Mehaniki ureaji za kontrolu i Me a u eaj a o o umjerenje duina i uglova

SadrajSadraj

1. Podjele mjernih sredstava2 G i j il d i2. Granina mjerila za duinu3. Tolarancije oblika4. Tolerancije poloaja

Podjele mjernih sredstavaPodjele mjernih sredstava

MJERNA SREDSTVA ZA MJERENJE DUINADUINA

jednookordinatna dvokoordinatna trokoordinatnaj

mehanika pneumatska

optika elektronska

optika elektronska

optika elektronska

jednostruka

viestruka

mjerila

niskog pritiska

sa lupama,

mjerne maine

mjerni mikroskop,

j i

mjerni mikroskop

j

mjerni centri

mjerne maine

j i

etaloni, kalibri,

lenjir, trake,

pomina mjerila,

, visoko

g pritiska

,

sa ogledalim

a, abbeova,

sa

mjerni projektor,

alatni mikroskop

j

, mjerna maina

, mjerni roboti

,toler.

mjerila, granina

mjerne glave

,skale

j ,mikrometri,

mjerni satovi,

mjerni

diferenc,

brzinski

staklenim lenjirom,

sa prizmom, kontaktni

mjerna maina

glave japarati

kontaktni interfero

metri, interfero

m komparatkomparatori, laseri

Mjerila bez pokazivanja mjerene veliine Granina mjerila, Tolerancijska mjerila, Lenjiri bez skale, Lenjiri bez skale, Mjerne ploe,

bl i i k lib i abloni i kalibri.

Mjerila sa pokazivanjem mjerene veliine mjerila sa nonijusom, mikrometri i komparatori.p

Granina mjerilaGranina mjerila U proizvodnim mjerenjima se najee mjeri jedna

di ij bil d k t li ilj dimenzija bilo de se ona samo kontrolira u cilju provjere ili prenosi njena vrijednost na mjereni radni k d ili d j i ij d t j d jkomad ili se odreuje i vrijednost jedne mjerene.

Kod graninih mjerki rastojanje dvije krajnje povrine predstavlja jednu tano odreenu duinsku mjeru.

Najee koritene granine mjerkeNajee koritene granine mjerke Paralelne granine mjerke, kod kojih rastojanje dvije ravne i

paralelne povrine utjelovljuje jednu duinsku mjeru. Vie od dvije ravne i paralelne povrine posjeduju

stepenaste granine mjerke. Uglovne granine mjerke imaju ravne ali neparalelne Uglovne granine mjerke imaju ravne, ali neparalelne

mjerne povrine. One predstavljaju uglovnu mjeru i ne svrstavaju se u duinske utjelovljene mjerke.

Loptaste (kugline) granine mjerke imaju dvije mjerne povrine, koje pripadaju zajednikoj kugli.

Cilindrine granine mjerke i prstenovi su takoe svrstani u Cilindrine granine mjerke i prstenovi su takoe svrstani u ovu grupu, ali kod njih je duinska mjera predstavljena veliinom krunog cilindra.

Paralelne granine mjerkeParalelne granine mjerke Paralelne granine mjerke su najvanije utjelovljene

mjerke u tehnici mjerenja duina mjerke u tehnici mjerenja duina. U hijerarhijski ureenom lancu prenoenja mjera sa

l l d d d etalona, putem sljedivosti, na jedinicu duine metar, granine mjerke zauzimaju kljunu poziciju.

Standardizirane su internacionalnim standardom ISO 3650, odnosno njemakim nacionalnim standardom DIN 861 s nazivnim duinama od 0,5 mm do 1000 mm.

Paralelne granine mjerke

Klase tanosti graninih mjerkiKlase tanosti graninih mjerkiGranina mjerila za duine izrauju se u pet klasa

tanosti za odreene namjene i to: 00, kalibraciona K kalibraciona K, 0, I, II

Mjerila klase tanosti 00Mjerila klase tanosti 00 Slue za kalibraciju na poetku postupka

kalibracije svakog kompleta graninih mjerila. Osnovna uloga graninih mjerila ove klase tanosti

je da poslue kao etalon proizvoaima graninih j p p gmjerila kao i u labaratorijama gdje se umjeravaju mjerila. mjerila.

Koriste se u kalibracionim labaratorijama.

Kalibraciona granina mjerilaKalibraciona granina mjerila koriste za kalibraciju drugih mjerila jer se njihovim

koritenjem mogu ispuniti zahtjevi koji se trae od mjerila za kalibraciju.

Klase graninih mjerila 0, I, II tanostiKlase graninih mjerila 0, I, II tanosti koriste se opu provjeru mjerila. Npr. klasa 0 koristi se za provjeru mjerila kojima se p p j j j

eli postii velika preciznost. Klasa I se koristi u provjeri mjerila kojima se vre Klasa I se koristi u provjeri mjerila kojima se vre

mjerenja u proizvodnji od kojih se zahtijeva velika tanost tanost.

Materijal, koeficijent termikog irenja i stabilnost mjere

Pored mjernih svojstava, kao kriteriji za ocjenu kvaliteta i ih j ki i b i k b d ij l graninih mjerki su izbor i postupak obrade materijala.

Vana svojstava materijala graninih mjerki su visoka otpornost na habanje, visoka stabilnost mjere i oblika kao i neznatna sklonost prema koroziji.

U okviru osobina su i nizak stepen provoenja toplote, koeficijent termikog irenja materijala i visoka tvrdoa. Veinom koriteni materijal za izradu graninih mjerki su keramike i keramiko staklo - zerodur.

Stepenaste granine mjerkeStepenaste granine mjerke Stepenaste granine mjerke predstavljaju vie duinskih

mjera na jednom osnovnom tijelu, pri emu se svaka pojedinana duina obrazuje odstojanjem dvaju ravnih pojedinana duina obrazuje odstojanjem dvaju ravnih povrina.

Od stepenice do stepenice mogu se postii pravilni ili Od stepenice do stepenice mogu se postii pravilni ili nepravilni mjerni razmaci.

Slino kao kod ljestvica, pojedinano su mjerne povrine Slino kao kod ljestvica, pojedinano su mjerne povrine uzastopno poredane, tako da sve predstavljene duinske mjere lee na jednoj zajednikoj mjernoj osi.

Mjerne povrine mogu biti tako postavljene, da obrazuju spoljne i unutranje mjere,

Stepenaste granine mjerkep g j

Stepenaste granine mjerkep g j Prema izvedbi u zavisnosti od primjene mogu biti razliito

stepenovane, obino 20, 25, 30 ili 50 mm. P i d d i d 2000 Proizvode se u duinama do 2000 mm.

Poto mogu biti postavljene u horizontalnom, vertikalnom a t k i k d d l j d t lj j takoer i u svakom drugom radnom poloaju, predstavljaju univerzalno mjerilo.

Kako kod stepenastih graninih mjerki mjerne povrine veinom Kako kod stepenastih graninih mjerki mjerne povrine veinom lee samo u priblinoj poziciji prema pripadajuim nazivnim duinama, to se mora svaki primjerak kalibrirati. , p j

Cilindrine mjerke (kontrolne-mjerne osovinice) Utjelovljene mjerke su i cilindrine mjerke. To su kontrolne

osovinice odreene DIN-om 2269 koje imaju najvei nazivni prenik 20 mmprenik 20 mm.

Kontrolne osovinice utjelovljuju spoljnu mjeru prenika krunog cilindra Koriste se pri ispitivanju cilindrinih otvora krunog cilindra. Koriste se pri ispitivanju cilindrinih otvora, kugli, rastojanja, navoja, ozubljenja, ravi itd,

Pored ovoga koriste se i kao etaloni za podeavanje mjernih Pored ovoga koriste se i kao etaloni za podeavanje mjernih ureaja.

Za kontrolne osovinice prema DIN 2269 utvrena su tri pstepena tanosti: 0, 1 i 2. U tabelama standarda navedene su pripadajue tolerancije.

Kontrolni (mjerni) prstenoviKontrolni (mjerni) prstenovi

Prstenovi utjelovljuju veliine unutranjeg cilindra a takoer Prstenovi utjelovljuju veliine unutranjeg cilindra, a takoer predstavljaju elemenat oblika krunog cilindra, u vrlo uskim tolerancijama izrade. Pored paralelnih graninih mjerki ubrajaju j p g j j jse u najvanije referentne etalone.

Za opu primjenu i za pneumatska mjerila duina, standardizirani su DIN-om 2250 dio 1 i za preciznu tehniku DIN-om 2250 dio 2.

Pri njihovoj kalibraciji ne mogu se postii manje mjerne nesigurnosti kao kod paralelnih graninih mjerki. Razlog tome je nepristupanost mjernim mjestima i zakrivljenost oblika povrine.

Akreditirane laboratorije za kalibraciju prstenova postiu uobiajno najnie mjerne nesigurnosti sa nazvnim prenicima od 1 5 mm do 200 mm1.5 mm do 200 mm.

Kontrolni (mjerni) prstenovi( j ) p

Tolerancije geometrijskog oblika i poloaja

Tolerancije geometrijskog oblika i poloaja i tolerancijska mjerila

Pri izradi nekog geometrijskog elementa (rupa, povrina, ugao itd ) mogu da nastupe greke oblika i poloaja predmetaitd.) mogu, da nastupe greke oblika i poloaja predmeta.

Kao to tolerancije mjera predstavljaju granice u ijim okvirima mogu da se kreu dimenzionalna odstupanja predmeta, tako mogu da se kreu dimenzionalna odstupanja predmeta, tako su i za geometrijske greke, kada to funkcionalnost dijela zahtjeva, takoe ustanovljene odgovarajue tolerancije.

Podjela tolerancijaPodjela tolerancija

t l ij j d i i j tolerancija mjera, odreena graninim mjerama meu kojima mora da se nae granina mjera,

tolerancija oblika, odreena maksimalnim dozvoljenim tolerancija oblika, odreena maksimalnim dozvoljenim odstupanjem ravnosti povrine A,

tolerancija poloaja, odreena dozvoljenim odstupanjem l l ti i A l j i i B paralelnosti povrine A prema polaznoj povrini B.

Kao to se to vidi sa slike, tolerancija oblika tF je manja od tolerancije poloaja tP a obje su znatno ue od tolerancije j p j P, j jdimenzija tO.

Ove tolerancije se propisuju crteom kada je to potrebno, ili k d d bi j ih t l ij k j t j kada su one ue od uobiajenih tolerancija koje se ostvaruju obradom na alatnim mainama

Greka oblikaGreka oblika

Odstupanje povrine predmeta od idealnog geometrijskog bl k k blikoblika se naziva greka oblika.

Osim ve pomenutih faktora mainske obrade ova vrsta k biti kgreaka moe biti prouzrokovana:

- savijanjem predmeta, - oblikom samog predmeta, - vibracijama maina za obradu, - naglim zagrijavanjem predmeta pri obradi buenjem,- nejednakim dodacima za obradu itd.

Najee greke oblikaNajee greke oblikaodstupanja od: krunog oblika,g , cilindrinosti, t i ti centrinosti, ravnosti.

Greke poloajaGreke poloaja

P i t d t j d ki t ij ki t l Prisutna odstupanja u odnosu na neki geometrijski etalon, su greke odstupanja poloaja.

Greke poloaja bitno zavise od tanosti rada maine na Greke poloaja bitno zavise od tanosti rada maine na kojoj se predmet obrauje, kao i od tanosti kojom se taj predmet postavlja na mainu.

paralelnosti, upravnosti, simetrinosti, nagiba, saosnosti (koaksijalnosti).

Tolerancije oblikaTolerancijeoblika

OvalnostOvalnost

Presjeciporavnimaupravnimnaosunekogpredmeta(osovinuilirupu)trebalobidaimajupravilankrunibl k l l loblik,meutim,imajuovalan,eliptianilisasvim

nepravilanoblik. Odstupanje od krunog oblika naziva se ovalnost Odstupanjeodkrunogoblikanazivaseovalnost,madaodstupanjenijeovalnonegosamoodstupanjeodkrunice.

Tolerancijaovalnostipredstavljakruniprstenirinetuijimgranicamamoradasenaeprofilpresjekapredmetapredmeta.

CilindrinostCilindrinost akikadapresjeciporavnimaupravnimnaosupredmeta

predstavljajupravilnekrugove,onisemogumeusobnop j j p g , grazlikovatipopreniku.

Jedanodnajeihsluajevaodstupanjaodcilindrinostipredstavljakoninostpredmeta.

Ostalaodstupanjacilindrinostisukonkavnostikonveksnost(buriastoblik).

Poljetolerancijeseizraavarastojanjemdvasaosnacilindratizmeukojihmoradasenaeposmatranapovrina

CentrinostCentrinost Osapredmetakojabitrebalodapredstavljapravu,uovomsluajujekrivalinija.

Odstupanjeoseodpravelinijemoebitiizraenouravniiliprostoru.

Priodstupanjuoseuprostoruzonatolerancije,ukojoj mora da se nae posmatrana linija, jekojojmoradasenaeposmatranalinija,jeogranienacilindromprenikat,

Pri odstupanju ose u ravni zona tolerancije se svodi Priodstupanjuoseuravnizonatolerancijesesvodinajedanpojasograniendvijemapravimparalelnimlinijama na rastojanju tlinijamanarastojanjut.

RavnostRavnost

Grekaravnostijeprisutnakadaseobraenapovrinanepoklapasaidealnomravni.

Tolerancijaravnostiseizraavakaoprostortj pograniendvjemaparalelnimravnimaizmeukojihmora da se nae obraena povrina.moradasenaeobraenapovrina.

Tolerancije poloajaTolerancijepoloaja

ParalelnostParalelnost

Tolerancijeparalelnostisemogusvrstatiunekolikokategorija. Paralelnost neke linije u odnosu na neku baznu polaznu Paralelnostnekelinijeuodnosunanekubaznu,polaznu

liniju. Paralelnost neke linije u odnosu na neku baznu ravan (ili Paralelnostnekelinijeuodnosunanekubaznuravan(ili

obrnuto). Paralelnost neke povrine u odnosu na neku baznu ravan Paralelnostnekepovrineuodnosunanekubaznuravan.Tolerancija t ograniava prostor u kome mora da se naeTolerancijatograniavaprostorukomemoradasenae

obraenalinijailipovrina.

UpravnostUpravnost

Postojesljedeevrstetolerancijazaupravnost,odnosnoortogonalnostortogonalnost.

Upravnostlinijenanekubaznulinijuili upravnost linije na neku baznu povrinu (ili obrnuto) upravnostlinijenanekubaznupovrinu(iliobrnuto). Upravnostpovrineuodnosunanekubaznupovrinu.Tolerancijatograniavaprostoruijimgranicamamoradase

nalazi obraena linija ili povrinanalaziobraenalinijailipovrina.

Poloaj nekog elementaPoloajnekogelementaPostojesljedeetolerancijepoloajanekogelementa. Poloaj take: zona tolerancije je krug ili cilindar prenika t iji Poloajtake:zonatolerancijejekrugilicilindarprenikat,iji

centarsenalaziuteorijskomcentruposmatranetakeodreenekotamacrtea.

Poloajlinijeujednompravcu:zonatolerancijejeogranienarastojanjemtdvijulinija,simetrinoudaljenihodteorijskogpoloajaposmatranelinije.

Poloajlinijeuviepravaca.Zonatolerancijetukojojmoradase nae linija je ograniena prenikom t cilindra ija osa sesenaelinijajeogranienaprenikomtcilindra,ijaosasepoklapasateorijskim poloajemposmatranelinije

SimetrinostSimetrinostP t j lj d i l j iPostojesljedeisluajevi. Simetrinost izmeu dvije paralelne ravni SimetrinostizmeudvijeparalelneravniZonatolerancijejeogranienadvjemaparalelnimravnima nameusobnomrastojanjut,podjednakoudaljeneodbazneravni,izmeukojihmoradasenalaziravansimetrije.Si t i t i d ij l l ih ih Simetrinostizmeudvijuparalelnihpravih

Zonatolerancijeukojojmoradasenalaziposmatranaosajeograniena dvjema paralelnim pravama na rastojanju t,ogranienadvjemaparalelnimpravamanarastojanjut,podjednakoudaljenaodbazneose.

NagibNagib

Tosugrekekojeseodnosenadvaelementanekogpredmetakojitrebadasumeusobnonagnutipodnekimodreenimuglom(sluajkojisenalaziizmeuparalelnostiiupravnosti).

Saosnost ili koaksijalnostSaosnostilikoaksijalnost Predmetsesastojioddvakoaksijalnacilindrinarukavcarazliitihprenika.Tokomobradeovadvacilindrinarukavca,mogu,osimveopisanihodstupanjamjeraioblika,prioperacijibruenjanastupitiigrekepoloaja (gubitaksaosnosti).

Poljetolerancijejeodreenocilindromprenika t,ijaosasepoklapasabaznomosom.Utomcilindrumoradasenaeistvarnaosaposmatranogelementa.