljuje anoreksija i brza smrt. Kalciferol vitamin D2 je prirodni spoj pod imenom ergokalciferol koji se upotrebljava protiv takora sam ili u kombinaciji s 0,025% varfarinom. Uinak mu se temelji na demineralizaciji kostiju i brzoj apsorpciji kalcija iz crijeva to dovodi do hiperkalcemije, osteomalacije i kalcifikacije krvnih ila (arterija) i nekih tkiva (bubrega). Sluajna otrovanja se lijee kortizolom i Na- sulfatom. Kolekalciferol vitamin D3 ima slino djelovanje kao i prethodni. U prodaji je kao Quintox. Akutna peroralna LD 50 za kalciferol i kolekalciferol je 30-100 mg/kg. Oba su preparata jako otrovna za pse i slabije za vee ivotinje. Brometalin ima dobar uinak na glodavce, pa i one rezistentne na antikoagulante. Spreava oksidacijsku fosforilaciju u stanicama CNS-a s posljedinim drhtanjem, grevima, iznurenou i paralizom stranjih udova. U trgovine je kao Vengeance i Assault. Nema specifinog antidota. Flupropadin je preparat u testiranju (U.K) na kunog mia i takore rezistentne na varfarin. OPREZ ! Akutni (scilirozid-morski luk i cinkfosfid) i subakutni (Vitamini D2 i D3) raticidi upotrebljavaju se samo tamo gdje se drugi otrovi ne mogu primijeniti i ne dolaze u obzir u preventivnoj i sustavnoj deratizaciji. Zahtijevaju dobro iskustvo profesionalnost. ANTIKOAGULANTNI (kronini) rodenticidi Otkrie ovih raticida je sasvim sluajne prirode. Naime, traganja za uzronicima hemoragijske bolesti u goveda dovela su do otkria aktivne tvari dikumarola (uzronik krvarenja) sadranog u pokvarenom vlanom sijenu djeteline. Poslije toga saznanja prelo se na sintetiziranje dikumarolskih preparata radi lijeenja tromboze u ljudi i tako je 1945. proizveden lijek varfarin, koji je 1948. upotrebljen kao rodenticid-raticid i od tada se upotrebljava i u deratizaciji. Nakon sinteze varfarina, otkriva se 1951. kumaklor, a 1956. kumatetralil. Uinak antikoagulanata temelji se na djelovanju spreavanja koagulacije krvi, pa ivotinja ugiba zbog izkrvarenja u vlastiti organizam. U normalnom organizmu - u krvi - nema spontanih krvarenja, jer u krvi ima i prokoagulanata i antikoagulanata. I dok su ta dva faktora u ravnotei nee biti gruanja krvi. Zahvaljujui toj ravnotei sitna mala petehijalna - krvarenja koja se deavaju - zdravi organizam sanira vrlo brzo. Poto doe do oteenja krvne ile aktiviraju se faktori gruanja krvi i stvara se protrombinski aktivator koji uz pomo kalcijevih iona i enzima trombokinaze pretvara protrombin (2-globulin) u trombin koji potom fibrinogen pretvara u fibrinske niti u koje se taloe trombociti i krvne stanice pa dolazi do staranja ugruka, tj. prestanka krvarenja i sanacije oteene krvne ile. Vitamin K je vrlo bitan za stvaranje protrombina kao i faktora gruanja VII, IX i X koji se neprestance stvaraju u jetri. Meutim, bilo kakva poremetnja u stvaranju vitamina K ili zbog bolesti jetre (ciroza, hepatitis) dovest e do poremetnje u zgruavanju krvi. Unos kumarina varfarina - u organizam dovodi do poremetnje u gruanju krvi, jer uzrokuje pad razine protrombina i faktora gruanja VII, IX i X.

18

Varfarin (kumarini) to radi na nain da kompetetira s vitaminom K za reaktivna mjesta u enzimskim procesima gdje se stvaraju faktori VII, IX, X i protrombin i tako blokira (paralizira) uinak vitamina K bitnog za sintezu tih faktora i njihov koagulacijski uinak. Zbog nedostatka tih faktora nema gruanja krvi, pa e ivotinja otrovana varfarinom (dikumarin) iskrvariti (krvne ile su propusne) u vlastiti organizam i uginuti. Prvi znakovi otrovanja su: krv u mokrai i fecesu, krvarenja po sluznicama njuke, usta, krv u miiima i zglobovima. ivotinja ugiba polako to slii prirodnom tijeku smrti pa kod preivjelih glodavaca ne izaziva sumnju (to je poeljno) u postavljene meke. (Antikoagulanti: heparin i kumarini se upotrebljavaju u lijeenju tromboza, embolija, infarktu miokarda, ) Antikoagulante - s obzirom na brzinu djelovanja - moemo podijeliti u dvije skupine: a) antikoagulanti 1. generacije, koji djeluju kumulativno nakon viekratnog uzimanja i b) antikoagulante 2. generacije, koji djeluju nakon jednokratnog uzimanja. Vitamin K kao antidot Dodatak vitamina K - nakon otrovanja ljudi i pasa s varfarinom smanjuje krvarenje. Dodatkom faktora gruanja takorima otrovanim s varfarinom, proces gruanja krvi postaje normalan. Sintetiki u vodi topivi vitamin K3 djelotvorniji je od vitamina K1. Vitamin K i hidroksikumarinski antikoagulanti: Pod utjecajem karboksilaza - Vitamin K1 hidrokinon - prelazi u vitamin K1 epoksid; vitamin K1 epoksid uz pomo vitamin K epoksid reduktaze prelazi u vitamin K1 kinon, a ovaj uz pomo vitamin K reduktaze u vitamin K1 hidrokinon. Hidroksikumarinski preparati inhibiraju te reduktaze zbog ega nedostaje vitamin K1. Antikoagulanti I. generacije su derivati hidroksikumarina i indandiona Ti derivati imaju kumulativno i produeno djelovanje, tj. djeluju nakon viekratnog uzimanja za 5-7 dana. Budui da mamci ne izazivaju nikakve neeljene uinke, nakon to su ih test takori poderali, i ostali se takori ohrabre i uzimaju ih bez ikakve dvojbe. Ako se istovremeno i putovi njihova prolaza pospu, jer se takori iste-liu, jo vie e otrova unijeti u organizam i nakon 6-7 dan e poeti ugibati. Hidroksikumarinski derivati su: varfarin, kumaklor, kumatetralil Varfarin (C19H16O4)-hidroksifenilbutil kumarin - je prvi antikoagulantni raticid primijenjen davne 1948. u trovanju takora. Iako je na njega, ve nakon 10 godinje upotrebe, otkrivena (1958. u kotskoj) rezistencija, on se i danas - uspjeno moe koristiti u suzbijanju takora selca, a manje protiv crnog takora i kunog mia. Njegova peroralna LD50 je 10-20 mg/kg. Na tritu se nalazi kao 0,5% prah koji je topiv u vodi ili kao gotovi mamak. U pripremi mamaca koristi se u omjeru 1:19. Prahom se posipaju putovi ili ga se stavlja u vodu koju e takori piti. Njegova uporaba je zakonski strogo odreena i to samo na zatvorena podruja koja se lako nadziru, daleko od stoke, djece, vodotoka i prehrambenih proizvoda. Kumaklor (C19H15ClO4) klorofenil-oksibutil-hidroksikumarin - (Tomarin, Ratinal). Akutna peroralna LD50 je 900-1200 mg/kg za takora i mia. Najdjelotvorniji uinak kumaklor postie ako se daje u malim viednevnim dozama. Kronina LD50 je 0,1-1,0 mg/kg/dan/14 dna. U prodaji je kao 1% prah. U mamcima se preporua kao 0,025-0,05%. Topiv je u vodi. Slui za izradu mamaca, posipanje takorskih putova i trovanje vode. Kumatetralil (C19H16O3) hidroksi-tetrahidro-naftil-kumarin Akutna oralna LD50 je 16,6 mg/kg, a kronina 0,3 mg/kg/dan/5 dana. Danas se navie koristi od svih antikoagulanata 1. generacije, premda je otkriven 1956. (u USA ga nema). U trgovini se pojavljuje pod imenom Racumin kao gotovi mamak u koncentraciji 0,038% kumatetralila ili kao 0,75% prah ne topiv u vodi. Indandionski derivati su: difacinon i klorofacinon Difacinon (C26H16O3) je prvi put upotrebljen 1952. Akutna oralna LD50 za takor selca je 2,3-4,3 mg/kg, dok je za mia 140-340 mg/kg. U USA se upotrebljava za takore i voluharice. Prodaje se kao Diphacin,

19

Ramik i Promar u prahu (0,1-0,5%), u peletama i u blokovima (0,005-0,05%) i kao 0,1%-tni koncentrat topiv u vodi sa eerom ili kao kontaktni 2%-tni prah. Koncentracije za mieve su znaajno vee nego za takore. Klorfacinon (C23H15ClO3) u uporabi je od 1961. Akutna oralna LD50 za takor selca je 20,5 mg/kg, a za mia je 1,0 mg/kg. Njegov uinak bolji je od varfarina. U trgovini je pod imenom: Rozol, Caid, Liphadione i Drat u gotovim mamcima (0,005-0,05%) ili kao 0,25% uljni preparat (faciron-uljni 0,25%), odnosno kao 0,2% kontaktni prah. Ako se izrauju svjei uljni mamci daje se 20 ml suspenzije na 1 kg smjese (zrna). Faciron (10%) otopljen u vodi mijea se u omjeru 10 ml na l litru vode. Koristi se u cijeloj Europi i USA. Antikoagulanti II. generacije Ranije je spomenuto da je na varfarin 1958. u kotskoj otkrivena rezistencija, tj. varfarin nije vie bio efikasan protiv takora selca. Nakon toga je upotrebljen kumatetralil, ali se ubrzo ispostavilo da su varfarin otporni takori postali rezistentni (krosrezistencija) i na kumatetralil. Daljnjim istraivanjima pronaeni su novi spojevi (II. generacija): difenakum, brodifakum, bromadialon, flokumafen, difetialon. Glavno svojstvo ovih preparata je dobra uinkovitost nakon jednokratnog unosa zatrovane hrane mamka, a smrt nastupa za 5-6 dana kao i kod antikoagulanata 1. generacije. Prva jednodnevna (lab.) test ispitivanja pokazala su da brodifakum ubija sve takore, i varfarin rezistentne i nerezistentne i to nakon jednokratne primjene (akutni uinak). No, u praksi, nakon detaljnih viednevnih (1, 4 ili 7) ispitivanja, utvrdilo se da brodifakum ubija 40-70% varfarin rezistentnih takora i mieva. Moda se tu radi o tzv. dominantnim takorima koji nisu dozvolili slabijima pristup mekama ili o neofobiji (izbjegavanje nove hrane). Daljnjim istraivanjima dolo se do zakljuka da su dominantni takori odmah nakon izlaganja pojeli previe meka (deratizacijske tvari) i da nije preostalo nita za druge. Temeljen ovoga saznanja prilo se ritminom izlaganju mamaca, tj. mamci se postavljaju svakih 7 dana do potpune eradikacije takora. Na taj nain svi takori imaju ansu doi do hrane (meke). Difenakum (C31H22O) je prvi spoj iz 2. generacije sintetiziran 1975. s dobrim uinkom na varfarin rezistentne takore selce i kune mieve, a od 1976. se nalazi u irokoj primjeni. Akutna jednokratna oralna LD50 za takora iznosi 1,6 mg/kg. U sluajnom otrovanju LD50 za svinju je ispod 50, za psa 50, za koko 50 i za maku 100 mg/kg. U trgovini je pod zatitnim imenom Ratak i Neosorex u obliku praha, peleta, pomijean s penicom (cijelo ili lomljeno zrno) te votanih blokova s koncentracijom aktivne tvari od 0,005%. Bromadiolon (C30H23BrO4) patentiran 1968. u Francuskoj, a u praksu ulazi 1976. Upotrebljava se protiv takora i mieva, naroito rezistentnih na varfarin, u koncentraciji od 0,005%. Jako slabo efikasan na kunog mia ak i nakon doze od 410 mg/kg. Na tritu je pod imenom: Maki Contrac, Super-Caid, Bromone te u prahu za posipanje (0,1-2%) ili u ulju za mijeanje sa zrnjem (0,1-0,5%). Jednokratna oralna LD50 za takora je 1,3 mg/kg. Brodifakum (C31H23BrO3) je najdjelotvorniji spoj 2. generacije na varfarin otporne glodavce (takor i mi) kao i na druge glodavce (voluharica, poljski mi, ). ivotinje koje su uzele dovoljnu dozu ugibaju za 24 sata. Mamci s 0,005% aktivne tvari pojavljuju se u obliku peleta, votanih bloketa i u zrnju pod imenom Talon, Klerat, Havoc, Matikus. Jednokratna oralna LD50 za takora je 0,3 mg/kg. Flokumafen (C33H23F3O4) jako je uinkovit na sve vrste glodavaca rezistentnih na varfarin i druge antikoagulante. Primjena mu je jako iroka (u urbanom i ruralnom podruju) od 1984. Jednokratna oralna LD50 za takora je 0,4 mg/kg.

20

Jako je otrovan za psa, a slabo za perad (LD50 za koko i divlju patku je 100 mg/kg; za prepelicu 300 mg/kg). U trgovini je pod imenom Storm s 0,005% aktivne tvari u peletama ili votanim blokovima. Difetialon (C31H23BrO2S) pojavljuje se na tritu od 1986. Kemijski se razlikuje od brodifakuma po molekuli sumpora vezanoj na kisik. Jako je efikasan protiv varfarin otpornih i varfarin senzitivnih takora, kao i na sve druge glodavce. Penini mamci vrlo su efikasni protiv poljske voluharice. U trgovini je pod imenom Frap. NEPOELJNI/TOKSINI UINCI ANTIKOAGULANATA NA ZDRAVLJE LJUDI IVOTINJA (neciljana grupa) I

Najee se javljaju kao nuspojave u ljudi koji rade s ovim preparatima u pripremanju mamaka. Znakovi otrovanja su: hemoragije (iz nosa) i produeno protrombinsko vrijeme, groznica, krvava mokraa i stolica, krvni podljevi u koi i sluznicama, a kod teih oblika i leukopenije, ruptura jetre i oteenje bubrega. Zabiljeen je sluaj pokuaja suicida kad je vojnik pojeo 113 g varfarinskog mamca kroz 6 dana. Nakon tone dijagnoze spaen je vitaminom K (antidot). U Koreji je jedna 14-lana obitelj kroz 15 dana uzimala varfarinsko brano (ingestija 1-2 mg/kg/dan/osobi) od kojih je dvoje umrlo, a ostali su izlijeeni. Osim sluajnih otrovanja ljudi, deavaju se i nehotimina/neciljana otrovanja ivotinja. Za uspostavu prave dijagnoze potrebno je poznavati koliko su ivotinje uzele toksine tvari i kroz koje vrijeme. Otrovanja se, uglavnom, deavaju preko usta/probave, a rjee preko koe (varfarin) ili sluznica (oka, nosa/udisanje praha). Znakovi trovanja domaih ivotinja slini su onima u ljudi, ali se tee uoavaju, osim ako doe do uginua. Prva pomo se treba dati im prije (unutar prva 3 sata) u zdravstvenoj ustanovi (ispiranje eluca sondom), a ako nije mogue tada se prua na terenu (izazvano povraanje), odmah po saznanju. Ako se zna koliina otrova (malena) ide se odmah k lijeniku, a ako se ne zna poduzimaju se akutne mjere. Unesreenog se odmah vozi doktoru, a ako nije mogue, tjera ga se da izazove povraanje podraivanjem mekog nepca. Nakon povraanja mora popiti oko 0,5 litara mlake vode i ponovno povraati. To se ponavlja sve dok iz eluca ne izlazi ista voda. Nakon povraanja treba popiti 30-50 g aktivnog ugljena (carbo medicinalis) koji e apsorbirati ostatak otrova iz probave. Nakon toga unesreenog se mora odvesti u bolnicu, radi daljnjeg nadzora. Glavni antidot je vitamin K1 (phytonadion) koji je u prodaji kao Konakion i koji se primjenjuje poto je lijenik pregledao pacijenta. Ako je otrov pojeden unazad 15 dana, mora se odrediti protrombinsko vrijeme da se vidi kakvo je otrovanje. Pri jakim otrovanjima daje se i transfuzija krvi. Svi, a naroito djeca, koji su unesli u probavu antikoagulantni raticid, trebaju biti pod kontrolom lijenika kroz 4-5 dana. Rezistencija (gubitkom uinkovitosti) na antikoagulantne rodenticide Rezistencija na bilo koji lijek (otrov) se moe javiti iz vie razloga i moe biti: uroena, steena, biokemijska, etoloka, populacijska, ekoloka itd., Uroena/nasljedna/genetska rezistencija prelazi s koljena na koljeno i on je upisana u gene (kromosome) te se javlja kao dominantna autosomatska - pojava otpornosti na lijek/otrov. Moe biti i fenotipska. Steena rezistencija se pojavljuje nakon toga to je ovjek, ivotinja, a u naem sluaju glodavac prethodno bio osjetljiv na lijek-otrov, a potom postao neosjetljiv-rezistentan (prethodno je jedinka bila u kontaktu s tom tvari-otrovom).

21

Glodavci su u poetku bili osjetljivi na varfarin (antikoagulant 1. generacije), a nekoliko godina kasnije su postali neosjetljivi. Isto se desilo i sa spojem difenakum-om (II. generacija) na koji je takor selac bio osjetljiv, a potom postao otporan. Ovakva otpornost se moe prenositi na nove potomke (ula je u gene). Meutim, ako se kroz due vrijeme prestane s terapijom na rezistentni lijek (vlastiti pokusi) stanica/organizam postane ponovno osjetljiv. (Moda je to mogue i kod rodenticida pesticida.) Biokemijska otpornost na varfarin otpornih takora temelji se, izgleda, na smanjenoj osjetljivosti enzima vitamin K kinon reduktaze. Etoloka otpornost moe nastati zbog: neofobije (neuzimanje nepoznate hrane), odbojnosti prema nosau, aktivnoj tvari u mamcu; anoreksije (slabo uzimanje hrane -male doze otrova). Populacijska i ekoloka otpornost moe nastati na osnovi selekcije. To se uglavnom deava u laboratorijima, u namjeri da se proizvede jedinka otporna na neki agens otrov. U prirodnim uvjetima ona je borba za preivljenje. Npr. kod dugotrajne deratizacije razvit e se jedinke koje e genetski kod imati drugaiji, jer su razvile novi gen koji im je omoguio da postanu otporne na otrov koji ih je unitavao. Crni takor je razvio rezistenciju iz mnogostrukih razloga. Kuni mi rezistentan na varfarin razvio je dominantni (prenosivi) gen War na 7. kromosomu koji je otporan na varfarin. U takora selca naen je na 1. kromosomu gen Rw otporan na varfarin. Kros-rezistencija (unakrsna) je steena rezistencija, a oznauje da je neki glodavac, odnosno soj glodavaca, poto je postao rezistentan na neki otrov (varfarin, 1. generacija antikoagulanata), postao rezistentan i na druge otrove iz te skupine (iz 1. generacija, npr. na kumatetralil) iako s tim otrovom nisu bili u kontaktu. Na sreu nije dolo do kros-otpornosti na otrove - antikoagulante 2. generacije. Zato pri primjeni rodenticida treba voditi rauna o unakrsnoj rezistenciji. Oblici i sastav antikoagulantnih mamaca Rodenticidi (raticidi) mogu biti u peletama, parafinskim blokovima, prahu, u vodenoj ili uljnoj suspenziji pogodni za direktnu uporabu ili ih deratizatori moraju pripremiti neposredno prije uporabe. Najbolje je, ako su u mjeavini stabilni, da se s njima to manje manipulira da ih se to manje mijea. Njihovo postavljanje mora biti na sigurnim mjestima gdje ne mogu doi djeca, ne smiju ih uzimati ivotinje kojima nisu namijenjeni (psi, make, ptice, kokoi). Budui da glodavci preferiraju zdrave itarice (penica, jeam, ria, kukuruz, zob, proso, sirak) uvijek ih treba koristiti kao nosae otrova. Tim vie to te nosae nee uzimati make i psi. Naravno da sir, meso, slanina, riba, voe, mogu biti nosai raticidima. Neki atraktanti ili feromoni su poeljni u mamku. Nije poeljno da ti atraktanti postanu repelenti to se moe desiti ako se atraktant razgradi na dijelove koji pojedinano imaju lo odbojan miris. Parafinski-votani blok napravljen je od cijelog zrna ita, malo masti i ugljikohidrata u to je umjean raticid. Od tako napravljene smjese prave se blokovi koji se oblau/proimaju parafinom (20-40%) kao fiksativom. Blok je teak oko 50 g, a u sredini ima rupu da se moe icom fiksirati. Namijenjen je za vanjsko izlaganje na vlagi. Zrnati mamci - u zrnatu smjesu mamaka dodaje se plava, crvena ili zelena boja kako bi se to lake uoilo da je razliita od obinog zrna i da nije za ljude i domau stoku. Zrnati mamci su nepostojani na vlazi i toplini, stoga se rabe u unutarnjim suhim prostorima. Prakasti mamci mogu se posipati na putove kretanja glodavaca. No oni se najee dodaju krutim nosaima itaricama uz dodatak ulja da se bolje vee praak (deratizacijska tvar). itarice u mamcima mogu biti, lomljene, drobljene, mljevene-branaste, radi boljeg lijepljena otrova na njih.

22

Pri pravljenju i stavljanju mamaca treba paziti da se ne udiu, ne rasipaju i da ne padaju na kou i sluznice. Stoga treba nositi naoale, rukavice i zatitnu dugu odjeu. Nosai i dodaci ne smiju izazivati odbojnost kod glodavaca. Pelete se rade na nain kako se rade i pelete za hranjenje ivotinja. Ako su glodavci (takori) navikli na takve oblike hrane mogu se raticidi (pesticidi) stavljati u takve otrove. Pogodni su za zatvorene prostore. Peletama se moe dodati malo voska, radi zatite od vlage. Rado ih jedu ptice. Paste i gel mamci - imaju dosta masti i vode pa ih glodavci rado uzimaju. Dolaze u primjenu samo tamo gdje se ne moe drugim nainom. Tekui mamci stavljaju se u prostore/podruja gdje ima dosta hrane (takori nee uzimati suhe meke), a malo vode, npr. skladita hrane i mlinovi. Stavljaju se u plitke plitice. Zbog isparavanja vode treba ih esto nadzirati i stalno dodavati nove. Da ih ne bi uzeo ovjek dodaje se odbojni repelent denetonium benzoat 0,001% koji ne odbija takore. U prodaji je pod imenom Bitrex. Kontaktni otrovi pojavljuju se kao prah i elatina/gel. Djeluju peroralno, jer ih glodavci - prolazei preko njih - ponesu na krznu, a potom ih pri odmaranju ienjem/lizanjem unose u probavu. Prah se stavlja u otvore/rupe, podzemne hodnike i u cijevi do 6 cm kroz koje prolaze glodavci. U tom prahu je aktivna tvar 20 puta vea nego u gotovim antikoagulantnim mamcima. Pri rukovanju s njima potrebna je dobra zatita (maska) da se ne bi inhalirali. Kontaktni gel stavlja se pomijean s prahom brodifakum-om za trovanje mieva, prvenstveno u cijevi ija je unutranjost elatinozna. FUMIGANTI Fumiganti su otrovi u plinovitom stanju koji dolaze u elinim bocama ili vrstim limenkama koje se teko mogu otetiti da ne bi iscurio plin. (U manjim koliinama dolaze u peletama, tabletama.) Upotrebljavaju se tamo gdje se druga sredstva ne mogu primijeniti ili su neefikasna i gdje je potrebno izvesti brzu/kratkotrajnu i 100-tno uinkovitu deratizaciju (brodovi, hladnjae). Njihovom upotrebom nastaje dim (fumigare fumiganti). Prostori u kojima se oni primjenjuju (brodovi, skladita, hladnjae, podzemni hodnici miolikih glodavaca) moraju biti hermetizirani i pod stalnim nadzorom dok traje fumigacija da ne doe do nepoeljnog trovanja. (U jednoj crkvi za trovanje tetoina u drvenoj grai primijenjeni su fumiganti, koji su kroz podzemne hodnike nepoznate i upniku i deratizatoru difundirali u podrume susjedne zgrade i letalno zatrovali dvoje ljudi usmeno priopenje J.B.) Primjenjivat ih mogu samo dobri profesionalci uz jaki oprez i osobnu zatitu. Ako se dime skladita hrane, koja nije mogue hermetiki zatvoriti, mora se cijeli prostor fumigacije, prekriti plino-nepropusnim plastinim ceradama. Njihov izbor nije velik, pa navodim samo one koji se u praksi najee koriste: fosforovodik (fosfin), ugljini dioksid, cijanovodik, sumporni dioksid. Fosforovodik (fosfin) PH3 je bezbojni plin, a mirie na enjak i karbid ve u konc. 0,01- 0,02 ppm. Dolazi u peletama, tabletama, limenkama. Kruti oblici na zraku i vlazi pretvaraju se u plin nakon 1 sat. (Spec. te. 1,530; ledite 132C; vrelite 87C; pri 150C postaje samozapaljiv i izgara u fosfornu kiselinu; u zraku pri konc. 1,8% uz primjese difosfina-P2H4 postaje zapaljiv pri 24C.) Pri visokim temperaturama i pri veoj vlazi zraka reagira s kovinama (bakar srebro, zlato) i njihovim slitinama te stoga nije pogodan za fumigaciju prostora koji sadravaju te metale (brod, avion, ). U praksi, uz nazonost vlage, fosforovodik se razvija iz aluminij-fosfida i magnezij-fosfida. Aluminijev fosfid AlP spada u I. skupinu otrova. Dolazi u tabletama, peletama (zelenkaste boje) ili u vreicama, koje sagorijevanjem oslobaaju fosfin u 1/3 svoje teine. Trgovaka imena su: Al-phos, Fertoxin, Fumitoxin, Phostoxin,

23

Nakon aluminij fosfida, na tritu se naao i Magnezijev fosfid Mg3P2 koji bre, kod izlaganja zraku i vlazi, prelazi u fosfin u odnosu Al-fosfin. Trgovaki mu je naziv: Degesh Fumi-Cel, Degeh Fumi-Strip, koji brzo razvija fosfin. Pri temperaturama viim od 15C Fosforovodik je jako otrovan za sve toplokrvne ivine, pa tako i za kune i poljske glodavce. LD100 za takora je 0,08-0,8 mg/L, a za mia 0,75mg/L zraka. Za ovjeka je letalna konc. od 2,8 mg/L. Ugljini dioksid CO2 je bezbojni kiselkasti plin koji se transportira pod tlakom u elinim bocama ili kao suhi led u kojem ga ima (160-320 mg/L). Znatno je tei od zraka (spec. te. 1,98) i topljiv je u vodi (1,8 g/L kod 0C). CO2 se normalno nalazi u atmosferi u udinom zraku, ali u malim koliinama koje nisu tetne. Njega normalno ima u tjelesnim tekuinama i odgovoran je za odranje acido-bazne ravnotee. Njegov toksini uinak temelji se na istiskivanju kisika iz organizma, odnosno iz prostora gdje se obavlja deratizacija. Smrt nastupa ako ga u zraku ima vie od 40%, a lagana koma kod 5%. Za uspjenu deratizaciju konc. kisika u deratizacijskom prostoru mora biti ispod 15-12%. (Kada se ide u prostore gdje se oekuje vea konc. CO 2 vinski podrumi, duboki bunari s dosta mulja treba zapaliti svijeu i ako se svijea gasi moramo bjeati vani.) Znaci otrovanja s fosforovodikom su: opa slabost, drhtavica, kaalj, bol u grudima, dispneja, dijareja, e, a u teim sluajevima: modrilo koe, pjena na usta zbog bronhalnog sekreta (edem plua) koji uzrokuje guenje, komu i smrt. Otrov moe ui u organizam peroralno (probava), nazalno (plua) ili perkutano (koa). Otrovanje s CO2 glodavci poinju ugibati ako je konc. CO2 iznad 20% i to kroz 2 sata, dok u ovjeka nastupa nesvjestica za nekoliko minuta ako je konc. CO2 oko 10%. OPREZ je jako potreban pri upotrebi ovih fumiganata. Unesreenog-otrovanog ovjeka treba odmah iznijeti na isti zrak na otvoreno i posjest ga te im prije zatraiti hitnu medicinsku pomo. Ako unesreeni ne die treba mu pruiti adekvatnu pomo (disanje usta na usta, masaa srca, po mogunosti dati mu kisik). Otrovani fumigantima moraju obvezno biti hospitalizirani. ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Koljeno: LANKONOCI (Arthropoda) potkoljeno: duniari (Tracheata) razred: kukci (Insecta/Hexapoda) podrazred: beskrilni kukci (Apterygota) red: ekinjai (Thysanura) vrsta: eerni ekinja (Lepisma sacharina) U lankonoce (Arthropoda) spadaju kukci (Insecta) i paunjaci (Arachnoidea) ije je tijelo bilateralno simetrino i pokriveno hitinom, a noge su im lankovite (coxa, trochanter, femur, tibia, tarsus, pretarsus). Gotovo u svih kukaca razlikujemo glavu (caput), prsite (thorax) i zadak (abdomen). Kutikula (koa) prekriva cijelo tijelo i graena je od hitina (albuminoida i ugljikohidrata). Probavna cijev je jednostavna i zapoinje ustima, a zavrava anusom i u njoj razlikujemo: prednji dio (usna upljina, drijelo, jednjak), srednji dio (probavlja hranu) i stranji dio (probava, oblikovanje i izbacivanje izmeta). Dorzalna ila ini krvoilni sustav (aortu i srce). ivani sustav je u obliku ganglija.

24

Razlikuju se oba spola (dimorfizam), a enka polae jaja (oviparna) ili ive liinke (viviparna, oviviviparna). Budui da je kutikula vrsta i nedozvoljava irenje lankonoaca, oni ju odbacuju i tako se presvlae (svlak exuvium). lankonoci su najbrojnija ivotinjska vrsta na Zemlji. ENTOMOLOGIJA KUKACA (Insecta/Hexapoda) Entomologija je znanstvena disciplina koja prouava ivot (razvoj) kukaca. Osnovna znaajka kukaca je da imaju 3 para nogu (Hexapoda) i na glavi ticala, dok paunjaci imaju 4 para nogu i bez ticala su. Tijelo kukaca graeno je od segmenata/kolutia (metamerija), a najoitija metamerija je izraena na zatku. Cijelo tijelo prekriva vrsta hitinska kutikula koja kukce titi od isuivanja, temperature, vlage itd. Glava (caput) je jako vrsta i nosi par ticala (antene) koje slue za orijentaciju i osjet njuha. Na njoj je par sloenih (mreastih/fasetiranih, mozainih) oiju i 1-3 para ocela. Na prednjem dijelu je usni aparat za grizenje, sisanje ili bodenje. eljust i usni aparat je jae ili slabije razvijen ovisno o nainu uzimanja hrane. Na donjoj strani eljusti nalazi se par pipala (palpe). Osjetne stanice (ima ih svuda, ali najvie na ticalima, pipalima i nogama) prenose osjet opipa, njuha, okusa do osjetnih nervnih nastavaka, a potom u CNS. Njuhom trae hranu, spolnog partnera i mjesto za gnijeenje. (Mujak leptira gubara moe nanjuiti enku na nekoliko kilometara. Ticalo mujaka hruta sadri 50.000, a enke 8.000 osjetnih stanica.) Opipne osjetne dlaice se nalaze na mjestima kojima se kukci dotiu okoline (ticala, stopala, zadak). Osjetilo okusa je u usnom ustroju, a iznimno na nogama (neke muhe i neki dnevni leptiri). ovjek osjea slatko bolje od pele, a od nekih leptira 200 puta slabije. Sluh je u veine kukaca slab i nalazi se na ticalima, nogama i segmentima krila. Cvrci, skakavci i turci proizvode zvuk i reagiraju na njega dobro, a ohari i stjenice premda ne proizvode zvuk reagiraju na njega jako dobro. U podruju osjetnih stanica u kukce ulaze kontaktni insekticidi. Prsite (thorax) ima 3 kolutia (prethorax, mesothorax, metathorax) i na svakom se nalazi po jedan par nogu. U kukaca koji imaju krila noge se nalaze na 2. i 3. kolutiu. Noge kukaca graene su razliito ovisno o namjeni: tranje (trkovi), penjanje, rovanje (rovci), skakanje (buhe, skakavci), sakupljanje hrane (pele). One imaju 6 lanaka: kuk-coxa, prstenak-trochanter, bedro-femur, gnjat-tibija, stopalo-tarsus i pande-pretarsus. Krila - kukci mogu imati 1 par i 2 par krila (Pterigota) ili su bez krila (Apterigota) - kukci koji imaju 1 par krila, imaju ih na 2. segmentu a na 3. segmentu se nalaze maljice (haltere) zakrljali 2. par krila. Krila kukaca su bitna za njihovu sistematiku, tj. odreivanje rodova i vrsta. U tome vrlo bitnu ulogu ima poredak ilica, dlaica i ljuskica.. Ovi posljednji nisu nikada imali krila. Prednja krila mogu biti kraa od stranjih (ravnokrilci) ili podjednaka kao u termita. Pela, npr. ima opnasta krila (opnokrilci) i prednja dulja od stranjih. Miii pokretai krila nisu direktno vezani na krila nego za njihova spojita s unutarnje strane na lenoj i trbunoj strani kolutia to omoguuje polju pokretljivost/zamah krila. Leptir ima oko 10 zamaha/sek., a komarac oko 600 zamaha/sek. to uvjetuje njegovo zujanje. (Muha leti oko 2 m/sek., a noni leptir oko 15 m/sek.) Zadak (abdomen) sastoji se od 9-12 kolutia i u njemu je smjeten spolni aparat i drugi unutarnji organi (eludac, srednje crijevo, srce, Malpigijeve cjevice i stranje crijevo). Probavni sustav graen je od probavne cijevi: prednje crijevo (usna upljina, drijelo, jednjak), srednje (eludac, slijepa crijeva probavljaju hranu) i stranje crijevo (djelomina probava hrane i formiranje fecesa). Kukci mogu biti mesoderi (karnivori), biljoderi (fitofagi) ili svederi (omnivora).

25

U probavnom traktu kukaca nalazimo simbiotske mikroorganizme (bakterije i biae/flagelate). Neki kukci su paraziti: konjski trk ivi u elucu i crijevu, ovji trk u sinusima glave, a govei trk u potkoju. Krv hemolimfa je bezbojna, uta, zelena, smea ili crvena. Ona raznosi hranu po tijelu i odnosi tetne produkte metabolizma do Malpigijevih cjevica. U njoj nema eritrocita nego samo hemocita -leukocita. Krv ide segmentiranom krvnom ilom (aorta i srce) i nakon toga slobodno krui po tijelu. Dini sustav polazi s povrine tijela kroz dine otvore (stigme) koji su smjeteni postrance na segmentiranom zatku i koje potom ulaze u tijelo i dalje se nastavljaju kao traheje i traheole. Stigmi obino ima 10 pari (2-12) od kojih su 2 na prsitu a 8-10 na zatku. Disanje je na principu difuzije i ventilacije. Preko stigmi ulaze insekticidi u trahealni sustav kukca. Plinovi ulaze u traheje lako, a od tekuine (ulja i deterdenti) one s niskom povrinskom napetosti. Neki kukci imaju zrane vree pa mogu zatvoriti stigme ako osjete opasnost. ivani sustav ide od glave do kraja zatka u obliku ganglija koji su meusobno povezani. U glavi je najvei modani ganglij (1-3 para) analog mozgu. ivevlje moe biti centralno, periferno i simpatiko. Spolni sustav - sastoji se od sjemenih lijezda (ovarija ili testisa) s dodatnim organima. Vanjski dio spolovila nalazi se na zadnjem segmentu zatka. Oplodnja se odvija kopulacijom a enka esto ima spremite za sjeme/spermu (receptaculum seminis) kojim e ploditi jajaca kroz dui period (pela do 5, a termiti do 15 godina). Matica pela i kraljica termita pare se u svadbenom letu. Partenogeneza je sposobnost nekih kukaca da se razviju iz neoploenog jajaca. Postoje znaajne spolne razlike meu kukcima razvijenim na ovaj nain i onih razvijenih spolnom oplodnjom. Pedogeneza je poseban oblik partenogeneze a oznauje sposobnost enke u stadiju liinke za razmnoavanjem. Razvoj metamorfoza preobrazba kukaca U razvoju kukaca postoji vie stadija u kojima od jajeta i/ili liinke nastaje odrasli kukac. Prolaskom kroz te stadije ivotinja se preoblikuje preobraava - metamorfoza. enke kukaca polau jaja (ovipara) iz kojih se tijekom vremena (na otvorenom) izlegu liinke (u leptira gubara za 9 mj.). One, takoer mogu nesti ive liinke (vivipara) kao u muhe mesare u koje se u oviduktu iz jajaca razvije liinka (crv). enka kune muhe polae jajace u kojem je gotovo iva liinka (ovivivipara). Naime, iz tog jajaca vrlo brzo (isti dana) izlazi liinka (crv). enke pupiparnih kukaca polau zrele liinke koje se odmah, po polaganju zakukuljuju, npr. konjska muha (Hypobosca equina). enke polau jaja i/ili liinke na skrivena mjesta gdje ima dosta hrane, npr. kuna muha u gnoj i organski otpad, a mesare na meso, leine zaputene rane. (ohari polau jaja u hitinskim ovojnicama-ootekama u pukotine i skrivene prostore.) Socijalni kukci (pele, ose, bumbari, mravi, termiti) imaju posebni odnos prema podmlatku, gdje posebne jedinke (radilice radnici) brinu o jajima i liinkama. Broj poloenih jaja ovisi o prehrani: kuna muha polae oko 65 puta po 120-150 jaja, a kraljica termita moe dati oko 20x106 jaja u svom ivotu (15 godina). Embrionalni razvoj i metamorfoza kukca Embrionalni razvoj je period od oplodnje jajaca do izlaska liinke iz njega. To se moe odvijati samo u oviduktu (vivipara) ali i izvan ovidukta, tj. na otvorenom i taj period traje od oplodnje jajaca do izlaska liinke iz njega (ovipara). Postembrionalni razvoj tee od valenja liinke do razvoja odraslog kukca.

26

Preobrazba (metamorfoza) traje razliito dugo i specifina je za vrstu kukca, a moe biti potpuna, nepotpuna i kompleksna. Potpunu preobrazbu zapaamo u kune muhe i moljca. Kuna muha poloe jajaca iz kojih, vrlo brzo (istog dana), izlazi crvolika liinka koja se hrani organskim otpadom i tijekom tog perioda se presvlai 3 puta (4 stadija liinke). Liinka 4. stupnja prelazi u kukuljicu (miruje i ne jede) u kojoj najprije dolazi do histolize (razgradnja tkiva i organa), a potom do histogeneze (stvaranje tkiva i organa) u kojem nastaju organi pa u jednom trenutku kukuljica pukne i iz nje izlazi imago odrasla muha. (Dakle, preobrazba ide: jajace, 4 stadija liinke, mirujua kukuljica, imago- odrasla muha.) Nepotpuna metamorfoza/preobrazba je kada se iz jajaca izlee liinka koja je slina odraslom kukcu, a nalazimo je kod kune stjenice (u koje nema mirujue kukuljice) u koje iz jajaca nastaje liinka s 3 para nogu i sisaljkom za ispijanje krvi. Liinka se 5 puta presvlai, a izmeu svakog presvlaenja barem jednom sie krv. Ako ne moe doi do krvi ostaje dugo u istoj fazi. U stjenice nema stupnja mirujue kukuljice kao to ima kod muhe (potpuna preobrazba) (Ovu preobrazbu nalazimo, osim kod stjenice, jo i kod ohara, uiju, skakavca.) Poznavanje razlika u ivotu i ivljenju kukaca vrlo je bitno zbog suzbijanja istih. Ako znamo da liinka kune muhe ivi na gnoju tada emo tretirati gnoj, a odrasla muha ulazi u kue i torove/tale pa emo nju tretirati tamo. Odrasli komarci ive u kuama i okoliu i tamo napadaju ovjeka, dok njihove liinke ive u vodi. Stoga emo liinke tretirati u vodi, a komarce u ovjekovu okoliu ili u kui. Presvlaenje liinki i hormoni za presvlaenje odgovorni su hormoni i njihova tekuina koju izluuju specifine lijezde razasute po tijelu i koje su odgovorne za presvlaenje liinki. Broj presvlaenja liinki je razliit za pojedine vrste, a najee je izmeu 4 i 6. Generacija pod generacijom podrazumijeva se razvoj kukca od polaganja jajeta do oplodnje novog kukca nastalog iz tog jajeta ili do polaganja slijedeih jaja, tj. to je vrijeme od polaganja jajaca majke do njegovog razvoja u spolno zrelu enku spremnu za oplodnju i polaganje jajaca. Kuna muha kod nas daje godinje 6-10 generacija. Muha ivi oko 4 tjedna, a da bi se iz jajeta razvila muha dovoljno je 10 dana, to znai da istovremeno mogu u nekom prostoru biti muhe iz 4 razliite generacije (prababa, baba, majka i ker). ivot nekih kukaca je vrlo kratak (jednodnevna muha ivi nekoliko sati, a njena liinka vie godina). Odrasli hrut ivi nekoliko tjedana (4), a njegova liinka/grica oko 4 godine. 17-estogodinji cvrak (to mu je ime) kao odrasla jedinka ivi par mjeseci a njegova liinka u tlu ivi ak 17 godina. (Odrasli kukci, uglavnom ive nekoliko tjedana s izuzetkom matice pele do 5, mrava do 12 i termita do 15 godina.) Dimorfizam oznauje vanjske razlike unutar iste vrste (mujaka i enke spolni dimorfizam), koje se oituju veliinom, bojom, oblikom. Mujaci muha imaju vee oi od enki. Mujak crnog ohara ima krila, a enka ih nema. Mujak komarca ima vea i rairenija ticala, dok su u enke jednostavna. Kod mravi i termita (socijalni kukci) vojnici imaju jae eljusti od radnika, kralja i kraljice. Ovi posljednji imaju krila koja odstranjuju nakon svadbenog leta.

27

PAUNJACI (Arachnida) Paunjaci spadaju u najstarije kopnene ivotinje, koje preko ljuskastih uzdunica i trbunih vreica, udiu zrak. tipavci (Scorpiones) su stari oko 350, a pauci (Araneae) oko milijuna godina. Pauka ima oko 20.000 vrsta/svijetu. ive u zemlji, na zemlji, u pijesku, na travi, stablu, kamenu i ispod kamena te u ovjekovim nastambama. Paunjaci su skupina lankonoaca koji imaju posebne lijezde predilje, koje izluuju pauinu i koju uz pomo specifinih bradavica oblikuju (predu) u pauinaste niti od koje uz pomo pandi izgradnju mreu. Pomou pauine mogu se podii 1,5 km i doskoiti u brod udaljen i 360 km od obale (Baki). Neki pauci (skakai) ne prave mree nego zaskoe plijen, a juno Ameriki pauci skakai love mlade egrtue.Slika 2.Agresivni kuni pauk, Tegenaria agresti (Lani korpioni i grinje izluuju pauinu preko eljusti, a neke gusjenice preko slinovnica.)

Paukove mree su korisne jer se u njih love muhe, komarci i dr. insekti (> 1000/godinu). Zajednika karakteristika odraslih paunjaka je da imaju 4 para nogu, nemaju krila i antene, nemaju segmentaciju tijela, koje ima 2 dijela: prosomu (cefalotoraks = glava+toraks) i opistosomu abdomen. Na glavi imaju 6-8 oiju razliite veliine i razliitog rasporeda. Klijeta (helicere) su aparat na prednjem dijelu glave s kojim one grizu rtvu i iz kojih izlazi otrov. Pauci rtvu umrtve ispuste enzime koji ju razgrade, a potom ju usiu kroz usta pomou eluca za sisanje. Probava se odvija u posebnim vreicama koje seu do nogu. Devin pauk (Loxosceles sp.) ugrize devu dok spava i omeka ugrizno mjesto te sie omekani sadraj, a na ugriznom mjestu dolazi do nekroze i infekcije. Tijelo pauka pokriveno je kutikulom i dlaicama koje prijee prodor insekticida. Prema literaturi ima 7 redova paunjaka, a nas zanimaju samo 3 i to: grinje (Acari), pauci (Araneida) i korpioni-tipavci (Scorpiones). Slika 3. Crna udovica malmijat (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) latrodectizam neuripatski araneizam - je veliki crni (raznobojni) pauk obrastao gustom dlakom. Na leima ima 13-17 crvenih razliitih mrlja, a mogu biti i bez njih. Ime je dobila po tome to se smatra da pojede mujaka nakon parenja. Neki pauci pojedu mujaka poslije kopulacije, a neki ne. Gravidna enka velika je do 2 cm. Polae do 10 jajanih vreica u kojima ima 150-250 jaja opredenih u kokone/opredke. Ona bi trebala uginuti dolaskom zime. No, J. Baki kae da ju je 1989. u prosincu naao u Nereiu (o. Bra) na 400 m nadmorske visine, to e rei da moe i prezimiti. Mreu gradi na tlu, u itu, travi, pod kamenom, u duplji stabla, ikari, u podruju gdje je crljena zemlja. Danas ga nalazimo u svim kulturama: krompir, luk, mahune, lubenice, cvijee (Katela 1998 J. Baki), u izmi ostaloj u poljskoj kuici, u topovskoj cijevi, na balkonu itd. Latrodektus je rairen po cijelom svijetu. Ima ih 16-30 vrsta i s razliitim lokalnim imenima. U Rusije ga zovu karakurt crni vuk.

28

Otrov i otrovni aparat malmijata Latrodectizam - Otrovne lijezde i kanalii smjeteni su u cefalotoraksu prosomi iz kojih otrov ide preko helicera u ubodnu ranu rtve. Otrov je bezbojan i neurotropan napadajui prvenstveno neuromuskularnu plou. Glavni sadraj tog otrova je protein latrotoxin, te drugi otrovni albumini, lipoproteini i fosfolipidi. Ugriz je bezbolan i tek nakon 10 min. do 1 sat pojavljuje se regionalna bol i otok pripadajuih limfnih vorova, bolovi u trbuhu, grevi, povraanje, opi ok, nesanica, poremeaj govora i disanja, albuminurija, paraliza i smrt. rtvi treba, ako je mogue, vrsto podvezati ile da se otrov ne iri ili joj dati 10% kalcijev glukonat ili laktat i.v. u fiziolokoj otopini. Ne piti alkohol i im prije ii doktoru. Smrt nastupa u do 5% nelijeenih. Pauci vujaci (Lycosidae) U ovaj rod spadaju jaki i veliki pauci rasprostranjeni po cijelom svijetu. Nastanjeni su u rupama u zemlji u opredenim nastambama. Ugrizno mjesto, kod ovjeka, nakon 24 sata poplavi, a zatim dolazi do svrbea, nekroze i gnojenja. Sekundarne infekcije i oiljak su este, ali bez veih zdravstvenih posljedica. Tarentula tarantizam, tarantulizam (Lycosa tarentula Rossi) je iz porodice Theraphosidae. Ime joj, moda, potjee od Taranto (Italija) gdje je oko 1370. dolo do ove epidemije. On je na najvei pauk. enka je do 3 cm, s tamno-smeim arama dorzalno, a ventralno je naranasto-uta s crnim prugama. Preferira crljenicu i kamenjar u kojima gradi gnijezda bez pauine. enka, obino, sjedi u rupi promjera 2-3 i dubine 10-15 cm, koja je bez pauine i tako lake ugrize rtvu. enka nosi mlade nekoliko mjeseci na sebi u kukonu. Otrovni aparat (otrovne lijezde, izvodni kanali i ja