Zastita Na Prava Vo BIH

7/30/2019 Zastita Na Prava Vo BIH

1/133

ZATITA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

PROTECTION OF RIGHTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

1. Studija: Radna Prava

2. Studija: Ekonomska i socijalna prava

Dva pravna istraivanja o procjeni razine uskladenostidomacih zakonodavstava i prakse sa vaecim

medunarodnim standardima

Two legal studies to evaluate the level of compliance ofthe domestic legislations and practices with the

applicable international standards

1st

2nd

Study: Labor Rights

Study: Economic and Social Rights


2/133

Mart / March 2010

Miljenja izraena u ovom radu su odgovornost autora i ne odraavaju nunozvaninu politiku MPDL. / The opinions expressed in this work are the

responsibility of the author and do not necessarily reflect the official policy of MPDL.

Mrs. Aida Tanovi

IRS BiH pravna savjetnica/IDC B&H legal adviser

Autor / Author:Nikolina Obradovi

Ekspert za socio-ekonomska pitanja /Socio-economic expert

Saradnici / Assisted by:Mrs. Mira Popadi

IRS BiH pravna savjetnica /IDC B&H legal adviser

PROTECTION OF RIGHTS IN BOSNIA & HERZEGOVINA

Two legal studies to evaluate the level of complianceof the domestic legislations and practiceswith the applicable international standards

ZATITA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Dva pravna istraivanja o procjeni razine usklaenostidomaih zakonodavstava i prakse

sa vaeim meunarodnim standardima


3/133

PREDGOVOR

Ovu publikaciju bi trebalo posmatrati kao sredstvo promovisanja pristupa ekonomskim isocijalnim pravima, te da upozori, kako civilno drutvo tako i centralne/lokalne institucijeo potrebi za jednim ogovarajuim regulatornim okvirom koji garantuje adekvatan razvoj izatitu osnovnih prava u Bosni I Hercegovini.

Predstavljene pravne studije su razraene u okviru projekta Pristup pravimarada na Balkanu iz regionalne perspektive i Restitucija prava za izgradnju mira naBalkanu, finansiran od strane Advokatske komore Madrida (panija) i panske Agencijeza meunarodnu saradnju i razvoj, respektivno. Sredstva za objavljivanje i prezentacijusu takoer obezbjeena od stane Univerziteta Kantabrije (panija), koja predstavljadragocjen doprinos ove renomirane akademske institucije.

Pored objavljivanja, oba projekta obuhvataju aktivnosti vezane za pruanjeprimarne i sekundarne usluge besplatne pravne pomoi za ugroene graane u ciljuolakavanja njihovog pristupa pravdi sa posebnom panjom usmjerenom ka pravimaekonomske i socijalne prirode. Pomenute usluge se ubrajaju u okvir aktivnosti projektaPoboljanje ekonomskih i socijalnih kapaciteta i jaanje produktivne mree i

ukljuenje u trite rada, a naroito pomougroenim kategorijama, koji finansirapanska Agencija za meunarodnu saradnju i razvoj, a implementira MPDL- Pokret zamir, preko svoje lokalne partnerske NVO - Inicijativa za razvoj i saradnju (IDC/IRS) Bosnei Hercegovine.

Procjenu nivoa usklaenosti domaeg zakonodavstva i prakse sa vaeim

meunarodnim standardima, odraene na obe pravne studije, je sprovedeno od stranege. Nikoline Obradovi, ekspertice za ekonomska i socijalna prava, uz pomo ge. AideTanovi i ge. Mire Popadi, pravnih savjetnica IDC/IRS Bosne i Hercegovine.

Autorica je koristila komparativni pristup bivajui svjesna dubine i irine preprekasa kojima se suoavaju oni koji ne uivaju potpun pristup ekonomskim i socijalnim pravima,sa ciljem da se istaknu nedostaci zakonodavnog okvira i da se saine odgovarajue

preporuke upuene javnim vlastima.

Ova publikacija se obraa nacionalnim / meunarodnim organizacijama civilnogdrutva, istraivaima, pravnim strunjacima, sindikatima i javnim vlastima. Studijatakoer moe biti od interesa za iru javnost, zbog injenice da omoguava sagledavanjekompletnije slike trenutne pravne situacije u BiH u pogledu radnih i socio-ekonomskihprava.

Salvador Bustamante Aragons

MPDL Koordinator projekta za Bosnu i Hercegovinu

Mikel Crdoba Gavn

MPDL ef misije za Jugoistonu Evropu


4/133

Sadraj:

Kratak pregled 7

Radna prava u Bosni i Hercegovini

Uvod 11

Poglavlje I 131. Opi pregled 132. Trenutna situacija radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini 14

a. Prigovori 16b. Primjenjivost 18c. Uloga internih i eksternih aktera 23

Poglavlje II 261. Meunarodni mehanizmi 262. Utjecaj meunarodnih organizacija / mehanizama 313. Odnosi domaih i meunarodnih aktera u pogledu uspostavljanja

pravnog okvira radnog zakonodavstva 334. Usaglaenost sa meunarodnim standardima, naroito sa praksom

MORa o odredbama konvencija MORa 34

Poglavlje III Konani zakljuci i preporuke 37

Konani zakljuci i preporuke 37

Literatura 39Dodatak I: Spisak relevantnih ILO konvencija ratificiranih od strane Bosne i Hercegovine 40

Socio-ekonomska prava u Bosni i Hercegovini

Uvod 45

Poglavlje I 471. Opi pregled 472. Sadanja situacija u vezi sa socio ekonomskim pravima u BiH 47

3. Pravni okvir i primjenjivost propisa 544. Zakljuak 57

Poglavlje II 591. Meunarodni instrumenti za zatitu socio-ekonomskih prava 592. Primjena Europske socijalne povelje u BiH 593. Primjena Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i

kulturnim pravima u BiH 654. Kako naprijed? 695. Zakljuak 70

Poglavlje III Konani zakljuci i preporuke 72Literatura 74


5/133

7

Kratak pregled

Problematka radnih i socio-ekonomskih prava predstavlja jednu od najaktualnijih

ivotnih tema u Bosni i Hercegovini. Uestali radniki trajkovi, problemi umirovljenika,protesti razliitih skupina radi ostvarivanja radnih i socio-ekonomskih prava obiljeavajunau svakodnevnicu.

Pravni eksperti Inicijative za razvoj i suradnju u svom radu svakodnevnopomau osobama koji vode borbu za ostvarivanje radnih i socio ekonomskih prava.Pisanje ovih studija je temeljeno upravo na bogatom praktinom iskustvu pravniheksperata ove organizacije.

Ratificiranjem Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnimpravima, revidirane Europske socijalne povelje kao i ratificiranjem odreenih konvencija

Meunarodne organizacije rada, primjena, osiguranje ostvarivanja i zatita radnih isocio-ekonomskih prava postaje obveza drave Bosne i Hercegovine i svih razina vlastiu dravi. Cilj ovih studija je informirati sve zainteresirane o meunarodnim standardimau oblasti radnih i socio-ekonomskih prava na koje se Bosna i Hercegovina obvezala ikojima treba da tei, kao i postojeim propustima drave u primjeni, osiguranju i zatitiovih prava.

Obzirom da je jedan od osnovnih preduvjeta adekvatne razine primjene i zatiteradnih i socio-ekonomskih prava u drutvu bolja informiranost svih graana o ovimpravima, studije daju osnovni pregled zakonodavstva iz oblasti rada i radnih odnosai oblasti socio-ekonomskih prava, identificirajui najuestalije probleme u primjeni, tepropuste u postojeem zakonodavstvu posebno s aspekta harmoniziranosti istih srelevantnim meunarodnim instrumentima. Takoer, u ovim studijama itatelj e nai

i relevantne odredbe koje se odnose na zatitu radnih i socio-ekonomskih prava izrevidirane Europske socijalne povelje i Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim

i kulturnim pravima na koje se Bosna i Hercegovina obvezala da e primjenjivati,zajedno s objanjenjem o meunarodnim mehanizama nadzora, te nainu primjenemeunarodnih pravnih akata i ostalome.

Bolja primjena prava poinje sa boljom informiranosti svih nas.

Nikolina Obradovi

Ekspert za socio-ekonomska pitanja


6/133

RADNA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI


7/133

11


Ra

dnapravauBosniiHercegovini

Uvod

Pod radnim pravom podrazumijevamo kodeks normi i pravnih propisa koji se

odnose na reguliranje rada i radnih odnosa. Pored domaeg radnog prava, za svakudravu je znaajno i meunarodno radno pravo. Osnovne postavke meunarodnogradnog prava su temeljene na naelima univerzalnog mira, unapreenja ekonomskog i

socijalnog razvoja, te ideji socijalne pravde.

Najznaajniji i ujedno i najbrojniji akti meunarodnog radnog prava su

konvencije i preporuke Meunarodne organizacije rada, od kojih je Bosna i Hercegovinaratificirala veinu jo 1993 godine (1). Takoer, znaajne odredbe radnog prava sadriMeunarodni pakt o socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima, ratificiran od straneBosne i Hercegovine odmah nakon proglaenja neovisnosti, 06. marta 1992. godine.Usto, kao zemlja lanica Vijea Europe, Bosna i Hercegovina je 07. oktobra 2008.godine ratificirala revidiranu Europsku socijalnu povelju, koja predstavlja temeljni pravni

instrument ove institucije i ije odredbe imaju znaaj za reguliranje rada i radnih odnosasvake drave potpisnice.

Potpisivanjem i ratificiranjem ovih dokumenata, Bosna i Hercegovina se obvezalana usklaivanje domaeg zakonodavstva i prakse sa standardima definiranim ovimdokumentima. Primjena, osiguranje ostvarivanja i zatita prava po ovim meunarodnimnormama predstavlja i jedan od uvjeta u okviru procesa pridruivanja Europskoj uniji.

1 Vidi Dodatak I, relevantne Konvencije MOR ratificirane od strane Bosne i Hercegovine


8/133

13


Ra


Poglavlje I

1. Opi pregled

Kada se spomene problem radnih prava onda se prvenstveno misli naostvarivanje prava osoba u radnom odnosu sa poslodavcem, odnosno onih koji su

ugovorno vezani za odreenog poslodavca ili kompaniju. Openito se smatra da radnicikoji su ugovorno vezani za odreenog poslodavca su ustvari jednim dobrim dijelom veostvarili svoja prava, za razliku od onih koji rade na crno, odnosno nisu prijavljeni odstrane poslodavca i samim tim su uskraeni za ostvarivanje osnovnih prava vezanih zamirovinsko, zdravstveno osiguranje, pravo na plaeni godinji odmor, pravo na plaeno

bolovanje i ostalo.

Kako zbog problema uzrokovanih ratnom destrukcijom, ekonomskomtranzicijom, sporom i neefikasnom privatizacijom, Bosna i Hercegovina ima dostanisku razinu zaposlenosti i ogroman broj zvanino nezaposlenih radnika koje formalnaekonomija jo uvijek nema potencijal da apsorbira. Iz donje Tablice vidimo da svega36% od procjenjenog broja stanovnika radne ivotne dobi u Republici Srpskoj imazaposlenje dok u Federaciji BiH ovaj procent iznosi 22%, to predstavlja jako nisku

stopu zaposlenosti radnog stanovnitva.

Tablica 1: Glavni pokazatelji trita rada u BiH 2005. 2008.

2006. 2007. 2008. X-2009

Stan. 15 64 FBiH* 1.576.172 1.578.223 1.580.494 1.580.494 1.579.827

Stan. 15 64 RS** - 760.000 762.000 717.000 717.000

Broj zaposlenih BiH 644.516 654.252 669.652 689.950 -

- Federacija BiH 388.413 389.601 413.676 430.745 425.873

- Republika Srpska 242.624 248.139 258.236 259.205 -

Broj nezaposlenih

BiH***508.039 524.839 515.746 483.121 -

- Federacija BiH 347.478 362.368 367.570 345.381 351.444


Aktivno stan. BiH 1.152.555 1.179.091 1.185.401 1.173.071 -

- Aktivno stan. FBiH 735.891 751.969 781.246 776.126 777.317

- Aktivno stan. RS 384.955 392.245 392.443 392.279

Stopa aktivnosti u FBiH 0,46 0,47 0,49 0,49 0,49

Stopa aktivnosti u RS-u - 0,51 0,51 0,55


9/133

14


Stopa zaposlenosti

FBiH0,24 0,24 0,26 0,27 0,27

Stopa zaposlenosti RS - 0,32 0,33 0,36

Stopa nezaposlenostiFbiH

0,22 0,23 0,23 0,22 0,22

2006. 2007. 2008. X-2009

Stopa nezaposlenosti

RSvv 0,19 0,17 0,18

*Procjena Federalnog zavoda za statistiku

** Procjena Ankete o radnoj snazi

*** Podaci ukljuuju podatke za Brko distrikt

Izvor: Agencija za rad i zapoljavanje BiH, Agencija za statistiku FBiH, Republikizavod za statistiku RS-a, Anketa o radnoj snazi (2008.) i vlastiti izraun

Pored niske stope zaposlenosti i visoke stope nezaposlenosti (vidi Tablicu 1),Bosna i Hercegovina ima izuzetno nisku stopu aktivnosti stanovnitva, koja u FederacijiBiH prema procjenama iznosi oko 49% a u Republici Srpskoj 55%. Niska stopa

aktivnosti je jedan od glavnih indikatora visoke stope zaposlenosti u sivoj ekonomiji.Nije potrebno posebno naglaavati da radnici zaposleni u neformalnoj ili sivoj ekonomijisu uskraeni za osnovna radna prava, najee su izloeni izrabljivanju i loim uvjetima

rada. Svjetska banka (2005) na temelju LSMS ankete procjenjuje da zaposlenost uneformalnog ekonomiji iznosi 37% od ukupne zaposlenosti u 2001 i 40% u 2002.godini. U istraivanju Tongson i Yemtsova (2005) prikazano je da procent zaposlenih uneformalnoj ekonomiji u periodu izmeu 2001-04 se poveao sa 37% na 42%. Dakle,

svako provedeno istraivanje ukazuje na izuzetno visok udio sive ekonomije i rada nacrno u Bosni i Hercegovini.

Uzimajui sve naprijed navedeno u obzir, nije iznenaujue da uposlenicisvakodnevno imaju velikih potekoa u zatiti i ostvarivanju svojih prava iz radnih

odnosa. S druge strane, relikt prvog i jedinog zapoljavanja kod jednog poslodavcabez otkaza iz prolog sustava jo uvijek je prisutan u Bosni i Hercegovini i predstavljakonicu za shvaanje prava i obveza, pogotovu kod zaposlenika i onih koji traezaposlenje

2. Trenutna situacija radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je sloena drava, Daytonskim mirovnim sporazumompodijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku i Brko distrikt. Prema


10/133

15


Ra


Aneksu IV Daytonskog mirovnog sporazuma koji predstavlja Ustav Bosne i Hercegovine,

socijalna politika i radno zakonodavstvo je stavljeno u nadlenost entiteta. U Federaciji

BiH, prema njenom Ustavu ova oblast je u zajednikoj nadlenosti entitetskih i

kantonalnih razina vlasti. Dakle oblast radnog zakonodavstva je ureena propisimaentiteta.

U Federaciji BiH, propisi iz oblasti radnog zakonodavstva obuhvaaju :

Zakon o radu Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH 43/99, 32/00, 29/03)

Opi kolektivni ugovor za teritoriju Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH,

broj 54/05)

Zakon o vijeu uposlenika (Slubene novine FBiH br. 38/04),

Zakon o trajku (Slubene novine FBiH 14/00), Zakon o upoljavanju stranaca (Slubene novine FBiH 8/99),

Zakon o posredovanju u upoljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba

(Slubene novine FBiH 55 /00, 41/01, 22/05, 09/08),

Zakon o zatiti na radu (Sl. list SR BiH broj 22/90)

U Republici Srpskoj oblast radnog zakonodavstva je ureena:

Zakonom o radu Republike Srpske iz 2000. godine (proieni tekst - Slubeni

glasnik Republike Srpske, broj 55/07),

Optim kolektivnim ugovorom RS (Slubeni glasnik RS broj: 27/06 i 31/06),

Zakon o savjetima radnika (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 26/01),

Zakon o zapoljavanju (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 54/05 i 64/06),

Zakon o zatiti na radu (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 1/08),

Zakon o trajku, (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 10/98),

Zakon o zapoljavanju stranih dravljana i lica bez dravljanstva (Slubeni glasnik

Republike Srpske, broj: 97/04, 96/05 i 123/06),

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju invalida (Slubeni glasnikRepublike Srpske, broj: 98/04 i 91/06).

Na podruju Brko Disrtikta BiH oblast radnog zakonodavstva je regulirana sljedeim

propisima:

Zakon o radu Brko Distrikta (Sl. glasnik BD, broj 19/06, 19/07 i 25/08),

Zakon o zatiti na radu (Sl. glasnik BD broj, 31/05 i 35/05),

Zakon o zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl. glasnik BD, broj

33/04, 19/07 i 25/08), Zakon o zapoljavanju stranaca (Sl. glasnik BD, broj 15/09 i 19/09)


11/133

16


a. Prigovori

Prema opem propisu o radu u oba entiteta, kolektivnim ugovorom, pravilnikom

o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvrenih opimpropisom, izuzev ako to nije izriito predvieno istim propisom ili nekim drugim pravnimaktom. Izmjenama i dopunama entitetskih zakona o radu u jesen 2000. godine, odnosnodonoenjem novog Zakona o radu Republike Srpske, uvedene su liberalnije odredbes ciljem uspostavljanja fleksibilnijeg trita rada. Sadanje zakonodavstvo BiH o zatitizaposlenosti, kao i propisi o ugovorima na odreeno vrijeme, su u nekim sluajevimaliberalniji od propisa u mnogim zemljama Europske Unije. Kako se navodi u Inicijalnom

izvjetaju o primjeni Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima izjanuara 2004.godine, poslodavci u BiH se suoavaju sa manje proceduralnih potekoa isnose sline ako ne i manje trokove otputanja, u smislu kako duine otkaznog perioda,tako i otpremnine. Sve je ovo uinjeno sa ciljem da se stvori povoljnije okruenje za razvojprivatnog sektora, a na utrb prava radnika, dok su s druge strane zadrani visoki porezii doprinosi koji poskupljuju cijenu rada i mnoge poduzetnike guraju u sivu ekonomiju.

Sadanji Zakon o radu Federacije BiH, koji je donesen 1999. godine, je od

tada pretrpio dosta znaajnih izmjena i dopuna. Izmjenama i dopunama Zakona o raduiz 2000. godine brisane su odredbe vezane za obavezu sklapanja ugovora o radu upismenoj formi i uruivanja istog zaposleniku koje su do tada postojale u opem propisuo radu. Ovim zakonskim izmjenama je predvieno da ukoliko poslodavac ne uruizaposleniku ugovor o radu u pismenoj formi, poslodavac je duan dostaviti pismenu

izjavu (lanak 21a) u roku od mjesec dana uposleniku koji radi na neodreeno vrijeme,a na dan poetka rada zaposleniku angairanom na odreeno vrijeme. Obveznostzakljuivanja ugovora u pismenoj formi i dalje postoji samo kod zakljuivanja ugovora oprivremenim i povremenim poslovima (l. 137. stav 1. Zakona o radu F BiH). Vano je

naglasiti da ove zakonske izmjene nisu usaglaene sa propisom o matinoj evidenciji,kojim se precizira da je poslodavac duan svakog zaposlenika, odnosno lice koje

se obvezno osigurava na mirovinsko i invalidsko osiguranje, prijaviti na osiguranje uroku od 8 dana, za to je potrebno priloiti ugovor o radu. Isto tako, ugovor o radu jeneophodno priloiti i prilikom prijavljivanja na zdravstveno osiguranje.

Takoer, istim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH brisanesu, naalost, i odredbe o pravu zaposlenika na socijalno osiguranje, zdravstvenu zatitui ostalo, vjerojatno iz razloga to su ova pitanja regulirana posebnim propisima iz ove

oblasti. Obzirom na rairen problem evazije doprinosa za socijalno osiguranje, odnosnokrenje propisa iz ove oblasti na utrb prava radnika, neophodno bi bilo odredbe o


12/133

17


Ra


obveznosti plaanja socijalnog osiguranja ponovno unijeti u Zakon o radu. Vano jenavesti da je obveza prijavljivanja zaposlenika na zdravstveno, penzijsko i invalidsko

osiguranje, te osiguranje od nesree na poslu definirano kao obavezno prema Zakonima

o radu RS i Brko Distrikta.

Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH mijenjane su odredbeo vremenskom vaenju ugovora o radu. Prema ranijim odredbama ugovor o radu semogao zakljuiti na neodreeno vrijeme, a samo u odreenim, zakonom preciziranimokolnostima ugovor o radu mogao se zakljuiti na odreeno vrijeme. Prema sadavaeim odredbama ugovor o radu se moe zakljuivati na odreeno i neodreenovrijeme i ova odredba se, moda, i najvie kri i zloupotrebljava od strane poslodavaca.

Danas imamo situaciju da su ugovori na odreeno vrijeme pravilo, naroito u privatnom

sektoru pa ak i u dravnim institucijama. Iako je Zakonom o radu precizirano (l. 19.stav 4.) da e se ugovor o radu na odreeno vrijeme koji se zakljuuje uzastopnosa istim poslodavcem na period dui od dvije godine smatrati ugovorom o radu naneodreeno vrijeme u praksi je situacija sasvim drugaija i poslodavci, uglavnom, krenavedenu odredbu.

Zakon o radu Federacije BiH ne poznaje obvezno upoljavanje i prijemuposlenika putem javnog oglaavanja slobodnih radnih mjesta. Meutim, ovaj Zakon

se primjenjuje na radno pravni status uposlenih u nejavnom ili privatnom sektoru, aanalogno i na pojedine javne ustanove koje posebnim propisom nisu obvezne daprijem uposlenika vre putem oglasa ili konkursa. Dakle, poslodavcu je ostavljeno na

volju da upoljava radnu snagu bez primjene instituta javnog oglasa ili konkursa ili pakda to ini putem njih. Dodatan problem predstavlja to ove odredbe Zakona o raduprimjenjuje veina javnih ustanova, koje se financiraju iz javnih sredstava, a nemajuobvezu upoljavanja novih ljudi putem javnog natjeaja te to ine na netransparentannain. Krajnji rezultat ove odredbe je neravnopravan pristup zapoljavanju.

Zakonom o radu Republike Srpske ureen je postupak zakljuivanja ugovora

o radu izmeu radnika i poslodavaca, radno vrijeme radnika, odmori i odsustva, plate

i naknade i dr. U usporedbi sa opim propisom o radu Federacije BiH, opi propis oradu Republike Srpske je dosta povoljniji za zaposlenike, jer su njime definirana pravana socijalno osiguranje, obaveza javnog oglaavanja prilikom upoljavanja radnika, iostalo. Prema Zakonu, prava i obaveze radnika nastaju kad radnik, na osnovu ugovorao radu, stupi na rad kod poslodavca. Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskojje uruivanje ugovora o radu obavezno. Meutim, kao i u Federaciji BiH u praksi imamoesto krenje prava radnika od strane poslodavca. U tim sluajevima, zaposlenik ima

pravo podnijeti tubu sudu radi zatite svojih prava, gdje je rok za podnoenje tubesudu u radnim sporovima 1 godina (lanak 118 Zakona o radu). U praksi ovaj rok


13/133

18


se pokazao suvie kratkim, iz razloga to uposlenici zbog svog specifinog poloajapodreenog tube podnose samo u sluaju krajnje nude i kad iscrpe sve mogunosti

pregovaranja kako bi ostvarili svoja prava u nadanjima i pregovaranju obino proe

vie od godine. Iz ovog razloga, rok za podnoenje prijava sudu bi trebalo produiti natri godine.

b. Primjenjivost

Zakoni iz oblasti radnog zakonodavstva sadre niz odredbi koje bi trebale pruitidjelotvornu zatitu radnih prava. Meutim, problem u praksi predstavlja primjena gorenavedenih propisa, a prisutna su i svakodnevna krenja osnovnih prava zaposlenika.

Prema izvjetajima Udruenja Inicijativa za razvoj i suradnju, za razdoblje od01.04.2008 do 20.08.2009. godine, ovoj organizaciji najvei broj korisnika se javlja zbogpovreda iz radnog prava, gdje se najee radi o nezakonitim otkazima i nepotivanju

ugovora o radu, te neravnopravnom pristupu zapoljavanju.

Nepotivanje ugovora o radu

Kao jedan od estih problema kod privatnih poslodavaca, ova organizacijaje uoila problem estog neuruivanja ugovora o radu, to je posebno izraenproblem u Republici Srpskoj gdje je obveza uruivanja ugovora o radu definiranaopim propisom o radu. U praksi se vrlo esto deava da radnik pristane raditi kod

poslodavca bez ugovora o radu, odnosno na osnovu usmenog ugovora. esti susluajevi da se radnik ne sjea da li je potpisan ugovor o radu ili ne, ili nisu dobiliprimjerak istog za sebe, pa tako i ne znaju to ugovor sadri, odnosno kakva su imprava i obveze. Zbog bojazni od gubitka posla radnik se najee ne usuuje pitati za

ovaj dokument. Meutim, bez postojanja ugovora o radu, radnik ne moe biti prijavljenna socijalno osiguranje te faktiki radi neregistrirano i uskraen je za osnovna prava

iz radnog odnosa garantirana zakonom. Treba istai da je u RS esta praksa da velikibroj uglavnom privatnih poslodavaca u sluajevima kada radniku ponude ugovor o raduistovremeno kao prilog na potpis radniku dostave i bjanko sporazumni raskid radnogodnosa. To znai da poslodavac ima mogunost u svako doba da isti iskoristi i raskineugovor o radu sa radnikom bez njegovog znanja, volje niti krivice. Isto tako, vrlo estsluaj je da se radniku ne uruuje primjerak potpisanog ugovora o radu, tako da radnikvrlo malo zna o sadraju potpisanog ugovora.

Nepotivanje ugovora o radu je takoer uestao problem kako u privatnom


14/133

19


Ra


sektoru tako i u poduzeima sa dravnim vlasnitvom. Odredbe navedene u ugovoru

poslodavac esto kri, a radnik obino prelazi preko toga, jer kod i najmanje primjedbe

ostaje bez posla, koji poslije teko moe pronai kod drugog poslodavca. Uslijed teke

ekonomske situacije i problema u poslovanju, a vrloesto i zbog neodgovornostii bahatosti prema zaposlenicima, poslodavci esto nisu u mogunosti ili ne ele

redovito isplaivati plae to povlai za sobom i neuplaivanje doprinosa za socijalno

osiguranje. Na ovaj nain radnik ne samo da ostaje uskraen za svoju naknadu za

rad, zbog ega moe lako doi u situaciju da ne moe podmiriti svoje osnovne ivotne

potrebe, nego usto on i njegova obitelj zbog problema neuplaivanja doprinosa za

socijalno osiguranje nemaju pravo na plaenu zdravstvenu zatitu, kao i ostala prava

iz socijalnog osiguranja koja imaju vie dugoroni karakter. Neuplaivanje doprinosa

za socijalno osiguranje moe biti problem i u situacijama kada poslodavac redovito

isplauje plae. Naime, kako zaposlenicima nije omoguen sistem provjere uplatedoprinosa za socijalno osiguranja, zaposlenik najee sazna za ovaj problem tek

kada ostane bez posla i prijavi se na Zavod za zapoljavanje. Naime, zaposlenici

kojim nije uplaivan doprinos za osiguranje od nezaposlenosti, kada ostanu bez posla

nemaju pravo na naknadu za nezaposlenost od Zavoda za zapoljavanje niti plaeno

zdravstveno osiguranje. Takoer, neuplaivanje doprinosa za socijalno osiguranje

ukljuuje doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Prema propisima o penzijskom

i invalidskom osiguranju oba entiteta u sta osiguranja se rauna iskljuivo sta za koji

je uplaen doprinos. Obzirom da je uvjet za ostvarivanje prava na starosnu penziju u

Federaciji BiH 20 godina mirovinskog staa, a u Republici Srpskoj 20 godina staa

osiguranja, neuplaivanje doprinosa za mirovinsko osiguranje za posljedicu moe imati

nemogunost ostvarivanja prava na penziju ili zbog malog broja godina osiguranja i

prijavljivanje niske osnovice osiguranja ostvarivanje najnie ili minimalne penzije, koja

teko da moe pokriti egzistencijalni minimum.

Takoer, poslodavci esto odluku o otkazu ugovora o radu radniku saoptavaju

usmeno ili donose odluku o otkazu ugovora o radu koja vie ima formu obavijesti nego

odluke. U samom tekstu odluke se ne navode jasni razlozi prestanka ugovora o radu, nitina temelju kojih odredbi zakona i akata poslodavca, da li radnik ima pravo na otpremninu,

bez pouke ili sa pogreno danom poukom o pravnom lijeku. Zakon propisuje da se otkaz

ugovora o radu mora dati u pisanoj formi uz detaljno obrazloenje razloga za otkaz i

uz obvezno dostavljanje odluke zaposleniku. Nedostavljanje odluke o otkazu ugovora

o radu u pisanom obliku radnika dovodi u situaciju da ne moe pokrenuti odreene

postupke, niti ostvariti odreena prava, na primjer koritenje pravnog lijeka, prijavu na

Biro za zapoljavanje, podnoenje zahtjeva za ostvarivanje prava na novanu naknadu

za vrijeme nezaposlenosti, reguliranje prava na zdravstveno osiguranje i ostalo.


15/133

20


Zloupotreba ugovora o radu na odreeno vrijeme

Odredbe o ugovoru o radu na odreeno vrijeme u praksi se

esto zlorabe.Ilustrativan primjer predstavlja sluaj korisnika Inicijative za razvoj koji je radio u jednoj

privatnoj firmi punih 7 godina na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme. Firmaga je periodino, odnosno svake dvije godine odjavljivala sa evidencije PIO i ponovnoprijavljivala nakon par dana, a da to on uope nije znao. Tek po isteku posljednjegugovora o radu na odreeno vrijeme kada mu je prestao radni odnos u toj firmi korisnik

je shvatio kako su njegovi ugovori o radu izmanipulirani. Zakonom o radu F BiH l. 20.toka 7. precizira se da se vremenski razmak od 15 dana izmeu ugovora o radu saistim poslodavcem ne smatra prekidom ugovora o radu, ali to veina poslodavaca kao i

samih zaposlenika ne zna. Poslodavci zloupotrebljavaju ovu odredbu zbog otpremninejer na taj nain izbjegavaju isplatu iste. Naem korisniku nakon 7 godina neprekidnograda, (prekid je bio samo formalne prirode i u kraem trajanju od zakonom predvienog

u matinoj evidenciji PIO) nije priznato pravo na isplatu otpremnine.

Problem diskriminacije

Diskriminacija na etnikoj, rodnoj i dobnoj osnovi su najuestaliji vidovidiskriminacije prilikom zapoljavanja u Bosni i Hercegovini. Etnika diskriminacijaima svoje korijene u ratnim sukobima i prisutna je kako u javnom tako i privatnomsektoru. U nekim sluajevima diskriminacija djeluje kao rezultat smiljene politike,ili uslijed nezainteresiranosti nadlenih, da objave natjeaj za radno mjesto i putemadekvatnog oglaavanja informiraju pripadnike svih etnikih grupa o natjeaju zaposao. U mnogim izvjeima se navodi da su povratnici najugroenija skupina to se

tie etnike diskriminacije prilikom zapoljavanja posebno u javnim institucijama (2).Problem diskriminacije na etnikoj osnovi je manje prisutan u privatnom sektoru.

Meutim, rodna i dobna diskriminacija je vie zastupljena u privatnom sektorunego prilikom zapoljavanja u javnim institucijama. ene su posebno ranjiva kategorijana tritu rada. One su esto diskriminirane i na osnovu etnike pripadnosti i svojedobi. U izvjetaju EU o napretku BiH iz 2008. godine navodi se da nikakve mjere nisu

poduzete da se sagledaju problemi vezani za pristup ena tritu rada. Kao posljedica,diskriminacija radnika na osnovu spola ostaje iroko rairena, ene su i dalje premalo

2 Bosna i Hercegovina: Izvjetaj o implementaciji meunarodnog ugovora o ekonomskim, socijalnim i

kulturnim pravima, 21. Juli 2004. godine, stranica 24.


16/133

21


Ra


prisutne u poslovanjima i politici i njihove plae su openito manje nego plaemukaraca (3) Diskriminacija na rodnoj i dobnoj osnovi kao i diskriminacija osoba sa

invaliditetom je vie posljedica uvrijeenih predrasuda i nepostojanja adekvatne politike

od strane organa vlasti kako bi se cijelo drutvo senzibiliziralo o ovim problemima.

Anex IV Daytonskog mirovnog sporazuma, koji predstavlja ustav BiH, kao ientitetski ustavi (lanak II.4. Ustava BiH, lanak II.A.2 Ustava FbiH, lanak 1 i 10Ustava RS) zabranjuju nejednak tretman, odnosno diskriminaciju na temelju rase,boje koe, spola, jezika, religije, politikih ili drugih uvjerenja, drutvenog statusa ili

pripadnosti sindikatu. Zakoni o radu takoer zabranjuju sve oblike diskriminacijeprilikom zapoljavanja i na radnom mjestu. Unato eksplicitnim zakonskim odredbamakoje zabranjuju otkazivanje ugovora o radu eni za vrijeme trudnoe (lanak 53 Zakona

o radu FBiH i lanak 71 Zakona o radu RS) i diskriminaciju prilikom zapoljavanja,ena za vrijeme trudnoe rijetko dobije zaposlenje a nerijetki su i sluajevi otkazivanjaugovora o radu eni za vrijeme trudnoe. Evidentno je da nepostojanje adekvatnog

inspekcijskog nadzora i rijetko sankcioniranje poslodavaca zbog diskriminacije preputaimplementaciju antidiskriminirajuih odredbi zakona o radu samo savjesti poslodavca.

Problem neplaanja prekovremenog rada

U privatnom sektoru je dosta rairen problem neplaenog prekovremenog rada.Zbog bojazni da e izgubiti posao zaposlenici se ne usuuju odbiti da rade prekovremenoi ovaj rad je najee neplaen. Tako, mnogi radnici esto preko svoje volje rade vieod 40 sati tjedno a da im prekovremeni rad nije ni plaen. Prema vaeim zakonskimpropisima zaposlenik je obavezan da radi prekovremeno i to najvie 10 sati sedminou sluaju vie sile i iznenadnog poveanja obima posla, uz pravo na poveanu plau.Meutim, iako zaposlenik ima pravo na poveanu plau za prekovremeni rad najmanje30 posto od bruto satnice, za noni rad najmanje 30 posto, rad na dan tjednog odmoranajmanje 20 posto, te rad u dane praznika, koji su po zakonu neradni, najmanje50 posto od bruto satnice, u praksi se to gotovo i ne primjenjuje. Ovaj problem jezanemaren od strane radnikih sindikata i nadlenih inspekcija rada koji bi trebaliraditi na identificiranju, a nadlene radne inspekcije na sankcioniranju neplaenogprekovremenog rada i spreavanju zloupotreba ove odredbe od strane poslodavaca.

3 Bosna i Hercegovina. 2008 Izvjetaj o napretku. Europska komisija. 05. novembar 2008. g. str. 41.


17/133

22


lanak 143. i lanak 152. entitetskih zakona o radu

Jedan od specifinih problema koji optereuju trite rada u Bosni i Hercegovini,

odnosno njenih entiteta, predstavlja problem radnika koji su tijekom rata ostali bez posla.Prema odredbama entitetskih zakona o radu (lanak 143 Zakona o radu Federacije BiHi lanak 152 Zakona o radu Republike Srpske), predvieno je da radnici koji su tijekomrata ostali bez posla zbog nemogunosti dolaska i javljanja na posao, pod odreenimuvjetima imaju pravo na uspostavu radno-pravnog statusa, odnosno naknadu na imeotpremnine zbog nezakonitog otkaza. Obzirom da su poslodavci odbijali odluivati po

zahtjevima radnika u vezi sa uspostavom radno-pravnog statusa i obrauna i isplateotpremnine, u Federaciji BiH je uspostavljena Komisija za implementaciju lanka 143,dok se u Republici Srpskoj zahtjevi podnose posebno formiranom fondu uspostavljenom

od strane Vlade RS za ovu namjenu na iji teret pada i obveza isplate otpremnina. UFederaciji BiH, i pored injenice da su zaposlenici dobivali konane odluke komisije,isplata otpremnina je ponovno dovoena u pitanje, pa su zaposlenici bili prinueni da

vode sudske sporove i na kraju izvrni postupak radi naplate. Meutim, u najveembroju sluajeva se deava da nadleni organi donose negativna rjeenja. Usto, zbogduine trajanja postupka veina radnika je prestala da ustrajava na okonanju istihsmatrajui da je suvie vremena prolo od kada su podnijeli zahtjeve i da se vjerojatnonikada nee moi namiriti. Prema sada vaeoj zakonskoj regulativi kategorija radnikana ekanju zvanino ne postoji.

Meutim, u praksi je situacija sasvim drugaija. Sljedei primjer korisnice Inicijative zarazvoj dobro ilustrira problem primjenjivosti ovih odredaba:

Zatita na radu

Poslodavac je duan da osigura potrebne uvjete za zatitu na radu kojimse osigurava zatita ivota i zdravlja zaposlenika, da mu omogui upoznavanje sa

propisima iz oblasti zatite na radu te je duan osposobiti zaposlenika na rad na nainkoji osigurava zatitu ivota i zdravlja zaposlenika u cilju spreavanja nesree.injenica

Korisnica se u statusa zaposlenika ekanja posla nalazi od 2001.g. i do danas

nije rijeila svoj radno-pravni status. Jo uvijek je prijavljena na evidenciji PIO i

zdravstvenog osiguranja. U sudskom registru firma jo uvijek postoji, dakle, nije

brisana iz registra, ali zvanino firma ne radi. Radna knjiica se jo uvijek nalazi

u prostorijama firme. Od parninog postupka koji su pokrenuli zaposlenici tefime korisnica je odustala jer nije bila u mogunosti da snosi trokove pravnog

zastupnika. U toku su aktivnosti na pokr etanju postupka steaja nadfirmom.


18/133

23


Ra


da se na podruju Federacije primjenjuje Zakon o zatiti na radu iz 1990.g. dovoljnogovori kakva je situacija na polju zatite zaposlenika. Meutim, u zadnje vrijeme uinjeni

su pomaci u ovoj oblasti, obzirom da je Vlada Federacije utvrdila Prijedlog zakona o

sigurnosti i zdravlju na radu i uputila isti u parlamentarnu proceduru.Problem zatite na radu je ogroman jer su nesree na poslu vrlo este, a neke od njihimaju fatalan ishod. Svijest poslodavaca i zaposlenika o rizicima je niska, a zbog opekrize zaposlenici prihvaaju da rade u opasnim uvjetima bez adekvatne zatite samo dabi osigurali plau za sebe i obitelj. Vrlo esto zaposlenici koji rade na po ivot opasnimposlovima rade na crno i nisu osigurani za sluaj nesree, tako da se nakon nesree

oni i njihova obitelj suoavaju sa dodatnim problemima kako naplatiti naknadu odosiguravajue kue, odnosno naknadu tete od poslodavca. Takoer, usljed povredena radu i posljedinog gubitka radne sposobnosti radnici koji rade na crno ne stiu

pravo na invalidsku mirovinu u punom iznosu kao radnici koji su socijalno osigurani.

Sindikalne organizacije, ali i svi subjekti koji sudjeluju u ureivanju, i kontroli

nacionalne politike o zatiti na radu, zdravstvenoj zatiti i radnoj okolini (drava,poslodavci, zaposlenici i druga tijela) bi trebalo da se vie pozabave ovim problemomte da im pitanje zdravlja zaposlenika i njihove bezbjednosti na poslu bude jedna odglavnih preokupacija.

c. Uloga internih i eksternih aktera

Prema odredbama Zakona o radu oba entiteta, zaposlenici kod poslodavca kojizapoljava najmanje 15 radnika, imaju pravo formirati vijee ili savjet zaposlenika

koji e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa. Takoer, ovimzakonima je definirano pravo zaposlenika da organiziraju sindikat, slobodno se u njegaulane, kao i da istupe, a da zbog toga ne budu stavljeni u nepovoljniji poloaj kodposlodavca. Svrha vijea ili savjeta zaposlenika kao i radnikih sindikata je da titi i

zastupa interese svojih lanova i svih zaposlenika kod poslodavca.

Pravo radnika na udruivanje i kolektivno pregovaranje predstavlja model zaizgradnju povjerenja izmeu ove dvije na prvi pogled suprotstavljene strane s jednestrane poslodavca za koga se smatra da je motiviran prvenstveno na ostvarivanje profitai s druge strane radnika koji ele to bolje uvjete na radu. Interesi ove dvije strane samoprividno mogu izgledati suprotstavljene. Sutinski, interes poslodavca i radnika je isti, ato je ostvarivanje to veeg profita od poslovne aktivnosti - razina poslovne dobiti estodeterminira iznos plaa, razinu i obim novih poslovnih investicija, itd. Brojne studije su

pokazale da dinamika koja rezultira iz slobode udruivanja rezultira u poboljanju uvjetarada i time poveanju produktivnosti, dohotka i profita za sve u procesu proizvodnje.


19/133

24


Meutim, uinkovitost sindikata i radnikih vijea u zatiti prava radnika jenedovoljna. Na alost u Bosni i Hercegovini ne postoji tradicija niti stvarna kultura

sindikalnog pregovaranja. Unato mogunosti samoorganiziranja i postojanja

naslijeene sindikalne strukture ve

ina sindikalnih organizacija postoji i djeluje kaorecidiv socijalizma - iz vremena kada su sindikalne organizacije imale specifinu

ulogu determiniranu od strane drave. Glavne zajednike karakteristike sindikalnihorganizacija u zemlji je njihova birokratiziranost i neimanje aktivnog lanstva koje bimakar u maloj mjeri moglo uticati na izbor i politiku svog vodstva. Ove organizacijenemaju bazu u poduzeima tako da nije iznenaujue da rijetko uspijevaju zatiti

interese svojih lanova i ostalih radnika. Radnici zasad uglavnom istiu zahtjeve koji suvezani za ostvarenje osnovnih ekonomskih i socijalnih prava, prvenstveno onih koja setiu plaa i osiguranja. Mnogi primjeri trajkova, trajka glau i blokiranja prometnica od

strane radnika upravo ukazuju na nepostojanje dijaloga i kulture pregovaranja izmeuradnikih predstavnika i poslodavaca i drave (u ovim situacijama drava se estopojavljuje kao poslodavac), kao i neadekvatnu zatitu radnika od strane sindikalnih

organizacija.

Uloga sindikata u uvjetima trinog naina poslovanja bi sigurno trebala bitiaktivnija kada je u pitanju ostvarivanje prava zaposlenih u radnom odnosu. U vezi saovim, nuna bi bila reorganizacija sindikata, izgradnja kulture dijaloga, kolektivnogzastupanja i pregovaranja kako od strane radnikih predstavnika i sindikata, tako

i od strane poslodavaca i drave. Samo se putem istinski otvorenog, konstruktivnogdijaloga i izgradnje kulture pregovaranja moe postii ekonomsko-socijalni napredak,te zadovoljiti interesi radnika i poslodavaca.

Drava vri kontrolu zakonitosti rada poslodavca putem inspekcija rada i

poreznih inspekcija. Naalost, porezne inspekcije kontroliraju samo uplatu doprinosai rad na crno, dok inspekcije rada koje bi trebale da tite prava zaposlenika uglavnomsu nedjelotvorne. Prema navodima pravih eksperata Inicijative za razvoj i suradnju,

aktivnost inspekcije rada se uglavnom svodi na provoenje inspekcijskog nadzoras ciljem utvrivanja zakonitosti u radu, prilikom kojeg se napravi zapisnik gdje sekonstatira injenino stanje i ukoliko se utvrdi da je dolo do povreda, zaposlenikse upuuje na sud da u parninom postupku ostvaruje svoja prava. Inspekcija radabi trebala titi prava radnika a ne samo provoditi striktan nadzor zakonitosti rada saspekta provoenja zakona. U tom smislu bi bile neophodne izmjene zakona u pravcuovlaivanja inspekcija i omoguavanju njihove fleksibilnosti u radu, a sve u cilju zatite

prava radnika.

Prema Zakonu o radu, opinski sudovi su nadleni za rjeavanje sporova izradnih odnosa. Takoer, odredbama istog zakona odreen je rok od jedne godine za


20/133

25


Ra


podnoenje prijave sudu zbog povrede prava radnika, to je dosta kratko vrijeme. Kakose navodi u izvjetaju Inicijative za razvoj i suradnju za period 01.04.08 -20.08.2009.

godine est problem u sudskim sporovima iz ove oblasti predstavlja problem

nepostojanja aurne dokumentacije o redovnom obraunu, visini i isplati pla

a. Da bidokazali svoje pravo, radnici su prinueni traiti vjetaenje na ove okolnosti, to im

predstavlja dodatno financijsko optereenje.

U Republici Srpskoj poznati su sluajevi da sudovi donesu odluke kojima se tuberadnika koje su dole na red kasnije odbacuju kao neblagovremene, a sve u vremenu

kada je steajni postupak bio otvoren (trebalo je da se prekinu svi postupci na sudu i dase namirenje vri u steajnom postupku). S druge strane, sporovi za ostvarivanje pravaiz radnog odnosa traju prilino dugo, iako je zakonom propisano da su postupci iz radnih

odnosa hitni, sa vrlo kratkim rokovima, to u praksi nije sluaj. Upravo iz ovog razloga,mnogi smatraju da bi u okviru sudova trebalo formirati posebna odjeljenja za rjeavanjeradnih sporova po uzoru na neke zemlje EU.

Kroz praksu pravnih eksperata Inicijative za razvoj i suradnju uoava seproblem diskriminacije radnika koji su protiv poslodavca pokrenuli sudski postupakradi naplaivanja neisplaenih plaa i doprinosa za socijalno osiguranje. Poznati susluajevi da steajni upravnik prizna potraivanja radnika koji nisu podnosili tube sudu,a odbije da prizna potraivanje radnika koje je Okruni sud po albi poslodavca odbio

sa zahtjevom zbog neblagovremeno podnesene tube 2005. godine. Ovakvi primjeridiskriminacije i neizvravanja obveza po ugovoru o radu su posebno zabrinjavajui.


21/133

26


Poglavlje II

1. Meunarodni mehanizmi

Pravne akte na kojim se temelji meunarodno radno pravo donosi Meunarodnaorganizacija rada (u daljnjem tekstu MOR), koja je vrlo sloena meunarodna javna

organizacija. Njezino se lanstvo sastoji od predstavnika vlada, poslodavaca i radnika.MOR je formalno osnovan u okviru tadanjeg Drutva naroda, a na temelju XIII dijelamirovnog ugovora u Versaillesu i odredaba drugih ugovora o miru vezanih za I svjetskirat. Koncipiran je kao tehnika organizacija i sredstvo Drutva naroda radi ostvarivanjaopeg mira, stabilnosti i prosperiteta u svijetu. Sporazumom izmeu MOR-a i Drutva

naroda bilo je odreeno da su lanovi Drutva naroda ujedno i lanovi MOR-a. Danas jeMOR stalna organizacija drava i broji 183 lanice. Raspadom Drutva naroda, MOR je

na osnovi Povelje UN transformiran u specijaliziranu organizaciju UN. Zato je lanstvoMOR-a povezano s lanstvom UN-a. Bosna i Hercegovina postaje lanicom MOR-a1993. godine izvjestivi Generalnog direktora Meunarodnog ureda rada o prihvaanjuobveza iz Ustava MOR-a.

Najznaajnija aktivnost MOR-a je normativne prirode. Od poetka svog rada

1919. godine, usvojene konvencije i preporuke ureivale su veliki broj pitanja iz radnogprava te prava socijalnog osiguranja: zabrana prisilnog rada, iskljuenje diskriminacije,jednakost postupanja, sloboda udruivanja, problemi uposlenja, socijalne politike,pitanja kolektivnih radnih odnosa i ostalog. Bosna i Hercegovina je do danas ratificiralaveinu najvanijih konvencija MOR-a iz oblasti radnog prava, iji pregled je dat uDodatku 1.

Pored ratificiranih konvencija Meunarodne organizacije rada, Meunarodnipakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima kao i Europska socijalna povelja su

najznaajniji dokumenti koji pruaju zatitu radnih prava a koje Bosna i Hercegovinamora primjenjivati na cijeloj teritoriji.

Najira zatita ljudskih i radnih prava osigurana je Meunarodnim paktom oekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ije odredbe iz oblasti radnog pravaukljuuju:

lan 6.

1. Drave lanice ovog pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvaa pravo koje ima

svako lice na mogunost zaraivanja kroz slobodno izabran ili prihvaen rad, i


22/133

27


Ra


poduzimaju odgovarajue mjere za ouvanje ovog prava.

2. Meu mjere koje svaka drava lanica ovog pakta treba da poduzme u cilju punog

ostvarivanja ovog prava spadaju programi tehnike i stru

ne orijentacije i obuke,

politika i metodi za postizanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i

pune proizvodne zaposlenosti u uvjetima kojiovjeku garantiraju uivanje osnovnih

politikih i ekonomskih sloboda.

lan 7.

Drave lanice ovog pakta priznaju pravo koje ima svako lice da se koristi pravinim i

povoljnim uvjetima za rad koji naroito osiguravaju:

(a) nagradu koja mininalno osigurava svim radnicima:

(i) pravinu zaradu i jednaku nagradu za rad i iste vrijednosti bez ikakveraz-like, a posebno ene moraju da imaju garanciju da uvjeti njihovog radanisu gori od uvjeta koje koriste mukarci i primaju istu nagradu kao oni zaisti rad;

(ii) pristojan ivot za njih i njihovu obitelj shodno odredbama ovog pakta;

(b) higijensko - tehniku zatitu na radu;

(c) istu mogunost za sve da napreduju u svom radu u viu odgovarajuu kate-

goriju, vodei rauna jedino o navrenim godinama slube i o sposobnostima;

(d) odmor, razonodu, razumno ogranienje radnog vremena i povremena

plaena odsustva, kao i naknadu za praznine dane.

lan 8.

1. Drave lanice ovog pakta obavezuju se da osiguraju:

(a) pravo koje ima svako lice da sa drugima osniva sindikate i da se ulani u

sindikat po svom izboru, uz jedini uvjet da pravila budu utvrena od strane

zainteresirane organizacije, u cilju unapreenja i zatite ekonomskih i socijalnih

interesa. Ostvarivanje ovog prava moe biti predmet jedino ogranienja

predvienih zakonom i koja predstavljaju potrebne mjere u demokratskom

drutvu, u interesu nacionalne sigurnosti ili javnog poretka, ili zatite prava i

sloboda drugoga;


23/133

28


(b) pravo koje imaju sindikati da stvaraju udruenja i nacionalne saveze i pravo

koje ovi imaju na stvaranje meunarodnih sindikalnih organizacija ili na

ulanjivanje u njih;

(c) pravo koje imaju sindikati da slobodno obavljaju svoju djelatnost, bez drugog

ogranienja osim onog koje predvia zakon, a koje predstavlja potrebnu

mjeru u demokratskom drutvu, u interesu nacionalne sigurnosti ili javnog

poretka, ili radi zatite prava i sloboda drugoga;

(d) pravo na trajk, koje se ostvaruje prema zakonima svake zemlje.

2. Ovaj lan ne sprjeava da se vrenje ovih prava od strane lanova oruanih snaga,

policije ili dravne uprave, podvrgne zakonskim ogranienjima.

3. Nijedna odredba ovog lana ne doputa dravama lanicama KonvencijeMeunarodne organizacije rada od 1948. godine o sindikalnoj slobodi i zatitisindikalnog rada da donosi zakonske mjere koje bi naruavale ili da primjenjujuzakon na nain koji bi naruavao garancije predviene navedenom konvencijom.

lan 9.

Drave lanice ovog pakta priznaju pravo svakom licu na socijalno obezbjeenje,

ukljuujui tu socijalno osiguranje.

Bosna i Hercegovina je ratificirala odreene odredbe Europske socijalnepovelje koji se odnose na rad i radne odnose i to:

lan 1. -Pravo na rad

S ciljem osiguranja djelotvornog koritenja prava na rad, zemlje potpisnice preuzimajuna sebe:

1. da ako jedan od svojih primarnih ciljeva i odgovornosti prihvate ostvarivanje iodravanje najvieg i najstabilnijeg mogueg nivoa zaposlenosti, sa ciljem postizanja

pune zaposlenosti;2. da efikasno zatite pravo radnika da zarauje za ivot u zanimanju koje slobodno odabere;


24/133

29


Ra


3. da uspostavi ili odraava besplatne slube za zapoljavanje za sve radnike;4. da prua il promovira odgovarajue struno usmjeravanje, obuku i rehabilitaciju;

lan 2. -Pravo na pravine uvjete rada

U cilju osiguravanja efikasnog koritenja prava na pravine uvjete rada, zemljepotpisnice preuzimaju obvezu da:

1. predvide razumno dnevno i tjedno radno vrijeme, radni tjedan koji se progresivnosmanjuje u mjeri koju doputa poveanje produktivnosti i drugi relevantni faktori;

2. omogue plaene javne praznike;

3. omogue najmanje etiri tjedna plaenog godinjeg odmora4. eliminiraju rizike u inherentno opasnim ili nezdravim zanimanjima, ili tamo gdje jo

uvijek nije mogue eliminirati ili dovoljno smanjiti ove rizike, predvidjeti ili skraenjeradnog vremena ili dodatne plaene neradne dane za radnike koji se bave timzanimanjima;

5. osiguraju tjedni period odmora koji se u koliko je to mogue, poklapa sa danom

koji se tradicijom ili obiajem u danoj zemlji odnosno regiji smatra danom odmora;6. osiguraju da su radnici pismeno informirani, to prije mogue, a u svakom sluaju

najkasnije dva mjeseca nakon dana stupanja na posao, o najvanijim aspektimaugovora ili radnog odnosa;7. osiguraju da radnici koji obavljaju rad nou koriste mjere koje uzimaju u obzir

posebnu vrstu ovakvog rada.

lan 4. -Pravo na pravinu naknadu

Stav 3. da priznaju pravo radnika mukaraca i ena na jednaku plau za rad jednake

vrijednosti.

lan 5. -Pravo na organiziranje

U cilju osiguranja odnosno promicanja slobode radnika i poslodavaca da osnivajulokalne, nacionalne ili internacionalne organizacije za zatitu njihovih ekonomskih isocijalnih interesa, i da se ukljuuju u te organizacije, zemlje potpisnice se obvezujuda domai zakon nee ograniavati, niti e se primjenjivati tako da ograniava ovu

slobodu. Mjera u kojoj se garancije predviene ovim lanom odnose na policiju e seodrediti domaim zakonima i propisima. Princip koji upravlja primjenom ovih garancija


25/133

30


na pripadnike oruanih snaga i mjeru u kojoj se one odnose na osobe iz te kategorijee se jednako tako odrediti domaim zakonima i propisima.

lan 6. -Pravo na kolektivno pregovaranje

Sa ciljem osiguranja djelotvornog koritenja prava na kolektivno ugovaranje, zemljepotpisnice preuzimaju obvezu da:

1. promoviraju zajednike konsultacije izmeu radnika i zaposlenika;2. primoviraju, gdje je potrebno i pogodno, mehanizam za dobrovoljne pregovore

izmeu poslodavaca odnosno organizacija poslodavaca i organizacija radnika, saciljem reguliranja uvjeta i pretpostavki za zapoljavanje preko kolektivnih ugovora;

3. promoviraju uspostavu i koritenje odgovarajuih mehanizama pomirenja idobrovoljne arbitrae za rjeavanje radnih sporova; i priznaju

4. pravo radnika i poslodavaca na kolektivnu akciju u sluaju sukoba interesa,ukljuujui pravo na trajk, uz potivanje obaveza koje eventualno proistiu izkolektivnih sporazuma koji su ranije sklopljeni.

lan 8. -Pravo zaposlenih ena na porodiljsku zatitu

S ciljem osiguranja djelotvornog koritenja prava zaposlenih ena na porodiljsku zatitu,zemlje potpisnice preuzimaju obvezu da:

1. predvide, bilo preko plaenog odsustva ili preko adekvatnih naknada socijalne

zatite iz javnih fondova da zaposlene ene mogu uzeti dopust prije i nakonporoda, u ukupnom trajanju od najmanje 14 tjedana;

2. smatra nezakonitim da poslodavac da eni otkaz tijekom vremena od kadaobavjesti poslodavca da je trudna, do kraja porodiljskog odsustva, ili da joj da

otkaz tako da otkazni rok istjee za vrijeme tog razdoblja;3. osigura da majke koje doje svoju djecu imaju dovoljno slobodnog vremena u te

svrhe;4. regulira rad nou trudnih ena, ena koje su nedavno rodile, i ena koje doje svoju

djecu;5. zabrani zapoljavanje trudnica, ena koje su nedavno rodile i ena koje doje

svoju djecu u rudarskim poslovima pod zemljom, i svim drugim poslovima koji sunepogodni zbog svoje opasne, nezdrave ili naporne naravi i poduze-ti odgovarajuemjere da zatite prava ovih ena na zapoljavanje.

lan 12. -Pravo na socijalnu zatitu


26/133

31


Ra


S ciljem osiguranja djelotvornog koritenja prava na socijalnu zatitu zemlje potpisnicepreuzimaju obvezu da:

1. uspostave ili odravaju sustav socijalne zatite;2. odravaju sustav socijalne zatite na zadovoljavajuem nivou, koja je kao minimumjednaka onoj koja je potrebna za ratifikaciju Europskog kodeksa socijalne zatite.

lan 22. -Pravo sudjelovanja u odluivanju o radnim uvjetima i radnoj sredini i

njihovom poboljanju

S ciljem osiguranja djelotvornog koritenja prava radnika da sudjeluju u odluivanju

o radnim uvjetima i radnoj sredini i njihovom poboljanju u okviru poduzea, zemljepotpisnice preuzimaju obvezu da usvoje ili potaknu mjere koje omoguavaju radnicimaili njihovim predstavnicima da u skladu sa domaim zakonima i praksom, doprinesu:

1. utvrivanju i poboljavanju radnih uvjeta, organizacije rada i radnog okruenja;2. zatiti zdravlja i sigurnosti u poduzeu;3. organizaciji drutvenih i drutveno-kulturnih slubi i mogunosti unutar poduzea;4. nadzoru potivanja propisa o ovom pitanjima;

2. Utjecaj meunarodnih organizacija / mehanizama

Povrede radnih prava mogu biti poinjene od strane poslodavaca ali i drave.Propust drave da sprijei povrede prava ini dravu odgovornu za ove propuste. Dakle,drava je duna i odgovorna uspostaviti mehanizme zatite prava svojih graana premanaelima i u duhu ratificiranih meunarodnih dokumenata. Da bi se na drave koje neispunjavaju svoje meunarodno preuzete obveze utjecalo u okviru sustava UN postojerazliiti mehanizmi nadzora i to su: mehanizmi nadzora predvieni meunarodnim

konvencijama o ljudskim pravima, specijalne procedure koje se primjenjuju u skladusa odlukama relevantnih UN nadzornih tijela i to Komisije za ljudska prava, Potkomisijeza zatitu ljudskih prava i Kancelarija visokog komesara za ljudska prava kao posebannadzorni organ.

Mehanizam nadzora u UN sustavu koji se najvie primjenjuje je sustavizvjetavanja. Ovaj mehanizam nadzora je uvela Meunarodna organizacija rada i to je

tzv. regularni mehanizam nadzora koji se temelji na dijalogu nadlenih komiteta i dravelanice.

Ugovorna tijela, odnosno komiteti su sastavljeni od pojedinaca koji, iako


27/133

32


ih biraju strane ugovornice konvencija, djeluju u linom svojstvu. Osnovna funkcija

komiteta je nastojanje da se drave ugovornice pridravaju preuzetih obveza. Da bi tu

funkciju vrili, komiteti primaju nacionalne izvjetaje o mjerama koje drave poduzimaju

radi ostvarivanja prava koja sadre konvencije i o napretku ostvarenom u uivanju ovihprava. Izvjetaji se upuuju Generalnom sekretaru UNa koji ih dostavlja relevantnimkomitetima na razmatranje. U izvjetaju treba ukazati, u sluaju potrebe, i na inioce itekoe koje utiu na provoenje u ivot odredaba konvencije.

Funkciju nadzora nad provoenjem Meunarodnog pakta o ekonomskim,

socijalnim i kulturnim pravima vri Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava(osnovan Rezolucijom ECOSOC-a 1985/17, 28. maja 1985. godine) kojeg ini 18lanova. Ovom Komitetu, svaka drava potpisnica je duna dostaviti izvjetaj o njegovoj

primjeni u roku od godinu dana nakon potpisivanja Pakta.

Meunarodne mehanizme nadzora ne treba shvatiti kao zamjenu za nacionalne

mehanizme i mjere koje se poduzimaju u cilju primjene standarda radnih prava jer jeosnovna obveza i odgovornost svake drave lanice da omogui ostvarivanje radnihprava svih ljudi pod njenom jurisdikcijom.

Kako je uoeno da se donoenjem konvencija i preporuka postavljeni ciljevine ispunjavaju sami od sebe, MOR je uoila da meunarodne pravne standarde treba

povezati s tehnikom suradnjom kako bi se ti standardi mogli ostvarivati u razliitim iodreenim ekonomskim, socijalnim, kulturnim i drugim okolnostima. Openito se smatrada tehnika suradnja moe biti upotrebljena u velikom opsegu ako je utemeljena nadobro definiranim i autoritativnim i ope prihvaenim standardima. Ukratko, tehnikasuradnja sastoji se u pruanju materijalne pomoi MOR-a, u suradnji dunosnikai strunjaka na projektima pojedinih drava te u donoenju i primjeni meunarodnihstandarda i nacionalnog zakonodavstva, upuivanje radnika i strunjaka u industrijski

razvijene zemlje radi usavravanja. Prepoznato je da se putem tehnike suradnje moguosigurati posebno uinkovita sredstava i metode za poticanje primjene standarda.Takoer, nad provedbom tehnike suradnje postoji sistem nadzora.

Predstavnici zemalja lanica UN, odnosno MOR-a se sastaju svake godine ujunu mjesecu u enevi kako bi utvrdili i usvojili meunarodne radne standarde i diskutiralio kljunim socijalnim i radnim pitanjima. Ispred svake drave dolaze predstavnici vlade

zajedno sa svojim strunim savjetnicima, i predstavnici uposlenika i poslodavaca, ijipredstavnici mogu slobodno iznijeti svoje stavove u skladu sa instrukcijama svojihorganizacija. esto se deava da predstavnici sindikata i poslodavaca glasaju suprotno

od vladinih predstavnika iz svoje zemlje.


28/133

33


Ra


3. Odnosi domaih i meunarodnih aktera u pogledu uspostavljanjapravnog okvira radnog zakonodavstva

U Bosni i Hercegovini su uz domae pravo na snazi brojni meunarodni aktiodnosno ugovori. Prema Ustavu, meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni uskladu s Ustavom i objavljeni, ine dio unutarnjeg poretka a po pravnoj su snazi iznadzakona. Njihove odredbe mogu se mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i nain koji su unjima utvreni ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava.

U veini zemalja Zapadne Europe, primjenjuje se monistiki princip prema komedomae i meunarodno pravo ine jedinstveni sustav. U ovom sluaju, meunarodni

ugovori koje drava ratificira ne moraju se usvojiti posebnim nacionalnim zakonskimaktima i pretvaraju se u nacionalno pravo ratifikacijom. Oni automatski postaju diopravnog sustava dotine zemlje.

S druge strane, prema dualistikoj teoriji smatra se da su meunarodno i

domae pravo dva odvojena i neovisna pravna poretka. Da bi meunarodno pravopostalo obvezno i primjenjivo na podruju jedne zemlje, treba prethodno postati diopravnog poretka te zemlje. Potrebno je posebno ozakonjenje ugovora.

Danas su izvorna monistika i dualistika teorija ublaile svoja stajalitazbog upuenih prigovora. Primjena tih teorija upuena je na meusobni odnospravila domaeg i meunarodnog radnog prava. Razliita je pravna narav tih normi.Meunarodne se dijele na neposredno primjenjive (primjena ne zahtjeva poduzimanjedodatnih zakonodavnih mjera) i programske norme (sastoje se od programskih izjavaili pravila te od opih pojmova ije je znaenje neodreeno, pa se ne mogu neposrednoprimjenjivati niti se pozivom na njih pred sudom moe ostvariti neko subjektivno pravo

ili preuzeti obveza). Veina je ekonomskih i socijalnih prava meunarodnih ugovora

ureena programskim normama smatra se da je na dravi obveza da preko vladeprovodi ciljanu politiku prema postupnom ostvarivanju meunarodne norme.

Prema Aneksu IV Daytonskog mirovnog sporazuma, Europska konvencija o

ljudskim pravima i osnovnim slobodama ima direktnu primjenu u Bosni i Hercegovini.

Ustavom Federacije BiH je odreeno da sljedei instrumenti relevantni za zatituljudskih, odnosno radnih prava imaju pravnu snagu ustavnih odredaba. To su: Europskasocijalna povelja iz 1961. godine i Protokol I, Meunarodni ugovor o gospodarskim,socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. i dodatni protokoli iz 1989. godine, te Meunarodna

konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. godine, Meunarodnakonvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979. godine, Deklaracija


29/133

34


Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije temeljene navjeri i uvjerenju iz 1981. godine.

Ustav Republike Srpske takoer titi prava na rad i u vezi s radom. Odre

enoje da zaposlenima moe prestati radni odnos samo pod uvjetima utvrenim zakonom i

kolektivnim ugovorom, te pravo na zaradu po osnovu rada. Zaposleni po ovom Ustavuimaju pravo na ogranieno radno vrijeme, te na plaeni godinji odmor i odsustva,zatitu na radu, posebnu zatitu omladine, ena i invalida. Zajamena je i slobodasindikalnog organiziranja i prava na trajk, pravo na socijalnu sigurnost i socijalno

osiguranje zaposlenih i njihovih porodica, te pravo na materijalno osiguranje za vrijemeprivremene nezaposlenosti, sve pod uvjetima utvrenim zakonom.

Meunarodne konvencije legislativnog karaktera daju optimalne mogunostiza zatitu i unapreenje potivanja radnih prava. Pojedinac se u ovom sluaju prednadlenim organima moe pozvati na svoja prava i efikasno ih tititi. Ipak, kada je u

pitanju meunarodni plan, injenica je da do sada prihvaeni mehanizmi nadzora imajuogranieni domet. Regularni nadzor odnosno meunarodni nadzor koji se vri natemelju izvjetaja koje drave podnose u vezi sa primjenom ratificiranih konvencija uoblasti ljudskih i radnih prava, kao i specijalni nadzori, bilo oni koji imaju quasi-sudskikarakter, bilo oni koje sprovode relevantna tijela UNa se u principu svode na politikipritisak koji se preporukama nadlenih organa UNa vri na drave lanice.

4. Usaglaenost sa meunarodnim standardima, naroito sapraksom MORa o odredbama konvencija MORa

Bosna i Hercegovina je ratificirala ukupno 68 konvencija Meunarodneorganizacije rada koje je duna implementirati u pozitivno zakonodavstvo. Mnogeod ratificiranih konvencija se odnose na reguliranje rada, radnih odnosa i zatite na

radu u pomorskim djelatnostima, to za Bosnu i Hercegovinu trenutno nije relevantno.No, isto tako, Bosna i Hercegovina je ratificirala mnoge od najznaajnijih konvencija

Meunarodne organizacije rada relevantnih za oblast rada, radnih odnosa i zatitena radu. Moe se rei da se entitetski zakoni o radu uglavnom temelje na osnovnimnaelima usvojenih konvencija. Meutim, bilo bi potrebno osigurati vei stupanjharmonizacije propisa o radu sa usvojenim konvencijama, a time i napredak uostvarivanju veeg stupnja socijalne pravde. Ovo se prije svega odnosi na Konvencijuo plaenom godinjem odmoru br.132., Konvenciju o minimalnoj starosnoj dobi br.138.,Konvenciju o zatiti materinstva br.103., Konvenciju o jednakosti nagraivanja muke

i enske radne snage za rad jednake vrijednosti br. 100., Konvenciju o zatiti na radu izdravlju br. 155. i dr.


30/133

35


Ra


U Federaciji BiH, najnovijim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu,koji je upuen u zakonsku proceduru, predviene su i nove odredbe koje detaljnije

ureuju zabranu diskriminacije i vrste diskriminacije u oblasti rada i zapoljavanja,

zabranu uznemiravanja ili seksualnog uznemiravanja, nasilje po osnovu spola, kao isistematsko uznemiravanje na radu i u vezi sa radom ukljuujui mobing kao specifianoblik sistematskog uznemiravanja. Navedenim je predviena mogunost sudskogprocesuiranja sluajeva diskriminacije u smislu odredaba ovog zakona, gdje je teretdokazivanja na poslodavcu, te pravo na naknadu tete u sluaju osnovanosti tube.Zabrana diskriminacije u smislu nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu

u Federaciji BiH se odnosi na diskriminaciju u odnosu na uvjete za zapoljavanje i izborkandidata za obavljanje odreenog posla; uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa;obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje; napredovanje u poslu i otkazivanje ugovora

o radu. S tim da se odredbe ugovora o radu kojima se utvruje diskriminacija po nekomod ovih osnova utvruju nitavim.Takoer se predvia novi lan koji jasno propisuje da je poslodavac duan radnicima

isplatiti jednake plae za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku,spolnu, politiku i sindikalnu pripadnost. Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva serad koji zahtijeva isti stepen strune spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost i fizikii intelektualni rad.Za nepotivanje zakonskih propisa predviena je novana kazna za prekraj zaposlodavca-pravno lice, poslodavca-fiziko lice kao i odgovorno lice u pravnom licu.

Ovakvim prijedlozima zakonskih rjeenja nastojalo se, kroz jasnije i detaljnije pravnoureenje, konkretnije djelovati na unapreenju jednakosti i ravnopravnosti spolova injegovoj primjeni u ovoj bitnoj oblasti drutvenih odnosa.

Nadalje, opi propisi o radu nisu u potpunosti usuglaeni sa konvencijamaMeunarodne organizacije rada (Konvencija 29 o prinudnom radu i Konvencija 105 oukidanju prinudnog rada), kojim se zabranjuju svi oblici prinudnog ili obaveznog radau svim njegovim oblicima. Naime, lankom 32. stav 1. Zakona o radu Federacije BiH

(Slubene novine FBiH 43/99, 32/00 i 29/03) i lankom 43. Zakona o radu RepublikeSrpske (Slubeni Glasnik RS 38/00, 40/00,47/02,38/03,66/03 i 20/07) u sluaju vie

sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja posla, ako i u drugim sluajevimaneophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi due odpunog radnog vremena, odnosno da radi prekovremeno, a najvie deset sati tjedno. Ovaodredba Zakona o radu se najee zloupotrebljava od strane poslodavaca na nainda se od uposlenika esto zahtjeva da radi due od punog radnog vremena pravdajuito iznenadnim poveanjem posla. U ovakvim sluajevima gdje je radno zakonodavstvoostavilo mogunost manipulacije u vremenu velike nezaposlenosti odnosno manjka

radnih mjesta i bojazni od gubitka zaposlenja, poslodavac moe lako zloupotrebljavatipropise i rad van zvaninog radnog vremena lako pravdati pred inspekcijom rada.]


31/133

36


Vezano za Konvenciju 98 o pravima radnika na organiziranje i na kolektivnopregovaranje, u Brko distriktu ni poslije 9 godina od donoenja Zakona o radu Brko

distrikta nije donijet Opi kolektivni ugovor, odnosno sa socijalnim partnerima (sindikat

i udruenje poslodavaca) nije implementiran meunarodni standard tripartizmapredvien ovom konvencijom.

No, moe se zakljuiti da s aspekta krenja odredaba ratificiranih konvencijaMOR-a, primjenjivost propisa iz oblasti radnog prava u Bosni i Hercegovini predstavljadaleko vei problem od problema normativne usaglaenosti propisa sa Konvencijama.


32/133

37


Ra


Poglavlje III

Konani zakljuci i preporuke

Bosna i Hercegovina je nedavno ratificirala Europsku socijalnu povelju koja sadriznaajne odredbe iz oblasti radnoga prava. Stjecanjem neovisnosti, Bosna i Hercegovinaje ratificirala Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima kao i veinu

konvencija iz oblasti rada i radnih odnosa.Oblast rada i radnih odnosa je u nadlenosti bosanskohercegovakih entiteta, i propisiiz ove oblasti su u najveoj mjeri harmonizirani sa ovim meunarodnim pravnim aktima.Meutim, ono to zabrinjava je loa i nedosljedna implementacija usvojenih propisa natetu radnika. Ovo je jednim dijelom uzrokovano nepostojanjem adekvatnih institucionalnih

mehanizama i slabim kapacitetom nadlenih institucija u uvjetovanju primjene zakonskihpropisa, i s druge strane ope loom ekonomskom situacijom u zemlji koja se manifestira

kroz rast sive ekonomije i takozvanog rada na crno.

Uestalost i karakter razliitih oblika krenja radnih prava u Bosni i Hercegovinisu zabrinjavajui. Najuestaliji oblici krenja radnih prava se odnose na razne oblikenepotivanja propisa i nepotivanja ugovora o radu, krenje prava radnika neuplaivanjemobaveznog socijalnog osiguranja, neplaanja prekovremenog rada, diskriminaciju kod

zapoljavanja, loom zatitom na radu i ostalo. Da bi problem bio vei, zaposlenicinajee nisu upoznati sa svojim osnovnim pravima, pravilnici o radu im najee nisudostupni, a esti su sluajevi i da sami radnici dobrovoljno pristaju na loe uvjete rada,bez plaanja socijalnog osiguranja, odnosno rade na crno.

Bosna i Hercegovina treba u potpunosti harmonizirati propise iz oblasti rada iradnih odnosa kako isti ne bi, s jedne strane bili prepreka mobilnosti radne snage u zemlji,

i s druge strane prepreka u ostvarivanju prava radnika u zemlji. Kako propisi ne bi bilisamo mrtvo slovo na papiru, nadlena ministarstva i institucije vie napora trebaju uiniti

na dosljednijoj primjeni propisa. Da bi se u ovom uspjelo, zakonodavstvo u ovoj oblastitreba biti prije svega u potpunosti harmonizirano s meunarodno preuzetim obvezamaali na nain da ove odredbe budu jasne, lako primjenjive i harmonizirane sa drugimpropisima iz oblasti socijalne zatite. Drava, odnosno sve nadlene razine vlasti trebaju

uiniti puno vie na informiranosti kako radnika, tako i poslodavaca i njihovih predstavnikao njihovim pravima i obvezama.

Najdrastinije oblike krenja radnih prava imamo u oblasti sive ekonomije.

Realno gledajui siva ekonomija i rad na crno se mogu smanjiti samo rastom registrirane

zaposlenosti i rastom ekonomske aktivnosti u zemlji. Drava, odnosno nadlene razine vlasti,na ovom polju treba uiniti puno vie, to je i obveza drave prema odredbama Europske


33/133

38


socijalne povelje kao i Europskog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Drutva i drave u kojim se ne potuju radna prava boluju od izraenih socijalnih

problema i nestabilnosti koji uvjetuju opu politi

ku nestabilnost i time nepovoljno okruenjeza poslovne investicije i ekonomski razvoj. Potivanje, zatita i puna primjena, odnosno

ostvarivanje radnih prava u zemlji predstavlja preduvjet za razvoj gospodarstva i rastekonomske aktivnosti u zemlji. Bosna i Hercegovina ima izbor krenuti putem drutvenogi ekonomskog napretka za to je neophodna primjena i potivanje radnih prava.


34/133

39


Ra


Literatura

- Inicijativa za razvoj (01.04.08.-20.08.2009),Poboljanje ekonomskih i

socijalnih kapaciteta i jaanje produktivne mree i ukljuenja u trite rada,a naroito pomo ugroenim kategorijama.

- E/C.12/BIH/CO/1, Zakljune napomene Komiteta o ekonomskim, socijalnimi kulturnim pravima

- ICVA (jun 2009), Primjena Evropske socijalne povelje kroz zakone i praksuu BiH Sarajevo

- Uar M. i Laleta S. (2007),Konvencije Meunarodne organizacije rada skomentarima, Zagreb

- E.R. Tiongson, and R.G. Yemtsov (2005), Poverty and the labor market in

Bosnia and Herzegovina: 2001 to 2004, mimeo, Svjetska banka- S. Dedi i J. Gradaevi (2000), Temelji meunarodnog radnog prava,

Pravni centar, Fond Otvoreno drutvo BiH.- Udruenje Vaa prava BiH: Analiza propisa i stanja u oblasti radnog

prava, maj, 2006 godine- Amnesty International: Bosna i Hercegovina. Iza zatvorenih vrata: etnika

diskriminacija u zapoljavanju. AI Index: EUR 63/001/2006. januar 2006.- Bosna i Hercegovina: Izvjetaj o implementaciji meunarodnog ugovora

o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, 21. Juli 2004. godine,stranica 24.

- Bosna i Hercegovina. 2008 Izvjetaj o napretku. Europska komisija. 05.novembar 2008. g. str. 41


35/133

40


Dodatak I

Spisak relevantnih ILO konvencija ratificiranih od strane Bosne i Hercegovine

KonvencijaD a t u m

ratifikacije

C2 Konvencija o nezaposlenosti, 1919 02.06.1993.

C3 Konvencija o zatiti majinstva, 1919 02.06.1993.

C8 Konvencija o naknadi za nezaposlenost, 1920 02.06.1993.

C9 Konvencija o zapoljavanju mornara, 1920 02.06.1993.

C11 Konvencija o pravu na udruivanje (poljoprivreda), 1921 02.06.1993.

C12 Konvencija o obeteenju radnika (poljoprivreda), 1921 02.06.1993.

C13 Konvencija o upotrebi olovnog bjelila (u bojenju), 1921 02.06.1993.

C14 Konvencija o tjednom odmoru (u industriji), 1921 02.06.1993.

C17 Konvencija o obeteenju radnika (u sluaju nesree), 1925 02.06.1993.

C19 Konvencija o jednakom tretmanu (obeteenju u sluaju nesree),

192502.06.1993.

C22 Konvencija o ugovoru o zaposlenju mornara, 1926 02.06.1993.

C24 Konvencija o osiguranju u sluaju bolesti (industrija) 1927 02.06.1993.

C25 Konvencija o osiguranju u sluaju bolesti (poljoprivreda), 1927 02.06.1993.

C29 Konvencija o prinudnom ili obveznom radu, 1930 02.06.1993.

C32 Konvencija o zatiti dokerskih radnika u sluaju nesree

(revidirana), 193202.06.1993.

C45 Konvencija o zapoljavanju ena na poslovima pod zemljom, 1935 02.06.1993.

C48 Konvencija o ouvanju penzionih prava radnika migranata, 1935 02.06.1993.

C53 Konvencija o minimumu strunih sposobnosti oficira trgovake

mornarice, 193602.06.1993.

C56 Konvencija o osiguranju pomoraca u sluaju bolesti, 1936 02.06.1993.

C69 Konvencija koja se odnosi na diplomu brodskog kuhara, 1946 02.06.1993.

C81 Konvencija o inspekciji rada, 1947 02.06.1993.

C87 Konvencija o slobodi udruivanja i zatiti prava na organiziranje,

194802.06.1993.

C88 Konvencija o slubama zapoljavanja, 1948 02.06.1993.

C89 Konvencija o nonom radu ena (revidirana), 1948 02.06.1993.

C90 Konvencija o nonom radu mladih osoba u industriji (revidirana),

194802.06.1993.

C91 Konvencija o plaenom dopustu (pomoraca) (revidirana), 1949 02.06.1993.

C97 Konvencija o migraciji u svrhu zapoljavanja (revidirana), 1949 02.06.1993.


36/133

41


Ra


C98 Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje,

194902.06.1993.

C100 Konvencija o jednakom nagraivanju, 1951 02.06.1993.

C102 Konvencija o minimalnim standardima socijalne sigurnosti, 1952 02.06.1993.

C103 Konvencija o zatiti materinstva (revidirana), 1952 02.06.1993.

C105 Konvencija o ukidanju prinudnog ili obveznog rada, 1957 02.06.1993.

C106 Konvencija o tjednom odmoru u trgovini i biroima, 1957 02.06.1993.

C109 Konvencija o plaama, radnom vremenu na brodu i brojnom

stanju posade (revidirana), 195802.06.1993.

C111 Konvencija o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje,

195802.06.1993.

C114 Konvencija koja se odnosi na ugovor o zaposlenju ribara, 1959 02.06.1993.C121 Konvencija o naknadama za sluaj povrede na radu, 1964

(Raspored I sa amandmanima iz 1980)02.06.1993.

C122 Konvencija o politici zapoljavanja, 1964 02.06.1993.

C126 Konvencija o smjetaju posade na ribarskim brodovima, 1966 02.06.1993.

C129 Konvencija o inspekciji rada u poljoprivredi, 1969 02.06.1993.

C131 Konvencija o utvrivanju minimalnih plaa, 1970 02.06.1993.

C132 Konvencija o plaenom odmoru (revidirana), 1970 02.06.1993.

C135 Konvencija o radnikim predstavnicima, 1971 02.06.1993.

C136 Konvencija o zatiti od trovanja benzolom, 1971 02.06.1993.

C138 Konvencija o minimalnoj starosti, 1973 02.06.1993.

C139 Konvencija o profesionalnim kanceroznim oboljenjima, 1874 02.06.1993.

C140 Konvencija koja se odnosi na plaeno odsustvo radi strunog

usavravanja, 197402.06.1993.

C142 Konvencija koja se odnosi na razvoj ljudskih resursa, 1975 02.06.1993.

C143 Konvencija o radnicima migrantima (dopunske odredbe), 1975 02.06.1993.

C144 Konvencija o tripartitnim konsultacijama (meunarodnim radnim

standardima), 197602.06.1993.

C148 Konvencija o radnoj okolini (zagaanje vazduha, buka i vibracije),

197702.06.1993.

C155 Konvencija o zatiti na radu i zdravlju, 1981 02.06.1993.

C156 Konvencija koja se odnosi na radnike sa obiteljskim obvezama 02.06.1993.

C158 Konvencija o prestanku radnog odnosa, 1982 02.06.1993.

C159 Konvencija o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju invalida,

198302.06.1993.

C182 Konvencija o najgorim oblicima djejeg rada, 1999 05.10.2001.


37/133

SOCIO-EKONOMSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI


38/133

Socio-ekonomskapravauBosnii

Hercegovini

45


Uvod

Socio ekonomskim pravima se garantira pristup resursima, uslugama i

mogunostima neophodnim za ivot sa dignitetom. To su prije svega pravo na rad,obrazovanje, stanovanje, zdravstvenu zatitu, socijalnu zatitu, zdrav okoli i ostalo.

Osnovni meunarodni akti kojim se garantiraju socio-ekonomska prava su Meunarodnipakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je Bosna i Hercegovina ratificiralajo 1992. godine, kao i revidirana Europska socijalna povelja, ije najznaajnije odredbeje Bosna i Hercegovina ratificirala 2008. godine. Socio-ekonomska prava su koncipiranana nain da drava ima dunost potivati ih, tititi i ispunjavati.

S aspekta ispunjenja obveza, odnosno prava garantiranih Europskomsocijalnom poveljom i Meunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim

pravima, obveza lei na dravi potpisnici, to znai da je nain na koji e se ova pravaispuniti u iskljuivoj brizi svake drave. To znai da svaka drava za sebe odreujemodele socijalne zatite na nain kako to najbolje odgovara njenom politiko dravnomureenju, tradiciji, specifinim problemima koji optereuju zemlju, te odabranimpolitikim ciljevima i ostalome.

Sustav socijalne zatite u Bosni i Hercegovini je u nadlenosti entiteta, a uFederaciji BiH u podijeljenoj nadlenosti entiteta i kantona. Zbog svoje segmentiranostii neharmoniziranosti, te neadekvatnog naina financiranja socijalnog osiguranja

prema bismarkovskim naelima, sustav socijalne zatite uzrokuje nejednakosti meugraanima obuhvaenim socijalnom zatitom, dok u isto vrijeme mnoge socijalnougroene kategorije ostavlja izvan sustava. Meutim, jedna od temeljnih obvezadrave prema Meunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravimakao i Europskoj socijalnoj povelji, je garantiranje minimuma socio ekonomskih pravasvakom pojedincu koji nije u mogunosti svojim radom ili angamanom sebi osiguratiodreeni minimum. Na mnoge propuste u garantiranju socio ekonomskih prava u Bosnii Hercegovini ukazju i izvjetaji Komiteta ESKP, gdje se posebno, vie puta apeliralona Bosnu i Hercegovinu da pojaa svoje napore u borbi protiv nezaposlenosti kroz

posebno ciljane programe.

Obzirom da je Bosna i Hercegovina u upravno administrativnom smislu sloenadrava sa podijeljenim nadlenostima vezanim za oblast socio-ekonomskih prava,neophodna je bolja koordinacija razliitih razina vlasti u oblasti socijalne politike kako bise harmonizirali propisi i otklonila diskriminacija korisnika razliitih segmenata socijalnezatite u zemlji i uoile nedosljednosti i propusti u ovoj oblasti. Za uspostavljanje ovekoordinacije je, u prvom redu potrebna politika volja i opredjeljenost politike elite zaispunjavanje obveza preuzetih potpisivanjem i ratificiranjem meunarodnih pravnihakata, kao to su Meunarodnih pakt o ekonomskim i socijalnim pravima kao i Europskasocijalna povelja, ali isto tako i ustavne odredbe kako entiteta tako i drave kako iste nebi bile samo mrtvo slovo na papiru.


39/133


Hercegovini

47


Poglavlje I

1. Opi pregled

Bosna i Hercegovina je u posljednja dva desetljea prola kroz dramatinupromjenu ekonomske i drutvene strukture. Ratni sukobi u razdoblju od 1992. dokraja 1995. godine su imali razarajui efekt na cijelo drutvo, ije posljedice e se

dugo osjetiti. Ljudska stradanja, veliki broj osoba sa invaliditetom, traume preivjelih,razorene zajednice su posljedice ovog etverogodinjeg sukoba. Obzirom da u Bosnii Hercegovini nakon rata nije bilo popisa stanovnitva, toan broj stradalih u ratu jouvijek nije utvren i za sada se koriste razne procjene. No, bez obzira na ovu injenicu,poznato je da je rat uzrokovao velika pomjeranja stanovnitva unutar zemlje a znaajan

broj ljudi je iz politikih i socio - ekonomskih razloga napustio zemlju. Unato znaajnojmaterijalnoj pomoi, uloenoj od strane kako meunarodnih organizacija tako i domaihinstitucija, proces povratka u poslijeratnom razdoblju se odvijao sporo i u nedovoljnomobimu. Zbog svega spomenutog, zajednice koje su postojale prije rata se tekoobnavljaju. Unitenje drutva, tolerancije i suivota, razaranje obitelji i zajednica tederogiranje drutvenih vrijednosti i uobiajenog naina ivota su najtraginije posljedicesukoba koje se oito ne mogu izbrisati u kratkom vremenskom roku.

Tijekom ratnih sukoba industrija BiH doivjela je potpuni kolaps, i veinaindustrijskih kapaciteta oteena je ili potpuno unitena. Direktna materijalna iekonomska teta se procjenjuje na 50-60 milijardi US$, to znai da je gotovo potpunounitena veina proizvodnih kapaciteta (1). Proces ekonomske tranzicije u Bosni iHercegovini poeo je relativno kasno, tek nakon rata i njegovih razarajuih

uinaka po ukupnu privredu zemlje i njezino stanovnitvo. Kako zbog problema

uzrokovanih ratnom destrukcijom, ekonomskom tranzicijom, sporom i

neefikasnom privatizacijom, Bosna i Hercegovina ima ogroman broj zvanino

nezaposlenih radnika koje formalna ekonomija jo uvijek nema potencijal da

apsorbira tako da oni zaposlenje nalaze u neformalnoj ili sivoj ekonomiji.

2. Sadanja situacija u vezi sa socio ekonomskim pravima u BiH

Pravo na rad predstavlja jedno od osnovnih socio-ekonomskih prava koje jena alost mnogima u Bosni i Hercegovini uskraeno. Iz donje Tablice 1 vidimo da odukupnog procjenjenog stanovnitva radne ivotne dobi od 15 do 65. godine, u 2008.

godini je svega 27% u Federaciji BiH i 36% u Republici Srpskoj bilo u radnom odnosu.

1 UNDP Izvjetaj o humanom razvoju 2007: Socijalna ukljuenost u Bosni i Hercegovini, st. 22.


40/133

Hercegovini

48


Tablica 1: Glavni pokazatelji trita rada u BiH 2005. 2008.

2005. 2006. 2007. 2008. X-2009

Stan. 15 64 FBiH* 1.576.172 1.578.223 1.580.494 1.580.494 1.579.827

Stan. 15 64 RS** - 760.000 762.000 717.000 717.000Broj zaposlenih BiH 644.516 654.252 669.652 689.950 -

- Federacija BiH 388.413 389.601 413.676 430.745 425.873


Broj nezaposlenih

BiH***508.039 524.839 515.746 483.121 -

- Federacija BiH 347.478 362.368 367.570 345.381 351.444


Aktivno stan. BiH 1.152.555 1.179.091 1.185.401 1.173.071 -

- Aktivno stan. FBiH 735.891 751.969 781.246 776.126 777.317

- Aktivno stan. RS 384.955 392.245 392.443 392.279 -

Stopa aktivnosti u FbiH 0,46 0,47 0,49 0,49 0,49

Stopa aktivnosti u RS-u - 0,51 0,51 0,55 -

Stopa zaposlenosti

FBiH0,24 0,24 0,26 0,27 0.27

Stopa zaposlenosti RS - 0,32 0,33 0,36 -


FbiH 0,22 0,23 0,23 0,22 0.22


RS- 0,19 0,17 0,18 -

* Procjena Federalnog zavoda za statistiku

** Procjena Ankete o radnoj snazi

*** Podaci ukljuuju podatke za Brko distrikt

Izvor: Agencija za rad i zapoljavanje BiH, Agencija za statistiku FBiH, Republiki

zavod za statistiku RS-a, Anketa o radnoj snazi (2008.) i vlastiti izraun

Kao to se moe oekivati, Bosna i Hercegovina ima dosta visok broj registriranenezaposlenosti. Kao to se vidi iz Tablice 1, u 2008. godini, stopa nezaposlenosti u Republici

Srpskoj iznosi 18% a u Federaciji BiH 22 %. No, jo vie zabrinjava injenica da je oko50% radno sposobnog stanovnitva u oba entiteta ekonomski neaktivno, to znai da sene vode u evidenciji zaposlenih niti nezaposlenih. Visoka stopa neaktivnosti je jedan odindikatora veliine sive ekonomije i takozvanog rada na crno u Bosni i Hercegovini. Smatrase da veliki broj osoba koje su registrirane kao nezaposlene radi u sivoj ekonomiji, nato ukazuju mnoge studije i ankete. Prema izvjeu Svjetske banke iz 2005. godine, udio

neslubenoga sektora u ukupnoj zaposlenosti u BiH poveao se s 37% na 42% u razdobljuod 2001. 2004. godine, rastui s 41 na 49% u RS-u i s 33 na 36% u Federaciji BiH.


41/133


Hercegovini

49


Kompletni statistiki podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti u Bosni i Hercegoviniza 2009. godinu jo uvijek nisu kompletirani. No, prema izvjetaju Ombudsmena BiH za

2009. godinu navodi se da trenutno socijalno-ekonomsko stanje u dravi se odraava

na poveanjenezaposlenosti, sa tendencijom njenog daljnjeg rasta i posebno poga

amlade ljude, a indirektno se odraava i na prava djece i uivanje porodinog ivota.

Posebno zabrinjava odsustvo programa za zapoljavanje mladih.

Oblast socijalne zatite je od iznimnog znaaja za ostvarivanje socio-ekonomskihprava u svakoj zemlji. Ona ukljuuje oblast socijalnog osiguranja temeljenog na radnom

odnosu kao to je osiguranje za nezaposlenost, mirovinsko i invalidsko osiguranje izdravstveno osiguranje, te oblast socijalne pomoi koja treba da obuhvati socijalnougroene kategorije stanovnitva preko razliitih programa.

Najznaajniji segment socijalnog osiguranja i socijalne zatite u Bosni iHercegovini predstavlja mirovinsko i invalidsko osiguranja. Iz donje Tablice 2 vidimo da

je u Bosni i Hercegovini na kraju 2008. godine bilo 551.974 umirovljenika, to predstavlja14% procjenjene populacije (2).

Tablica 2: Odnos umirovljenika i osiguranika u Federaciji BiH i Republici Srpskoj

godina

Federacija BiH Republika Srpska

Umirovljenici Osiguranici Umirovljenici /

Osiguranici

Umirovl

Zastita Na Prava Vo BIH

Documents

Transcript of Zastita Na Prava Vo BIH