Studije

IzvorničlanakUDK2:17.03:165.723 17:2-675KüngH.

Primljeno7.4.2009.

StjepanRadićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,KatoličkibogoslovnifakultetuĐakovu,HR–31400Đakovo

stjepan.radic1@os.t-com.hr

Nekiodproblemskihaspekata‘Projektasvjetskietos’(I)Jedananalitičko-filozofskipristupproblemu

SažetakPočetkom devedesetih godina prošlog stoljeća, švicarski je teolog Hans Küng izašao s te-zom da ako se želi stvoriti jedan globalni i dugoročni mir, moraju se uzeti u obzir velike svjetske religije. Svoja nastojanja Küng je u tom pogledu usmjerio na traženje zajedničkih etičkih osnova svim religijama. To nastojanje on je nazvao ´Projekt svjetski etos´. Njegove su glavne teze sljedeće: a. Nema napretka ljudskog roda bez svjetskog etosa; b. Nema svjet-skog mira bez religioznog mira; c. Nema religioznog mira bez religioznog dijaloga. Osim početnog odobravanja, Projekt svjetski etos je doživio i masivne kritike, kako u njemačkom tako i u engleskom govornom području. U tom smjeru ide i ovo razmatranje. Budući da je sam članak podijeljen u dva dijela, autorov je cilj u prvom dijelu – koji uostalom vrijedi i kao uvodni – istaknuti prva dva problemska aspekta samog Projekta te time već na početku pokazati da sklopovi i nisu tako jednostavni kako to sam autor Projekta želi. Ove prve dvije kritične točke Projekta su njegov odnos prema moralnom relativizmu, prilikom čega upravo temeljene slabosti samog projekta postaju vidljive, te s tim u vezi Küngov problematični put poopćavanja u području morala.

KljučneriječiHansKüng,Projektsvjetskietos,religije,moral,relativizam,redukcionizam,normativnost

1. Uvod i postavljanje problema

Kadajetübingenškiprofesordogmatikeiekumensketeologije,švicaracHansKüng,objaviosvojedjeloProjekt svjetski etos,1odmahjebilouočljivodamujenakanasuočitistemeljnimproblemimasuvremenogglobaliziranogsvijetatenatemeljutogsuočavanjaponuditirješenjasadržanauodgovorunapita-njepostojeliikojesutozajedničkeetičkeosnovesvimreligijama?Idalje:Može li seunatoč različitosti religija i religioznihuvjerenjadoćidonekognačelnogjedinstvatekakobionouopćeizgledalo?Kakopostavitireligiozni

1

HansKüng,Projekt svjetski etos,Miob,Veli-kaGorica2003.Njemački izvornik (Projekt Weltethos)prviputjeobjavljen1990.godine

uizdavačkojkućiPiperVerlag,GmbH,Mün-chen.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)734

dijalognaispravannačin,adaonpritomenebudeizričajpukogkompromisasličanonompolitičkom,ukojemnakrajupolitičkapragmaipakigraglavnuriječ? Je li stvaranje dijalogameđu religijama samo izričaj dobre volje ilipakprijekapotrebausvrhupreživljavanjačitavogčovječanstva?Svesu topitanjakojasebipostavljaHansKüngtenatraguupravonjihpokušavadatinacrt za jedanProjekt, nazvan svjetski etos. Projekt je na samompočetku,kaoiskrenanakanajednogteologaudavanjuvlastitogdoprinosareligijskojekumeni,doživiomnogaodobravanjaihvale(prvotnopolitičaraidržavnika;znanstvenose,atimeikritičkopropitivanjeProjekta utomstadijutekpočelorazvijati)tejenašautornakonsamotrigodine,točnije1993.nadrugomPar-lamentureligijauChicagu,kaojedanodglavnihidejnihstrategasudjelovaou stvaranju i svečanomproglašavanju tzv.Deklaracije o svjetskom etosu.2Samajedeklaracijausvomizričajutakopostavljenadajepokušalaobjedinitirazličitavjerskapaisvjetonazorskauvjerenja,ukazujućinatemeljnietos,tj.nekolikouniverzalnihetičkihprincipa,akojibibilizajedničkisvimreligija-maiusmjerenjima.Istotako,Deklaracijajezamišljenakaosvojevrsnaetičkapotporareligioznihzajednicaljudskimpravima,akadaseradionjihovojkon-kretizacijiudotičnimreligijamaizajednicama.Dakako,ProjektsvjetskietosiDeklaracija o svjetskom etosunatomesenebizaustavljali,negoseuistovrijemepostavljajukaonacrtjednogrješenjazatrajnimidugoročnimmiromusvijetu,aštobizapravopremaKüngutrebalobitiuosnovireligijskogisva-kogdrugogdijaloga.TajnačelnopostavljeniprogramKüngjekonkretiziraousvojimdaljnjimdjelimaSvjetski etos za svjetsku politikuiSvjetski etos za svjetsko gospodarstvo.3

Međutim,osimvećspomenutogpočetnogodobravanja,Projektsvjetskietosdoživiojeijošuvijekdoživljavamnogekritike,akojenikakonisuzanema-rive.CiljnamjeuovomkratkomprikazudotaknutiseupravoovihkritičkihaspektaupućenihKüngovomProjektu svjetski etos i to s raznih strana, odfilozofskih, preko teoloških pa sve do socijalno-etičkih.4Već je na samompočetkuuočljivodaKüngsebipostavljavelikeciljeve.Dabiihostvarioonseusvomrazmatranjukrećeodetičkogprekoreligijskog,pasvedopravno-po-litičkogdiskursa.Toječiniseirazlogzaštonaziv‘Projekt’.Ispravnost,atimeivažnostcilja,međutim,negarantirauistovrijemeiispravnostmetodekojomseciljnastojipostići,akojijejedanjeodglavnihprigovoraupućenihKüngu.UpravojeodKüngapredloženametodakaoputzapostizanjemjednogglo-balnogmirapredmetmnogihkritika.Uočljivo jedase taj teologpojedinihtema (kaonpr. etičko-moralnog relativizma) samokratkodotiče te rješenjeproblemavidiodmahupostizanjunekogsvjetskogetosa.Pojam‘etos’ jestneštosčimnašautorpriličnoolakoi jednoznačnovlada.Nonijeliupravoonoštonazivamo‘etos’nekereligijeusebipunokompleksnijeisadržajnijeodonogštoKüngpodrazumijevapodpojmometičkihuniverzalijaistereligi-je?Osimmetode,mnogipodvrgavajukriticiuopćeirealnuostvarivostjedneovakvenamjerenazvaneProjektom:ovisili,naime,postizanjesvjetskogmiraisključivooreligijskommiruilioviodnosiipakstojemalodrugačijeisloženi-je!?Krećućisesvojevrsnomkritičko-analitičkommetodom,pokušatćemounekolikonaslovapromotritiupravoovekritičeaspekteProjektasvjetskietos.

2. Küngova dijagnoza suvremene moralne situacije i odnos prema moralnom relativizmu

Jedna od glavnih zamjerki koja se upućuje Küngu pri razvijanju Projektasvjetski etos, jest površna i letimičnaanalizanekihod temeljnihproblema

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)735

današnjeetike,ameđukojepripadaipostmodernistavomoralutestimve-zanomoralnirelativizam.Küngovosuočavanjesproblemommoralnogrela-tivizma,odmnogihseautora5tumačikaopovršno,fragmentarnotefilozofskiinkonzistentno, budući da ne rješava pitanje kriterija ćudoredne istine te stimuveziinjeneuniverzalnosti,aštosepretpostavljakaonužnostuželjizasuočavanjemstemeljnimetičkimproblemima.Jer,nakanasuočavanjaste-meljnimetičkimproblemimatepokušajdasvojprojektučiniprimjenjivimiusocijalno-političkomkontekstuprožimaubitnomečitavKüngovprojekt.6

Problemetičkogrelativizmaodnosnosuočavanjesistim,jednajeodtemelj-nihzadaćafilozofskeetike.Umoralnojsefilozofijiopćenitorazlikujudvaosnovnatiparelativizma.7Tip1moralnogrelativizmazastupatezudanor-mativnost,tj.obligacija,umoraluvrijedeisključivounutarjednogdruštveno-kulturološkogsistemainemoguseprotegnutinanekidrugi.Ovajtiprela-tivizma,istina,prihvaćatezudačovjekkaopojedinactrebaslijeditimoralnapravila,alisamouonojdruštvenojzajedniciukojojsutapravilaetabliranaiukojojseonshodnookolnostimanalazi.Dosljednotome,takoovajpravac,ne

2

Usp.HansKüng,Karl-JosefKuschel (Hg.),Erklärung zum Weltethos. Die Deklaration des Parlamentes der Weltreligionen, Piper,München/Zürich 1993., str. 15–38. Küng jeuzKuschelasudjelovaonakonačnojrevizijiDeklaracijekojajebilaproglašenanadrugomParlamentusvjetskihreligija, organiziranomuChicaguodstranečetirimeđureligijskeorga-nizacije:Svjetskakonferencijareligijazamir,Svjetskaudrugazavjerskuslobodu,Svjetskikongresreligija,Hramrazumijevanja.

3

Usp. Hans Küng, Svjetski ethos za svjetsku politiku, Intercon,Zagreb2007.;HansKüng,Svjetski ethos za svjetsko gospodarstvo, Inter-con,Zagreb2007.

4

Küngovikritičarisupodjednakoifilozofi(E.Schockhenhoff, R. Spaemann), ali i teolozi–ikat.ievangelički(W.Huber,H.Hempel-mann,M.Welker).Istotakozaprimijetitijedapodjednakekritikestižukakosnjemačkoggovornog područja tako i s engleskog. Štose tiče hrvatske recepcije Projekta svjetskietos, onajejošuvijekdjelomičnainedovolj-na. Osim prijevoda Deklaracije na hrvatskijezik koji je pripravioMato Zovkić (objav-ljenoguBosna Franciscana9,14/2002, str.267–278)tenekolikojavljanjaSlavkaPlatzauGlasu Koncila(GKbr.38,24.rujna1995.)tenjihoveotvorenostispramistog,bilojejošsamo nekoliko osvrta u časopisuFilozofska istraživanja i to: Ivan Cifrić, »Globalizaci-ja i svjetski etos«, Filozofska istraživanja 93 (2/2004), str. 355–368, i PredragRežan,»Projektsvjetskiethos«,Filozofska istraživa-nja 110(2/2008),str.379–398.OsimnačelnihprimjedbiProjektusvjetskietos, iznesenihunekoliko rečenica, spomenuti se autori nisupodrobnije bavili kritikom istog, budući daimjeciljbiosamoprikazatiProjekt itosraz-ličitihpozicija.

5

Usp.MichaelWelker, »Gutgemeint aber einFehlschlag–HansKüngs‘ProjektWeltethos’«, Evangelische Kommentare 26 (6/1993), str.354–356; Heinzpeter Hempelmann, »HansKüngs ‘ProjektWeltethos’ als Beispiel Pro-krustesbett religiöser Geltungsansprüche«,Theologische Beiträge 33(1/2002),str.4–21;EberhardSchockenhoff,»BrauchenwireinenneuenWeltethos? Universale Ethik in einergeschichtlichen Welt«, Theologie und Phi-losophie 70 (2/1995),str.224–244.Štosetičekritike,mi ćemo se radi ograničenosti pros-torazadržatisamonaautorimasnjemačkoggovornogpodručja.KritikenaProjektsvjetskietossengleskoggovornogpodručjaspominjeposebnoWelker.M.Welker,»AutoritäreRe-ligion.ReplikaufHansKüng«,Evangelische Kommentare 26(9/1993),str.528–529.

6

PoredtogaštoProjektsvjetskietosnemaka-rakternitiželjupostatinekanovaetičkateo-rija,onipaknastupakaoetičkateorija.Etičkeuniverzalije koje Küng predstavlja kao etospojedinihreligija,imajuzaciljrješavanjete-meljnihetičkih,aliisocijalno-političkihpro-blema.Primjerza tosunjegovavećspome-nutadjelaSvjetski ethos za svjetsku politiku iSvjetski ethos za svjetsko gospodarstvo.

7

U predstavljanju moralnog relativizma osla-njamoseubitnomena:OtfriedHöffe,Lese-buch zur Ethik, VerlagC.H.Beck,München1998.; Eberhard Schockenhoff, Brauchen wir einen neuen Weltethos, str.224–244; Ju-lianNida-Rümelin, »Über dieVereinbarkeitvon Universalismus und Pluralismus in derEthik«, u:WilhelmLütterfelds undThomasMohrs(Hg.),Eine Welt – Eine Moral?,Cam-pus Verlag, Frankfurt/New York 1999., str.104–117.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)736

postojinekauniverzalnazapovijedkojabiimalaistumoralnutežinusvugdje,upravoizrazloga–atonamsvjedočikulturnaantropologija–jerćeseuvijeknaćinekanormakojauodređenojkulturijednostavnonijeuvriježenai,štovi-še,ovojmožebitisuprotna.Ovajtipsejošnazivainormativnirelativizam.ZarazlikuodovogapostojiiTip2moralnogrelativizma,tzv.principijelni,akojitvrdidavećsamačinjeničnaraznolikostkulturasvjedočioraznolikostimoralnih uvjerenja.Budući da je takomoralna svijest bitno kontekstualnoodređena,nepostojinekiobjektivniosubjektuneovisnikriterijpremakojembismomogli racionalnovrednovatiodrživost jednog,aneodrživostdrugogmoralnoguvjerenja.U tomsmislu,kulturalna raznolikostmoralnihuvjere-nja,takozastupniciovogtipamoralnogrelativizma,svjedočioprincipijelnojjednakostisvihmoralnihuvjerenja.Idalje:ovajmoralnirelativizamistotakoosporavastavojedinstvenojćudorednojsvijestičovještvaopćenito.Ovakavstavzastupnicirelativizmaopravdavajupozivajućisenaraširenostpojedinihnormi ivrijednosnihstavova,akoji sučestomeđusobnonesamosuprotninegoisuprotstavljeni,pričemučestojedanisključujedrugi.Jedanodčestospominjanihprimjerazatojestzapovijedne ubij. Ovazapovijed–kadaseradionormalnim,tj.mirnodopskimuvjetima–donosisekaouniverzalnaivećinikulturaprepoznatljiva,tj.općeprihvaćena.Međutim,gradećisvojesta-vovenadoprinosimakulturneantropologije,zastupnicietičkogrelativizmadonoseprimjereskima,koji iumirnodopskimuvjetimauzopćeodobrenjesvihusvojojzajedniciubijajustarcekakobiimublažilinesamotrpljenjaskojimasesusrećuveći‘starost’kaotakovu,budućidaseonisamiosjećaju‘suvišnim’i‘nepotrebnim’,odnosnosamojzajednicinateret.Upravosutakoznanosti,poputvećspomenutekulturneantropologijetepo-zitivističkiusmjerenesociologije,akojesvojepostavkebitnogradenaopi-sivanjusocijalno-kulturalnihfenomena,bitnodoprinijeleprodubljivanjure-lativizma,posebiceuEuropitenjegovuetabliranjukaosvojevrsnedatosti.8Samavrijednost(akoseonjojuopćeimožegovoriti)nekemoralnenorme,ovisitće isključivoo tomekolikojeonakulturalnoisociološkirasprostra-njena.Metodakojomsekoristemoralnirelativistiivišejenegoočita:onajedeskriptivna.Sama, dakle, konstatacija kulturalno-moralne različitosti bivaistovremeno(zanjih)dovoljanargumentomoralnojneujednačenosti i raz-ličitosti,odnosnoprincipijelnoj te svakojdrugojnemogućnostiutemeljenjauniverzalnihetičkihnormi,akojebivrijedilezasvakuindividuuobdarenurazumom.Dosljednoovomstavu,svakaćeetičkateorijavećusvomzačetkubitiosuđenanapropast akopokuša spozicijenepristranogsubjektaputemtranscendentalnerefleksijeriješitiproblemuniverzalneetike,atimeikriterijimoralneistine.Postavkeetičkogrelativizmasemorajuuzimatiozbiljno.Nesamozbogči-njeniceokompleksnostimoralnihuvjerenjaistavova,akojioviseilidirektnoproistječuizneketradicije,većizbogčinjenicedaljudskiumkaoonajkojiima zadnju riječ u pogledu etičkog, ne predstavlja neku transpovijesnu ilipakkonkretnojpovijesti,tradicijiikulturistranuilipaksuprotnudatost.9Utomsmisluproblemuniverzalneetikemoćićebitiriješenjedinoondaakoseozbiljnouzmeuobzirhermeneutičkorazumijevanjerazličitihkontingentnihetosaneisključujućipritome,dakako,transcendentalnurefleksijuodnosnoulogu uma kao takovog.10 Zadatak je, stoga, etike kao znanosti uzimati uobzirkulturalneipovijesneodređenostisubjektasjedne,alinezapostavljatinikakoovurefleksijuuma,sdrugestrane.Kada,tako,govorimoonekojetič-kojteorijipaionimpokušajimaueticikojiseizlažukaosvojevrsni»Projek-ti«kakavjeslučajsKüngovomteorijom,onda,oslanjajućisenaEberharda

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)737

Schockenhoffa,možemoustvrditi da neka etička teorija svoju autentičnostgradiupravonaodgovorunasljedećepitanje:

»Nakojinačinjeonaustanjuargumentiranoizložitiuniverzalnuvrijednostćudoredneistine,ada je s jedne straneotvorena različitostikultura, a sdrugeozbiljnouzimauobzir ljudskodostojanstvo?«11

UstvaranjusvojegProjektasvjetskietos, HansKüng polaziupravood re-ligijske, tes timuvezi ikulturološke,socijalne teopćenitosvjetonazorskerazličitosti,akojeuzimakaokonstante,tj.kaoonefenomenekojisuprisutniu gotovo svimepohama, s bitnimnaglaskomda se unatoč toj raznolikostimožepronaćiosnovnaetičkabazasvimreligijama.TakoodmahnapočetkurazvijanjasvojegsvjetskogetosašvicarskiteologipakostavljadojamdaPro-jektsvjetskietosimazaciljnesamoponuditietičkubazuzaizbjegavanje,tj.sprječavanjemogućihsukobaizmeđureligijskih,aliidrugihzajednica(npr.etničkih),atoznačionoštobionemogleusvojojosnoviponuditiunasto-janjuokomira(štojesvakakozapohvaliti),većipostatisvojevrsnaetičkateorija (iako ne u klasičnom smislu), a koja bi dala odgovore na temeljnaetičkapitanjapoputproblemauniverzalizacijeetičkeistinetestimpoveza-noproblemodnosaopćegikonkretnog,pluralnogilokalnog,subjektivnogiobjektivnogumoralu.Dareligijeimajudužnostraditinesamonaunutarnjemnegoivanjskommiru,teseradikalnosuprotstavljatinasiljusvakevrsteivišejenegoočitoinetrebaposebnoargumentirati.OvdjedajemoKünguzapravoisvemuonomštoćekasnijedoći(ParlamentsvjetskihreligijaiZajedničkaizjavauChicagu1993.).Nakraju,ovobi trebaobiti iosnovniciljčitavogprojekta.12Međutim,osim temeljnogzahtjevazamirom idijalogommeđureligijama,Projektsvjetskietoskaoteorijaposvojojmetodisadrži idrugeelementekojiseunajmanjurukumorajukritičkipreispitati,ausvrhuboljegijasnijegsuočavanjastemeljnimetičkimproblemima.Küngje,osimunamje-ripostizanjaovedijaloškeperspektivemeđureligijama,ljestvicupostavioimaloviše,tetimesamojteorijizapravozadaoprobleme,navukavšipritominasebemnogekritičare.TakoosnovazamjerkakojaseKünguvećnapočetkuupućujeusuočavanjus temeljnimetičkimproblemima, jestponajprijesta-novitapovršnostuodređivanjumoralnogrelativizmaikrizemorala(kadaseradiodijagnozimoralnogstanjadanašnjice)teizvjesniredukcionističkiput

8

Usp. E. Schockenhof, Brauchen wir einen neuen Weltethos, str. 236. Pri tom je bitnonaglasitidaSchockenhofčitavčlanakposve-ćujeupravorazmatranjuteosporavanjukakomoralnogtakoikulturnogrelativizma.TekuzadnjemdijeluosvrćesenaH.Küngainje-govsvjetskietos.

9

Usp.isto,str.229.

10

Karl Otto Apel, »Globalisierung und dasProblem der Begründung einer universalenEthik«, u: Karl Josef Kuschel, AlessandroPinzani,MartinZillinger(Hg.),Ein Ethos für eine Welt? Globalisierung als ethische Her-ausforderung, CampusVerlagFrankfurt/NewYork1999.,str.53.

11

Usp.E.Schockenhof,Brauchen wir einen ne-uen Weltethos,str.236.Kaoštoćemovidjeti,

ijedanidrugielement–različitostireligijskihuvjerenja, te pojam ‘humanum’ koji Künguzima kao sinonim za ljudsko dostojanstvo–prisutnisuubitnomeuProjektu.Problem,međutim,kojegćemopritomeistaknutijesuupravo»paralele«kojeKüngpovlači,akadase radi o različitosti religija, univerzalnostićudoredneistineteljudskogdostojanstva.

12

Usp.HansKüngiKarlJosefKuschel(Hg.),Erklärung zum Weltethos. Die Deklaration des Parlamentes der Weltreligionen, Piper,München/Zürich 1993.Ovdje još ne želimoulazitiurazmatranjeodnosareligijskogipo-litičkog mira te njihove međusobne uvjeto-vanosti.Küngje,naime,iuovojtezi(Nema svjetskog mira bez religijskog mira)nasebetakođer navukao kritike. O tome, međutim,neštokasnije.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)738

(problemetičkeistinerješavasejednostavnoupućivanjemnaonouniverzal-no)istimpovezanacirkularnaargumentacijakadaseradiopokušajudavanjarješenja.OsnovnatezaskojomovdjepolazimojestdaKüngsvojimredukci-onističkimputemnijeuspionazadovoljavajućinačinodgovoritizahtjevimakoje je sam sebi postavionapočetku, a vezanouzveć spomenutimoralnirelativizam,odnosno‘krizuorijentacije’kakogaonoznačava. Koristećiseizvjesnimanalitičkimputem,pokušatćemousljedećihnekolikoredakaraz-motritiKüngovumetoduinačinsuočavanjasetičkimrelativizmom,odnosnoodgovorenašegautoranaizazoveistog.

2.1. Dijagnoza suvremene moralne situacije

IzlaganjeusvojojknjiziProjekt svjetski etos Küngzapočinjesdijagnozomopodijeljenostiusuvremenomsvijetu,akojojupozadiniležerazlikekojesuzanjegauvećinislučajevaumjetne,tj.čestovišepotenciraneinaglašavanenegolištotostvarnoijesu.Nezaustavljajućise,međutim,konkretnijenaovojdatosti,akojajebitnovezanauzmoralnusvijest,specifičnostupravonašegvremena jest što uz ovu različitost nužno ide ikriza orijentacija (Küngovizraz),aštoonuzimakaosinonimzamoralnirelativizamsuvremenogdoba.TakoKüng:

»NokrizavodećevelesileZapadajestmoralna kriza ZapadaopćenitopaiEurope: uništava-njesvihtradicija,sveobuhvatnogživotnogsmisla,neupitnihetičkihmjerilainedostataknovihciljevaspsihičkimtraumamakoje iz togaproizlaze.Mnogi ljudidanasneznajuvišepremakojimbi temeljnimopcijama trebali donositi svakodnevnemalene ili velike životneodluke,kojepreferencijeslijediti,čemudavatiprednost,zakojeseidealeodlučiti.[…]Ukratko:Zapadsenalazipredvakuumomsmisla,vrijednostiinormi,štonijesamoproblempojedincanegoipolitikenanajvišojrazini.«13

Küng,dakle,ovdjekonstatiranajedanjednostavanili,bolje,pojednostavljennačinetičkirelativizamsuvremenogdobaizraženustavuougroženostiop-stojanjauniverzalnihetičkihnormiili,njegovimrječnikom,»neupitnihetič-kihmjerila« testimpovezaneetičkenormativnostiilikakobionrekao– »va-kuumsmislavrijednostiinormi«.Iščitavajućidaljenašegautora,zaočekivatije biloda ćeondati cjelovitiju i dublju analizu razloga»vakuuma smisla,vrijednostiinormi«(čitaj»etičkogrelativizma«),akoihjevećkonstatiraoinanjimasezaustavio–tenaosnovutogakrozsvojProjektsvjetskogetosaponuditirješenjeproblema,atoznači:kakoracionalnimputemdoćidokri-terijaćudoredneistineinjenenormativnosti,pabilotonakrajuiuzpomoćreligije?Zaštonamseovočinivažnim?Štotostojiupozadinimoralnekrizekojusamkonstatira,našegautoračiniseprevišenezanima.VećjenapočetkujasnodaseKüngneželiprevišeupuštatiu analizumoralnog relativizma te suočavanja s istim, već odmahponuditirješenja.UtolikoimapravoMichaelWelkerkadakaže:

»On (Küng, op.a.) se nije zaustavio na jednoj iscrpnoj analizimoralnog relativizma, već jeodmahponudio jedanprijedlog rješenja.Umjestoda je ponajprije izložio temeljedanašnjegmoralnogrelativizma(prilagođavanjemoralaprematržišnimzahtjevima,promijenjenorazumi-jevanjeosobe,rastavljanjemoralaodetosa,učincielektroničkih-massmedijalnihkomunikacijanamoralno)onjepropagiraojedansvjetskietos.«14

ZaštobismoovdjetrebalidatizapravoM.Welkeru?Moralnirelativizamjeipakneštopunovišeikompleksnijeodjednostavnekrizeorijentacije.Istina,Küngsenakrizijakodugozadržava.CijelojednopoglavljeuknjiziProjekt svjetski etos posvećujeupravorazmatranju–premanjemu–»katastrofalnog«

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)739

stanjaukojemse ljudskazajednicanalazi.Pri tomeiznosiraznepodatke istatistike,uplićeseusoc.-ekonomskidiskursteanalizirasvjetskuekonomi-ju te s tim u vezi i svjetsku politiku. Svi ovi elementi daju mu zasigurnozapravokadakonstatirakrizu–kakona individualnoj tako inasocijalnojrazini.Međutim,jednostavnakonstatacijadajesuvremeničovjekizgubljenidezorijentirannepogađaineotkrivamoralnirelativizamunjegovojsrži,ačijeserješenjeproblemaKüngspremapodastrijetisvojimProjektomsvjetskietos.Problemsepogotovotimvišepooštravaštonašautoruzimazaprimjerekstremnepozicijeunutardruštvenezajednice (siromaštvo,glad,umiranje,ekološkaproblematikainaoružanjekojičovjekastavljajunasamrub),aštosamoposebivećprizivanimanjenivišenegojednoglobalnospasonosnorješenje.Sveovošto,međutim,nabrajauoblikuekstrema,utemeljunedotičeetičkuproblematiku,većvišedolazikaonjenaposljedicaodnosnoposljedicaonogštoseopćenitonazivamoralnaneosjetljivostte,nadalje,samovoljabo-gatihuodnosunasiromašne,moćnihuodnosunaslabijeteopćenitomanjakzakonskeregulativeunutarpojedinihsustava,akojirađajuvećspomenutomkrizom.Moralnirelativizam,međutim,ustrogofilozofskomsmislupredstav-ljaneštomnogodubljeiozbiljnijenegolijetokonstatiranjeovihnetomna-vedenihposljedicailipaksamovoljeivlastitogputaumoralu.Utomsmislupukonabrajanje,kojenašautorčiniusuočavanjusetičkimrelativizmom,jošjeuvijekdalekoododređivanjabîtiproblema.Terminologijaodnosnopojmovikojimasenašautorslužitakođersupriličnoradikalniiprevišeopćeniti,akadaseradiojednomtakoozbiljnomzahtjevukaoštojeanaliziranjesuvremenemoralnesituacije.Utomsmislu,njegovočestoupotrebljavanjepojmova‘katastrofa’i‘preživljavanje’(Projekt svjetski etos, str.72)više imazacilj (umjetno)zaoštriti cijelu stvarnego lipružitiozbiljnuznanstvenuanalizu.OslanjajućisestoganaWelkerakoji,kritizirajućiKüngovutvrdnjudasuseposebicedanas(tj.80-ihi90-ihgodinadvadesetogstoljeća)uNjemačkojiJapanujavilekrizeorijentacijaidezorijentiranostupolitici,ekonomijiteopćenitodruštvukaonikadadosada,možemoistaknutidajekrizainjojpripadajućihskandalabiloiuprošlosti,akaonajvećiizričajupravotakovihkrizaorijentacijajesunacionalsocijalizamifašizamte,porednjihjoš,dakako,istaljinizam.UtomsmisluiovutvrdnjuodstraneKüngamožemouzetikaoprevišepaušalnuismionu.15

2.2. Kriteriji ćudoredne istine i njena normativnost

Küngovnacrtrješenjamoralno-etičkogproblemapojediniautorioznačavajukaoparlamentarnimodel(parlamentarische Model)prilikomčegaseetičkauniverzalnost odnosno nepovredivost i postojanost moralnih normi jedno-stavnokonstatirafaktičnošćuuniverzalno-etičkihnormikodvećinesvjetskihreligija,akojipakmožeposlužitikaoosnovazastvaranjeminimalnogkon-senzusameđutimsamimreligijama.16JezgraparlamentarnogModela(Kün-govProjektsvjetskietosiDeklaracija o svjetskom etosu) sastojise,dakle,u(pre)jednostavnomskupljanjuetičkihuniverzalija,akojiseunekomodređe-nomtrenutkusvečanoproglašavajuitokaoizričajzajedničkeistineietičkogkonsenzusasvjetskihreligija.Utomsmisludonosisenekolikotemeljnihetič-

13

H.Küng,Projekt svjetski etos, str.30–31.

14

M.Welker,Gut gemeint aber ein Fehlschlag – Hans Küngs »Projekt Weltethos«,str.354.

15

Isto,str.355.

16

Usp. E. Schockenhof, Brauchen wir einen neuen Weltethos, str.238.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)740

kihpravilazajedničkihsvimsvjetskimreligijama,akojebi,osimzadotičnereligije,trebalebitivažećeiupolitici,gospodarstvu,znanostiteuljudskomživotuopćenito.Tasupravilasljedeća:

»(1)neubij(drugomenanositištetu);(2)nelaži(varati,kršitiugovore);(3)neukradi(povrije-ditipravadrugoga);(4)nebludničiti(činitipreljub);(5)poštujroditeljeiljubidjecu(pomoćipotrebitimaislabima).«17

Daseuvećinisvjetskihreligijaikulturamoženaćinekiminimalnikonsenzusokotemeljnihnormi,nijeništasporno.Međutim,postupakpremakojemseetičkauniverzalnostinjenanormativnostovdjeargumentira–ukazivanjemnaetičkeuniverzalijeupojedinimreligijama–jestupitan.Takopukimprirod-nimopisivanjemili,jošbolje,konstatiranjemetičkihuniverzalijakaoštosunpr.ovenetomspomenute,istovremenoseukazujeinanjihovunormativnostodnosnodolazisedomoralnihnormikojebiizjednogjedinograzloga–nai-mesvoješirokerasprostranjenosti–imalekategorijunormativnostitesamimtimepostalekriterijićudoredneistine,aštopredstavljamanjkavputumoralu.Jernaozbiljanrelativističkiprigovor:štojesonimreligijama,etničkimza-jednicamatesocijalnimskupinamakojeusvojimpostavkamanesadrženekeodovihuniverzalnihnormi (već spomenutiprimjer s eskimima) ili supaku jednomrazdobljusvojegpostojanjausvojim temeljnimpostavkamabiledijametralnosuprotnetemeljnimetičkimnačelima,Projektsvjetskietos jed-nostavnonemarješenja,temujedinorješenje,osimetičkogredukcionizma,ostajecirkularnaargumentacija,aštoznačidaseuetičkomargumentiranjujednostavnoiolakoodjedneetičkeuniverzalijeokrećekadrugoj.Odnosno:onoštonijeustanjuriješitijednaetičkauniverzalija,pretpostavljasedaćetomoćinekadrugateutomsmisluostajemoujednomteistom‘krugu’.Kaoštosemogloiprimijetiti,Küngjesvakojodovihpetuniverzalnihnormidodaoivlastitunadopunuusvrhujasnijegpredočenjaiznesenihzabrana,akojedjelujuuniverzalno.Akose,međutim,osvrnemonadotičnezapovije-di/zabrane,tenavedene‘dodatke’uzagradama,primijetitćemodaKüngovi‘dodatci’18 ne konvergiraju s prethodno iznesenim zapovijedima na onakojasanijednostavannačinnakojibiontosamhtio.Slijedili,zaista,npr.izuniverzalnezabranebr.3»Neukradi«jednoznačnoibezdodatkazapovijedokonkretnojzabranipovredepravadrugog.Nebiliseupravoovazapovijedozabrani»povredepravadrugog«mogladodatisvakojodovihpetzabrana.19Upravoseinaovomprimjeruosimredukcionističkogputamožeprimijetititakođericirkularnaargumentacijakojutübingenškiprofesorkoristi,prilikomčegaseuobjašnjenjujedneuniverzalneetičkenormeukazujenadruguuni-verzalijuuetičkomsmislu.U tomsmislu, redukcionističkiput icirkularnaargumentacijanerješavaju izazov iproblemmoralnogrelativizmanegogazapravojošvišeprodubljuju.Istotako:kadaseradioovihpettemeljnihzapovijedi,ondajedanodglavnihprigovorakojisenašemautorupritomupućujujestonajdaupravoove,odna-šegautoraproizvoljnoodabraneuniverzalnezapovijedi,nenudenikakvarješe-njazadvojbenaetičkapitanja,okokojihipostojinajvećeneslaganje.WolfgangHuber tako,držećiseKüngovogslijeda, ističeupravo tajproblemskiaspektkoduniverzalnihzapovijediinjihovunedorečenost,akadaseradiospecifičnokonfliktnimsituacijama.Huberovaprotupitanjaopetzapovijediglase:

»1.Postojeliiznimkekodzapovijediubijanja?;2.Štoznačiistina?;3.Moželitakođerlegalnootuđenjevlasništvabitikrađa?;4.Je liseksualnost izvanmonogamnogbrakablud?;5.Gdjeprestajeposlušnostdjecepremaroditeljimailibrigaroditeljapremadjeci?«20

Naovaisličnapitanja,Projektsvjetskietosjednostavnonemaodgovor.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)741

Podsjetimo: prema temeljnim postavkama moralnog relativizma, moral-na uvjerenja neke individue i njihova normativnost imaju vrijednost samouovisnostiodotičnojkulturi, tenamu tomsmislunitkonedajepravo tunormativnostproširiti izvandotičnekulture.Univerzalizacijaueticipremaetičkomrelativizmuninakojinačinnijemogućaistogajesvakipokušajutomsmjeruuzaludan.Küngjeproblemuniverzalizacijeueticiinjenunorma-tivnostpokušaoriješitiupravoukazivanjemnaetičkeuniverzalijepojedinihreligijaikultura.GlavniargumentkojiKüngovdjedonosijesttajdasenekaodtihuniverzalnihnormimoženaćiugotovosvimreligijama.Normativnasnaga etičke istine i njen kriteriji,međutim, kao što je već spomenuto, neovisi(nitismijeovisiti)ostupnjunjenerasprostranjenosti–bilaonakulturo-loške,geografskeilipaknakrajureligioznenaravi.Takodovođenjempojmareligijeu igru, problemse takođerne rješava, jer pukimukazivanjem i nanjenureligioznudimenziju,zauniverzalnostmoralnevrijednostjošseništanedobiva.Moralnanorma»neubij«,odnosnonjenobvezatnikarakter,svojuuniverzalnuobvezatnostkakozačovjekaopćenitotakoizasvereligijenepo-primatimeštose»načelno«možepronaćiuvećinireligija,većkrozunutarnjenačelonjenogslaganjasumomukojemjeusidrenaidejajednogbezuvjetnogmoralnogtrebanja.21

Onoštoovdjetakođerželimoistaknutijestitodauniverzalnost,nakojunašautorbacasvekarte,jošneznačiiobjektivnost,akojaseuzimakaoconditio sine qua nonnekemoralnenorme.Tako,univerzalnostokojojongovori,tičese tek rasprostranjenosti i to u onom geografsko-kulturološko-religioznomsmislu.Kada se,međutim, u etičkom smislu govori o univerzalnosti nekeetičkenormeinjunastojiopravdati,ondasepritomciljanaobjektivnostkaotakovu:nekusenormuuniverzalnoprihvaćaupravozatojerjeobjektivna,tj.racionalnoiargumentiranoutemeljena.Kantovskirečeno, jasamuvjerenjadaonavrijedikakozamenetakoizasvakogonogtkosenađeudotičnojsi-tuacijiiuistimokolnostima.Hoćelinekauniverzalnanorma(npr.»Neubij«)naovajilionajnačinbitivišeilimanjegeografskirasprostranjena,zanjenujeobjektivnost(atimeiuniverzalnost)upotpunostiirelevantno,budućionasamaposebizahtijevauprisutnjenjeodnosnopoštivanjeodstranemoralnogagensa.Jednostavnorečeno:univerzalizirajućikarakterneketemeljnenorme,naime,nebismioovisitionjenojbrojčanojzastupljenosti.Kadautomsmi-sluJohnL.Mackiegovoriostadijimauniverzalizacijeetičkihnormi,ondaonzaprvistadijuzimaupravo»irelevantnostčistobrojčanerazlikovnosti«(»DieIrrelevanzreinnumerischerUnterschiede«).22Onaće,dakle,posebi

17

H.Küng,Projekt svjetski etos, str. 78. Usp.također: Hans Küng, »Weltfrieden durchReligionsfrieden«, u:HansRehm (Hg.),Ve-rantwortlich leben in der Weltgemeinschaft, München1994.,str.22.

18

Uhrv.prijevoduProjekta svjetski etos nemaovihdodataka,već su samozapovijedi.Do-datkedonosimoizKüngovogčlanka,»Welt-friedendurchReligionsfrieden«, str.22.

19

Usp.ThomasHoppe,»WeltinnenpolitikdurchWeltethos«, u:Herder Korespodenz 51 (8/1997),str.410–414,ovdje412.

20

WolfgangHuber,Die tägliche Gewalt: gegen den Ausverkauf der Menschenwürde, VerlagHerder,Freiburg1993.,str.183.

21

Usp. E. Schockenhof, Brauchen wir einen neuen Weltethos, str.227.

22

JohnLeslieMackie,Ethik. Die Erfindung des moralisch Richtigen und Falschen, Reclam,Stuttgart1981.,str.104.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)742

bitiuniverzalnabezobziraukolikosebrojčanorazličitihkonteksta(društava,tradicija)prostirala.Tako,uželjidariješivelikeglobalneprobleme,Küngjeredukcionističkimputemukazivaonačinjenicuetičkihuniverzalijate,htiotoiline,njihovunor-mativnostikriterije(pre)jednostavnosveonaupravovećspomenuturaspro-stranjenostuokvirudotičnereligijeodnosnonekeetničkeskupine.Upravoraditakvogpristupa,onnijeuspiodatiuvjerljivodgovorkakorazlikovatiiz-međuistiniteiiluzorne,objektivneisubjektivne,prihvatljiveineprihvatljivemoralneistine,aštomujenasamompočetkuosimmirameđureligijamaibioglavnicilj.Tako,kadaseradiotemeljnimpitanjimamoralatestimuvezimoralnihdvojbiodnosnokonfliktnihsituacijaukojeindividuealiidruštvoopćenitočestodolaze,ondaćese,kakotouostalomikonkretnesituaciječestopokazuju,zarazlikuodetičkogredukcionizmarješenjemoratitražitiukon-kretnimprincipima,akojaimajusvojeracionalnoutemeljenje.23

Küngovnačinskupljanjaetičkihuniverzalijaupojedinimreligijamaotkrivajošjednupozadinu:onstojinalinijimnogihmodernihetičarakojinaproblemracionalnogutemeljenjaetikegledajukaonazastarjelipokušajkojinamjenamrijelamodernatetimeosporavajusvakumogućnostnekogfree standigfilozofskogutemeljenjajednedeontičkeetike,akojabinasvojnačinpred-stavljalaobjektivizaciju,aštopakznačiiuniverzalizacijuetičkihistina.Ve-zanouztučinjenicu,ikaonjenprirodnislijed,Küngovozalaganjezauniver-zalizacijuetičkihnormipretpostavljastoga jednukomparativno-induktivnumetodu.24Tako,kaojedančistodeskriptivnipristupmoralnimfenomenima,problemovemetodesastojiseupravounedostatkunormativnogkaraktera,potrebnogdabijednaetičkateorijabilaautentična.Pozivanjemnapukeuni-verzalijestječesedojamdanašteologstvaratakavProjektkojemusenemaštozaprigovoriti,jeruniverzalijesuononajosnovnijeinajprincipijelnijenašto semožemopozvati. Protiv njih se samih jasnonemože ići.Međutim,svakietičarznadaetičkeuniverzalije,kolikogodnaprvipogledbilejasneijednostavne,istotakobivajuuistovrijemekompleksneinedorečene,po-sebnokadaseradiodvojbenimmoralnimsituacijama.Kadakažemo,stoga,da küngovskimpredloženimuniverzalijamanedostaje normativni karakter,ondapodtimnepretpostavljamodaKüngnepodrazumijevaobvezatnostkaotakovu,većuopćeinedostatak–većspomenutog–neovisnogkriterija(free standig),akojisamojobvezatnostidajeopravdanjeitimeautentičnost:usu-kobusavjesti,smijemolineštočinitiiline,voditćemosenakraju,uinteresuvlastitemoralnesigurnosti,ipakprijenekimkrajnjimracionalnimkriterijemnegolipukimpozivanjemnauniverzalijuvlastitereligijeilitradicije.Istina,ovopozivanjenauniverzalijepredstavljatćečesto,sličnokaoiosjećaj,punolakšiijednostavnijiput,itoposebnokadaseradiomotivaciji.Međutim,prijeilikasnijedoćićemodouvjerenjadatonijeiispravnijiput.25Ikonačno:kadase radioobvezatnostiumoralnomsmislu,očito jeda jeKüngupravonjupokušaozadobiti,osimpukimukazivanjemnauniverzalije,istotakoisamimpojmomreligijeionogreligioznog.Začinjenjedobra,odnosnonečinjenjezla(štogodseuovomkontekstupodtimpodrazumijevalo),religioznimljudimaće‘padati’lakšenegolinereligioznim,upravoradistvarnostikojunazivamoBogodnosnoVrhovna,tj.Konačna,Stvarnost.Utomsmislu,autoritetskojimsvjetski etosnastupapotječeod religije ili, drugačije rečeno, samo religijadajesvjetskometosupotrebniautoritet,aštojeivišenegoupitno.Jer,uovomslučajuvišenemožemogovoritiosvjetskom(Welt-)etosu,većisključivooreligijskom.Küngovputimetodaueticiočitjeinjegovimoslanjanjemnakomunitaristič-kogmisliocaMichaelaWalzera,tenjegovim(Walzerovim)razlikovanjemiz-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)743

međuelementarnog(njem.dünn)isloženog(njem.dicht)morala.26GlobalnietičkikonsenzuszakojimKüngtežimogućeje,premanjemu,ostvaritijedinooslanjanjemnaovajdünnen(elementarni)moral.Takonašautor:

»Sobziromnaelementarni(dünne)moral,kojiseograničavananekolikotemeljnihzahtjeva,mogućjejedanglobalnikonsenzus.Samojedanovakavelementarnimoralmožebitiočekivanizahtijevanoddrugihnacija,kulturaireligija.(…)Jedankonsenzusmeđutimnijepotreban,sobziromnakulturnodiferenciranmoral,akojisadržibrojneipotrebnekulturološkeelemente(specifičneformedemokracijeipedagogije).«27

Dabibiojasniji,Küngdaljedonosiprimjeresmučenjemdjece.Dajedje-cuzabranjenomučititenaosnovitogapotrebnostvoritikonsenzusoopćojzabraniovogčina,bivajasnopremanašemautorunatemeljuelementarnogmorala.Kolikogodsmo,međutim,ovimriješiliproblem, tolikosmodošlidosljedećihpoteškoća:kadaćejednafizičkakaznadjetetabitioznačenakaomučenjeostajepredmetrasprave,budućidajeupravotojedanodprimjerakulturoloških razlika: u SanFranciscu će na jedan način biti protumačenofizičkokažnjavanjedjece,uSingapurunadrugačiji,dokćenpr.uJapanuopetna trećinačin.Osvrćući senaovajKüngovprimjer,ThomasHoppedobroiznosidaseprihvaćanjemizadržavanjemsamonaelementarnommoralujošništanijepostiglokadaseradiokriteriju.Elementarnimoralokokojegsetražikonsenzus,doksekodovogdrugogsituacijskogonzapostavlja,možedonekleibitiorijentir,alineikriterijrazlučivanjadobraizla»spomoćuko-jegbisedaloodlučiti,gdjejednalegitimnapluralnostetičkihuvjerenjadolazidosvojihgranica«.28

Dasumoralnenormeiprincipinaovajilionajnačinpovezanesreligijom–bilodaodnjedirektnoproistječuilipakdareligijapredstavljabitanmo-tivacijskielementunjihovomprovođenju–nijeništanovo.Dasetemeljnamoralnauvjerenjakodpojedinacaizmeđuostaloggradeiureligioznimzajed-nicamaigrupama,kolikogodnjihovznačajusuvremenim,posebicezapad-nimdruštvimaopadao,možesesmatratiprihvatljivim.Problem,međutim,sProjektomsvjetskietosještoonusebisadržiodređenuinkonzistentnost:s

23

M.Welker,Gut gemeint aber ein Fehlschlag, str.355.

24

Usp. K. Otto-Apel,Globalisierung und das Problem der Begründung einer universalen Ethik, str.56–57.

25

Oproblemuodnosauloge razuma iosjećajaunutarnekogmoralnogdjelovanja,tepozitiv-nog i negativnogaspekta i jednog i drugog,ukazujemo na: MichaelWalzer, Zur Erfah-rung von Universalität, u: Karl-Josef Ku-schel, Alessandro Pinzani, Martin Zillinger(Hg.),Ein Ethos für eine Welt?, CampusVer-lagFrankfurt/NewYork1999.,str.38–47.

26

Njemačkipojmovidünn idichtmogu izgle-dati nezahvalno budući da njemačka riječdünnznači‘tanak’,‘rijedak’,‘mršav’,adicht‘gust’, ‘stiješnjen’, ‘zbijen’. Međutim, zaprimijetiti jedapojmovipoputovih injimaslični, često dolaze u filozofski diskurs i toposebno njemačkog govornog područja, a

predstavljaju prijevode engleskih inačicathin i thick unutar moralne filozofije. Prviautorkojije,istinaudrugomkontekstu,iza-šaosovimrazlikovanjemizmeđuthinithickmoralnih pojmova jest britanski moralnifilozofBernardWilliams.Usp.BernardWil-liams,Ethics and the Limits of Philosophy, Routledge,London1985.Tako,praveći raz-likuizmeđukantovskiprožetogmoralaionogkojijevišeorijentirannaosobuinjenkarak-ter,Williamsdonosiupravoovurazlikuthinithick,akojuNijemciprevodesadünnidichtilipakdick.Usp.BernardWilliams,Ethik und die Grenze der Philosophie,Rotbuch,Ham-burg 1999. (PrijevodWilliamsoveknjige nanjemačkijezik.)

27

Hans Küng, Weltethos für Weltpolitik und Weltwirtschaft, PiperVerlag,München1997.,str.137.

28

ThomasHoppe,Weltinnenpolitik durch Welt-ethos, str.413.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(733–744)

S. Radić, Neki od problemskih aspekata‘Projektasvjetskietos’(I)744

jednestraneoslanjaseinaglašavavažnostreligijeireligioznogupodručjuetike, dok se s druge želi takvimpredstaviti da bi od religije bio potpunoneovisan.Tako,osimpozitivneželjezareligijskimdijalogom,Küngse,osimredukcionističkogputa,prihvatioiautoritarno-hijerarhijskeformeutemelje-njamoralnogtejetimejednostavnoizbrisaorazlikuizmeđuhermeneutskoginormativnogpostupkauetici.

StjepanRadić

EinigevondenproblematischenAspektendesProjektsWeltethos(I)Einphilosophisch-analytischerZugangzurProblematik

ZusammenfassungAnfang der neunziger Jahre des vorigen Jahrhunderts veröffentlichte schweizerischer Theologe Hans Küng die These, dass man, wenn man einen globalen und langfristigen Weltfrieden schaf-fen möchte, die großen Religionen berücksichtigen müsse. Seine Bestrebungen hat er an die Suche nach einem gründlichen Ethos der Religionen gerichtet. Das hat er ‘Projekt Weltethos’ genannt. Seine zentrale Thesen sind: a. Es gibt keinen Fortbestand des Menschengeschlechts ohne ein Weltethos, b. Es gibt keinen Weltfrieden ohne religiösen Frieden; 3. Es gibt keinen religiösen Frieden ohne religiösen Dialog. Außer aber grundsätzlicher Akzeptierung am An-fang, hat dieser Projekt später auch massive Kritik ausgelost, sowohl im deutschen als auch im eng. Sprachraum. Darum geht es auch in diesem Aufsatz. In seinem erstem Teil – der übrigens als einleitender gilt – wird der Versuch unternommen, die ersten zwei kritischen Momente des sogenannten Projekts herauszustellen und damit zu zeigen, dass die Zusammenhänge nicht so ‘einfach’ und vor allem ‘eindeutig’ sind, wie es sich der Autor des Projekts wünscht. Diese ers-ten zwei kritischen Aspekte des Projekts sind sein Verhältnis mit dem moralischen Relativismus – wobei gerade seine „ersten” Schwächen sichtig werden, und in Bezug zu dem Küngs proble-matischer Weg der Verallgemeinerung im Bereich des Moralischen.

SchlüsselworteHansKüng,ProjektWeltethos,Religionen,Moral,Relativismus,Reduktionismus,Normativität