Svjetska Povijest XX

8/10/2019 Svjetska Povijest XX

1/79

OPA POVIJEST 20. STOLJEA

1.SVIJET DO POETKA 1. SVJETSKOG RATA- 1879. Austro-Ugarska i Njemaka sklopile Dvojni savez uperen protiv Rusije (koja se eljela

nametnuti kao vo!a slavenima na "alkanu#

- 188$. Dvojnom savezu pri%ruila se &talija ' rojni savez- istovremeno jaa njemaki na)ionalizam. Njemaka sklapa i ugovor s Rusijom te Rusija s

*ran)uskom...

- 19+,. ngleska i *ran)uska sklopile sporazum oko po%jele teritorija na A/rike (gipat 0" a2aroko *ran)# taj sporazum oznaava poetak "ritansko-*ran)uskog saveza3 Antante (ntente4or%iale#5 nakon 1. marokanske krize 19+7. pri%ruila im se i Rusija (rostruka Antanta#

Do poetka $+. st. svjetske sile 6ile su optereene u svojim me!uso6nim o%nosima pitanjima po%jele kolonija o%nosnoimperijalistikom politikom ' rjeenje kolonijalni suko6a izme!u ngleske i *ran)uske %onijelo je njiovme!uso6ni sporazum :on%on je uspio razgraniiti svoje interesne s/ere s Rusijom u Aziji a preostali su suko6i izme!u

Njemake i *ran)uske te Austrije i Rusije. Njemaka je smatrala %a nije u novoj po%ijeli svijeta %o6ila onolikokolonija koliko 6i o%govaralo njenom poloaju u uropi a to je pripisivala tome %a u vrijeme kolonijalni osvajanjanije imala jaku mornari)u. ;elja za stvaranjem velike /lote potakla je Njemaku %a 19++. g. %onese Zakon o floti. . g. ka% je njemaki )ar 0ilim &&. posjetio marokanski luki gra%anger i izjavio %a e se Njemaka zalagati za prijateljstvo s 2arokom za slo6o%nu trgovinu i zaravnopravnost s ostalim %ravama u tom %ijelu svijeta %ok je marokanskog sultana priznavaosuverenim vla%arom. Njemaka je tim pokazala %a ne priznaje anglo-/ran)uski sporazum o 2arokute je zatijevala saziv me!unaro%ne kon/eren)ije koja 6i ponitila taj sporazum. "u%ui %a se*ran)uska usprotivila takvom prije%logu Njemaka je zaprijetila ratom. azvana je kon/eren)ija u

?panjolskoj 19+@. (0" po%upire *ran)usku# koja je zakljuila %a 2aroko ostane neovisna %rava ali%a *ran)uska i ?panjolska svaka u svojoj zoni o%ravaju re%. Njemaka nije postigla to je eljela a*ran)usku je osim 0" RU i AD-a po%rala i &talija koja je jo 19++. g. postigla s *ran)uskomsporazum o po%jeli njiovi interesni po%ruja g%je je 2aroko 6io interesno po%ruje *ran)uske aripoli &talije.

- Druga marokanska kriza iz6ila je 1911. *ran)uska je sve vie uvrstila svoj gospo%arski i politikipoloaj u 2aroku.


2/79

- 0o!ene krilati)om "alkan "alkan)ima 6alkanske su zemlje r6ija 4rna Eora "ugarska i Erka gajilesvoje ekspanzionistike elje koje su namjeravale ostvariti istjerivanjem uraka s 6alkanskog prostora. Bnesu 1912. g. sklopile balkanski savez i iste go%ine zaratile s urskom ' 1. balkanski rat 1912. (r6ija"ugarska Erka i 4rna Eora vs. urska (ele po%ruje make%onije i Al6anije## urska je rat izgu6ila i 6ila jeprimorana na potpisivanje primirja. =rema mirovnom sporazumu zakljuenom u :on%onu 191F. g. savezni)isu za%rali osvojena po%ruja a stvorena je nova %rava Al6anija koja je tre6ala sprijeiti r6iju %a iza!e na

more. Ne%ugo zatim nastali su sporovi saveznika s "ugarskom oko pitanja 2ake%onije pa je iz6io 2.balkanski rat 1913. (r6ija Erka i 4rna Eora vs. "ugarska (ele po%ruja to je "ugarska %o6ila prvimratom## u koji se umijeala i Rumunjska i urska (zauzela istonu rakiju i %irne#. "ugari su zatraili mir isklopili ga u "ukuretu. r6ija je %o6ila 0ar%arsku 2ake%oniju Erka gejsku i %io rakije "ugarska=irinsku 2ake%oniju Rumunjska Do6ru%u a urska istoni %io rakije i Ge%rene.H "alkan na poetku $+.st. pre%stavlja mjeavinu religija naro%a i politika

Rat izme!u europski sila pripremao se postupno vie o% tri%eset go%ina.


3/79

- arajevski atentat potaknuo je A-U %iploma)iju %a pokua prvo to mirnije rijeiti taj %oga!aj. A-U sena%ala %iplomatskom igrom primorati r6iju na poputanje i na kraju je ak i %ovesti po% svoj protektorat.Uz to se na%ala %a Rusija nee po%ravati zemlju )arou6oji)e. No A-U se prevarila. Rusija je i %aljepo%ravala r6iju a ova se pokazala tvr%im oraom u pregovorima. $F. srpnja A-U o6javila je ultimatumr6iji u kojem trai o% nje %a %opusti njenim istraiteljima %a istrae u6ojstvo. r6ija je to o%6ila jer je tosmatrala povre%om svoga suvereniteta ali je pristala na suz6ijanje %aljnji teroristiki ak)ija. A-U se timenije za%ovoljila te je $>. srpnja prekinula %iplomatske o%nose a $8. srpnja 191,. g. o6javila r6iji rat.

0&G-=R


4/79

7.1+.19+8. proglasila aneksiju "&C. iz6ile su po6une tako % a je spor rijeen sporazumom 19+9. Bsmansko)arstvo je priznalo aneksiju a A-U je tre6ala zauzvrat %ati >$ milijuna kruna. & Njemaka je prisilila Rusiju %a

potpie aneksiju prijetnjom %a e inae napasti njiovu savezni)u r6iju. Na kon)u je i r6ija prisiljena %a touini.

)V& B$&N%$& "&(&

M"alkan 6alkanskim naro%ima. r6ija 4rna Eora i "ugarska sklopili su "alkanski savez i o%luile istjeratiurke. 191$. su se zaratile. 191F. mirom u :on%onu okonan je prvi 6alkanski rat. avezni)i su za%rali svojapo%ruja. Uspostavljena je neovisna %rava Al6anija. U6rzo je %olo %o kon/ronta)ije me!u lani)ama"alkanskog saveza tj. "ugarske i r6ije. Drugi 6alkanski rat iz6io je u @.191F. "ugarska je napala r6iju.vatko je se6i tio otkinuti %io teritorija za se6e tako su se ukljuile Erka 4rna Eora Rumunjska i urska."ugari su 6ili poraeni. 191F. svatko je %o6io po neki novi teritorij. Najveu rtvu u ratu je po%nijela2ake%onija jer su se ras)ijepali.

CN&


5/79

su 6ili i tele/on i telegra/. =oloaj ra%nika se popravlja. manjuje im se ra%no vrijeme te poveavaju njiovagra!anska prava. Era%e se mostovi z6og 6olje povezanosti.

"&ZV'+ %!'"(& * %VI+(* !'/($'- . %('#+&0ie slo6o%nog vremena omoguili su mla%om narataju 6avljenje sportom. 189@. organiziraju se u Atenimo%erne olimpijske igre. portai su se natje)ali u atleti)i gimnasti)i maevanju ga!anju plivanju

6i)iklizmu tenisu %izanju utega i rvanju.

1. Prvi svjetski rat (28.7.1914.-11.9.1918.)

Prvi svjetski rat, 1914. - 1918., je bio prvi rat u kojem su sudjelovali narodi iromsvijeta, te je stoga i dobio pridjev svjetski rat. Prije izbijanja Drugog svjetskog rata bio

je poznat pod imenom Veliki rat ili neto rjee rat koji !e okon"ati sve ratove.

Europa se dijeli na blokove#emljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu. $akon sklapanja saveza %ntante &Velika'ritanija, (ran)uska, *usija+ i rojni avez &$jema"ka, %ustro-garska, /talija+ politi"ke

velesile su se sve vie naoru0avale. Do po"etka rata posjedovale su ovo vojnu silu.$akon slabljenja smanskog )arstva i 'alkanski2 ratova, 'alkan je i dalje bio 0aritesukoba. ko njega su se nadmetale %ustro-garska i *usija koja je podr0avala rbijukao glavnog neprijatelja %ustro-garske na 'alkanu.

- uzro)i3

neravnomjerni razvoj i raspored bogatstva izmeu veliki2 imperijalni2 sila &$jema"ka,/talija, apan ne priznaju 5balans mo!i6 %tante+utrka u naoru0avanju

ja"anje ekstremni2 na)ionalizama &otpor %- panslavizmu, rasizam u $jema"koj+

7 svi uzro)i jasni u ranijim krizama &1. i . arokanska, aneksijska u 'i:, alijanskinapad na ;ibiju 1911< 1. i . 'alkanski rat+

Povod i objava rata lipnju 1914. (ranjo (erdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik, doao je u 'osnunadgledati vojne vje0be %ustro-garske vojske. 8. lipnja 1914. tijekom vo0nje uli)amaarajeva ubijen je u atentatu koji je na njega izvrio =avrilo Prin)ip, pripadnikorganiza)ije lada 'osna. %ustro-garska je posumnjala u upletenost srbijanski2 vlastii zatra0ila istragu u rbiji te je >. srpnja 1914. dala ultimatum sa poni0avaju!imuvjetima za rbiju, kojeg je rbija odbila.

$a poti)aj $jema"ke 8. srpnja 1914. %ustro-garska je objavila rat rbiji, otvorenimbrzojavom na ?ran)uskom jeziku &po0eljno bi bilo na!i sadr0aj izvornika+.. *usijaodgovara proglaenjem mobiliza)ije@raljevina Arna =ora je odma2 objavila rat %ustro-garskoj.ve je trebalo ostati lokalnim ratom. %li3$a to je *usko )arstvo objavilo rat %ustro-garskoj.$jema"ka je spremno objavila rat *usiji 1.8., (ran)uskoj >.8. i neutralnoj 'elgiji.#bog objave rata 'elgiji, Velika 'ritanija je objavila rat $jema"koj.

ako su se "lani)e %ntante i "lani)e rojnog saveza nale u ratu. kolovozu se"lani)ama %ntante pridru0io apan.

smansko )arstvo, 'ugarska, *umunjska, =r"ka, Portugal, @raljevina /talija i ine dr0avesu se kasnije iz razni2 razloga uklju"ile u rat.

Katolika rkva protivi se ratu


6/79

@atoli"ka )rkva bila je protiv rata, no kako nije uspjela navesti sile na mirno rjeenje,vodila je 2umanitarne ak)ije i zbrinjavala 0rtve rata. Pomogla je velikom broju 0rtava,ali i2 nije mogla sve zbrinuti.

Prvi okr!aji i ve"i pora#iPrve borbe su zapo"ele 1. kolovoza, kada su austro-ugarske snage prele avu iDrinu.

@ako se $jema"ka zemljopisno nalazila izmeu dvije vatre&(ran)uske i V.'. na zapadu i*usije na istoku.+ njezini generali imali su plan kako to kra!e ratovati na dvije ?ronte.$jema"ke su trupe napale i brzo se probile kroz 'elgiju i ;uksemburg te po"ele osvajatiteritorij (ran)uske. @ada su se $ijem)i nali pred Parizom, (ran)uzi su krenuli uprotunapad. Dolo je do bitke na rije)i arni gdje su u rujnu 1914. zaustavljenenjema"ke trupe. tabiliza)ijom )rte bojini)e zapo"eo je Pozi)ijski rat- rovovski rat gdjesu vojske bile smjetene u rovovima i borile se za svaki komadi! zemlje. *uska vojskase brzo mobilizirala to $jema"ka nije o"ekivala. #bog toga su $ijem)i dio trupa sazapada preba)ili na istok. %ustro-garska je bila pora0ena u rbiji i =ali)iji. Velki porazza %ustro-garske zna"ila je predaja njezini2 1B BBB vojnika koji su se predali zajednos tvravom PrzemCsl. $jema"ke trupe porazile su *use kod annenberga.

$talija napu!ta %rojni save#/talija je bila lani)a rojnog saveza, ali je 1914. proglasila neutralnost. /talija je 0eljelateritorije %ustro-garske i njema"ke kolonije u %?ri)i te je pregovarala s izaslani)ima%ntante. E. travnja 191F. potpisan je sporazum u ;ondonu u kojoj su "lani)e %ntanteobe!ale /taliji u0ni irol, dijelove isto"ne obale adrana, te dijelove njema"ki2 i turski2posjeda izvan Gurope. /talija je te godine objavila rat %ustro-garskoj. redinjimsilama se pridru0ila 'ugarska.

*umunjska i =r"ka su prvotno imale neutralni status.ak se o"ekivao anga0man =r"ke na strani redinji2 sila, jer je vladaju!i vr2, odnosnokraljevska ku!a imala njema"ke veze &bavarska kraljevska ku!a+.

&oji!ta'itke su se vodile na "etiri bojita3 isto"nom, zapadnom , talijanskom i balkanskom.

$'%* &+$,%E 191. redinje sile su zapo"ele protunapad i ?ronta je probijenakod =orli)a u =ali)iji. *usi su odba"eni na istok. redinje sile zauzele su teritorijPoljske, do )rte *iga-Dnjestar. otiviranost slavenski2 vojnika nije bila jaka na ovombojitu, jer se smatralo da se ratuje protiv Hslavenskog brataH, a za dr0avu kojalavenima ne 0eli dati ve!a prava, iako su ve!ina.%/0$+/*'K &+$,%E: %ustro-garska je imala uspje2e, za2valjuju!i i iznimnojmotiviranosti slavenski2 vojnika i pola njene vojske tamo je ratovalo. %ustro-garskamornari)a skoro nije naputala adran jer je %ntanta imala sna0niju Iotu.&/0K/*'K &+$,%E3 191F. rbija je pora0ena. $akon nekoliko neuspjeli2velenapada &zbog iznimne srpske motiviranosti, zbog loeg vr2ovnog zapovjednitva,zbog iznenadno brze ruske mobiliza)ije i prijetnje proboja gali)ijskog bojita, ali inesuradnje bugarski2 saveznika, koji su "ekali da %ustro-garska Hobavi posaoH. togasu u napade na rbiju uz %ustro-garsku, krenuli i $ijem)i i 'ugari. Vlada rbijepobjegla je na otok @r?. Pora0ena je i *umunjska. 191F. V.'. i (ran)uska, i australski inovozelandski vojni)i u nji2ovoj slu0bi, izvrile su desant na =alipolje kako bi osvojiletjesna)e 'ospor i Dardanele. avezni"ka vojska do0ivjela je stra2ovite gubitke. $akon

neuspje2a (ran)uzi i 'ritan)i iskr)ali su se u =r"koj lu)i olunu i otvorili novo solunskobojite. amo su se borili i 2rvatski vojni)i pod srpskim zapovjedni)ima./P/* &+$,%E:191E. $jema"ka vojska krenula je u napad i od velja"e do lipnjavodila se bitka kod Verduna gdje je poginula vie od pola miljuna vojnika. (ran)uzi suobranili svoje polo0aje i krenuli u napad na rije)i ommi.


7/79

3/% */ 35 %ntanta je pomorski blokirala $jema"ku, pomo!u britanskemornari)e. $jema"ka mornari)a namamila je britansku u svibnju 191E. u tjesna)kagerrak kod Cllanda gdje je manje brojna njema"ka mornari)a nanijela velikegubitke engleskoj mornari)i. $akon te bitke, nije vie bilo toliki2 pomorski2 bitaka.

6ojna tenika Prvom svjetskom ratu dolo je do promjene u naoru0anju, topnitvo i automatske

puke bile su primljene svuda. enkovi su prvi put iskoriteni u bit)i na ommi, a 191J.u bit)i kod Aambraija slomile su njema"ku obranu.$ijem)i su koristili i bojne otrove to je izazivalo paniku kod vojnika %ntante. 191F.$ijem)i su koristili klor, a kasnije uperit. esto su od plina stradale i nji2ove vlastitetrupe.%ustro-garska je koristila bojne otrove kad je /talija nadirala po"etkom rata i kad jeprijetio proboj bojini)e kod rsta.

3evoluija u 3usijiVoa *evolu)ije Vladimir ;enjin. *usiji su 191J. boljevi)i preuzeli vlast vojnimudarom. $akon to se prijelazna vlast odlu"ila na nastavak ratovanja. J studenogrevolu)ionarni odbor boljevika blokirao je sredite Petrograda. ako je dolo dopoznate ktobarske revolu)ije. ;enjin je izda o tri dekreta i preuze vlast. *usiji jeizbio graanski rat. #emlja se nala u gospodarskoj krizi.

5la#ak '/ u sukob i kraj rata%D je u po"etku rata bio neutralan to je zagovarao ameri"ki predsjednik KoodroLKilson, ali je suraivao s (ran)uskom, /talijom i Velikom 'ritanijom. $jema"ki totalnirat na moru gdje su potopljeni ameri"ki brodovi, promijenio je stav %D-a. BE.B4.191J.%D je stupio u rat na strani %ntante.

tanje u *usiji omogu!ilo je uspje2 redinji2 sila nas isto"nom bojitu. 'oljevi)i supregovarali s $ijem)ima i u o0ujku 1918. je potpisan mir. $ijem)i su napredovali i na

zapadu, a topnitvom su napali i Pariz. Protunapad saveznika zapo"eo je u kolovozu1918. (ran)uska i Velika 'ritanija zauzeli su urske posjede, 'ugarska je pora0ena.%ustrougarska vojska se raspala zajedno s )arstvom koje je prestalo postojati ustudenom 1918. $jema"ka je kapitulirala 11. studenog 1918. @apitula)ija je potpisna u0eljezni"kom vagonu u umi Aompiegne. $jema"ki poraz ubrzale su unutarnje prilike iabdika)ija )ara.

ijena rata :eopolitike i soijalne pro;jenekupne smrti u ratu3Vojska %ntante >EMAivili %ntante BMVojska rojnog aveza MAivili rojnog aveza M borbama i ranjavanju umrlo je izmeu 9 i 1B milijuna ljudi,a vie od 1 milijun i2 je ranjeno. #bog mobiliza)ije mukara)a 0ene su radile ugospodarstvu, u tvorni)ama, to je utje)alo na eman)ipa)iju 0ena. vodilo se pravoglasa. ja"ali su radikalni pokreti na)ionalizam i komunizam. Dolo je do gospodarski2kriza i prekinuti su trgova"ki odnosi. $akon rata Guropom je vladala epidemija gripekoja je oduzela B milijuna 0ivota. Voe pobjedni"ki2 zemalja sastali su se po"etkom1919. u Parizu kako bi postavili temelje mira i odredile sudbine pora0eni2. =lavnuulogu u tome imali su primjeri (ran)uske =eorge Alemen)eau, Velike 'ritanije David;loCd =eorge, predsjedni)i %D-a KoodroL Killson i /talije Vittorio rlando. $jema"ka

je dobila teke uvjete sporazumom potpisanim 8.BE. 1919. u Versaillesu. $eto lake

uvjete mira dobile su %ustrija i aarska. *usija zbog vlasti 'oljevika nije sudjelovalau pregovorima. Po Versaillesu je novi svjetski poredak dobio ime Versajski poredak.

2. irovni u:ovor u 6ersaillesu


8/79

Postojale su dvije kon)ep)ije ureenja poslijeratnog svijeta31. revolu)ionarni- koji je )ilj sovjetskog saveza,. bur0oaski- koji su predstavljali Killson i Parika mirovna kon?eren)ija

- irovna kon?eren)ija u Parizu po"ela je 18.B1.1919.- sredinja li"nost kon?eren)ije je ameri"ki predsjednik KoodroL Kilson- za stolom pobjedni)a stoje3 %D &Kilson+, =' &;loCde =eorge+, ( &Alemen)au+,

apan, /t &Viktor Gmanuel N rlando+- na kon?eren)iji je sudjelovalo J dr0ava sa svi2 kontinenata, ali bez ovjetske

*usije*ad kon?eren)ije3

- Plenarne sjednicesu odr0ane samo na po"etku i kraju kon?eren)ije- Vijee desetrice &sastavljeno od po dva predstvanika sila

pobjedni)a+ je donosilo stvarne odluke- Vijee !et"rice N predsjedni)i vlada %D &Kilson+, =' &;loCde

=eorge+, ( &Alemen)eau+ i /t &rlando+ - nakon povla"enja apana,nakon to se udovoljilo njegovim za2tjevima

- Od#ri i $"jerlji"i ra%&"ri

Osn"n na!el 'n(erencije:pojam narodnosti koji uklju"uje pravo na

samoopredjeljenjeN javili se brojni problemi oko utvrivanja grani)a, te je rjeenjepronaeno u pravima manjina: novonastale dr0ave su se morale obvezati da !epripadni)ima drugi2 naroda u okviru svoji2 grani)a osigurati opstanak bez provoenjapolitike odnaroivanja odnosno integra)ije

- izmeu dr0ava %ntante nije bilo zajedni"kog stava u pogledu rada kon?eren)ije)ranc*s'a: -Oeljela osigurati prevlast u Guropi te oslabiti $jema"ku da ju ova vie nemo0e ugro0avati, te 0eli postaviti grani)u $jema"ke na *ajni, te da %ntanta vojnoreagira prema *usiji i tako rijei irenje so)ijalizma na rednju i #apadnu Guropu

En&les'a:1. 2o!e unitenje njema"kog kolonijalnog imperija. osiguranje svog gospodstva na moru>. ne!e pretjerano oslabiti $jema"ku, jer mora dr0ati ravnote0u s (ran)uskom i

*usijomSAD:

1. osnivanje Drutva &;ige+ naroda N kao orua za o"uvanje mira, izglaivanjesuprotni2 interesa...

. ostvarenje 14.to"aka

0$


9/79

/. 0e*nardni s*d2. 0e*nardni *red %a rad 3zatitno-pravno i 2umanitarno obilje0je+4. 0andatni site5 30andatna '5isija6 7 dr0ave su preuzimale uloge

mandatara &svake godine podnose starateljski izvjetaj+ u ime Drutvanaroda u tri stupnja3

iroka autonomija N (ran)uskoj za iriju i ;ibanon i Gngleskoj za /rak,Palestinu i ransjordaniju

ni0i stupanj N za a?ri"ke kolonije npr. ugoisto"na %?rika

$36*$ 5.1919.- jedini kriva) za rat prema "lanu >1.mirovnog ugovora- ne smije imati ve!u vojsku &samo 1BB BBB pro?esionalni2 vojnika+ niti uvesti

op!u vojnu obvezu, niti imati vojne kole niti ratnu industriju- mora predati %ntanti ve!inu tekog naoru0anja i unititi ve!inu puaka &ratne

brodove je na zapovjed admirala *eutera potopila sama posada+- zabranjeno joj je imati ratnu mornari)u i graditi podmorni)e- *ajnska oblast u zoni irokoj FBkm je okupirana od %ntante &(ran)uska+

odnosno za 1F godina bi se ta vojska trebala potpuno povu!i, ali u tri ?aze3 prvosjeverna tre!ina s gradom @olnom za F godina, onda sredinja s @oblenzom ionda ju0na tre!ina s ainzom N trokove okupa)ije snosi $jema"ka

- zabranjeno joj je udru0iti se s %ustrijom odnosno "lankom 8B. $jema"ka morapotovati austrijsku nezavisnost kao i nezavisnost Poljske i e2oslova"ke

- =ospodarski aspekti3 ogromna ratna odteta &u nov)u i materijalno+ koju moraisplatiti savezni"kim zemljama, a koju !e utvrditi posebna savezni"ka komisija, apla!anje repara)ija !e po"eti od 1.BF.191.

- teritorijalni gubi)i3- oduzeta joj je %lsa)e i ;orraine u korist (ran)uske &od 18J1. pripale $j., sada

vra!ene (ran)uskoj+- pokrajine Gupen i almedC dobila je 'elgija &naseljeni Valon)ima+- sjeverni )2lesLig ide Danskoj &nakon provedenog plebis)ita+- aarska oblast &ugljen+ ide na 1F godina (ran)uskoj do predvienog

plebis)ita &19>F. plebis)itom vra!eno $jema"koj+- :lu"in ide e2oslova"koj- Poljskoj3 zapadna Pruska, Poznan &irok koridor od oko 1BBkm uz Vislu koji

odjeljuje isto"nu Prusku od $jema"ke+, balti"ko primorje Pomeranija s lukom=dinjom &ve!insko poljsko stanovnitvo, ali loa luka+ i =ornja Qleska &Polja)i

je 2tjeli )ijelu, jer su tu rudokopi N odlu"eno plebis)itom da R> ide$jema"koj, a 1R> Poljskoj+ N poslije // svj.rata )ijela =ornja Qleska je pripalaPoljskoj

- =danjsk je slobodni grad pod upravom Drutva naroda i u )arinskom savezus Poljskom odnosno pod poljskim vr2ovnitvom &ve!insko njema"kostanovnitvo, ali luka je bolja od =dinje te je 2o!e Polja)i+

- ;ajped ili emel &grad na kajnjem jugoistoku Pruske, na desnoj obali rijeke$jemen - va0na luka na 'altiku+ stavljen pod upravu ;ige naroda, no 19>.;itvan)i organizirali vojni udar i pripojili grad ;itvi &to je trebala bitikompenza)ija za Vilnus koji je otiao Poljskoj+

- u isto"noj Pruskoj je plebis)itom u srpnju 19B. odlu"eno da gradoviarienLerder i %llenstein idu $jema"koj

- isto"na Pruska je ostala $jema"koj

2. s republiko; /ustrijo; (nje;aki dio i nasljednia /-5 onarije) u'aint-


10/79

- Donja Qleska ili austrijska krunska zemlja s einom i bogatim rudni)amakamenog ugljena u kojoj ve!inu "ine Polja)i &FFM+, pa esi &JM+ i $jem)i&14M+ N je sporno podru"je izmeu e2oslova"ke i Poljske N najve!i dio jedobila :, a grad jein je podijeljen po pola izmeu i P

- /talija grani)a3 je dobila ju0ni irol do alpskog prijevoja 'rennera, =ori)u islovensko primorje s rstom &ulijska krajina ili Venezia-=iulia+, /stru, dio@oruke &19B. je odr0an plebis)it kojim je @oruka pripala %ustriji prema

odlu)i stanovnitva+ i @ranjske, grad #adar, otoke Ares, ;oinj i ;astovo- @raljevina : grani)a3 je dobila djeli! @oruke, slovensku Qtajersku,

@ranjsku i Dalma)iju, a od garske polovine lavoniju, :rvatsku, Vojvodinu,te '/:

- aarska3 kompromisom je rjeeno podru"je =radi!a ili 'urgenlanda3prema tom sporazumu prete0no $jem)ima naseljena zapadna garska&grani)a je ;ajta, a Qopron je na isto"noj obali ;ajte+ trebala je biti priklju"ena%ustriji, no tek nakon ugovora s aarskom u rianonu N u meuvremenu jeu opronu N glavnom gradu =radi!a odr0ano glasanje naroda koje seizjasnilo za priklju"enje aarskoj N te je odlu"eno da Qopron s okoli)om ideaarskoj, a ostatak =radi!a ide %ustriji &191. ga zauzela+ te dobiva noviglavni grad Gisenstadt ili Oelezno

@. s aAarsko; je sklopljen ;irovni u:ovor =4.=>.192=. u %rianonu- e2oslova"ka3 na ra"un aarske dobila lova"ku i potkarpatsku *usija- *umunjska3 dobila ransilvaniju- %ustrija3 dobila =radi!e bez oprona- @raljevina :3 dobila eimurje, Prekomurje i dio 'aranje

4. s &u:arsko; u *euill?-sur-'eine 27.11.191.- u korist =r"ke izgubila dio rakije i izlaz na Ggejsko more- u korist *umunjske je izgubila ju0nu Dobrud0u- u korist ugoslavije izgubila trumi)u, 'osiljgrad i Aaribrod

. s %ursko; u 'evresu 1=.=8.192=.-turska dr0ava svedena na turski etni"ki teritorij N na %nadoliju i Aarigrad s malimzaleem &jedini dio u Gvropi+-na ra"un urske =r"ka je dobila na F godina upravu nad mirnom &nakon togaplebis)it bi trebao i!i+ i # alom %zijom, te nad egejskim ar2ipelagom-Dodekanez je ostao /taliji-urska je morala priznati samostalnost %rmenije, a @urdistan je dobio autonomiju, akasnije je trebao dobiti nezavisnost-Gngleska preuzima mandat nad ezopotamijom &/rakom+ i Palestinom i ima utje)ajnad ve!im dijelom arapskog poluotoka-(ran)uska dobiva protektorat nad irijom i ;ibanonom-turska armija se ograni"ava na FB BBB ljudi, urska mora platiti repara)ije-svi plovni putevi, luke, morski tjesna)i ' i D i 0eljezni)e podlije0u meunarodnojkontroli nad kojima savezni)i provode nan)ijsku i vojnu kontrolu-tursko )arstvo priznaje britanski protektorat

Ba!i#a; i &enito ussolini

(aizam je postao organizirani politi"ki pokret u o0ujku 1919. kada je ussolini sdrugim mladim ratnim veteranima iz 1. svjetskog rata osnovao (as)i deAombattimento. Pokret je dobio ime po snopu &?as)e+ starom rimskom simbolu


11/79

dis)ipline. aj na)ionalisti"ki, antiliberalni i antiso)ijalisti"ki pokret imao je najve!upodrku iz donji2 slojeva srednje klase. $akon neuspjelog pokuaja na izborima 1919.da postane zastupnik u parlamentu to mu je kao predstavniku desni)e 191. ipakpolo za rukom. (aisti su osnovali odrede koji su terorizirali donedavne ussolnijevekolege. Vlada se u te sukobe rijetko mijeala. @ao protuuslugu za podrku skupineindustrijala)a i zemljoposjednika ussolini je odobrio trajkolomstvo i odrekao serevolu)ionarne agita)ije. vrijeme privredne krize, trajkova i revolu)ionarnog perioda

priklju"uje se desni)i, vodi borbu protiv so)ijalista i osniva ?aisti"ku stranku 1919. uilanu. /ste godine u travnju ?aisti su napali so)ijaliste na nji2ovom skupu u ilanu.

om prilikom ussolini je s jo stotinjak ljudi pritvoren zbog ilegalnog posjedovanjaoru0ja. vi su iz zatvora puteni ve! naredni dan. skoro se vojska i poli)ija nisumijeali u ?aisti"ke nasilne izgrede. Poli)ijske zvani"nike zamijenili su "lanovi(aisti"ke stranke. snovana je (aisti"ka mili)ija koja se sastojala od oru0ani2 odreda,ubila"ki2 timova i tajne poli)ije. listopadu 19. na kongresu stranke, koji je odr0an u$apulju, organizira po2od na *im u kome sudjeluje EB.BBB ?aista. Prestraenpo2odom i stanjem u zemlji &liberalna vlada nije uspjela zaustaviti irenje anar2ije+kralj Vittorio Gmanuele /// povjerava mu mandat za sastavljanje vlade &8. listopada19.+ te ussolini postaje premijer. ada po"inje ussolinijeva ?aisti"ka diktatura zakoju je bio karakteristi"an stra2ovit teror, imperijalisti"ka politika i ukidanjedemokratski2 sloboda.

ussolini i :itler po"etku su ussoliniju podrku pru0ili zastupni)i ;iberalne stranke uparlamentu. z nji2ovu pomo! Du)e &Voa+ je uveo strogu )enzuru i izmijenio izbornizakon tako da je u periodu od 19F. - 19E. uspio prisvojiti svu diktatorsku mo! ilikvidirati sve druge politi"ke stranke. Vjeto koriste!i aposlutnu kontrolu nadnovinstvom postupno je gradio legendu o Du)eu, "ovjeku koji je uvijek u pravu i kojimo0e rijeiti sve politi"ke i ekonomske probleme. #a2valjuju!i tome /talija je uskoropostala poli)ijska dr0ava. razli"itim vremenskim razma)ima ussolini je osobnopreuzeo voenje ministarstva unutarnji2 poslova, vanjski2 poslova, kolonija, gradski2uprava, vojske i oru0ani2 slu0bi te javni2 radova. Ponekad je istovremeno bio na "elu

vie ministarstava, a ujedno je bio i predsjednik vlade. /stovremeno je bio voasvemo!ne (aisti"ke stranke i naoru0ane (aisti"ke mili)ije. $a taj je na"in uspiozadr0ati mo! u vlastitim rukama i sprije"iti pojavljivanje bilo kakvog suparnika. $o, to

je bila )ijena stvaranja re0ima koji je bio previe )entraliziran, neu"inkovit ikorumpiran. Do 19E. ?aisti"ki voa u zemlji uveo je jednopartijski totalitarni re0im.Ve!inu vremena Du)e je provodio ire!i propagandu, bilo u /taliji ili izvan nje, i tu jenjegovo novinarsko iskustvo bilo nepro)jenjivo. $ovine, radio, obrazovni sustav ilmovi bili su bri0ljivo nadgledani kako bi stvorili iluziju da je ?aizam doktorina B.stolje!a koja !e zamijeniti liberalizam i demokra)iju. Prin)ipi ?aisti"ke doktrineobjavljeni su u jednom "lanku, koji je navodno napisao ussolini, a koji se 19>.pojavio u en)iklopediji Gn)i)lopedia /taliana. =odine 199. potpisao je konkordat sVatikanom, kojim je talijanska dr0ava napokon priznata od *imske katoli"ke )rkve. #avrijeme ?aisti"ke diktature parlamentarni sistem je prakti"no ukinut. #akoni su ponovopisani. vi u"itelji u kolama i na sveu"ilitima morali su se zakleti da !e braniti?aisti"ki re0im. rednike novina imenovao je osobno ussolini, a nitko tko nije imaopismeno odobrenje (aisti"ke stranke nije se mogao baviti novinarstvom. rgova"kadrutva su liena bilo kakve neovisnosti i integrirana su u ono to se nazivalokorporativni sistem. $amjera &nikada nije do kraja dovrena+ je bila sve alijane u"lanitiu razli"ite pro?esionalne organiza)ije ili korpora)ije koje nadzire vlada.

ussolini se ulagivao svojim nan)ijerima prvo preba)uju!i brojne industrije iz javnogu privatno vlasnitvo. $o, 19>B. krenuo je u drugu krajnost stavljaju!i industriju podrigidnu vladinu kontrolu. Velike koli"ine nov)a troio je na javne radove. eutim

ekonomija je patila zbog njegovog pretjeranog pokuaja da /taliju u"inisamodostatnom. Prvenstveno stoga to je postojala prevelika kon)entra)ija tekeindustrije za koju /talija nije imala dovoljno sirovina. vanjskoj politi)i ussolini jeuskoro od pa)isti"kog antiimperijaliste postao ekstremno agresivni na)ionalist. *aniprimjer toga je bombardiranje Aor?a 19>. godine. skoro nakon toga uspio jeupostaviti kvislinki re0im u %lbaniji i ponovo osvojiti ;ibiju. $jegov je san bio od


12/79

redozemlja u"initi mare nostrum &nae more+. =odine 19>F. na kon?eren)iji u mjestutresa pomogao je stvoriti anti2itlerovsku ?rontu u )ilju obrane nezavisnosti %ustrije.%li je uspjeno ratovao protiv %besinije &Gtiopije+ u periodu od 19>F.-19>E., to je bilo usuprotnosti s na"elima ;ige naroda te je bio prisiljen potra0iti saveznika u na)isti"koj$jema"koj koja je 19>>. istupila iz ;ige naroda. $jegova interven)ija &19>E.-19>9.+ upanjolskom graanskom ratu na strani generala (ran)a zaprije"ila je bilo kakvu naduu pomirenje s (ran)uskom i Velikom 'ritanijom. @ao rezultat toga morao je 19>8.

pri2vatiti njema"ku aneksiju %ustrije i komadanje e2oslova"ke 19>9. godine. $ain2enskoj kon?ren)iji u rujnu 19>8. zauzeo je umjeren stav zala0u!i se za mir uGuropi. akoer je te0io priklju"iti to ve!i dio 2rvatske obale /taliji. $jegov savez s$jema"kom je potvren kada je sklopio pakt s :itlerom u svibnju 19>9. godine. @aoposve pot"injeni partner ussolini je slijedio na)iste u provedbi radikalne politike koja

je vodila progonu Oidova i stvaranju apart2ejda u alijanskom )arstvu.

Premda je 1F godina bio na vlasti i spremao /taliju za rat njegove oru0ane snage posvesu nepripremljene do"ekale :itlerovu invaziju Poljske koja je vodila ka . svjetskomratu. ada je odlu"io ostati nezara!ena strana dok ne bude posve siguran koja !estrana pobijediti. ek nakon pada (ran)uske u lipnju 194B., nadaju!i se da !e rat trajatisamo jo nekoliko tjedana stupio je u oru0ani sukob. $jegova agresija na =r"ku ulistopadu iste godine svima je pokazala da nije nita u"inio kako bi stvorio u"inkovitvojni stroj. "estali talijanski porazi na svim ?rontama i anglo-ameri"ko iskr)avanje nai)iliju 194>., okrenuli su ve!inu ussolinijevi2 kolega protiv njega na sastanku Velikog?aisti"kog vije!a F. srpnja 194>. o je omogu!ilo kralju da mu oduzme mandat.temeljena je nova vlada pod predsjedanjem marala 'adoglia. ussolini je nakraljevu zapovijed u2i!en i interniran u jedan 2otel na planini =ran asso dS/talia,odakle su ga 1. rujna 194>. oslobodili njema"ki padobran)i i preba)ili u sjevernu/taliju. u ga je :itler postavio za e?a marionetske dr0ave &*epubli)a di alT+. tojtvorevini ussolini se vratio svojim ranim so)ijalisti"kim idejama i kolektiviza)iji.

akoer je dao ubiti neke od ?aisti"ki2 voa koji su mu otkazali poslunost, uklju"uju!ii svog zeta, gro?a =aleazzo Aiana. travnju 194F., u trenu)ima kada su se savezni"ke

snage pribli0avale ilanu, a njema"ke povla"ile iz /talije, ussolinija su zajedno sasvojom ljubavni)om Alarom Peta))i u Dongu na jezeru Aomo 8. travnja 194F. kodmjesta =iulino di ezzegra u2vatili talijanski partizani pri pokuaju bijega u Qvi)arsku.treljan je po kratkom postupku. $arednog dana ussolinijevo tijelo, zajedno s tijelimadrugi2 poznati2 ?aista, objeeno je naglava"ke u mjestima Aomo i ilano &u jakimuporitima ?aista+, a kako bi se protivni)i ?aizma narugali ?aistima. *at su pre0ivjeliussolinijeva supruga *a)2ele s dvoji)om sinova &Vittorio i *omano+ i k!erkom &Gdda+,udovi)om gro?a Aiana. re!i sin, 'runo, poginuo je u avionskoj nesre!i. Detaljniji prikazussolinijevog lika i djela mo0ete prona!i u knjizi Denisa a)k mit2a - ussolinijevo*imsko Aarstvo &izdava"3 =lobus, #agreb+.

/dolC Ditler

%dol? :itler roen je u 'raunau na rije)i /nn u %ustriji od majke @lare i o)a %loisa,0eljezni"ara - B. travnja 1889. /mao je tri starija brata koji umiru u ranoj mladosti pastoga majka %dol?a obo0ava. :itler !e kasnije napisati o maj)i3 $jema"kom je narodudarovala velikog sina. @ao dijete :itler je obo0avao @arla aCa i Kinnetoua. @ad bi ga

ota) tukao mislio je na Kinnetoua i samo bi glasno brojao udar)e koje bi mu ota)zadavao, to je o)a znalo preplaiti - mislio bi da je %dol? poludio. :itler nikada nijezavrio nikakvu kolu, no u mladosti je 0elio postati umjetnik, to njegov ota) nijeodobravao. toga nakon o"eve smrti odlazi u ;inz. /z ;inza odlazi u 'e" kako bistudirao na %kademiji likovni2 umjetnosti. Polo0io je prvi prijemni krug, ali drugi nijeproao. 'e"u se uzdr0avao preslikavanjem motiva s razgledni)a. ;inz se vra!a


13/79

19BJ. jer majka mu je na samrti, kratko prije 'o0i!a ona umire. $akon maj"ine smrtiponovo se prijavio na %kademiju likovni2 umjetnosti, ali ga opet odbijaju. #a odbijanje

je tvrdio da nije on kriv ve! akademija jer nije prepoznala njegov genij.

=odine 191. preselio se u Un)2en gdje je bio )rta" razgledni)a i plakata tedekorater sve do 1914. godine. /zbijanjem 1. svjetskog rata dobrovoljno se prijavio uvojsku. *asporeen je u 1E. bavarsku pri"uvnu pjeadijsku brigadu. $jegova postrojba

odlazi na zapadnu bojini)u, tu dobiva 0eljezni kri0 - orden za 2rabrost. % kao kurirdobiva i "in razvodnika. vojs)i ga prati glas "udaka - ne pije, ne pui, izbjegava 0enei javne ku!e. edini mu je prijatelj (oel - pas, britanski prebjeg. prolje!e 1918. zavrijeme savezni"ki2 napada u kojima su koriteni i plinovi :itler zakratko gubi vid.Vijest o kapitual)iji zatje"e ga u lazaretu. Po njegovim rije"ima taj trenutak je bioprekretni)a u njegovom 0ivotu - odlu"io je postati politi"ar. udjeluje u revolu)iji iuspostavi sovjetske 'avarske 1919. godine. ak se kandidira na izborima u sovjetskoj'avaraskoj u svojem bataljunu i dobiva 19 glasova. ime postaje predstavnik svogbataljuna i time slu0i upravo onim snagama za koje !e poslije tvrditi da i2 je oduvijekmrzio. $akon ruenja sovjetske 'avarske postaje desni"ar. lu"aj !e mu i!i na ruku3njegov bivi zapovjednik poziva ga u propagandnu jedini)u "iji je )ilj borba protivboljevizma. ada ga kao u2odu alju na razli"ite skupove. /ste godine &1919.+ postaje"lan na)ionalisti"ke $jema"ke radni"ke stranke &kasnije $a)ionalso)ijalisti"ke radni"kestranke $jema"ke+, a od 191. njezin je predsjednik. Dana 9. lipnja 19>. u Un)2enupokuava pu" s omanjom skupinom istomiljenika zbog "ega je osuen na pet godinazatvora, ali je puten na slobodu nakon devet mjese)i. $akon neuspje2a pu"a :itler jezaklju"io da se mora poslu0iti legalnim sredstvima kako bi osvojio vlast. #a vrijemeizdr0avanja zatvorske kazne nastaje ain @amp? &oja borba+ kada mu kolege u !elijipreporu"uju da napie memoare jer im je bio dosadan dok su se kartali.

Po"etak gospodarske krize u $jema"koj po"etak je :itlerova uspona. 'roj na)isti"ki2zastupnika u njema"kom parlamentu *ei)2stagu sa 1 zastupni"kim mjesta 198.godine porastao je na 1BJ zastupni"ki2 mjesta 19>B. godine. naredne dvije godine

njegova je stranka nastavila rasti, skupljaju!i poene na sve ve!oj nezaposlenosti,stra2u od komunizma i nemo!i svoji2 politi"ki2 rivala. $a vlast dolazi >B. sije"nja 19>>.godine kada postaje kan)elar. =odinu dana kasnije u kolovozu, nakon smrti Paula von:inderburga, spojio je ?unk)ije kan)elara, predsjednika *epublike i vr2ovnogzapovjednika. ime preuzima svu vlast i postaje voa &(U2rer+ $jema"ke. Dolaskom navlast :itler je, izmeu ostalog, ukinio sindikate i zamijenio i2 $jema"kom radni"kom?rontom te zabranio sve politi"ke stranke osim vlastite. =ospodarstvo, mediji i svakulturna zbivanja potpala su pod na)isti"ku kontrolu "ine!i tako 0ivot obi"nog "ovjekaovisan o njegovoj lojalnosti novoj vlasti. isu!e antina)ista odvoeni su u kon)-logore.slanjaju!i se na svoju tajnu poli)iju =estapo :itler je utamni"io svoje politi"keprotivnike, a mnogi $ijem)i poduprli su ga s mnogo entuzijazma. ptu0uju!i )rkvenevlasti za mito, korup)iju i nemoral uspostavio je vlastite brutalne moralne vrijednosti.kinuo je kon)ept ljudske jednakosti tvrde!i kako su %rijev)i superiornija rasa. a sveve!om bezobzirno!u progonio je Oidove.

ri godine kasnije &19>E.+ remilitarizirao je Porajnje, a 19>8. godine okupirao je rodnu%ustriju i potom e2oslova"ku. panjolskom graanskom ratu izravno je podr0aogenerala (ran)a opskrbljuju!i ga zrakoplovima i oru0jem. $jema"ka pomo! (ran)u dala

je :itleru priliku da isproba svoju ratnu strategiju i ratnu te2nologiju. =odine 19>9.napadom na Poljsku izazvao je . svjetski rat. prolje!e 194B. :itler osvaja Dansku i$orveku, a neto kasnije i $izozemsku, 'elgiju i (ran)usku. #aveden 0udnjom za tzv.0ivotnim prostorom i svojom mr0njom prema komunizmu :itler u ljeto 1941. napada*. =odine 194. okupio je skupinu "asnika *ei)2a kako bi kreirao tzv. kona"no

rjeenje 0idovskog problema. *ezultat toga bila je gradnja kon)-logore u kojima jekasnije ubijeno E milijuna Oidova i protivnika na)isti"kog re0ima. #a vrijeme njegovevladavine na njega je pokuano vie atentata, a onaj iz 1944. koju su organizirali visokinjema"ki vojni "asni)i, u kojem je sudjelovao i *Wmmel, najpoznatiji je. @ada su 194F.ovjeti uli u 'erlin :itler i Gva su izvrili atentat &>B. travnja 194F.+, ali se u samopredve"erje kraja vjen"avaju >B. sije"nja 194F. ijela su im spaljena pa stoga i dan


14/79

danas postoje pekula)ije kako su oni ustvari pobjegli u u0nu %meriku, a da spaljenatijela nisu nji2ova. @ada je izvrio atentat :itler je imao FE godina.

#a 0ivota :itler je tvrdio da je njegova zada!a osloboditi $jema"ku od zlo"ina)a izstudenoga 1918., Versajske sramote, )ijelog omra0enog Keimarskog sustava,nezaposlenosti i Oidova. Pored toga tvrdio je !e on zavriti djelo koje je /sus zapo"eo,te da je on alat 'o0ji. /nteresanto je spomenuti da je :itler kada je doao na vlast svaki

dan doru"kovao isto3 dvopek, ribanu jabuku, naran"u i "aj od kamili)e. akoer jeprakti)irao svakodnevnu tridesetominutu etnju. #a njegov ljubavni 0ivotkarakteristi"no je da je uvijek imao odnose samo s malodobnim djevojkama. Prvapoznata :itlerova ljubav datira iz 19F., a rije" je o esnaestogodinjoj ariji *aiderkoja je zbog :itler pokuala samoubojstvo. ljede!a :itlerova ljubav bila jesedamnaestogodinja =eli, k!erka :itlerove polusestre. =eli je zbog :itlera izvrilasamoubojstvo. oba u kojoj je po"inila samoubojstvo na :itlerov za2tjev ostajenetaknuta i nitko ne smije unutra. $akon =eli nova ljubav je sedamnaestogodinjaplavokosa Gva 'raun, koja se zbog :itlera dva puta se pokuala ubiti, a tre!i put je tou"inila zajedno s njim 194F godine. maloljetnim djevojkama :itler pie3 $ema ni"egljepeg nego odgojiti neto mlado. Djevojka od 18, B godina podatna je poput voska.

ei;arska republika

Keimarska republika je naziv za njema"ku dr0avu nastalu nakon 1. svjetskog rata. $aizborima po"etkom 1919. PD &so). demokrati+ nemaju apsolutnu ve!inu pa suprisiljeni u!i u koali)iju s DDP &demokratska stranka+ i katoli)ima kako bi obrazovalivladu. o je tzv, Keimarska koali)ija koja je i tvora) Keimarskog ustava donijetog u 8.mj 1919. u malom gradu Keimaru. Dakle, ukinuvi monar2iju parlament je napravio?ederativnu republiku sastavljenu od 1J XzemaljaY.

Prvi je predsjednik bio Gbert, izabran s mandatom od J godina. o0ujku 19B. godinegrupi)a pu"ista-generala predvoena Kol?gangom @appom izvela je dr0avni udar i

uvela diktaturu. $aravno, dotadanja je vlada pobjegla iz 'erlina, a @app se postavioza kan)elara i inaugurirao pu"isti"ku vladu. =ladan je narod reagirao generalnimtrajkom, a u kombina)iji s prijetnjama %ntante pu"isti su odustali nakon tri dana.

#animljiv je i podatak o dostignu!ima te republike. *ejting $jema"ke rastao je smeunarodnim uspjesima, pa je tako S. u *apallu potpisan sovjetsko-njema"kisporazum &*apallski sporazum+ Huspostava odnosa punog prijateljstva i trgovineH.* time izlazi iz vanjskopoliti"ke izola)ije. akoer se meusobno odri"upotra0ivanja uklju"uju!i i ratnu odtetu... $o, Gbert umire po"etkom 19F., a novi jepredsjednik ?eldmaral znameniti Paul von :indenburg, kandidat desni)e i monar2ist.

$akon nekoliko perioda strani2 ekonomsko-politi"ki2 kriza, on 19>. biva reizabran, aiste se godine smjenjuju i kan)elari &'running, )2lei)2er, Papen+.

Keimarska je republika bila graansko-demokratska republika, kao takva jepredstavljala veliki jastuk za mekano prizemljenje i oporavak opustoene dr0ave.poravak koji je kasnije stvorio uvjete za pojavu ?aizma.

Predstavni)i te republike nisu bili sve)i< ma2om su naginjali autoritativnim obli)imavladavine i lovili stranputi)e u diplomatskim odnosima s pobjedni)ima Prvog svjetskograta. Dokaz toj tvrdnji je i blag, gotovo maj"inski odnos Keimarske republike spramna)ionalso)ijalisti"ke stranke od njenog nastanka 1919.

'6+E%'K/ EK*'K/ K3$/


15/79

Velika ekonomska kriza potresla je je svijet 199-19>. po"etak svega dogodio seF.1B. 199. na tzv. XA*$/ PG%@Y na njujorkoj burzi . bila je to najve!a i najrairenijakriza u razdoblju monopolnog kapitalizma i za2vatila je sve privredne grane usvjetskim razmjerima. Dolo je do naglog i velikog pada, posebi)e u prvoj godini nakonnjenog izbijanja, proizvodnje sirovina &selja"ki2, neselja"ki2, industrijski2, proizvodnjasirovina+ kao i industrijske djelatnosti i o njoj ovisne zaposlenosti. $ezaposlenost jedosegla kulmina)iju 19>. godine te je naro"ito pogodila jevernu %meriku.

edino *, ekonomski slabo povezan s drugim zemljama, zbog neznatnog opsegavanjske trgovine i )entraliziranog privredng planiranja, nije bio pogoen velikimposljedi)ama krize. to vrijeme u *-u zapo"inje taljinova petoljetka, koja je imala u planu za F godinapodi!i sovjetsku privredu, kupovala se je poljoprivredna me2aniza)ija.=ospodarska kriza izazvala je u %D-u, $jema"koj i Gngleskoj stra2ovitu privrednure)esiju i nezaposloslenost. ?ran)uskoj se to u po"etku manje osje!alo, a /taliju, koja

je ve! imala dobrim djelom dirigiranu privredu jer je ondje ?aizam doao na vlast19., kriza nije pretjerano pogodila, kao to je apan, takoer, godine svjetske krizeuspjeno prevladao militariza)ijom.*eak)ije na krizu su po svijetu takoer bile druga"ije< u u $jema"koj , a malo potom i u(ran)uskoj probudila se unutranjopoliti"ka kriza , dok je u drugim zemljama dolo dorelativnog smirivanja i kon)entar)ije vlade, npr. u Gngleskoj 19>1. %D-u za vrijeme po"etka gospodarske krize predsjedni"ki mandat odraivao je:oover, no $a konven)iji Demokratske stranke 19>1. *oosvelt je izabran zapredsjedni"kog kandidata. $a izborima 19>. godine (ranklin Delano *oosevelt odnosinadmo!nu pobjedu - samo est dr0ava nije glasalo za njega. $a predsjedni"kojinaugura)iji 19>>. u o0ujku obe!ao je $eL Deal &so)ijalne mjere u vrijeme dubokeekonomske krize koje su mu donijele veliku popularnost+ i izrekao, kasnije "uvenu,re"eni)u3 Dopustite da iznesem svoje "vrsto vjerovanje kako se trebamo bojati jedinostra2a samoga.

8e9 Dela5 *oosevelt je pokrenuo kampanju radikalni2 mjera za ozdravljenje

na)ionalne privrede. @ampanja je uklju"ivala masovni program javni2 radova &brane,ume, auto)este+ koji su nan)irani iz saveznog prora"una. vi radovi omogu!ili suzapoljavanje nekoliko milijuna ljudi. z to reorganiziran je bankovni sustav, uvedeno

je osiguranje za nezaposlene i starosna mirovina. akoer je izmijenio politikujedinjeni2 Dr0ava prema dr0avama rednje i u0ne %merike u politiku dobrogsusjedstva. ri godine prije ponovnog izbora za predsjednika jedinjeni2 Dr0ava,&19>>.+, sa ovjetskim avezom uspostavlja diplomatske odnose.

e0ite se polako po"elo pomi)ati s pojedini2 dr0ava prema ?ederalnoj vladi, "ija sedjelatno pove!ala. *oosevelt je smatrao da se obrana ameri"kog stila 0ivota i ameri"keslobode o vanjski2 i unutarnji2 neprijatelja mora sastojati od mjera za zatituekonomske sigurnosti graana.

ru:i svjetski rat

Drugi svjetski rat &1. rujna 19>9. - . rujna 194F.+ je meunarodni sukob koji je izbio 1godinu nakon Velikog *ata &vidi Prvi svjetski rat+. Voen je na tri kontinenta i svimsvjetskim o)eanima, u njemu su sudjelovale gotovo sve dr0ave koje su tada postojale.*at je po"eo napadom :itlerove $jema"ke na Poljsku, a okon"an je kapitula)ijom

apana.

Pro)jenjuje se da broj stradali2 ljudi u . sv. ratu iznosi neto manje od FF milijuna, to

ga "ini jednom od najve!i2 svjetski2 katastro?a.Dr0ave koje su izgubile prvi svjetski rat su s vremenom dovoljno oja"ale da mogukrenuti ponovo, ovaj put uspjeno &izlika oni2 koji gube+ u ratni po2od. u se posebnoisti)ala :itlerova $jema"ka, jer to mu je bila jedina 0elja, a otkad je postao kan)elarnita mu nije stajalo na putu.


16/79

$jema"ka je 1918. bila pora0ena, Versajskim ugovorom iz 1919. teritorijalno jesmanjena, ka0njena velikim sank)ijama &ratnu odtetu, ograni"en broj vojnika+ i sve"emu se te0ilo bila je ekspanzija, koja je djelomi"no ostvarena i prije po"etka rata zbogpasivnosti aveznika. $jema"ka je 2tjela i ponovnu raspodjelu kolonija.

Velika 'ritanija, (ran)uska i *usija su uvidjele da su ipak pretjerale u sank)ijama pa su

po"ele poputati, no to $ijem)ima nije bilo dosta.

5vod u rat !irenje *je;ake$jema"ka se logi"no mogla iriti na ona podru"ja gdje 0ive $ijem)i, ili ljudi koji govorenjema"ki jezik. to doba bila je to %ustrija, udete - dio eke, dio Poljske, dio(ran)uske &aarska oblast, %lzas i ;otaringija+, i %dol? :itler je "vrsto naumio sva tapodru"ja vratiti mati)i $jema"koj. prvom poglavlju ein @amp?a stoji da jeujedinjenje %ustrije i $jema"ke jedan od najbitniji2 zadataka. :itler u ein @am?u pie ida mu je 0elja iriti se na istok prema ovjetskom avezu. #apadne kapitalisti"kezemlje &Velika 'ritanija i (ran)uska+ su te0ile unitenju so)ijalizma koji se nakon 1.svjetskog rata pojavio u *usiji, pa su zbog toga dale podosta slobode :itlerovoj$jema"koj.

irnodobsko prekrajanje :rania@ao prvi dio svoje strategije pripajanja podru"ja s njema"kim narodom koji jesa"injavao ve!inu, $jema"ka dr0ava zapo"ela je sa svojom propagandom i lobiranjem iinsistiranjem za raspisivanje re?erenduma.

Prvi uspje2 bilo je pripajanje pokrajine aar &aarska oblast+. *e?erendumom 1>.sije"nja 19>F. 91M stanovnika aara glasovao je za pripojenje $jema"koj, "ime je$jema"ka dobila rudnike ugljena.

@ao roeni %ustrijana) :itler je 0elio pripojiti %ustiju $jema"koj i time je 2tio u"initi

veliki korak u irenju svoje politike Hvi $jem)i u jednoj dr0aviH. $akon to je 19>8.njema"ka vojska ula u %ustriju, %ustrijski i $jema"ki na)isti odr0ali su re?erendum nakojemu se %ustrijsko stanovnitvo trebalo izjasniti za ili protiv pripojenja njema"koj.*e?erendum je bio potpuno pod na)isti"kom kontrolom, a za pripojenje se izjasnilo "ak99,JM stanovnitva. $a ovaj dogaaj trebali su reagirati zapadni politi"ari jer se uVersailleskom mirovnom ugovoru zabranilo pripojenje %ustrije s $jema"kom, nomeutim zapadni politi"ari su popustili i nisu reagirali.

PovodPovod za rat bio je la0ni napad Poljske na njema"ku radio-stani)u u =leiLitzu, koji suizveli $ijem)i u poljskim uni?ormama.

Prva Ca#a - veliki uspjesi a:resora ugoistok Gurope za vrijeme //. svjetskog rata.Dr0ave koje su sudjelovale u .svjetskom ratu su sudjelovale ili na strani aveznika ili Hsila osovineH. prvoj ?azi rataagresor je imao prili"an uspje2, strategija Hmunjevitog rataH &blitz-krieg+ bila je iznimnouspjena. *at je po"eo u rano jutro 1. rujna 19>9. napadom $jema"ke na Poljsku. nedjelju >. rujna diplomatskom notom Velika 'ritanija je objavila rat $jema"koj. /stogdana njema"ka je mornari)a imala prvi plijen3 podmorni)a ->B torpedirala je putni"kibrod H%t2eniaH. (ran)uska je predala diplomatsku notu u nedjelju, a ratno stanje ponjoj je nastupilo sutradan, 4. rujna 19>9. godine.

Poljska Binska *orve!ka anska Poljskoj su se tenkovi borili protiv konji)e, jednostavno nisu imali anse. Poljskozrakoplovstvo uniteno je u prva dva dana rata. @rakov je osvojen E. rujna, a dva danakasnije njema"ke trupe bile su na prilazima Varave. Do 1J. rujna >F poljski2 divizijabilo je ili uniteno ili opkoljeno. Podjelom Poljske sa taljinovim *-om 8. rujnaPoljska je nestala kao dr0ava.


17/79

lijede!u ve!u ratna ak)iju nije izvela $jema"ka, ve! * koji je >B. studenog 19>9.napao (insku.

9. travnja 194B. izvedena je pomorska invazija $jema"ke na $orveku i Dansku, Dan)isu se predali, a njema"ki ratni stroj zagrizao je novu 0rtvu. $orveka je kapitulirala 1B.lipnja 194B. godine, dakle opera)ije su trajale dva mjese)a, mjese) dulje nego to je

trajalo u Poljskoj.

&el:ija *i#o#e;ska 0ukse;bur: Branuska1B. svibnja 194B. zemlje 'eneluksa dole su na dnevni red. $izozemska je osvojenaprakti"no desantnim snagama i bombardiranjem *otterdama. @apitula)ija je potpisana1F. svibnja, pet dana poslije po"etka opera)ije. 'elgija se predala 8. svibnja. $ijem)isu probili ?ran)usku ?rontu po sredini, i ulovili sjeverni dio ?ran)uske vojske, 'ritanskiekspedi)ioni korpus i belgijsku vojsku u klopku, probijanje je po"elo 14. svibnja,opkoljavanje je zavreno est dana kasnije. ad je :itler dozvolio 'ritan)ima da seizvuku, poznata je evakua)ija kod Dunkirka. Po"ela je J. svibnja, a zavrila 4. lipnja.paeno je preko >>B tisu!a vojnika. 14. lipnja $ijem)i su uli u Pariz, koji (ran)uzi nisubranili. 1B. lipnja i ussolinijeva /talija ula je u rat napadom na (ran)usku, ali usprkos> divizije nisu se ba iskazali. (ran)uska se predala . lipnja 194B. ime je zavrionjema"ki blitz-krieg, pokazala se slabost /talije kao njema"kog saveznika, a ono toslijedi je druga ?aza rata, u kojoj nije sve ilo ba onako kako je :itler planirao.

ru:a Ca#a rata'itka za 'ritanijuDok je okraj kod Dunkirka bio zapravo izvla"enje odsje"eni2 avezni"ki2 snaga kojenisu imale pozadinu pa se nisu ni ozbiljnije sukobile, bitka za 'ritaniju je prvi okrajdrugog svjetskog rata koji je :itlerova $jema"ka izgubila. pera)ije su po"ele 1.kolovoza njema"kim bombardiranjem, a bitka je zavrila 1F. rujna &njema"ka avija)ija

je nastavili s no!nim bombardiranjem ;ondona do >. studenog, no to je bio :itlerovoduak za izgubljenu bitku+.

3usija je do!la na red - operaija &arbarossa$akon to su >. kolovoza 19>9. sovjetski i njema"ki ministri vanjski2 poslova, olotovi von *ibbentrop, potpisali pakt o nenapadanju, taljin je bio uvjeren da ne postojiopasnost od njema"ke invazije. $o, :itler se, ne uspijevaju!i slomiti otpor Velike'ritanije okrenuo prema svom SsaveznikuS, smatraju!i da !e oskva pasti prije nego;ondon te bi on, samim tim, ostao i jedini europski grad koji nije pao pod na)isti"kimokupatorom. /ako je ve! u srpnju 194B. zapo"et plan o napadu, neuspje2 napada na'ritaniju je dodatno poja"ao motive o invaziji na *. velikoj tajnosti, na sastankuvisoki2 njema"ki2 dr0avnika, 18.prosin)a 194B. donesena je odluka o napadu naovjetski avez. pera)ija je trebala zapo"eti u prolje!e 1941. i za pet mjese)i, trebala

je biti gotova u listopadu iste godine&da bi se izbjegla kobna ruska zima+. $o, neuspje2talijanske vojske u =r"koj i nepredvieni napad na ugoslaviju, odgodile su vrijemenapada za mjese) dana. ako je . lipnja 1941., u F3>B ujutro, zapo"ela njema"kainvazija na *. / to je doslov)e, u svakom smislu rije"i, bila invazija. $a njema"kojstrani nalazilo se 1FB pjea"ki2 divizija i ve!ina eskadrile ;u?tLaZea, koja je bilapovu"ena sa zapadnog bojita odnosno britanskog bojita. kupno oko tri milijunanjema"ki2 vojnika krenulo je u tri smjera, ;enjingrad, oskva i taljingrad. /meopera)ije 'arbarossa, nazvano je po njema"kom )aru iz doba kri0arski2 ratova.

&$6/*+/ */ /0EK $'%K5apan se ni nakon u"vr!enja u @ini i izgradnje mand0urske industrije nije mogaoosloboditi ovisnosti o sirovinama iz %D-a i na?te iz $izozemske /ndije &/ndonezija+. $eimaju!i jo prave strategije za djelovanje, apan)i su u travnju 1941. g. sklopilisporazum o neutralnosti s *-om. o je omogu!ilo *-u premjetanje veliki2


18/79

vojni2 snaga na zapad, osobito u obranu oskve. #atim je u pregovorima s Viijskom(ran)uskom uao u ?ran)usku /ndokinu, da bi zatim odatle krenuo u osvajanje ju0ne@ine. (ran)uska /ndokina slu0ila je apanu kao polazite za osvajanje britanski2 inizozemski2 kolonija. ijekom rata okio je vodio pregovore s Kas2ingtonom, ali kakooni zbog tvrdi2 stajalita %merikana)a nisu uspjeli, apan je donio odluku o po"etkuekspanzionisti"kog rata na Pa)iku. @ako su %merikan)i dei?rirali japanski tajni kodznali su sve to oni pripremaju. apansko ratno zrakoplovstvo J. prosin)a ipak je

potpuno unitilo pa)i"ku Iotu %D-a sta)ioniranu u Pearl :arbouru. /stodobnonapadnuti su (ilipini, :ong @ong, ingapor, anila, ijam i =ilbertovi oto)i. $apad

apana na Pearl :arbour bio je povod %D-u da 8. prosin)a objavi rat apanu. $a to su$jema"ka i /talija objavile rat %D-u, a on je uzvratio objavom rata njima i nji2ovimsatelitskim dr0avama.

svibnju 194. g. vodile su se sna0ne bitke na moru i u zraku izmeu %D-a i apana u@oraljnom moru. tim bitkama dugo nije bilo pobjednika, sve do 4. lipnja 194. g.kada su %merikan)i izvojevali pobjedu kod otoka idLaC. a je pobjeda zna"ila kraj

japanske premo!i na i2om o)eanu jer je %merikan)ima uspjelo potapanje "etirijapanska nosa"a aviona. $o temelj ameri"ke strategije bio je da prednost mora imatirat u Guropi, gdje je njema"ka armija nakon to je izdr0ala rusku zimu ponovno krenulau o?enzivu na isto"nom bojitu.

&$6/*+/ 5 E53P$ 1942. K3/+/ 3/%/

$ijem)i, koji su krenuli o novu o?enzivu na isto"nom bojitu, nisu mogli osvojiti;enjingrad, a napredovanje prema jugu se razdvojilo prema :itlerovoj uputi u dvaprav)a udar)a N na @avkaz i na donju Volgu, ali je tu opet zapelo kod taljingrada, dok

je u pozadini na velikom prostoru zapo"eo partizanski rat. o je dovelo do slabljenjanjema"ke vojske. einstainove trupe su na vrijeme uspjele skloniti se sa @avkaza, ali

je esta armije pod von Paulusom bila opkoljena kod taljingrada. bit)i koja je trajalaod 1>. J. 194. do . . 194>. g. kada se njema"ka vojska predala. ljeto je njema"ka

pokuala novu o?enzivu, koja je dovela do najve!e tenkovske bitke u povijestiratovanja kod @urska i rsela &4-F. J. 194>. g.+. toj bit)i je samo na njema"koj stranisudjelovalo 9BB.BBB vojnika i .JBB tenkova, .BBB zrakoplova i 1B.BBB topova. o jebila najve!a kon)entra)ija te2nike u .s.r. / ova bitka zavrena je porazom $ijema)a iod tad je Arvena armija imala premo! na svim bojitima od 'alti"kog do Arnog mora.

jesen 194. g. zapo"eo je preokret u ratu na #apadu. %nglo-ameri"ke jedini)eiskr)ale su se J. studenog 194. g. pod vr2ovni2 zapovjednitvom Gisen2oLera uaroku i %l0iru i ubrzo pridobile na svoju stranu te ?ran)uske kolonije. jedno je s $ilakrenula jedna britanska oklopna divizija pod ontgomerCjem protiv *omela &bitka kodGl %lmeina+, a u lipnju 194>. g. morale su kapitulirati sve njema"ko-talijanske trupe u

unisu. $akon toga u kolovozu 194>. g. savezni)i su izveli desant na i)iliju i u rujnu seiskr)ali kod alerna. alijanska bur0oazija na taj je preokret reagirala dr0avnim udaromu kojem je ?aisti"ki re0im bio uklonjen, a ussolini je odlukom Velikog ?aisti"kogvije!a u2apen. @ralj je pozvao tada umirovljenog marala Pietra 'adoglia da sastavinovu vladu koja je tajno potpisala primirje, a zatim bezuvjetnu kapitula)iju 8. rujna194>. g. $ijem)i su na iskr)avanje u jevernoj %?ri)i odgovorili zauzimanjem "itave(ran)uske, a pod maralom @esselringom uspostavili su "vrstu obrambenu ?rontu od

jedne do druge talijanske obale, a desantom padobrana)a oslobodili su ussolinijazatvorenog u =ran assu. sjevernom dijelu zemlje ussolini je uspostavio svojuXso)ijalnu republikuY, marionetsku ?aisti"ku dr0avu.

$jema"ka je morala obustaviti i podmorni"ki rat, jer su savezni"ki razara"i i avioni sve

bolje kontrolirali mora, a prije svega zato to je pronaen radar. %merikan)i su oja"alisvoje zrakoplovstvo lov)ima koji su mogli letjeti na velike udaljenosti, te tekimbombarderima, Xlete!im tvravamaY koje su postigle potpunu prevlast u zraku.

$akon izlaska /talije iz rata 194>. g. i sloma njema"ke vojske na ruskom bojitu poslijetaljingrada i @ursk-rsela, godina 194>. donijela je na strani aveznika i najva0nije


19/79

politi"ke odluke. Po"elo je kon?eren)ijom A2ur)2illa i *oosevelta kon?eren)ijom uAasablan)i o nastavku rata nakon ponovnog osvajanja %?rike. @ao neposredan )iljborbe protiv sovine bila je proklamirana njezina bezuvjetna kapitula)ija. Qto susavezni)i bili svjesniji svoje kona"ne pobjede, to su vie razmiljali o onome to !e bitiposlije rata, pa su se meu njima po"eli javljati sukobi interesa. sobito je er"ilizra0avao zabrinutost da !e *usi zadobiti prevlast i ugroziti zapad. taljin je ve! 1941.prilikom sklapanja sporazuma s 'ritanijom nagovijestio da njegov poslijeratni plan

sadr0i slabljenje redinje Gurope i insistiranje na sovjetskim grani)ama s po"etka rata&okupirana Poljska+. $o kako su se %merikan)i bojali da isti)anjem suprotnosti neugroze savez s *-om, *uzvelt je poputao *usima. ovjeti su uspjeli nametnutisvoje stajalite na kon?eren)iji u e2eranu 194>. g. u je zaklju"eno da budu!a grani)apoljske dr0ave bude pomaknuta na zapad do dre, te je priznato pravo komunisti"kimstrankama da budu primljene u koali)ije, ali taljin nije pristao da se pismeno obve0e upogledu predviene podjele Gurope.

lipnju 1944. g. %nglo-%merikan)i su se nakon dugotrajni2 priprema &i?ra verlord+iskr)ali u (ran)uskoj. E. lipnja 1944. g. po"eo je najve!i pomorsko-zra"ni desant upovijest ratovanja. z goleme gubitke i strane borbe dvije savezni"ke armije suiskr)ane na obalu, gdje je zatim odsje"ena tvrava A2erbourg i probijena ?ronta to su

je iza nje izgradili $ijem)i. ek kada im je zaprijetila opasnost od okru0enja $ijem)i suse po"eli povla"iti preko rijeke eine. ada je izvedena druga savezni"ka invazija u

ju0noj (ran)uskoj, pa su se $ijem)i morali i dalje povla"iti. avezni)i su tada F.kolovoza 1944. g. uli u Pariz i zauzeli ostale dijelove (ran)uske, 'elgiju i ;uksemburg,te ve!i dio $izozemske. avezni)i su zatim zastali i dopustili $ijem)ima da se nastarom zapadnom bedemu &KestLall+ ponovno pregrupiraju, pa je :itler naredio uprosin)u 1944. g. jo jednu o?enzivu u %rdenima, koje nije imala uspje2a. $a po"etku1944. g. i Arvena je armija poduzela veliki napad na ratitima od Arnog do'arentsovog mora. $ijem)i su tada na tim ratitima imali FJ divizija. $akonoslobaanja sovjetski2 teritorija, Arvena armija stupila je na teritorije njema"ki2satelita *umunjske, 'ugarske, aarske i lova"ke, a zatim su zauzeli i dio Poljske,

gdje su se zaustavili pred Varavom u kojoj je izbio ustanak Poljaka. #atim su preli uisto"nu Prusku, preli eku i nastavili prodirati u $jema"ku desnim, a u %ustriju lijevimkrilom, te su 1>. travnja 194F. g. uli u 'e".

$akon to su svladani svi njema"ki savezni)i, savezni"ke postrojbe ule su na teritorij$jema"ke. Aivilno stanovnitvo bje0alo je na istoku od ruski2 divizija, a na zapadu sugradovi bili nemilosrdno bombardirani, iako to vie nije imalo nikakvog takti"kogzna"aja. Vr2una) stra2ota bilo je bombardiranje Dresdena, prepunog izbjegli)a. 'ilo jeto unitavanje njema"kog naroda, za koji je :itler objavio da se Xnije pokazaovrijednimY njegovi2 veliki2 ideja. vojim djelovanjem na teritoriju $jema"ke, savezni)isu u odmazdi bili jednako tako surovi, kao to su $ijem)i bili na po"etku rata. Pred krajrata :itler je, kao i =oebbels, >B. travnja 194F. g. po"inio samoubojstvo, imenovavioporu"no svojim nasljednikom admirala DWnitza. ovjetska armija . svibnja ula je u'erlin, a nekoliko dana poslije potpisan je slom re!eg *ei)2a. =eneral odl potpisao jeJ. svibnja u *eimsu bezuvjetnu kapitula)iju, koju je rati)irao general @eitl u 'erlinu 8.svibnja.

$akon savezni"kog iskr)avanja u $ormandiji i po"etka kraja rata tijek daljnjeposlijeratne politike odvijao se na putu te2eranski2 odluka. =otovo "itav 'alkan dospio

je pod utje)aj *-a, osim =r"ke, za koju je taljin u sporazumu 1944. g. priznao dapripada u britansku interesnu s?eru. %merikan)i su pokazivali sve manje zanimanja zaeuropska zbivanja i svoju pa0nju okretali na rat na Pa)iku. borbama preskakanja sotoka na otok ondje je sve vie dolazila do izra0aja nji2ova premo! na moru i u zraku,

pa su na prijelazu iz 1944. u 194F. g. ponovno zauzeli (ilipine. $o jo i2 je uvijekzabrinjavala snaga japanske vojske na azijskom kopnu. Oeljeli su da se i * uklju"i urat na /stoku, pa su zato bili spremni poputati ovjetima u Guropi. akva nji2ovapolitika pokazala se ve! na pitanju uspostave Poljske. taljin vie nije priznavaoizbjegli"ku vladu u ;ondonu, ve! je osnovao novu vladu u ;ublinu u kojoj su ve!inu


20/79


21/79

PK3E%$ %P3/ 5 35. g. kada je nastao "itav niz osloboeni2 teritorija. Prema sovjetskimpoda)ima u okupiranim podru"jima *-a borilo se 1,F milijuna ljudi u partizanskimodredima.

(ran)uski pokret otpora bio je najsveobu2vatniji, ali i najkompli)iraniji pokret otpora uGuropi. (ran)uski je pokret otpora imao tri )entra3 Pariz-;ondon, oskvu i de =aullea,koji nisu obu2va!ali "itav pokret otpora, jer je postojao "itav niza samostalni2 grupi)a,koje su djelovale bez suradnje s tim )entrima. $o, okupator nije uspio iskoristiti nji2ovu

nejedinstvenost. snovno razila0enje u pokretu otpora bilo je da li da taj otpor budepasivan ili aktivan, a i oni koju se zalagali za pasivnost nisu bili jedinstveni u obliku teaktivnosti. Prvi prilog aktivnom otporu dao je de =aulle iz ;ondona. n je nakonsporazuma s A2ur)2illom priznat kao e? slobodni2 (ran)uza i orijentirao se naorganiziranje borbe protiv $ijema)a izvan (ran)uske, nastoje!i u prvom redu pridobiti?ran)uske kolonije. matrao je da je va0no da (ran)uzi sudjeluju kao organizirana vojnasnaga u sastavu savezni"ke vojske. oslobodila"ki pokret u domovini nije se mnogopouzdavao, a naro"ito je zazirao od komunista. /pak, pod njegovim utje)ajem su bile ineke snage unutar (ran)uske, koje su imale zadatak da pripremaju teren zaiskr)avanje saveznika. #a ?ran)uski je pokret otpora karakteristi"na masovnostsabota0a i diverzija s jedne, a veoma polagano stvaranje operativni2 partizanski2

jedini)a s druge strane. ek 1944. g. ujedinile su se sve snage ?ran)uskog pokretaotpora &((/+. ((/ je u pozadini njema"ke ?ronte nakon iskr)avanja saveznika, samoslobodio dvadesetak gradova, a Pariko oslobodila"ko vije!e diglo je 18. kolovozaustanak u Parizu, koji je pod vodstvom komunista gotovo potpuno osloboen.

$:ra F!tita i ;aaG

e ono to je %D-a u"inio u oba svjetska rata s Guropom, tj . na"in na koji je uao urat, prvo je igrao igru zatitnika u pomo!i, a zatim ulazi u rat &travanj 191JR8. prosin)aobjava rata apanu+19FE. %D je i tit i ma", a Guroplanji su drugi ma"


22/79

=BIA< & =R0A *AA RAA

N&'"*&V&N+ V#I$IH *"'!%$IH %I#& I N+IH'VI "&(NI 5I#+VIuropske se %rave uur6ano naoruavaju. ve je vo%ilo svjetskom oruanom sko6u. vijet se naao pre%

kataklizmom. 0elesile su imale svoje ratne )iljeve. Neki su eljeli vie teritorija neki samo ouvati svojepozi)ije. =apa =io O. & papa "en%ikt O0. )ijeli su ponti/ikat posveivali spreavanju rata.

!'V') I !'/(&$ !"V' %V+(%$' "&(&U arajevu [email protected],. go%ine lan revolu)ionarne teroristike organiza)ije M2la%a "osna Eavrilo =rin)ipizvrio je atentat na prijestolonaslje%nika na%vojvo%u *ranza *er%inan%a i njegovu suprugu o/iju. raeno je%a sami prove%u istragu u r6iji i %a se r6ija ispria ali su %o6ili samo negativan o%govor. Austrougarskatako o6javljuje rat .8. 4rna Eora o6javljuje rat Austrougarskoj a Austrougarska Rusiji. &talijaje nakon teritorijalni o6eanja sa strane sila Atante ula 191>. u rat protiv svoji %ota%anji saveznika. ve

je to plo% 6rutalni imperijalni interesa.

"&('V&N+ 1914. ')IN"ilo je F 6ojita. Na grani)i Njemake s "elgijom i *ran)uskom Nijem)i su tjeli munjevitim ratom slomiti*ran)usku. Napre%ovala je prema =arizu ali nije na kraju %aleko stigla. Uz pomo "ritana)a *ran)uzi su o%6ilinjemaki napa%. (po6je%a na rije)i 2arni#. Drugo 6ojite je grani)a Rusije s Njemakom i Austrougarskom.

Nakon pro%ora u istone %ijelove =ruske Rusi su 6ili zaustavljeni o% jai njemaki snaga. U Eali)iji i6ukovini na kraju 191,. go%ine 6ojite se smirilo. Na "alkanu Austrougarska vojska %oivjela je poraz o% r6ana planini 4eru. Nakon oporavka opet ulaze u r6iju i osvajaju "eogra%. Ali na . go%ine Atlanti. o o6eanje utvr!uju

Ugovorom u :on%onu $@.,.191>.

DRUEA *AA =R0BEA 0G


23/79

"&('V&N+ N& '%(I- B'+I(I-& * 191. ')INIRuska vojska generala Alekseja "rusilova postie ratne uspjee i zauzima "ukovinu i %io Eali)ije i iz6ija %o


24/79

!'B+)NI5I )I$(I"&+* -I"'VN *V+(Uvjeti mira provo%e se u 0ersaillesu. Njemakoj su o%uzeta osvojena po%ruja i morala je platiti veliku ratnuoteti i %rastino smanjiti oruane snage. =olitiari se nisu sloili s time smatrajui %a su izvan Njemakeostali teritoriji naseljeni Nijem)ima. 2nogi su kasnije u tom ugovoru vi%jeli uzroke Drugog svjetskog rata.=riznate su novonastale %rave i njiove grani)e. Ali ugovor nije za%ovoljio svijet. "io je u suprotnosti s 1,.toaka.

'%NIV&N+ )"*(V& :#I; N&"')&Ameriki pre%sje%nik omas Jilson 8.1.1919. %onosi svoj plan 1,. toaka. u kome se govori %a se ugovorimoraju javno potpisivati i o6znaniti o slo6o%i plovi%6e ogranienju naoruanja. & jo govori o tome %a e se

pruati uzajamno jamstvo za politiku i teritorijalnu neovisnost mali i vei %rava. Utvr!ena su pravilaDrutva naro%a. Drutvo se tre6alo 6rinuti o ouvanju mira i %a se sporovi rjeavaju mirnim putem. je%ite je

6ilo u ;enevi. AD nije lan jer se ne ele mijeati u politiku urope. Drutva naro%a nisu ra%ila u %uu=ravila to e 6iti vi%ljivo u vrijeme /aizma.

ZBIV&N+& * "*%I+I&zoliranost i strna investi)ija i gospo%arska politika jo su vie osiromaili Rusiju. Bslo6o%ila se strane

investi)ije i ka% je zavrio gra!anski rat o%stupa o% gospo%arske politike nazvane ratni komunizam. &z6ijali sutrajkovi izgla%njeli i ustan)i neza%ovoljni seljaka i mornara. :enjin proklamira Novu ekonomsku politikug%je se %oputa privatno po%uzetnitvo oivljava se trite i smanjuje se otkup poljoprivre%ni vikova. 19$$.osnovan je avez ovjetski o)ijalistiki Repu6lika (R#. R razvija se kao totalitarna %rava u kojojsvu vlast imaju komunisti. A protivni)i komunista se progone i osu!uju na tamnovanje. =oslije :enjinovesmrti 19$,. %olazi taljin.

!"I#I$ * *"'!IRat je is)rpio sve europske zemlje. manjuje se 6ogatstvo i proizvo%nja jo i tite %ugovi. Upa%a u tekugospo%arsku krizu (19$+.-19$$.# sve vie ra%e ene z6og 6rojni ratni invali%a koji su na teret %ravi. ao6novu nije 6ilo %ovoljno sre%stava. Atanta je %ugovala AD-u mnogo nov)a. U Njemakoj z6og in/la)ije i

nezaposlenosti iz6ijaju trajkovi nemiri po6une i revolu)ije.

%(&N+ * '%(I- )I+#'VI-& %VI+(&Aziju zavaa val naro%nooslo6o%ilaki pokreta. "ore se protiv kolonijalizma i imperijalizma


25/79

Njemaka ne ispunjava svoje o6aveze. B% 19$9. gospo%arstvo se sta6iliziralo u *ran)uskoj popravio sepoloaj ra%nika izgra!uje se ra%niko zakono%avstvo.

!"I#I$ * V#I$'+ B"I(&NI+INajjaa je kolonijalan sila. Eospo%arstvo je napre%ovalo tj. 6ro%ogra%nja kemijska i in%ustrija motorapoveava se 6roj zaposleni stvaraju se ra%niki sin%ikati (ra%e Unions# koje se 6ore za vee plae i 6olji

so)ijalni poloaj ra%nika. Uvruje se %emokra)ija i parlamentarni sustav. &stiu se :a6uristika i


26/79

preram6eni proizvo%a upotre6om traktora vrili)a i kosili)a. 0ri se me!unaro%na trgovina i to %ovo%i %ome!uso6ne ovisnosti gospo%arstva.

!'+&V& '%!')&"%$ $"IZ 1929. ')INNajprije se pojavila u najrazvijenijoj zemlji svijeta AD-u. Uzrok je neuje%naenost proizvo%nje i pro%aje.0ikovi se nisu mogli pro%ati. =oveava se i 6roj nezaposleni. Na tzv. 4rni petak

($>.1+. 19$9.# na 6urzi u Jall treetu pro%ane su milijuni %ioni)a to ej uzrokovalo steajeve 6anakapropa%anje tvrtki osiromaenje velikog 6roja in%ustrijala)aS. U uropi se najjae osjetila u Njemakoj z6ogameriki kre%ita. "ije%a oaj i 6ezna!e se iri zemljom.

N< ) &-"I/$I !"'"&- IZ#&%$& IZ $"IZNa ini)ijativu pre%sje%nika *ranklina Roosvelta pokree se 19FF. gospo%arski program NeQ Deal- Novoposlovanje. Uvo%i se )jelovit program re/ormi ra%i ouvanja postojeega gospo%arskog sustava. =otie serazvoj in%ustrije vee je zapoljavanje vre se veliki javni ra%ovi3 gra%e se i%ro)entrale i velike 6ankemelioriraju se movaran polja %aju se povoljni zajmovi /armerima. Donose se zakoni o so)ijalnom iz%ravstvenom osiguranju a i osiguranju nezaposleni.

!"I#I$ * N+-&/$'+ * )'B& $"IZ I !'%#I+ N+


27/79

"&6&N%$I "&( *$INI"or6u u


28/79

NANB &


29/79

im se ugovorima Citler osigurao %a ne ratuje u isto vrijeme na vie 6ojita. B% =oljske trai %a ustupe poljskikori%or kojim je =oljska izlazila na "altiko more i gra% E%ansk. 1.9.19F9. napao je =oljsku. &mao je strategijumunjevitog rata ("litzkrieg#. nanim pro%orom skupine tenkova slomili su poljski otpor @.1+.19F9. lije%ilo

je pjeatvo i zrakoplovstvo koje je razaralo poljske gra%ove. Ugovorom sa R-om o grani)ama iprijateljstvu %ogovorena je njemako-sovjetska po%jela =oljske.

%'V+(%$',IN%$I "&(R je imao osvajake planove. taljin o% *inske trai razmjenu teritorija po% izgovorom %a eli zatititi:enjingra%. Bna nije pristala. R ju je napao u stu%enom 19F9 .g. *inska prua %ostojan otpor. 2irom u2oskvi *inska ustupa R-u sporan teritorij. *inska se on%a prikljuuje silama rojnog =akta. R jeiskljuen iz Drutva Naro%a. stonija :etonija i :itva ulaze u sastav R-a kao /e%eralne okupa)ije z6ogokupa)ije.

'%V&+&N+ )&N%$ I N'"V$?ve%ska eljezna ru%a potre6na je Njemakoj z6og ratne in%ustrije. 6og njemake 6loka%e Atlantika 6ritanskii ameriki 6ro%ovi %o sjeverne Amerike i o6rnuto plovili su uz o6alu neutralne Norveke.


30/79

ANG NA "BG&?&2A & BA:A "&0ANGA U 0&GU (19,1.-19,F.#

"&( N+-&/$ %& %%%"'- )' $"&+& 1941. ')INakljuivanjem rojnog pakta Citler je praktino opkolio R. 6og tjesna)a "ospora i Dar%anela te interesa

na "alkanu o%6io ej sura%nju sa rojnim =aktom. Citlerov plan napa%a na R se zvao plan "ar6arossa.klopivi ugovor o neutralnosti R je osigurao %a u 6u%unosti rat vo%i samo s Njemakom. [email protected],1.Njemaka je napala R. B% zrakoplovstva uniten je najvei %io sovjetski zrani snaga. Ra%ili sustrategijom ako u =oljskoj. 4rvena Armija se povlaila prema 2oskvi. Nijem)i osvajaju velika prostranstva"jelorusije Ukrajine i Rusije. 2eto%om spaljene zemlje unitavajui pri povlaenju sve to 6i moglo 6iti o%koristi njemakoj vojs)i . premjetaju se in%ustrijska postrojenja na istok zemlje. Rat je %o temelja unitio iis)rpio zemlju. Ali R se neprestano o6navlja novim 6or)ima pruajui estok otpor. =ro%or je zaustavljen

pre% 2oskvom i :enjingra%om. urova ruska zima zaustavila je njemaku meaniza)iju.&(#&N(%$& !'V#+& I N&%(&N&$ &N(I,&I%(I/$ $'I5I+Atlantskom poveljom utvr!ena su naela 6or6e protiv na)izma i ure!enje poslije rata3 naro%i 6i imali pravo %asami o%a6eru vrstu vla%avine i o6novile 6i se suverene %rave iju je nezavisnost ukinuo /aizam i na)izam.

B%ri)ali 6i se primjene sile u me!uso6nim o%nosima %rava. Bko te povelje poeli su se okupljati %emokratske%rave svijeta. o ej poetak stvaranja svjetske anti/aistike koali)ije. AD %onosi zakon o zajmu i najmu.emlje koje ratuju protiv zemlja rojnog pakta 6esplatno su opskr6ljivali ranom i orujem.

+&!&N%$& '%V&+&N+& * &ZI+I I *#&Z&$ %&)& * "&(0elika "ritanija *ran)uska i Nizozemska imale su nezatiene kolonije preputene agresivnom japanskommilitarizmu. 7.7.19,1. Gapan 6ez o6jave napa%a ameriku 6azu =earl Car6or. u se nalazila glavna amerika

pomorska 6aza. 8.1$.19,1. AD i 0elika "ritanija o6javljuju rat Gapanu i


31/79

"&(N& ZBIV&N+& * )"*'+ !'#'VI5I 1943. ')INU &taliji avezni)i su zaustavljeni. Njemake snage zamjenjuju alijane. Guno o% Rima vo%e se teke 6itke. Naiom o)eanu avezni)i uspjeno potiskuju Gapan)e. &zvo%e se am/i6ijski napa%i na skupine otoka sre%injeg izapa%noga iog o)eana prisiljavajui Gapan)e na povlaenje. "or6e su se vo%ile i u Novoj Evineji i "urmi.ovjetske snage su u kasnu jesen 19,F. oslo6o%ile glavni gra% Ukrajine


32/79

%#'- N+-&/$7.F. amerike snage prelaze Rajnu i zauzimaju . napa% je prisilio 2a!arsku nakapitula)iju zauzimaju "u%impetu pa "e i Austrija je 6ila oslo6o!ena. Napre%uju i u =oljskoj. =oraene sunjemake snage u sjevernoj sre%njoj i junoj Njemakoj. nage anti/aistike koali)ije susrele su se na rije)i

:a6i. $>.,. ulaze u logor Da)au. Njemake snage pruaju snaan otpor. A ka% su sovjetske snage ule u"erlin vo%ei uline 6or6e Citler se 6io u svom sklonitu. "erlin je zauzet $.>.19,>. pa%om "erlina prestao jesvaki njemaki otpor. general Al/re% Go%lo potpisao je u Reimsu kapitula)iju 7.>.19,>. koja je stupila na snagu9.7.

!'(%)&-%$& $'N,"N5I+&ruman tlajin i 4ur)ill su se sastali u =ots%amu. B%luena je %emilitariza)ija i %a se kazne oso6e krive zarat. avezniko kontrolno vijee %o6ilo ej vrovnu vlast. Dio =ruske pripao je R-u. B%uzimanjem

Njemaki in%ustrijski postrojenja i proizvo%a =oljska je mogla po%miriti svoja repara)ijska potraivanja kaoi ostale %rave. Bstala je po%ijeljena na okupa)ijske zone. "erlin je po%ijeljen na , zone.

$&!I(*#&5I+& +&!&N&avezni)i o/enzivom osvajaju otok po otok na tiom B)eanu. "om6ar%irali su japanski otok &Qo Gima i takopo6ili je%nu o% poslje%nji )rta o6rane Gapana. Bsvojile su i otok BkinaQa nakon najvee am/i6ijske invazijena =a)i/iku. Btok je 6ranilo 1,+ ++ Gapana)a. Gapan ne namjerava kapitulirati iako je okio neprestano

6om6ar%iran. Bn%a je AD o%luio 6a)iti atomsku 6om6u na Cirosimu @.8.19,>. R o6javljuje rat Gapanu8.8.19,>. preli su kinesku grani)u i zauzeli velike %ijelove sre%nje i sjeverne . a ovaj najvei ratni zloin u povijesti ovjeanstva

protiv )ivilnog puanstva nitko nije nika% o%govarao. Na6ojnom 6ro%u 2issouri potpisana je kapitula)ijaGapana $8.8.19,>. kraj $. rata.'$*!&('"I I N+IH'VI Z#'/INIrojni pakt je u okupiranim zemljama uspostavili najei teror. &stre6ljivali su ;i%ove i lavene to provo%i

Elavna slu6a sigurnosnog Rei)a. U poetku se provo%ilo strijeljanjem kasnije u plinskim komorama i upeima za spaljivanje u kon)entra)ionim logorima. Najpoznatiji su Da)au Aus)Qitz Gasenova). Nakonustanka u 0aravskom getu %eportirano je oko F++ +++ ;i%ova. U logorima je u6ijeno i umrlo oko 11 +++ +++lju%i. Bsnovano je 8> kon)entra)ioni logora. Eeno)i% je najvei zloin na)ista.

SVJETSKA POVIJEST XX. st.

2. PRVI SVJETSKI RAT

$jema"ku nije previe iznenadio razvoj dogaaja. na je, kao i ostale europskevelesile, odma2 po objavi ultimatuma stavila svoju vojsku pod mobiliza)iju. $o,da bi izbjegla ratovanje na dva bojita &)2lieZenov plan+, prvo je planirala

napasti (ran)usku, a zatim *usiju. 1. 'l"%a 11/. &. $jema"ka jenavijestila rat *usiji, a dva dana kasnije (ran)uskoj.

Da bi zadala udara) (ran)uskoj i izbjegla utvrenu nje-?ra grani)u, $jema"ka seu du2u svoje taktike munjevitog ratovanja okomila na 'elgiju, te tako preko


33/79

sjevera provalila u (ran)usku. 4. kolovoza 1914. u rat ulazi i Velika 'ritanija ialje pomo! ?ran)uskim snagama. amo na taj na"in uspjeli su se (ran)uziobraniti od $ijema)a koji su morali odustati od opsade Pariza i napustitibojini)u na rije)i arni. *at se ubrzo pretvorio u $%icin rat"anjegdje suse bitke vodile na ograni"enom podru"ju, na )rtama bojini)e, umjesto do tadana otvorenom borilitu, gdje se brzo odlu"ilo tko je pobjednik, a tko pora0eni.

rat se na strani %ntante uklju"io i apan, s namjerom da se teritorijalno u"vrsti u@ini i zauzme tamonje njema"ke posjede. @ad je zapo"eo rat, Italija jesuprotno o"ekivanjima saveznika, $r&lasila ne*tralnst i na taj na"inizazvala raspad rojnog saveza. stao je samo Dvojni savez kojem su kasnijepristupile 'ugarska i urska s kojima je Aentralnim silama polo za rukomzatvoriti tjesna)e. /talija je proglasila neutralnost jer nije 2tjela pomo!i irenje iu"vr!ivanje %- na 'alkanu i jer je i sama na tom prostoru imala "lastitee's$an%inisti!'e te;nje &Dalma)ija[+. druge strane ra"unala je i nateritorijalne ustupke koje bi dobila prelaskom na stranu %ntante. toga je 191F.g. u ;ondonu sklopila tajni sporazum kojim je za ulazak u rat na strani %ntantedobila u obe!anje ju0ni irol i =ori)u, =radiku, rst i /stru i ve!i dio jadranske

obale. $a balkanskom bojitu %- je 1914. g. do0ivjela dva poraza protiv rbije ito na Aeru &to je bila prva pobjeda %ntante u 1.s.r.+ i na @olubari. $a istoku su$ijem)i i %ustrijan)i bili suo"eni s voenjem rata na duga"koj ruskoj ?ronti.#ajedni"kim udarima %- i $jema"ke 191F. g. *usiji je oduzeta Poljska.

Guropi su $ijem)i bili anga0irani na dva bojita %a$adn5 i ist!n5. 191F. g. odlu"ili su se vie usmjeriti na isto"no bojite i u sna0nim udarimaonesposobiti rusku vojsku i onda se ponovno okrenuti zapadnom bojitu. $o,kako su i *usi predvidjeli sna0ne napade u to vrijeme, sudarila su se dva sna0nanapada u kojima je na kraju prednost izborila $jema"ka. 'ojini)a se utvrdila od

Ri+'& %alje"ado Dnjestra. Da bi olakali polo0aj ruske vojske engleske i?ran)uske trupe poduzele su 191F. tzv. dardanels'* e's$edicij*

3


34/79

kojom su nastojale zauzeti tjesna)e i spojiti se s ruskom vojskom, te na svojustranu pridobiti =r"ku i *umunjsku. $o ta ak)ija nije uspjela. a ak)ija navela jenjema"ke i a-u trupe da uz pomo! 'ugarske, kojoj su obe!ani odreeniteritorijalni ustup)i, pomognu urskoj i spoje se s njezinom vojskom. mjer togpot2vata iao je preko rbije, "ija se vojska pred udarima morala povu!i naotok @r?. kupirana je i Arna =ora. laskom Italijeu rat otvorilo se i talijans'

#ji+te na rije)i o"i. /ako su tamo a-u jedini)e bile broj"ano manje, uspjele susuzbiti sve talijanske napade. ek kad je %- morala poslati neke jedini)e naisto"no bojite osvojili su alijani =ori)u. $a %a$adn5 #ji+t*vodile su se191E. g. velike bitke. (ran)uzi su obranili Verd*n, a u toj bit)i stradalo je oko 1BBB BBB ljudi. Druga velika bitka vodila se na rijeci S5, gdje su ?ran)uske iengleske snage nastupale zajedno protiv $ijema)a. toj su bit)i 'ritan)i prviputa upotrijebili tenkove. *usi su na ist!n5 #ji+t* 191E. izveli nekolikouspjeni2 napada i zauzeli 'ukovinu i dio =ali)ije i izbili na @arpate. amo suzarobili vie od 4BB BBB a-u vojnika.

$akon neuspjele dardanelske ekspedi)ije, (ran)uzi i 'ritan)i iskr)ali su svojejedini)e 112. &. * Sl*n*sa zada!om da djeluju dolinom Vardara. skoro sutamo prevezene i sve srpske jedini)e sa otoka @r?a i dobrovolja"ki odred :obu"eni u *usiji. ako je otvoreno i Sl*ns' #ji+te. ve do potkraj rata nisuse na ovom bojitu vodile ve!e ak)ije.

*at se vodio i izvan Gurope, ponajvie da bi se zauzele njema"ke kolonije.$jema"ka nije imala tako dobre pomorske veze sa svojim kolonijama, niti suone imale neko strateko zna"enje, tako da su brzo bile zauzete. / njema"kamornari)a je nakon bitke kod S'a&erra'a 114. &. bila prisiljena na mirovanje

u lukama. blokadi njema"ki2 luka i opskrbe najrevniji su bili 'ritan)i, koji suprimjenjivali taktiku tzv. $*!ins'e #l'adeumjesto blokade pojedini2 luka.*at je u to vrijeme &kraj 191E. g.+ po"eo polako unitavati gospodarstvo iekonomiju zara!eni2 zemalja, koje su oskudijevale u raznim sirovinama i 2rani.$jema"ka Iota u koju je toliko ulagano pokazala se nesposobnom da se nosi sbritanskom Iotom, te je osuena na mirovanje u lukama. $ajve!a pomorskabitka izmeu britanske i njema"ke mornari)e vodila se kod poluotoka ilanda.ek usavravanjem podmorni"kog ratovanja, $ijem)i su pokuali probiti blokadujevernog mora i 'ritan)ima su najavili $d5rni!'i rat. $jema"kepodmorni)e torpedirale su trgova"ke brodove, te talijanske, ?ran)uske ibritanske ratne brodove. %D je u to vrijeme raznim trgovinskim sporazumima

podupirao %ntantu. gro0avanje trgova"ki2 putova prema Guropi nije bilo uinteresu ameri"kog gospodarstva, koje se pobojalo da pobjedom Aentralni2 silaeuropske dr0ave ne!e mo!i isplatiti svu robu. #ato je uzimaju!i za povod ak)ijenjema"ki2 podmorni)a &koje su bez upozorenja torpedirale i putni"ke brodove+4. tra"nja 11IVA8JA ? R?SIJI 11


35/79

*usija je u 1. svjetski rat ula prili"no nespremna. $jezini privremeni uspjesi uratu nisu mnogo zna"ili njezinom stanovnitvu koje je bilo nezadovoljno zboggospodarske zaostalosti, siromatva, veliki2 poreza i drugi2 nevolja. elja"kinemiri i radni"ki trajkovi tijekom 191F. i 191E. g. poja"ali su se osobito 191J.g. $ajnapetije je bilo u Petr&rad*, glavnom gradu *usije. u je F. velja"e191J. izbio generalni trajk koji je pokuala uguiti )arska vojska, ali i ona se

pobunila. ada je pod pritiskom ruskog visokog graanstva odstupio )ar $ikola//. *omanov, a *usija je postala republika. $jome je upravljala privremenavlada. @oriste!i se daljnjim nezadovoljstvom ruskog seoskog stanovnitva iradnika ruski su boljevi)i pod vodstvom ,enjinapripremali oru0ani ustanak.;enjin je do 191J. g. boravio u Qvi)arskoj, gdje je okupljao meunarodnu ljevi)ui propagirao svjetsku proletersku revolu)iju &%i55er9alds'i $'ret+. $akonpovratka u *usiju zalagao se za provoenje trenuta"ne revolu)ije, ali su tada uboljevi"koj stran)i ve!inu imali menevi)i i eseri koji su bili za dogovor sliberalnim graanstvom. $o ;enjin je nakon dobivanja ve!ine u moskovskom ipetrogradskom sovjetu odu"io podi"i oru0anu revolu)iju. Posvuda su se osnivalis"jeti koji bi postali nova tijela vlasti, a ustrojavali su i svoje oru0ane odrede

&Arvena armija+. ro)ki je svojom agita)ijom priveo na stranu boljevika vojnikei mornare u Krn+tat*. $akon provedeni2 priprema oni su F. listopada 191J.g. poduzeli oru0anu pobunu u Petrogradu i zauzeli sve najva0nije ustanove,svrgnuli privremenu vladu i proglasili svoju vlast sovjeta. 'ila je to 't#ars'are"l*cija kojom na vlast u *usiji dolaze '5*nisti. dma2 je osnovanaboljevi"ka vlada pod nazivom Sa"jet nardni@ '5esarakoju je izabrao .kongres sovjeta radni"ki2 i vojni"ki2 deputata, a donesena su i tri 2istorijskadekreta3 de'ret #ra%"anj* s"jets'e "lasti de'ret %e5lji i de'ret 5ir*. $akon to su na odr0anim izborima ve!inu u konstituanti dobili eseri,;enjin je proglasio konstituantu u so)ijalisti"koj dr0avi nepotrebno i raspustio je1918. g.

ovjetska *usija nastojala se isklju"iti iz rata i to je uradila mirom u >rest-,ist"s'* 1918. g. *usija se tim mirom odrekla @urlandije, ;itve, ;etonije,Gstonije i Poljske, te neki2 podru"ja u %ziji, korala je priznati mir koji je sklopilakrajina s Aentralnim silama, obvezati se na razvoja"enje vojske i platiti ratnuodtetu od E milijardi zlatni2 maraka. ovjetska je vlada priznala nezavisnost(inskoj, a bila je spremna i Poljskoj, ali je ona jo uvijek bila pod okupa)ijom. Dabi sprije"ila odvajanje rubni2 neruski2 naroda &krajina+ 1918. boljevi"ka vladadonijela je dekret o pravima naroda *usije, kojim se pravo na

samoopredjeljenje naroda priznaje isklju"ivo ako ga zatra0e sovjeti doti"nognaroda, kao revolu)ionarna tijela, a narodima je ponuena ?edera)ija.

=>IVA8JA 11B. I KRAJ RATA

Kilson je s jedne strane potaknut boljevi"kom deklara)ijom o miru isamoopredjeljenju naroda, a s druge strane 0ele!i da tom revolu)ionarnomza2tjevu postavi graansko-demokratsku opreku, 8. sije"nja 1918. g. podnio@ongresu svoj $r&ra5 1/ t!a'au kojem je za)rtao prin)ipe meunarodni2odnosa nakon rata. 1. ugovori o miru trebaju se sklapati javno, a poslije toga nesmije biti nikakvi2 tajni2 sporazuma, a diploma)ija !e od tada uvijek raditi

javno< . apsolutna sloboda pomorske plovidbe za vrijeme rata i mira izvanteritorijalni2 voda< >. ukidanje svi2 ekonomski2 prepreka< 4. sni0avanjena)ionalni2 naoru0anja na najmanju mogu!u mjeru koja odgovara sigurnosti

5


36/79


37/79

katastro?u, a jedino su njema"ke jedini)e tu i tamo krenule u protunapad. vajnapad /talija je u"inila samo iz razloga da dobije teritorije, a njime je zapravoizazvala kona"ni raspad %-, koji je bio i glavnim uzrokom kapitula)ije$jema"ke. Vojni poraz austrijske vojske na talijanskom bojitu ubrzao je iraspad onar2ije. "ekim i jugoslavenskim zemljama narodna vije!a po"elaje organizirati vlade. Aar je 9. \. 1918. kapitulirao, ali je jo uvijek pokuavao

da izmeu novo?ormirani2 dr0ava osnuje neku dunavsku kon?edera)iju, kojembi na "elu stajala )arska dinastija. aj prijedlog poslan je i silama %ntante, alione su odgovorile da se ne mogu uputati ni u kakvo pogaanje s )arskomvladom koja vie nema ustavne vlasti. na priznaje samo vlade novi2nezavisni2 dr0ava. 9. \. 1918. proglaena je e2oslova"ka *epublika, a istogdana je u #agrebu proglaena Dr0ava :. Dana >B. listopada 1918. g.$arodna skuptina austrijski2 $ijema)a izglasala je stvaranje austrijske dr0ave,koja je postala republikom, nakon abdika)ije )ara @arla. /stog dana priznata jevlast @aroljiju u 'udimpeti, a isa je ubijen.

$ijem)i su nakon objave rata od strane %D-a po0urili s napadima nazapadnom bojitu prije iskr)avanja %merikana)a. $o ti napadi su bili odbijeni, a$ijem)i potisnuti. ? 'l"%* 11B. &. savezni"ke snage poduzele suodlu"uju!e napade na zapadnom bojitu, a u isto vrijeme dolo je i do probojaolunskog bojita. 9. rujna 1918. iz rata je istupila 'ugarska i sklopila primirje.%- se morala povu!i s talijanskog bojita gdje su se njene snage, uglavnomsastavljene od pripadnika razni2 naroda, raspale. %- je zatra0ila primirje 9.listopada, a 8. studenog $jema"ka koja je 11. 11. 11B. 'a$it*lirala. ime jezavren 1. svjetski rat.

&. 'IROV(A KO()ERE(*IJA + PARI,+

@rajem rata nestale su sa karte tri "eli'e cars'e dinastije, to je dovelo i dopromjene re0ima vlasti u nji2ovim dr0avama. pobjedni"kim su dr0avamaobli)i vlasti ostali nepromijenjeni &parlamentarizam+. ,i#eralne i$arla5entarne ideje bile su isto tako ugro0ene pojavom novog politi"kogpokreta na istoku N komunizma. Dok liberalno i demokratsko u"enje nala0edr0avi zadatak da potuje prava "ovjeka i u zakonodavstvu se pridr0avastanoviti2 op!i2 pravni2 na"ela i vrijednosti, s"jets' *!enje potpuno

pod"injava "ovjeka dr0avi i smatra da zakonodava) ne treba postavljati nikakvugrani)u njezinoj vlasti kad se radi o mjerama koje su u skladu s revolu)ionarnim)iljem. ako su se nakon rata pojavila dva kon)epta ureenja poslijeratnogsvijeta3 revolu)ionarni kon)ept, koji se nije razvio poto se so)ijaldemokratskesnage u srednjoeuropskim zemljama nisu zagrijale za revolu)iju sovjetskog tipa.Drugi je bio bur0oaski na temeljima Kilsonovi2 14 to"aka i Parike mirovnekon?eren)ije.

irovna kon?eren)ija u Parizu po"ela je s radom 1B. sije!nja 11. &. u

vrijeme kada je Guropom 2arala panjolska grozni)a &gripa+, koja je pokosilagotovo B milijuna ljudi, gotovo dvostruko vie nego to i2 je poginulo u ratu.#na"ajno obilje0je vremena u kojem je zasjedala kon?eren)ija bile su so)ijalnerevolu)ije, najve!im dijelom sa so)ijalisti"kim )iljevima. redinja li"nostkon?eren)ije bio je ameri"ki predsjednik Kilson, koji je na zasjedanje doao s


38/79

"vrstim uvjerenjem da !e se rad kon?eren)ije odvijati pod zastavom

7


39/79

&raans'e de5'racije. n je bio najve!i autoritet na kon?eren)iji jer je nanjoj sudjelovao kao predsjednik %D-a, one zemlje koja je dr0ala u rukamapolovi)u sveukupnog svjetskog kapitala, i kod koje su ostale zemlje Gurope biledo grla zadu0ene.

/zmeu pobjedni"ki2 sila %ntante, posebno i%5e* En&les'e i )ranc*s'enije #il jedinst"en& &ledi+ta u pogledu rada kon?eren)ije. (ran)uska je0eljela osigurati prevlast u Guropi i to vie oslabiti $jema"ku, kako je ova ne bimogla vie ugro0avati. /nsistirala je da njema"ka grani)a bude na *ajni i da se$jema"koj nametnu to te0e ratne repara)ije. druge strane, 0eljela je

Svjetska Povijest XX

Documents

Transcript of Svjetska Povijest XX