ZAŠTITA NA RADU

Sadrzaj1. Zakon o zastiti na radu...........................................................................................................................22. Svrha zakona o zastiti na radu................................................................................................................23. Koga Zastita na radu posebno štiti.........................................................................................................24. Podjela pravila na radu...........................................................................................................................25. Obaveze poslodavca I njegovih ovlastenika u provedbi zastite na radu................................................36. Obaveze strucnjaka za zastitu na radu....................................................................................................37. Obaveze poslodavca kod koristenja opasnih tvari..................................................................................38. Ispitivanje radnog okolisa od strane poslodavca....................................................................................49. Ispitivanje oruda za rad, strojeve i uredaja s povecanim opasnostima od strane poslodavca................410. Ovlasti inspektora rada.......................................................................................................................411. Duznosti poslodavca kod formiranja privremenih I zajednickih privremenih radilista.....................512. Potrebna dokumentacija koju poslodavac mora imati na privremenom radilistu...............................513. Obaveze poslodavca I njegovih ovlastenika u provedbi mjera zastite na radu..................................514. Tko provodi nadzor nad provedbom pravila zastite na radu ?............................................................515. Obveze poslodavca prema inspektoru................................................................................................616. Koju dokumentaciju cuva poslodavac sa stanovista zatite na radu i koju je evidenciju duzan voditi?

617. Elaborat zaštite na radu.......................................................................................................................618. Projektiranje, proizvodnja i uvoz strojeva, uredaja te osobnih zastitnih sredstava i opreme.............719. Organizacija prizanje prve pomoci.....................................................................................................720. Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore...................................................821. Radni prostor.......................................................................................................................................922. Pomocne prostorije...........................................................................................................................1523. Pravilnik zastite na radu na privremenim i pokretnim gradilistima..................................................1724. Skele? Vrste skela? Dozvola za skele?.............................................................................................1825. Pravilnik o sigurnosnim znakovima.................................................................................................1826. Koje dokumente mora imati čovjek za cirkularom za drva?............................................................1927. Pravilnik o uporabi osobnih zastitnih sredstava...............................................................................1928. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada.............................................................................2129. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme..............................................................2130. Pravilnik o zastiti radnika prilikom izlozenosti buci na radu...........................................................2131. HRN HD 60364-7-704 Elektricne instalacije zgrade, instalacije gradilista i rusilista.....................2232. HRN U.C9.100 Dnevno i elektricno osvjetljenje prostorija u zgradama.........................................2333. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju el. Energije.......................................................................2434. Električna instalacija na privremenom radilištu...............................................................................27

1

1. Zakon o zastiti na radu

- Zakon donosi Vlada RH na prijedlog MUP-a i Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu.sastavljenog od predstavnika drzave, poslodavaca, radnika i strucnjaka na podrucju zastite na raduPoslodavac – svaka fizicka ili pravna osoba koja zaposljava jdnog ili vise radnika ukljucujuci javne sluzbeOsoba koja obavlja posao za poslodavca – radnici, volonteri, ucenici i studenti, osobe koje obavljaju posao za vrijeme izvrsenja kazne, osobe koje obavljaju posao osobnim radom

- Odredbe ovog zakona se ne odnose na pripadnike oruzanih snaga i redarstvene sluzbe (za sigurnost javnog reda), i na kucne pomocnice

- Preventiva obuhvaca planirane i poduzete mjere u svim radnim procesima s ciljem sprecavanja ili smanjena rizika u radu. Radniku se jednom u 3 godine mora osigurati zdrastveni pregled

- Zastita na radu obuhvaca sustav pravila:- Pri projektiranju i i izradi sredstava rada- Pri održavanju i ispitivanju sredstava rada- Pravila prilagodavanja posla radnikovom spolu, dobi, dusevnim i tjelesnim sposobnostima- Pri osposobljavanju radnika, s ciljem postizanja odgovarajuceg stupnja zastite- Suradnja na relaciji poslodavac radnik- Zastita radnika, predstavnika i strucnjaka od dovodenja u nepovoljan polozaj

2. Svrha zakona o zastiti na radu

- svrha ovog zakona je uvodenje mjera za poticanje unapredivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprecavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugig bolesti vezane uz rad te zastitu radnog okolisa.

3. Koga Zastita na radu posebno štiti

- Osjetljive kategorije radnika, tj. dusevni i tjelesni razvitak mladezi, zene radi ostvarivanja materinstva, osoba sa invaliditetom i profesionalno oboljele osobe od daljnjeg ostecenja zdravlja i umanjena njihove radne sposobnosti, ocuvanje radne sposobnosti starijih osoba primjenjeno njihovoj starosnoj dobi

4. Podjela pravila na radu

Osnovna pravila zastite na radu- Osnovna pravila sadrze zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstvo rada kada je u uporabi: opskrbljenost

sredstava zastitnim napravama, osiguranje od udara elektricne struje, sprječavanje nastanka požara i eksplozije, osiguranja stabilnosti građevina u odnosu na statička i dinamička opterećenja, osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika, osiguranje čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka, ograničenja brzine kretanja zraka, potrebna rasvjeta, ograničenja buke i vibracija, osiguranje od štetni atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranje od djelovanja štetnih tvari i zračenja te osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.

- Sredstva rada su:a) Gradevine namjenjene za rad s pripadajucim prostorijama, instalacijama i uredajima,

prostorijama i povrsinama za kretanje radnika te pomocnim prostorijama i njihovim instalacijama (sanitarne prostorije, garderobe, pusenje, hranjenje)

b) Prijevozna sredstva (ceste, zeljeznice, pomorski, rijecni, jezerski i zracni promet)c) Strojevi i uredajid) Skele i povrsine s kojih se obavlja rad i po kojima se krecu radnici

Posebna pravila zastite na radu- Ako se opasnost za sigurnost i zdravlje radnika ne ukloni osnovnim pravilima, primjenjuju se pravila koja se

odnose na radnike I nacin obavljanja radnog postupka (posebna pravila zastite na radu)- Posebna pravila zastite na radu sadrze:

a) glede dobi zivota, spola, strucne spreme I osposobljenosti, zdrastvenog stanja, dusevne I tjelesne sposobnosti koje radnici moraju ispunjavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada

b) obaveza i nacin koristenja osobnih zastitnih sredstava i zastitnih napravac) posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvarid) obaveza postavljanja znakova upozorenja od odredenih opasnostie) obavezu osiguranja napitaka pri obavljanju odredenih poslova

2

f) nacin na koji se moraju izvoditi odredeni poslovi ili radni postupci (trajanje posla, jednolicnog rada i rada po ucinku)

g) postupke s unesrecenim ili oboljelim radnikom do upucivanja k zdrastvenooj ustanovi

Priznata pravila zastite na radu- Propisana pravila su osobna i posebna pravila zastite na radu- Priznata pravila zastite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjeren nacin i pomocu kojih se

opasnosti na radu smanjuju ili otklanjaju, a primjenjuju se ako ne postoje propisana pravila zastite na radu. Popis stranih propisa utvrdjue Vlada RH

5. Obaveze poslodavca I njegovih ovlastenika u provedbi zastite na radu

- Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zastite (na temelju izradene procjene opasnosti cije upute daje Ministar) na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima. Neovisno o tome da li je u tu svrhu odredio radnika, zaposlio strucnjaka za zastitu na radu, organizirao slubu ili ugovorio suradnja sa pravnom ili fizickom osobom ovlastenom za obavljanje poslova zastite na radu (oni svoje odluke upisuju u knjigu nadzora zajedno sa i nspektorom rada)

- Poslodavac moze obavljanje poslova zastite na radu prenjeti i na svog ovlastenog predstavnika, koji to ovlastenje dobiva ugovorom o radu ili nekim drugim aktom.

- Svaki poslodavac je duzan imenovati jednog ili vise radnika za obavljanje aktivnosti zastite na radu, odredivanjem ovlastenika ili zaposljavanjem strucnjaka

- Poslodavac je duzan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zastite na radu, pravila i prava njegovih radnika i ovlastenika kada ta pravila nisu uredena zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Podloga za taj akt je prethodna procjena opasnosti, i taj se akt ne odnosi za poslodavce sa do 20 radnika

- Poslodavac je takoder odgovoran da vrsi osposobljavljanje za rad na siguran nacin.- Poslodavac odgovara radniku za stetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolescu ili bolescu u

svezi sa radom po nacelu objektivne odgovornosti, na koju ne utjecu propisane obveze radnika u podrucju sigurnosti i zdravlja na radu. Poslodavac se moze ograditi od odgovornosti ako su na ozljedu utjecale izvanredne i nepredvidljive okolnosti, vise sile na koju poslodacvac nije mogao utjecati

- Poslodavac je duzan tijelima inspekcije rada izvjestiti o smrtnoj, tezoj ili skupnoj (dva ili vise) ozljedi odmah nakon nastalog dogadaja, a u roku od 48 sati dostaviti pisano izvjesce

- Poslodavac je duzan izvjestiti Hrvatski Zavod za Zdrastveno Osiguranje, u roku 8 dana o ozljedi koja je za posljedicu imala izostanak radnika s posla 3 ili vise dana, te je ono duzno u roku 8 dana izvjestiti nadlezno tijlo za poslove inspekcije rada o svakom utvrdenom slucaju profesionalne bolesti ili ozljede na radu

- Poslodavac je duzan sastaviti i podnjeti godisnje izvjesce inspekciji rada o ozljedama i slucajevima profesionalnih bolesti

6. Obaveze strucnjaka za zastitu na radu

- Strucna pomoc poslodavcu i njegovim ovlastenicima u provedbi i unapredivanju zastite na radu- Nadzor nad primjenom pravila zastite na radu- Poticanje poslodavca na otklanjanje nedostataka- Analiza podataka oko ozljeda i profesionalnih bolesti- Izrada godisnjeg izvjestaja- Suradnja s tijelima inspekcije rada, Zavoda za zastitu na radu, specijalistima medicine rada

7. Obaveze poslodavca kod koristenja opasnih tvari

- Poslodavac je u tim okolnostima duzan primjeniti pravila zastite na radu u skladu sa uputama proizvodaca i osigurati da su tvari u svakom trenutku oznacene na propisan nacin (stetne za zdavlje, eksplozivne, zapaljive)

- Ta pravila zastite na radu se moraju primjenjivati sljedecim redosljedom:a) Koristiti zatvorene sustave, ukoliko je moguceb) Ukoliko nije moguce sprijeciti oslobadanje plinova, para i aerosola, trba ih odvoditi sa mjesta

nastanka na nacin da ne oneciscuje zivotni okolisc) Ako ni to nije moguce, onda ograniciti kolicinu opasne tvari, broj radnika koji su izlozeni i

vrijeme izlaganja

3

- Koncentracija opasnih plinova, para i aerosola mora biti u radnim prostorijama sto niza i uvijek ispod maksimalno dozvoljene. Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija veca od max dozvoljene, poslodavac je duzan utvrditi: razlog prekoracenja dozvoljenih vrijednosti, sukladno njime primjeniti dodatna pravila zastite na radu, a kad su ona primjenjena ponoviti mjerenje. Tek ako je koncentracija niza tada, dopustiti rad

8. Ispitivanje radnog okolisa od strane poslodavca

- Poslodavac je duzan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama i izvan njih u rokovima ne duzima od dvije godine:

a) Kada proces rada utjece na temperaturu, vlagu i promjene strujanja zrakab) Kada nastaje buka i vibracija u procesu radac) Pri koristenju opasnih tvarid) Kada pri radu nastaju opasna zracenjae) Kada je potrebno osigurati odgovarajucu rasvjetu

9. Ispitivanje oruda za rad, strojeve i uredaja s povecanim opasnostima od strane poslodavca

- Poslodavac je duzan obavljati redovne preglede svih strojeva, uredaja i osobnih zastitnih sredstava- Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima su oni pri čijem korištenju postoji povećana opasnost po

sigurnosti i zdravlje radnika unatoč primjene osnovnih pravila zaštite na radu.- Poslodavac je duzan obavljati ispitivanje strojeva i uredaja s povecanom opasnosti u sljedecim uvjetima:

a) Prije njihova postavljanja u uporabub) Najmanje jedanput nakon 2 godine njihove uporabec) Poslije rekonstrukcije, a prije nego su ponovo stavljenja u koristenjed) Prije pocetka koristenja na novom mjestu uporabe (ako su premjesteni i prilikom toga

rastavljeni i nanovo sastavljeni)

- Na tim strojevima mogu raditi osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa zadovoljavaju i posebne uvjete kao: dob, spol, stručna sposobnost, zdravstveno, tjelesno i psihičko stanje, psihičke sposobnosti.

- Uredaji s povecanim opasnostima (pravilnik o listi strojeva i uredaja s povecanom opasnosti): a) dizalice nosivosti preko 10 tona, iznimno konzolne dizalice na privremenim radilistima preko 2 toneb) dizala preko 2 tone, podizne kosare i raden platforme preko 3 m visine, fasadna dizala i skele na

motorni pogonc) teretna dizala preko 2 toned) industrijski transporteri, e) vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon s kocnicomf) strojevi za obradu i preradu drva i drugih materijala (brzina ostrice preko 15 m/s), kruzne, traqcne pile,

stolarske glodaliceg) prijenosne lancane pile, h) mehanicke i hidraulicne prese, i) centrifuge, industrijske mjesalice, pokretne mjesalice za betona na privremenim gradilistimaj) predtlacne i podtlacne komore,k) reaktori, kompresori snage preko 0.5 kWl) kotlovi za centralno grijanje preko 50 kWm) uredaji koji sadrze posude pod tlakom. n) Strojevi za radove pod zemljom – lokomotive i vagoneti s kocnicom, hidraulicni uredaji za podupiranje

svoden konstrukcije- O obavljenim ispitivanjima se sastavlja zapisnik i izdaju potvrde. Ministar za rad propisuje uvjete pod kojim

ta ispitivanja moze obavljati sam poslodavac, ovlastena ustanova ili trgovacko drustvo te postupak i sadrzaj ispitivanja, oblik i nacin izdavanja isprava

10.Ovlasti inspektora rada

- Ako opravdano smatra da u smislu zastite radnika je potrebno ispitivanje, Inspektor rada ovlasten je narediti ispitivanje

a) Pojedinih instalacija u gradevinamab) Ispitivanje radnog okolisa I strojeva I uredaja s povecanom opasnosti izvan utvrdenih rokova

4

c) Ispitivanje radnog prostora I prostorija izvan tog radnog prostora

11. Duznosti poslodavca kod formiranja privremenih I zajednickih privremenih radilista

- Poslodavci koji obavljaju gradevinske ili montazne radove, radove na iskoristavanju suma ili radove u brodogradilistu, duzni su prije pocetka radova osigurati da se na privremenim gradilistama radovi obavljaju prema pravilima zastite na radu

- Investitor u graditeljstvu, poslodavac u brodogradnji I sumarstvu, je duzan prijaviti radiliste na kojima je predviden opseg radova 500 osoba – dana ili vise (to ne moze biti privremeno radiliste) te u slucaju izvodenaja posebno opasnih radova I to najmanje 8 dana prije pocetka izvodenja, tijelu nadleznom za poslove inspekcije rada, uz dostavu plana izvodenja radova koji je sastavni dio projektne dokumentacije

- Prijavu radilista duzan je azurirati u slucaju produzenja vremena roka dovrsenja radova, uvodenju novog investitora ili privremene obustave rada

- Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju duzem od 5 dana isti je duzan u roku od najmanje 8 dana prije pocetka izvodenja radova na privremenom radilistu prijaviti radove uz dostavu plana izvodenja radova

- Isto tako nije duzan prijaviti pocetak radova na privremenom radilistu, ako radovi ne traju duze od 5 dana, niti dostaviti ni izraditi plan izvodenja radova

- Ako vise poslodavaca radi na zajednickom radilistu, svaki od njih je duzan provoditi zastitu na radu te osigurati rad tako da njegovi radovi ne ugrozavaju radnike drugog poslodavca. Ako to nije moguce, radovi se trebaju izvoditi sporazumno naizmjenicno

- Svaki izvođač radova na zajedničkom radilištu dužan je izraditi procjenu opasnosti i svoj plan provođenja pravila zaštite na radu i primjerak plana dostaviti glavnom nositelju radova.

- Glavni nositelj radova dužan je izraditi jedinstven plan uređenja zajedničkog radilišta.- Investitor koji je glavni izvodac, treba imenovati u tom slucaju koordinatora zastite na radu, koji je duzan

voditi dnevnu evidenciju poslodavaca I radnika na privremenom gradilistu, koordinirati primjenu nacela zastite na radu, uskladivanje planova izvodenja sa promjenama na gradilistu, osigurati pristup gradilistu samo zaposlenim osobama I osobama koje imaju dozvolu ulaska na gradiliste

12.Potrebna dokumentacija koju poslodavac mora imati na privremenom radilistu

- Dokaz o osposobljenosti radnika- Dokaze o ispunavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada- Dokaze o ispitivanju strojeva I uredaja s povecanom opasnostima- Ostalu dokumentaciju potrebnu za izvodenje radova

13.Obaveze poslodavca I njegovih ovlastenika u provedbi mjera zastite na radu

a) Da se na poslove ne rasporede koji nije osposobljen za rad na siguran nacinb) Da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik koji ne ispunjava trazene uvjetec) Da se malodobnicima, zenama I osoboma s ogranicenim sposobnostima ne dodjele poslovi koji bi

mogli na njih trajno stetno utjecatid) Da se iskljuce strojevi koji nisu ispravnie) Da radnici rade u skladu sa zakonom, propisa donesenih na temelju njega, uputama poslodavaca,

uputama proizvodaca strojeva I uredaja I osobnih zastitnih sredstava, ted a koriste propisana osobna zastitna sredstva

f) Da radniku zabrani da postupa razlicito od ore navedenogg) Da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju I spasavanje te pruzanja prve pomoci

(barem 1 na 20 radnika koji istovremeno rade, a svakih daljnjih 50 jos po jedan)h) Da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna sredstva I druga sredstva ovisnosti, ted a se ukloni

svaki radnik koji se nalazi pod utjecajem navedenih sredstava

14.Tko provodi nadzor nad provedbom pravila zastite na radu ?

- Inspekcijski nadzor nad provedbom pravila zastite na radu obavljaju inspektori rada Drzavnog inspektorata. (5 podrucnih jedinica sa sjedistima u Rijeci, Splitu, Osijeku, Varazdinu i Zagrebu). On ima ovlasti donjeti zabranu koristenja odredenih sredstava rada, prostora ili instalacija, odnosno zabraniti odredeni nacin procesa rada, zabraniti uporabu uredaja i strojeva s povecanim opasnostima ako nisu

5

pravilno ispitana, narediti poslodavcu da ukloni radnika koji se ponasa ne u skladu sa pravilima te one koje ne ispunjavaju odredene uvjete te narediti poslodavcu da ukloni nedostatke

- Inspektor rada ce za vrijeme nadzora svoja rjesenja i odluke upisati u knjigu nadzorao Inspektori policijskih upravao inspektori ministarstva u sjedištu

15.Obveze poslodavca prema inspektoru

- Dužan je inspektoru rada dati sve potrebne podatke i obavještenja potrebna za obavljanje nadzora- Odrediti svog ovlaštenika koji će mu pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, staviti na uvid isprave i

predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza- U roku od 8 dana od roka utvrđenog rješenjem inspektora mora obavjestiti tjelo nadležno za inspekciju

rada o izvršenju rješenja inspektora- Poslodavac je dužan inspekciju rado obavjestiti o ozljedi na radu odmah po nastanku događaja, a u

roku 48 sati dostaviti pisano izvješće- Izostanak radnika 3 ili više dana zbog bolesti ili nesreće također prijaviti- Unutar 8 dana HZZO treba primiti obavještenje

16.Koju dokumentaciju cuva poslodavac sa stanovista zatite na radu i koju je evidenciju duzan voditi?

- Poslodavac je duzan cuvati:a) Glavi projekt izraden prema posebnom propisu iz kojih je vidljiva primjena osnovnih pravila zastite

na radu za gradevinu ili njen diob) Upute o nacinu koristenja strojeva i uredaja s povecanim opasnostima dok ih koristic) Planove uredenja privremenih radilista dok ih koristid) Dokaze o obavljenim ispitivanjima radnog okolisa i strojeva i uredaja s povecanim opasnostimae) Dokaze o ispravnosti instalacija

- Poslodavac je duzan voditi evidenciju o:a) Radnicima osposobljenima za rad na siguran nacin i dokaz o osposobljenostib) Radnicima rasporedenim na poslove s posebnim uvjetima i dokaze o ispunjavanju uvjetac) Strojevima i uredajima s povecanom opasnosti koje koristid) Opasnim tvarima koje proizvodi, preraduje ili koristie) Ozljedama na radu, slucajevima profesionalnih bolesti

- Poslodavac je duzan voditi knjigu nadzora u koju svoju odluke upisuju: ovlastenici poslodavca, strucnjak za zastitu na radu, ovlastena pravna ili fizicka osoba (ovlastene ustanove i trgovacka drustva), inspektor rada

- Poslodavac je duzan sastaviti i podnjeti godisnje izvjesce inspekciji rada o ozljedama i slucajevima profesionalnih bolesti

17.Elaborat zaštite na radu

- Investitor je duzan postivati nacela zastite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta, kako bi se nesmetano odvijale faze rada u skladu sa planom izvodenja radova

- Pri projektiranju gradevina namjenjenih za rad projektant je obavezan u glavnom projektu primjeniti odgovarajuce propise zastite na radu

- Investitor, odnosno projektant je obavezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu. Elaborat se dostavlja tijelu nadleznom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja gradevinske dozvole

- Glavni projekt se sastoji od više projekata: građevinski, elektrotehnički... i svi moraju biti u skladu sa ZNR i elaborat zastite na radu se odnosi na sve pojedinacne projekte

- Elaborat ZNR sadrzi:a) popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primjenjene u glavnom projektub) primjenjene propise koji se odnose na lokaciju građevine, prometnice, radni prostor, pomoćne

prostorije i dr.c) popis opasnih tvari koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike i

odstranjivanje štetnih tvari d) opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada te način na koji se otklanjaju

6

e) predvidiv broj radnika prema spoluf) ergonomsku prilagodbu mjesta rada osobi sa invaliditetomg) tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevinih) radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, narocito vezano za sigurno

odrzavanje okolisa

- Investitor (graditeljstvo), odnosno glavni projektant (brodogradnja) mora imenovati koordinatora zastite na radu tijekom izrade projekta. Njegova duznost je koordinirati primjenu nacela zastite na radu i izraditi plan izvodenja radova koju mu osigurava investitor prije pocetka uspostave radilista

- Imenovanje koordinatora za zastitu na radu ne oslobada investitora, odnosno glavnog projektanta odgovornosti za provedbu zastite na radu

- Inspekcija rada odnosno njezin ovlasteni strucni predstavnik, (ovlaštena strucna ustanova, medicina rada ili trgovacko drustvo) nakon pregleda glavnog projekta (poseban pozornost na radne postupke i opasne tvari koje se proizvode, koriste ili preraduju) izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu, 30 dana od primitka urednog zahtjeva od strane investitora, odnosno glavnog projekta.

- Nadlezna tijela za poslove inspekcije rada, odnosno ovlasteni predstavnik sudjeluje takoder u radu povjerenstva za tehnicki pregled i izdavanja uporabne dozvole i nece dati pozitivno misljenje o uporabi gradevine ako gradevine glede zastite na radu nije izgradena sukladno glavnom projektu za koji je izdana potvrda

- Ministar za rad propisuje vrstu gradevine i pod kojim uvjetima ta tijela sudjeluju u navedenim akcijama

18.Projektiranje, proizvodnja i uvoz strojeva, uredaja te osobnih zastitnih sredstava i opreme

- Projektant ili konstruktor strojeva i uredaja obavezan je prilikom projektiranja, primjeniti propise zastite na radu uz postivanje odgovarajucih ergonomskih nacela (prilagodba proizvoda i radnog prostora pojedincu)

- Proizvodac strojeva i uredaja obavezan je ista izraditi u skladu s propisima zastite na radu tako da otkloni ili svede opasnosti i stetnosti koje sljede iz uporabe na minimum. Osim toga, duzan je izdati i tehnicke upute i upute za uporabu

- Uvoznik, odnosno trgovacko drustvo koje stavlja stavlja u promet uvozne strojeve duzno je osigurati te upute na hrvatskom jeziku

- Proizvodac osobnih zastitnih sredstava i opreme obavezan je prilikom proizvodnje primjeniti propise zastite na radu uz postivanje odgovarajucih ergonomskih nacela (prilagodba proizvoda i radnog prostora pojedincu). Osim toga, duzan je izdati i tehnicke upute i upute za uporabu. Uvoznik, odnosno trgovacko drustvo koje stavlja stavlja u promet uvozna osobna zastitna sredstva duzno je osigurati te upute na hrvatskom jeziku

19.Organizacija prizanje prve pomoci

- Na gradilištu se mora nalaziti ormarić za pružanje prve pomoći s odgovarajućim priborom. Jedan zaposlenik na 20 zaposlenih treba biti osposobljen i određen za pružanje neposredne prve pomoći za slučaj povrede zaposlenika na radu do njihovog upućivanja na liječenje u najbližu ambulantu, i to u jednoj smjeni. Na svakih daljnih 50 zaposlenika, potrebno je osposobiti još jednog zaposlenika za pružanje prve pomoći itd.

- Za pružanje prve pomoći mora se osigurati na gradilištu slijedeći osnovni sanitetski materijal:a) 10 sterilnih prvih zavojab) 2 komada flasterskog zavojac) 4 komada zavoja dužine 5 m, a širine 8 cmd) 4 omota sterilne gazee) 2 omota vate po 25 kgf) 1 paket staničevine za oblaganje udlagag) 2 trokutne marame i 4 sigurnosne igleh) 4 elastična zavoja za fiksaciju udlaga različite veličinei) 4 vatirane udlage različite veličine za imobilizaciju prijeloma kostiju (2 komada kramerovih po 100 cm ij) 2 komada po 5ocm duljine i 10 cm širine) ili odgovarajući broj pneumatskih udlaga.k) 6 komada naprstaka od kože u tri veličine l) 1 anatomska pincetam) 1 škare obične i 1 za rezanje sa  zavrnutom glavicom.

7

n) 2 bočice 2 % Denzola, 250 g natrijevog bikarbonata (soda bikarbona), 100 g soli, parafinsko ulje, aktivni ugljen, 500 g 70 % alkohola.

- Osim navedenog i propisanog materijala u ormariću se preporuča imati i:a) 5 paketića hanzaplasta za rane b) 1 bivacin sprej za ranec) 1 paketić tablet protiv bolova

- Utrošeni materijal treba ponovo nadomjestiti tako da sadržaj ormarića bude u skladu s propisanim količinama.

- Na ormarić prve pomoći treba  redom istaknuti slijedeće podatke:a) adresu i telefonski broj najbližeg liječnikab) adresu  i telefonski broj najbliže zdravstvene  stanicec) ime radnika osposobljenog za pružanje prve pomoći

- Uz ormarić prve pomoći treba postaviti odgovarajuća nosila za prenošenje unesrećenih.- Osposobljavljanje: poslodavci koji posjeduju rješenje ministarstva nadležnog za rad o ispunjavanju uvjeta

za osposobljavanje radnika za rad na siguran nacin, ustanove i trgovacka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu, koja imaju ovlaštenje ministra nadležnog za rad za osposobljavanje radnika za rad na siguran nacin, do 50 radnika, fizicke osobe registrirane za obavljanje poslova zaštite na radu, koje posjeduju ovlastenje od ministra nadleznog za rad

20.Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore

- Radne prostorije – prostorije u kojima se odvijaju proizvodni radni procesi i u kojem se radnici krecu i sadrzavaju veci dio radnog vremena

- Pomocne prostorije – prostorije koje sluze za higijensko-sanitarne potrebe na radu (garderobe, kupaonice, nuznici, za osobnu higijenu zena, za uzimanje obroka hrane,za pusenje, povremeno zagrijavanje radnika, susenje i ciscenje radne odjece)

- Radni prostor – smatra se prostor izvan radnih prostorija, u kojem se krecu ili borave vecinu radnog vremena

Lokacija gradevine- gradevinskih objekti razvedenog tlocrtnog oblika gradeni tako da se radnim i pomocnim prostorijama

osigura dnevno svijetlo i prirodna ventilacija- u pogledu zastite od pozara locirati i graditi u skladu sa propisima zastite od pozara- otvorena skladista i deponiji materijala najmanje 20 m od gradevinskih objekata namjenjenih radnim

prostorijama, i 30 m od grad.objekata namjenjenih za pomocne prostorije- broj ulaza i izlaza u ogradeni krug organizacije ovisno o broju zaposlenih i vremenu potrebnim za

napustanje radnih prostorija u slucaju brze evakuacije (pozar, eksplozija, elementarna nepogoda). Imati pomocni i glavni ulaz – izlaz. Pomocni ulaz – izlaz ne trebaju imati organizacije koje koriste povrsinu do 5 ha

- Svakom objektu namjenjenom za rad treba osigurati put evakuacije cija duzina je maksimalno 50 m, odnosno 30 m za katne objekte koji treba voditi do izlaza iz objekta ili sigurnog prostora unutar objekta

- Minimalni broj izlaza ovisi o namjeni objekta i broju osoba koji ih koriste- Gradevinski objekti duzine do 30 m i sa vise od 3 kata, moraju imati najmanje 2 dovoljno udaljena stubista,

koji imaju izlaze u slobodan prostor, od kojih se jedno koristi u slucaju opasnosti- Otvorena industrijska postrojenja sa etazama do visine 30 m potrebno postaviti jedno otvoreno stubiste na

udaljenosti 25 m od najudaljenijeg mjesta rada. Ako nije moguce izvesti navedeno provodenje evakuacije, moraju se osigurati pomocni putevi za nuznu evakuaciju

- Prostorije predvidene za administraciju, biroi, dvorane za satanke u pravilu biti smjestene u posebnim objektima, a ako su zajedno u objektu sa prostorijama u kojima se obavljaju proizvodni procesi s povecanom bukom i vibracijom, trebaju se izolirati

- Za proizvodne procese gdje nastaju nepovoljni toplinski uvjeti ili se razvijaju stetni plinovi, para i prasina trebaju se predvidjeti posebne radne prostorije sa najmanjem jednim vanjskim zidom sa otvorom za prirodno provjetravanje (prozor i sl.). U pravilu smjestene u prizemnom gradevinskom objektu gdje se prirodno provjetravanje vrsi preko otvora na krovu. Ako se prostorije nalaze u visekatnom objektu, moraju biti smjestene na posljednjem katu

- Ambulante i zdrastvene stanice trebaju u pravilu biti smjestene u podrucju gdje radi veci broj zaposlenika, u posebnom objektu ili u prizemlju objekta gdje se nalaze pomocne i radne prostorije. Do tih prostorija mora se

8

osigurati nesmetan prilaz sanitarnih kola. Sirina svih vrata mora biti takva da osigura nesmetano unosenje bolesnika na nosilima

- Razvod energetskih instalacija potrebno voditi izvan prometnica, pod zemljom ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i transportnih sredstava radi sprecavanja mehanickog ostecenja

- Osigurati dovoljan broj parkingih mjesta, zelene povrsine i povrsine za odmor radnika, u podrucjima koje se nalaze u najmanje zagadenim zonamaVodovod i kanalizacija

- Vodovodnom mrezom osigurati radne i pomocne prostorije vodom za pice, vodom za sanitarne potrebe, tehnoloske potrebe i gasenje pozara

- Ugradnja higijenskih slavina tako da njihova udaljenost od najudaljenijeg radnog mjesta ne bude veca od 100m, a jedna slavina bude namjenjena za najvise 60 osoba

- U prostorijama gdje se radi sa opasnim i nadrazujicim materijalom (prskanje oci, koze) treba ugraditi te slavine i tuseve

- Ako se za snabdijevanje vodom koristi i poseban izvor, neovisno o gradskom vodovodu, treba osigurati sprecavanje zagadenja vode za pice i vode za sanitarne potrebe

- Kanalizacijska mreza za tehnicke vode koje sadrze masne, lako zapaljive i otrovne materije mora imati ugradene uredaje za procescivanje, odmascivanje i neutralizaciju vode, prije njihova pustanja u gradski odvod, rijeke, jezera, kanale ili septicku jamu

Odstranjivanje stetnih otpadaka- Predvidjeti odgovarajuca mjesta za odstranivanje ili unistenje stetnih otpadaka. Za deponiranje predvidjeti

mjesta gdje su onemogucena zagadivanja zemljista, podzemnih voda i radne okoline

21.Radni prostor

- Gradevinski objekti i njegovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije objekta trajno osiguravaju

1) stabilnost objekta u odnosu na statička i dinamička opterećenja objekta s obzirom na tehnološki proces rada

2) stabilnost objekta s obzirom na klimatske utjecaje3) odvođenje atmosferskog taloga4) odvođenje difuzne pare ako postoji opasnost od kondenziranja5) zaštita od požara i eksplozije6) odvođenje štetnosti nastalih u procesu rada7) provjetravanje prostorija8) danje svjetlo9) toplinska zaštita, zvučna zaštita, zaštita od vibracija10) sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava

- zavisno od procesa rada osigurati i: zaštita radnika od toplinskog zračenja, energetskih zračenja (IC, UV, ionizirajućih zraka i svjetlosti), kemijskih utjecaja (otrovni plinovi, pare), bioloških utjecaja (virusi, bakterije)

Veličina i visina prostorije - velicina ovisi o vrsti posla, broju zaposlenih i duzini trajanja radnog procesa. Velicina mora biti takva da na

svakog radnika dolazi najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda (nije zauzeta namjestajem, strojevima, materijalom)

- odnosi se na prostorije kod kojih pri radu postoje normalni mikroklimatski uvjeti (temperatura, vlaznost, brzina kretanja zraka, toplinsko zracenje), odnosno u kojima se ne razvijaju velika toplina, stetni plinovi, pare i prasina

Minimalne visine prostorijaa) 3 m za prostorije sa proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju velika toplina, štetni plinovi, pare i

prasinab) 2,8 m za prostorije gdje su pri radu ispunjeni normalni mikroklimatski uvjeti. Iznimno manju od 2.8, ali

ne manju od 2.5 m ako se u njima obavljaju tihi obrtnicki poslovi (krojacki, frizerski, postolarski, fotografski, kozmeticki). Ako objekti nisu gradeni po danasnjim standardima ili su spomenici kulture, iznimno visina moze biti manja i od 2.5 m, ali ne manja od 2.2 m, uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju stetnosti, da na svaku zaposlenu osobu dolazi 10 m3 zracnog prostora i 2 m2 slobodne povrsine poda i da se ne mjenjaju mikroklimatski uvjeti

c) 2,5 m prostorije za administrativne poslove, biroi, skladištenje robe, te tamo gdje se radnici zadržavaju manje od 2h u jednoj smjeni. Ako objekti nisu gradeni po danasnjim standardima ili su spomenici

9

kulture, iznimno visina moze biti manja i od 2.5 m, ali ne manja od 2.2 m, uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju stetnosti, da na svaku zaposlenu osobu dolazi 10 m3 zracnog prostora i 2 m2 slobodne povrsine poda i da se ne mjenjaju mikroklimatski uvjeti

d) Objekti tipa kontenjer za privremenu namjenu (cija svijetla visina nije manja od 2.2m) mogu se koristit kao pomocne i radne prostorije kao privremeno rjesenje za kancelarije, garderobe, kioske uz uvjet da na svaku zaposlenu osobu dolazi 10 m3 zracnog prostora i 2 m2 slobodne povrsine poda i da se ne mjenjaju mikroklimatski uvjeti

Podovi- Radnih prostorija moraju biti iznad nivoa okolnog zemljista, odstupanj moguce ako prostorija ima vise

izlaza i ako je zasticena od podzemnih i povrsinskih voda- Podovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije objekta trajno osiguravaju

1) Stabilnost (osigurati prenosenje predvidenih opterecenja na nosecu konstrukciju bez ostecenja i trajnih deformacija), ravnu povrsinu i sigurno hodanje

2) toplinska zaštita, zvučna zaštita 3) zastita od difuzne pare ako postoji opasnost od kondenziranja4) lako koristenje i odrzavanje5) vodonepropusnost ako se posebno zahtjeva6) zastita od pozara i statickog elektriciteta

- u radnim prostorijam gdje se radnici zadrzavaju vise od 2 sata u jednoj smjeni mora se osigurati topli pod s odredenim koeficijentom prolaza toplineutvrdenim posebnim pravilima. Ako nije moguce osigurati, na mjesto rada se stavljaju podmetaci i podloge koje ce osigurati zeljeni koeficijent

- u radnim prostorijama s slavinama i slivnicima u podu ili neki drugi prikljucnici za vodovod ili kanalizaciju, u kojima je predvideno razljevanje vode po podu, pod mora biti vodonepropusan s odgovarajucim nagibom prema otvorima odvodnih kanala koji moraju imati sifone na pristupacnim mjestima radi mogucnosti odrzavanja

- u radnim prostorijama gdje se razljevaju ili postoji mogucnost razljevanja zapaljivih, agresivnih i otrovnih tekucina pod mora biti otporan na djelovanje tih tekucina, na upijanje tih tekucina i s nagibom prema slivniku sa sifonom

- ako postoji mogucnost od pozara, pod mora biti od negorivog materijala. Ako se u peci koriste individualne peci, u krugu od najmanje 80 cm oko peci pod mora biti od negorivog materijala ili se gorivi dio mora premazati negorivim materijalom.

- Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka sirini prolaza u vratima.

Fasade i vanjski zidovi objekata- Fasade i vanjski zidovi objekata moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije objekta

trajno osiguravaju1) Zastita od oborina i atmosferskog utjecaja (udarne kise, snijeg, vjetar, vode nastale otapanjem leda

i snjega)2) Zastita od pozara3) odvođenje atmosferskog taloga (da talog ne udee u objekt i ne osteti fasadu)4) odvođenje difuzne pare ako postoji opasnost od kondenziranja u fasadama i zidovima5) danje svjetlo6) toplinska zaštita, zvučna zaštita, 7) sigurnost od prodora neovlastenih osoba8) sigurnost koristenja balkona, loda, ispusta9) stabilnost svih elemenata i dijelova

- povrsine stropova i zidova moraju biti radnih prostorija moraju biti obojane svijetlim bojama osim u prostorijama u kojima u kojima sunceva svijetlost moze ostetiti sirovinu ili gotov proizvode

- zidovi, pregrade i stropovi u prostorijama gdje nastaju tehnickim procesima stetne, zapaljive i eksplozivne materije, trebaju se izgradene da onemoguce njihovo sakupljane. U tu svrhu trebaju biti obradene (keramickim plocicama, uljanom bojom, zastitnim premazima) i tako omogucuju lakse ciscenje i odrzavanje

- zidovi i pregrade od stakla te drugog lomljivog materijala trebaju biti dobro oznacene, ogradene, ukrucene da se sprijeci njihov lom

Krovovi objekata- Krovovi objekata i svi dijelovi krova moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije objekta

trajno osiguravaju

10

1) Zastita od oborina i atmosferskog utjecaja (udarne kise, snijeg, vjetar, vode nastale otapanjem leda i snjega)

2) Zastita od pozara3) odvođenje atmosferskog taloga (da talog ne udee u objekt i ne osteti fasadu)4) odvođenje difuzne pare ako postoji opasnost od kondenziranja u fasadama i zidovima5) danje svjetlo6) toplinska zaštita, zvučna zaštita, 7) sigurnost od prodora neovlastenih osoba8) sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu

- ako postoji mogucnost od pada predmeta s okolnih zgrada, stakleni krovovi moraju biti zasticeni yicanom mrezom

Vanjski otvori (prozori, vanjska i balkonska vrata)- Prozori, vanjska i balkonska vrata, i drugi vanjski otvori moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku

eksploatacije objekta trajno osiguravaju:1) Zaštita od oborina i atmosferskih utjecaja2) Prirodna rasvjeta prostorije3) Toplinska zaštita4) Provjetravanje

- Prozori, vanjska i balkonska vrata, i drugi vanjski otvori moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije objekta mogu sigurno cistiti i odrzavati s vanjske i unutarnje strane, da se iznutra zatvarati i izvana otvarati:

- Prozori bez ili s niskim parapetima, vanjska i balkonska vrata moraju biti osigurani ogradom ili na drugi osiguravajuci nacin

Unutrasnja vrata- Unutrasnja vrata moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije objekta trajno osiguravaju:

1) Povezivanje i odvajanje prostorija objekta2) Toplinska zaštita3) Zvucna zastita4) Provjetravanje

- Unutrasnja vrata moraju se projektirati i izvesti tako da: se mogu ostaviti u zatvorenom i otvorenom polozaju, zakljucavati i otkljucavati, da njihove mjere odgovaraju stalnoj ili povremenoj frekvenciji prolaza ljudi, da ne moze doci do njihova iskrivljenja ako se nalaze izmedu prostorija sa razlicitim temperaturama

- Ostakljene povrsine vrata s prozirnim lomljivim staklom mora biti posebno oznacen. - Vrata u prostorijama gdje postoji mogucnost pozara ili eksplozije moraju biti izradena od negorivog

materijala, postavljena u smjeru najblizeg izlaza i otvarati se prema van

Izlazna vrata- Propusna moc vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjena efektivne sirine

hodnika, stepenista i drugih prolaza.1) Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti uzi od 0,7 m2) Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina poda vanjske strane vrata može biti samo za

jedu stepenicu niža od razine unutarnje strane i ne više od 20 cm3) vrata u radnoj prostoriji gdje postoji opasnost od požara moraju se postaviti prema smjeru

najbližeg izlaza i otvarati se prema vani te biti od negorivog materijala

Vrata sa automatskim otvaranjem1) u slučaju nestanka energije moraju se moći otvarati ručno2) ako služe za evakuaciju moraju imati mogućnost zaokretanja u smjeru izlaznog puta

- velika pokretna vrata na halama, skladištima i garažama moraju se jednostavno i lagano zatvarati bez mogućnosti ispadanja iz ležišta i rusenja, a ako se koriste za prolaz osoba, onda je potrebno na njima izvesti posebna vrata

Prometnice

11

- unutrasnje prometnice moraju biti izvedene da omogucavaju dobru vidljivost za vrijre kretanja vozila i osoba. Na mjestima gdje je slaba vidljivost i intenzivno kretanje tereta, treba postaviti znakove, svjetlosne i zvucne signale,a gdje se krecu motorna vozila (krug organizacije ili prostorije) i prometne znakove

- unutrasnje prometnice koje prolaze kroz radne prostorije moraju biti u nivou poda- pri kretanju motornih vozila u krugu organizacije, udaljenost izmedu gradevinskog objekta i vanjskog ruba

gabarita vozila ne smije biti manja od 0.75 m i mora biti vidno obiljezena (npr. ivicnjakom). Visina kolskih prolaza na unutrasnjim prometnicama (tunela, mostova, galerija) mora biti za 0.5 m visa od visine gabarita vozila, a sirina kolskih prolaza najmanje po 0.5 m od bocnih rubova gabarita vozila

- Dvosmjerna cesta u krugu organizacije mora biti siroka najmanje 5m, a jednosmjerna 3 m

Putevi za transport tereta i kretanje ljudi- Trebaju biti izvedeni da se sto manje presjecaju i poklapaju, i uvijek dobro osvjetljeni i nocu- U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne povrsine za kretanje ljudi i transportni putevi, s tima da

glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti najmanje siroki 1.5 m, a sporedni najmanje 1.0 m- Širina transportnih puteva ne smije biti manja od 1.8 m, odnosno mora biti veca za 0.8 m od sirine

transportnog sredstva odnosno materijala ili proizvoda koji se najcesce prenosi - Transportni putevi moraju biti vidno obiljezeni linijama svijetle boje sirine naajmanje 5 cm, ili metalnim

klinovima s promjerima glave najmanje 5 cm ugradeni u nivo poda prostorije

Sigurnosni prolazi- Za opsluzivanje i ciscenje oruda za rad osigurati sigurnosne prolaze od najmanje 0.7 m

Utovarne – istovarne povrsine i prilazi- Sirina prilaza i prometnica utovarno-istovarnim povrsinama ne smije biti manja od 5 m za dvosmjerne i 3 m

za jednosmjerne. Prilazi moraju imati s obje strane pjesacke staze sirine najmanje 0.5 m s odgovarajucim prosirenjima na zavojima

- Za kretanje teretnih motornih vozila tim prilazima trebaju biti postavljeni prometni znakovi, u pravilu bi trbali biti ti prilazi jednosmjerni i nocu dobro osvjetljeni

Skladista- Ako nije posebnim propisom odredeno, najmanja sirina prometnica u skladistu iznosi:

a) 1.5 m – prostoriji ne siroj od 15 mb) 2.4 m – prostorija sirine 16 m do 40 mc) 3 m ili dvije prometnice svaka 2 m – prostorije sirine 41 m do 80 md) Na svakih 40 m sirine, jedna promtnica od 3 m – prostorije sirine vece od 80 m

- Skladiste prostorije mora na svakih 30 m duzine imati poprecne prometnice sirine najmanje 1.8 m- Ako se roba skladisti na regale ili palete, glavna prometnica ne smije biti uza od 1.5 m, a razmak izmedu

regala ne smije biti manji od 0.8 m- Udaljenost uskladistene robe od zidova, medukatnih konstrukcija, stropova od izlaza ne smije biti manja od

0.8 m, a od rasvjetnih armatura i grijacih tijela od 0.3 m- Prostor za uskladistenje mora biti obiljezen linijom bijele boje, a prolazi linijom zute boje najmanje sirine 5

cm

Unutrašnje stepenice- Stepenista u objektima rasporedena tako da osiguravaju lako izlazenje. Izlazne stepenice koje se

nastavljaju u podrum ili nize etaze, moraju biti odvojene pregradama ili vratima- Korisna širina stepenišnog kraka (između rukohvata i zida) ne može biti manja od 1,1m, a mora odgovarati

broju osoba koje ih koriste. Stepenišni krak mora imati najmanje 3 a najviše 18 stepenica. Svako stepeniste mora imati barem s jedne strane rukohvat sa zastitnom ogradom s otvorene strane

- Sirina odmorista ili podesta ne moze biti manja od sirine stepensnog kraka, a duzina odmorista izmedu stepenastog kraka ne smije biti manja od 1.1 m

- Materijal gazista i odmorista ne smije biti klizav, a ako je mora biti vidljivo istaknuto da je klizav- Visina stepenica u gradevinskim objektima namjenjenima za radne i pomocne prostorije mora biti od 13 do

19 cm, a sirina gazista od 26 do 36 cm zavisno o namjeni- Sve stepenice na istom stepenistu moraju biti jednake po visini i sirini gazista, a odstupanje dozvoljeno

unutar 0.5 cm

Zavojito stepenište

12

- Radnim i pomocnim prostorijama se moze postavljati samo u izuzetnim okolnostima- na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm- ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije

Zastitne ograde i rukohvati- stepeniste duz rubova sa otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu s rukohvatima koji su kontinuirano

postavljeni duz cijelog kraka stepenista- stepenista do 10 stepenica moraaju imati s jedne strane ogradu,a stepenista s vise od 10 stepenica sa

obje strane- galerije, radne platforme, podiji, mostovi i sva mjesta rada na visini vecoj od 120 cm iznad terena moraju

biti ogradena cvrstom zastitnom ogradom- visina zastitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda- visine zastitne ograde i rukohvat na stepenicama mora biti na visini od 100 cm iznad povrsine gazista- popuna zastitne ograde (precke, meduprecke, stupovi) dimenzionirana da se jednolicno rasporedi preko

ukupne povrsine precke, a razmak i dimenzije moraju odgovarat horizontalnom opterecenju na rukohvatu od 700 N/m. Ako je ispuna duzinska, razmak medu preckama najvise 25 cm, ako je okomita, razmak najvise 14 cm

Vanjske stepenice- vanjske stepenice koje se koriste kao izlaz moraju imati zastitnu ogradu visine najmanje 120 cm, ne 100

cm kao unutrašnje i osigurati zastitu od atmosferskih padalina (nadstresnicom) ili im osigurati cisenje i odrzavanje

Pokretne stepenice (eskalatori)- ne smiju biti jedini izlaz iz objekta za evakuaciju- ne smiju imati neprekinuti vertikalni put više od jedne etaže- gazeće površine pokretnih stepenica u polozaju kojem se koriste moraju biti vodoravne, a njihova povrsina

ne manja od 40 ni veca od 110 cm, dubina gazista mora iznositi najmanje 38cm- s obje strane imati cvrste ograde (balustrade), visine od 85 do 110 cm izvedene tako da ne ukljeste

odjecu. Sa gornje strane ima glatki rukohvat kojima isti smjer kretanja i brzinu kao i stepenice- mora imati mehanizam za kocenje

Radne platforme, mostovi, galerije- radne platforme, mostovi, premosceni prijelazi po kojima se prenosi teret moraju biti siroki i cvrsti, pod

mora biti ravan, bez pukotina i rupa, osigurani od klizanja. Ako su postavljeni na visini visoj od 120 cm iznad poda ili tla, duz rubova s otvorene strane mora se postaviti ograda visine ne manje od 100 cm.

- Sirina prolaza, platforme odnosno mosta ne smije biti manja od 1.6 m

Rampe- ako se rampa koristi kao izlaz mora biti odjeljena od drugog dijela zgrade- nagib rampi izmedu odmorista ne smije se mjenjati- širina rampe mora odgovarati broju osoba koje je koriste, a ne smije biti manja od 1,1 m- rampe nagiba do 10% ne moraju imati odmorišta niti rukohvate, rampe nagiba od 10-17% moraju imati

odmorišta, a maksimalna visina izmedu odmorista ne smije biti visa od 4m te moraju imati rukohvate s otvorene strane

- nagib rampe u radnim prostorijama ne smije biti visi od 40%

Vertikalni prilazi- koriste se za prilaz radnim platformama ili krovovima objekata u obliku čvrstih metalnih ljestava

postavljenih vertikalno ili koso sa kutem nagiba vecim od 75º prema horizontali- prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 16 mm i dobro zavarene na stranice

ljestve na vertikalnom razmaku ne vecem od 300 mm. Sirina ljestava ne smije biti manja od 450 mm

- ljestve cija je visina veca od 3 m moraju imati čvrstu leđnu zaštitu počevši od sedme prečke (oko 2 m od poda). Leđna zaštita mora biti izradena u obliku kaveza nacinjenog od lukova od plosnatog zeljeza, sa unutrašnim radijusom od 700-800 mm, koji moraju biti pricvrsceni za stranice ljestava na razmaku ne vecem od 1400 mm (razmak među lukovima)

- lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na max. razmaku od 250 mm- ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne vecim od 3 m i biti

paralelne sa istima

13

- ako ljestve nemaju ledobran, nego je predvideno da se po njima penje izmedu zida i ljestvi, razmak izmedu precke ljestava i zida treba biti od 70 do 80 cm,

- ako su ljestve pricvrscene za zid ili stup, razmak od zida ili stupa mora biti najmanje 160 mm- ako su ljestve više od 20 m – na svakih 6-8 m ugraditi odmorište (platforme)- rukohvati ljestava (stranica) moraju se produžiti najmanje 75 cm iznad poda na koji su postavljeni, a ledna

zastita mora biti produzena najmanje 1 m iznad poda na kojem su ljestve postavljene

Dužina evakuacijskog puta- Maksimalna dužina puta evakuacije radinika do sigurnog prostora može iznositi 50 m, a u katnim objektima

30 m.- Objekti dužine 30 m i sa više od 3 kata moraju imati 2 dovoljno odvojena stubišta, koja moraju imati izlaz u

slobodni prostor.- Evakuacijski plan. Vježba svakih 2 godine jedanput.- Na 20 radnika 1 osposobljena za prvu pomoć- 1 na 50 ako je veće od 20- Ministar propisuje sanitetski materijal

Prirodno i umjetno osvjetljavanje- osvjetljenje radnih prostorija i prostora izvan ranih prostorija, mora biti takvo da se omogući dobro viđenje,

odnosno tocno i brzo opazanje uz što manji zamor očiju- prirodno osvjetljenje omogucuju: prozori, krovni otvori, staklene pregrade, ostaakljena vrata. Ostakljene

površine moraju biti raspoređene da osiguravaju ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova radne prostorije, a ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije

- ako prostorije ne mogu biti potpuno ili djelomično prirodno osvjetljenje mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu sa prirodom tehnološkog procesa

- prostorije koje se osvjetljavaju istovremeno sa prirodnom i umjetnom svjetlošću, boja umjetnog svjetla morala bi biti što sličnija prirodnoj svjetlosti

- treba se spriječiti direktno upadanje sunčeve svjetlosti ili primijeniti sredstva zasjenjivanja (zavjese, zastori, nadstrecnice, posebna stakla)

- kako bi prirodna svjetlost mogla doprijeti do svih vertikalno ostakljenih površina, udaljenost od objekata ili zaklona mora biti 2 puta veća od visine susjednih objekata

- kod umjetnog osvjetljenja potrebno osigurati opće i dopunsko osvjetljenje (ovisno o zahtjevima djelatnosti). Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja, te uvjeta sprečavanje direktnog blještanja

Temperatura, relativna vlaznost i brzina kretanja zraka- u svim radnim prostorijama, u zimskom i ljetnom razdoblju moraju se osigurat povoljni uvjeti rada u pogledu

temperature, vlaznosti (u skladu sa standardom) i brzine kretanja zraka- brzina kretanja zraka ovisi o vrsti rada i tehnoloskom postupku i ne smije biti veca od:

a) <0,5 m/s u zimskom razdoblju, temperatura vanjskog zraka do 283 K, 10° Cb) <0,6 m/s u prelaznom razdoblju, temperatura vanjskog zraka od 283 - 300 K, od 10° C do 17° Cc) <0,8 m/s u toplom razdoblju, temperatura vanjskog zraka veca od 300, od 17° C

Zagrijavanje prostorija- Mora se osigurati za vrijeme hladnog razdoblja u prostorijama gdje se radnici zadrzavaju talno ili duze od 2

sata neprekidno- Zagrijavanje prostorija sa povrsinom poda do 500m2 u kojima se ne oslobadaju niti koriste zapaljive ili

eksplozivne materije mogu se zagrijavati pomocu peci na kruto ili tekuce gorivo,plin ili elektricnu energiju- Zagrijavanje prostorija sa povrsinom poda vecom od 500m2 u te prostorije u kojima se oslobadaju ili

koriste zapaljive ili eksplozivne materije moraju se zagrijavati pomocu centralnog grijanja (parom, toplom vodom, toplim zrakom)

- Raspored grijacih tijela (radijatora) treba biti takav da se osigura ravnomjerna temperatura u prostoriji- Temperatura na povrsini grijacih tijela ne smije biti veca od:

14

a) 403 K (130 °C) – za radne prostorije u kojima se koriste ili izdvajaju zapaljive i eksplozivne materije

b) 383 K (110 °C) – za radne prostorije u kojima se pri radu izdvaja prasina koja nije, zapaljiva, eksplozivna i otrovna

- Grijaca tijela cija je temperatura na povrsini visa od 363 K (90 °C) moraju biti zasticena od slucajnog dodira- Za prostorije u kojima se koriste ili izdvajaju zapaljive i eksplozivne materije ili otrovne prasine temperatura

na grijacim tijelima se odreduje ovisno o osobini i kolicini izdvojenih materijala- Temperatura toplog zraka za zagrijavanje prostorije (kalorifera) ne smije biti visa od 333 K (60 °C) ako se

zrak dovodi sa visine vece od 3.5 m mjereno od poda, odnosno veca od 313 K (40 °C) ako se dovodi sa manje visine

22.Pomocne prostorije

- Pomocne prostorije su u pravilu u posebnom gradevinskom objektu u blizini radnih prostorija ili u aneksu uz radne prostorije.

- Pomocne prostorije su: garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka hrane, za pusenje, osobnu higijenu zena, povremeno zagrijavanje radnika, nuznici, pisoari, ciscenje i dezinfekciju radne odjece)

- Velicina pomocnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina ovisi o namjeni i broju korisnika i ne moze biti manja od 2.5 m. Iznimno prostorije mogu imati visinu manju od 2.5 m, ali ne manja od 2.2 m ako objekti nisu gradeni po danasnjim standardima ili su zasticeni kao spomenici kulture, a ciji izgled, velicinu nije moguce mjenjati

- Pomocne prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju uvjete kao za radne prostorije u pogledu izvedbe podova, stropova, zidova, krovova i druge elemente kao sto su zagrijavanje, provjetravanje, osvjetljenje, izvodenje instalacija

Garderobe- Prostorije za smjestaj civilne i radne odjece i obuce te drugih osobnih stvari, posebno projktirane za zene i

posebno za muskarce- Mogu posluziti i hodnici ako je broj zaposlenika manji od 20 i ako su poslovi takve prirode da ne zahtjevaju

upotrebu kupaonice- S obzirom na smjestaj garderoba moze biti: centralna ili pojedinacna- Tip garderobe i njezinu opremu potrbno je izvesti ovisno o tome da li:

a) Odjecu treba susitib) odjecu treba prozracivatic) se radi o prljavoj odjeci i obucid) Garderoba ima cuvara ili svaki korisnik zakljucava svoju garderobue) Garderoba je kombinirana s drugom sanitarnom prostorijom

- Garderobe se mogu izvesti kao: suhe, garderobe-umivaonice, odvojena garderoba za civilna i radna odijela (crno-bijela)

- Ovisno o procesu rada garderobe se mogu opremiti na tri nacina: s ormarima, klincanicama i vjesalicama- Garderobe je potrbno projektirati i izvesti ovisno o stupnju zagadenosti i prrodi posla po sljedecem kriteriju:

1) Za ciste poslove (administracija, laboratorij, trgovine) garderobe sa klincanicama i vjesalicama2) Za prljave poslove i poslove gdje se razvija neotrovna prasina (tekstil, pekar, stolar,

mehanicar) osigurati jednostruke garderobne ormarice3) Za poslove gdje se razvija prasina, pare i plinovi stetni za zdravlje (rad sa olovom, zivom,

akumulatorima) moraju se osigurati dvostruki garderobni ormari, ili jednostruki ako im se omogucava cista radna odjeca svaki dan

4) Poslovi koji se rade u vlazi (ledane, prehrmbenea industrija) osigurati garderoba sa uredajem za susenje odjece (temperatura za susenje ne veca od 313 K)

5) Poslovi koji se rade u vlazi i stetni su za ljudkso zdravlje (kemijska industrija) osigurati jedna garderoba za civilna, druga za radna odijela, a ormari u garderobi za radna odijela moraju imati osigurano susenje odjece

- Garderobe se opremaju jos klupama za sjedenje kod presvlacenja, zidna ogledala, kosare za otpade, pepeljarama

Garderobni ormari- Moraju imati najmanju dimenziju:150 visinu x 35 dubinu x 35 cm sirinu, smjesteni na nogarima ili postolju

minimalne visine 15 cm od poda radi ciscenja

15

- pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju, pri gornjem dijelu policu za ostavljanje kape (najmanje 30 cm od vrha), a u donjem dijelu policu za obucu

- da su oliceni zastitnom bojom te da sadrze kljuceve za zakljucavanje- s unutarnje strane moraju imati ugradene vjesalice ili druga sredstva vjesanja odijela- Dvostruki ormari su istih dimenzija kao jednostruki samo im je sirina 70 cm, mogu se podijeliti po sirini na

dva dijela koja moraju biti pregradena da civilno odijelo ne dolazi u doticaj sa radnim- Garderobne ormare razmjestit s obzirom na gabarite prostorije, te polozaj vrata i prozora tako da se

osigura slobodan prolaz. On mora imati sirinu najmanje 1m za prostorije gdje se predvida presvlacenje vise od 50 radnika

Kupaonice- Su projektirane i izvedene za radnike koji obavljaju poslove pri kojima dolazi do prljanja tijela i odjece,

prekomjernog znojenja, pojave prasine, koji rade s otrovnim i ionizirajucim materijalima, koji sudjeluju u procesima prerade prehrambenih proizvoda, proizvodnje sterilnih materijala

- Kupaonice moraju biti projektirane i izvedene tako da:a) Su odvojene posebno za muske posebno za zeneb) Imaju osiguranu hladnu i toplu voduc) Kupaonice s tusevima se nalaze u zasebnim prostorijama odijeljene predprostorom koji

sprecava nagle promjene temperature zrakad) U hladnim razdobljima budu grijane grijanee) imaju prostor za presvlačenje tako da se onemoguci prskanje vodom odijela radnikaf) podovi i zidovi od materijala koji ne propustaju vodu

- Broj tuševa u kupaoni odreduje se ovisno vrsti posla i broju zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjenia) Ako se javlja jako znojenje radnika, prasina, stetne materije – jedan tus na najvise 5 radnikab) prerada prehrambenih proizvoda ili sterilnih materija – jedan tus na najvise 10 radnikac) za ostale poslove – jedan tus na najvise 10 radnika

- Kuponice s tusevima mogu biti izvedene kao zajednicke ili pojedinacne. Povrsina kabine u pojedinacnoj kupaoni ne smije biti manja od 0.9 m x 0.9 m

- U kupaonicama otvorenog tipa (zajednicke) treba predvidjeti predprostor: za odlaganje odjece i obuce, za sprecavanje nagle promjene temperature zraka

Umivaonice- U pravilu smjestene u posebne prostorije povezane s garderobom, posebno za zene posebno za

muskarce, a mogu biti smjestene i u radne prostorije- Moraju biti projektirane i izvedene tako da su ispunjeni uvjeti:

a) Da imaju određeni broj slavina ovisno o vrsti posla i broju zaposlenihb) Da imaju i toplu vodu u slucaju kada se materija s kojom rade ne moze oprat hladnomc) sredstva za sušenje rukud) izradene od materijala koji se lako cisti

- Broj slavina odnosno baterija u kupaoni odreduje se ovisno vrsti posla i broju zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni

a) 1 umivaonik na 50 zaposlenih (administrativni poslovi) koji moze biti smjesten u predprostoru nuznika

b) 1 slavina na 20 zaposlenih - ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jakog znojenja, pojave prasine, vlage

c) 1 slavina na 15 zaposlenih - ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odijela, ruku, tijelad) 1 slavina na 10 zaposlenih - ako pri obavljanju poslova dolazi do izdvajanja stetne materije,

neugodnih mirisa, ionizirajucih zracenjae)

Prostorije za osobnu higijenu žena- Treba postaviti u objekte sa radnim prostorijama gdje rade zene koje obavljaju poslove pri kojima dolazi

do prljanja tijela i odjece, prekomjernog znojenja, pojave prasine, koji rade s otrovnim i ionizirajucim materijalima, koji sudjeluju u procesima prerade prehrambenih proizvoda, proizvodnje sterilnih materijala

16

- Ona mora biti odvojena od ostalih prostorija pretprostorijom i opremljena posebnim kabinama povrsine najmanje 1.5 m2 i umivaonicima za pranje ruku, smjesten neposredno blizu nuznika

- Broj kabina prema broju zaposlenih zena. Na svakih 50 zaposlenih, jedna kabina ako broj zaposlenih zena ne prelazi 300, odnosno na svakih daljnih 100 zena jos jedna kabina

- Kabina mora biti opremljena sa: bide, stolić, ogledalo, higijenska posuda za otpatke i potrosni materijal

Nužnici- Predvidjeti se posebno za zene posebno za muskarce- U visekatnim objektima moraju se predvidjeti i osigurati na svakom katu. Udaljenost nuznika od

najudaljenijeg radnog mjesta ne smije biti veci od 100 m, odnosno od 200 m ako se nuznik nalazi izvan gradevinskog objekta

- Za najvise 30 muskaraca odnosno 20 zena mora se predvidjeti jedan nuznik, a uz nuznik i jedan pisoar za muskarce. Pisoar se moze izvesti kao panel pisoar, pisoarska skoljka i uspravni pisoar

- Nuznici se moraju predvidjet u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda i povrsinom poda kabine ne manja od 0.9 x 1.2 m. Svaki nuznik treba imati vrata sa zakljucavanjem iznutra i ventilaciju

- Pored glavne opreme nuznika (skoljka i uredaja za vodeno ispiranje), kabinu nuznika treba opremiti kutijom za toaletni papir te zidnom vjesalicom ili klinom

- Nuznici koji se nalaze u gradevinskom objektu s radnim prostorijama moraju imati i predprostor sa vratima. Pretprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom na najvise 4 nuznika

- Duzina panel pisoara mora odgovarati broju zaposlenih, odnosno osigurati 60 cm zida za najvise 30 radnika. Panel pisoari moraju imati uredaj za ispiranje vodom duz cijele duzine te odvod vode i mokrace ispod razine poda

23.Pravilnik zastite na radu na privremenim i pokretnim gradilistima

- Ovim pravilnikom se propisuju minimalni sigurnosni i zdrastveni uvjeti za privremena i pokretna gradilista- Kada radove izvode dva ili vise izvodaca, investitor je obavezan imenovati koordinatora zastite na radu,

jednog u fazi izrade projekta (koordinator I), a drugog u fazi izvodenja radova (koordinator II)- Koordinator I – najmanje zavrsen strucni studij tehnickog smjera sa stecenim strucnim nazivom

prvostupnik inzenjer, polozen strucni ispit, te polozen strucni ispit za koordinatora zastite na radu. Ako pravna osoba obnasa koordinaciju tada zaposlenik pravne osobe mora imati te uvjete.

- Koordinator II – najmanje zavrsen strucni studij tehnickog smjera sa stecenim strucnim nazivom prvostupnik inzenjer, polozen strucni ispit, te polozen strucni ispit za koordinatora zastite na radu. Ili zavrsen preddiplomski sveucilisni studij smjera sigurnost i zastita zdravlja na radu sa stecenim strucnim nazivom prvostupnik inzenjer, polozen strucni ispit strucnjaka zastite na radu, te polozen strucni ispit za koordinatora zastite na radu. Ako pravna osoba obnasa koordinaciju tada zaposlenik pravne osobe mora imati te uvjete.

- Imenovanje koordinatora zastita na radu ne oslobada investitora od odgovornosti provedbe zastite na radu te obaveze koordinatora ne oslobadaju odgovornosti izvodace

Plan izvodenja radova- Investitor je duzan prije uspostave gradilista osigurati plan izvodenja radova koji se sastoji od:

a) opis i shemu izvodenja radova – odredivanje granica gradilista, odredivanje i odrzavanje radnih prostorija, sanitarija, garderoba, odredivanje prometnih komunikacija, evakuacije putova, odredivanje mjesta i prostora za skladistenje, cuvanje opasnog, zapaljivog i eksplozijskog materijala), odredivanje vrsta i broja strojeva, nacin prijevoza ljudi i materijala, nacin osiguravanja smjestaja i prehrane radnika, nacin zastite radnika od pada s visina, pri iskopima zemlje, pri rusenju, mjere zastite od pozara, nacin organiziranja pruzanja prve pomoci, način obilježavanja i osiguranja opasnih mjesta, određivanje mjesta rada sa povećanim opasnostima, potrebna osobna zaštitna sredstva i zaštitna oprema, način uređanja i izvođenja privremenih el.energetskih instalacija i rasvjete

b) popis opasnih tvaric) popis posebno opasnih poslovapostupke za svaku pojedinu fazu radad) vremenski plan izvodenja – odreduje se redosljed/istovremenost izvodenja radovae) postupak uskladivanja radova sa svim izmjenama na gradilistuf) popis poslova s procjenom troskova uredenja gradilistag) popis isprav, evidencija i uputa iz zastite na radu, koje se moraju cuvati na gradilistu

17

- svaka promjena na gradilistu koja moze utjecat na zdravlje i sigurnost mora biti upisana u pla izvodenja radova

- svaki poslodavac koji izvodi radove dulje od 5 dana duzan je izraditi plan izvodenja radova i odrediti rok izvodenja radova

Prijava gradilista- Investitor je duzan prijaviti gradiliste (datum prijave, adresa gradilista, podaci o investitoru, vrsti projekta,

koordinatoru I i II, podaci o onome tko je izradio plan izvodenja, pocetak radova i trajanje radova, broj radnika i izvodaca na gradilistu) i to u slucaju:

a) Predvidenog trajanja radova duze od 30 radnih dana na kojima istovremeno radi vise od 20 radnika

b) Na kojima je predviden opseg radova od 500 osoba – dana ili vise- Investitor je duzan najmanje 8 dana prije pocetka radova prijaviti gradiliste tijelu nadleznom za poslove

inspekcije radova i dostaviti plan izvodenja radova- U slucaju posebno opasnih radova prijava gradilista se mora uciniti bez obzira na broj ljudi i trajanja radova

(iskopi dublji od 3 m i na visini visoj od 3 m, radovi s kemijski ili bioloskim tvarima, s eksplozivnim materijalima i u podrucju ionizirajuceg zracenja, u blizini energetskih vodova VN i odvijanja prometa na cestama i zeljeznici, radovi sa strojevima i uredajima s povecanom opasnosti i radovi sa skelama)

- Ako samo jedna izvodac obavlja opasne radove ili radove u trajanju duze od pet dana, isti je duzan najmanje 8 dana prije pocetka radova prijaviti gradiliste tijelu nadleznom za poslove inspekcije radova i dostaviti plan izvodenja radova

- Preslika prijave gradilista mora biti vidno izlozena na gradilistu- Prijavu je duzan investitor azurirati ako je doslo do promjena koje utjecu na rok dovrsenja radova,

uvodenjem novog izvodaca ili privremene obustave rada

24.Skele? Vrste skela? Dozvola za skele?

- skele su pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova na visini većoj od 150 cm iznad tla- moraju se graditi i postavljati prema planovima koji sadrže: dimenzije skele, sastavne elemente, sredstva

za međusobno spajanje sastavnih elemenata, način pričvršćenja skele za objekt i tlo, najveće dopušteno opterećenje, vrste materijala i njihov kvalitet, statički proračun nosećih elementa, uputstvo za montažu i demontažu; dokumentacija mora biti ovjerena od projektanta skele odnosno odgovorne osobe na gradilištu

- skele mogu postavljati i demontirati samo stručno obučeni radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom određene stručne osobe

- ispravnost skele mora se provjeravati jedanput mjesečno, poslije vremenskih nepogoda, prepravaka, oštećenja i sl., provjeravanje se upisuje u kontrolnu knjigu skele

- udaljenost skele od zida ne smije biti veća od 20 cm, čista širina poda skele ne smije biti manja od 80cm- čvrsta zaštitna ograda visine 100cm- vrste skela:

a) skele na nogarima – debljina daske 50mm, razmak nogara 200cm, najviše u 2 reda, noge skele osigurati od pomicanja

b) skele na ljestvama – za lakše građevinske radovec) konzolne (zbočene) skele - za lakše građevinske radoved) skele na stupovima – udaljenost među stupovima max 250cme) viseće skelef) noseće skele- skele za nošenje oplata, za izvođenje betonskih i armiranobetonskih radovag) metalne skele

25.Pravilnik o sigurnosnim znakovima

- Ovim pravilnikom se utvrduju obaveze poslodavca glede uporabe sigurnosnih znakova. U provedbi odredbi ovog pravilnika primjenjuje se hrvatska norma HRN 7010 graficki simboli - sigurnosni znakovi i boje

- Ovaj prailnik se ne odnosi na oznacavanje opasnih tvari te znakove koji se postavljaju za reguliranje prometa

- Govorna komunikacija – unaprijed dogovorena usmena poruka s ljudskim ili umjetnim glasom- Sigurnosni znakovi se smiju samo upotrebljavati za davanje uputa ili obavijesti. Vrste znakova su:

a) Stalni znakovi (stalni natpisi na tablicama, natpisi i sigurnosne boje za oznaku lokacije opreme za zastitu od pozara, prometni putevi sa bojom

18

b) Znakovi u odredenim situacijama (svjetlosni, akuticni signali i govorna komunikacija te rucni signali i govorna komunikacija)

- Boje na gradilištu:

Boja Znacenje ili namjena Upute i obavijest

Crvena

Znak zabrane Opasno postupanje

Alarm za opasnostNaprave za zaustavljanje,

iskljucivanje i isklapanje u nuzdiPožarna opasnost Identifikacija i mjesto

Žuta - žutonarančasta Znak upozorenja Pazite, poduzmi sigurnosne mjere

PlavaZnak za obavezno

postupanjeSpecificno postupanje ili nosite

osobna zastitna sredstva

zelenaNužni izlazPrva pomoć

Vrata, izlazi, putevi, oprema, pomagala

Nema opasnosti Vracanje u normalno stanje

- Ploce sa znakovima trebaju biti postavljene na primjerenoj visini od tla, koja odgovara liniji gledanja, uzeti u obzir postojece prepreke, mjesto postavljanja dobro osvjetljeno

- Znakovi opasnosti (trokut): opasnost od pozara, viseceg tereta, od vozila unutarnjeg prometa, od elektricne struje, neionizirajuceg zracenja

- Znakovi obaveza (okruglo, plavo): obaveza zastite oci, glave, sluha, disnih organa, nogu, ruka te obaveta uporabe zastitnog odijela, stitnika za oci i lice, zastitnog pojasa te obavezan prolaz za pjesake

- Znakovi za prvu pomoc (kvadrasti): sigurnosni tus, ispiralica za oci- Mjesta u pogonima na kojima postoji opasnost od sudara radnika s preprekama, padnu ili da se na njih

sruse predmeti moraju biti oznaceni sa zuto-crnim ili bijelo-crvenim prugama (pod 45° jednake sirine)- Rucni signali:

a) Opci znakovi (pocetak - rasirene ruke, zaustavljanje – desna u zraku, dlan naprijed, kraj- prekrizene u visini grudi)

b) Okomito kretanje (dizanje, spustanje, udaljenost)c) Horizontalno kretanje (naprijed, natrag, lijevo, desno, udaljenost)d) Opasnost (obje ruke gore s dlanovima naprijed)

26.Koje dokumente mora imati čovjek za cirkularom za drva?

a) Potvrda da je stroj ispitan, kada je ispitan - ispravab) Osposbljen za radc) Lječnički sposoban, uvjerenjed) Mora biti punoljetna

27.Pravilnik o uporabi osobnih zastitnih sredstava

- Ovim pravilnikom se utvrduju obaveze poslodavca glede osobnih zastitnih sredstva i njihovog ocjenjivanja te obavjestavanja i suradnje s radnicima

- Osoban zastitna sredstva – su sredstva koja svaki radnik drzi, nosi ili upotrebljava pri radu tako da ga stite od rizika vezanih za njegovo zdravlje i sigurnost. Tu spada i svako pomagalo ili dodatak koji ima tu svrhu

- Osobna zastitna sredstva se ne smatraju prema ovom Pravilniku:a) Obicno radno odijelob) Sredstva koja upotrebljavaju radnici spasilackih tvrtkic) Osobna zastitna sredstva za vojnike, policajced) Osobna zastitna za radnike cestovnog prometae) Sportska opremaf) Prijenosne naprave za otkrivanje opasnosti i smetnji

- Rizici pri radu koji uvjetuju uporabu osobnih zastitnih sredstava:1) FIZIKALNI

a) Mehanicki pad s visine udarac, ubod, posjekotina Vibracije Klizanje, pad u razini Lebdece i rasprkavajuce cestice

19

b) Toplinski Vrucina, vatra hladnoca

c) Elektricnid) Zracenja – ionizirajuca i neionizirajucae) Buka

2) KEMIJSKIa) Aerosoli – prasina, dim, maglab) Tekucine – razljevanje, prskanjec) Plinovi, pare

3) BIOLOSKIa) Bakterijeb) Virusic) Gljivice ili parazitid) Nemikrobski bioloski antigeni

Osobna zastitna sredstva

1) Sredstva za zastitu glave (lubanje)- Zastitne kacige (sumarstvo, graditeljstvo, industrija rudarstvo), zastitne kacige za vatrogasce- Kapuljace, marame- Sredstva za zastitu vrata – olovni okovratnici kod poslova sa ionizirajucim zracenjem- Sredstva za zastitu usi – usni cepici, skoljke, kacige s potpunom akusticnom zastitom pri radovima

presam metala, strojevima za busenje, brusenje i rezanje, u zracnim lukama, prerada drva

2) Sredstva za zastitu ociju i lica - Zastitne naocale, stitnici za lice, maske ili zasloni za poslove varenja, brusenja, obrade kamena, s

otopinama kiselina i luzina, RTG aparatima, laserima, toplinskim zracenjima

3) Sredstva za zastitu organa za disanje- Respiratori i uredaji za disanje za radove u spremnicima, industrijskim pecima, talionicke peci, bojanje

prskanjem, radovi u oknima, kanalizaciji, hladnjacama- Jednokratne zastitne maske – gdje postoji opasnost od infekcije i zaraze disnih puteva

4) Sredstva za zastitu ruku- Rukavice – zavarivanje, rukovanje ostrim predmetima od uboda, posjekotina, rukovanje kiselinama i

luzinama, sredstvima rada s prekomjernim vibarcijama, s infektivnim otpadom, na elektroenergetskim postrojenjima

- Rukavice od metalnog pletiva – rzanje, uklanjanje kostiju, proizvodnji mesnih proizvoda, zamjena nozeva na strojevima

- Rukavice ojacane olovom – poslovi oko ionizirajuceg zracenja

5) Sredstva za zastitu nogu- Zastitne cipele s neprobojnim potplatom i zastitnom kapicom – radovi u cestogradnji, armaturni,

betoniranje, na skelama, na krovu- Zastitne cipele bez neprobojnih potplata i zastitnom kapicom - Zastitne cipele s petama ili klinovima i neprobojnim potplatama – radovi na krovovima- Zastitne cipele s izoliranim potplatama – radovi na vrlo vrucim ili vrlo hladnim mjestima- Zastitne cipele koje se mogu lako skinuti – gdje postoji mogucnost rastaljenja- Zastitne cipele za zastitu gleznja

6) Sredstva za zastitu koze- Kreme i masti – proizvodnja premaza, rad na otvorenome izlozenost suncu i automehanicari izlozeni

naftnim derivatima

20

7) Sredstva za zastitu trupa i trbuha- Zastitni prsluci, kratki kaputi i pregace – za rad sa strojevima, od kemijskih tvari- Topli prsluci- Prsluci za spasavanje- Zastitne pregace pri rendgenskom zracenju, opasaci za tijela

8) Sredstva za zastitu cijelog tijela- Oprema namjenjena za sprecavanje pada sa visine ili u dubinu - Sigurnosna uzad – za sprecavanje pada u poslovima u kabinama u visokim dizalicama, u oknima i

kanalizaciji, odrzavanja gradevinskih i elektroenergetskih objekata, odrzavanje uspinjaca i zicara- Sigurnosni pojas – za pridrzavanje tijela u radovima na skelama, visokim stupovima, krovovima,

odrzavanju elektroenergetskih objekata

9) Zastitna odjeca- Zastitna odjeca – radovi s kiselinama, luznatim otopinama, proizvodnaj stakla, visokim ili niskim

temperaturama- Vatrootporna zastitna odijela – zavarivanje u skucenom prostoru, zavarivanje i rezanje elektricnim

lukom ili plinom- Neprobojne pregace – uklanjanje kostiju, radovi s rucnim nozevima- Zastitne pregace – kovanje, lijevanje, zavarivanje, obrada stakla, rukovanje kemikalijama- Pregace ojacane olovom – radovi u zoni ionizirajuceg zracenja- Zastitna oprema za rad na elektroenergetskim postrojenjima – elektroizolacijska motka, prostirka i

klijesta, elektroispitivacka motka, elektrouzemljivac- Nepromociva odjeca – na otvorenom na kisi i hladnoci, radovi s vodom pri ciscenju i pranju- Reflektirajuca odjeca – radovi pri kojom radnici moraju biti jasno vidljivi, na javnoprometnim

povrsinama

28.Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada

- Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni poslovi koje, radi sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa zadovoljavaju i posebne uvjete kao: dob, spol, stručna sposobnost, zdravstveno, tjelesno i psihičko stanje, psihofizicke i psihičke sposobnosti.

- Sposobnost radnika za obavljanje takvih poslova utvrđuje se prije rasporeda na poslove, a provjerava se u određenim rokovima odredenim ovim pravilnikom i kada to zatrazi organizacija zdrastva (medicine rada). Rok za ponovnu provjeru pocinje teci od dana koji je naznacen na zadnjoj ispravi o sposonosti

- Poslovi s posebnim uvjetima rada su: rukovanje samohodnim strojevima (buldoyderi, bageri, kombajni), strojevi za preradu i dobivanje nafte i plina, rukovanje kotlovskim postrojenjima, dizalicama na mehanizirani pogon, poslovi signaliste, ronilacki poslovi, montaza , odrzavanje i ispitivanje postrojenja iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima, podizanje skela, izrada oplata, rukovanje eksplozivom, punjenje mian, cuvanje ljudi i imovine, posao vatrogasaca, poslovi koji zahtjevaju tesko fizicko stanje (manipulacija tertom tezim od 25 kg za muske i 15 kg za zene), poslovi na kojima je radnik izlozen fizikalnim i kemijskim stetnostima.

29.Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme

- Ovaj pravilnik ureduje obaveze poslodavca i radnika u svezi s radnom opremom u uporabi. - Radna oprema:

a) Strojevi i uredaji, postrojenja i sredstva za prijevoz terte i alatab) Skele i druga sredstva za povremeni rad na visini

30.Pravilnik o zastiti radnika prilikom izlozenosti buci na radu

- Ovim se pravilnikom se utvrduju minimalno zahtjevi zastite radnika od rizika na njihovo zdravlje i sigurnost koji proizlaze o izlozenosti buci

- Fizicki parametri za prognozu rizika su:a) Vrsna vrijednost zvucnog tlaka (Ppeak) – najvisa vrijednost trenutnog zvucnog tlaka,

frekvencijski gledanob) Dnevna razina izlozenosti buci (Lex,8 h) – srednja vrijednost izlozenosti u osmosatnom radnom

danu (ukljucuje i impulse buke)

21

c) Tjedna razina izlozenosti buci (Lex,8 h) – srednja vrijednost dnevnih izlozenosti (u pet dana, osam sati dnevno)

- Ovim pravilnikom se propisuju granicne dnevne vrijednosti izlozenosti (87 dBA i 200 Pa) te upozoravajuce: gornja (85 dBA i 140 Pa) i donja (80 dBA i 112 Pa) upozoravajuca granice izlozenosti. Pri granicnoj vrijednosti treba imati na umu i smanjenje razine buke pri upotrebi osobnih zastitnih sredstava

- Smatra se da je rad ometan bukom ako su pri radovima za doticno radno mjesto premasene ekvivalentne razine buke dane ovim pravilnikom, i to za proizvodne i neproizvodne izvore buke (ventilacija, klima, promet). Npr. za najumniji rad dopusteno 45 dBA (40 dBA za neproizvodne), odnosno za fizicki rad 80 dBA (65 dBA)

- Obaveze poslodavca su:a) Utvrdivanje i procjena rizika na zdravlje i sigurnost radnika – mjerenjem dolazi do podatakab) Uklanjanje ili smanjenje izlozenosti – druge metode, radna oprema, nepravilnost koristenja,

primjena osnovnih pravila na raduc) Osobna zastitna oprema – kada primjenom osnovnih pravila zastite na radu nije smanjena

izlozenost, mora radnicim omoguciti upotrebu osobnih zastitnih sredstava (usnih stitnici, prigusenje od 21 do 36 dBA, usni cepovi, 23 do 37 dBA, otoplastika – individualna mjera korisnika u usnok kanalu)

d) Sinformiranje i osposobljavljanje radnikae) Omoguciti radniku zdrastveni pregled specijalistu medicine rada jer radi poslove s posebnim

uvjetima rada (poslovi pri kojima je radnik izlozen buci koja premasuje gornju granicu izlozenosti spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada)

31.HRN HD 60364-7-704 Elektricne instalacije zgrade, instalacije gradilista i rusilista

- BZG – blok niskonaponskih sklopnih i upravljackih uredaja za gradiliste.

Vrste sustava uzemljenja u instalacijamaa) TN sustav- Jedna tocka direktno uzemljena, a dostupni vodljivi dijelovi instalacije su zastitnim vodicima spojeni s

tom tockom. Glede odnosa nutralnog vodica i zastitnog vodica TN sustavi mogu biti:1. TN-S – u cijelom sustavu se upoterbljava zasebni zastitni vodic2. TN-C-S – u dijelu sustava se neutralni i tastitni vodic objedinjuju u jedan vodic3. TN-C – u cijelom sustava se neutralni i tastitni vodic objedinjuju u jedan vodic

b) TT sustav- Jedna tocka direktno uzemljena, a dostupni vodljivi dijelovi instalacije su spojeni s uzemljivacem koji su

elektricno neovisni o uzemljivacima sustava c) IT sustav- Svi aktivni dijelovi su odvojeni od zemlje ili su u jednoj tocki uzemljeni preko impendancije, a dostupni

vodljivi dijelovi instalacije su uzemljeni odvojeno, skupno ili na uzemljnje sustava

- Vecina gradilista se napaja iz jedne ili vise trafomatorskih stanica BZG-ova (glavni BZG koji napaja pomocne BZG-ove koji napajaju pomicnu, nepomicnu opremu) koje su dio instalacije gradevina. Tada se mogu primjeniti razliciti sustavi uzemljenja. Dodatni BZG-ovi za napajanje pomicne opreme kod svih sustava uzemljenja sadrze trenutnu diferencijalnostrujnu s proradom diferencije struje od 30 ma i nadstrujnu zastitu

Nuzna rasvjeta - Za vrijeme ispadanja normalne rasvjet treba se osigurati nuzna rasvjeta koj prije svega treba osigurati

evakuaciju ljudi (svjetlece ploce na zelenoj podlozi s bijelim natpisom izlaz, piktogrami ili strelice) i primjenu uputa i osobito je potrebna u mracnim dijelovima (sredisnji dio visokih zgrada, podzemna parkiralista)

- Mora se ugraditi na cvrstim dijelovima i osigurava se:a) Samostalnim jedinicama – preporucljivo b) Instalacijom napajanom iz akumulatorske baterije s vremenom rada barem 1 satc) Svjetiljkama s akumulatorima ili baterijama s vremenom rada barem 1 satad) Agregatom koji nako najvise 15 sek preuzima napajanje nuzne rasvjete

- Nuzna rasvjeta moze se nadopuniti elementima kao macje oci, reflektirajuce ploce

22

32.HRN U.C9.100 Dnevno i elektricno osvjetljenje prostorija u zgradama

- Norma sadrzi odredbe cija primjena treba omoguciti dobro videnje, odnosno tocno i brzo opazanje uz sto manji zamor ociju

- Bljestanje – nelagodnost ili smanjenje sposobnosti videnja ili oboje usred jakih luminacija ili kontrasta u vidnom polju

- Difuzor – naprava kojom se mijenja tok izvora svjetlosti- Svjetlosna ploha – zbir otvora na zidu, stropu i krovu namjenjenih prolazu svjetlosti- Opce osvjetljenje – osvjetljenje kojim se sto ravnomjernije osvjetljava cijela prostorija- Dopunsko osvjetljenje – dopuna osvjetljenju nekog prostora da se postigne sto bolja osvjetljenost tog

dijela prostora- Direktno osvjetljenje – osvjetljenje kod kojeg od 90 do 100 % svjetlosnog toka nekog izvora dopire do

osvjetljene ravnine. - Indirektno osvjetljenje – osvjetljenje kod kojeg najvise 10 % svjetlosnog toka nekog izvora dopire do

osvjetljene ravnine. - Osvjetljenost – omjer upadnog svjetlosnog toka na plohu i plohe tog elementa- Faktor danje svjetlosti – odnos izmedu osvjetljenosti u promatranoj tocki i vanjske osjetljenosti pod

otvorenim nebom u istom trenutku

1. Elektricna rasvjeta- Elektricno osvjetljenje izvodi se kao opce ili opce sa dopunskim osvjetljenjem- Zahtjevi koje postavljaju pojedine djelatnosti u pogledu osvjetljenosti su: vrlo malen, malen, srednji, velik,

vrlo velik i osobito velik- Osvjetljenost zavisi i od faktora refleksije podova, stropa, zidova i opreme u prostoriji

Tablica minimalno prosjecna osjetljivost samo za opce osvjetljenje sa zaruljama sa zarnom niti (a) i sa fluroscentnim cijevima

ZAHTJEVI a (lux) b (lux)Vrlo malen 30 50

Malen 50 80Srednji 80 150Velik 150 300

Vrlo velik 300 600Osobito velik - -

2. Danje osvjetljenje- Zahtjevi koje postavljaju pojedine djelatnosti u pogledu osvjetljenosti su: vrlo malen, malen, srednji, velik,

vrlo velik i osobito velik- Osvjetljenost zavisi i od faktora refleksije podova, stropa, zidova i opreme u prostoriji- Osvjetljenost od danje svjetlosti mijenja se:

a) Ovisno o dobu dana i godisnjem dobu, geografskim polozajem i vremenskim prillikamab) Ovisi o kutu upada svjetlosti (minimalni upadni kut je 24°) i udaljenosti promatrane tocke od

svjetlosne plohe, o svjetlosnoj plohi (dimenzije, materijal, odrzavanje) i faktoru refleksije podova, stropova, zidova

- Potrebne osvjetljenosti u prostorijama odreduju se razinom osvjetljenosti u luxima i faktorom danje svjetlosti

Tablica potrebnih osvjetljivosti u prostorijamaZAHTJEVI osvjetljenost (lux) Faktor danje osvjetljenosti (%)Vrlo malen 30 - 50 0.6 – 1.0

Malen 50 - 80 1.0 – 1.6Srednji 80 - 150 1.6 – 3.0Velik 150 - 300 3.0 – 6.0

23

Vrlo velik 300 - 600 6.0 – 12.0Osobito velik Iznad 600 iznad 12.0

33.Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju el. Energije

- Pravila zastite na radu u slucaju opasnosti od elektricne energije se primjenjuju za elektricna postrojenja, uporabu uredaja i instalacija:

a) Izmjenicnih struja industrijskih frekvencija nazivnih napona visih od 50Vb) Istosmjernih struja nazivnih napona visih od 120Vc) Nizih nazivnih napona ako se to posebno trazi

- Sigurnosni razmak – najmanji dozvoljeni razmak izmedu dijelova pod naponom i radnika, odnosno neizoliranog dijela alata i opreme

- Elektricni udar – stanje pri kojem covjek postaje dio elektricnog kruga i tece kroz njega struja, nastalo direktnim dodirom ili indirektnim dodirom (napon koraka, napon dodira)

- Prema stupnju opasnosti od elektricne energije za napone vece od 1 kV odreduju se tri zonea) I zona - zona slobodnog kretanja (nema posebnih zaštita, uputa, znakova itd.), dozvoljeno kretanje

svih radnika i posjetioca uz pratnju strucne osobeb) II zona - zona manipuliranja (opsluživanja) gdje spadaju elektricne prostorije postrojenja, dozvoljeno

kretanje radnicima sa zadatkom, osposobljenim radnicima i posjetioca uz obaveznu prisutnost nadzorac) III zona - zona opasnosti, prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti manjoj od sigurnosnog

razmaka. Pristup dozvoljen samo kod radova u beznaponskom stanju

- Vrste alataa) Alat klase I – zastita od elektrickog udara sadrzava osnovnu izolacija + vodljivi dijelovi alata su trajno

na masi ako dode do proboja osnovne izolacijeb) Alat klase II – zastita od elektrickog udara sadrzava osnovnu izolacija + dodatnu ili pojacanu izolacijuc) Alat klase III – je alat u kojem se zastita od elektricnog udara postize napajanjem sigurnosnim malim

naponom

- Prenosni alat je elektricni stroj na motorni ili elektromagnetski pogon konstruiran tako da alati i stroj čine cjelinu koja se može prenjesti na mjesto rada, gdje se moze drzati rukom ili odloziti

Osnovna pravila rada na siguran nacin pri rukovanju elektricnim postrojenjima iznad 1 kV- Opsluzivanje dopusteno samo osposobljenim osobama u zonama I i II- Pri obavljanju pregleda zabranjeni su bilo kakvi radovi u zoni III- Zabranjeno je priblizavanje mjestu nastanka zemljospoja na razmaku:

a) 4-5 m – u zatvorenm postrojenjimab) 8-10 m – u sklopnim postrojenjima na otvorenom prostoru

- Isklapanje se vrsi, prvo prekidac, a onda rastavljac, a uklapanje obrnutim smjerom- Zabranjeno je mjenati visokonaponske osigurace pod opterecenjem i treba se koristiti izolacijska kljesta uz

upotrebu osobnih zastitnih sredstava (izolacijske rukavice, kaciga i naocale)- Radovi u elektricnim postrojenjima (zatvorenoj prostoriji ili elektricnom postrojenju na otvorenom prostoru)

dijele se u tri kategorije: (ti radovi vrijede i za postrojenja do 1000 kV)a) Radovi u beznaponskom stanju – izvode se u prostoru gdje je svim elektricno vodljivim dijelovima,

ukljucujuci kabelske i zracne uvode, iskljucen napon i prije pocetka rada poduzete zastitne mjereb) Radovi u blizini napona – obavljaju se na udaljenosti od dijelova pod naponom jer se nije moglo

osigurati beznaponsko stanje. Radovi predstavlaju opasnost za radnike te ih se treba osigurati, upozoriti na opseg radova i kretanje

c) Radovi pod naponom – su takvi gdje se dijelovi objekta dodiruju prema propisanom postupku

- Radove na otvorenom nisu dozvoljeni kada:a) Pri nevremenu pracenim atmosferskim praznjenimab) Pri jacem vjetru (iznad 60 km/h na visini iznad 3 m)c) Kod temperatura nizih od - 18°C i visih od 35°C u hladu

- Pri pojavi jakih kisa, snijega ili magle , rukovoditelj odlucuje o nastavku i pocinjanju radova

24

- Prije pocetka radova u beznaponskom stanju mora se osigurati mjesto rada primjenom 5 pravila prema sljedecem redosljedu:

a) Isklopiti i vidljivo odvojiti od naponab) Spriječi ponovno ukljucivanjec) Utvrdi beznaponsko stanjed) Izvrsiti uzemljenje i kratkospajanjee) Izvrši ograđivanje mjesta rada od dijelova pod naponom

- U daljinsko upravljanim postrojenjima potrebno je onemoguciti i daljinsko upravljanje

- Naprave za uzemljenje i kratko spajanje postavljaju se u:1. Transformatorskim stanicama, sklopnim i razvodnim postrojenjima:

a) Na mjestu radab) Na mjestu odvajanja od napona (izmedu sabirnickog rastavljaca i prekidaca)c) Na svakoj galvanskoj dionici koja moze doci pod pogon ili se moze na njoj inducirati napon

- U beznaponskom stanju dozvoljena zamjena VN osiguraca i pregled plinskog (Bucholz) releja bez kratkog spajanja i uzemljivanja

2. Nadzemnim vodovimaa) Na jednom mjestu sto blize mjestu rada ako se radovi obavljaju samo na jednom stupub) Sa svih strana stupova ako se radovi obavljaju na jednom stupu, a priliko radova se vodovi

odvajaju na vise galvanskih jedinicac) Saa svih strana radne dionice, ako su radovi na vise stupova, a udaljenost naprava ne veca od

2 kmd) Na prvim stupovima voda na kome se radi u odnosu na krizanje s vodom pod naponom

3. Kabelskim vodovima iznad 1 kVa) Na mjestu radab) Na svim mjestima rastavljanja od napona

- Pri prelasku kabelskog u nadzemni vod obavezno uzemljavanje i kratko spajanje mjesta prelaska

- Uzemljenje i katkospajanje se vrsi zemljospojnikom ili prenosnim napravama. Izbor presjeka uzeta prenosnih naprava vrsi se u ovisnostimaksimalne struje kratkog spoja (kA) i vremenu trajanja u sekundama (npr. 1s, 10 kA, potreban presjek 50 mm2)

- Uze mora biti napravljeno od tankik bakrenih zica

- Pri radovima u blizini napona treba susjedne dijelove pod naponom osigurati od nemogucnosti njihova dodira postavljanjem izolacijskih zastitnih pregrada ili ploca. Najmanji dozvoljeni razmak izmedu dijelova pod naponom i pregrade ne smije biti manji od

kV mm Mjestoiznad 1 do 6 90 u prostorijiiznad 6 do 10 115 u prostorijiiznad 6 do 10 150 na otvorenom

iznad 10 do 20 215 u prostoriji ili na otvorenomiznad 20 do 35 325 u prostoriji ili na otvorenom

iznad 35 do 110 1100 u prostoriji ili na otvorenomiznad 110 do 220 2200 u prostoriji ili na otvorenomiznad 220 do 400 2900 u prostoriji ili na otvorenom

- Izuzetno se radovi mogu izvoditi bez pregrade ako ne postoji mogucnost njezine izolacije. U tom slucaju dijelovi pod naponom ne smiju biti na manjoj udaljenosti od:

kV mm Mjestoiznad 1 do 10 400 u prostorijiiznad 1 do 10 700 na otvorenom

iznad 10 do 35 700 u prostoriji ili na otvorenomiznad 35 do 110 1150 u prostoriji ili na otvorenomiznad 110 do 220 2300 u prostoriji ili na otvorenomiznad 220 do 400 3300 u prostoriji ili na otvorenom

- Kod radova na vodovima dijelovi pod naponom ne smiju biti na manjoj udaljenosti od:kV mm

25

do 1 800iznad 1 do 10 1200

iznad 10 do 35 1500iznad 35 do 110 2000iznad 110 do 220 3000iznad 220 do 400 4000

- Radovi na visesistemskim vodovima iznad 35 kV, dozvoljen je rad na jednom sistemu kad je iskljucen, a drugi ukljucen ako su ispunjeni uvjeti:

a) Sigurnosni razmaci nisu manji od onih za vodoveb) Uzemljenje i kratko spajanje se vrsi samo na stupu gdje se izvrsuju radovi, nije dozvoljen

istovremeni rad na vise stupova i krajevi voda ne smiju biti uzemljenic) Izvod izmedu vodnog rastavljaca i vodnog prekidaca uzemlji i kratko spojid) Ako postrojenje ima osim glavnih i pomocne sabirnice, one se moraju iskljuciti i uzemljiti

- Radovi na visesistemskim vodovima zakljucno sa 35 kV, dozvoljen je rad na jednom sistemu kad je iskljucen, a drugi ukljucen ako su ispunjeni uvjeti:

a) Sigurnosni razmaci nisu manji od onih za slucajeve bez pregradeb) Uzemljenje i kratko spajanje se vrsi samo na stupu gdje se izvrsuju radovi, nije dozvoljen

istovremeni rad na vise stupovac) Rad se obavlja pokretnom platformom (kosarom)d) Izvod izmedu vodnog rastavljaca i vodnog prekidaca uzemlji i kratko spoji

- Radovi na dijelovima objekata pod naponom dozvoljeni su ako su ispunjeni sljedeci uvjeti:a) Radnik osposobljen za siguran rad pod tim uvjetimab) Postoji odgovarajuci izolirani alat, pomocna sredstva, tastitna oprema i osobna zastitna

sredstvac) Da je izabrani postupak rada pod naponom utvrden i provjerend) Da postoje pismene upute

- Radovi pod naponom su zabranjeni:a) Ako postoji mogucnost da na mjestu rada elektricna iskra prouzroci pozar ili eksplozijub) Ako postoje uvjeti zabrane rada na otvorenom (grmljavina, temperatura, vjetar)c) Ako postoje uvjeti za ugrozavanje zivota i zdravlja jer se radne operacije ne mogu obaviti na

propisan nacin

Radovi u elektricnom postrojenju se izvode samo na temelju dokumentacije za rad. Dokumentacija za rad u elektroenergetskom postrojenju je:

a) Program rada – za slozenije radove, vise grupab) Nalog za rad – pismeno, usmeno ili putem govornih telekomunikacijskih vezac) Dozvola za rad (dopusnica) – pismeno ili putem govornih telekomunikacijskih veza. Izdaje se

za radove u beznaponskom stanju u zoni III i radove u blizini naponad) Obavještenje o završetku rada – uklonjen sav materijal, alati, radnici napustili mjesto rada,

objekt spremane) Brzojavka – daju se kratka i vazna izvjesca i upisuju se u knjigu brzojavki

Zastitna sredstva za rad u elektricnim postrojenjima- Od elektricnog udara, djelovanja elektricnog luka, produkata gorenja i pada s visine su:

1. Zastitna opremaa) Izolacijske motke (manipulacijske, mjerne, za uzemljenje), izolirana kljesta (osigurace i mjerenja) i

indikatori naponab) Izolacijska sredstva i elektromonterski alat sa izoliranim drskamac) Prenosna naprava za uzemljenje i kratko spajanjed) Sredstva za ogradivanje i izoliranje od dijelova pod naponom, oznake upozorenja i zabranee) Izolacijski tepisi, pokrivaci i postolja

26

2. Osobna zastitna sredstvaa) Izolacijske rukavice, cizme, kaljaceb) Zastitne naocale, kozne rukavice, plinske maske, sigurnosni pojas i zastitni sljem

- Transformator za odvajanje na koji se prikljucuje prenosna rucna svjetiljka ili prenosni alat, mora se nalaziti na povrsini zemlje i mora imati na VN strani kabel s utikacem. Kabel mora biti imat izolacijski plast i ne biti dulji od 1.5 m, a na strani 12 – 42 V mora imati uticnice konstrukcijski razlicite od uticnica 127 i 220 V:

34.Električna instalacija na privremenom radilištu

Koje uvjete treba ispuniti el. oprema na privremenom radilištu.- Mora odgovarati odredbama postojećih propisa o zaštitnim mjerama protiv opasnosti od električne struje u

radnim prostorijama i na gradilištima.- Kabeli moraju biti položeni tako da se onemogući mehaničko oštećivanje.- Električni uređaji i oprema moraju biti zaštićeni od atmosferskih nepogoda.- Sklopke i drugi uređaji za uključivanje i isključivanje struje moraju biti postavljeni u ormarima na

pristupačnim mjestima i opremljeni za zaključavanje u isključenom položaju.- Prijenosni uređaji koji se koriste na gradilištu moraju biti na sniženom naponu 42V- Pri noćnom radu radna mjesta na gradilištu moraju biti osvjetljena sa 75 luxa- El. svjetiljke za osvjetljavanje gradilišta mogu biti na 220V ako su izvan dohvata ruke- Prijenosne svjetiljke moraju se priključivati na 24V- El. instalacije na gradilištu smiju se pustiti u rad tek nakon provjeravanja ispravnosti zaštitnog uzemljenja

(mjerenja otpora uzemljenja).- Ispitivanje zaštitnog uzemljenja radi se 2 puta godišnje, o rezultatima otpora sastavlja se zapisnik i vodi

evidencija- Privremene elektricne vodove treba izvesti tako da se najniza tocka vodica nalazi najmanje 2,5 m visine

iznad mjesta rada, 3.5 m iznad pjesackog prolaza i 6 m iznad kolskog prolaza- Na visinama manjim od 2.5 m elektricni vodici moraju biti u cijevima ili kutijama odgovarajuce mehanicke

otpornosti

27