Velik je broj sportova u kojima su bacanja zastupljena kao oblik gibanja tj

KINEZIOLOKI FAKULTET

SVEUILITE U ZAGREBUB A C A N J A

( s e m i n a r s k i r a d )

Izradio:

Mislav esko

U Zagrebu, 2010. godine

1. UVOD

Velik je broj sportova u kojima su bacanja zastupljena kao oblik gibanja tj. kao dio kretne strukture konkretne sportske aktivnosti. Npr.: rukomet, koarka, bejzbol itd. Jo je vei broj sportova u kojima su tijekom realizacije specifinih struktura kretanja prisutni isti ili slini fizioloki mehanizmi kao u bacanjima, dakle onih sportskih aktivnosti kod kojih je bitna aktivacija to veeg broja motorikih jedinica u kratkom vremenskom intervalu. To su npr. Sprinterska tranja, skokovi te sportske igre u kojima su zastupljeni navedeni oblici gibanja. (Harasin i Milanovi, 2003).

U kineziolokom smislu, bacanja su elementarni oblici kretanja kojima se katapultiraju odreeni objekti u prostor.

Takoer, definiraju se kao balistika gibanja inicirana eksplozivnom aktivacijom agonista, nakon ega slijedi period njihove relaksacije, a zavravaju se deakceleracijom uslijed djelovanja antagonista ili pasivnim istezanjem vezivnog tkiva. (Harasin i Milanovi 2003, prema Rasch i Burke 1978).

Djelovanje ovih elementarnih oblika kretanja na ljudski organizam je razliito, s obzirom na primjenjene modalitete, ali sigurno spadaju meu najbolje sadraje za razvoj apsolutne eksplozivne snage. Rezultatima u raznim bacanjima ocjenjuje se stupanj pripremljenosti u drugim sportskim granama, a vri se i procjena efikasnosti pojedinih metoda treninga. (Harasin i Milanovi, 2003).

2. MEHANIKA BACANJA

Za razumijevanje bacanja kao pliometrijskog pokreta, naravno, ako je faza amortizacije tj. prelaska iz ekscentrine u koncentrinu kontrakciju manja od 0.15 sekundi (Verkhoshansky i Siff. 1996) treba razjasniti slijedee pojmove.

Zbog viskoznosti mii se mora kretati u smjeru suprotnom od eljene primjene sile (ta se pojava naziva prethodno istezanje)

Vana komponenta za razumijevanje pliometrije je elastinost miia tj. sposobnost miia da se izdui i povea svoju napetost, to se dogaa na kontraktilnim elementima popreno prugastog miia. (Radcilffe, Farentinos, 1998).

Tu se pojavljuje koncept pohrane elastine energije tj. energije koju deformacija viskozno elastinog tkiva proizvodi u ekscentrinoj fazi pokreta, te se ta faza moe iskoristiti u koncentrinoj fazi miine aktivnosti.

Jo dolazimo do pojma refleksa miinog vretena ili miotatikog refleksa. On sudjeluje u ekscentrino koncentrinoj kontrakciji i vane su komponente cjelokupne kontrole ivanog sustava nad tjelesnim pokretima. (oh, 2003).

U izvoenju veine kretnji , do miia dolazi neko optereenje. To optereenje aktivira refleks miinog vretena koje alje jak ivani impuls preko lene modine natrag u mii koji se potom stee. Da bi se u rad miia ukljuile refleksne reakcije, mii treba opteretiti tako da se prethodno istegne, a onda kontrahira.

3. Bacanja medicinske lopte u fizikoj pripremi sportaa

Medicinska lopta se koristi u treningu snage tj. kao sredstvo treninga sa otporom ali i kao rekvizit u pliometrijskom treningu. Moe posluiti kod vjebi jakosti gornjeg dijela tijela (ruku i trupa) i donjeg dijela tijela, te se moe koristiti u vjebama dodavanja i bacanja.

Psihika prednost upotrebe medicinske lopte lei u tome to prua drugaiji nain vjebanja pa izbacuje monotoniju i stres nakupljen jednolinim vjebanjem (npr. svakodnevni trening u teretani sa utezima). Kod atletiara bacaa se moe vidjeti osjeaj zadovoljstva nakon treninga sa medicinskim loptom jer mogu postii vee daljine bacanja.

Svaki sporta se osjea bolje kad napravi malu promjenu u atmosferi na treningu uvodei neto novo, a opet vrlo produktivno. (Miller, J.1985).Medicinska lopta prua jednostavan i uspjean nain za razvoj i poboljanje bazinih kondicijskih sposobnosti kroz provoenje vrlo jednostavnih i efikasnih vjebi.

Vjebe koje se provode sa medicinskom loptom povezuju jakost, brzinu, izdrljivost, preciznost, eksplozivnost putem bacanja, hvatanja i udaranja koji se mogu provoditi individualno ili u paru sa drugom osobom ili uz pomo zida koji slui kao imitacija partnera. (Lorette, L. H. 1985).

Sportai vole rad sa medicinskom loptom jer odmah vide rezultat (udaljenost do koje su bacili medicinsku loptu, brzinu kojom su izveli odreenu vjebu, broj bacanja u odreenoj jedinici vremena i sl.).

Napredak u rezultatima se moe vidjeti sa redovitim vjebanjem koje se provodi dovoljno esto, pod strunim vodstvom da bi se usvojila pravilna tehnika izvoenja te da bi se poboljala snaga bacanja a samim time i rezultati ili pokreti koji se izvode u odreenoj aktivnosti.

Postoje medicinske lopte razliitih teina, od razliitih materijala i razliitih oblika: mekane, tvrde, vodene, povezane sa tapom, povezane za uetom i sl. (Santana. VHS.

Sa njima se izvode razliite vjebe ovisno o onome to nam je cilj poboljati i na koji nain.

Takoer treba imati dozu opreza da ne bi dolo do neeljenih povreda lokomotornog aparata a samim time i zastoja u napretku i razvoju onih sposobnosti na koje ciljno elimo utjecati.

Kroz napredak u koliini treninga i iskustva koje stjeemo prakticirajui trening sa medicinskom loptom (trening jakosti, pliometrijski trening) poveamo intenzitet ili ekstenzitet vjebanja putem poveanja broja ponavljanja u seriji, broja serija, teine medicinske lopte, kompleksnosti vjebe zavisno od toga to nam je cilj i to elimo postii.

Velika prednost rad sa medicinskom loptom lei u tome to putem nje moemo imitirati pokret iz bilo kojeg sporta i ak i intenzitet iz pojedinog sporta.

Takoer ako pogledamo ekonominost koju prua trening sa medicinskom loptom sa obzirom na prostor, vrijeme i materijalnu ogranienost moemo vidjeti njene prednosti.

Dovoljan nam je prostor od 30 metara za izvoenje vjebi bacanja, minimalan prostor nam je potreban za skladitenje medicinskih lopti a takoer nisu skupe u tolikoj mjeri kao neki drugi rekviziti. Takoer vei broj vjebaa moe istovremeno koristiti jednu medicinsku loptu. Pri stvaranju programa za provoenje vjebi sa medicinskom loptom, poglavito pliometrijskih vjebi treba se uzeti u obzir specifinost sporta za koji se radi program. Analizirati kretnje koje se dogaaju u odreenom sportu, koji miii i miine skupine su najvie zastupljene te koje motorike sposobnosti treba razvijati zavisno od jednadbe specifikacije sporta i ako se radi o momadskom sportu treba uzeti u obzir poziciju u momadi. Rad sa medicinskom loptom se moe koristiti u kondicijskoj pripremi sportaa van sezone, u pripremnom periodu i u natjecateljskom periodu, takoer je vaan dio pliometrijskog treninga poglavito u sportovima poput tenisa, badmintona, baseball-a, softball-a i bacakih disciplina u atletici.

Pliometrijski trening sa medicinskom loptom ujedinjuje kinetiki i dinamiki pokret u jednu cjelinu stvarajui idealnu pliometrijsku vjebu.

Sportai brzo usvajaju osnovne pokrete sa medicinskom loptom te na taj nain njihova volja i entuzijazam za treningom sa medicinskom loptom raste ( to je posebno vidljivo kod djece i mlaih sportaa).

Trening sa medicinskom loptom nam nee dosaditi jer ima velik broj razliitih vjebi i razliitih varijanti pojedinih vjebi.

4. KLASIFIKACIJA BACANJA

Intenzitet

nizakumjerenvisokok

Zaklon i duboki pretklon medicinkomZasuci ipkomVertiklano izmahivanje

Zasuk medicinkom za 90Bacanje medicinke zasukomBacanje medicinke nogama prema naprijed

Zasuk medicinkom za 180Bacanje medicinke nazad preko glaveViestruko bacanje medicinke uvis

Bacanje medicinke iz kleeeg poloajaOdraz iz leeeg poloaja u stojeiBacanje unazad i preko glave iz poskoka

Bacanje uvis iz stojeeg poloajaHorizontalno izmahivanjeBacanje naprijed iz vie poskoka

GORNJI DIO TIJELA

Intenzitet

nizakumjerenvisokok

Dodavanje medicinke sa grudijuBacanje iz pretklona trupaGuranje teke vree

Dodavanje iz ramena i kukovaZamasi rukamaHvatanje i bacanje preko glave

Bacanje lopte preko glaveIzbacivanje teke vreePropadanje i guranje

Klasifikacija bacanja (Radcliffe & Farentinos)

predsezonapoetak sezonevrh sezone

Opa kondicijska pripremaSportsko specifina kondicijska priprema Sportsko specifina kondicijska priprema (odravanje)

Sa ili bez partneraSa ili bez partneraSa ili bez partnera

intenzitet1 4 kg1 6 kg 2 7 kg

Frekvencija (puta/tjedno)2 5 2 3 1 2

broj vjebi5 16 10 12 6 10

broj ponavljanja10 15 15 20 8 10

broj serija1 3 1 4 1 3

Klasifikacija bacanja (Chu, 1988)5. Balistiki trening kao sredstvo poboljanja brzine i snage izbaaja, te za prevenciju ozljeda rotator cuff miine skupine

Glenohumeralni zglob ini velika konveksna povrina smjetena u relativno manjoj konkavnoj udubini. To omoguava veliku mobilnost zgloba, na raun stabilnosti.

Ligamenti koji uvruju zglob, normalno pruaju solidnu koliinu statike stabilnosti. To ipak nije dovoljno za sportae koji se natjeu u bacakim sportovima (rukomet, bejzbol, bacanje koplja) zbog toga jer ti sportai uzastopno ponavljaju bacanja punom snagom i tako stavljaju velik stres na ovu skupinu miia.

To uvelike poveava rizik od ozljeda, jer dinamiku stabilnost osigurava upravo ta miina skupina.

Rotator cuff: A infraspinatus, B terres minor, C supraspinatus, D subscapularis

Principi treninga

Specifinost - da bi program bio sportski specifian treba oponaati biomehanike i fizioloke zahtjeve sporta. Ovaj program ukljuuje pliometrijska bacanja visokog intenziteta koja vjerno simuliraju pokret iznad ramenskog bacanja.

Progresija- program zahtjeva postepeno poveavanje volumena i intenziteta kroz 10 tjedana

VolumenIntenzitet (teina lopte)

3 x 10, 30 sekundi odmor0,8 kg (jednoruno), 3 kg (dvoruno)

3 x 15, 30 sekundi odmor1 kg (jednoruno), 4 kg (dvoruno)

3 x 20 , 30 sekundi odmor1 kg (jednoruno), 5 kg (dvoruno)

Preoptereenje (overload)- ovaj princip podrazumijeva stavljanje organizma u takve uvjete na koje dosad nije navikao (Wathen, Roll).

Nakon nekog vremena osjea se adaptacija na poveana optereenja, kako u snazi ramenog zgloba, tako i u izdrljivosti u bacanjima.

Zagrijavanje

Glavni dio treninga

1. Vanjska rotacija sa elastinom gumom

2. 90/90 vanjska rotacija sa elastinom gumom

3. nogometni aut

4. 90/90 vanjska rotacija sa postraninim bacanjem

5. 90/90 sa bacanjem iza sebe (deceleracija)

6. specifino bacanje iz kleka

PAGE 2