Percepcija

2002. - Ruby otkriće proteina osjetljivog na promjene svjetlosti (percepcija vremena) Mckenny- otkrio receptor za osjet hladnog 2004. Nobelova nagrada za otkrića na području percepcije

Pozitivna psihologija – ispituje optimalno ljudsko funckioniranje. Cilj je otkriti i promicati one faktore koji omogućuju pojedincima i zajednicama da se razvijaju.Prepoznavanje vs. dosjećanje – možemo nešto prepoznati, no ako to nismo organizirali nećemo to moći reproducirati.

Povijest Psiha-grč. Dah, vjetar APA- američka udruga psihologa Psihologija je prije bila dio filozofije, a zatim medicine, danas sve više postaje

znanost o funkcioniranju mozga i sve je bliža computer science-u Naziv ‘znanstvena psihologija’ je kriv jer psihologija je znanost sama po sebi psihologija je prvo počela kao psihofizika percepcije Wundt – prvo pitanje psihologije je kako percipiramo svijet Ozbiljna psihologija počinje percepcijom – to je prvi kontakt s okolinom

Psihofizika Područje psihologije koje se bavi odnosom između objektivno mjerljivih karakteristika

podražaja i osjeta koje oni izazivaju Jednostavni opažaji ili osjeti su doživljaji koji nastaju djelovanjem podražaja na

osjetne organe Nastaju podraživanjem osjetnih receptora i prijenosm osjetnih informacija u središnji

živčani sustav

Kognicija (prije korišten naziv ‘mentalna aktivnost’) odnosi se na usvajanje, pohranu, transformiranje i korištenje znanja sve se rjeđe koristi naziv „mentalna aktivnost“ 11.9.’56. Počinje kognitivna psihologija(na MIT= Massachusets Institute for

Technology simpoziju), a sredinom 90-tih 75% sveučilišnih psihologa se smatra kognitivnim psiholozima(zbog kognitivističkog pristupa)

Kognitvni procesi napredovanje informacija kroz sustav u seriji stupnjeva od podražaja do odgovora

Shema (koristi se i naziv shemeta) Kognitivna struktura, mreža asocijacija koje organiziraju i vode perceptivne procese

koji su temelj pamćenja. Sheme se nekad nazivaju:

Okvirima referencije Filtrima – jer prigušavaju najveći dio inputa ( onaj dio koji je suvišan),

a propuštaju u daljnju obradu samo određenu vrstu informacija temeljene su na iskustvu dakle, djeluju već u perceptivnoj fazi, ali i te kako na to kako ćemo organizirati inf.

1

Kognitivne sheme smanjuju kognitivno opterećenje nove informacijke se automatski uspoređuju sa starim 2 procesa:

Akomodacija – mijenjamo sheme da pristaju podacima Asimilacija – mijenjamo podatke da pristaju shemama

Osnovni dio svakog osjetnog sustava je receptor. Da bi nešto bilo podražaj, mora nas podražiti, moramo imati receptore za to i mora biti

dovoljno jak da reagiramo, te mora ležati u rasponu naše mogućnosti percipiranja. PERCEPT – rezultat procesa percipiranja, integracija je najznačajnije svojstvo. Naš mozak integrira informacije iz različitih osjetila, povezuje ih s pamćenjem o

prošlim događajima i planira akcije na temelju tako obrađenih informacija. Ukupno uzevši, naš osjetni sustav nije loš.

Pragovi1. SUBLIMINALNI INTENZITET – ispod praga, limena

- ispod praga osjetljivosti dolazi do sumacije (ako je duža izloženost podražaju ili on dolazi na veću površinu postoji mogućnost da ga osjetimo), prema teoriji detekcije signala postoji kontinuirana osjetljivost- što je intenzitet slabog podražaja jači, veća je vjerojatnost da ćemo ga osjetiti)

3. APSOLUTNI PRAG – smatra se da on počinje kad se reakcija na podražaj javlja u 50% slučajeva,

4. FIZIOLOŠKI PRAG – supraliminalni podražaji kojih nismo svjesni zbog adaptacije (ali možemo postati svjesni npr. pritisak stolca na naša bedra)

5. PRAG SVJESNOSTI – podraživanje je iznad fiziološkog limena, ali ga nismo svjesni jer smo usmjereni na neko drugo podraživanje (razine svjesnosti) -dokaz za asocijativnu povezanost mozga. Priming – neko podraživanje kojeg nismo bili svjesni, ali je utjecalo ma neko kasnije procesiranje (kao nekakva priprema)

u centru pažnje imamo samo jedan proces (iako u isto vrijeme imamo više njih) uz svijest vežemo radnu memoriju – kratkoročno polaganje informacija u mozak

Postoji pitanje postoji li više svijesti ili samo jedna- Freud- postoji svjesno, predsvjesno i nesvjesno, predsvjesno bi bilo ispod praga svjesnosti

Psihologija je počela kao psihofizika percepcije (Wundt)- kad je riječ o percepciji onda su odgovori izravno ili neizravno ovisni o aktivnosti senzornih organa- to znači da bez osjetnih organa nema osjeta, pa ni precepcije.

OSJET NIJE ISTO ŠTO I PERCEPT(opažaj)- razlika je samo u složenosti (čisti osjeti se često mogu dobiti samo u laboratoriju) – opažaj ujedinjuje osjet i percepciju

Opažaji se razlikuju po svojoj složenosti i stupnju diferenciranosti Kad se radi o pojedinačnom atributu (intenzitet ili kvaliteta) govorimo o osjetu ili

jednostavnom opažaju PERCEPCIJA- psihofiziološki proces kroz koji senzorni input (ulaz) dobiva

značenje ( monisti kažu da je samo fiziološki-misle da nema ništa osim materijalnih podražaja u osnovi svih pa i najviših funkcija, a dualizam da je psihološki i fiziološki -misle da postoji i psihičko koje je nadređeno materijalnom)

2

Perceptivni proces počinje podraživanjem receptora djelujućim senzornim inputom, a obično završava svjesnim doživljajem smislenog percepta.

Oko nas je puno potencijalnih podražaja od kojih neki ne djeluju zbog praga, a neki zbog naše usmjerenosti na druge podražaje (za percepciju je uvijek nekoliko faktora u igri- sva su osjetila uključena)

Ljudi imaju uglavnom slabija osjetila od životinja, ali bolje ih kombiniraju Opažaji nisu statični završni rezultat perceptivnog procesa već funkcioniraju

dinamički jer svaki percept vodi u novi perceptivni proces- to traje sve dok ne zaspimo jer su oči stalno u pokretu da bi percipirale(kad gledaš nepomično u neku točku nakon nekog vremena ništa više ne vidiš jer nema novih podataka- deprivacija osjeta)

Percepti i doživljaji vezani uz njih ‘zapisuju’ se kao informacije u pamćenje i predstavljaju dio smislenih okvira referencije, odnosno, iskustva, koji se stalno razvijaju i mijenjaju, te imaju presudan utjecaj na buduće perceptivne procese

Naša sposobnost da izvučemo značenje(dekodiranje senzornog inputa) iz osjeta zavisi od prethodnog iskustva s tim podražajem

OSJET je podražajna energija kodirana u elektrokemijske impulse (da bismo izvukli značenje, moramo dekodirati senzorni input)

Način na koji živo biće dobiva znanje o okolini je najvažnije pitanje adaptivnog ponašanja

Dobivanje značenja zahtijeva ekstrakciju informacija iz šarolikosti energije iz okoline- samo one podražajne energije koje pobuđuju neku reakciju organizma imaju vrijednost znaka-zato se percepcija ponekad definira kao proces ekstrakcije informacija iz okoline

Dio informacija koji objektivno postoji je izvan naših osjetnih mogućnosti (infracrveno, ultraljubičasto i sl.)

Preživljavanje nedostatak podraživanja u kritičnim fazama razvoja perceptivnog sustava najčešće

uzrokuje nepovratno oštećenje percepcije učenje definiramo kao proces kojim informacije postaju dio pamćenja rezultati učenja olakšavaju daljnju ekstrakciju ingormacija, jer pohranjene informacije

postaju modeli prema kojima se znakovi procjenjuju Najsloženiji kognitivni proces je mišljenje – odvija se za vrijeme rješavanja problema

i također implicira upotrebu znakova i modela ako organizam brzo ekstrahira informacije onda to nije težak problem; što je problem

teži potencijalna informacija postaje sve teže dostupna, sve je apstraktnija, zahtjeva sve više razmišljanja

Što je perceptualni set širi i kompleksniji, organizam može više informacija ekstrahirati iz okoline

Adaptivno ponašanje nužno započinje perceptivnim procesima, ali oni se ne odnose na pasivno primanje informacija iz okoline već se osnivaju na akivnoj konstrukciji podražajnih informacija.

PERCEPCIJA I HIP(HUMAN INFORMATION PROCESING) HIP je omogućila pojava kompjutera koji je omogućio:

1. Nov način eksperimentiranja-došlo je do revolucije pojavom kompjutera(prije je bio tahistoskop-npr.u sredinu ekrana stavimo točku-tzv. Polje fiksacije, i potom se mjeri vrijeme reakcije za okolna polja, pa je moguće naći oštećenja vida i sl. –to mogu i kompjuter i tahistoskop, kompjuter vjerojatno bolje

3

2. Simultana obrada velikog broja podataka+ brzina-mjerenje korelacija faktorskom analizom(nešto kao kvantiteta prelazi u kvalitetu)

3. Simulaciju psihičkih procesa(postavljanje modela- promjenom ključnih postavki za model(promjenom vrijednosti parametara jednadžbe) mijenja se skup rezultata tj. Simuliraju se određeni psihički procesi)

a. Komp se programira da daje odgovore na neki input- dobivaju se artificijelni podaci- usporedbom podataka dobivenih na ispitanicima s artificijelnim podacima utvrđuje se koji model procesiranja informacija najbolje pristaje realnim podacima, tj. Koja je struktura procesa u osnovi nekog fenomena

Teorija informacija- primijenjena grana koja se bavi informacijskim sustavima(proučava prijem, obradu, pohranu i prijenos informacija)

HIP- općenito analogija između ljudske i kompjutorske obrade podataka s naglaskom na mehanizmima koji operiraju na simboličkim strukturama

Kibernetika- znanost o upravljanju sustavima(feedback)

Razvoj teorije informacija i kibernetike je ujedinio psihologe i inženjere na problemima vojne psihologije u II svjetskom ratu-npr. Testiranje jesu li ljudi oboljeli od PTSP- a ili glume zbog rente =razvijanje psihometrijskih metoda

Došlo je do naglog razvoja radarske, nautičke i avio-opreme i sve više se uočavala sličnost u kibernetici, teoriji informacija i ljudskom procesiranju-opet do izražaja dolaze tvoje intelektualne sposobnosti. To znači da ljudi procesiaju informacije donekle slično kao i kompjuteri.

INFORMACIJA- znanje ili novost koja reducira nesigurnost(povećava vjerojatnost da smo u pravu)

Prijem informacije zahtijeva veću aposteriornu vjerojatnost u vezi s nečim o čemu smo imali samo apriornu informaciju, koja je točna samo po slučaju

Informacija se izražava/mjeri u bitovima-1 bit=ima/nema, tj.mogućnost je smanjena na 1; 2 bit= 4 mogućnosti smanjujemo na 2, 5 bit= 25 , smanjujemo sa 32 mogućnosti na 1…

Informacija je mjera reda u sustavu i suprotna je pojmu entropije(nereda, neizvjesnosti)

Informacija se odnosi na smanjenje nereda Savršena entropija je kad nema nikakve informacije(tablica slučajnih brojeva -nema

šablone, nemoguće je predvidjeti rezultate). Čovjek ne može napraviti savršenu entropiju

Što nosi više informacija, brojke ili slova(pitanje je sad, oh!)? Slova jer ih ima više. Poruka je redundantna(preobilna) ako sadrži manju količinu informacija od

maksimalne-maksimalna količina informacija je kad imamo točno onoliko informacija koliko trebamo, a sve manje od toga znači da ima više entropije, npr. Maja jede slatko, crveno voće koje se zove jabuka. To ima manje bitnih informacija od nebitnih, odnosno, to je redundancija

Redundancija je potrebna zbog šumova u komunikacijskom kanalu i unutarnjih šumova(oscilacija dinamičke ravnoteže).

Preobilne informacije su potrebne za razumijevanje(djeca, starci..) Možemo ispustiti svako 3. slovo, a da ne izgubimo značenje

4

Redundancija je potrebna da nam olakša prijem informacija-da se ne umaramo pokušavajući shvatiti informaciju

Digitalni prijenos zauzima manje bitova od auditornog-u auditornom ima više šumova(slanje sms-ova ili zvanje na mob dok je buka)

Gardner objašnjava dobru formu: dobri su sklopovi redundantni zato što su cjeline visoko prediktivne iz bilo kojeg dijela, za razliku od lošeg, siromašnog sklopa (kvadrat vs. Mrlja)- to možeš povezati s geštaltističkim zakonima percepcije, konkretno, sa zakonom dobre forme. Mantra je savršena redundancija jer nema ništa novo - što je sustav pravilniji ima više redundancije- veća ja mogućnost predviđanja

Količina redundancije ovisi o predznanju i efikasnosti centralnog procesora primatelja poruke (razlika je kod djece i staraca)i važnosti točnosti prijenosa informacije

U transmisiji informacija postoji šum (unutarnji i vanjski) Entropija je iznos neizvjesnosti u sustavu. Kako entropija raste, elementi sustava su

nezavisniji, teže su predvidljivi jedan na osnovu drugoga, manje je pravila i ograničenja

Lost in translation-gubljenje informacija prevođenjem

AKTIVNOST PERCEPCIJE Čovjek ne reagira na podražaje iz okoline pasivno čekajući podražaje već sam

traži nove i kompleksne podražaje, ponekad čak svjesno riskirajući(ponekad tražimo pozitivan stres)

soba bez krova (pokus) traže ljude da pričekaju unutra – većina će se početi penjati da vidi što je preko

Maddijev experiment- 3 grupe studenata u različitim situacijama:1. Slušala dosadno predavanje o planu grada2. Slušala zanimljivo predavanje o kulturi u SAD3. Mogli su raditi bilo kaj samo da sjede Nakon toga su dobili neke slike od kojih su morali napraviti priču, ocjenjivala se originalnost, razlikovala se samo prva grupa-bili su najoriginalniji-nedostatak vanjskog podražaja ih je inspirirao.Nezavisna varijabla – zanimljivost ( tretman), zavisna – orginalnost i novost.

Senzorna deprivacija- djelomična ili potpuna lišenost podražaja Brain washing-menticid-kad je input drastično reduciran ili potpuno eliminiran,

senzorni sustav ne funkcionira normalno i proizvodi poremećene opažaje(obrambeni mehanizamu deprivaciji je usvajanje novih svjetonazora-prihvaćanje serviranih informacija)-vojska, sekte (prvo izolacija, pa deprivacija(hrane, sna....),pa tzv. ‘bombardiranje ljubavlju’ ili vrbovanje), terorizam(prvo deprivacija- fizički dril pa ‘bombardiranje mržnjom’)

*Patricia Hearst Jednako kao što premalo podražaja onemogućuje optimalno funkcioniranje tako i

preopterećenost senzornih kanala ometa efikasno reagiranje na okolinu Nisu sve fatamorgane produkt lišenosti podražaja – u Meksičkom zaljevu zbog

vremenskih uvjeta vidimo dvostruku sliku

UTJECAJ NIVOA SLOŽENOSTI ZADATKA

Klasično kratkoročno pamćenje- samo zadržavanje informacija(skladište), ako se s tim nešto i radi- radno pamćenje

5

Obrada vođena podacima

Obrada vođena pojmovima

Radno pamćenje po suvremenim teorijama predstavlja bit inteligencije(fluidna) Ima indicija da neke osobe (i shizofrene) imaju teškoća u odabiru između senzornih

ulaza koji se međusobno natječu-zbog toga dolazi do njihovog povlačenja u manje zbunjujući unutarnji svijet

Kod shizofrenika niža aktivnost dijela korteksa zaduženog za radno pamćenje Arousal- nivo pobuđenosti determiniraju u prvom redu podražaji iz okoline, ali i naša

kognitivna(razmišljanje) i afektivna aktivnost(raspoloženje, motivacija) Optimalna razina ugodnog podraživanja razlikuje se od čovjeka do čovjeka i ovisno o

situaciji(interindividualno i intraindvidualno) te kod istog čovjeka ovisno o situaciju Endogeni i egzogeni opijati - isti su receptori i učinak Razine aktivnosti (kortikalne pobuđenosti, Kontinuum pobuđenosti):

Koma, dubok san, plitki san, polubudnost, budnost, pažnja, pozornost, vrlo usmjerena pozornost, panika

Pozornost = pažnja fokusirana na neki sadržaj Ljudi se razlikuju po efektima vanjskog podraživanja na njihovu razinu pobuđenosti i

njihovu efikasnost kognitivnog funkcioniranja Ista razina podražaja kod jedne osobe dovodi do niske pobuđenosti(slabo podražljiv

središnji živčani sustav), a kod drugih do visoke razine pobuđenosti(labilni središnji živčani sustav)+ situacionizam(ovisi o situaciji)

Lako pobudljive osobe bolje funkcioniraju u uvjetima sniženog stupnja podraživanja i obratno

Iako se pobuđenost prvenstveno veže uz uzlazni aktivacijski retikularni sistem(ARAS) odnosi se na ukupnu kortikalnu aktivnost

Introvertima treba manji podražaj

Društveno introvertiPonašanje

EkstrovertiKoličina alkohola

Pobuđenost izazvana vanjskim podražajima nije ograničena samo na središnji živčani sustav jer retikularna formacija šalje pobuđujuće impulse i u periferni mišićni sustav i autonomni živčani sustav preko limbičkih struktura i hipotalamusa

Ljudska kognitivna aktivnost predstavlja neprekidan tok povratnih sprega jer perceptivne procese prate mišljenje, emocionalni doživljaji, motorne i sekretorne reakcije koje uvjetuju, ali su i uvjetovane perceptivnim procesima

6

SENZORNO PAMĆENJE

KRATKOROČNOPAMĆENJE

DUGOROČNOPAMĆENJE

-introvertima treba puno manje vanjske stimulacije:

+

AffectIntrovert ekstrovert

-Low stumulation high

KAPACITET SENZORNIH KANALA Intenzivno se istražuje broj bitova(količina informacija koju čovjek može

transmitirati(osjetiti i percipirati) i zatim pohraniti u dugoročno pamćenje Ta su istraživanja vođena na temelju psihofizičkih istraživanja koja su se bavila

odnosom psihičkog i fizičkog, no sad su i fizički podražaja i percepcija svedeni na istu mjeru-bit

ULAZ -Hz IZLAZ 50 100150200250

Kad bi imali 5 ispitanika i davali im podražaje zvukova koji se međusobno jednako razlikuju(recimo 50, 100,150,200,250 Hz)i to svakome ispitaniku po 100 podražaja svake visine pomiješano i tražili ih prepoznaju, kad bi svi sve pogodili onda bi svi rezultati bili 100 upisani u dijagonalu kvadrata na čijoj jednoj strani bi bile upisane visine podražaja a na drugoj broj pogodaka, a ako dolazi do manjih ili većih grešaka onda je raspršenje oko te dijagonale manje ili veće…

Što više tonova za razlikovanje više je grešaka bez obzira na raspon u kojem se oni nalaze

Kontrabas ima veliko tijelo, a violina malo jer se krivulje jednake glasnoće razlikuju Naš kapacitet senzornih kanala je između 2 i 3 bita(u okusu imamo 4 kategorije-2 bita

informacija)

Kapacitet-ne možemo beskrajno povećavati broj transmitiranih informacija zbog ograničenog kapaciteta senzornih kanala Prosječan čovjek dobro razlikuje 6 različitih tonova Za glasnoću- 5 kategorija Za okus 1.9 bita Za položaj točke na kontinuumu- 3.3 bita Kožna osjetila- 2-3 bita

100100

100100

100

7

Položaj točke u kvadratu-4.5 bita(22,6 kategorija) Dodavanjem novih dimenzija (kanala) ne udvostručujemo broj bitova (nema linearnog

porasta)[6 bita je 64 kategorije, a 7,2 oko 150 kategorija] Kapacitet radnog pamćenja (ispod 3 bita) može limitirati kapacitet senzornih kanala Dobro percipiramo jer istovremeno koristimo sve senzorne modalitete Kaže jedan ferovac da za okus ima 16 bitova i da je Zare puko. Pa sad vi učite na

vlastitu odgovornost jer zeko zna

PAMĆENJE I PERCEPCIJA Predočavamo na temelju percipiranog Singularnost –modularnost-> Danas prevladava pogled na mozak kao skup modula,

stoga se pri poboljšanju jednog modula ne može očekivati generalni rast uspješnosti Moduli su međusobno povezani- jedni pripremaju output koji je input za neke druge Slučaj N.A. -oštećeno verbalno, a ostalo vizualno pamćenje i metamemorija (nema

novog dugoročnog pamćenja) Suprotan pristup je paralelno distribuirano procesiranje/ konekcionizam Molarna jednakost- molekularna nejednakost: na temelju različitih modula ili

strategija se postiže isti ukupni rezultat(pamćenje, inteligencija, percepcija)- iako postoji molekularna nejednakost(različiti moduli), može se biti jednako uspješan (primjer- chunkovi-različite su strukture-veći od pojedinačnih čestica, ali ih se jednaki broj može zapamtiti kao i pojedinačnih čestica ili primjer fluidne i kristalizirane inteligencije- jedno se smanjuje, a drugo povećava)

CHUNK – gromada koja u sebi ima više informacija koje procesiramo kao jednu

PAŽNJA Pažnja je psihički konstrukt, za razliku od arousala(=budnost), koji je fiziološki

konstrukt Arousal imamo dok smo živi, to je bilo kakva moždana aktivnost Arousal je općenito aktivnost ili spremnost za aktivnost temeljena na razini

senzorne podraženosti, te razinama hormonalne, sekretorne i mišićne aktivnosti Uže značenje u psihologiji je kortikalna pobuđenost temeljena na podraženosti

senzornog aparata posredovanoj nižim moždanim strukturama poput retikularne formacije

Pažnja je pojava utjecaja na perceptivne procese, prvenstveno kroz davanje prednosti određenom senzornom inputu, tzv. selektivnosti pažnje koja je bitna za psihologiju propagande

Drugi važan aspekt pažnje je njen kapacitet i distribucija tog kapaciteta U potpunom središtu pažnje možemo u određenom trenutku imati samo jedan tok

informacija u našem radnom pamćenju Na periferiji pažnje može se istodobno javiti još nekoliko tokova misli Cocktail- party fenomen=

1. Uvijek je u pričuvi mali dio slobodnog kapaciteta pažnje za važne događaje u okolini, npr. Jak zvuk, bljesak, izgovoreno naše ime...

2. Cherry tako imenuje pojavu da možemo pratiti govor jednog čovjeka u mnoštvu glasova. To omogućuju kontekst (procesuiranje vođeno pojmovima), redundantnost jezika, fizička pozicija govornika i distinktivna svojstva glasa Ključni pojmovi:

1. Paralelno-serijalno procesuiranje- kad istovremeno radimo više stvari 2. Time sharing- brzo prebacivanje pažnje između 2 vrste procesuiranja

8

Objašnjenje cocktail- party fenomena=> slušno dekodiranje( npr. U slušalicu lijevog uha dolazi signal i šum. Kad šum dosegne razinu signala, gubi se signal, tj. Govor. Kad u desno uho zadamo isti šum, ponovno se čuje signal, jer se izvor šuma "pomaknuo"

Za točnu percepciju zvuka manje smeta šum koji je pomaknut u prostoru, nego onaj koji dolazi iz izvora signala.

Na smjer pažnje djeluju još i raspoloženje i emocije

New Look- naziv za pokret 1940- ih i 50- ih u istraživanju i tumačenju kognitivnih procesa kojima je bila naglašena uloga emocija i motivacije

Oni su razvili istraživanja kognitivnog stila, perceptivne obrane i perceptivne senzitivizacije, te sličnih konstrukata

Općenito, emocije djeluju ne samo na percepciju preko pažnje, nego i na dosjećanje. Kod anksioznih ljudi više djeluju na pažnju, jer je usmjerena na ono što nas plaši i

zbog toga anksiozni ljudi imaju višu razinu pobuđenosti. Anksioznost nije optimalno stanje- javlja se kad nam je razina pobuđenosti prevelika(npr. prevelika trema)- tada nas sprječava u pravovremenoj i adekvatnoj reakciji

Kod depresivnih djeluje na dosjećanje, posebno na dosjećanje pozitivnih stvariKognitivni stilovi

1. Kognitivni stila) Kognitivna impulzivnost= nepromišljenostb) Kognitivna refleksivnost= promišljenost

- Oba se stila mjere se testovima gdje je sukob brzine i točnosti1. Ibsonova spirala- kroz nju moramo brzo provesti neki predmet sa što manje dodira2. Niz oštećenih sličica(može i mutnih), moramo pogoditi što prikazuju3. Mreža kojoj su na križanju crta točkice i treba ih spojiti- Impulzivni ljudi će imati puno grešaka, ali će im biti potrebno kratko vrijeme,

refleksivni će imati malo grešaka na štetu vremena, a oni kojima je oboje loše trebaju psihološku pomoć.

2. Kognitivni stila) Ovisnost o poljub) Neovisnost o polju

- Testira se strukturom u kojoj su osvijetljene crte (okviri i jedna crta u sredini koju moramo pomicati okretanjem kotača). Mora se postići da ta crta bude u okomitom položaju, neovisno o položaju okvira. Ljudi koji se više oslanjaju na kinestetičke informacije su brži i točniji, tj. neovisni o polju

Perceptivna obrana- Među normalne riječi umetnute su emocionalno relevantne (tu su 2 riječi, a reakcija

slijedi kad one nestanu i na mjestu jedne od njih pojavi se točka). Ako su te riječi neugodne, duže nam treba da ih prepoznamo. Visoko anksiozni ljudi kraće reagiraju na prijeteće riječi od normalnih, a kod neutralnih riječi nema razlike u reakciji- to znači da su anksiozni bili više usmjereni na negativne riječi

- Stav je također bitan kod usmjeravanja pažnje:- W. James 1890. " S čime se slažem, tome poklanjam pažnju"- to ide od nesvjesnog filtriranja informacija do namjernog usmjeravanja

pažnje i to je u srži mentalnog setaPerceptivna senzitivizacija

9

- Povezana je s našim perceptivnim setom- ako imamo neko očekivanje glede nekog zadatka ili situacije, tada brže reagiramo(nekad i krivo).

VID reći „crvena krpa“ striktno govoreći nije točno

o točno – krpa koja na danjem svjetlu pobuđuje reakciju koji bi većina ljudi imenovala crvenom

o ne govorimo tako, ali je tako jedino točno Newton je prvi istražio neke od zakonitosti u vezi s bojama i objavio ih 1672. u svojoj

29. godini. Doživio silne napade, pa pričekao da postane vrlo slavan i tek 1704. objavljuje

kompletan rad Optics. Najžešći Goethe - Newton pokazao da je bijelo svjetlo sastavljeno od svjetlosti

različitih boja (nije znao za valne duljine) Time je "ugrozio" je status bijelog svjetla kao simbola čistoće koji vuče korijene u

filozofiji i umjetnosti još od doba Aristotela Miješanjem svjetala proizveo boje koje ne spadaju u 7 osnovnih boja (npr. crveno +

plavo = purpuno). Danas te boje zovemo vanspektralnim. Te boje pokazuju razliku između fizikalnih i

psiholoških svojstava boje. S perceptualnog stajališta fizički spektar ima rupu, jer ne sadrži duljine koje ljudsko

oko može percipirati! Upozorenje: valne duljine u krugu nisu ravnomjerno raspoređene - od 500-700 ugusto (zauzimaju

manji prostor kruga nego boje od 420-500. Neke valne duljine (npr. 497nm) nemaju komplemente.

Boje su bile zaprljana bijela svjetlost "običnim", zemaljskim bojama.

neke boje nemaju komplemente 3 dimenzije boja:

boja svjetlina zasićenost

metameri – fizički različiti objekti koji se percipiraju kao da su istu. Ježu su to crvene i zelene biljke iste svjetline

7 osnovnih boja – žive, satuirane dodavanjem bijelog svjetla dolazi do ispiranja za ispiranje različitih boja treba različita količina bijelog svjetla žutom treba manje nego plavom ili crvenom, tj one su jače saturirane boje događaju se i kvalitativne promjene, dodavanjem bijelog crvenoj ona postaje žućkasta

(crvenoj treba jako puno dodati Iako ih nije tako zvao uveo je shvaćanje o različitim

bojama kao metamerima. Metameri su fizički različiti objekti koji se percipiraju kao da su isti Ježu su to crvena i zelena biljka iste svjetline. Proizvode identične neuralne efekte. Npr. žuto svjetlo čisto ili kompozitno (narančasto + zeleno). Sve ispod difrencijalnog praga = metamer. 7 osnovnih boja Newton naziva živima - danas bi rekli saturiranim. Miješanjem tih živih boja dobivao je manje žive (saturirane) boje.

10

Dodavanjem bijelog svjetla dolazi do ispiranja (bljeđenja) Za bljeđenje različitih boja treba različita količina bijelog svjetla (žutom treba manje

nego plavom ili crvenom, tj. one su jače saturirane boje). Događaju se i kvalitativne promjene - dodavanjem bijelog crvenom ono postaje

žućkasto.

Slike životinja u pećinama Lascaux u Fr. su stare oko 25000 godina! Kad miješanjem različitih proporcije plave i žute tinte ili uljanih boja dobijemo

različite nijanse zelenog, riječ je o suptraktivnom miješanju boja. U tom slučaju komponente primarne boje, proporcionalno svom udjelu u mješavini,

apsorpcijom oduzimaju svjetlosne valove druge komponente koje bi inače refleksijom doprle do oka.

Suptraktivno je i miješanje boja kad se svjetlo projicira kroz preklopljene raznobojne filtre

Pigmenti postižu svoju boju: apsorbirajući svjetlost iz određenih segmenata spektra reflektirajući ostatak

11

Travu vidimo kao zelenu jer pigment u klorofilu apsorbira većinu svjetla crvene, plave i ljubičaste valne duljine. Preostalo zeleno svjetlo se reflektira.

Suptraktivno miješanje boja – miješanjem različitih proporcija plave i žute tinte ili uljnih boja dobijemo različite nijanse zelenog

Aditivno miješanje boja – miješanje svjetala različitih boja npr. ako u određenom omjeru projiciramo, plavo i žuto svjetlo dobit ćemo bezbojno ili akromatsko sivo.

TV počiva na aditivinom miješanju bojao Nekoliko stotina tisuća pixela emitira svjetlo različitog intenziteta tri boje

(plavo, zeleno, crveno), čijom se kombinacijom dobivaju sve ostale boje. Ako se jako približimo ekranu jasno se mogu vidjeti te točke. Mješavina svjetla svih boja daje bijelo. Budući da svjetlosne zrake različite boje podražuju različite receptorske stanice,

aditivno miješanje se zbiva u senzornom sustavu. Suptraktivno miješanja boja se događa na razini podražaja - pigmenti boje se fizički

miješaju, odnosno filtri oduzimaju svjetlosne valove određene duljine. Premda je najčešće svjetlo koje obasjava predmete bijelo, većinu predmeta vidimo

obojenima, jer objekti apsorbiraju samo neke, a reflektiraju ostale valne duljine. Apsorbirane valne duljine ovise o pigmentu površine objekata. Reflektirano svjetlo

ima različit sastav - npr. "zeleni" objekti reflektiraju široki spektar valnih duljina (oko 100nm ili gotovo 1/3 vidljivog spektra).

Konstantnost boje omogućuje to što se osim reflektiranog svjetla uzima u obzir i svjetlo koje obasjava predmet. To nije jednostavno, jer čak ni sunčevo svjetlo nije uvijek isto - predvečer zrake sadrže više valova veće duljine (crveni zalaz).

Svjetlo žarulja (tungsten) sadrži manje kratkih valova od sunčevog svjetla što znači da kad predmet unesemo s dnevnog na umjetno svjetlo on fizički mijenja boju, ali mi to kompenziramo.

Sve konstantnosti pomažu u održavanje stabilnosti percepcije stalno izmjenjujućih aspekata okoline - inače bi poludili.

Nakad nas varaju - npr. u supermarketima s mesom. Kako? Osvijetle meso svjetlom koje je pomaknuto k većim valnim duljinama i onda izgleda

vrlo svježe crveno! Važno: ovisnost tona, svjetline i saturacije o valnoj duljini (egzaktna, mjerljiva

fizikalna veličina) nisu posljedice samo fizičkih svojstava svjetla, već funkcioniranja našeg viz. sustava.

Zato nikad ne možemo nezavisno od svjetline i saturacije govoriti o samoj boji (tonu, hue).

I kod zvukova vrijedi isto pravilo.

12

• Raspored čunjića je određen bojenjem retine koja se izlaže svjetlu određene v.duljine. • Samo podraženi čunjići (oni koji daju odgovor) postaju tamne točke koje se mogu

izbrojati. • Oko 1.000.000 su S i čine prsten oko fovee• Od ostalih 7.000.000 2/3 su L, a 1/3 M, i oni zajednički ispunjavaju foveu. • Zato se zeleno svjetlo može vidjeti samo centralno, ako se gleda malo periferno

izgleda žučkasto zeleno. Još perifernijim viđenjem svjetlo bi postalo akromatično

• Postoji velika sličnost između DNA sekvenci gena koje kontroliraju produkciju M i L čunjića, ali se ona znatno razlikuje od DNA zadužene za S čunjiće.

• L i M su na X kromosomu, a S na sedmom autosomalnom kromosomu. Hornerov zakon je genetsko načelo da se najčešći oblik sljepoće za boje (crveno-zeleno) (engl. dichromacy) prenosi s oca na sina posredstvom vidno neoštećene majke.

• Veća je udaljenost između pojedinačnih S čunjića, nego što je ona između preostalih čunjića i zbog toga je najlošija rezolucija za plave objekte.

• LGN - lateral geniculate nucleus - zona projekcije oko 80% vlakana optičkog trakta, ostatak u superior colliculos

• Slika 6.16 pokazuje odgovore pojedinačnih LGN stanica na svjetlo različite valne duljine

• à y = relativan doprinos svjetla određene boje • Dio ispitanika odgovora "Crveno" na vrlo kratke valove- većini su oni ljubičasti, ali ta

boja jest mješavina crvenog i plavog • 6.17 à y = % korištenja određenog imena boje

• Podudaranje fiziologije oka i imenovanja boja sugerira da su 4 osnovne boje određene viz. sustavom.

13

• Ako je to slučaj, onda i mala djeca trebaju razlikovati te boje prije nego što s dogodi povezivanje imena i boje.

• Alternativna hipoteza? • Možda naučimo koristiti imena za boje posredstvom različitih objekata (jagoda -

crveno).• Dijete se ispituje preko preferencije za novi podražaj - kad se habituira na jedan onda

traži novi podražaj. • EXP: Habituacija na podražaaj od 480nm (plavo), a onda 450nm (plavo) ili 510nm

zeleno (fizički jednako različiti od početnog podražaja à 30 nm). • Češće gledaju onaj od 510nm, što znači da im dva plava podražaja idu u istu

kategoriju.• 6.17: Zato i japanski ao midori ki aka nisu samo prevodi za plavo, zeleno, žuto i

crveno, već su distinktivne kategorije. • Teorije percepcija boje trebaju objasniti 4 najznačajnije pojave povezane s bojom:• 1. postojanje primarnih i komplementarnih boja;• 2. kontrast i naknadne slike;• 3. zakoni miješanja boja;• 4. sljepoća za boje.• Dvije osnovne teorije su:• 1. Young-Helmholtzova (trikromatska ili trireceptorska). Pretpostavlja tri vrste

receptora nejednako osjetljivih za različite valne duljine spektra svjetla. - Jedni najintenzivnije reagiraju na dugačke valove (crveno), drugi na srednje (zeleno),

a treći na kratke (plavo). Sve ostale boje su kombinacija impulsa iz ta 3 rec.• Npr. osjet žutog se dobiva istodobnim podraživanjem receptora za crveno i zeleno i

zatim dolazi do integracije Teorija dobro objašnjava zakone miješanja boja, ali u vezi

s ostalim fenomenima percepcije boja postoje teškoće, osobito s pojavom komplementarnih naknadnih slika.

• Nikako ne može objasniti kako to da dikromati koji brkaju crvenu sa zelenom bojom percipiraju žuto.

• 2. Ewald Heringova, bila je prerevolucionarna za 19. st. i nije bila shvaćena i prihvaćena. Moderna verzija Hurvicha i Jamesona:

• teorija protivnih procesa • Pretpostavlja tri seta receptornih sustava: crveno-zelenog, plavo-žutog i crno-bijelog,

koji djeluju kao antagonistički parovi. • Poput Young-Helmholtzove teorije smatra da su parovi receptora osjetljivi za svjetlo

čitavog spektra, ali da postoji maksimalna osjetljivost za određeni dio spektra. • Razlika u odnosu na prethodnu teoriju jest što podraživanjem svjetlošću određene

valne duljine dolazi do maksimalne pobuđenosti jednog člana para i maksimalne ihibicije drugog.

• Npr. crveno svjetlo dovodi do inhibicijskih procesa zelenog člana para crveno-zeleno.• Kompl. boje ne mogu postojati istodobno - nema crvenkasto-zelenkaste, ili plavo-

žučkaste.• Ta teorija dobro objašnjava zašto žuto izgleda manje zasićeno od plavog ili crvenog

(ekstremi spektra). • Što je jače podraživanje akromatskog, a slabije kromatskog kanala, dožvljena boja će

izgledati ispranijom - žuta upravo ima to svojstvo da slabo pobuđuje kromatski, a snažno akromatski kanal.

• Postojanje a- i kromatskih kanala objašnjava sljepoću za boje, ali i obrnuti rijetki slučaj da se percipira smo kromatsko, a ne i akromatsko svjetlo

14

• Studija slučaja žene koja je imala jak dijabetes i epileptične napade. Morala nositi zelene očale, jer crno-bijelu televiziju nije mogla pratiti bez njih. Kolor TV bez problema pratila.

• Oliver Sacks.• Teorija znatno bolje objašnjava osnovne fenomene u vezi percepcije boje i trenutačno

je prihvaćena kao bolja teorijska aproksimacija. • Teorija se ne bavi samo zbivanjima na razini retine (poput Y-H), već i onima na razini

kortikalnih i subkortikalnih vizualnih regija.• Ali, istraživanja pokazuju da retina posjeduje samo tri tipa pigmenta u čunjićima gdje

se zbivaju procesi spektralne apsorpcije u skladu s Young-Helmholtzovom teorijom!• Procesi integracije impulsa zbivaju se prema pretpostavkama Heringove teorije. • Signali iz 3 tipa čunjića procesiraju se istodobnim radom jednog akromatskog i dva

kromatska sustava. • Plus znači da se zbrajaju dva signala (npr. spacijalna sumacija)• Minus da se uzima razlika između dva signala (kroz antagonizam ON i OFF signala).• Prisjetimo se metamera i razloga za tri djelomično preklapajuća sustava

• Akromatski kanal uzimajući sumu inf. iz M i L čunjića zanemaruje boju i bavi se samo oblikom.

• Bijelo svjetlo u jednakoj mjeri podražuje obje vrste receptora i stoga je to intenzivniji odgovor kanala što je intenzivnije svjetlo.

• Plavo-žuti kanal uzima razlike između S i sume L i M signala. Bavi se razlikom između podraživanja kratkim valnim duljinama i ostalim dijelom spektra.

• Crveno-zeleni kanal signalizira razliku između podraživanja M čunjića i podraživanja S i L čunjića.

• Podraživanje bijelim svjetlom ta dva kanala, bez obzira na njegov intenzitet, rezultira nultim signalom, jer su u istoj mjeri podraženi dijelovi tih sustava koji funkcioniraju prema načelu oduzimanja.

• Bezold-Brücke efekt govori o ovisnosti boje o osvjetljenju: žućkastocrveno i žučkastozeleno postaju žući, odnosno plavičastocrveno i plavičastozeleno postaju plavlji s povećanjem osvijetljenosti.

• Čiste boje žutog (585 nm), crvenog (680 nm), zelenog (510 nm), plavog (475 nm), te ekstraspektralna purpurna (mješavina crvenog i plavog) ne pokazuju taj efekt.

15

• Johannes Evangelista von Purkinje prvi opisao početkom 19.st. pojavu da objekti od 550 nm (žučkasto-zeleni) po danu izgledaju svjetlije od onih od 500nm (plavkasti). Kad počne skotopsko gledanje upravo je obrnuto.

• Purkinjivjev pomak je naziv za te oscilacije u relativnoj svjetlini. Crvena ruža danju-noću?

• Među ljudima u funkciji dobi, spola i rase postoje male varijacije u perc boje. • Mali broj pokazuje defektnost - laički sljepoća za boje. Neki ljudi nisu slijepi za boje,

ali pokazuju znatna odstupanja - anomalije.• Ishiharijeve pločice boja? • Poprilici je defektno 8% indoevropljana, 5% azijata, 3% crnih muškaraca. • U indoevropskih žena prevalencija je10 puta manje. To upućuje na genetsku osnovu. • Defekti i anomalije viđenja boje• Deuteranopia (grčki deuteros - drugi) slabija osjetljivost za drugu primarnu boju

(zeleno M pigment nema). 1%M i 0,01%F (SAD i Zapadna Europa)• Protanopia (proto - prvi) slabija je osjetljivost za crveni dio spektra (nema L tip

pigmenta). 1%M i 0,02%F• Tritanopia (nema S tip pigmenta) vrlo rijetka.• Protanomaly (abnormalan L) M 1%, F0,02%• Deuteranomaly (abnormalan M) 4,9%M i 0,4%F. To su anomalni trikromati (npr. ako

su L čunjići najosjetljiviji na 550, a ne na 560nm kao kod normalnih trikromata, drugačije je viđenje boja).

• Postoji kortikalna sljepoća za boje - rijetka. Posljedica udara u području prestrijate cortexa - ostaje ostala osjetljivost, jedino se gubi perc. boje.

• Bolesti poput glaukoma i dijabetesa oštećuju vid, prvenstveno S. • Abnormalnost u perc. boje prethodi znatnim strukturalnim promjenama oka i zato

mogu biti važan dijagnostički znak za uznapredovalu bolest.• Kod dijabetičara oštećenje retine, a kod alkoholičara defekti nastaju na očnom živcu -

manjak B12. • Otrovi poput ugličnogdisulfida (vinobran).• Do određenih promjena u perc. boje dolazi i u f (dobi) - iza 50-ih leća počinje

kristalizirati žuti pigment koji apsorbira kratke valove. • Vjerojatan razlog je filtriranje ultravioletnih zraka kako ne bi oštetili fragilnu retinu

starijih.• Zato njima plavi tonovi izgledaju tamnije i mogu ih zamijeniti s tonovima zelenog. • O tome trebaju voditi računa proizvođači lijekova Zašto? • 1. Postoje li primarne boje? • Ne. Mnogo različitih trijada boja mogu miješanjem ostvariti ostale boje i u tom su

smislu i te boje primarne.• Ali, u svim jezicima svijeta postoje nazivi za 4 boje koje nazivamo primarnima (plava,

zelena, crvena i žuta). • Izgledaju nam “čistije“ od ostalih boja – može se reći da ih ne doživljavamo kao

mješavinu više boja. Npr. razne nijanse narančaste boje doživljavamo kao mješavinu različitih omjera žute i crvene boje.

• 2. Imaju li mačke i psi osjet boje?• Mačkama je bitna svjetlina, a kako se boje u prirodi najčešće znatno razlikuju po

svjetlini lako razlikuju predmete.• Kad se objekti izjednače po svjetlini mačke pokazuju određeno razlikovanje boje, ali

znatno lošije od ljudi. • Pokusi i sastav retine pasa upućuje na razmjerno dobro viđenje boje.• 3. Mogu li crno-bijeli podražaji izazvati osjet boje?

16

• Mogu.• Tzv. subjektivne boje (kao subjektivne konture). • Takvi sklopovi izazivaju flikere i pomake slike po retini, što podražuju dva kromatska

kanala i otud osjet boje (pretpostavka, ne zna se sigurno).• Prezbiopija (presbyopia) - gubitak elastičnosti leće koji onemogućuje akomodaciju

oka pa se bliski predmeti ne mogu fokusirati. • Staračka dalekovidnost. • Bifokalne očale rješavaju problem (B. Franklin). • Vrijeme akomodacije blizu - daleko 0,2-0,8 s, stariji ljudi do 3 s. Kome važno?• Astigmatizam. • Adaptacija - Pad osjetljivosti zbog produženog podraživanja. Rastu aps. i dif. limen.• Amundsen. Guinnisov rekord - ispod leda roni 57m - jogu vježba u hladnjači. • -24 i -10 stupnjeva subjektivno mala razlika.• Rekuperacija - Pomak od fotopskog na skotopsko gledanje. (skotos - tama; phot -

svjetlo, dnevno svjetlo; opia -vidjeti). • Dobra rek. nakon 1h, uz znatne interind. razlike.• Potpuna tek nakon 4h i onda je osjetljivost oka oko milijun puta veća nego pri dnevnoj

svjetlosti.

• Rekuperacija ne teče kontinuirano - čunjići se rek. već nakon 5 min (dolazak iz normalnog svjetla, ne zaslijepljenost) kad postaju oko 100 puta osjetljiviji.

• Štapići su nakon 1h 10.000 puta osjetljiviji.• Noćne životinje - reflektor (tapetum lucidum) - naslaga srebrnastih kristala iza

mrežnice • Čovjek je kroz evoluciju bio dnevna životinja. • Danas se snalazi i u mraku bez vanjskog svjetla.• Npr. piloti pred noćno letenje, kormilari, radar kontrola jedan sat u mraku, na svjetlo

izlaze s očalama koje propuštaju samo crveno svjetlo. • Zašto? Jer su štapići i dalje rekuperirani.

17

•

• Za dnevno gledanje je najveća oštrina u fovei, gdje su čunjići najgušće smješteni i gdje svaki ima svoje optičko vlakno.

• Prema periferiji retine se 80-ak čunjića veže na jedno vlakno. • Za noćno gledanje najveća osjetljivost 20o od centra fovee gdje je najveća gustoća

štapića.• Slijepi za boje obično su slijepi u području fovee i zato gledaju periferno• Noćno sljepilo je posljedica disfunkcije štapića.• Kad se jednom postigne rek. pa se izađe na svjetlo, nova rek. razmjerno kratko traje.

Npr. nakon 10 s. na svjetlu (normalnom) 60s za novu rek. Kako voziti noću? • Imamo oko 120 mil. šapića i 8 mil. čunjića. • Sova samo štapiće, vjeverica čunjiće, mi oba fotoreceptora. • U fovei ima oko 150.000 čunjića na 1 mm2. Oko 7 mm od fovee takva je zastupljenost

štapića. • U II SR amerikanci provodili pokuse s posebnim vrstama A vitamina ne bi li dobili

vidljivost infracrvenog dijela spektra (preko 700nm). • Početni uspjesi zanemareni. Zašto?• Rizične skupine: sirotinja i studenti.• Antonov sindrom - vrlo je rijedak. Osoba nije svjesna da ne vidi, iznosi detaljne opise

("fabrikate") toga što vidi. • Tek kad se počne spoticati, kad pokuša dohvatiti to što "vidi", uvjeri se da je

trenutačno slijepa. • Događa se neposredno nakon moždanog udara u dijelove mozga zadužene za viđenje i

znanje o tome što se gleda (pattern recognition i top-down processing).• Pokazuje da percepti i znanje o njima nisu jedno te isto.• Abneyev efekt: kad se naglo osvijetli velika površina, svjetlo se prvo pojavljuje u

centru vidnog polja, a zatim se širi prema periferiji. • Kad se ugasi prvo nestaje svjetlo s rubova, a na koncu u centru. • Nistagmus• Fini brzi pokreti očiju prosječno 30 Hz i veći od 20 lučnih s.

18

• Baranyev test - u specijalnoj stolici se u 20 s 10 puta rotira tako da uvijek jedan od polukružnih kanala završi okomito na smjer rotacije.

• Te rotacije pobuđuju karakterističan sklop nistagmusa, odnosno upućuju na smetnje u vestibularnom aparatu.

• Za koga je ti značajno dijagnosticirati? • Kalorijski n. Ako u uho stavimo toplu vodu javlja se nistagmus u pravcu podraženog

uha. Za hladnu je vodu obrnuto.• Nistagmus se može proizvesti i električnim podraživanjem auditornog labirinta

(galvanički n.) • Prostorna i vremenska sumacija• Prostorna (Charpantierov zakon): za vidne podražaje oko praga vrijedi zakon aI = k• (a = veličina projekcije, I = intenzitet podražaja, k = konstanta). • Nekad se zove i Riccov zakon, ali striktno vrijedi samo za područje fovee.• Vremenska (Bunsen-Roscoe zakon): apsolutni limen za vid jednak produktu trajanja i

intenziteta podražaja. Zakon vrijedi za trajanje do 50-ak ms. • "Pamćenje" štapića je nešto duže nego čunjića. Zašto? • Zato što je važno zadržati sliku,a ne analizirati ju

•

• Piperov zakon - za površine srednje veličine i jednolike zastupljenosti čunjićima i/ili štapićima retine izvan fovee apsolutni prag je jednak kvadratnom korijenu podražene površine.

• Kad je riječ o malim površinama retine (manje od 10 lučnih stupnjeva) prag je obrnuto proporcionalan podraženoj površini.

• Taj zakon uglavnom vrijedi i za termalni prag kože. • Anatomija - Svaki fotoreceptor ima jednostavan zadatak - javiti iznos svjetla koji

prima. • To znači da istodobno imamo oko 130.000.000 posebnih inf. • Te se inf. skupljaju u kolektorskim stanicama retine. • Zadaća im je poslati prema mozgu organiziranu inf. • Jer mi trebamo percipirati objekte, a ne točke svjetla. • Te stanice daju inf. o rubovima, teksturi i općoj razini osvjetljenosti. • To znači da je zadatak retine ekstrahirati adaptativno važne inf. • Bitno je shvatiti da svjetlo apsorbiraju fotorecetori, a ganglijske stanice obavljaju

završnu fazu obrade inf. na razini retine skupljanjem inf. iz ostalih kolektorskih stanica.

• Oko ima oko 1.000.000 retinalnih ganglijskih stanica.

19

• To znači da imamo analogiju sa sažimanjem eseja od 1000 riječi na 8 riječi, ali uz uvjet da se ne izgube važne inf.

• Kako to ostvariti?• Odgovor je: kombinacijom on i off stanica i receptivnim poljima. • Svjetlo koje pada izvan receptivnog polja nema utjecaja na tu ganglijsku stanicu.

(folija 3.3): • u situaciji B (uniformno osvjetljenje) stanica slabo reagira jer su jednako podraženi

centar i periferija polja - takva interakcija između antagonističkih područja polja zove se lateralna inhibicija.

• U C situaciji on-centar dobiva povećanje osvjetljenja, a periferija dobiva preferiranu nižu razinu osvjetljenja.

• Zato stanica snažno reagira, a u D i E još burnije. • Budući da su RP koncentrična, isti je slučaj i s nakošenim podražajnim sklopom. • RP u centru retine su velika oko 0,01mm, a 10-ak mm od fovee su velika oko 0,5mm.

Postoji striktna ekocentričnost - što je RP dalje od centra retine to je veće.• Veličina RP upravo obrnuto proporcionalna s rezolucijom (sposobnost razlikovanja

dijelova slike). • Isto vrijedi i za konvergenciju - što više fotoreceptora konvergira na kolektorsku

stanicu, manja je rezolucija. • Osjetljivost za svjetlo je pak upravo proporcionalna s konvergencijom. Znači da

postoji sukob rezolucija-osjetljivost. • Oko to rješava s dvije vrste RGS (ret. gang. st) i dvije vrste fotoreceptora. • Premda postoje RGS povezane s obje vrste fotoreceptora, uglavnom su povezane

samo s jednom vrstom receptora (štapićima za skotopsko ili čunjićima za fotopsko gledanje dominirane RGS).

• Osim podjele retinalnih ganglijskih stanica prema tipu centra (on ili off) i veličini RP, morfološki se razlikuju M i P stanice.

• M su veće, a zbog debljih aksona impulsi iz njih brže stižu do mozga. • P stanice čine oko 80% RGS (retinal ganglion cells). Njihova RP su nekoliko puta

manja od RP M stanica na svim razinama ekocentričnosti. • Zato su receptivnije za male objekte od M stanica, ali im treba veći iznos osvjetljenja.• Zato su M važne za percepciju objekata u uvjetima slabog osvjetljenja i/ili kontrasta

(npr. siva slova na nešto manje sivoj podlozi).• P su povezane s viđenjem boje - određena boja pobuđuje odgovor, a komplementarna

ga inhibira. • Npr. ideš po zelenoj livadi - M neće vidjeti jagode ako reflektiraju istu količinu

svjetla, ali će ih P stanice prepoznati.• Ostale, manje istražene RGS imaju veze s filogenetski starijim dijelovima mozga i

zadužene su za kontrolu pokreta glave i očiju.• Zaključno: premda se na razini retine događaju mnogi procesi, koji naglašavaju ili

zanemaruju pojedine aspekte okoline, viđenje nastaje tek u mozgu.• Nakon hijazme manji dio vlakana iz optičkog živca ide u superior colliculus. • Tu se detektiraju objekti udaljeni od točke fiksacije i provode orijentacijski pokreti

glave i očiju. • Detaljnu viz. analizu tih objekata provodi viz. korteks u koji stižu vlakna iz dijela

živca koji se na svom putu prvo projiciraju u LGN (lateral geniculate nucleus) 98• Viz. korteks - okcipitalni dio korteksa, nazivi: "Area 17"; striate cortex, primary

visual cortex. • Također ima receptivna polja koja odgovaraju na podraživanje određenog dijela retine. • RP vezana za dio korteksa gdje je reprezentirana foveu su mala, pa su i skotomi mali.

20

• Prema periferiji rastu RP pa su u slučaju oštećenja tog dijela viz. korteksa veći skotomi.

• Za razliku od retinalnih i genikulatnh stanica koje imaju koncentrična RP i zato nisu osjetljiva na orijentaciju podražaja, RP stanica u viz. korteksu su izdužena i vrlo osjetljiva na orijentaciju podražaja. 113

• Dio stanica je dominantno povezan s inputom iz lijevog, odnosno desnog oka - tzv. okularna dominantnost.

• Vrlo mali broj stanica dobiva input samo iz jednog oka (monokularne stanice).• Binokularne stanice bitne za opažanje forme. • Dokaz: adaptacija samo jednog oka nema efekta na opažanje forme.• Dominira broj stanica osjetljivih na vert. i hor. os. - osobito u području fovee.• Općenito je viz osjetljivost i točnost najveća za okomite i vodoravne podražaje, a

najniža za one od 45 stupnjeva u oba smjera od okomice. • Dokaz - udaljavanjem dva šrafirana kruga od oka (115) u jednom trenutku više ne

vidiš kose linije, a okomite još uvijek vidiš. Okreni za 90o i dobiješ isti fenomen –

• tzv. efekt kososti.

•

21

• Dva su objašnjenja za fenomen:• 1. viz. iskustvo je dominantno određeno upravo uzduž dvije osnovne prostorne osi.

Pokusi na životinjama pokazuju da se viz. razvija u funkciji okolinskog podraživanja; ljudi koji žive na otvorenom pokazuju manji efekt kososti od ljudi odraslih u gradovima;

• 2. genska uvjetovanost efekta. Bebe stare par mj. pokazuju taj efekt. • Interakcija?• Manji dio ljudi pokazuje suprotnu pristranost, tj. točniji su za kosu orijentaciju

podražaja. To se događa zbog astigmatizma. • Zanimljivo je da se to opaža unatoč nošenju leća za korekciju astigmatizma - viz.

sustav se razvio prije korekcije tako da favorizira kosu orijentaciju. • Umjetnim izazivanjem ast. kod životinja potvrđena ova hipoteza. • U viz. korteksu postije jednostvne i kopleksne stanice. • Jednostavne striktno reagiraju na orijentaciju i služe perc. nepomičnih ili sporo

pomičnih objekata. • Kompleksne su manje osjetljive na orijentaciju, snažno reagiraju na pokret - ali samo

u jednom smjeru.• Perimetria - mjerenje viz. polja.• Fiksira se točku u centru ekrana, a svjetla točka se u krugovima udaljava. Ispitanik

kaže kad ga ne vidi. • Treba utvrditi skotome. • Ljudi ih najčešće nisu svjesni. • Zašto?• Jer stalno pokrećemo glavu. • Autopsije često pokazuju jake skotome. • Npr. zgaženi nije vidio kamion - desno viz polje nije postojalo zbog atrofije živca).

folija 98. • Osoba u području skotoma ne vidi bljesak, ali kad joj se kaže da pogađa gdje je

bljesnulo, znatno bolje od slučaja pogađa. • Istodobno i dalje tvrdi da nije ništa vidjela! • Vježba u pogađanju poboljšava rezultat, čak poboljšava snalaženje u realnim uvjetima. • Za to je "zaslužan" neoštećen superior colliculos. • Budući da leži ispod razine viz. korteksa, nema mogućnosti svjesnog znanja o

percipiranom. • "Svjesna" percepcija je moguća samo uz neoštećen filogenetski mlađi dio mozga.• Direktno podraživanje viz. korteksa rezultira fosfenima (bljeskovi, rjeđe crtice ili

točke u boji). • Pod utjecajem halucinogenih droga dolazi do pražnjenja stanica viz. korteksa koje

proizvode halucinacije.• Zamorom stanica viz. korteksa (poput adaptacije receptora, postaju slabije

responsivne) se tumači većina pojava kontrasta, naknadnih slika i viz. iluzija. • Npr. tilt aftereffect: ako 1 min. gledaš kontra sata kose crte, pa prebaciš pogled na

srednji krug (vertikala) vidiš udesno orijentirane crte. • Stanice se brzo oporavljaju i zato se brzo stabilizira perc.

22

• Simultani tilt efekt. (Zollner iluzija). • Crte unutar krugova zapravo leže na istom pravcu!• Isti fenomen opažen i kod percepcije govora. • Npr. lako se brka t-d. • Ako slušamo par min. t, onda dvosmisleni t-d čujemo jasno kao d.

Stereopsis• Sposobnost procjene dubine s oba oka. • Uzmite dvije olovke, ispružite ruke, usmjerite vrhove i naciljajte, prvo s jednim, a

onda s oba oka. • Oko 5-10% ljudi je u takvim zadacima jednako neuspješni s oba oka (stereosljepoća) • Zbog retinalne disparatnosti bebe stare 4 mj. već percipiraju dubinu u stereogramima

(3d slučajne točke - prvi ih 1971.g. kreirao Bela Julesz). • Isto nađeno za majmune, mačke i sokole. • 219 Charles Wheatstone (eng. fizičar) izumitelj stereoskopa, kad očima zadaš dvije

potpuno različite slike ne vidiš sumu (rešetku) već nešto poput mozaika - slike igraju jedna preko druge zbog binokularnog rivaliteta.

• Mozak kao da pokušava "pomiriti" slike i stvoriti stabilnu percepciju dubine. • Kad to nije moguće gleda jednu ignorirajući drugu, pa onda gleda drugu sliku

ignorirajući prvu (slično kao kod reverzibilnih slika).• Prstom ciljaj - dominantnost jednog oka.

23

• U receptivnom polju oka postoje disparity-selective cells . • Kad su mačići odgajani tako da im se naizmjence na oči po jedan dan stavlja

neprozirna leća, kao odrasli nemaju stereopsis.• Kod jakog strabizma diplopija. • Mozak to rješava tako da ignorira jednu sliku. Alkohol à diplopija.• Alkotest konvergencije očiju: primiči prst očima test-osobe. Neki 1-2 cm, neki već na

10 cm gube konvergenciju, samo jedno oko prati.• Položaj očiju: da bi vidjeli čitavo vidno polje neke životinje miču čitavo tijelo, neke

glavu, a neke samo oči. • Čvorak uska glava, vidi što jede (većina ptica mora gledati sa strane), ali ima

sposobnost trenutačnog pokretanja očiju u svim pravcima - zato ga predatori izbjegavaju.

• Mi možemo diskretno pomicati oči - locirati plijen bez pomicanja glave. Predatori imaju dobro binokularno gledanje kako bi glava bila nepomična

• Kod životinja s bočnim položajem očiju postoji potpuno križanje optičkih putova u hijazmi.

• Njima nije bitno stapanje slike iz dva oka, već brza i lokalizacija podražaja iz svih pravaca.

• Kameleon jednim okom određuje udaljenost mete po sistemu zuma na kameri - izoštri sliku i onda zna udaljenost.

• 8 puta brže od čovjeka izoštrava sliku.• Kormoran ima prozirne kapke - kad zaroni ima jasnu sliku, kao mi s maskom, inače bi

zbog refrakcije svjetla bila mutna slika pod vodom. • Ribe (cuatro ojos) imaju oči za iznad i ispod vode, jer love mušice u zraku, a žive u

vodi.• Edame Mariotte otkrio sljepu točku 1668 g. seciranjem oka i izračunao gdje treba

postaviti metu u odnos na točku fiksacije da se ne vidi meta!• Cca. 50 cm. - približi-udalji teku.• x o • Kad se na oko stavi tanka folija sa slikom, onda kako se pomiče oko pomiče se i ta

slika. Već nakon nekoliko s. više nema te slike.• Iluzije - svaka podražajna situacija u kojoj se ne može predvidjeti to što se percipira na

temelju jednostavne analize fizičkog podražaja. • Razlika od deluzija (krivi stavovi) i

24

• halucinacija (puna percepcija bez fizičkog podražaja). Tipična za psihotične poremećaje, ekstremnu senzornu deprivaciju i halucinogene tvari.

• Honi fenomen - nema iluzije u Amesovoj sobi kad su izložene osobe dobro poznate ispitaniku.

• Iluzija Mjeseca - spekulacije stare više od 2000 god. - ako gledamo kroz rupu, nema znakova dubine i gubi se iluzija mjeseca.

• Kad se vozimo, hodamo ili okrećemo glavu javlja se monoklularni znak dubine paralaksa pokreta

• Dva jednaka slučaja za perc. dubine:• A) pomak jednog oka od točke 1. na točku 2. • B) točke 1. i 2. su dva oka (retinalna disparatnost). • F točka fiksacije, F1 i F2 su u fovei.• Ako jedno oko pomaknemo cca 65 mm (razmak očiju) imamo monokularni znak

dubine zbog paralakse koji odgovara binokularnom znaku dubine temeljenom na retinalnoj disparatnosti.

PERCEPCIJA SLUHA- Zvuk je mehaničko titranje zraka čija se amplituda smanjuje s kvadratom udaljenosti- Evolucijski gledano nas ne zanimaju sami zvukovi, već njihov izvor(u prošlosti je bilo

bitno hoće li nas napasti predator) i odakle- Zvuk nastaje kad mehanički poremećaj izazove vibracije koje se šire u obliku zvučnih

valova- U vakuumu nema zvuka - To su sudari molekula i definiramo ih kao akustičku energiju - Bez obzira na medij, što je dalje od izvora akustička energija je sve slabija (i slabija …

i slabija…) jer opada s kvadratom udaljenosti, ali putuje istom brzinom bez obzira na glasnoću(2xodmaka=4xmanje dB)

- Frekvencija titraja= subjektivno doživljena visina(Hz)- Amplituda= jačina(dB)- Skala dB je logaritamska skala - Akustički refleks ima istu ulogu kao i pupilarni refleks- zaštita receptora od snažnih

podražaja- To je sustav mišića između bubnjića i stremena koji funkcionira poput dampera na

klaviru- Smanjuje energiju niskofrekventnih zvukova, a visokofrekventni prolaze bez

atenuacije

25

- Treba mu oko 20ms i zato jaki iznenadni praskovi poput eksplozija mogu nepovratno oštetiti sluh

- Akustični refleks javlja se kod govora i žvakanja- Isti živci koji pokreću facijalne živce pokreću i akustički refleks- Kod životinja služi za samoobranu, odnosno za mogućnost brzog reagiranja na

iznenadne zvukove- Akustički refleks prvenstveno smanjuje vlastite zvukove(govor, rad organa…- to su

sve niskofrekventni zvukovi)- Mađar Georg von Bekesy 1961. je dobio Nobelovu nagradu za istraživanja na

bazilarnim membranama(pužnica)- na bazi te membrane se lociraju visokofrekventni zvukovi, a prema vrhu niskofrekventni.

- Teorija frekvencija- čitava bazilarna membrana vibrira sinkrono s promjenom pritiska zraka u kohlei

- Rutherford je spojio bazilarnu membranu na dijafragmu u receiveru telefonske slušalice. Pokreti izazvani zvukom(govor) su konvertirani u električnu truju koja je pokretala dijafragmu u zvučniku slušalice drugog telefona i mogli su se jasno prepoznati kao govor(ok, ovo baš ne kužim)

- Smatrao je da se bazilarna membrana ponaša na isti način u slušnom aparatu- ton frekvencije 5000Hz proizvodi 500 živčanih impulsa

- Ta teorija nije ispravna:- 1. Bazilarna membrana nije ekvivalentna dijafragmi jer je različite debljine na početku

i kraju, pa ne može jedno Shvatit ću to kao jednako vibrirati čitavom dužinom - 2. Živac ne može prenositi impuls brzinom većom od 1000Hz- Dakako, kombinacijom 2 živca može se prenijeti frekvencija od 2000Hz(Wever i

Bray, 1937. pokazali da je to moguće)- Teorija mjesta- tonovi različitih frekvencija izazivaju vibracije kolinearne (nečeg-

možda tekućine ) koja podražuje različita područja bazilarne membrane. Ti poremećaji dijelova bazilarne membrane aktiviraju različite slušne dlačice, a time i različita vlakna slušnog živca

- Helmholtz je među prvima zastupa tu teoriju, jer ga je različita debljina bazilarne membrane asocirala na različitu debljinu žica klavira.

- Kod baze su vlakna uža i tanja- Također, na temelju intenziteta tona različito je široko područje bazilarne membrane

maksimalno podraženo, pa se tako određuje i intenzitet tona- Ako su tonovi slabije intenzivni, a dužeg trajanja, zbog vremenske sumacije postići

ćemo siti efekt kao kod intenzivnijih tonova kraćeg trajanja- Prostorna sumacija je najčešća kod vida- Po principu rezonance kratka vlakna bazilarne membrane bi se rezonirala na tonove

visoke frekvencije, a debela vlakna bi se rezonirala na tonove niske frekvencije- Kasnija istraživanja pokazala su da to nije tako-1. Ne postoje različito dugačka vlakna u bazilarnoj membrani2. Bazilarna membrana nije napeta kao žice klavira nego je mlitava- Teorija o rezonanci ne valja, ali o mjestu je valjana- Bekesyjev mehanički model:- Kad bi naslonio ruku i udario zvučnu vilicu različitom frekvencijom, različiti dijelovi

podlaktice su bili podraženi- U prilog teoriji mjesta govori to što oštećenje određenog dijela bazilarne membrane

uzrokuje gubitak sluha za određeni raspon frekvencija- Također, ugradnja mikroelektroda u određene dijelove bazilarne membrane dovodi do

osjeta različitih frekvencija kad se aktivira mikroelektroda, ali frekvencije niže od

26

1000Hz dovode do širokog područja podraživanja bazilarne membrane, pa se na taj način ne bi mogla precizno odrediti visina tona

- Zato je za te visina bolje objašnjena tempom paljenja vlakana, kako predviđa teorija frekvencija

- Dakle, slično vizualnom sustavu gdje isto imamo dva komplementarna neuralna mehanizma za percepciju boje- trikromatični i oponentni sustav. Ni jedan od ta dva sustava sam ne može objasniti visoke i niske frekvencije, odnosno različite boje, nego samo dijelove

- Kao i u vidnom modalitetu na temelju toga koji je dio korteksa podražen, određuje se a) Što je zvuk (prepoznavanje sklopa)b) Gdje je izvor zvuka- za niskofrekventne zvukove bitnija je razlika u vremenu

pristizanja u desno uho, jer su amplitude vala jako razmaknute kod niskofrekventnih valova. Za visokofrekventne zvukove bitno je mjesto podraženo u bazilarnoj membrani, odnosno bitnija je razlika u intenzitetu

- Kao i konstantnost vidne percepcije, imamo i konstantnost slušne- za bitne zvukove znamo koliko su glasni, odnosno odakle dolaze(bliže ili dalje)

-6ms(interuralna razlika u vremenu dolaska zvuka)

-10 180°

Mjesto izvoraRavno iza

Ravno ispred

Interuralna 6000Hzrazlika u intenzitetu

200Hz

(ne znam kaj tu ide)

27

- Zato glava nije prepreka za prijenos energije niskofrekventnih tonova, ali kod visokofrekventnih jest. Kod šišmiša je glava vrlo mala, pa dobro lociraju vrlo visoke frekvencije na temu razlika u intenzitetu

- Postoje binauralne stanice vrlo osjetljive na razliku u intenzitetu- neke reagiraju samo na jači impuls u lijevo, a neke u desno uho

- Te stanice najjače reagiraju na zvukove iz određenih pravaca- neke su odgovorne za izvore zvuka blizu srednje crte, a neke za više lateralno smještene izvore

- Može se reći da stanice «slušaju» zvukove iz usko određenih dijelova auditornog prostora, tj. Pobuđuju ih zvukovi iz tog dijela prostora. To su receptivna polje tih stanica i tako se dobiva mapa auditornog prostora. Ako začepimo lijevo uho, dolazi do jake distorzije lokalizacije zvuka. Mačke dobro lociraju zvuk, a ježevi i štakori ne, jer su mačke predatori, a miševi imaju visokofrekventno skvičanje. Štakori i ježevi ne trebaju osjetljivost na visokofrekventne zvukove

- Lokalizaciji zvuka doprinosi i tzv. zvučna sjena( nos i lice distorziraju zvuk u daljem uhu)

- Budući da se zvukovi u prirodi obično sastoje od visokih i niskih frekvencija, oba sustava različito služe određivanju lokalizacije zvuka, a to se događa automatski. Već male bebe od rođenja točno određuju izvor zvuka, dakle, to nam je urođeno

- Kad nam vid i sluh ne daju identične informacije o izvoru zvuka, prevaga je na strani vida. Primjer je kino, u kojem zvučne informacije percipiramo kao da dolaze od glumaca, a zvučnici se nalaze sa strane

- Pseudofon -u svako uho je priključena jedna slušalica i s lijeve strane ispitanika nalaze se muškarac i žena koji govore u drugi kraj slušalica, no nalaze se sa suprotne strane od zvučnika slušalice koji je bio u uhu ispitanika. Zatvorenih očiju ispitanik je percipirao kao da žena/muškarac govore s one strane u kojoj je bio zvučnik slušalice, a otvorenih očiju prednost je dao vidu i percipirao pravu stranu položaja žene i muškarca. Tada je i zamjećivao razliku u intenzitetu i vremenu dolaska zvuka

PERCEPCIJA GOVORA- intenzivno se istražuje u okviru HIP-a - prvenstveno istražuje što sve utječe na prijenos verbalno zadanih govornih signala,

jakost, distorzije, razina šuma i sl. Time se posebno bave Bellovi istraživački laboratoriji

- percepcija govora spada u područje psihoakustike, a blisko područje je fonetika- u engleskom postoje 44 različita glasa, ukupno ih je 70-ak, kod nekih jezika i više, jer

se razlikuju različite visine tonova izgovora-pjevni jezici, npr. vijetnamski - kad bi djecu okružili svim tim glasovima(drugim jezicima), lakše bi naučili strane

jezike i bolje bi ih izgovarali - poseban je problem korištenje vizualnih informacija pri percepciji govora- Dodd(1980.) je istraživala čitanje s usana adolescenata neoštećenog sluha tako da je

zadala niz riječi uz visoku razinu bijelog šuma. - čitanje s usana je znatno poboljšalo percepciju govora- kad je desinkronizirala govor i pomicanje usana za 0,4 sec, došlo je do osjetnog

porasta grešaka pri percepciji govora, ali je takva kombinacija vizualnih i auditivnih informacija ipak bila efikasnija od samo auditivnih inputa maskiranih šumom ili vizualnih inputa

- kad različite vizualne i auditivne informacije damo simultano, dolazi do natjecanja i sukoba, što rezultira padom u točnosti percepcije govora.

28

- To upućuje na činjenicu da ispitanici ne uspijevaju zanemariti bilo koju od te dvije vrste informacija

- MacDonald & McGurk (1978.) nalaze da za kontradiktorne informacije ispitanici često daju neki kombinirani odgovor koji nije identičan niti vidnom niti slušnom ulazu

- Npr. ako čujemo 'BA', a osoba pokraj nas usnama oblikuje 'GA', percipirat ćemo to kao 'DA' – McGurk fenomen

- Dodd replikacija: ljudi čuju 'hole' kad je zvuk 'tough', a usnama je oblikovano 'towel'- Već s 5 mjeseci bebe preferiraju gledanje lica koja sinkrono govore- to znači da

uočavaju podudarnost izvora i zvuka - Pri percipiranju govora gledanje daje znakove o mjestu artikulacije( bilabijalni,

dentalni, velarni glasovi), a slušanje daje informaciju o a) načinu artikulacije( nazalni, praskavi, …)b) drugim svojstvima glasa - asinkrone i kontradiktorne informacije nisu tipične za uobičajeno govorno

komuniciranje, zato je Dodd (1979.) tražila da djeca otkriju krivo izgovorene riječi skrivene u nizu dobro izgovorenih (npr. moment-mobent)

- pokazalo se da je broj otkrivenih grešaka veći kad su dostupne i govorne informacije , kako u uvjetima bez buke, tako i u uvjetima ometanja govora

- promatranje facijalnih akcija poboljšava razumijevanje samo govora (bučna okolina…)

- gledanje u sugovornika u ovakvim uvjetima može povećati razumijevanje otprilike jednako povećanju (auditivnog) signal-buka omjera od 20 dB

- kompjutorski stručnjaci su razvili programe koji pretvaraju tekst u govor , a sada već pokušavaju razviti programe koji tekst pretvaraju i u (virtualno) vidljivog govornika

- uspiju li, virtualni govornik će biti od velike koristi u bučnoj okolini kakva je npr. kokpit (pilotska kabina)

- slijepi ljudi točnije percipiraju govor u uvjetima buke . Za glasnoću nije nađena razlika u apsolutnom i diferencijalnom limenu, što znači da ne dolazi do povećanja oštrine slušne osjetljivosti

- problem je u takvim istraživanjima što ne možemo kontrolirati motivaciju - Presbycusis – pad osjetljivosti za visoke frekvencije sa dobi: 30 god – 15000 Hz, 50

god – 12000 Hz, 70 god – 6000Hz. To je još uvijek izvan raspona ljudskog govora- Muškarci unutar svih dobnih skupina imaju viši apsolutni i diferencijalni limen za sve

frekvencije (možda zbog veće prosječne eksponiranosti jakim zvukovima)- Žene što se tiče sluha imaju niže limene- Otosclerosis – koščice okoštavaju- Vlastiti govor snimljen na kasetu nama zvuči čudno, a drugim ljudima ne jer kosti

provode zvuk i dok govorimo čujemo i taj dio zvukova, a na kaseti toga nema- Pušači imaju viši prag – osobito za više frekvencije zato jer imaju sužene krvne žile i

zato dio kohlee zadužen za percepciju visokih tonova postaje manje osjetljiv

- Krivulja jednake glasnoće6dB

29

0

20Hz 1000 3000 20000Hz

- 20 – 2000Hz = raspon ljudskog sluha- najslabije se čuju vrlo visoki i vrlo niski tonovi – najbolje čujemo zvukove između

1000 i 3000 Hz- zato treba pojačavati određene tonove ako želimo da budu jače izraženi(npr. basovi –

zato postoji equilizer na glazbenim linijama) - tome služe različite veličine tijela violine i kontrabasa - usporedba posjetitelja rock koncerata(barem jednom mjesečno) i kontrolne skupine

iste dobi pokazala je značajnu razliku u pragu za raspon zvuka od 500-8000Hz- npr. Papalardi- dobro dokumentirano oštećenje sluha glazbenika- općenito, nakon izloženosti buci od 60 i više dB postoji tzv. privremeni pomak praga u

trajanju od nekoliko sati ili duže - iz nepoznatih razloga taj je pomak u spektru niskih tonova manje izražen kod žena, a

za visoke frekvencije kod muškaraca- veće doze aspirina uzrokuju privremeni pomak praga između 10 i 40 dB za čiste

tonove i tinitus (zujanje u ušima)-kod reumatoidnog artritisa se uzimaju velike količine aspirina pa liječnici preporučuju smanjenje doze kad se javi tinitus . oporavak također duže i traje nakon većih doza

- nadtonovi različitih sastava određuju boju tona - čak ima ljudi koji razlikuju vrste klavira , jer male razlike u konstrukciji proizvode

različiti sklop nadtonova - boja tona je određena različitim envelopom( razvojem tona u vremenu)-npr.kod gitare

je taj razvoj naglo uzlazan, pa polako pada, dok se kod puhačkih instrumenata može manipulirati tim razvojem)

- Dopplerov efekt ili pomak- prividno snižavanje tona sa udaljenošću od izvora i obrnuto

intenzitet

gitara truba 20 Hz 20000 Hz

30

- pomak u doživljaju boje, odn. U slušnom modalitetu u visini tona, izazvan je pomicanjem izvora podraživanja

- kod boje s približavanjem dolazi do pomaka prema plavom- pomak je jači u slušnom području (Doppler efekt)- npr. dolazeći vlak(ili formula 1) - ton postaje sve viši, a zatim naglo pada- to se događa zbog toga što se zvučni valovi naguraju ispred objekta koji se kreće i što

su više nagurani, ton doživljavamo kao viši- kad objekt prođe pokraj nas, valovi se rašire, što doživljavamo kao pad

tona(frekvencije whatever)- ako se nalazimo u tom objektu frekvenciju doživljavamo kao istu jer zvučni valovi

odlaze iza nas- autogiralna iluzija – pogrešno određenje pravca izvora zvuka nakon poremećaja u

orijentaciji tijela(vrtnja, pomicanje ili osjećaj da smo pomaknuti iz osi tijela)- Gregory je razvio aparat za nagluhe koji pojačava samo zvukove govora, jer bi inače

okolinski zvukovi ometali percepciju govora. To je moguće jer je uho vrlo različito osjetljivo za različite frekvencije - živčana vlakna se pale na različite frekvencije

- slika paljenja živčanog vlakna:intenzitet

karakteristična frekvencija

- da bi se vlakna upalila na različite frekvencije, intenzitet mora biti visok dok je nizak za njegovu karakterističnu frekvenciju

- kod ljudi se može postepeno gubiti sluh, a da toga nisu niti svjesni i tako mogu razviti paranoju da im ljudi govore iza leđa

APSOLUTNI SLUH- Pitagora- otkrio je harmoniju skraćivanjem žica na instrumentu, jer se tako mijenja

frekvencija tona; smatra da red u prirodi počiva na matematičkim zakonitostima- apsolutni sluh- Ward(1970.) smatra da se svi rađamo s njim, ali ga s vremenom

izgubimo, jer je za uspješnu adaptaciju bitnije dobro određivanje odnosa među visinama tonova

- relativni sluh- razlikovanje tonova različite visine- Glazba- Mozart efekt- povećanje temporalno. Spacijalnog rezoniranja nakon slušanja

Mozartove glazbe- klavirske sonate K488- Pokazalo se istinito kod djece, mladih, epileptičara (i štakora )vježba na

klavijaturama također pomaže kod spacijalno- temporalnog rezoniranja i matematičkih sposobnosti

31

- Glazba u psihologiji: utječe na promjenu raspoloženja, koristi se za terapiju glazbom, za postizanje optimalnog arousala, (za fizičku aktivnost i dizanje pobuđenosti- brža i glasnija glazba služi za smirivanje i obrnuto)

- U antropologiji je došlo do tzv. glazbene evolucije- Beethoven: «vidim tonove»- Mendelson- Izvanredno glazbeno pamćenje- Sloboda (1985.) je ustvrdio kako već i sedmogodišnja djeca mogu odrediti koja

glazbena sekvenca ima dobru, a koja lošu formu- djeca su pokazala poznavanje simultanih i sekvencijskih ograničenja, odnosno zahtjeva koji postoje u zapadnjačkoj glazbi

- Istraživan je slučaj akustičkog glazbenog savanta koji je u potpuno pamtio duge klavirske sonate nakon što ih je samo par puta odslušao

- Utvrđeno je da je njegova nevjerojatna sposobnost ograničena samo na tonalnu glazbu, a raspon verbalne memorije bio mu je ispodprosječan

- Ako bi mu bio zadatak da memorira čak i vrlo blago atonalnu glazbu, njegova sposobnost ne dolazi do izražaja

- Ta se sposobnost razvijala tijekom 15 godina opsesivnog rada na jednom zadatku- sviranju( možda su i mene trebali upozoriti na tako nešto…)

- Monosavant- IQ mora biti manji od 70, a posebno je nadaren za jedno područje, npr. apsolutni sluh

- Apsolutni sluh ima od 1 do 10000 osoba iz populacije, a to je sposobnost identifikacije ili produkcije zadane visine tonova bez vanjske točke referencije

- Relativni sluh ima puno više ljudi, a potreban mu je okvir referencije- U starosti se kod ljudi sa apsolutnim sluhom imenovanje tonova pomiče za 1-2

polutona, jer je bazilarna membrana izgubila na elastičnosti, pa maksimalna pobuđenost nije više na mjestu na kojem je bila u mladosti

- Međutim, ako osobama s apsolutnim sluhom dajemo tonove iznad glazbene ljestvice i ako ti tonovi nisu slični kao i oni u ljestvici, pokazalo se da nemaju bolje auditivno pamćenje od normalnog ako nema verbalnog medijatora-abeceda.

- Za tonove koji nisu čisti i one izvan raspona klavijature nema razlike u pamćenju tonova između normalnih ljudi i ljudi s apsolutnim sluhom; pamćenje takvih tonova je loše

- Čini se da djeca imaju dobar apsolutni sluh, ali ga kasnije izgube- Dobrim treningom do 6. godine može ga se razviti, kasnije teško ili nemoguće- Levitin i Cook (1996.) su dali ispitanicima da pjevaju 2 popularne pjesme prema

pamćenju. Usporedili su tonske zapise s originalima prema tempu i otkrili da su ispitanici bili unutar 8% razlike što se tempa tiče, a toliko iznosi diferencijalni limen za tempo, što upućuje na apsolutno auditorno pamćenje za tempo

GREGORY- opisuje percepciju kao stalno promjenjivu hipotezu o svijetu, koja se testira preko

senzornih podataka i generalizacije, temeljenih na iskustvu. Percepcija je aktivan proces- 1 percept usmjeruje idući

- percepcija je tako slična znanstvenoj hipotezi- to je organizacija podataka iz mnogo izvora, a osnovni zakon je te organizacije je da

je hipoteza upotrebljiva, ali se modificira u određenim okolnostima- zato perceptivni mehanizam za odlučivanje mora stalno donositi odluke temeljene na

vjerojatnosti koja je određena generalizacijama temeljenim na iskustvu- postoje dvije teorije percepcije po kontinuumu:- 1. pasivne

32

- pretpostavljaju da se percipiranje odvija kao snimanje kamerom(bez distorzije, bez obrade)

- pod tim teorijama počinje se opažati selekcijom iz određenih obilježja objekata direktno, bez napora, bez obrade ili zaključivanja

- bliže su «stimulus- reakcija» teorijama- percepcija je direktno kontrolirana ulazom- lakše ih je formulirati i formalizirati- iako elegantne(?!), takve teorije nemaju opću opstojnost(osim u nekim aspektima)- 2. aktivne- smatraju da percepti nastaju posredstvom složenih moždanih procesa od nastalih, brzo

izmjenjujućih fragmenata podataka koje signaliziraju osjetila i onda kompletiranih na osnovi baze podataka u mozgu(iskustvo)

- za aktivne teorije percepcija je fikcija, pa iako su te fikcije najčešće prediktivne, kognitivne funkcije mogu biti i netočne(lavež- pas, jelen, ili pile )

- jednostvano možemo reći- znanje određuje percepciju- za Gregoryja percipirati znači čitati sadašnjost u terminima prošlosti da bi se

previdjela i kontrolirala budućnost, a to podsjeća na glavni cilj znanosti- odbacivanje S-R teorije- osnovno zato jer senzorni podaci često ne uspijevaju direktno kontrolirati percepciju

ponašanja, čak ni u vrlo jednostavnim situacijama, npr. perceptivno se ponašanje nastavlja i kad nema senzornih podražaja, kao da su prisutni

- input kontrolira output i kad ga nema, jer postoji doza predviđanja- kod motoričkih vještina se osobito očituje prediktivnost percepcije, jer između inputa i

outputa praktički ne postoji vremenski razmak- Helmholtz(1901.) je smatrao da je percepcija nesvjesno zaključivanje, ali kasnije je ta

teorija napuštena, jer su filozofi tražili svjesnost pri zaključivanju, a psihologija je krenula pravcem biheviorizma

- Nesvjesno zaključivanje je osnovni problem kompjuterskog prepoznavanja oblika (pattern recognition)

33