1418119408

TEHNOLOGIJA UZGOJA MALINE

Ovaj projekat financira Europska unija

Ovaj projekat sufinancira Caritas

Internacionalis

Asad Jelekovi, dipl. ing. agr | Maj, 2014

Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost Caritasa Biskupske konferencije Bosne i

Hercegovine i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije

Ovaj projekat financira Europska unija

Ovaj projekat sufinancira Caritas Internacionalis


Asad Jelekovi, dipl. ing. agr

SADRAJ

UVOD 1Nain plodonoenja 11.1. Znaaj uzgoja maline 3

2. EKOLOKI USLOVI 42.1. Ekoloki uslovi za uzgoj maline 42.2. tete izazvane izmrzavanjem izdanaka maline 5

3.1.1. Razmnoavanje maline 5

4. PREDRADNJE ZA PODIZANJE ZASADA MALINE 74.1. Izbor lokacije za podizanje zasada maline 74.2. Priprema zemljita za sadnju maline 8

4.2.1. Analiza zemljita 9

4.5. Sistemi uzgoja dvogodinjeg tipa maline 134.6. Njega mladog zasada i rezidba maline 14

Principi ubrenja dvogodinjeg tipa maline 16

Principi zatite maline od bolesti i tetoina 17

tetoine maline 20Aktuelni sortiment dvogodinjeg tipa maline na podruju BiH 22Berba, klasiranje i pakovanje plodova maline 24

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1Asad Jelekovi, dipl. ing. agr

Maline se mogu podijeliti spram sljedeih osobina njihovih biljaka:

nainplodonoenja(jednogodinje/dvorodneidvogodinje/jednorodne),

karakteristikerasta,

prisustvoilinedostataktrnova(trnoviteilibestrne),i

bojaploda.

Nain plodonoenja

Maline proizvode plodove na jedan od sljedea dva naina:

Dvogodinji tip plodonoenja ovi tipovi proizvode plodove samo na izdancima koji su stari dvijegodine.Plodoviseproizvodenabonimgranamatzv.plodonosnimmladarima,rodnimgranicama,kojesepojavljujuizaksilarnihpupoljaka(pupoljcikojiserazvijajuupazuhulista)nacjelokupnoj duini dvogodinjih izdanaka. Nakon plodonoenja izdanci odumiru i moraju biti uklonjeni da oslobode prostor za nove priraste koji se pojavljuju iz pupoljaka na korjenovom sistemuilipakizbaze,osnovebiljke;

Crte 1. Ciklus razvoja dvogodinje maline

Ciklus razvoja dvogodinje maline: tokom vegetacije prve godine emituju se vegetativni prirasti iji jerastposebnointenzivanujunu,aistizavravauoktobru.Utomperiodunaistimdolazidodife-rencijacijegenerativnihpupoljaka,teeoviprirastiteknarednugodinuplodonositi.Nakonperiodavegetacije,ukasnujesen,prirastigubelieiulazeufazumirovanja(decembar).Uproljeedruge

UVOD


2

godine dolazi do buenja generativnih pupoljaka u pazuhu listova i razvoja bonih prirasta-plodo-nosnihmladara,teumajunastupacvjetanje.Istovremeno,pojavljujusenovi,mladiizdanciizpupo-ljaka na korijenu koji e ove godine samo vegetativno rasti. Tokom juna i jula dolazi do sazrijevanja iberbeplodovasadvogodinjihprirasta,dokjednogodinjiidaljesamovegetativnorastu.Nakonberbedolazi doprirodnog suenjadvogodinjihprirasta-koji sudonijeli rod, i tood vrhapremabazi,teseistiuklanjajudoosnove.Sdrugestrane,jednogodinjiizdancisazrijevaju-odrvene,gubelistiulazeufazumirovanja.Svetojenavedenozaperioddrugegodineponavljasesvihnarednihsezona. Voditi rauna da se pupoljci za razvoj novih izdanaka kod maline nalaze na korijenu i korje-novom vratu biljaka. Prvih godina ivota plantae novi izdanci se intenzivno razvijaju iz pupoljaka nakorijenu,anakontreegodinepoinjudominiratiistismjeteninakorjenovomvratu,odnosnouosnoviprologodinjihizdanaka.Prematome,uetvrtojgodinimoedoidorazvojamladihizda-nakasamouneposrednojbliziniprologodinjih,kadadolazidoformiranjatzv.panja.Todirektnoutienaprodukcijuplodova,sobziromdasemladiizdancirazvijajunastaromkorijenuijajemousvajanja hranjiva oslabljena

Slika 2. Nepoeljna pojava u intenzivnim zasadima maline

Jednogodinji tip plodonoenja ovi tipovi proizvode plodove na vrnim, terminalnimdijelovimaizdanakauprvojgodinirasta istih(pupoljciproizvedeniuvrnojzoni izdankaijaduina zavisi od sorte i vremenskih uslova, i kree se od 1/3 donjegove ukupne visine).Ovo je oigledna razlika u odnosunadvogodinji tipmaline, koji neproizvodi plodovedosvojedrugegodine (ugodinamasaveomavisokim ljetnimtemperaturama,akakva jebila i2012., kultivardvogodinjeg tipamaline Willamette (vilamet) cvjetao je samou vrnoj zonijednogodinjeg izdanka,alidokrajavegetacijeplodovinisuuspjeli sazriti). Jednogodinji tipmaline, takoe proizvodi plodove na donjemdijelu istog izdanka u drugoj godini. Iako oviplodoviestosazrijevajuranijeuodnosunatradicionalnedvogodinje,prinosisuniski, teseistiuzgajauglavnomsamozajedanrod,odnosnoplodonoenjeiskljuivonajednogodinjimizdancima.Selekcijomjestvorenvelikibrojkultivaramalinekojipripadajujednogodinjemtipuplodonoenja,teisteizdanaudanpostajusvepopularnijeiznaajnije.Takoe,postojeisortekojesuprelazizmeuovadvatipamaline,aliseistezbogjednostavnostipredstavljanjazanekeuvrtavajuujednogodinji,dokzadrugeuviegodinjitip.



Crte 3. Ciklus razvoja kod sorti jednogodinjeg tipa maline odvija se na sljedei nain: I godina izdanci intenzivno rastu i sekun-darno debljaju, te dolazi do diferencijacije i razvoja generativnih pupoljaka, kao i plodonoenja krajem ljeta na gornjoj polovini jednogodinjih izdanaka. Poslije berbe dio izdanka koji je plodonosio prirodno se sui.II godina u proljee (ukoliko su ostavljeni donji dijelovi izdanaka iz prethodne godine) na istim dolazi do diferencijacije i razvoja generativnih pupoljaka, te plodonoenja

tokom juna i jula, a nakon berbe ovi izdanci se prirodno sue od vrha prema bazi, ime se zavrava ivotni ciklus

1.1. Znaaj uzgoja maline

Pomoloka klasifikacija svrstavamalinu u grupu jagodastog voa, i u istoj, po vanosti, zauzimadrugomjesto,odmahizajagode.Obziromnanjenebiolokeodlike,ekolokeitehniko-tehnolokezahtjeve,polivalentnostupogleduupotrebeplodova,mogunostiplasmanaisl.,zanaavoarskapodruja,malina predstavlja najprespektivniju vrstu iz grupe jagodastog voa.

Uodnosunamnogedrugevrstevoaka,malinaimanizprednosti,kojeseuglavnomogledajuusljedeem:

moeseuspjenogajitiinanetoslabijimzemljitima,

nema velikih zahtjeva u pogleduklimatskihuslova,

brzostupanarodidajeredovneprinose,

omoguujebrzobrtkapitala,

rizikuproizvodnjijemali,

tehnologijauzgojajejednostavna,

intenzivnojeradnakulturaiomoguujeangaovanje i fiziki slabije radne snage (ene,djeca,starijeosobeiinvalidnalica),

daje plodove izuzetne hranljivevrijednosti. Osim toga plodovi imaju dijetalni,kaoiprofilaktikiznaaj.Usebisadre:eere,kiseline,mineralnematerije,pektinskematerije,celulozu,bjelanevine,masnematerijeivitamine,

odlikuje se kontinuiranim sazrijevanjem i berbom plodova, ime se omoguava poeljanrasporedradnesnage,

traenjeproizvodnatritubilokaostonovoe,ilikaosirovinazaitavnizpreraevina.

Slika 4. Svjei plodovi maline

4

2.1. Ekoloki uslovi za uzgoj maline

Zemljite-Malinanemaspecifinihzahtjevaupogleduzemljinihuslovazanjenuzgoj.Ipak,naj-viejojpogodujuduboka(preko1m),rastresita,propusna,dovoljnovlana(75%),slabokisela(pH6),srednjeteka(saoko50%gline)iplodnazemljita(saoko5%humusa).Gajnjaeidubokialuvijinajpovoljniji su tipovi zemljita za uspjeno gajenje maline.

Klimatski uslovi - U prirodnim populacijama malina se najee moe nai u brdskim podrujima ito,iuuslovimasvjetlosti,aliiuuslovimasjene,uzpoveanuvlanostvazduhainetonieljetnetemperature.Madamalinaegzistira inanadmorskimvisinamado2000m,proizvodnapodrujakoja se preporuuju za podizanje novih zasada ove vrste ne bi smjela prelaziti nadmorske visine od 1000m,azavierodnesorte700-800m.

Zauspjeanuzgojmalinenajpodesnijasupodrujaumjereneklime(srednjemjesenetemperatureoko10Cigodinjesumepadavina800-1000mm,uznjihovpravilanraspored),sanetosvjeijimljetimaiumjerenootrimzimama.Takoe,zadobroprojektovanmalinjak,preporuujusesjeveroi-stoneilisjeverozapadneekspozicijeinagibiterenado10%.

Malinacvjetanetokasnije,tenjenicvjetoviizbjegavajuopasnostizmrzavanjakaoposljedicuranihproljetnih mrazeva. Negativno dejstvo niskih temperatura u ovom periodu moe se odraziti prven-stveno na bona razgranjenja na dvogodinjim prirastima. Dobro sazreli prirasti maline uspjeno odoljevaju dejstvu niskih zimskih temperatura. Kod osjetljivih sorata nekih godina se ipak mogu pojaviti manje ili vee tete od mraza. Faktori koji utiu na osjetljivost prema niskim zimskim tempe-raturama i na koje pri podizanju zasada treba obratiti posebnu panju su:

nedovoljnaotpornostsortenaizmrzavanje,kaonjenabiolokaodlika,

loa zdrastvenost i pripremljenost prirasta za zimu, kojamoebiti posljedica prekomjernogubrenjaazotnimubrivimanakrajuvegetacije,

oteenjaprirastaizazvananapadomtetoinailibiljnihbolesti,

naglipadtemperatureujesenjemperioduiliuperiodukretanjavegetacijeidr.

U regionimasadostasnijegaobaveznotrebaplaniratiuzgojne formesaarmaturom i sorteveesnagerastakojaeobezbjeditisnanijeprirastekojisenajeenepostavljajutokomzimeuznaslon,ve se ostavljaju slobodnim da bi tokom zime bili zatieni snijegom koji ih prekriva. Tek na proljee oviseprirasti,poodabirunajboljih,odnosnoneizmrzlihineoteenihpodiuuvertikalanpoloajivezuju za icu naslona.

2. EKOLOKI USLOVI



2.2. tete izazvane izmrzavanjem izdanaka maline

Odreenikultivarimalinepodlonisuizmrzavanjutokomzime,posebnotokomhladnogzimskogperiodasaminimalnimsnijenimpokrivaem.Osimtoga,toplovrijemetokomjeseninakonkogauslijedinaglipadtemperature moe izazvati izmrzavanje izdanaka zbog toga to isti nisu dovoljno zreli i aklimatizovani na tako ekstreman pad temperature. Simptomi estokih ozlijeda izazvanih izmrzavanjem oituju se sporadinimoteenjemgenerativnihpupoljakanaizdancima,kojeseprimjetiuproljeedrugegodinekoddvogodinjihsortimaline.Taoteenjaizazvanaizmrzavanjemmanifestovatesekaosporadiaobuenjegenerativnihpupoljaka,uzisprekidaneflekeizumrlogtkivauoblikutakinaizdanku.

Slika 5. Jedna od agrotehnikih operacija u proizvodnji dvogodinjeg tipa maline koja se praktikuje za spreavanje izmrzavanja

tete od izmrzavanja kod dvogodinjih kultivara maline mogu biti sprijeene putanjem izdanaka dapadnupremazemljiukasnu jesen, kakobi se tokomzimenalazilipodsnijenimpokrivaemkojipredstavljadobarizolatoritimetitiizdankeodizmrzavanja.Dakle,nepreporuujeseizdankemalinesortivilametilimikertokomzimeostavljatiuspravno,tj.vezaneuznaslon.Sdrugestrane,kodjednogodinjihkultivaramalinekojiseuzgajajuzaberbuukasnoljeto,odnosnojesenpremaame-rikimistraivanjima,nisuuoenaoteenjaodizmrzavanja,tesuizdancisasvimnormalnoispoljilinovirastiplodonoenjedrugegodine,iakosuprethodnezimeostavljeniuuspravnompoloaju.

3.1.1. Razmnoavanje maline

Malina se moe razmnoavati na vie naina. Meutim u praksi posebnu primjenu su nala sljdea dva naina: razmnoavanje reznicama korijena i razmnoavanje zrelim i zelenim izdancima.

Razmnoavanjem reznicama korijena ostvaruje se ubrzano umnoavanje novostvorenih sorti maline. Korjenovereznicesesijekutakodaimajunajmanjejedanrazvijenpodzemnipupoljak,aoptimalnoje2-3.naovakavnainizrezanereznicetrebajuimatidobrorazvijeneile,sanajmanjimprenikomoko 3-4 mm.

Crvena malina se masovno razmnoava zrelim ili zelenim izdancima. Najee je u upotrebi raz-mnoavanjemalinezrelimizdancima.Takoe,najkvalitetnijiizdancisedobijuizmatinjakamalinekojisupodignutiodsortnoistogizdravogsadnogmaterijala,uizdvojenimzatvorenimprostorima(specijalansadnimaterijal).Nakonproizvodnjeizdanakauovakvommatinjaku,istisedaljemogurazmnoavatiupolju(matinjaku)kojijeprostornoizolovanoddrugihmatinjakanajmanje400m(standardnisadnimaterijal).


6

Slika 6. Razmnoavanje maline izdancima iz vegetativnih pupoljaka na korijenu majinske biljke razvijaju se novi izdanci koji se

nakon odreenog vremena odvajaju od korijena majinske biljke i predstavljaju sadnice maline


U okviru radnji koje se preduzimaju pred i tokom zasnivanja intenzivnih zasada maline posebno se izdvajaju sljedee:

izborlokacijezapodizanjezasadamaline,

pripremazemljitazasadnju,

izborsadnogmaterijalazazasnivanjezasadamaline,

tehnikasadnjemaline,

izborioblikovanjeuzgojnogsistema,

mjereupravljanjazasadommalinerezidba,ubrenje,navodnjavanje,odravanjezemljita,zatita.

4.1. Izbor lokacije za podizanje zasada maline

Postojeosnovnifaktorikojimorajubitirazmotreniprilikomizboramjestazapodizanjezasadamaline.Toukljuuje:ocjenuparcele,predkulturu,tipzemljitainjegovuplodnost,odvodnjavanje,vjetroza-titnepojaseve,osunanost,blizinuizvoravodeipovezanostsakomunikacijama.

Podocjenomparcelepodrazumjevasedalokacijazasadnjutrebadabudeupotpunostiosunana,odnosno izloena suncu. Potrebno je izbjegavati zasjenjena mjesa u blizini drvea ili nekih obje-kata.Idealno,uzgajivaibitrebaliizabratizemljitakojasudobro-drenirana,prirodnoplodna,bogataorganskommaterijom(2-4%),sapHvrijednou6-7.Zamalinusu izrazitopovoljnepjeskovite ilo-vaeilisamoilovae,kaoidobrodreniranaglinenazemljita.Zemljitakojasadre5-10kg/dunumuraspoloivog fosfora, 25-30kg/dunumukalija, 15-20 kg/dunumumagnezija, iposjedujukapacitetizmjeninihkationa(CEC)od8-16suidealna.

Odvodnjavanje,odnosnodrenaajetakoevaanfaktorprilikomizboralokacije,zatotokorijenmalinedosee dubinu i do 1 m. Parcele koje posjeduju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Nivo podzemnevodenesmijebitiviiod1m,obziromdajekorijenmalineizuzetnoosljetljivnanedostatakkiseonikauzemljitu.Takoe,mnogikultivarimalinesupodlonipremagljivicamakojeinficirajukorijen,a kojedominirajuu slabodreniranimzemljitima. Kada izumre korijen,biljka zakrlja, to je izuzetnoizraeno tokom ljetnih vruina i nedostatka vlage u zemljitu. Postoji jednostavan praktini test kojim se moe ustanoviti da li je zadovoljavajua drenaa-vodopropusnost u odreenom sadnom mjestu. Iskopa serupadubineoko75cmiirine15cmnamjestugdjeseplanirazasnovatizasad,itouperioduranogproljeailikasnejeseni,kadajezemljitezasieno-saturiranovlagom,alinijesmrznuto.Nakontogarupasenapunisaoko20litaravode,tesevriprovjeranivoaistenakonjednogsata.Ukolikosevodazadralana dnu rupe takvo zemljite moe biti suvie vlano za uzgoj maline.

4. PREDRADNJE ZA PODIZANJE ZASADA MALINE


8

Malinebitrebalebitiposaenenablagimapadinama,anaravnimterenimagdjepostojiopasnostod zadravanja suvinih koliina vode na gredicama-bankovima napravljenim uzdizanjem zemlje.

Slika 7. Adekvatno mjesto za plantae maline

Takoe, i adekvatnavazdunadrenaa izmeubiljakaveoma je vana zauspjeanuzgojmaline.Kretanje zraka smanjuje vlanost oko biljke i spreava stanja koja dovode do pojave bolesti lista. Vazduna drenaa, takoe, smanjuje opasnost od proljetnogmraza. Ukoliko se zasad podie nanagnutimterenima, inaveimnadmorskimvisinama trebaznatidaehladanzrakkretati senizpadinupremanajniojtaki,obziromdajehladnijizraklakiitimesesmanjujeopasnostodproljet-nih mrazeva obzirom da se hladan zrak odvodi dalje.

Sdrugestrane,zasadmalinetrebabitizatienodjakihvjetrova,kojismanjujuenergijurastabiljketokom vegetacione sezone, to moe imati za posljedicu nedovoljno sazrijevanje izdanaka kojinezreliulazeuzimu,tepostojiopasnostodizmrzavanjaistihtokomperiodamirovanja.

Odabir ekspozicije iako ne kritini faktor, takoe je vaan, te bi ista trebala biti razmotrena prili-kompodizanjazasadamaline.Ovavrstavoapreferira,odnosnoviejojodgovarazatienisjeverniobronci-padine.Juneekspozicijemoglebibitikoritenezazasnivanjezasada,alitadatrebaimatiu vidu da bi temperatura biljaka mogla biti visoka za vrijeme sunanih dana tokom zime. Tako na primjer,nekolikotoplijihdanatokomjanuara-februara,moglibibitirazlogstimulisanjapupoljakadakrenu,takodabisljedeihladnivalutomperioduitekakobiomnogotetanzabiljku.

Novi zasadi bi trebali biti podizani to udaljenije od divljih populacija maline ukoliko je to mogue. Divlji zasadi ove vrste voa u krugu od 300 m moraju biti elminisani kako bi se sprijeilo irenje bolesti u novopodignutim zasadima. Zasadi maline ne bi trebalo saditi na parcelama gdje su kao predkulturebile jagoda,paradajz,krompir,patlidan,paprika, ilipakstariji zasadimaline ikupine,obziromdasusvenavedenekulturepodlonegljiviciVerticilliumvenuti,a istamoepreivjetiuzemljitugodinama,negativnoutiuinanovozasnovanizasadmaline.

4.2. Priprema zemljita za sadnju maline

Od pravilne pripreme zemljita za podizanje malinjaka u velikoj mjeri zavisit e visina prinosa i kva-litetplodova,tesamimtimiuspjenostgajenjaodabranogsortimentaprojektovanogzasadaovekulture.Pri izboruparcelezazasnivanjenovogmalinjaka,dakleprijepristupanjaneposrednojpri-premizemljita,odposebnejevanostipoznavanjekulturakojesubilegajenenaodabranojpovr-ini.Naime,kaopogodnepredkulturezamalinumogusepreporuiti:svekupusnjaeigrahorice,akaoizrazitonepovoljne:jagoda,malina,kupina,vinovaloza,tekrompir,paradajzisl.Dadabise



zemljiteoslobodilokorova i insekata,kaotosu liinkaklinjaka ibijelogcrvagodinudanaprijesadnje maline na odabranu parcelu potrebno je zasijati itarice ili leguminoze. Priprema zemljita za podizanjemalinjakapodrazumjevaprovoenjesljedeihradnji:analizuzemljita,ureenjezemljitaipopravkanjegoveplodnostimeliorativnimubrenjem,dubokooranje i tanjiranje, tepovrinskapriprema zemljita za sadnju.

4.2.1. Analiza zemljita

Analizazemljitatrebabitiizvrenanekolikomjeseciprijesamesadnje,itonatajnaintoseuzorcizemljita uzimaju nasumice sa nekoliko lokacija na parceli i sa dvije dubine 30 i 60 cm. Dva uzorka po dunumu su preporuena.

Naveimparcelama,uzimanjeuzorakaizsamopojedinihdijelovamoedovestidonetanihrezul-tata,atimeidonepogodnihrjeenjakadasuupitanjuintervencijenapopravciosobinazemljita.Naravno,uvijekjelakekorigovatinedostatkeodabranogzemljitaprijesadnjenegokasnijetokomekspoloatacijezasada.KodanalizezemljitaodreujeseianalizirapH,%organskematerije,sadrajsoli,makroimikroelementi,tenematode.Oveanalizeobinoseobavljajuukomercijalnimlaborato-rijama,ilipakunapoljoprivrednimfakultetimaiinstitutima.

Crte 8. Tehnika uzimanja uzoraka za analizu zemljita prilikom sadnje maline

pH zemljitajevrijednostkojomseizraavastepenkiselostiilialkalnosti(bazinosti)istog.Usluajubosanskohercegovakihzemljita,ovavrijednostmoevariratiodpH3,5,tojeekstremnokiselo,dopH8,iliekstremnoalkalno.ZazemljitekojeimapHvrijednost7kaesedajeneutralno.ZamalinupHvrijednostblizu imalo ispodneutralnog (od6,0-6,5) je idealna, toukazujeda istimzauzgojpogoduje slabo kiselo zemljite. Kljuna uloga pH vrijednosti zemljita se ogleda u pristupanosti odreenihhranjivazabiljku,bilodaseradioniskimiliprekomjernovisokimnivoima.FarmerimamogunostdaodreenimagrotehnikimmjeramautienapHvrijednostzemljita, te istekoristiprilikom njegove pripreme za sadnju.

Analiza sadraja makro i mikro elemenata u zemljitu trebala bi biti obavljena prije same sadnje maline kako bi se na pravi nain odredio hranidbeni status. Rezultati ovog testa mogu biti kombino-vani sa analizom listova ovih vrsta voaka u cilju razvijanja adekvatnog programa ubrenja.


10

Ureenje zemljita i popravka njegove plodnosti. Obim i broj zahvata koji iziskuje ureenje zemljita prvenstveno zavise od zateenog stanja povrine na kojoj se eli podii novi zasad. ienje i ravna-nje povrine zemljita na kojoj se eli podii novi zasad maline obavezna je radnja u sklopu ureenja odabraneparcele,aimazaciljeliminisanjesvihveihilimanjihpotencijalnihfizikihidrugihsmetnji,kao npr. zemljinih depresija koje bi kasnije predstavljale nepoeljna mjesta akumulacije povrinske vode.Eliminisanjekorova,takoejeradnjakojaseuovojfaziredovnoprimjenjuje.HerbicidiCidocor,Herkules i Basta efikasna su sredstva za unitavanje najveeg broja viegodinjih i jednogodinjih korova,teseuovusvrhunajeepreporuuju.

Ukolikojezemljitenakojemseelipodiimalinjaknetoslabijegkvalteta,obaveznojepopravljanjenjegoveplodnosti,odnosnopoboljanjenjegovihfizikihihemijskihkarakteristika.Popravkaplod-nostizemljitavrisemeliorativnimubrenjemorganskimimineralnimubrivima,apremapotrebiizvodiseikalcifikacija(korekcijapHvrijednosti),teodvodnjavanje,odnosnoobezbjeujeisistemzanavodnjavanje.

Zemljita obogaena organskom materijom su veoma povoljna za uzgoj maline. Ista poboljava teksturuzemljita,tezadravamineralneelementeusljedbazinostiod ispiranja.Organskamate-rijapoboljavavodnireimzemljita,odnosnopoveavakapacitetzazadravanjevode.Bogatsvozemljita organskom materijom esto ne smije biti omalovaavna. Koliine organske materije koje sedodajuzemljitumogubitipovolji.Ovaformamoedabudesastavljenaodslamepomjeanesastajnjakom,zeleninimubrivima(sudanskatrava,ra,ozimaita) ilipakkomposta.Koliinaod3-5tonapodunumuovihmaterijatrebalabibitidodata,aveekoliineuciljupoveanjavodnogkapacitetazemljitatrebajunazemljitimapjeskovitogtipa,imesepoboljavastruktura,drenaa,iaeracijaistog,odzemljitakojaimajuveukoliinugline.

Slika 9. Preporuka je na bosanskohercegovakim zemljitima sadnju maline provesti na uzdignute gredice kako bi se obezbjedila

adekvatna drenaa is prijeila pojava bolesti poznate kao trule korijena

Razgradnja ove organske materije mikroorganizmima zemljita zahtijeva naknadne koline azota osim ako organmska materija nije bila od leguminoza. Ukoliko se primjenjuje kokoije ubrivo isto se dodajeujesenukoliinama0,5-1,0tonepodunumu.Idealno,organskatvartrebatibitiuneenapopovrini10-15cmprijesadnje.Organskamaterijapoveavaraspoloivosthranjiva,kationzemljinikapacitet i mikrohranjivi sadraj. U zavisnosti od zateenog nivoa plodnosti zemljita koliina ubriva zameliorativnoubrenjezamineralnaNPKubriva(5:20:30,5:22.35,6:26:26,7:14:21,10:20:30)kreese1,5-2,5/ha.Ukolikoseprimjenimeliorativnoubrenjeunoenjemutrake(neubrisecijelapovrinaredukovanoubrenje)ovekoliinemogubitiizaoko3putamanjeodnavedenih.Najpodesnijevrijemeprovoenjameliorativnogubrenjajeudvanavrata,po50%ukupnekoliine,prijeiposlijedubokogoranja.Nakonrasturanjastajnjaka,mineralnihubriva,apopotrebiikrenjakaobavljaseadekvatno oranje zemljita.



Izbor sadnog materijala za zasnivanje zasada maline. Kod zasnivanja zasada maline ne smije sekoristitisadnimaterijalkojivodiporijekloodprirastaizstarijihproizvodnihzasada,buduidajeistinajeezaraen,aiproizvodnipotencijalovakvihzasadajeznatnoumanjen.Takoe,materijalizstarijihproizvodnihmalinjakamoepredstavljatigenerativnopotomstvo,odnosnomoevoditiporijekloizsjemenaplodovakojiredovnoopadajuuzasaduimesegubisortnaistoa,odnosnodobijaju jedinke nepostojane i nepoznate nasljedne osnove.

Slika 10. Adekvatne sadnice maline kategorije zreli izdanak golih ila

Sadnimaterijal kojim je potrebno zasnovati novemalinjakemora biti izuzetnog kvaliteta, moraposjedovati atest kojim se garantuje sortna istoa i potpuna zdrastvena ispravnost, a umorfo-lokom pogledu mora zadovoljiti standarde opte razvijenosti nadzemnog i podzemnog sistema. Standardnasadnicamalinemorabitiduganajmanje50cm,srednjedebljine8-12mm,isakorjeno-vimsistemomodnajmanje8-10glavnihila,duine12-20cm,idebljine2mm,kojijedobroobra-staopostranimilicamaikorjenovimdlaicama.Svakasadnica,ilipakbunt(obino50komadasad-nica)moraposjedovatimarkicunakojojpie:vrsta,sorta,tipsadnice,deklaracija,imeproizvoaaiadresu,tezakojugodinusadnjevai.

Tehnika sadnje maline.Nakonpripremezemljitaidodavanjaneophodnihdodatakaistom,slje-deikorakjeformiranjeredovazasadnju.Malinasemoesaditinaravnimparcelama,poduslovomdasuistadobrodrenirana.Meutim,ovavrstavoanaravnimparcelamasaslabodreniranimzemlji-temtrebasaditinagredicama,dimenzijapriblino25cmvisine i60cmirine (slika).Udaljenostizmeuredovatrebalabiiznositi2,2-2,5mzamalinu.Ovakavrazmakeobezbjeditiminimalanpro-storpotrebanzaobavljanjeneophodnihagrotehnikihradnji(fertilizacija,prskanje,branje),aistovre-meno e maksimizirati produkciju. Razmak izmeu redova takoe zavisi od veliine maina koje se upotrebljavajuprilikomodravanjazasada,alibiistitrebaobitiadekvatanzamotokultivatorifrezunarazmicanje.Sadnjamalinenanagnutim,dobrodreniranimparcelamatrebalabibititakopostav-ljenadasuredoviformiraninasuprotpaduterena,imebisesprijeilaerozijazemljita.Iakosesad-njamalinemoeobavljatiodoktobradopoetkaaprilazrelimizdancima(jesenjaiproljetnasadnja),ipak najei termini sadnje ove kulture su kasna jesen i rano proljee. Jesenja sadnja se najee koristi,buduidaimanizprednosti,odnosnodadajenajboljerezultateprijema.

Neposrednopredsadnjuobaveznojepodzemnisistemsvakesadniceosvjeiti,prvoskraivanjemilazanjihoveukupneduine,apotompotapanjemistoguvodenusmjesupodjednakihdijelovabalegeiilovae,uzdodataksredstvakojesezoveprevicur.


12

Slike 11. Priprema sadnica maline za sadnju

Izdancimalinesadeseupravilunaistudubinunakojojsubiliprijevaenjaumatinjaku,aliseupraksizbogizvjesnogslijeganjazemlje, istisadeza3-4cmdublje.Sadnjaseupraviluobavljapooblanomvremenu,anjenatehnikazavisiodnivoapripremezemljita.Ukolikojezemljitedobropripremljenosamasadnjamoeseobavitiubrazde(tojeupraksinajeisluaj).

Meutim,ukoliko jeparcela loijepripremljena kopaju sepojedinane rupe zamalinudimenzija20x20cm,kojeeomoguitineophodnudubinuipravilanrasporedilasadnicamamaline.Oblanovrijemejenajpovoljnijezaizvoenjesadnje,ijasetehnikaprovoenjabitnijenerazlikujeodteh-nikesadnjeostalihvrstavoaka.Naime,nakonslojaplodnezemljekojimaseprekrivajuilesadnice,nanosiseslojzgorjeloggoveegstajnjakaukoliini1-2kgposadnommjestui0,1kgNPKformula-cije8:16:22,apotomsadnomjesto,uzlaganogaenje,potpunoprekrivazemljom.

Slike 12. Pravilna tehnika sadnje sadnica maline kategorije zreli izdanak golih ila

Nakonsadnje,posebnoukolikoneposrednoposadnjipostojivjeraovatnoaizostankakinihdana,svakasadnicasezalijevasa3-4lvode.Skraivanjeposaenihsadnicapredstavljaposljednjuradnjukojupodrazumjevatehnikasadnje.Onaseobavljana3-4pupoljka,odnosnonaduinuoko20cm,a u cilju boljeg prijema i stimulisanja vee vegetativne snage rasta buduih prirasta.



Slike 13. Prikraivanje sadnica maline kategroije zreli izdanak golih ila nakon sadnje

4.5. Sistemi uzgoja dvogodinjeg tipa maline

Morfolokeibiolokekarakteristikedvogodinjihsortimalineuslovilesuiadekvatansistemuzgoja,koji podrazumjeva naslon od betonskih ili drvenih stubova za koje se fiksira i du reda postavlja ica. Takoe,nastubovimasefiksirajupoprenepreagenaijimkrajevimase instalirapaga,abroj iduina istih zavisi od kultivara koji se gaji. Ovakav sistem uzgoja naziva se vertikalni palir i u praksi jenajzastupljenijikodovog,dvogodinjegtipamaline.Uproizvodnojpraksikodvertikalnogpa-liraobinosepostavljajutriredaice,gdjejeprvanamijenjenakaonosacrijevasakapaljkamazanavodnjavanjeipostavljasenavisiniod0,3miznadzemlje,aostaledrugana1,1-1,2m,itreana1,8m,tesluezapridravanjeizdanaka.Zaovunamjenuuobiajenosekoristipocinanaicadebljine3mm.Standardnavisinastubazasvekultivaredvogodinjegtipamalineiznadzemljeiznosi2m,inemapotrebe istu smanjivatiprilikompravljenja stubova, jer todirektnoutienaprinoskoji sepostie po jedinici povrine. Razmak na koji se stubovi postavljaju u redu zavisi od materijala od kojegsuistiizraeniiusluajudrvenihistiiznosi5-7m,abetonskih8-10m.

Slika 14. Betonski i drveni stubovi u zasadima maline

Kada su u pitanju poprene preage na stubovima broj i dimenzije istih zavisi prvenstveno od kulti-vara,sobziromdasemeunjimarazlikujeduinaplodonosnihmladara.Openito,kodjednogkul-tivaranajduisuplodonosnimladariblizusrednjezonedvogodinjegizdanka,akakoseodisteidepremavrhuonisesmanjuju,teprematomeupogledupoprenihpreagatrebaizvritiodreenaprilagoavanja.U tradicionalnomkonceptuproizvodnjenije sevodilo raunaoovojmorfolokojosobini kultivaradvogodinjeg tipamaline, te jedominirao sistem tzv. I naslona,odnosno samostubovi i ica,bezpoprenihpreaga.Meutim,danas je tajosnovnimodelusavren i istiomo-guavaostvarenjemaksimalnihprinosapojedinicipovrine.Generalno,zabosanskohercegovake


14

usloveproizvodnjeidatisortiment,postojesamodvijemodifikacije,odnosnoformekojeserazlikujusprambrojaiduinepoprenihpreaga,itojednakojavaizakultivarWillametteidrugakojavaizasveostalesorte:Meeker, GlenAmpleiTulameen.KadajeupitanjuformanaslonazakultivarWillametteistapodrazumjevapostavljanjedvijepoprenepreagenasvakistubnavisiniod70cmi150cm,duine60cm,naijimkrajevimasepostavepagekojesluekaooslonacplodonosnimmladarima koji se povijaju pod teinom roda.

Kultivar dvogodinjeg tipamaline Meeker, zbog izrazite bujnosti plodonosnihmladara zahtjevadrugaiju formunaslona, tesepoprenepreage instalirajuutrinivoa i razliitihduina:prvanavisini70-90cmodzemljeduine100cm,drugana120-140cmduine80cmitreanavisini170-180cmduine60cm.OvakavtipnaslonavaiizakultivareTulameeniGlenAmplekojisuzastupljeniu proizvodnji na podruju BiH.

Crte i slika 15. Adekvatan sistem naslona za dvogodinji tip maline

4.6. Njega mladog zasada i rezidba maline

Njegazasadamalineuprvojgodiniposadnjipodrazumjeva:redovnuobraduzemljita,unitavanjekorova,ubrenje,pomotehniku,zalijevanje,3-4puta,tepravovremenuiefikasnuzatituodtetnihbiolokihagenasa.Upogledupomotehnike,uprvojgodiniposadnjidiosadnicekojijeostaonakonsadnje(oko20cmiznadzemlje)upotpunostiseuklanja,itoumomentukadanovoformiraniizdancidostignu duinu oko 25 cm.

Crte 16. ematski i stvarni prikaz pri-mljenih sadnice maline u proljee prve

godine po sadnji, period u kome se uklanja stari dio sadnice

Ukoliko se stari dio sadnice ne ukloni isti e se tokom vegetacije razvijati iplodonositi (obziromda je starostidvijegodine), alinaraunmladihizdanakakojitrebajudaseformirajutegodinekakobiplodonosilinaredne,automsluajuistiezakrljati(neeserazvitidovoljno).Nakrajuvegetacijedoiedosuenjastarogdijelasad-nice,aobziromdasenisurazvilinovimladiprirastikojibitrebaliplodonositi naredne sezone prinos maline za naredni period dove-denjeupitanje.Tokomvegetacijenovoformiraniizdanciserazvi-jaju popunjavajui cjelokupan redni prostor. Obzirom da su mladi izdacisavitljiviiobarajusekazemlji,kakobiseistiodraliuusprav-nom poloaju i omoguili nesmetano izvoenje obrade zemljita uzasadu,potrebnojeparalelnouzicuvezatipagu,izmeukojihse isti provlae i tako odravaju u uspravnom poloaju.



Slike 17. Paralelno postavljena paga uz icu olakava zadravanje novoformiranih izdanaka uspravno

Nakrajuprvegodineuzgojamalinesvakosadnomjestomoraobezbjediti2ili3novaizdanka,napotrebnom rastojanju. Po zavretku vegetacije paga se odvezuje i izdanci putaju slobodno da padnupremazemljikakobisetokomzimenalaziliispodsnijega,inatajnainsmanjilaopasnostodizmrzavanja.Uproljeenapoetkuvegetacije(obinokrajemmarta)vriseprorjeivanjeizdanakatakotosedoosnoveuklanjajuizmrznuli,slabi,polomljeni,nedovoljnorazvijeni,aostavljajunajbolji.Brojostavljenihizdanakakodsortevilamettrebadaiznosi7-8izdanakapodunommetru,dokjetaj broj kod sorte miker neto manji i iznosi 6-7. Nakon prorjeivanja ostavljeni izdanci vezuju se uz icu,uciljunjihovograzvoenjaifiksiranja,klasinimvezivanjemplastinimvezivimailivezivanjempomou plastinih kopi.

Slika 18. Vezanje i prikraivanje izdanaka u proljee

Nakontogasvakiostavljeniizdanakprikratisekosimrezomiznadpupoljkanavisinu1,82,0modzemlje,iliupraktinomsmislunatolikuvisinudaiznadzadnjeiceostanuetiripupoljka,odnosnona cjelokupnom izdanku 24. Ovo je proljetna rezidba maline. Nakon rezidbe slijedi plitko okopavanje rednih traka.

Slika 19. ematski prikaz rezidbe maline


16

Tokomvegetacijepojavljujusenovi-mladiizdanci,odkojihseprvaserijauvijekuklanjadoosnove-zemlje.Meutim,postavljasepitanjedokojegmomentaoveprirastetrebauklanjati.Tajmomenatmoradaodredisamfarmerzasebepremauslovimausvomzasadu,takodakadaberesastarihizdanaka mladi dostignu i malo prei visinu prve ice. Ti izdanci su najbolji za plodonoenje naredne sezone.

Slika 20. Za vrijeme berbe starih izdanaka mladi trebaju dostii visinu prve ice

Upraksi seesto spominjeda je tajmomenat15.maj.Meutim,najbolje jeuraditi sljedee: svemladeizdankekojisepojavedo15majauklanjati,anakonistogostaleostavljati.Ukolikoostavljeniprirastiuvrijemeberbedostignuprvuicu,tojepravimomenat,aukolikopreuvisinuistesaukla-njanjemjetrebaloranijeprekinuti,npr13.maja.

Nakonberbeorezanidvogodinjiprirastisepoinjusuitiodvrhapremaosnovi,teseistiuklanjajudoosnove.Orezanidvogodinjiprirasti,semoguostavitidesetakdanaumalinjaku,nakonrezidbe.Utomperioduonisluekaozaklonmladimprirastima,kojiakobisenagloizloilidirektnomsunculakodobijajuoegotinenalistovima.Nakontogperioda,dodatnoseuklanjajuoteenimlaiprirastii zajedno sa starim se iznose i odmah pale.

Kako bi se omoguila efikasna obrada rednog prostora mladi izdanci se ponovo pomou paralelne pageuzicuostavljajuuuspravnompoloaju,svedokasnejesenikadaseputajuslobodnodapadnu prema zemlji.

Crte 21. Putanje izdanaka maline u kasnu jesen

Principi ubrenja dvogodinjeg tipa maline

Prva godina nakon sadnje dodajesesamoN(azot)akojeprilikompripremezemljitaubrenjepro-vedeno prema analizi istog podijeliti cjelokupnu preporuenu koliinu azota na tri jednaka dijela i primjeniti u sljedeim termina:



1/3ukupnekoliine-uproljee,akojesadnicazreliizdanakgolihilaapliciratinakonuklanjanjastarogdijelasadnice,odnosnokadsunoviizdanci10-15cmvisine(obino4-6sedmicanakonproljetnesadnje),ausluajukontejnerskesadnice2sedmicenakonsadnje.

1/3ukupnekoliinemjesecdananakonprveaplikacije;

1/3ukupnekoliinemjesecdananakondrugeaplikacije.

Napomena: ako je ukupna preporuena koliina N prve godine 4,5 kg/dunumu (tabela 1), onda je istupotrebnopodijelitinatridijela(4,5:3=1,5kg),teunavedenimterminimaapliciratipo1,5kgN/dunum.Neaplicirati N nakon polovine avgusta.

Druge i ostalih godina nakon sadnje (biljkemalineufaziplodonoenja)dodajuseN,PiK.AzotsedodajepojedinanoiukombinacijisaPiK,dokovaposljednjadvauglavnomputemkompleksnihubriva(10-20-30,7-20-30)zajedno.Usluajuaplikacijesamoazotapodijelitiukupnupreporuenukoliinunatrijednakadijela,teisteapliciratiusljedeimtermina:

1/3ukupnekoliinepoetakvegetacije (napoetkuproljea,odnosnoprijenego senovijednogodinjihizdancipojavepasvedoknedostignuvisinuod15cm),

1/3ukupnekoliinepredcvjetanje(krajmajaokopoetkajuna,uzavisnostiodvremenskihprilikaisorte),

1/3 ukupne koliine prije poetka sazrijevanja plodova (kad su zametnuti prvi plodovi,odnosnookomjesecdanaprijeberbe).

Primjer ubrenja dvogodinjeg tipa maline:

7-20-3025kg/dunum(aplikacijakrajemmarta)

Kan27%N,25kg/dunum(prvaprihranakrajemaprilaodukupnekoliine,adrugau fazicvjetanja)

Kristaloni, vodotopivaubrivaNPK 20-20-20, 4 kg/dunum (putem sistema zanavodnjavanjetipakappokap)poetkommajaplustriputafolijarano(prekopovrinelistaufaziintenzivnograstarodnihgrana)ukoncentraciji0,3%(300gna100lvode)

Kristaloni,vodotopivaubrivaNPK13-0-46,4kg/dunum(putemsistemzanavodnjavanjetipakappokap)ufazipoetkaberbemalineplusdvaputafolijarno(prekolistaufaziintenzivnogcvjetanjamalineukoncentraciji0,3%(300gna100lvode).

Napomena: koliine navedenih ubriva se dupliraju u sluaju zasada povrine dva dunuma.

Principi zatite maline od bolesti i tetoina

Bolesti maline.Trulekorijena(tzv.Fitoftora)jejednaodnajopasnijihbolestikojaizazivaogromneteteuzasadimamalineuBiH.Uzrokujujenajmanje8razliitihvrstazemljinegljivice,kojepripadajurodu Phytophthora. Rezistentne-otporne sopre ovih gljivica mogu biti prisutne u zemljitu nekoliko godina.Za svoju reprodukciju iste zahtjevaju veliku koliinuvlageu zemljitu, to znaida slabodreniranazemljitapogodujurazvojuovebolesti,abolestsevrloestojavljaudonjimdijelovimazasada gdje je zemljite vie zasieno vlagom. Na slabo dreniranim-slabo propusnim zemljitima preporuuje se saditi malinu na uzdignute lijehe-gredice. Vodea sorta maline koja se uzgaja u BiH Willamette izrazito jeosjetljivapremaovojbolesti. Takoe, veoma je vanoprilikompodizanjazasada maline obezbjediti kvalitetan sadni materijal koji je osloboen od Phytophthora nabavljen od ispitivanih i certificiranih rasadnika.


18

Prvi simptomi trulei korijena koji se primjete jesu suenje izdanaka i vrhova mladica kod maline. Zaraenilistoviiizdancipreranoute,tesenalistovimadumarginaineravapojavljujuoprotinesuenje.Inficiraniizdancidajuslabeplodonosnemladare,isvisukrljavi.Naizgledzdraviizdanciprilikomovebolestimoguiznenada-odjednomoslabitiipropasti,asuenjeseobinojavljatokomkasnogproljeaiuljeto.Utakvimsluajevimalieupoetkopoprimautuboju,kojakasnijeprelaziucrvenu ilinarandastuuzpojavuosuenihmargina.Ukolikoovabolestuznapreduje, zahvaeniizdanci maline se u potpunosti sue i propadaju. Inficirane-zaraene biljke esto se javljaju spora-dino,napojedinimmjestimauzasadu,aukolikosezadrepovoljniusloviza razvojovebolesti,suenje se proiruje i du reda. Uzgajivai bi trebali nadzirati svoje zasade maline koje je zahvatila ova bolest,teuklanjatisvebiljkekojesupokazalebilokojiodnavedenihsimptomaiste.

Slika 22. simptomi bolesti poznate kao trule korijena kod maline

Eliminisanjezaraenihbiljkasevritakotoseiskopacjelokupnabiljka,ukljuujuiikorijenpotpuno,teseistetodaljeiznesuizzasada.Uzasadimamalinegdjejevieod10%biljakaispoljilovidljivesimptomeoveopakebolesti,uklanjanjezaraenihbiljakaneerjeitiproblem.Utomsluaju,daljeodravanjeova-kvogzasada(gdjeje10%istogzaraeno)sasvimsigurnobieneprofitabilno.Korijenovsistemzarae-nihizdanakamorabitiispitan,kakobisepotvrdiladijagnozanaPhytophthoru.Zaraenokorijenjeimakarakteristinucrvenosmeuboju,uznedostatakiliastogkorjenja,sobziromnazdravokorjenjekojeima bijelu boju i obilje fibroznog-vlaknastog korijenja. Ukoliko se oguli kora korjenovog vrata ili glavnog korijenasvjee-nedavnouvelihbiljakamaline,uoitiesecrvenkastosmeabojasaizrazitomlinijomkoja razdvaja inficirano i zdravo tkivo. Kasnije vremenom inficirano tkivo poprima tamno smeu boju poput tkivakoje truli-raspadase.Sistemini fungicidnabazimetalaxylaveoma jedjelotvoranprotivovebolesti.Zalijevanjemzemljitametalaxylom(Ridomil2Eukoliiniod0,5lnapovrinuodjednogdunuma),ili(RidomilGold4EC,120ml/300mredailiRidomilGold2,5GR2,4kg/300mreda)omoguitedobrukontroluovebolesti.Gljivicakojajeuzroniktruleikorijenatrajnojeprisutna-ostajeuzemljitu,paprematomeaplikacijefungicidamorajubitiponovljenesvakegodine,kakobisenavedenebolestodralapodkontrolom.OstalinaPhytophthoruotpornikultivaridvogodinjegtipamaline,kojimatrebaposvetiti posebnu panju i ispitati uzgoj isti na naim podrujima jesu sorte Killarney i Latham.



Ljubiasta pjegavost izdanaka maline.Ovabolest koju uzrokuje gljivicaDidymella applanata,predstavljaveomarairenubolestnamaliniuBiH.Simptominamalinamasepojaveukasnoproljeeili rano ljeto,kaookoladnosmee,tamnoplave iligrimiznemrlje-take ili trakenanovimizdan-cimaipetiolama.Oveozlijedesuopasne,jerseireduizdanka.Krajemljetaizdancimogupuknuti,odnosnopodijelitiseuzduno,atojeperiodrazmnoavanjaiste,tesegljivicemoguvidjetipoputpritiacrneboje.Ovestrukturetokomzimeisljedeegproljeaisputajusporeuzrak,teluevla-anekstraktnapovrinustabljike tokomvlanogvremenskogperioda.Simptomina listovimasemanifestuju,kaookoladnosmea,uglastailiklinastapodrujananiepoloenim-donjimlistovima.SortamalineWillamettejejedanodnajosjetljivijihkultivaranaovupojavu.Posljedicesuenjaizda-nakasupoveanaosjetljivostbiljakapremaizmrzavanjutokomzime,tesmanjenprinos,kaorezul-tatuvenuaikonanesmrtibiljaka(modaizbojaka).Preporuenifungicidizakontroluovebolestiukljuujubakarhidroksidimancozeb.Takoe,odravanjepropisanograzmakaizmeubiljaka,tobolja cirkulacija vazduha unutar zasada uveliko e doprinjeti u kontroli ove bolesti.

Slika 23. Simptomi didimele na biljkama maline

Suenje izdanaka. Suenje izdanaka uzrokuje-izaziva gljivica Leptospaeria coniothyrium, kojanapadaizdankemaline,torezultiraozljedamauoblikuzakrpasmeebojenaizdanku.Provoenjerezidbe u cilju to boljeg otvaranja biljaka, u cilju poboljanja cirkulacije vazduha, te prodiranjasvjetlosti ibrzinusuenjapovrinebiljkeposlijekie,sufaktorikojipomauukontroliovebolesti.Izbjegavanje primjene prekomjernih koliina azotnog ubriva i eliminacija korova pomau u ouva-njuokoline,aliismanjujuosjetljivostzasadapremaovojbolesti.Vaanfaktorukontroliovebolestijeste spreavanje teta koje dovode do ozlijeda-ranjavanja izdanaka.

Slika 24. Simptomi leptosperije na izdancima maline

Takoe,adekvatanprogramubrenjauciljupoboljanjaenergijebiljke,uklanjanjestarihizdanakanakonberbe, ikontrolatetnih insekataznaajnisu faktorikoji reducirajupovredenabiljci.Zbogtoga je posebno vano odravanje biljke u dobroj kondiciji izradom dobrog programa ubrenja.


20

Lisna hra,kojuuzrokujegljivicaPhragmidiumrubi-ideaejestevanabolestkojazahvatamalinuna podruju BiH, tokom perioda sa duim razdobljem vlanog vremena. Male, sitne gnojaniceispunjenepranjavimsporamautedonarandastebojeformirajusenadonjojpovrinizaraenihlistova.Cvijetnaaica,petiole-lisnepeteljkeiplodmalineusvimfazamarazvojamogusenaipoduticajem ove bolesti.

Slike 25. Simptomi ute hre na listovima maline

Naplodu,pojedinanegnojavicesegrupiuuakumulacijeproizvodeimnotvoutihspora,tozahva-ene plodove ini neprivlanim i neprihvatljivim za svjee trite. Rezidba izdanaka prema propisanom sklopubiljakaomoguujeboljucirkulacijuvazduha,teebitiodvelikekoristiukontroliovebolesti.

tetoine maline

Malinina buba (Byturus tomentosus) je tvrdokrilac, svijetlo smee boje, sa ukastim dlaicama.Prezimljava u zemljitu kao imago ili u obliku lutke. Odrasli insekti se pojavljuju krajem aprila i poet-kommaja.teteizazivajuodrasliinsektikojisehranemladimliem,dijelovimacvijetaiploda,ilarveplodovima. Ponekad se u plodu mogu nai tri i vie larvi. Oteene plodove esto napadaju gljivice kojeizazivajunjihovotruljenje.Imajednugeneracijugodinje.Suzbijaseneposrednopredcvjeta-nje,mehanikimihemijskimmjerama.Posebanproblemkodsuzbijanjaovetetoinejetajtoseonanajviejavljauvrijemecvjetanjamaline,zbogegajejedinipravitrenutak(zbogpelaijedinimogu)tretiranjemhemijskimpreparatimaneposrednopredpoetakcvjetanja.

Slike 26. Malinina buba

Malinin cvjetojed(Anthonomusrubi)jeodrastaoinsektjesitan,duineoko3mm.Prezimljavauzemljitu,imajednugeneracijugodinje.Odrasleenkepolaujajaucvjetnipupoljak,zasjecajuipritomepeteljku,toizazivasuenjepupoljka.Suzbijanjejepotrebnoprovestiuvrijemepojavecvjet-nih pupoljaka i ne dozvoliti mu da poloi jaja.



Brojni pristenari bue izdanke maline. Njihovo prisustvo se oituje generalnim simptomima u vidu zadebljanjana izdanku2,5-7,5cmduine,obinonekolikocm,alimogue ido120cmiznadzemlje.Izdancimoguuvenutiiodumrijeti,iliudrugomsluaju,zahvaenopodrujeselomiipucanamjestuzadebljanja. Provesti osmatranje na prisustvo gala tokom perioda mirovanja u proljee. Odrasle jedinke sepojavljujupoetkommajailijuna,tezaprisutvoistihosmatratitokomcvjetanja.Koddrugevrstaprste-nara,zadebljanjanaizdancimaestonisuevidentna,vesesimptomiispoljavajutakotovrhoviizdanakaodumiru,prvovenuakasnijepostajucrni,toseuoavauperiodujuli-avgust.Odraslejedinkehraneseepidermisomvrhovaizdanakaodjunakrozavgust,kadaekepravedvaprstenarupicaobino20cmod vrha izdanka gdje polau jaja. Nakon izlijeganja larve bue izdanke prema bazi biljke gdje sljedee godineprovodecijeluvegetaciju.Kaopreventivnamjeraizdancisazadebljanjima/galamatrebalibibitiuklonjeniispaljenitokomsezonemirovanjadaseubijuprezimljelelarve,dokizdancikojipokauuvelevrhove trebaju se skratiti nekoliko cm ispod zahvaenog dijela i oteena tkiva unitena.

Slike 27. tete od malininog prstanara

Malinin staklokrilac prvi znak koji ukazuje na prisustvo ove tetoine je venenje i suenje listova na napadnutom izdanku koje se obino javlja prije cvjetanja. Nekoliko izdanaka ili ak cijela biljka moe biti unitena od strane ove tetoine. Odrasli insekt je leptir koji podsjea na osicu i pojavljuje seodkrajajuladopoetkaavgusta,aprisutanjetokomcijelogseptembra,nakonegapolaujaja,koja se izlegu krajem oktobra ili poetkom novembra. U proljee prezimjele jednogodinje larve su bijelebojeioko0,6cmduine.Poetkommartaonesehranenapupoljcimaizdankaokobazebiljke.Kasnijelarveduine2,5cmhranesenakorjenuiliubazibiljakamaline,todovodidoslabljenjailipakpotpunogpropadanja izdanaka, a oteeni izdanci se lako lome kada se napravi nagli trzaj.ivotniciklusovoginsektatrajedvijegodine.Prematome,zaraeneplantaetretiratidvijegodineuzastopno kako bi se prekinuo ivotni ciklus tetoine.

Lisne ui. Malinu napada vie vrsta lisnih uiju. Ove tetoine prezimljavaju u obliku jaja koja su skrivena u pupoljcimaizdanakamaline.Sapoetkomvegetacijeukolonijamanapadajulie,mladeizdankeirodnegran-ice siui sok, i time iscrpljujui biljku. Prenosioci sumnogihbolesti. Imaju7-8generacijagodinje,nekadaido15,teseredovnomorajusuzbijatiprimjenomade-kvatnih insekticida.

Slike 28. Lisna u na malini


22

Aktuelni sortiment dvogodinjeg tipa maline na podruju BiH

Willamette(vilamet)jesortadvogodinjemalinecrvenebojeplodakojajenastalanaUniverzitetuuOregonu(SAD)ukrtanjemsortiNewburghiLloydGeorge.Predstavljahibridamerikemaline(R.strigosus)ievropskemaline(R.idaeus).Ovajkultivarjeselekcionisan1936.godine,auproizvodnjijeod 1943. godine. I nakon pedeset godina od uvoenja u produkciju ovaj kultivar predstavlja najza-stupljenijusortuizgrupejagodastogvoanapodrujuBosneiHercegovineiSrbijekojiuukupnojproizvodnji uestvuje95%.U svjetskojproizvodnji bila je vodea sortagotovo40godina, ali jeu ovoj deceniji dolo do irenja produkcije drugih sorata iz ove grupe jagodastog voa vodei se raunaokvalitetuploda,otpornostinabolestiitetoineizahtjevimatrita.GenotipWillamettejebiodugovremenavodeaindustrijskasorta.KultivarWillamettespadaujednorodnesortemaline,madasemoedesitiusunimgodinamadapojediniizdancicvjetajuiplodonosedvaputa(remon-tantnost). U ovom sluaju plodovi sazrijevaju tokommjeseca oktobra i novembra. U toku 2011.godinenapodrujuoptineLoparesortaWillamettejeprocvjetalanajednogodinjimizdancimanapovrinioko2,0ha.Ovapojavadoprinosiiscrpljivanjuizdanakaipoveanojosjetljivostinanisketemperaturetokomzime,tejenepoeljnauintenzivnojprodukcijimaline.Willamettejeranasorta,njeniplodovipoinjudasazrijevajuudrugojpoloviniestogmjesecauveinidijelovaBiH.,netoranijeujunim,ikasnijeuplaninskimpredjelima.Periodberbetrajeoko22dana,madauodreenimuslovimaovajperiodmoeseproduitido30dana.Plodjesrednjekrupandokrupan(prosjenamasa4g)iupunojzrelostiimajakocrvenuboju,tipinogjeokusamalineilakosebere.Kotuniceu plodu dozrijevaju istovremeno.

Slika 29. Plodovi kultivara vilamet

Nakon berbe plodovi kaliraju, tamne i nemogu se dugo uvati, te se moraju smrzavati, dakleWillamettepredstavljaindustrijskusortu.Prinoskojiovasortamalineomoguavauintezivnojpro-dukcijisaadekvatnimnaslonomisistemomzanavodnjavanje(kappokap)sekreeugranicama10-15 t/ha.Nadzemni sistem Willamette se sastoji od veegbroja uspravnih izdanaka, koji suufazizrelosticrvenkastisatrnovimakojisuravnomjernorasporeenicijelomduinomizdanka.Ovasortamaline imaosobinuda razvijavelikibroj jednogodinjih izdanakaugodiniberbe, te se istimoraju uklanjati do poetka iste kako ne bi dolo do konkurencije sa onima koji nose rod. Bujnost jeveomaizraenakodovesorte,posebnousluaju jednogodinjih izdanakakojimogunarasti ido3mtokomvegetacije.Plodonosnimladarisusrednjeduineinelomesepodteretomroda,ali u odreenim godinama oni mogu biti dui te zahtjevaju dodatnu potporu. Najvanija osobina Willametteupogledubolesti i tetoinauprocesuproizvodnje jenjegovaosjetljivostna trulekorijena(Phytophorafragariaevar.Rubi)kojarazarakorijenovsistem,anamladimizdancimajavljaju



setamneulegnutepjege,izdancivehnuipropadaju.UmjerenojeosjetljivanavenuepupoljakakojeizazivaDidymellaapplanata.Otporanjenavirusbunastekrljavostimaline(RBDV).Ovajkul-tivarmalinejeizrazitoosjetljivnatrulekojuizazivaBotrytiscinerea,tejepotrebnovrititretiranjeprije i za vrijeme berbe.

Meeker jesorta jednorodnemalinenastalaukrtanjemsorti Willamette i CuthbertuSAD-uuokviru oplemenjivakog programaWashington State University (WSU, Ruyallup, Vaington). Ovajoplemenjivakiprogramzapoeo jesa radom1928godine,a1929.provedenasuprvaukrtanja.Uokviruistogstvorenoje11kultivaramaline, ito:1938. Washington i Tahoma,1953. Puyallup iGoldenwest,1956. Sumner,1967. Meeker,1989. Continental,2003. CascadeDelight i CascadeNectar,te2005.CascadeBountyiCascadeDawn.JedanodnajpoznatijihkultivaranastaouovomoplemenjivakomprogramujesteMeekerstvorenodstraneoplemenjivaadr.ChesterD.Schwartze.Ovaj bujni kultivar sa plodovima visokog kvaliteta i dugim plodonosnim izdancima pogodnim za mainskuberbutestiranjepodifromWSU408,auprodukcijujeuvedendavne1967.godine.

Slika 30. Plodovi kultivara miker

SjedinjeneDravesutreinajveiproizvoamalinenaSvijetu,adravaVaingtonnacionalnilideruprodukcijicrvenemalinekoja jeu2010.godiniostvarilaprodukcijuodoko31.818t industrijskemaline. Sveovo je zasluga kultivara Meeker koji je najvie uzgajana sortamalinenapacifikomSjeverozapadu(Vaington,Oregon,iBritanskaKolumbija,Kanada).IskorovieodetrdesetgodinanakonnastankazastupljenostkultivaraMeekeruprodukcijimalinezaindustrijunairempodrujuSjeverneAmerikeje60%,dokostatakpripadaostalimsortama,itoWillamette30%,a10%ostalesorte.Dakle,zahvaljujuiovojsorti,podrujeVaingtonajepostalojednaodvodeihregijasvijetauprodukcijimaline.Periodplodonoenjaovogkultivarapoinjeu treojdekadimjeseca juna, teovasortapripadasrednjedoranomperiodusazrijevanja.Orijentacionogledano,kultivar MeekersazrijevanedjeljudanaizasorteWillamette,anaveojnadmorskojvisinisortaWillamettesazrijevakadagenotipMeekerunizinama.Samooolodnajeiveomarodnasorta.Izdancisuvrlobujniidugi,aliihformiramanjeuodnosunakultivarWillamette,teseistimorajuprorjeivatiidvaputautokuvegetacije.Plodovesortejekrupan(prosjenamasaplodaje4,5g),kvalitetan,izrazitocrveneboje.Oblikplodajezarubljeno-kupast,aokusjeslatkonakiseo,aromatian.Ujednaenejeboje,oblikaiokusa tokom cijelog perioda berbe. Plodovi dobro podnose mainsku berbu zbog jaih veza izmeu kotunica,kaoitransport,tenemijenjajubojunakonodmrzavanja,zbogegajekultivarMeekeridealanzaindustriju.Uzodgovarajuinaslonisistemzanavodnjavanje,prinoskojiovasortaomo-guavasekreeugranicamaod2025t/ha.SortaMeekerutokuvegetacijeformiravelikibrojtrno-vitihizdanaka.Izdancisudugi,nekaokodsorteWillamette,alisubujniji.GenotipMeekersegaji


24

u sistemu vertikalnog palira. Ovaj sistem uzgoja obezbjeuje dovoljno manipulativnog prostora u malinjaku,visokeprinoseidobarkvalitetubranihplodova.Plodonosnimladariovesorteestopre-laze50cmduinepaimjepotrebandodatnioslonac,tejetimerazmakizmeuredovakodovogkultivaraveiuodnosunaistikodsorteWillamette,iuprosjekuiznosi2,8-3,0m.UpogledubolestisortaMeekerimanizprednostiuodnosunasortuWillametteitoseogledautometojemanjeosjetljivnabolesti:didimelu,antraknozu,hru,doknatrulekorijenapostajetolerantnaukolikojezasaddobrouspostavljen.KultivarCuthbertposjedujegenotpornostinaBotrytiscinereaitajgenjeinkorporiranusortuMeeker.ZarazlikuodsorteWillamette,kultivarMeekerjeosjetljivnavirusbunastekrljavostimaline (RBDV) kojadovodidopobaajaodreenihkotunica i time reducirakvalitetplodaiprinos,tenalisneui(Aphidinae).

Berba, klasiranje i pakovanje plodova maline

Obziromdaplodovimalinenesazrijevajujednovremeno,toseinjihovaberbaodvijaukontinuitetu,trajuivrloestoidomjesecdana.Obezbjeenjesigurnogplasmana,uciljupostizanjapotpunihekonomskihefekata,nijesamovaanpreduslovkojiproizilaziizdugogvremenskogperiodaberbeplodova,veizbogizraenenepostojanostiplodovaovevrstekojiiziskujeplasmannatriteutokraem roku. Berba maline zapoinje kada plodovi poprime boju pokoice karakteristinu za datu sortuikadaseistilakoodvajajuodcvjetneloe.Prilikomberbeplodovisenesmijugnjeiti,aberusebezcvjetneloeibezpeteljke.Tokomperiodaberbe,uzavisnostiodklimatskihuslova, istaseobavljasvakidrugidan,asamatehnikaberbepodrazumjevakidanjeplodova,bezgnjeenja,kori-tenjempalca,kaiprstaivelikogprsta.Za1hazasadamalinepotrebnojeido15beraaangao-vanihsvakodnevno,utrajanjuodjedanmjesec.Posljednjipodatakjasnoukazujedajeueetro-kovaberbeuukupnimtrokovimaproizvodnjenavedenihkulturaznaajnoizraeno(70-80%).Ranijutarnji ikasnipopodnevnisati,vremenskisuterminiberbeplodovamalineutokudana.Plodoviubranipriveimtemperaturamavazduhailipokii,usljednepoeljnih hemijskih procesa brzo se kvare i gube svoju upotrebnu vrijednost. Distribucija plodova koji su ubrani uranimjutarnjimsatimamoraseizvritiistidan,aplodovikoji su ubrani u ranim jutarnjim satima mora se izvriti istidan,aplodovikojisuubraniukasnimpopodnevnimsatima,narednidan.

Plodovi maline stavljeni u promet moraju pripadati jed-noj od sljedeih kvalitetnih kategorija: Ekstra kvaliteta (Plodovi ove kategorijemoraju imati oblik, razvijenost ibojukarakteristinezatretiranusortu.Takoe,istimorajubitiujednaenipoveliini,obliku,zrelosti,bojipokoiceibezaice.),Ikvaliteta(Plodoviovekategorijemorajubitipravilnorazvijeni,ujednaenipoveliiniistepenuzrelo-sti,uzodstupanjedo2%isaizraenombojompokoicekarakteristinimzadatusortu.Takoe,meuplodovimaovekategorijenjihdo5%moguposjedovatiaicu.), IIkvaliteta (Plodovi ove kategorije nemorajubiti ujedna-enipozrelosti,anjihido10%moguposjedovataicu.).

Slika 31. Zamrznuti plodovi maline



Malinaseprisamojberbipakujeuposebnuambalaukojanesmijebititeka,skupaikojamorabiti podesna za rukovanje. Vrsta ambalae prvenstveno zavisi od krajnje upotrebe obranih plodova.

Ukolikoseplodoviberuzapotronjuusvjeemstanjuistisepakujuukutije(0,5-1kg),odljutenogdrveta,parafinskogkartonailiperforiranihplastinihsupstanci.Dimenzijekutijatakosupodeenedajenjih10-15moguesmjestitiumale,plitke,otvoreneholandeze,dimenzija45x24x7,5cm,pode-sne za transport ubranih plodova. Plodovi maline i kupine za zamrzavanje pakuju se u drvene ili plastineholandeze,itoobinoudvaslojakakobinjihovozamrzavanjebilotolake.Plodovizapreradu,takoesepakujuuholandezeilinekudruguprikladnuambalau,dokseplodovizapre-raduupulpupakujuupuplakuburad,uzkoritenjesumporastekiselinekaokonzervansa.


26


Mehmed bega Kapetanovia Ljubuaka 671000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel: +387 33 206 441 Fax: +387 33 206 668

[email protected]://www.carbkbih.org

1418119408

Documents

Transcript of 1418119408