2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
-
Upload
oliver-carapina -
Category
Documents
-
view
274 -
download
2
Transcript of 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
1/33
ZBIVANJA U RUSIJI 1917. g.
Rusija je u 1. svjetski rat ušla prilično nespremna. Njezini privremeni uspjesi u ratu nisu
mnogo značili njezinom stanovništvu koje je bilo nezadovoljno zbog gospodarske zaostalosti,
siromaštva, velikih poreza i drugih nevolja. Seljački nemiri i radnički štrajkovi tijekom 1915.
i 191. g. pojačali su se osobito 191!.g. Najnapetije je bilo u Petrogradu, glavnom gradu
Rusije. "u je #5. veljače 191!. izbio generalni štrajk koji je pokušala ugušiti $arska vojska, ali
i ona se pobunila. "ada je pod pritiskom ruskog visokog gra%anstva odstupio $ar Nikola &&.
Romanov, a Rusija je postala republika. Njome je upravljala privremena vlada. 'oriste(i se
daljnjim nezadovoljstvom ruskog seoskog stanovništva i radnika ruski su boljševi$i pod
vodstvom Lenjina pripremali oru)ani ustanak. *enjin je do 191!. g. boravio u +vi$arskoj,
gdje je okupljao me%unarodnu ljevi$u i propagirao svjetsku proletersku revolu$iju
zimmerwad!"i #o"ret-. Nakon povratka u Rusiju zalagao se za provo%enje trenutačne
revolu$ije, ali su tada u boljševičkoj stran$i ve(inu imali menševi$i i eseri koji su bili za
dogovor s liberalnim gra%anstvom. No *enjin je nakon dobivanja ve(ine u moskovskom i
petrogradskom sovjetu odučio podiči oru)anu revolu$iju. osvuda su se osnivali !o$jeti koji
bi postali nova tijela vlasti, a ustrojavali su i svoje oru)ane odrede /rvena armija-. "ro$ki je
svojom agita$ijom priveo na stranu boljševika vojnike i mornare u %ron&tatu. Nakon
provedenih priprema oni su #5. listopada 191!. g. poduzeli oru)anu pobunu u etrogradu i
zauzeli sve najva)nije ustanove, svrgnuli privremenu vladu i proglasili svoju vlast sovjeta.
0ila je to o"to'ar!"a re$ou(ija kojom na vlast u Rusiji dolaze "omuni!ti. dmah je
osnovana boljševička vlada pod nazivom Sa$jet narodni) "ome!ara koju je izabrao #.
kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata, a donesena su i tri historijska dekreta2 de"ret
o o'razo$anju !o$jet!"e $a!ti* de"ret o zemji i de"ret o miru . Nakon što su na odr)anim
izborima ve(inu u konstituanti dobili eseri, *enjin je proglasio konstituantu u so$ijalističkoj
dr)avi nepotrebno i raspustio je 1913. g. Sovjetska Rusija nastojala se isključiti iz rata i to jeuradila mirom u Bre!t+Li!to$!"u 1913. g. Rusija se tim mirom odrekla 'urlandije, *itve,
*etonije, 4stonije i oljske, te nekih područja u ziji, korala je priznati mir koji je sklopila
6krajina s /entralnim silama, obvezati se na razvojačenje vojske i platiti ratnu odštetu od
milijardi zlatnih maraka. Sovjetska je vlada priznala nezavisnost 7inskoj, a bila je spremna i
oljskoj, ali je ona još uvijek bila pod okupa$ijom. 8a bi spriječila odvajanje rubnih neruskih
naroda 6krajina- 1913. boljševička vlada donijela je dekret o pravima naroda Rusije, kojim
se pravo na samoopredjeljenje naroda priznaje isključivo ako ga zatra)e sovjeti dotičnognaroda, kao revolu$ionarna tijela, a narodima je ponu%ena edera$ija.
1
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
2/33
S,-IJALISI/%0 R0V,LU-IJ0 U SR0NJ,J 0UR,PI
R0V,LU-IJA U NJ02A/%,J
Re$ou(ija je za#o3ea 4. !tudenog 1915. g. pobunom mornara u njemačkim podmorničkim
bazama. Narednih dana zahvatila je radništvo svih ve(ih njemačkih gradova koje je počelo
organizirati svoja vije(a i zahtijevati republiku. :ode(a politička snaga revolu$ije bila je
So(ijademo"rat!"a !tran"a Njema3"e S8-. Revolu$ija je najprije pobijedila u ;a 6riedri()u 0'ertu, a njegov suradnik S$heidemann još je istog dana s balkona
Rei$hstaga proglasio republiku. No dva sata kasnije %ar Lie'"ne()t je sa balkona
Rei$hstaga proglasio Njemačku so$ijalističku republiku i pozvao radništvo da izgradi svoju
vlast. :e(ina radništva slijedila je politiku S8>a koja se zalagala za mirno i zakonito
ostvarenje so$ijalizma u suradnji s bur)oazijom. "ome se suprotstavila ekstremna ljevi$a
okupljena oko Ro!e Luem'urg i %ara Lie'"ne()ta u S#arta"o$om !a$ezu koji su tra)ili
uspostavu vlasti preko radničkih i vojničkih vije(a. Negdje u sredini su bili Nezavisni
so$ijalisti, koji su s S8>om ormirali :ije(e narodnih opunomo(enika. 4bert je osigurao
lojalnost vojske, obe(avši da ne(e dirati u njenu strukturu. "ime je njegova vlast bila
osigurana. Nakon toga S8 je krenuo u program oblikovanja demokratske parlamentarne
republike. Spartakov savez promijenio je kasnije ime u 'omunističku partiju Njemačke, koja
je demonstra$ijama pokušala oboriti 4bertovu vladu. 4bet je pozvao u pomo( vrhovnu
komandu i vojska je otjerala demonstrante s uli$a. ?bog toga su Nezavisni so$ijalisti napustili
vladu, pa je S8 ormirao samostalnu vladu. Stanje se zaoštrilo kad su Spartakov$i početkom
1919. g. organizirai $ei"e demon!tra(ije, a protiv njih pozvani su tada reak$ionarni
dobrovoljački odredi, a umiješala se i vojska. "ako je obračunom vojske i demonstranatazavršio pokušaj so$ijalističke revolu$ije u Njemačkoj, dok su Rosa *u=eburg i 'arl
*iebkne$ht uhva(eni i ubijeni. 4bert je odr)ao vlast, te su ubrzo provedeni izbori za
konstituantu na kojima su pobijedili So$ijaldemokrati. No u parlamentu su $e8inu i#a"
iz'orie graan!"e !tran"e, koje nisu od Njemačke stvorile republiku kakvu je htio 4bert,
ve( parlamentarnu gra%ansku dr)avu proglašenu u @eimaru.
2
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
3/33
,SNIVANJ0 %,2UNISI/%0 IN0RNA-I,NAL0
onesen zbivanjima u Njemačkoj, *enjin je potkraj 1913. g. predlo)io revolu$ionarnom
marksističkom radništvu svijeta osnivanje nove komunističke interna$ionale, koja bi se posve
odvojila od so$ijaldemokrata, koji nisu prihva(ali ideju o revolu$iji. "ako je osnivački
kongres re8e "omuni!ti3"e interna(ionae odr)an . siječnja 1919. g. u ;oskvi. 6
interna$ionalu su ušle manje komunističke organiza$ije i skupine, ali nijedna organizirana
radnička stranka s masovnom bazom, osim lijeve norveške i bugarske so$ijaldemokra$ije.
SJ0INJ0N0 A20RI/%0 R:AV0 , ;. SVJ0S%,<
RAA
Na izborima 19#A. g. predsjednik @ilson i 8emokratska stranka pretrpjeli su te)ak poraz.
Republikanska ve(ina odbila je sudjelovanje merike u 8ruštvu naroda, a isto tako i
potpisivanje :ersajskog sporazuma, te su S8 19#1. g. s Njemačkom sklopile poseban mir.
S8 se još nisu htjele vezivati za nikakve vanjskopolitičke sporazume i me%unarodne
organiza$ije, ve( su ponovno počele provoditi svoju #oiti"u izoa(ionizma. Rat je
isporukama za saveznike i izgradnjom vlastite vojske dao privredi sna)an zamah i započela je
preobrazba S8>a u najmo(niju gospodarsku silu na svijetu. "e)ilo se o!o'aanju #ri$rede
dr=a$ne "ontroe, a te su tenden$ije našle svoj izraz u Republikanskoj stran$i koja je u
svojem programu branila čvrsti individualizam, kao američki način )ivota. 8ošlo je do
stvaranja golemih kon$erna i korpora$ija koji su zavladali čitavom američkom privredom. d
privrednog zamaha imao je koristi i tzv. srednji sloj koji je našao posao u novim poduze(ima.
19#3. g. za predsjednika je izabran kreator gospodarske politike S8>a nakon rata >oo$er.
19#9. g. merika je do)ivjela, kao i ostatak svijeta, gospodarski slom koji je započeo na ?(rni
#eta"@ ;. i!to#ada i uskoro se produbio u veliku gospodarsku krizu s opadanjem čitave proizvodnje i rasulom nadni$a i $ijena. Booverova vlada nije se znala ponijeti s posljedi$ama
gospodarske krize, te je na izborima 19C#. g. pobijedio demokratski kandidat Roo!e$et. n
je započeo s mjerama hitne pomo(i, zapošljavanju putem velikih javnih radove, stabiliza$iji
$ijena u poljoprivredi, iskorištavanju prirodnih sila regula$ija rijeke "enessee-. ?atim je
donio obiman program so$ijalnog preobra)aja i ure%enje radnog odnosa. 6 početku se krupni
kapital tome odupirao putem :rhovnog suda koji je neke zakone proglašavao protuustavnima,
ali je nakon izmjene njegovog sastava vlada dobila slobodne ruke. "aj program gospodarskogoporavka poznat je u svijetu pod nazivom ?New ea@. 8ošlo je do preobra)aja strukture
3
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
4/33
čitave poljoprivrede, od iskorištavanja tla do uklanjanja zakupa. Li'eraiza(ija radnog
odno!a donijela je priznavanje sindikata u ederalnom okviru kao partnera u pregovorima s
poduzetni$ima, te je uvedeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. "e)ište se polako počelo
pomi$ati s pojedinih dr)ava prema ederalnoj vladi, čija se djelatno pove(ala. Roosevelt je
smatrao da se obrana američkog stila )ivota i američke slobode o vanjskih i unutarnjih
neprijatelja mora sastojati od mjera za zaštitu ekonomske sigurnosti gra%ana.
V0LI%A BRIANIJA I NJ0ZIN -,22,N0AL>
Na kraju rata :elika 0ritanija je u potpunosti postigla svoj $ilj, a to je bilo isključivanje
Njemačke s mora, a s druge strane bila je oslobo%ena i ruskog pritiska u azijskom prostoru.
Razvijena brodogradnja brzo je nadoknadila gubitke u loti, nastale tijekom rata. No
ekonomska baza britanskog imperija nije više bila onako jaka, kao prije rata, jer su tr)ište
preuzimale nove industrijske grane koje su imale svoje najjače $entre u S8>u i Njemačkoj.
0ritanija se ipak dr)ala svoje povijesne političke tradi$ije da se sve neminovne promjene vrše
postupno i demokratski preko parlamenta. Nije bila spremna svoje političko i društveno
ure%enje mijenjati na brzinu, pa zato !o(ijai!ti3"a re$ou(ija u Britaniji nije ni"ada imaa
izgeda za u!#je). Radni$i su svoja prava branili preko ?trade uniona@, koji su i 1919. g.
spriječili ve(u vojnu interven$iju protiv sovjetske Rusije. Nakon parlamentarnih izbora 19##.
g. *iberalna stranka je izgubila odlučuju(e mjesto na političkoj s$eni, iako je njezin vo%a
LoCd
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
5/33
moru i očuvanju svoj imperija, a na kontinentu politiku ravnote)e snaga. 6 dvadesetim
godinama je politikom popuštanja #o"u&aa Njema3"u #ono$no integrirati u europsku
zajedni$u, te je sredinom dvadesetih Njemačka oslobo%ena pla(anja repara$ija. ?bog toga je
bila u stalnim nesporazumima s 7ran$uskom, ali je s njom morala sura%ivati jer je samo tako
mogla osigurati jamstvo napretka 4urope. 'ad se pojavio ašizam 0ritan$i su pokazali
"oe'ji$u #oiti"u. 6 vrijeme španjolskog gra%anskog rata zauzimali su se za potpuno
nemiješanje, čime su slabili španjolsku republiku. Najkobnija je bila vanjska #oiti"a
-)am'eraina koji se nadao da (e od 19C!. g. teritorijalnim kon$esijama u 4uropi zadovoljiti
Bitlera i sačuvati mir, te je bio ini(ijator 2Dn()en!"e "onEeren(ije 1945. g. Nakon 1.s.r.
engleski su se dominioni još više osamostalili. "ako je 19;;. g. Ir!"a #o!taa dominionom,
čime je privremeno okončana dugotrajna borba &ra$a za samostalnost. Naglašavaju(i potpunu
ravnopravnost matične dr)ave sa dominionima, koje su nazivali Eslobodni narodiF, 0ritan$i
su naziv &mperija zamijenili sa Britan!"a zajedni(a naroda. Gelja za dobivanjem statusa
dominiona javila se i u Indiji* najva)nijoj engleskoj koloniji. dmah nakon završetka rata
&ndiju su zahvatili sna)ni protuengleski nemiri pod vodstvom %ongre!ne !tran"e 2a)atme
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
6/33
srednji sloj. :alutu je stabilizirala vlada tek sredinom dvadesetih na čelu s Poin(areaom.
8esetlje(e nakon 1.s.r. politički je bilo vrlo nestabilno. Stare konzervativne monarhističke
stranke su nestale. 8esni$a bogati ljudi koji su branili svoj privilegiran polo)aj- prihvatila je
demokra$iju i parlamentarizam i djelovala je unutar sistema. Radničke nemire 1919. dočekao
je desničarski re)im /lemen$eaua mješavinom sile i popuštanja. oboljšano je so$ijalno
zakonodavstvo i zaključeni novi kolektivni ugovori izme%u poslodava$a i sindikata. Radnički
se pokret, potkraj 19#A. g. podijelio na komuniste, koji su bili u ve(ini i priključili se
'omunističkoj interna$ionali i na so$ijaliste, koji su tek 19#D. g. dostigli komuniste. ni su
bili pristaše parlamentarizma i reormističkog puta u so$ijalizam. 6 prvim poratnim godinama
$adai !u de!ni3ar!"i re=imi koji su u pogledu Njemačke zauzimali kruto i beskompromisno
stajalište i tra)ili su striktno provo%enje odredbi mirovnog sporazuma. ostigli su da 19;4. g.
6ran(u!"a o"u#ira Ru)r!"u o'a!t, ali su ve( 19#D. g. na izborima izgubili od so$ijalista
lijevi kartel-. :ladu je ormirao lijevi radikal >erriot. Radi"ana !tran"a re#u'i"anizma,
demokra$ije i slobode, koja je branila načela ran$uske revolu$ije, airmirala se potkraj 19. st.
i bila je sve vrijeme glavni nosila$ "re(e Republike. redstavljala je uglavnom ni)i sloj i
seljake srednjake, činovnike, ljude slobodnih zanimanja. olitika joj je bila napredna, ali u
ekonomskom pogledu konzervativna i reak$ionarna. 0ila je neprijateljski raspolo)ena prema
katoli$ima, krupnom kapitalu i veleposjedu, ali nepovjerljiva i prema so$ijalizmu, dr)e(i se
čvrsto putova demokra$ije i parlamentarizma. Beirrotova vlada je smanjila napetosti s
Njemačkom i priznala je SSSR. 7ran$uski ministar 0riand 19#3. g. postigao je s američkim
m.v.p. 'elloggom sklapanje pakta kojim bi se sve sile potpisni$e odrekle upotrebe sile u
me%usobnim sporovima. očetkom tridesetih godina ekonomska je kriza donijela i političku
krizu. ojavio se niz organiza(ija Ea&i!ti3"og ti#a kao kraljevi kameloti, patriotska
omladina, ran$uska ak$ija i ognjeni kri)evi. ni su zahtijevali ukidanje parlamentarne
demokra$ije i okončanje klasne borbe uvo%enjem autoritarnog sistema vladavine. Na
izborima 19C#. g. radikali i so$ijalisti ponovno su dobili ve(inu, ali nisu mogli riješitiekonomsku krizu, a kad se 19CD. g. saznalo za inan$ijske skandale u koje su bili umiješani i
članovi vlade, Ea&i!ti3"e organiza(ije organizirae !u ma!o$ne demon!tra(ije i pokušale
srušiti re)im. "ada su so$ijalisti pozvali radništvo i sve demokratske političke snage na obranu
parlamentarizma i demokra$ije. "ako su i komunisti prihvatili ponudu so$ijalista za
suradnjom i napustili politiku klasne borbe. rivremeno su odgodili oštru borbu za so$ijalizam
u korist borbe protiv ašizma. 194F. g. !t$oren je Narodni Eront sastavljen od Radikala,
So$ijalista i 'omunista. 7ront je pobijedio na izborima i stvorena je vlada koju je vodio LeonBum, vo%a so$ijalista. &ste godine sindikati su organizirali velike štrajkove kojima su
6
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
7/33
pokušali prisiliti vladu da ostvari obe(ani program. 2atingon!"im !#orazumom pove(ane
su pla(e i sklopljeni kolektivni ugovori, ali je inla$ija ubrzo anulirala taj napredak. 8ošlo je
do razila)enja u koali$iji, jer radikali nisu bili naklonjeni politi$i 0luma koja je bila usmjerena
na so$ijaliza$iju. i u vanjskoj politi$i 0lumova se vlada našla u teškoj pozi$iji. 0lum je
)elio podr)ati republikansku +panjolsku, ali se plašio otpora radikala, koji su insistirali na
neutralnosti, pa i desni$e koja je bila za 7ran$a. Naposljetku vlada se pridru)ila 4nglezima u
"omitetu za nemije&anje. Narodni se ront 19C3. g. raspao i do početka rata vlade su
sastavljali radikali aadier- koji su se priključili 0ritaniji 19C3. g. prilikom potpisivanja
;
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
8/33
prvim godinama nakon rata. 19#A. g. ipak je desničarski orijentiran 'erin!"i garnizon
iz$r&io #u3 i na vlast doveo oEganga %a##a. *egalna se vlast sklonila u 8resden, a potom
u Stuttgart, dok je radništvo diljem dr)ave spontano započelo štrajk. 8io vojske ostao je
vjeran staroj vladi, koju je podr)avala i ntanta i puč je propao, ali je pokazao kako su
antidemokratske snage u Njemačkoj i dalje jake. Na izborima 19#A. g. S8 i 8emokratska
stranka izgubile su mnogo mandata, a oja3aa je je$i(a nezavisni i komunisti-. Nakon tih
izbora, pa sve do 19#3. g. nastaju vlade $entra demokrati, narodna stranka i $entrum- koju su
tolerirali, pa i podr)avali so$ijaldemokrati i ljevičari. S8 je na vlast došao samo još 19#3>
19CA. 0rojčano ojačala ' pokušala je u dva navrata do(i na vlast revolu$ionarnim prevratom
i to 19#A. g. i 19#C. g. No nije imala uspjeha, jer je $oj!"a 'ia izrazito #rotu!o(ijai!ti3"i
orijentirana. Hodine 19#C. izbila je i ekonomska kriza koja je onemogu(ila pla(anje
repara$ija. "ako su 7ran$uzi, da bi osigurali svoj dio, vojno okupirali industrijski najjače
njemačko područje I Ruhr. Nijem$i su odgovorili #a!i$nim ot#orom i proizvodnja u Ruhru
je obustavljena. merikan$i i 4nglezi nisu se slagali s ran$uskom politikom okupa$ije, ali
nisu ništa poduzimali. Stoga je njemačka vlada da bi izbjegla ekonomsku katastrou, morala
odustati od pasivnog otpora. 4konomsku nestabilnost pokušala je 19;4. g. iskoristiti
malobrojna Na$ionalso$ijalistička stranka AdoEa >itera i u 2D()enu iz$r&iti #re$rat i
dokopati se vlasti. 0avarska vlada i vojska su ugušile puč i nakon toga ne pokret gotovo
zamro. 'ad su 19#D. g. merikan$i i 4nglezi izašli s novim planom pla(anja njemačkih
repara$ija, a Njemačka počela s pla(anjem, 7ran$uzi su se povukli iz Ruhra. 8olazi do naglog
jačanja privrede. Na izborima za predsjednika 19#5. g. pobijedio je kandidat desni$e
>inden'urg, koji je u početku poštovao ustav i republiku, ali je kasnije radio u korist desni$e
i pridonio padu @eimarske republike. rvi diplomatski uspjeh Njemačke bio je 19;;. g.
!"o#jeni Ra#a!"i ugo$or !a SSSR+om, koji je Njemačkoj pru)io oslona$ protiv omrznute
oljske i otvorio sovjetsko tr)ište. Ugo$orom u Lo(arnu 19;. g. Njemačka je priznala
ran$uske grani$e na zapadu i bila primljena u 8ruštvo naroda, ali nije htjela priznati istočnegrani$e prema oljskoj. Nastojala je i dalje olakši$e za pla(anje repara$ija, što joj je uspjelo
19#9. g. na koneren$iji u Bagu. rivredna kriza početkom tridesetih imala je za Njemačku
katastroalne posljedi$e. :lada posljednjeg so$ijaldemokratskog kan$elara 2Dera #aa je
194A. g. zato što S8 nije mogao prihvatiti zahtjeve kapitala da se smanje izda$i dr)ave za
pomo( nezaposlenima kako bi se tereti ekonomske krize preba$ili na le%a radnika. snovana
je nova gra%anska vlada $entra na čelu s BrDnningom. Na izborima 19CA. g. S8 je i dalje
najjača stranka, ali su se glasovi ostalih lijevih stranaka presipali u ;GH zana(iona!o(ijai!te. 0r
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
9/33
provodio posebnim vladinim odlukama, primjenom predsjednikovih ovlaštenja. "ako je
Njemačka postala #red!jedni3"a re#u'i"a. rivredna kriza pokušala se svladati štednjom,
ali je to samo pove(alo broj nezaposlenih. "o je iskoristila desni$a i 19C#. g. oborila
0ru njezin
napad na nepravedan versajski sistem i pogubni kolektiviza$ijski boljševizam. 'ako su navrhun$u ekonomske krize reak$ionarni kapitalistički
9
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
10/33
krugovi shvatili da ne(e mo(i lako iza(i na kraj s ljevi$om, odlučili su se da upotrijebe
na$ionalso$ijalizam kao oru)je protiv nje. Nakon dogovora u 0ad Barzburgu 19C1. g. bilo je
samo pitanje vremena kada (e NSS do(i na vlast. ri tome se ona koristila i neuobičajenim
izičkim terorom koji su provodili njezini udarni odredi tzv. ESturmabteilugenF. Kim su
na$ionalso$ijalisti ušli u vladu, započeli su provoditi unutrašnjopolitičke mjere koje su ih
ubrzo pretvorile u prave gospodare Njemačke. Bitler je postigao ra!#u&tanje Rei()!taga i
raspisivanje no$i) iz'ora 1944. g., vjeruju(i da (e na njima dobiti plebis$itarno pravo za
na$ističku vladavinu. 8a bi se obračunao s svojim naj)eš(im protivni$ima I komunistima I
optu)io ih je za #ajenje Rei()!taga ;7. $eja3e. 8an nakon paljenja, vlada je donijela
uredbu E zaštiti naroda i dr)aveF i Erotiv veleizdajničkih smutnjiF koje su ukidale osnovna
ustavna prava i pravo priziva pred sudom. No, unatoč tome, izbori nisu Bitleru donijeli
podršku kakvu je očekivao, te se morao udru)iti s drugim desnim strankama da bi imao
ve(inu u parlamentu. &z parlamenta su isključeni komunisti. 19CC. g. parlament pristankom
gra%anskih stranaka donosi ?Za"on o o$a&tenjuF kojim je vladi do četverogodišnje pravo
izdavanja zakona svake vrste bez sudjelovanja parlamenta, uključuju(i i bud)et i
zaključivanje me%unarodnih ugovora. "ime je označen kraj @eimarskoj republi$i. 6skoro su
raspuštene sve zemaljske parlamentarne vlade i postavljeni su dr)avni komesari. :elika
ovlaštenja dobila je i poli$ija, a uspostavljena je i "ajna poli$ija EHestapoF-. Njemačka je
počela revno s provo%enjem politike svoga E7
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
11/33
marku. "akav ekonomski polet mogao je biti samo kratkotrajan, jer je nakon njega morala
uslijediti vojnička agresija i osvajanje. 1944. g. >iter je za"ju3io "on"ordat ! Vati"anom i
tako izbjegao kritiku katoličkih Nijema$a. oteško(a nije imao ni s protestantima, jer je
na$izam ormalno osiguravao sve )eljene slobode za vjerski )ivot. ?a mlade) je uspostavljena
organiza$ija Bitlerjugend koja je propagirala učenje o Ekrvi i tluF. Na$isti su ubrzo počeli
provoditi svoj program antisemitizma i progoniti njemačke Gidove. Najprije su uklonjeni iz
javnih slu)bi, a u no(i izme%u 9. i 1A. studenog 19C5. g. napadnute su njihove sinagoge i
groblja "ri!tana no8-. Na kongresu NSS>a u N*istovsku
osigurali od vanjskih neprijatelja, ali su bili suočeni sa sve sna)nijom kontrarevolu$ijom
unutar zemlje, koju je podr)avala ntanta. ?bog suprotstavljanja miru s Njemačkom
boljševike su napustili ?ije$i@ e!eri koji su se zalagali za nastavak rata. ni su se protivili i
11
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
12/33
boljševičkoj agrarnoj politi$i koja je zahtijevala od seljaka da dr)avi predaju sve proizvodne
viškove. *ijevi su eseri bili protiv klasne borbe na selu i zauzimali se za tr)išnu privredu. ni
su u suradnji s drugim eserima podigli pravi !eja3"i u!tana" , te su u atentatu ranili i samog
*enjina. obuna je ugušena, a njezini vo%e osu%eni na smrt. Nakon toga iz sovjeta su
potisnuti svi protivni$i boljševika i organiziran je jednopartijski sistem vladavine. Na
perieriji Rusije organizirala se "ontrare$ou(ionarna $oj!"a koju je vodio bivši $arski
admiral leksandar %o3a" . 'ontrarevolu$iju je nov$em i oru)jem pomagala ntanta.
4nglezi su se ubrzo iskr$ali u rhangelsku, a Mapan$i u :ladivostoku. Najva)nija podrška
kontrarevolu$ije bila je tzv. ?3e&"a egija@ sastavljena od bivših >6 vojnika. 'ad su ih
boljševi$i pokušali razoru)ati započeli su neprijateljstva i zauzeli sibirsku )eljezni$u. "ek u
jesen 1913. g. /rvena armija /- se pregrupirala i na čelu s "ro$kim počela potiskivati
kontrarevolu$ionarne snage 'RS-. 'ad je završen 1.s.r. ntanta je krenula u otvorenu ak$iju
protiv boljševika u Rusiji. %o3a"o$u vladu u msku priznala je kao vladu $ijele Rusije, a
priznao ga je i general eni"in koji je s 7ran$uzima skupljao kontrarevolu$ionarnu vojsku u
6krajini. 'RS su u prolje(e 1919. g. krenule u vojnički marš na ;oskvu i *enjingrad, koji je
dobio te)ak udara$ nakon što je na prijedlog @ilsona u arizu odlučeno da se ntanta ne
miješa otvoreno u sukob u Rusiji. /rvena armija je to iskoristila i razbila 'RS koje se bez
pomo(i ntante nisu mogle odr)ati. 8o 19#A. g. sovjetska se vlast proširila na sve krajeve
nekadašnjeg $arstva. &zvan je ostao 'akvkaz za koji su se boljševi$i morali boriti, te baltičke
dr)ave kojima je 19#A. g. priznata nezavisnost. 19#A. g. SSSR je upleo u #ograni3ni !u"o' !
Poj!"om. Nakon prvih vojnih uspjeha oljaka i njihovog prodora do 'ijeva, /rvena armija
je prešla u protunapad i doprla do :aršave, ali je tamo pora)ena jer su olja$ima pomogli
7ran$uzi. Nakon toga poljska je grani$a pomaknuta daleko na istok, što je SSSR mirom u
Rigi 19;1. g. i priznao. 0oljševi$i su 19#1. g. osvojili i kavkaske dr)ave. 6 prvim godinama
nakon rata, u tzv. ?ratnom "omunizmu@ boljševi$i su nastojali ukinuti tr)išnu privredu, pa
čak su pokušali ukinuti i nova$, te uvesti robnu razmjenu izme%u pojedinih grana privrede. ?a pla(anje hrane poljoprivredi, dr)ava je slala industrijske i zanatske proizvode posve
podr)avljene industrije. ?a vo%enje takve privrede stvoren je golemi birokratski aparat koji je
bio nestručan i nedorastao zada$ima. "o je izazvalo nezadovoljstvo tvorničkih radnika, jer je
19#A. g. počelo nedostajati sirovina, pa i hrane. "o nezadovoljstvo početkom 19#1. g. dovelo
je do ponovnog zahtijevanja za vlaš(u sovjeta koji bi uključivali više stranaka, a ne samo
boljševike. očeo se pojavljivati i anar)izam. očetkom o)ujka izbila je #o'una u u(i
%ron&tatu, gdje su radni$i i vojni$i zahtijevali odba$ivanje jednopartijske diktature iuspostavljanje sovjeta bez boljševika. obuna je ugušena vojnom ak$ijom u)a3e$!"og. "e
12
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
13/33
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
14/33
Sibiru, pa je do 19C5. g. u njima bilo više od milijun zatvorenika koji su slu)ili kao radna
snaga za velike pothvate. Staljin je provodio 3i!t"e i u partijskom vodstvu, koje su vrhuna$
dosegle 19C. i 19C3. g. rvo se okrenuo protiv desne opozi$ije, koja se opirala prinudnoj
kolektiviza$iji, a potom protiv eventualnih suparnika. Na političkim sudskim pro$esima
osu%ena je ve(ina vode(ih boljševika iz dana revolu$ije i potom likvidirana. "ro$ki je bio
prisiljen da ode u emigra$iju u ;eksiko, gdje ga je ubio Staljinov atentator. 8esetkovano je
vodstvo /rvene armije sa slavnim "uhačevskim, tako da je vojska du)e vrijeme bila
oslabljena. Na vrh se sada popela no$a genera(ija !o$jet!"e inteigen(ije koja je odrasla u
novoj dr)avi. &skovala se nova svijest ispunjena tradi$ijom ruske prošlosti koja je pravi
nastavak našla sada u so$ijalizmu. Na vrhu dr)ave stajao je Staljin koji je imao neograničenu
vlast. d 19CD. SSSR je bio član 8ruštva naroda i s pomo(u njega se htio osigurati od
na$ističke agresije. li kako nije postignut sporazum sa zapadnim demokra$ijama SSSR je
napustio tu politiku i u kolovozu 19C9. g. na sastanku Staljina i Ribentropa sklopio !#orazum
o nena#adanju ! Njema3"om* te o #odjei Poj!"e.
RAZV,J 6AIZ2A U IALIJI , ;. SVJ0S%,< RAA
7ašizam je naziv za totalitarni politički sistem koji se nakon 1.s.r. pojavio u onim
kapitalističkim zemljama u kojima parlamentarna demokra$ija nije bilo dovoljno učvrš(ena u
političkom )ivotu. "o se prije svega odnosi na &taliju, Njemačku i Mapan. ?a pojavu tih sistema
postojali su $anj!"o#oiti3"i i unutra&njo#oiti3"i razozi. :ersajskim mirom te su dr)ave
dobile manje nego što su očekivale &talija- ili ih je pak EmirF jako pogodio Njemačka-, pa su
se zato u njihovim društvenim strukturama pojavile jake političke, prije svega konzervativne
snage, koje su te)ile re$iziji odreda'a miro$nog ugo$ora, a u vanjskom politi$i zauzimale
agresivna stajališta prema svojim susjedima. Sve su se te snage pothranjivale te&"im
e"onom!"i) !tanjem u dr=a$i koji je proizlazio iz stanja nakon 1.s.r., a u kojem senajbrojniji srednji sloj selja$i, sitna bur)oazija, činovništvo- počinje oslanjati na novu
društveno>političku izrazito konzervativnu doktrinu. "a je doktrina sadr)avala opiranje
liberalnom kapitalizmu i monopolizmu koji je ugro)avao opstanak srednjeg sloja, a s druge
strane je odba$ivan i so$ijalizam. 7ašizam je politička mobiliza$ija zaostalih sektora društva,
mobiliza$ija nezadovoljnih moderniza$ijom, ra$ionaliza$ijom i društvenom eman$ipa$ijom.
7ašizam je vidio spas u 3$r!toj autoritarnoj na(ionanoj dr=a$i koja bi ukinula truli
liberalni parlamentarizam i klasnu borbu. &deal ašizma je bilo staleški ure%eno društvo, koje bi se oslanjalo na solidarnost, ali istodobno sačuvalo privatno vlasništvo u proizvodnji.
14
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
15/33
7ašistički pokreti osnivali su i vlastite vojničke odrede, koji su slu)ili za vršenje izičkog
nasilja nad političkim protivni$ima. Razvile su se i metode suvremenog načina obavješ(ivanja
i propagande koje su ašisti koristili kako bi manipulirali masama. 7ašistički se pokret
dokopao vlasti tako što se #o$ezao !a tradi(ionano $adaju8im eitama, koje su u ašizmu
vidjele dobrodošlo sredstvo za obračun s demokratskim i so$ijalističkim snagama, pa su tako
ašisti postali oru%e krupnog kapitala. 6kinuli su sve demokratske političke institu$ije i
gra%anske slobode, te uveli diktaturu. 6 vanjskoj politi$i ašističke su dr)ave bile izrazito
agresivne i svojim isključivim zahtjevima i prijetnjama postale su glavni kriva$ za #.s.r.. 6
&taliji se kao prvoj zemlji razvio ašizam, koji je kasnije prihva(en i u drugim zemljama. ?bog
velikih obe(anja prilikom stupanja &talije u 1.s.r., talijanska je bur)oazija 'ia razo3arana
ratnim #ijenom, premda je dobila znatan dio nekadašnje >6. Hlavna smetnja ostvarenju
planova &talije na jadranskoj obali bila je Mugoslavija. & inan$ijski &talija se našla u vrlo
teškom polo)aju, a njezina privreda bila je neujednačeno razvijena2 sjever je bio industrijski
najrazvijeniji, a jug prete)no agrarno područje i nerazvijen. Nakon što je merika ograničila
useljavanje izgubljen je i EventilF za popuštanje pritiska zbog 'rzog ra!ta !tano$ni&t$a.
p(e izborno pravo donijelo je masovne stranke koje su se nakon rata pridru)ile vladaju(im
liberalima. Nasuprot katolički orijentiranoj Narodnoj !tran(i stajali su so$ijalisti koji su se
priključili "re(oj interna$ionali, ali su se 19#1. g. podijelili na so$ijaliste i komuniste. 6
sjevernoj &taliji 19#A. g. bili su stvoreni uvjeti za so$ijalističku revolu$iju, ali ona nije uspjela
jer je radništvo bilo preslabo za preuzimanje vlasti u $ijeloj dr)avi. Strah od mogu(e
so$ijalističke revolu$ije pove(avao je izglede za preuzimanje vlasti Benita 2u!!oinija koji
je prije rata djelovao kao so$ijalist-. Svojim borbenim sastavima Eas$i di $ombattimentoF-
započeo je borbu protiv postoje(ih političkih stranaka, pa je ta"o 19;;. g. naredio !$ojim
'or'enim jedini(ama ?mar& na Rim@ kada je ljevi$a najavila generalni štrajk. 'ralj se
pokorio i predao ;ussoliniju mandat za novu vladu. 7ašistički pokret u &taliji je htio stvoriti
uvjerenje da je &talija #ra$na na!jedni(a anti3"og Rima, pa prema tome mo)e nastupitisvojim imperijalističkim zahtjevima prema Sredozemlju. ;ussolini nije dirao ni u ustav ni u
monarhiju, ali je uspostavio svoju jednopartijsku vladavinu. Njegov ašistički pokret polazio
je od starorimske tradi$ije pa je od nje preuzeo i rimski korak passo romano-, rimski pozdrav
saluto romano- i svoj simbol liktorski sve)anj pru(a I as$i-. Na izborima 19#D. osigurao je
ašističku ve(inu, a 19;. g. u$eo #ot#unu di"taturu. 19#. g. raspuštene su sve političke
stranke, a u parlament su se birali samo poslušni zastupni$i. sim parlamenta postojalo je i
7ašističko veliko vije(e, ali je odlučuju(u vlast imao Edu$eF tj. vo%a. ovelja rada iz 19#!. g.depolitizirala je sindikalne radne saveze i spojila ih s poduzetni$ima u poslušne "oo#erati$ne
15
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
16/33
!tru"o$ne !a$eze. Hospodarska politika imala je uspjeha što je učvrstilo vlast ;ussolinija.
19;9. g. !"o#jen je Lateran!"i ugo$or ! Vati"anom koji mu je pribavio i naklonost
katoličke $rkve. "im je sporazumom riješeno tzv. rimsko pitanje koje je postojalo od 13!A.g.
kada je apinska 8r)ava uključena u sastav 'raljevine &talije. 'raljevina &talija priznala je
suverenu 8r)avu :atikan koja je obuhva(ala područje :atikana, papinsku reziden$iju u /astel
Handolu i tri bazilike u Rimu. Sveta Stoli$a priznala je 'raljevinu &taliju s glavnim gradom
Rimom. Rimokatolička vjera postala je dr)avna vjera. rotivni$i ašizma morali su napustiti
&taliju. 6 vanjskoj politi$i talijanski ašizam pokazao se vrlo agresivnim, osobito sredinom
tridesetih godina kada je &talija iz svoje kolonije Somaije i 0ritreje na#aa 194. g.
0tio#iju. Svi prosvjedi 8ruštva naroda i sank$ije ostali su bez uspjeha i 4tiopija je 19C. g.
priključena talijanskom imperiju. 4tiopski kralj Bajle Selasije napustio je tada zemlju i otišao
u :eliku 0ritaniju, a ;ussolini je talijanskog kralja proglasio etiopskim $arem. :elika
0ritanija i 7ran$uska priznale su 19C3. g. talijansku okupa$iju 4tiopije, nadaju(i se da &talija
ne(e nastaviti osvajanje. otkraj 19C. g. ;ussolini je objavio stvaranje osovine Rim>0erlin,
te je otvoreno #ot#omagao generaa 6ran(a u #anjo!"oj. "ako se od 19C!. g. na
7ran$ovoj strani borila talijanska vojska. Gelja za nekim ran$uskim područjima dovodila je
&taliju u sukob s 7ran$uskom, a neizravno i s 4ngleskom. Sve to tjeralo je &taliju na
čvrš(e veze s Njemačkom. rvi sastanak Bitlera i ;ussolinija bio je 19CD. g. u :ene$iji i od
tada su neprekidno sura%ivali. Hodine 19C!. &talija je napustila 8ruštvo naroda, a u tra$nju
1949. g. na#aa je A'aniju i okupirala je. lbanski kralj ?ogu morao je napustiti zemlju, a
albanski je parlament zemlju pripojio &taliji.
JAPAN , ;. SVJ0S%,< RAA
Nakon 1.s.r. činilo se da (e parlamentarizam odnijeti pobjedu i u Mapanu. "ako je 1915. g.
zemja do'ia #r$u (i$inu $adu koju su sačinjavali zastupni$i političkih stranaka na čelu sa"a&i >arom, vo%om liberala. No njegova vlada nije mogla potpuno demokratizirati zemlju
i uvesti parlamentarni sistem, jer je značajan izvanparlamentarni činila$ ostao (ar, koji je bio
oslona$ starih elita i zemaljske oligarhije, te vojne elite. 6sprkos modernim gra%anskim
reormama, japanska je vojska dr)ala povlašten društveni polo)aj. :ojska i mornari$a nisu
bile podre%ene parlamentu, ve( $aru i zbog njegove pasivnosti su bile potpuno samostalne.
Nakon smrti "akašija Baroa 19#1. g. na vlasti su se smjenjivali i'erai KSeiju"ai i agrarna
!tran"a K2in!eito, no stranke nisu stvorile modernu organiza$iju, pa nisu imale ni ve(u popularnost ni autoritet. Radnički pokret se nije mogao ni razviti uz sna)ne patrijarhalne
16
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
17/33
komponente kod japanskog radništva. S$jet!"a #ri$redna "riza izazvala je i u Mapanu
ekonomske i društvene potrese. ?a nekoliko mjese$i $ijena svile i izvoz smanjili su se za
5A, a pala je i $ijena ri)e. "o je najviše pogodilo japanske seljake, a siromašne slojeve
pogodila je i zabrana useljavanja zija$a u S8. Sve to pobudilo je #ora!t ja#an!"og
na(ionaizma i ra!izma. Nezadovoljstvo američkom politikom došlo je do izra)aja 19CA. g.
kada je izvršen atentat na premijera Bamagu(ija koji je prihvatio di"tat SA+a i VB o
ograni3enju !nage ja#an!"e mornari(e KOO4. Na$ionalno>militaristički i totalitaristički
krugovi preuzeli su vlast i izvršili agre!iju na 2and=uriju 1941. g. "otalitarni sistem ukinuo
je demokra$iju, političke stranke i sindikate. Mapan je prvo krenuo u vojnu agresiju, što je
potaknulo pro$ese unutar zemlje I ašiza$iju. Najva)niji ideolozi japanskog a)izma bili su
%ita I""i i #ot#u"o$ni" >i&imata %ingoro. boji$a su se odlučno protivili
parlamentarizmu i odba$ivali liberalni kapitalizam, ali i marksizam. bitelj i seoska zajedni$a
predstavljali su praoblik japanskog stila )ivota, koji je propao prodorom pokvarenog
zapadnjačkog utje$aja i u budu(em dr)avnom ure%enju Mapana treba ga ponovno uspostaviti.
8ruštveni nosio$i preporoda bili su selja$i i oi$iri. Mapanu su pridavali pravo da !$oju $a!t
ima #ro&iriti na #ro!tran!t$a I!to3ne Azije. 6 narodu se propagirao militarizam i vojničke
vrline sadr)ane u japanskom vojničkom kodeksu EbušidoF. Mapanski se ašizam od ostalih
razlikovao samo po tome &to nije imao ne"u "arizmati3nu i3no!t na čelu pokreta. :o%u je
vjerojatno nadomještala $areva ličnost. ?auzimanje ;and)urije potaknuto je 19C1. g.
in$identom u ;ukdenu. "o je bio početak japanskog imperijalizma i povratak nepravedno
oduzete zemlje koje su se pod pritiskom S8>a i :0 morali 19##. g. odre(i na koneren$iji u
@ashingtonu. Nakon zauzimanja ;and)uriju su proglasili !amo!tanom dr=a$om
2and=u"o, koja je dobila vlastitog $ara i ugovorom o prijateljstvu se povezala s Mapanom.
19CC. g. Mapan je istupio iz 8ruštva naroda kada je ono osudilo njegovu ak$iju. Nakon
in$identa kod ekinga, Ja#an je 1947. g. #o$eo #r$i rat #roti$ /ang+%aj+e"o$e %ine i
nakon nekoliko mjese$i slomio njen otpor. Mapan$i su svojim osvajanjima u stilu ;onroevedoktrine htjeli sebi osigurati neis$rpno sirovinsko područje i tr)ište za svoju industriju. No
takvom svojom politikom sve su više dolazili u sukob s S8>om. Mapan je 19C. g. zaključio
sporazum s Njemačkom i &talijom kao pakt protiv 'ominterne, a 1947. g. je iz 2ad=u"a
#o$eo rat #roti$ "omuni!ti3"e 2ongoije i SSSR>a, ali je 19C3. g. pora)en od /rvene
armije.
17
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
18/33
%INA , RUSena dolaze savjetni$i iz SSSR>a koji od revolu$ionarnih grupa prema
zapadnom uzoru ormiraju !tran"u %uomintang s tri programske točke2 na$ionalizam,
demokra$ija, so$ijalizam-. rišli su osnivanju moderne vojske, a agrarne promjene provodile
su se postupno. Nakon Mat>Senove smrti 19;. vodstvo dr)ave preuzeo je /ang %aj+e" . n
je otpustio sovjetske savjetnike, na što ga je nagnala sovjetska politika koja se zalagala za
komunistički program u 'ini, a u 'uomintangu su prevladale desne strane bogatog
gra%anstva kojima nije bilo do suradnje s komunistima. 19;7. g. !u radni(i u angaju
proglasili komunističku komunu i početak so$ijalističke revolu$ije u 'ini, koju je uništilavojska. 6 Nankingu je ormirao novu vladu sastavljenu od desnog krila 'uomintanga koja
nije uključila komuniste. 8ovelo je to do gra%anskog rata. 'omunisti su pokušali uspostaviti
tada sovjetsku komunu u 'antonu, ali se ona odr)ala samo nekoliko dana. 'omunisti su
istisnuti iz gradova i obalnog pojasa, pa su te)ište svojeg djelovanja prenijeli na siromašne
seljake u M? 'ini, kojima su počeli dijeliti veleposjedničku zemlju. :o%a ' 'ine postao je
2ao -e+ung, koji je počeo izgra%ivati svoju revolu$ionarnu seljačku sovjetsku republiku i
kinesku /rvenu armiju. ;aova ideologija pustila je korijenje u zaostalom seljaštvu, a počeo je primjenjivati taktiku partizanskog ratovanja. Kang 'aj>+ek ga je 19CA. g. pokušao uništiti, te
18
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
19/33
je -r$ena armija #oti!nuta na !je$er %ine do kojeg je došla u tzv. E8ugom maršuF.
'omunisti su uspjeli spasiti jezgru svoje /rvene armije koja je i dalje stje$ala mnogo pristaša
na sjeveru. 6 Jenanu su komunisti počeli s izgradnjom svog društvenog sistema Menanska
republika-, dok se u kuominstanskoj 'ini učvrš(ivao re)im Kang 'aj>+eka. 19C!. g. došlo je
do napada Mapana na 'inu, pa su komunisti i 'uomintang prekinuli neprijateljstvo i sklopili
sporazum za borbu protiv Mapana$a. za oljsku vidi u S&M4 #A. st.-
PANJ,LS%A , RUa u lijevo. Hornji sloj
španjolskog srednjeg stale)a bio je so$ijalno i ekonomski povezan s agrarnom aristokra$ijom.
ni su kontrolirali novčane zavode, pri čemu su bogati zemljoposjedni$i svoj nova$ ulagali u
industriju. 6 vladaju(im strukturama +panjolske bila je izvanredno utje(ajna "atoi3"a
(r"$a, koja je posjedovala goleme posjede, kao i nekretnine u gradovima. *judi su bili
duboko religiozni, osobito )ene gornjeg i srednjeg sloja. Svojim zavjereničkim oi$irskim
organiza$ijama u politiku se miješala i vojska, koja nije bila dobro pla(ena, ali su oi$irski
zbor činili sinovi iz uglednih obitelji s materijalnom podlogom. Voj!"a je vjerovala u ideale19. st. da je pozvana da se brine za red i iskorjenjivanje korup$ije koja potječe od liberalnog
parlamentarizma, pa je 19;4. g. u dogo$oru ! "rajem #reuzea $a!t. Heneral Primo de
Ri$era suspendirao je parlament i uveo diktaturu koja je nastojala stvoriti konzervativni
sistem staleške solidarnosti. Kak je donijela i neke so$ijalne zaštitne zakone u korist radništva,
ali nije pokušala provesti agrarnu reormu. ?bog velikog političkog nezadovoljstva de Ri$era
je 1941. g. do#u!tio odr=a$anje o#8in!"i) iz'ora, koji su donijeli pobjedu republikan$ima,
pa su i kralj i Rivera morali napustiti dr)avu. &ste godine odr)ani su izbori i za ustavotvornuskupštinu u kojoj je republikanska ve(ina proglasila re#u'i"u. "o je bila 8ruga španjolska
19
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
20/33
republika koju su u početku podr)avali svi slojevi španjolskog društva. rvi predsjednik
postao je A(aa Zamora, a predsjednik vlade 2anue Azana. :ladu su podr)ali i so$ijalisti i
njihov je vo%a *argo -a'aero postao ministar rada. :lada je priznala autonomiju 'ataloniji
sa samostalnom vladom, a isto je obe(ala i 0askima, pa je tako i njihove stanovnike pridobile
za republiku. :lada je ozakonila dr)avni školski sistem, al je zbog toga došla u sukob s
/rkvom. 19C#. g. izdan je zakon o agrarnoj reormi koji je trebao rasormirati veleposjede i
zemlju predati zadrugama i seljačkim obiteljima. No nedostajalo je nov$a za pla(anje odštete,
pa je podijeljeno malo zemlje. zana je pokušao reormirati i vojsku, te je umirovio
konzervativne generale, a unaprijedio republikanske. Republikanski je re)im uspostavio i
svoju poli$iju. d 19C1. g. traju sukobi republikanske vlade s anarhistima, koji su počeli
uspostavljati svoje komune u ndaluziji i 'ataloniji. Naoru)ani anarhistički odredi
sukobljavali su se s E$ivilnom gardomF. 19CC. g. mili$ija je pu$ala u anarhiste. Nerede
pokušava iskoristiti vojska i $ivilna garda i organizirati puč, što navodi $adu da 1944. g.
od!tu#i. Na novim izborima pobijedila je katolička desničarska organiza$ija /48- pod
vodstvom
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
21/33
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
22/33
njemačka zbog svoj polo)aja bila u prednosti. ;inhenskim sporazumom SSSR je ostavljen
postrani, i pokušaj 0ritanije i 7ran$uske da ga kasnije uključe u savez protiv Njemačke nije
uspio jer oljska nije htjela sovjetskim trupama dopustiti prolaz ni su slučaju rata niti sklopiti
ugovor o uzajamnoj pomo(i. regovori su se otegnuli dok ih nije prekinula vijest o
njema3"o+!o$jet!"og Pa"tu o nena#adanju #C. kolovoza 19C9. g.-. Staljin se nadao da (e
takvim ugovorom mo(i ostati izvan rata, a Bitler je time htio izolirati oljsku od mogu(e
pomo(i sa ?apada. S tim aktom bio je povezan i tajni !#orazum u kojem su obje sile
me%usobno razgraničile svoje interesne sere, pri čemu je 0altik i poljski istok pripao Rusiji, a
ostatak Njemačkoj. "ako je izvršena četvrta dioba oljske. Nakon komadanja Kehoslovačke,
vlade :0 i 7ran$uske konačno su shvatile da se "re(em Rei$hu treba oduprijeti. ?ato su stale
na stranu najugro)enijih zemalja I oljske, Rumunjske i Hrčke i zajamčile im neovisnost. :0
je tada sklopila i vojni savez s oljskom. ripremaju(i se za rat, Njemačka je stvorila novi
ratni plan. Hlavno obilje)je njezinog ratnog plana bilo je u tome da je nastojala iz'je8i
i!todo'no rato$anje na d$a ii $i&e 'oji&ta i orijentirala se na pokoravanje pojedinih zemalja
munjevitim ratom. rije započinjanja napada oslanjala se na pouzdane inorma$ije o zemlji
prethodno dobivene špijuna)om, a uoči napada propagandom je izazivala deetizam i u tjednu
napada aktivirala petu kolonu. 1. rujna 1949. za#o3eo je njema3"i na#ad na Poj!"u. Bitler
ju je brzo svladao i okupirao. Nakon vijesti o tom napadu, poljski savezni$i :0 i 7ran$uska
navijestili su C. rujna rat Njemačkoj, a to su učinili i ustralija i Novi ?eland, te 'anada. 6
pobije%enoj oljskoj Nijem$i su počeli s teroriziranjem poljskog naroda. Nekadašnje pruske
pokrajine proglašene su njemačkim okru)jima na kojima se provodila germaniza$ija. 6
preostalom dijelu oljske, tzv. Heneralnom guverneratu odredi SS>a i S8>a počeli su hapsiti i
strijeljati ljude, osobito do tada veoma brojne Gidove. 0udu(i da je Njemačka u sporazumu s
SSSR>om priznala !o$jet!"e intere!e u euro#!"om #ograni3nom #oja!u, SSSR je od
baltičkih zemalja zahtijevao teritorijalne ustupke koji su za njega bili strateški va)ni. 'rajem
rujna i početkom listopada 19C9. g. SSSR je s 0!tonijom* Lit$om i Letonijom sklopiougovor o uzajamnoj pomo(i i na njihovim područjima počeo s podizanjem vojnih baza. "e su
zemlje brzo potpale pod sovjetski utje$aj, pa su komunisti u njima uz pomo( SSSR>a u
izbornim tijelima preuzeli vlast. "ako su njihovi parlamenti 19DA. g. odlučili da se te zemlje
pripoje SSSR>u. SSSR je !t$arao #ro'eme i 6in!"oj, s kojom je od 19CD. g. imao sporazum
o nenapadanju. d nje je tra)io da mu u zamjenu za druga područja ustupi četiri otoka,
dijelove 'arelije i poluotoka Rivački, te da mu dade u zakup poluotok i luku BangL, da bi se
zaštitio *enjingrad. 'ako inska vlada nije pristajala na te zahtjeve, SSSR je otkazao ugovor o
22
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
23/33
nenapadanju i u studenom 1949. g. na#ao 6in!"u. Nakon 1A dana 7inska je morala pristati na
mir u ;oskvi. ?adr)ala je svoju neovisnost, ali se morala odre(i područja koja je tra)io SSSR.
6 srpnju 19DA. g. SSSR je promijenio grani$u i prema Rumunj!"oj okupiravši sjevernu
0ukovinu i 0esarabiju.
IJ0% RA,VANJA U 0UR,PI , NAPAA NA SSSR
6 prolje(e 19DA. g. započele su velike ratne opera$ije, koje su najprije zahvatile neutralnu
Nor$e&"u uz čiju obali su se kretali njemački brodovi sa rudama potrebnim njemačkoj ratnoj
industriji. :odstvo njemačke ratne mornari$e htjelo je taj put osigurati i vojnički, a zapad je to
htio spriječiti. 6 sukobu je Njemačka izgubila sve svoje moderne razarače, ali su se :0 i 7R
morale tako%er povu(i, a Norveška pokoriti njemačkoj okupa$iji. &znenadni napad
onemogu(io je Norve)anima da provedu potpunu mobiliza$iju, a peta kolona, kojom je
rukovodio Vid"un ui!ing, pridonijela je porazu norveške obrane. 6 okupiranoj 8anskoj
Nijem$i su ostavili dotadašnja tijela vlasti, ali su obilato iskorištavali njezine gospodarske
mogu(nosti. svajanje Norveške i 8anske Nijem$i su planirali osigurati va)na strateška
uporišta na 0altičkom moru, a zatim se obrušiti na Nizozemsku, *uksemburg i 0elgiju, koje
su bile va)ne za napad na 7ran$usku i :0. Napad na Begiju Nijem$i su započeli tamo gdje je
završavala utvr%ena ;agnitova linija. lan zahvata srpom imao je za $ilj pregaziti Nizozemku
i 0elgiju, dok je engleski ekspedi$ijski korpus bio opkoljen kod 8unkerQuea, odakle je
prebačen u 4nglesku. tpor 7ran$uza na Seini brzo je slomljen i 6ran(u!"a je ;;. i#nja
19MG. g. "a#ituiraa. Njemačka osvajanja iskoristio je i ;ussolini koji je 1A. lipnja
navijestio rat 4ngleskoj i 7ran$uskoj, jer nje htio izostati kod podjele ratnog plijena, iako se
&talija u početku nastojala suzdr)avati od napada. Medino je 4ngleska još bila neokupirana.
/hamberlain je morao odstupiti zbog svojih prijašnjih političkih stajališta i zbog poraza u
Norveškoj, a vo%enje kabineta je preuzeo in!ton -)ur()i. n nije pristajao na Bitlerovonu%enje okončanja rata, što je Bitlera navelo na početak ,#era(ije mor!"i a$, tj. napada na
4nglesku, kojom je nastojao izboriti njemačku prevlast u zraku. Njemački zračni napadi
započinju na :0 u srpnju 19DA. g. bombardiranjem zračnih luka, vojnih uporišta, industrijskih
objekata i gradova, od kojih je najte)e stradao /oventr. 'ako su 0ritan$i pru)ali )estok
otpor, Nijem$i su odustali od napada i u prolje(e 19D1. g. počeli s pripremama za napad na
SSSR. 6 zračnim napadima Nijem$i su izgubili oko #AAA zrakoplova. Ameri"a je u #o3et"u
rata o!taa neutrana, ali je gospodarski i inan$ijski potpomagala :0, a 19DA. g. su S8 uzamjenu za uporišta na zapadnoindijskim oto$ima ustupile :0 5A svojih razarača. 7ran$uska
23
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
24/33
je odredbama primirja bila podijeljena na okupirano područje koje je obuhva(alo sjever i
istok zemlje, ariz i pojas uzdu) atlantske obale i neokupirani dio, gdje je mar&a Petain
pokušao uspostaviti svoj novi konzervativno>katoličko usmjereni dr)avni poredak i očuvati
jedinstvo ran$uskog kolonijalnog posjeda pod svojom vlaš(u. Sjedište te slobodne 7ran$uske
bilo je u gradu Vi&iju. 8io ran$uskih bora$a preba$io se u 4nglesku, a njihov zapovjednik
bio je general de
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
25/33
ZBIVANJA 19M1. I NAPA NA SSSR
rije napada na SSSR, Bitler je naumio !ta'iizirati taijan!"i Eront u "ripolitaniji, za što je
dobio zadatak arički korpus. Njemu je 19D#. g. uspjelo prodrijeti do doline Nila. ?atim je $ilj
bio potisnuti 0ngeze ! 0gej!"i) oto"a i iz Hrčke, jer je engleska avija$ija s 'rete mogla
ugro)avati natonosna polja u Rumunjskoj. ?bog toga su Nijem(i zauzei %retu, ali su
njemački padobran$i pretrpjeli teške gubitke. ristupom Mugoslavije "rojnom paktu, došlo je
do političke krize u toj zemlji i izbijaju demonstra$ije. i$iri zavjereni$i svrgavaju kneza
avla i uspostavljaju novu vladu na čelu s generalom Simovi(em, dok je za kralja proglašen
etar &&. ?bog toga je Njema3"a na#aa Jugo!a$iju, kako bi imala mir u zale%u prije napada
na SSSR. Na#ad na SSSR za#o3eo je 'ez o'ja$e rata ;;. i#nja 19M1. g . 4ekt iznena%enja
potpuno je uspio iako su Staljina upozoravali na mogu(i napad- i njemačke čete su
napredovale vrlo brzo i zarobile oko C milijuna ruskih vojnika. 'ako su Rusi dovodili
neprestano nove snage napad na ;oskvu započeo je tek u listopadu, prije početka razdoblja
kiša i blata. Njemačke su snage tada ve( bile vrlo is$rpljene. Sovjetska vlada povukla se iz
;oskve u %uj'i&e$, a velike su tvorni$e premjestile svoje strojeve iza 6rala. Sam Staljin
rukovodio je obranom ;oskve. ?bog razila)enja u strategijskim planovima, došlo je do
#odjee u njema3"om $r)o$nom &ta'u i Bitler je osobno preuzeo komandu nad kopnenom
vojskom u prosin$u 19D1. g. Na osvojenim područjima brzo se razmahalo na$ističko nasilje, a
za te krajeve osnovano je 2ini!tar!t$o za I!to" na 3eu !a Ro!en'ergom koje je razvilo
odgovaraju(u ideologiju o germanskom gospodstvu i superiornosti arijevske rase. Nasilje se
provodilo programom germaniza$ije jedini$a SS>a, koje je vodio Bimmler, koji je htio u
stvarnost pretvoriti Bitlerove antazije o naseljavanju njemačkih seljaka na &stok. "ako se tu
provodilo plansko istrebljivanje Gidova i Slavena, koje je provodio Hlavni ured dr)avne
sigurnosti. Sustavno uništavanje izvršavalo se nad muškar$ima, )enama i dje$om u početku
strijeljanjem, a kasnije u plinskim komorama i pe(ima za spaljivanje u logorima. Na taj način poubijano je milijuna Gidova. 6 Srednjoj 4uropi se pak provodilo u"ju3i$anje ?!rodni)@
naroda u >itero$ novi poredak potlačivanjem i terorom. 6 osvojenim zemljama se
uspostavljaju pokreti slični na$izmu, kao u Nizozemskoj pod ;ussertom ili Norveškoj pod
Ouislingom. Kim je započeo napad na SSSR, /hur$hill je ponudio SSSR>u savezništvo i 5.
!r#nja 19M1. g. #ot#i!an je u 2o!"$i enge!"o+!o$jet!"i !#orazum u kojem se sile
obvezuju da (e rat okončati u me%usobnom sporazumu. 6brzo nakon toga S8 je počeo
SSSR>u isporučivati ratnu opremu. 6 kolovozu 19D1. g. sastali su se na palubi ratnog brodaErin$e o @alesF u tlantiku /hur$hill i Roosevelt i potpisali su Atant!"u #o$eju koja je
25
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
26/33
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
27/33
ZBIVANJA U 0UR,PI , 19M;. , %RAJA RAA
Nijem$i, koji su krenuli o novu oenzivu na istočnom bojištu, nisu mogli osvojiti *enjingrad,
a napredovanje prema jugu se razdvojilo prema Bitlerovoj uputi u dva prav$a udar$a I na
%a$"az i na donju Vogu, ali je tu opet zapelo kod Staljingrada, dok je u pozadini na
velikom prostoru započeo partizanski rat. "o je dovelo do slabljenja njemačke vojske.
;einstainove trupe su na vrijeme uspjele skloniti se sa 'avkaza, ali je &e!ta armije #od $on
Pauu!om bila opkoljena kod Stajingrada. 6 bit$i koja je trajala od 14. 7. 19M;. do ;. ;.
19M4. g. kada se njemačka vojska predala. 6 ljeto je njemačka pokušala novu oenzivu, koja
je dovela do najve(e tenkovske bitke u povijesti ratovanja kod %ur!"a i ,r!ea KM+. 7. 19M4.
g.. 6 toj bit$i je samo na njemačkoj strani sudjelovalo 9AA.AAA vojnika i #.!AA tenkova,
#.AAA zrakoplova i 1A.AAA topova. "o je bila najve(a kon$entra$ija tehnike u #.s.r. & ova bitka
završena je porazom Nijema$a i od tad je /rvena armija imala premo( na svim bojištima od
0altičkog do /rnog mora. 6 jesen 19D#. g. započeo je preokret u ratu na ?apadu. nglo>
američke jedini$e iskr$ale su se 7. !tudenog 19M;. g. #od $r)o$ni) za#o$jedni&t$om
0i!en)owera u 2aro"u i A=iru i ubrzo pridobile na svoju stranu te ran$uske kolonije.
6jedno je s Nila krenula jedna britanska oklopna divizija pod 2ontgomerCjem #roti$
Romea bitka kod 4l lmeina-, a u lipnju 19DC. g. morale su kapitulirati sve njemačko>
talijanske trupe u "unisu. Nakon toga u "oo$ozu 19M4. g. !a$ezni(i !u iz$ei de!ant na
Si(iiju i u rujnu se iskr$ali kod Salerna. "alijanska bur)oazija na taj je preokret reagirala
dr)avnim udarom u kojem je ašistički re)im bio uklonjen, a 2u!!oini je odu"om Vei"og
Ea&i!ti3"og $ije8a u)a#&en. 'ralj je pozvao tada umirovljenog maršala ietra 0adoglia da
sastavi novu vladu koja je tajno potpisala primirje, a zatim bezuvjetnu "a#itua(iju 5. rujna
19M4. g. Nijem$i su na iskr$avanje u Sjevernoj ri$i odgovorili zauzimanjem čitave
7ran$uske, a pod maršalom 'esselringom uspostavili su čvrstu obrambenu rontu od jedne do
druge talijanske obale, a desantom padobrana$a oslobodili su ;ussolinija zatvorenog u HranSassu. 6 sjevernom dijelu zemlje ;ussolini je uspostavio svoju Eso$ijalnu republikuF,
marionetsku ašističku dr)avu. Njemačka je morala o'u!ta$iti i #odmorni3"i rat, jer su
saveznički razarači i avioni sve bolje kontrolirali mora, a prije svega zato što je prona%en
radar. merikan$i su ojačali svoje zrakoplovstvo lov$ima koji su mogli letjeti na velike
udaljenosti, te teškim bombarderima, Elete(im tvr%avamaF koje su postigle potpunu prevlast u
zraku. Nakon izlaska &talije iz rata 19DC. g. i sloma njemačke vojske na ruskom bojištu poslije
Staljingrada i 'ursk>rsela, godina 19M4. donijela je na strani Saveznika i najva)nije političke odluke. očelo je koneren$ijom /hur$hilla i Roosevelta "onEeren(ijom u
27
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
28/33
-a!a'an(i o nastavku rata nakon ponovnog osvajanja rike. 'ao neposredan $ilj borbe
protiv sovine bila je proklamirana njezina bezuvjetna kapitula$ija. +to su savezni$i bili
svjesniji svoje konačne pobjede, to su više razmišljali o onome što (e biti poslije rata, pa su se
me%u njima počeli javljati sukobi interesa. sobito je Kerčil izra)avao zabrinutost da (e Rusi
zadobiti prevlast i ugroziti zapad. Staljin je ve( 19D1. prilikom sklapanja sporazuma s
0ritanijom nagovijestio da njegov poslijeratni plan sadr)i slabljenje Središnje 4urope i
insistiranje na sovjetskim grani$ama s početka rata okupirana oljska-. No kako su se
merikan$i bojali da isti$anjem suprotnosti ne ugroze savez s SSSR>om, Ruzvelt je popuštao
Rusima. Sovjeti su uspjeli nametnuti svoje stajalište na "onEeren(iji u e)eranu 19M4. g. "u
je zaključeno da budu(a grani$a poljske dr)ave bude pomaknuta na zapad do dre, te je
priznato pravo komunističkim strankama da budu primljene u koali$ije, ali Staljin nije pristao
da se pismeno obve)e u pogledu predvi%ene podjele 4urope. 6 lipnju 19DD. g. nglo>
merikan$i su se nakon dugotrajnih priprema šira verlord- i!"r(ai u 6ran(u!"oj. F.
i#nja 19MM. g. počeo je najve(i pomorsko>zračni desant u povijest ratovanja. 6z goleme
gubitke i strašne borbe dvije savezničke armije su iskr$ane na obalu, gdje je zatim odsječena
tvr%ava /herbourg i probijena ronta što su je iza nje izgradili Nijem$i. "ek kada im je
zaprijetila opasnost od okru)enja Nijem$i su se počeli povlačiti preko rijeke Seine. "ada je
izvedena druga saveznička invazija u ju)noj 7ran$uskoj, pa su se Nijem$i morali i dalje
povlačiti. Savezni$i su tada ;. "oo$oza 19MM. g. u&i u Pariz i zauzeli ostale dijelove
7ran$uske, 0elgiju i *uksemburg, te ve(i dio Nizozemske. Savezni$i su zatim zastali i
dopustili Nijem$ima da se na starom zapadnom bedemu @estJall- ponovno pregrupiraju, pa
je Bitler naredio u prosin$u 19DD. g. još jednu oEenzi$u u Ardenima, koje nije imala uspjeha.
Na početku 19DD. g. i /rvena je armija poduzela veliki napad na ratištima od /rnog do
0arentsovog mora. Nijem$i su tada na tim ratištima imali #5! divizija. Nakon osloba%anja
sovjetskih teritorija, /rvena armija stupila je na teritorije njemačkih satelita Rumunjske,
0ugarske, ;a%arske i Slovačke, a zatim su zauzeli i dio oljske, gdje su se zaustavili pred:aršavom u kojoj je izbio ustanak oljaka. ?atim su prešli u istočnu rusku, prešli Kešku i
nastavili prodirati u Njemačku desnim, a u ustriju lijevim krilom, te su 14. tra$nja
19M. g. u&i u Be3. Nakon što su svladani svi njemački savezni$i, savezničke postrojbe ušle
su na teritorij Njemačke. /ivilno stanovništvo bje)alo je na istoku od ruskih divizija, a na
zapadu su gradovi bili nemilosrdno bombardirani, iako to više nije imalo nikakvog taktičkog
značaja. :rhuna$ strahota bilo je bombardiranje 8resdena, prepunog izbjegli$a. 0ilo je to
uništavanje njemačkog naroda, za koji je Bitler objavio da se Enije pokazao vrijednimF
28
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
29/33
njegovih velikih ideja. Svojim djelovanjem na teritoriju Njemačke, savezni$i su u odmazdi
bili jednako tako surovi, kao što su Nijem$i bili na početku rata. red kraj rata >iter je* "ao i
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
30/33
terenu. Sastanku su bili nazočni Staljin, Barr "ruman i /hur$hill, kojeg je zamijenio
-ement Attee. Na toj koneren$iji odlučeno je da se Njemačka potpuno razoru)a, a njene
tvorni$e ratnog materijala ili unište ili stave pod nadzor saveznika. ?atim, da se provede
dena$iika$ija, kazne ratni zločin$i, raspuste karteli i monopoli. Savezničko nadzorno vije(e u
0erlinu dobilo je sva prava vrhovne vlasti u Njemačkoj, ali su dopuštena mjesta autonomna
tijela vlasti, demokratske političke organiza$ije i druge gra%anske slobode. Njemačka je
izgubila sjeveroistočni dio ruske, koji je dobio SSSR, a oljska područja istočno od dre>
Neisse. SSSR i oljska dobili su pravo da podmire svoja repara$ijska prava od Njemačke
oduzimanjem industrijskih ure%aja i proizvoda iz sovjetske okupa$ijske zone. ?aključeno je
da se osnuje i Savjet pet ministara velikih sila SSSR, S8, :0, 7R i 'ina- sa sjedištem u
*ondonu koji bi izradio prijedloge mirovnih ugovora s &talijom i satelitskim dr)avama.
dlučeno je da se mirovni ugovor s njemačkom sklopi kada bude sastavljena jedinstvena
njemačka vlada. ?aključeno je i da sve neutralne zemlje, osim +panjolske, mogu postati
člani$e 6N>a. 6 prolje(e 19D5. g. američki protujapanski napad imao je velikog uspjeha.
meričko zrakoplovstvo svakodnevno je bombardiralo japanske brodove, borbene polo)aje,
luke i utvr%ene gradove. Mapan$i su, suočeni s činjeni$om da (e izgubiti rat, počeli u napade
uvoditi svoje "ami"aze I dobrovolj$e pilote samouboji$e. S koneren$ije u otsdamu Mapanu
je #. srpnja 19D5. g. upu(en ultimatum, ali su ga Mapan$i odbili. Nakon toga, da bi ubrzali
kraj rata, merikan$i su upotrijebili i atom!"e 'om'e. rva je bačena F. "oo$oza 19M. g.
na >iro&imu* a druga 9. "oo$oza na Naga!a"i. Njihov učinak bio je strahovit. SSSR je 5.
"oo$oza 19M. g. na$ije!tio rat Ja#anu i počeo ratne ak$ije. /rvena armija zauzela je
;and)uriju i sjevernu 'oreju, a mornari$a 'urilske otoke i ju)ni dio Sahalina. 'ad su
Mapan$i uvidjeli da (e biti pora)eni, ali ponajprije zbog straha od novih atomskih bombi,
prihvatili su ultimatum, pa je ;. rujna 19M. g. #ot#i!ana 'ezu$jetna #redaja. 0io je to
posljednji dan #.s.r. 6 Mapanu je nakon toga uvedena američka vojna uprava. 8rugi svjetski
rat trajao je godina. d ! dr)ava samo je ostalo neutralno, tako da je rat pokrio 9zemljine površine. &zravno se ratovalo na teritoriju DA dr)ava ## zemljine površine-. 0ilo je
mobilizirano 11A milijuna ljudi, a poginulo je oko 5A milijuna, a C5 milijuna je bilo ranjeno.
Ratni izda$i zara(enih dr)ava bili su 1.11! milijardi dolara A>!A njihovog na$ionalnog
dohotka-. 6 #.s.r. primijenjena su mnoga nova tehnička sredstva razorne i zapaljive bombe,
nagazne i podvodne mine, dalekometno topništvo, raketni projektili, atomska bomba, mlazni
zrakoplovi, radar, telekomunika$ije-, kao i novi taktički obli$i borbe zračni i pomorski
desant-.
30
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
31/33
P,%R0I ,P,RA U RUu, pokret otpora u oljskoj i 7ran$uskoj, pokret otpora u Kehoslovačkoj i lbaniji.
okret otpora u Sovjetskom Savezu jedan je od rijetkih za koji su una#rijed iz$r&ene !$e
organiza(ij!"e #ri#reme. olitbiro je obvezao sve partijske, dr)avne i sindikalne
organiza$ije da se u slučaju rata organiziraju za partizanske borbe iza neprijateljske linije.
Nakon njemačkog napada, Staljin je uputio svim sovjetskim narodima na područjima što su ih
okupirali Nijem$i #ozi$ na !t$aranje #artizan!"i) odreda, ali oni se zbog nedostatka oru)ja
i Staljinova iskrivljavanja marksističke doktrine nisu odmah razvijali takvom brzinom
kakvom se očekivalo. No kad su Nijem$i na okupiranim područjima počeli provoditi svoj
Bitlerovski plan, pokret je počeo jačati. d 19D#. g. počele su organizirane diverzantske
ak$ije za komunika$ije i transporte, a partizanske su se jedini$e povezale s /rvenom armijom.
Najve(i je razmah partizanski odred do)ivio 19DC. g. kada je nastao čitav niz oslobo%enih
teritorija. rema sovjetskim poda$ima u okupiranim područjima SSSR>a borilo se 1,5
milijuna
ljudi u partizanskim odredima. 6ran(u!"i #o"ret ot#ora bio je najsveobuhvatniji, ali i
najkompli$iraniji pokret otpora u 4uropi. 7ran$uski je pokret otpora imao tri $entra2 ariz>
*ondon, ;oskvu i de Haullea, koji nisu obuhva(ali čitav pokret otpora, jer je postojao čitav
niza samostalnih grupi$a, koje su djelovale bez suradnje s tim $entrima. No, okupator nije
uspio iskoristiti njihovu nejedinstvenost. snovno razila)enje u pokretu otpora bilo je da li dataj otpor bude #a!i$an ii a"ti$an, a i oni koju se zalagali za pasivnost nisu bili jedinstveni u
obliku te aktivnosti. rvi prilog aktivnom otporu dao je de
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
32/33
otpora karakteristična masovnost sabota)a i diverzija s jedne, a veoma polagano stvaranje
operativnih partizanskih jedini$a s druge strane. e" 19MM. g. ujedinie !u !e !$e !nage
Eran(u!"og #o"reta ot#ora 77&-. 77& je u pozadini njemačke ronte nakon iskr$avanja
saveznika, sam oslobodio dvadesetak gradova, a ariško oslobodilačko vije(e diglo je 13.
kolovoza ustanak u arizu, koji je pod vodstvom komunista gotovo potpuno oslobo%en.
PR0Roosevelt-studeni I Nijem$i prodiru preko :olge
prosina$ I početak sovjetske protuoenzive kod ;oskve!. 1#. >Mapan$i napali earl Barbour 3. 1#. >S8 i :0 objavljuju rat Mapanu11. 1#. >Njemačka i &talija objavljuju rat S8>u#9. 1#. Izaustavljena njemačka oenziva u SSSR>u19M;.siječanj>veljača IMapan osvaja Singapur, Nizozemsku &ndiju, 0urmu, 7ilipineD. I !. . >pomorska bitka na ;idJau pobjeda S8>a nad Mapanomkolovoz I merikan$i se iskr$avaju na Solomonskim oto$imarujan>kolovoz Ibritanska protuoenziva u sjevernoj ri$i ;ontgomer probijanjem>talijanske polo)aje kod 4l lameinastudeni Ibritanske i američke trupe se iskr$avaju u ;aroku i l)iru11. 11. Injemačke čete ulaze u :išijsku 7ran$usku
32
-
8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.
33/33
19. I #1. 11. I /rvena armija opkoljava Nijem$e kod Staljingrada19M4.siječanj I koneren$ija u /asablan$i I Sile osovine moraju kapitulirativeljača Ipredaja eldmaršala von aulusa u Staljingradusvibanj Ikapitula$ija njem>talijanskih trupa u ri$i
srpanj Iiskr$avanje saveznika na Si$iliji, početak sovjetske ljetne oenzive#5. !. Iu &taliji svrgnut ;ussoliniC. 9. Itajno primirje &talije i Saveznika3. 9. Ikapitula$ija &talijerujan INijem$i osloba%aju ;ussolinija, osnivanje So$ijalne Republike &talije1C. 1A. >&talija objavljuje rat Njemačkoj3. 11. I"eheranska koneren$ija19MM.siječanj I /rvena armija započinje oenzivu kod *enjingrada i Novogorodao)ujak I početak sovjetske oenzive protiv ju)nog njemačkog krila 'rim>desa-lipanj>srpanj Ipočetak velike američke oenzive na ju)nom a$iiku
lipanj Iameričke čete zauzimaju Rim. . Iiskr$avanje Saveznika u Normandiji početak tzv. druge ronte-srpanj Iprobijena njemačka linija kod vran$hea /rvena armija dolazi na :islukolovoz I /rvena armija zaustavlja se pred ragom i :aršavom ustanak u:aršavi-kolovoz>listopad Ikoneren$ija u 8umbarton aksu osnivanje 6N>a#5. 3. IRumunjska objavljuje rat Njemačkojrujan I/rvena armija zauzima rag i Soijulistopad I merikan$i zauzimaju 7ilipine 0ugarska potpisuje primirje sSavezni$ima
prosina$ Injemačka oenziva u rdenimaC1. 1#. >;a%arska objavljuje rat Njemačkoj19M.siječanj I probijena ronta na :isli, /rvena armija zauzima :aršavuveljača I koneren$ija u Malti!. C. I merikan$i prelaze Rajnu kod Remagena, slom njemačke zapadne rontetravanj>lipanj Ibitka za kinaJu1C. D. >umro Roosevelt naslijedio ga Bar "rumantravanj Iameričke i sovjetske čete sastaju se na *abitravanj>lipanj Ikoneren$ija u San 7ran$isku I osnivanje 6N>aCA. D. IBitler izvršava samoubojstvo 8Lnitz-
#. 5. Ikapitula$ija 0erlina!. 5. Iu Reimsu potpisana kapitula$ija Njemačke9. 5. Iu 0erlinu potvr%ena kapitula$ija Njemačke. 3. Iatomska bomba na Birošimu3. 3. ISSSR objavljuje rat Mapanu9. 3. Iatomska bomba na NagasakiCA. 3. Iameričko iskr$avanje u "okijski zaljev#. 9. Ikapitula$ija Mapana.Studeni 19D5. I početak rada N