03_Zenzerovic.pdf

7/25/2019 03_Zenzerovic.pdf

1/21

R. ZENZEROVI, T. PERUKO: Ocjenjivanje pretpostavke vremenske neogranienosti poslovanja u tranzicijskom okruenju...EKONOMSKI PREGLED, 60 (7-8) 348-368 (2009)348

OCJENJIVANJE PRETPOSTAVKE VREMENSKENEOGRANIENOSTI POSLOVANJA U TRANZICIJSKOMOKRUENJU EMPIRIJSKI NALAZI

U REPUBLICI HRVATSKOJ

lankom se nastoji ukazati na vanost ocjenjivanja vremenske neo-granienosti poslovanja u dinaminome okruenju tranzicijskih gospodar-stava. U tu je svrhu postavljen i odgovarajui cilj, a to je izvoenje modela

za ocjenu vremenske neogranienosti poslovanja u razdoblju do dvije godi-

ne prije nastupa nepovoljnih uvjeta. Izvedeni je model rezultat empirijskogaistraivanja obavljenog nad uzorkom od 110 poslovnih subjekata u Republici

Hrvatskoj. Model je izveden primjenom logistike regresijske analize kojomsu od ukupno 52 nezavisne varijable izdvojene tri uporabom kojih je moguerealno ocijeniti primjenjivost osnovne raunovodstvene pretpostavke. Neza-visne varijable izdvojene modelom pripadaju skupini pokazatelja likvidnosti,

zaduenosti i ekonominosti. Predloeni dijagnostiki i prognostiki modelkvalitativna je nadopuna postojeim modelima, pa je posebno prilagoen uvi-

jek aktualnom ocjenjivanju osnovne raunovodstvene pretpostavke u tranzici-

jskom okruenju. iroke mogunosti primjene istiu njegovu praktinu vrijed-nost, ne samo na mikrorazini, vei na razini grana, djelatnosti i gospodarstvau cjelini, stvarajui polaznu osnovu za donoenje odgovarajuih odluka nosi-telja ekonomske politike, tj. makroekonomskoga menadmenta.

Robert Zenzerovi*Ticijan Peruko**

*R. Zenzerovi, dr. sc., vii asistent pri Katedri za raunovodstvo Odjela za ekonomiju i turizam"Dr. Mijo Mirkovi", Sveuilite Josipa Jurja Dobrile u Puli. ([email protected])

** T. Peruko, dr. sc., vii asistent pri Katedri za raunovodstvo Odjela za ekonomiju i turizam "Dr.

Mijo Mirkovi", Sveuilite Josipa Jurja Dobrile u Puli. ([email protected])Prva verzija rada primljena 30. 3. 2009., a definitivna 22. 6. 2009.

UDK 657.31:658.14.011.1(497.5)JEL Classification M40, G30, C40Izvorni znanstveni rad


2/21

R. ZENZEROVI, T. PERUKO: Ocjenjivanje pretpostavke vremenske neogranienosti poslovanja u tranzicijskom okruenju...EKONOMSKI PREGLED, 60 (7-8) 348-368 (2009) 349

Kljune rijei: pretpostavka vremenske neogranienosti poslovanja,financijska kriza, logistika regresijska analiza, model za ocjenu vremenske

neogranienosti poslovanja u tranzicijskom okruenju

1. Uvod

Sadanja zbivanja u suvremenom poslovnom okruenju pokazuju nestabil-nost svojstvenu trinom nainu privreivanja, koja se zbog globalne financijskeumreenosti dosad nevienom brzinom proirila cjelokupnim svjetskim gospo-darstvom. U globalnoj su se financijskoj arhitekturi nepovoljna zbivanja s kojima

je suoeno najja

e svjetsko gospodarstvo rapidno odraavala na

fi

nancijske susta-ve mnogih drugih zemalja rezultirajui globalnom recesijom.Financijska su trita irom svijeta, a osobito ona tranzicijskih gospodarsta-

va, doivjela dosad najvei zabiljeen zaokret raspoloenja investitora. Naime,ostvarene stope rasta dionikih indeksa jasno su ukazivale na euforiju koja je vla-dala tritem, ali je u veoma kratkom vremenu intenzitet emotivnoga naboja, koji

je ostao nepromijenjen, naglo promijenio smjer djelovanja, pa je trina euforijaistisnuta panikom koja je dovela do dvoznamenkastoga pada dionikih indeksapovijesnih razmjera.

Pitanje vrijednosti koje do danas u ekonomiji nije jasno odreeno opet je po-stalo aktualno, a samim time i problematika vrednovanja odgovarajuih pozicijafinancijskih izvjetaja i u konanici i poduzea kao cjeline. Zbog signifikantnevolatilnosti vrijednosti razliitih financijskih instrumenata, ali i zbog realnih imo-vinskih oblika i suzdrane aktivnosti kreditnih institucija koja izmeu ostalogaiz navedenoga i proizlazi, mnogi su poslovni subjekti suoeni s nemogunouprikupljanja dostatnih izvora financiranja, pa zato njihova sposobnost da nastaveposlovati u vremenski neogranienome roku postaje sve neizvjesnija.

Ocjenjivanje vremenske neogranienosti poslovanja u kontekstu dinaminogai nestabilnoga poslovnoga okruenja osobito dobiva na znaenju. Naime, vano

je za svakoga dionika utvrditi je li poduzee koje je predmet njegovoga interesasposobno poslovati u vremenski neogranienome roku. Ocjenjivanje te osnovneraunovodstvene pretpostavke najee se vezuje uz revizore, ali je njezina primje-na mnogo opsenija i odnosi se kako na menadment i raunovoe poduzea, takoi na sve vanjske interesente kojima prestanak poslovanja ili ozbiljno naruavanjefinancijske stabilnosti poduzea moe znaiti stvaranje gubitka.

Iako na podruju razvitka modela za ocjenjivanje vremenske neogranienostiposlovanja postoji znaajan broj radova, najvei se dio njih odnosi na zemlje sdugogodinjim iskustvom slobodnoga trinoga naina privreivanja. Jednostav-

na primjena takvih modela na poduzea koja posluju u tranzicijskim uvjetima nijeprikladna, a to pokazuju nalazi istraivanja provedeni na uzorku poslovnih subje-


3/21


kata u Republici Hrvatskoj (keljo, 2000., Deveri, 2002.). Okruenja veinetranzicijskih gospodarstava jo uvijek ne sadre funkcionalne trine mehanizme

s pravnom, ekonomskom i ostalom infrastrukturom karakteristinom za razvije-na gospodarstva. Sukladno s time nametnula se potreba za izvoenjem modela

za ocjenu vremenske neogranienosti poslovanja, tj. modela prema kojem bi serazmatrale specifinosti tranzicijskoga okruenja i prikladnije bi se ocjenjivalaprimjenjivost osnovne raunovodstvene pretpostavke.

Svrha je rada ukazati na vanost ocjenjivanja vremenske neogranienostiposlovanja u dinaminome okruenju tranzicijskih gospodarstava, pa je tako po-stavljen i odgovarajui cilj izvoenje modela za ocjenu osnovne raunovodstvenepretpostavke koji e je moi realno ocjenjivati u razdoblju do dvije godine.Svrha rada bit e ostvarena teorijskim razmatranjem vremenske neogranienostiposlovanja i postojeega instrumentarija ocjene navedene raunovodstvenepretpostavke i izradom i predstavljanjem koritene metodologije i rezultata em-pirijskoga istraivanja provedenoga meu poslovnim subjektima u RepubliciHrvatskoj.

2. Razmatranje pretpostavke vremenske neogranienosti poslovanja

Pretpostavka vremenske neogranienosti poslovanja ili stvarnoga kontinui-teta jedna je od osnovnih raunovodstvenih pretpostavki, a utvrena je okviromfinancijskoga izvjetavanja u raunovodstvenim sustavima svih zemalja. Finan-cijski se izvjetaji uobiajeno sastavljaju uz pretpostavku da subjekt vremenskineogranieno posluje i da e tako poslovati i u doglednoj budunosti. Stoga sepretpostavlja da subjekt nema ni namjeru niti potrebu likvidirati ili znaajnosmanjiti razmjer svojih poslova; ako takva namjera ili potreba postoji, financijskibi izvjetaji morali biti sastavljeni na drugaijoj osnovi, i u tom se sluaju pri-mjenjivana osnova objavljuje (Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja,2006., str. 10427).

Primjenjivost ili, pak, neprimjenjivost pretpostavke vremenske neogranie-nosti poslovanja podrazumijeva uporabu razliitih metoda vrednovanja pozici-

ja imovine i obveza. U veini sluajeva poslovni su subjekti osnovani s namje-rom vremenski neogranienoga poslovanja, pa u njihovom redovitom obavljanjudjelatnosti osnovna raunovodstvena pretpostavka nije naruena. Takvi poslo-vni subjekti pojedine imovinske oblike vrednuju nekom od slijedeih metoda:troak nabave, tekui troak, trina ili dnevna cijena, troak zamjene, utrivavrijednost, neto vrijednost koja se moe realizirati, nadoknadiv iznos, sadanjavrijednost, fer vrijednost i vrijednost podmirenja. Pozicije obveza uobiajeno se

mogu vrednovati metodama troka nabave, tekuega troka, sadanje vrijednosti,vrijednosti podmirenja i fer vrijednosti. U situaciji kada pretpostavka vremenske


4/21


neogranienosti poslovanja nije primjenjiva pristupa se vrednovanju pozicijaimovine koristei se samo odabranim metodama koje realnije odraavaju vrijed-

nost. Budui da imovina predstavlja sve resurse i prava koriste

i se kojima

eposlovni subjekt ostvarivati budue ekonomske koristi, imovinu je u situaciji kada

pretpostavka vremenske neogranienosti poslovanja nije primjenjiva potrebnovrednovati drugim metodama. Naime, u situacijama u kojima primjena pretpo-stavke vremenske neogranienosti poslovanja nije prikladna, izvjesno je da eposlovni subjekt prestati obavljati djelatnost, odnosno da e imovina biti prodanada bi se iz toga podmirile obveze, a mogui viak raspodijelio vlasnicima. A zatoto se koritenjem imovine vie nee ostvarivati budue ekonomske koristi po-trebno je primijeniti drugaiju osnovu vrednovanja. Stoga se imovinske pozicije,radi to realnijega iskazivanja, mogu vrednovati po: trinoj vrijednosti, utrivojvrijednosti, neto vrijednosti koja se moe realizirati i/ili vrijednosti podmirenja(Zenzerovi, 2008.).

Razmatranje pretpostavke vremenske neogranienosti poslovanja prilikomsastavljanja i predstavljanja financijskih izvjetaja prije svega je obveza menad-menta. Menadment mora procijeniti primjenjivost osnovne raunovodstvenepretpostavke na osnovi analize svih raspoloivih informacija, pri emu se razdo-blje procjene odnosi na razdoblje od najmanje 12 mjeseci od datuma bilance.Ako uoi postojanje znaajnih neizvjesnosti vezanih uz dogaaje i uvjete kojidovode u pitanje sposobnost poslovnoga subjekta da nastavi poslovati vremenski

neogranieno, mendement ih je obvezan objaviti. Slino tome, kada financijskiizvjetaji nisu sastavljeni na osnovi pretpostavke vremenske neogranienosti po-slovanja menadment navedenu injenicu mora objaviti zajedno s osnovom pokojoj su izvjetaji sastavljeni i s razlozima zbog kojih osnovna raunovodstvenapretpostavka nije primjenjiva.

Vani akteri koji sukladno sa standardima struke moraju pristupiti ocjenji-vanju pretpostavke vremenske neogranienosti poslovanja jesu revizori. Revizorisu sukladno s Meunarodnim revizijskim standardima, obvezni prilikom oba-vljanja revizije financijskih izvjetaja ocijeniti je li procjena menadmenta o tome

da se financijski izvjetaji sastave na osnovi vremenske neogranienosti poslo-vanja prikladna i moraju razmotriti postojanje okolnosti i dogaaja koji upuujuna postojanje znaajnih neizvjesnosti povezanih s vremenskom neogranienouposlovanja.

Ocjenjivanje vremenske neogranienosti poslovanja znaajno je i za mno-ge druge interesente. Vjerovnici su zainteresirani utvrditi je li financijska stabil-nost poslovnoga subjekta naruena i je li prema tome, poslovanje u vremenskineogranienome roku upitno, a to zato da bi ocijenili mogunost naplate svojihpotraivanja i nastavak moguih isporuka. Vremenska neogranienost poslovanja

poslovnog subjekta kupcima jami redovitu opskrbu razliitim dobrima i uslu-gama, zaposlenicima smanjuje neizvjesnost stabilnosti radnoga mjesta, dravi


5/21


osigurava naplatu javnih prihoda, ali i smanjenje potencijalnih rashoda do kojihbi eventualno dolo otputanjem zaposlenika. Ostala ira javnost, poput financi-

jskih analitiara, potencijalnih investitora, akademske zajednice i sl., tako

er jezainteresirana za primjenjivost osnovne raunovodstvene pretpostavke, a to zato

to njezino naruavanje, osobito kod velikih poslovnih subjekata, moe znaajnoutjecati na stabilnost gospodarstva kao cjeline. Upravo naveden iroki krug zainte-resiranih jasno ukazuje na potrebu stalnoga ocjenjivanja pretpostavke vremenskeneogranienosti poslovanja, kako na razini pojedinih poslovnih subjekata, tako ina razini grana, djelatnosti i gospodarstva u cjelini.

3. Postojea istraivanja na podru

ju ocjenjivanja vremenskeneogranienosti poslovanja

Ocjenjivanje vremenske neogranienosti poslovanja staro je koliko i samoorganizirano obavljanje djelatnosti. Naime, veina je poslovnih subjekata osniva-na s namjerom da posluju u vremenski neogranienome roku, a to se samo po sebipodrazumijevalo. U skladu s time svi su akteri povezani s poslovnim subjektimabili zainteresirani da ovi posluju vremenski neogranieno da bi njihovi pojedinaniinteresi bili zadovoljeni. irenje ekonomskih aktivnosti koje je nerazdvojno pra-tilo industrijsku revoluciju rezultiralo je sve veim brojem novih i poveanjempostojeih poslovnih subjekata, a iz toga je nastala potreba za ocjenjivanjem fi-nancijske stabilnosti poslovnih subjekata. U to se vrijeme pojavila prva agencijaza ocjenu boniteta koja je u poetku, primjenom veoma jednostavnih analitikihmetoda - uglavnom kvalitativne naravi, ocjenjivala sposobnost poslovnih subje-kata da nastave poslovati u vremenski neogranienome roku, da bi to poslije po-drobnije razradila na niz stupnjeva financijske stabilnosti.

Evolucija znanstvenih metoda i sve intenzivnija primjena kvantitativnih me-toda u drutvenim znanostima dovela je do njihove primjene i u podruju ocjen-

jivanja vremenske neogranienosti poslovanja. Kvantitativne metode obuhvaaju

niz statistikih i matematikih metoda kojima se nastoje pronai prikladne varija-ble signifikantne za predvianje steaja ili drugih nepovoljnih okolnosti i nastojise izvesti njihova kombinacija, da bi se to preciznije predvidjele nesposobno-sti poslovnoga subjekta da nastavi poslovati u vremenski neogranienome roku(Zenzerovi i Peruko, 2006., str. 132.). U veini sluajeva nezavisne se varija-ble odnose na odgovarajue financijske pokazatelje koji se ponekad nadograujuodgovarajuim nefinancijskim varijablama.

Zaeci koritenja kvantitativnih metoda u ocjenjivanju pretpostavke vre-menske neogranienosti poslovanja datiraju iz ezdesetih godina 20. stoljea,

kada su, primjenom univarijantnih i multivarijantnih statistikih metoda, meukojima se istie diskriminantna analiza, na uzorku poslovnih subjekata iz gospo-


6/21


darstava s dugom tradicijom trinog naina privreivanja, izvedeni odgovarajuimodeli. U slijedeim se desetljeima uz diskriminantnu analizu sve intenzivnije

koriste modelima linearnih vjerojatnosti, logit i probit modelima, tehnikom stablaodluivanja, a zbog razvijanja informatike tehnologije rastuu ulogu zauzimajuneuronske mree, analiza preivljavanja, genetski algoritmi, viedimenzionalnoskaliranje i dr.

Meu poznatijim autorima na podruju razvijanja modela za ocjenjivanjepretpostavke vremenske neogranienosti poslovanja istiu se William H. Beawer,Edward I. Altman, Edward B. Deakin, James A. Ohlson, Robert O. Edmister,Christina V. Zavgren i Peter Kralicek koji su primjenom statistikih metoda napodatke iz uzorka poslovnih subjekata koji posluju u razvijenim gospodarstvimaizveli odgovarajue modele. Jednostavna primjena nekih od navedenih modela uuvjetima tranzicijskih gospodarstva pokazala je odreena nepovoljna odstupanjau usporedbi s rezultatima koje su modeli ostvarivali u zemljama u kojima su izve-deni. Nalazi istraivanja kelje (keljo, 2000.) upuuju na injenicu da je predik-tivna sposobnost Altmanovog Z-score modela znaajno nia kada se primjenjujena poslovne subjekte koji posluju u tranzicijskom okruenju, poput RepublikeHrvatske, u usporedbi s rezultatima koje model ostvaruje na uzorku poslovnihsubjekata u Sjedinjenim Amerikim Dravama gdje je i izveden.

U skladu s navedenim, nametnula se potreba za izvoenjem modela ija bidijagnostika i prognostika obiljeja prikladnije odraavala tranzicijske uvjete

obavljanja djelatnosti. Odreena su istraivanja u tome smjeru veobavljana, ameu njima se istiu modeli slijedeih autora: K. keljo, V. Belak i . AljinoviBara, B. Novak i I. Crnkovi, Z. Bohaek, N. arlija i M. Beni. Ti su autoripristupali izvoenju modela uporabom razliitih statistikih tehnika na razliitimuzorcima poslovnih subjekata. Nezavisne su varijable uglavnom bile predstavljenefinancijskim pokazateljima. Kljuni elementi razlikovanja stabilnih od nestabilnihposlovnih subjekata kod navedenih modela meusobno su se razlikovali. Dok supojedini modeli razlikovali financijski stabilne od nestabilnih subjekata, ovisnoo injenici je li pokrenut steaj ili nije, drugi su utvrivali redovitost podmiren-

ja obveza prema banci ili neki drugi relevantan kriterij. Specifinost je modelaizvoenje kojeg je prikazano u nastavku, injenica da je formiran uzorak poslovnihsubjekata koji odraava strukturu hrvatskoga gospodarstva, kako prema njihovojveliini, tako i prema djelatnostima, uz objektivno nametnuta ogranienja. Isto

je tako razlikovanje poslovnih subjekata kod kojih je vremenska neogranienostposlovanja upitna, od onih financijski stabilnih, utvrena ovisno o injenici je linad subjektom pokrenut steaj ili je taj zabiljeio gubitak vei od visine kapitala,to znaajno proiruje osnovu razlikovanja dviju navedenih grupa.


7/21


4. Oblikovanje teorijskog modela i utvrivanje istraivakemetodologije

Polazite znanstvenoga pristupa formiranju modela za ocjenu vremenskeneogranienosti poslovanja jest oblikovanje teorijskoga modela koji ukljuujerelevantne varijable znaajne za ocjenjivanje te osnovne raunovodstvene pretpo-stavke. Teorijski model ukljuuje iskljuivo nezavisne financijske varijable, i to50 financijskih pokazatelja vanih za ocjenjivanje financijske stabilnosti poslov-nih subjekata. Financijski pokazatelji ukljueni u model pripadaju skupini poka-zatelja likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti, ekonominosti, profitabilnosti i poka-zatelja u ijem su izraunu koriteni podaci iz izvjetaja o novanome toku. Pre-gled financijskih pokazatelja koritenih u izvoenju modela prikazan je tablicom1. Uz navedene financijske pokazatelje koritene su i varijable logaritam ukupneimovine i logaritam ukupnih prihoda, i to kao nezavisne varijable kojima je umodel pokuano uvesti komponentu veliine poslovnih subjekata, pa na taj nainutvrditi je li veliina prikazana navedenim varijablama znaajna za razlikovanjestabilnih od poslovnih subjekata kojih je pretpostavka vremenske neogranienostiposlovanja upitna.

Tablica 1.

PREGLED FINANCIJSKIH POKAZATELJA

Pokazatelji

likvidnosti

Pokazatelji

zaduenosti

Pokazatelji

aktivnosti

Pokazatelji

ekonominosti

Pokazatelji

profitabilnosti

Pokazatelji na

osnovi novanog

toka

Pokazatelj

trenutne

likvidnosti

Pokazatelj

ubrzane

likvidnosti

Pokazatelj

tekue likvidnosti

Pokazateljfinancijske

stabilnosti

Udio novca

u kratkotrajnoj

imovini

Udio radnog

kapitala u imovini

Pokazatelj

zaduenosti

Pokazatelj

vlastitog financiranja

Pokazatelj

samofinanciranja

Pokazatelj

autonomije

(kumulativneprofitabilnosti)

Pokrie trokova

kamata

Faktor zaduenosti

Stupanj pokria I.

Stupanj pokria II.

Pokazatelj

financijske poluge

Indeks financijske

poluge

Pokazatelj

financiranja

Pokazatelj obrta

ukupne imovine

Pokazatelj obrta

kratkotrajne

imovine

Pokazatelj obrta

dugotrajne imovine

Pokazatelj obrta

potraivanja Prosjena naplata

potraivanja u

danima

Pokazatelj obrta

zaliha

Operativni ciklus

Prosjeno

vezivanje zaliha u

danima

Ekonominost

ukupnog

poslovanja

Ekonominost

poslovnih

aktivnosti

(poslovanja,

prodaje)

Ekonominostfinancijskih

aktivnosti

(financiranja)

Ekonominost

redovitih aktivnosti

Ekonominost

izvanrednih

aktivnosti

Neto profitna

mara

Bruto profitna

mara

Operativna

profitna mara

Neto rentabilnost

imovine (ROA)

Bruto rentabilnostimovine

Rentabilnost

glavnice (ROE)

Rentabilnost

obine glavnice

(ROCE)

Rentabilnost tuih

izvora financiranja

Reproduktivna

sposobnost

Novano pokrie

kamata

Novano pokrie

obveza

Novano pokrie

tekuih obveza

Kvaliteta prodaje

(prihoda)

Kvaliteta dobiti Pokazatelj

financiranja

Pokazatelj

investiranja

Pokazatelj

reinvestiranja

novca

Povrat novca na

uloenu imovinu

Povrat novca na

obveze i glavnicu

Povrat novca na

glavnicu

Izvor: Sastavili autori


8/21


Zavisna je varijabla u modelu za ocjenu vremenske neogranienosti poslo-vanja dihotomna, a pritom je vrijednost 0 dodijeljena poslovnim subjektima kod

kojih je pretpostavka vremenske neogranienosti poslovanja upitna, a vrijednost1 dodijeljena je financijski stabilnim poslovnim subjektima, tj. onima kod kojih

vremenska ogranienost poslovanja nije dovedena u pitanje. Upitnost ili neupit-nost pretpostavke vremenske neogranienosti poslovanja utvrena je na osnoviinjenice je li poslovni subjekt u steaju, tj. ima li zabiljeen gubitak vei odvisine kapitala, to znai da je knjigovodstvena vrijednost imovine nedostatnaza pokrie obveza. U veini se istraivanja upitnost osnovne raunovodstvenepretpostavke uobiajeno razmatra iskljuivo na osnovi injenice je li nad po-slovnim subjektom otvoren steaj ili nije. Takav je pristup primjeren u zemlja-ma u kojima je pravna ureenost i primjena steajnog zakonodavstva doseglavisok stupanj razvitka, ali tranzicijska gospodarstva, poput hrvatskoga, unatoinjenici da postoji odgovarajua pravna ureenost steaja, ne karakterizirazadovoljavajui stupanj primjene steajnog zakonodavstva, pa je upravo zato zapotrebe istraivanja steaj proiren ostvarenjem gubitka veega od visine ka-pitala koji u veini sluajeva ukazuje na injenicu da je poslovanje subjekta ubudunosti dovedeno u pitanje.

Nakon oblikovanja teorijskoga modela uslijedilo je formiranje uzorka po-slovnih subjekata za koje e biti prikupljeni podaci. Jedna od osnovnih pretpo-stavki za kvalitetu rezultata istraivanja jest svakako formiranje reprezentativ-

noga uzorka. Polazite za oblikovanje uzorka bili su podaci Dravnog zavoda zastatistiku i Financijske agencije o strukturi poslovnih subjekata prema veliini idjelatnosti za godinu 2007. Prilikom odreivanja strukture uzorka prema veliinianaliziran je udio broja malih, srednje velikih i velikih poslovnih subjekata uukupnome broju aktivnih poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj. Sa druge

je strane struktura uzorka prema kriteriju djelatnosti utvrena na osnovi udjelabroja zaposlenih u pojedinim djelatnostima pri emu su iz analize izostavljeneodreene djelatnosti za iju se analizu upotrebljavaju specifini financijski po-kazatelji (financijsko posredovanje) i neprofitne djelatnosti poput javne uprave i

obrane, obrazovanja, zdravstvene zatite i socijalne skrbi i sl. U konanici, uzor-kom su obuhvaene djelatnosti preraivake industrije i graevinarstva, i to kaoreprezentanti proizvodnih djelatnosti i djelatnosti hotela i restorana i prijevo-za, skladitenja i veza koji pripadaju uslunoj djelatnosti. Navedene djelatnostiobuhvaaju 55% ukupno zaposlenih u profitnom sektoru Republike Hrvatske,pa na njih otpada 36% aktivnih poslovnih subjekata koji obavljaju djelatnostradi ostvarenja dobiti.

Prvotno formiran uzorak podijeljen je na dva jednaka poduzorka od kojih jejedan obuhvaao poslovne subjekte kod kojih je vremenska neogranienost poslo-

vanja upitna (proglaen steaj ili ostvaren gubitak vei od visine kapitala), a drugise odnosio na financijski stabilne poslovne subjekte.


9/21


Po formiranju uzorka pristupilo se prikupljanju podataka iz financijskihizvjetaja poslovnih subjekata. Podaci za poslovne subjekte ukljuene u uzorak

prikupljani su iz baze podataka Financijske agencije i iz javno dostupnih podatakasa Zagrebake burze, a odnosili su se na razdoblje od godine 1996. do 2006. Zapoduzorak financijski nestabilnih, tj. poslovnih, subjekata kod kojih je vremenskaneogranienost poslovanja upitna, podaci su prikupljani za razdoblje od najmanjegodinu dana prije pokretanja steajnoga postupka ili ostvarenja gubitka veega odvisine kapitala. Ako je u godini prije pokretanja steaja zabiljeen gubitak vei odvisine kapitala, analizom su obuhvaeni podaci iz financijskih izvjetaja godinuprije ostvarenja navedenog gubitka. Poslije prikupljanja podataka za poduzoraknestabilnih, pristupilo se prikupljanju podataka za uzorak financijski stabilnihposlovnih subjekata, pritom se nastojalo za financijski stabilne subjekte priku-piti podatke iz izvjetaja koji se odnose na ista vremenska razdoblja za koja suprikupljeni podaci financijski nestabilnih subjekata. Tako postavljeni kriteriji pri-kupljanja podataka nisu bili u potpunosti ostvarivi zbog nepostojanja podatakaunatozakonskoj obvezi poslovnih subjekata da podnose izvjetaje, a to je rezul-tiralo manjom korekcijom prvotno formiranoga uzorka. Tablicom 2. prikazana jekonana struktura uzorka.

Tablica 2.

STRUKTURA UZORKA

Djelatnost MaliVeliinaSrednji

Veliki Ukupno

D Preraivaka industrijaStabilni subjektiNestabilni subjekti

9

54

16

79

13

76

38

1919

F GraevinarstvoStabilni subjektiNestabilni subjekti

10

55

10

46

10

55

30

1416

I Promet, skladitenje i vezeStabilni subjektiNestabilni subjekti

321

1156

1275

261412

H Hoteli i restoraniStabilni subjektiNestabilni subjektiUkupno

4

26

22

6

43

33

6

41

33

16

110

88

Izvor: Sastavili autori

U nastojanju da se kvantificira prikladnost veliine uzorka koji obuhvaa uku-pno 110 poslovnih subjekata pristupilo se utvrivanju najmanje potrebne veliine


10/21


uzorka koristei se odgovarajuim instrumentarijem1. Polazite za utvrivanjeveliine uzorka bila je populacija svih aktivnih trgovakih drutva u godini 2007.

koja je obuhvaala 87.990 poslovnih subjekata, razina je signi

fi

kantnosti posta-vljena na 5%. Slikom 1. prikazani su nalazi provedene analize iz koje je oito daje veliina formiranoga uzorka prikladna, odnosno uzorak se sa stajalita veliinemoe ocijeniti reprezentativnim, pa se moe pristupiti daljoj analizi prikupljenihpodataka uporabom odabrane statistike metode.

Slika 1.

IZRAUN VELIINE UZORKA

Izvor: www.surveysystem.com/sscalc.htm (stranica posjeena 15.06.2008.)

Izvoenju modela za ocjenu vremenske neogranienosti poslovanja pri-stupilo se uporabom statistike metode logistike regresijske analize, pa se zaobradu podataka koristilo softverom SPSS v. 13.0. Logistika regresijska analiza,poznata i pod nazivom logit analiza, oblik je regresijske analize kojim se koristiu predvianju vrijednosti dihotomne zavisne varijable na osnovi odgovarajuihnezavisnih varijabli. Logistika se regresija zasniva na transformacijama poda-taka koje primjenjuju prirodne (Nepeirove) logaritme da bi se reducirala neli-

1 Slika je preuzeta s http://www.surveysystem.com/sscalc.htm (stranica posjeena 15. 06.2008.) -Internet stranice koja sadri aplikaciju za izraun veliine uzorka.


11/21


nearnost, poslije ega se opet uspostavlja linearnost podataka, ali uz rizik izvje-snih pogreaka u procjeni ili u izvoenju statistikih zakljuaka (Halmi, 2003.,

str. 212). Logistikom se regresijom moe koristiti i u predvi

anju vrijednostizavisne varijable na osnovi kontinuirane i/ili kvalitativne nezavisne varijable i

za odreivanje postotka varijance zavisne varijable protumaenoga nezavisnimvarijablama; u rangiranju relativne vanosti nezavisnih varijabli; u procjeni inte-rakcijskih uinaka i za razumijevanje utjecaja nezavisnih varijabli (Garson, 2008.).Logistika regresijska funkcija u logaritamskom obliku prikazana je jednadbom 1.

(1)

Antilogaritmiranjem osnovne logistike funkcije (jednadba 2.) izraunavase prognostika vjerojatnost modela, tonije vjerojatnost nastanka dogaajapredoenoga zavisnom varijablom. Prognostikom se vjerojatnou koristi pri-likom procjene pripadnosti jedinica uzorka ili populacije odreenoj skupini. Zapotrebe provedenoga istraivanja prognostika je vjerojatnost vjerojatnost da eposlovni subjekt nastaviti poslovati u vremenski neogranienome roku. Zakljucio pripadnosti jedinica uzorka skupini financijski stabilnih ili pak nestabilnih po-slovnih subjekata, tj. onih kod kojih je vremenska neogranienost poslovanja upi-

tna, donosi se na osnovi usporedbe prognostike vjerojatnosti pojedinog poslov-nog subjekta s unaprijed definiranom kritinom vrijednou koja se uobiajeno

postavlja na razinu od 0,502. Openito vrijedi pravilo da se, ako je prognostikavjerojatnost jednaka ili vea 0,50, tada jedinica klasificira u skupinu poslovnihsubjekata kojih je vremenska neogranienost poslovanja neupitna, a u protivnomse poslovni subjekt karakterizira kao financijski nestabilan.

(2)

U sadanjim se istraivanjima logit analiza veoma esto koristilo statistikommetodom koja postepeno istiskuje diskriminantnu analizu upravo zbog manjegbroja pretpostavki na kojima se ista zasniva. Osnovne su postavke koje predstav-ljaju polazite logit analize slijedee:1 Jedinice uzorka moraju biti iskljuive i iscrpne;2 Uzorak mora biti velik (prema mnogim autorima uzorak je veliki ako sadri

vie od 50 jedinica);3 Veliine skupina (u ovom sluaju poduzoraka financijski stabilnih i nestabil-

nih poslovnih subjekata) mogu se bitno razlikovati;

2Kritina vrijednost od 0,50 moe se po potrebi i poveavati.

)...( 221101

1nn

XXXi

eP

+++++

=

nn

i

i

i XXX

P

PL ++++=

= ...1

ln 22110


12/21


4 Zavisna varijabla mora biti dihotomna, a nezavisne varijable mogu poprima-ti obiljeja kvantitativnih i kvalitativnih varijabli;

5

Nezavisnost jedinica uzorka;6 Niska multikolinearnost nezavisnih varijabli (Garson, 2008., Halmi, 2003.).U nastavku su izloeni nalazi empirijskoga istraivanja dobiveni primjenom

logistike regresijske analize.

5. Nalazi empirijskoga istraivanja model za ocjenu vremenskeneogranienosti poslovanja

Sredinji dio empirijskoga istraivanja provedenoga meu poslovnim su-

bjektima u Republici Hrvatskoj bile su 52 nezavisne varijable izraunane zaukupno 110 poslovnih subjekata nad kojima je provedena logistika regresijskaanaliza radi izvoenja logistike funkcije koja najbolje razgraniava financijskestabilne od onih poslovnih subjekata kojih je vremenska neogranienost poslo-vanja dovedena u pitanje. Prilikom izvoenja logistike funkcije modela zaocjenu vremenske neogranienosti poslovanja analizirane su nezavisne varijableizraunane na osnovi podataka za razdoblje od godine dana prije nastupa neko-ga od nepovoljnih uvjeta koji dovode u pitanje primjenjivost pretpostavke vre-menske neogranienosti poslovanja, ili tonije steaja ili stvaranja gubitka veih

od visine kapitala.Nepostojanje multikolinearnosti jedna je od osnovnih pretpostavki logitanalize, pa se zato u prvome koraku pristupilo izostavljanju meusobno koreli-ranih nezavisnih varijabli. Uslijedilo je izostavljanje statistikih nesignifikantnihvarijabli na osnovi testiranja pretpostavke da je pojedini logit koeficijent jednaknuli u okviru ega se izraunava Raov pokazatelj djelotvornosti s pripadajuimrazinama signifikantnosti. Signifikantnost pojedine nezavisne varijable vea od0,05 znai prihvaanje hipoteze da je logit koeficijent jednak nuli i da se zatoodgovarajua nezavisna varijabla izostavlja iz postupka dalje analize. Logit ana-liza u konanici je provedena nad 10 nezavisnih varijabli, i to primjenom metodepostupnoga izbacivanja varijabli da bi se dobio optimalni skup varijabli premastatistikoj znaajnosti i tonosti klasifikacije. Tablica 3. sadri pozicije ukljueneu izraun 10 nezavisnih varijabli, a tablicom 4 prikazani su nalazi logit anali-ze primjenom metode postupnoga izbacivanja varijabli. Postupno izbacivanjevarijabli provedeno je u tri koraka pri emu je u posljednjem koraku izvedenalogistika funkcija koja obuhvaa konstantu i ukupno osam nezavisnih varijabli spripadajuim logistikim koeficijentima prikazanim u stupcu B.


13/21


Tablica 3.POZICIJE UKLJUENE U IZRAUN NEZAVISNIH VARIJABLI

Nezavisne varijable Brojnik NazivnikTekua likvidnost (TL) Kratkotrajna imovina Kratkorone obvezeUdio novca u kratkotrajnoj imovini (N/KI) Novac, novani ekvivalenti i utrive

vrijednosniceKratkotrajna imovina

Udio radnog kapitala u ukupnoj imovini (RK/I) Radni kapital Ukupna imovinaPokazatelj zaduenosti (Z) Ukupne obveze Ukupna imovinaPokazatelj samofinanciranja (SF) Upisani kapital Ukupna imovinaFaktor zaduenosti (FZ) Ukupne obveze Zadrana dobit i amortizacijaPokazatelj autonomije (A) Zadrana dobit Ukupna imovinaEkonominost ukupnoga poslovanja (EUP) Ukupni prihodi Ukupni rashodiNeto rentabilnost imovine (ROA) Neto dobit i trokovi kamata Ukupna imovina

Rentabilnost tuih izvora financiranja (RTIF) Neto dobit i trokovi kamata Ukupne obveze

Izvor: Izraun autora

Tablica 4.

NEZAVISNE VARIJABLE UKLJUENE U VNP1 MODEL

Nezavisne varijable B S.E. Wald df Sig. Exp(B)95,0% C.I.for

EXP(B)Lower Upper

Korak 1 Tekua likvidnost (TL) -2,994 1,719 3,034 1 ,082 ,050 ,002 1,455

Udio novca u kratkotrajnoj imovini (N/KI) 11,608 5,864 3,919 1 ,048 110022,04 1,123 1E + 010Udio radnog kapitala u ukupnoj imovini (RK/I) 21,814 12,589 3,002 1 ,083 3E + 009 ,057 2E + 020Pokazatelj zaduenosti (Z) ,707 8,611 ,007 1 ,935 2,028 ,000 4E + 007Pokazatelj samofinanciranja (SF) -11,112 8,679 1,639 1 ,200 ,000 ,000 364,51Faktor zaduenosti (FZ) -,331 ,179 3,402 1 ,065 ,718 ,505 1,021Pokazatelj autonomije (A) 80,298 54,352 2,183 1 ,140 7E + 034 ,000 1E+081Ekonominost ukupnog poslovanja (EUP) 41,901 21,629 3,753 1 ,053 2E + 018 ,612 4E + 036Neto rentabilnost imovine (ROA) -34,298 22,490 2,326 1 ,127 ,000 ,000 17719,60Rentabilnost tuih izvora financiranja (RTIF) -6,947 4,971 1,953 1 ,162 ,001 ,000 16,361Konstanta -35,822 23,643 2,296 1 ,130 ,000

Korak 2 Tekua likvidnost (TL) -2,908 1,313 4,907 1 ,027 ,055 ,004 ,715Udio novca u kratkotrajnoj imovini (N/KI) 11,461 5,508 4,329 1 ,037 94894,27 1,945 5E + 009Udio radnog kapitala u ukupnoj imovini (RK/I) 21,148 9,117 5,381 1 ,020 2E + 009 26,561 9E + 016Pokazatelj samofinanciranja (SF) -11,606 6,371 3,319 1 ,068 ,000 ,000 2,412

Faktor zaduenosti (FZ) -,327 ,173 3,575 1 ,059 ,721 ,514 1,012Pokazatelj autonomije (A) 77,220 37,915 4,148 1 ,042 3E + 033 18,322 6E+065Ekonominost ukupnoga poslovanja (EUP) 41,156 19,435 4,484 1 ,034 7E + 017 21,403 3E + 034Neto rentabilnost imovine (ROA) -34,034 22,494 2,289 1 ,130 ,000 ,000 23209,18Rentabilnost tuih izvora financiranja (RTIF) -6,848 4,793 2,041 1 ,153 ,001 ,000 12,767Konstanta -34,511 17,158 4,046 1 ,044 ,000

Korak 3 Tekua likvidnost (TL) -2,770 1,151 5,797 1 ,016 ,063 ,007 ,597Udio novca u kratkotrajnoj imovini (N/KI) 10,300 4,575 5,070 1 ,024 29743,80 3,796 2E + 008Udio radnog kapitala u ukupnoj imovini (RK/I) 20,687 8,131 6,473 1 ,011 1E+009 115,720 8E + 015Pokazatelj samofinanciranja (SF) -12,414 6,248 3,948 1 ,047 ,000 ,000 ,845Faktor zaduenosti (FZ) -,371 ,175 4,499 1 ,034 ,690 ,490 ,972Pokazatelj autonomije (A) 53,008 25,486 4,326 1 ,038 1E + 0,23 21,233 5E+044Ekonominost ukupnoga poslovanja (EUP) 31,211 14,664 4,530 1 ,033 4E + 013 11,824 1E + 026Neto rentabilnost imovine (ROA) -38,860 21,694 3,209 1 ,073 ,000 ,000 38,786

Konstanta -23,640 11,729 4,062 1 ,044 ,000



14/21


Logaritamski oblik logistike funkcije prikazan je jednadbom 3. a jednadba4. prikazuje VNP1 model model za ocjenu vremenske neogranienosti poslo-

vanja.(3)

(4)

Donoenje odluke na osnovi VNP1 modela mogue je uvrtavanjem vri-

jednosti nezavisnih varijabli pojedinoga poslovnoga subjekta u model, ime seizraunava vjerojatnost da e taj poslovati u vremenski neogranienome roku.Zakljuivanje o sposobnosti poslovnoga subjekta da nastavi poslovati u vremenskineogranienome roku mogue je usporedbom izraunane vjerojatnosti vrijedno-sti modela s odgovarajuom kritinom vrijednou koja se uobiajeno postavljana razinu od 0,5. Veje prije reeno da vrijednost VNP1 modela manja od 0,5znai ocjenjivanje poslovnog subjekta financijski nestabilnim, a u suprotnom seposlovanje subjekta moe ocijeniti stabilnim. Tablicom 5. prikazana je tonostklasifikacije VNP1 modela, a iz toga se moe uoiti da on tono klasificira 94,4%

poslovnih subjekata ukljuenih u analizu, to se moe ocijeniti zadovoljavaju

im

3

.

Tablica 5.

TONOST KLASIFIKACIJE VNP1 MODELA


3 U teoriji je opeprihvaeno stajalite da se tonost klasifikacije modela moe ocijeniti

zadovoljavajuom, ako prelazi vrijednost vjerojatnosti sluajnoga odabira (50% ili 0,5) uveane za25%, ili 62,5% ili 0,625 (50% 1,25 = 62,5%)

Predviena pripadnost

Vremenska neogranienost poslovanjaStvarna pripadnost

Upitna Neupitna

Postotak

tonosti

Upitna 50 3 94,3Vremenska neogranienost poslovanja

Neupitna 3 51 94,4

Korak 1

Ukupni postotak 94,4


Neupitna 3 51 94,4

Korak 2



Neupitna 3 51 94,4

Korak 3


),,,,,,,,,( ROAEUPAFZSFIRKKINTLe

VNP863821131008533710414126872031077264231

1

1++++

+

=

ROA,EUP,A,

FZ,SF,IRK,KIN,TL,,VNP

86382113100853

3710414126872031077264231

+

+++=ln


15/21


Kvalitetu VNP1 modela potrebno je ocijeniti koristei se odgovarajuimstatistikim pokazateljima pri emu se najee koriste Hosmer Lemeshow test

i Negelkerke R2

(Tablica 6). Hosmer Lemeshow test slui za testiranje priklad-nosti modela pri emu se model ocjenjuje prikladnim ako signifikantnost prelazi0,05 to je i sluaj kod VNP1 modela. Pokazatelj Negelkerke R2 ukazuje na po-stotak varijacije objanjen modelom. VNP1 modelom izvedenim u treem korakuobjanjeno je ukupno 93,4% varijacija.

Tablica 6.

ODABRANI POKAZATELJI KVALITETE VNP1 MODELA

Korak Nagelkerke R2Hosmer-Lemeshow Test

Hi kvadrat df Signifikantnost1 ,941 ,106 8 1,0002 ,941 ,203 8 1,0003 ,934 ,197 8 1,000


U nastavku analize prije utvren VNP1 model korigiran je izostavljan-jem varijabli Tekua likvidnost i Neto rentabilnost imovine, zato to oni popri-maju negativan predznak, to je nelogino zbog osnovnih postulata poslovanjaprema kojima je financijska stabilnost u izravnom, a ne u inverznom odnosu slikvidnou i profitabilnou poslovnoga subjekta. Izostavljanjem navedenih va-rijabli izraunani su novi logistiki koeficijenti (tablica 7.) pa je izvedena novalogistika funkcija, tonije VNP2 model prikazan jednadbom 5

Tablica 7.

NEZAVISNE VARIJABLE UKLJUENE U VNP2 MODEL

Nezavisne varijable B S.E. Wald df Sig. Exp(B)95,0% C.I.for

EXP(B)Lower Upper

Udio novca u kratkotrajnoj imovini (N/KI) 2,983 2,435 1,501 1 ,220 19,743 ,167 2331,88Udio radnog kapitala u ukupnoj imovini(RK/I)

5,890 2,702 4,751 1 ,029 361,38 1,811 72110,31

Pokazatelj samofinanciranja (SF) -2,961 2,614 1,283 1 ,257 ,052 ,000 8,689

Faktor zaduenosti (FZ) -,097 ,096 1,023 1 ,312 ,908 ,753 1,095

Pokazatelj autonomije (A) 44,329 21,696 4,175 1 ,041 2E+019 6,081 5E + 037

Ekonominost ukupnog poslovanja (EUP) 8,672 3,052 8,075 1 ,004 5836,2 14,742 2310497

Konstanta -8,780 3,648 5,791 1 ,016 ,000



16/21


(5)

Odabrani pokazatelji kvalitete novog VNP2 modela, prikazani tablicom 8,nisu znaajnije narueni, pa dalje poprimaju zadovoljavajue vrijednosti, a to uka-zuje na statistiku prikladnost modela.

Tablica 8.


Nagelkerke R2 Hosmer-Lemeshow TestHi kvadrat df Signifikantnost,900 2,414 8 ,966


Tonost klasifikacije modela uz kritinu vrijednost 0,5 prikazana je tablicom9. iz koje se moe uoiti i dalje visoka tonost klasifikacije od 93,5%. Tonostklasifikacije u odnosu na VNP1 model neznatno je smanjena ponajprije kao po-sljedica poveanja pogreno klasificiranih poslovnih subjekata kojih je vremenska

neogranienost poslovanja neupitna.

Tablica 9.



U posljednjoj fazi izvoenja modela za ocjenu vremenske neogranienostiposlovanja pristupilo se izostavljanju nezavisnih varijabli iz VNP2 modela kojihrazina signifikantnosti prelazi vrijednost 0,05. Tako su izostavljeni slijedei po-kazatelji: Udio novca u kratkotrajnoj imovini, Pokazatelj samofinanciranja iFaktor zaduenosti. Rezultati provedene logit analize prikazani su tablicom 10.

Uvrtavanje logistikih koeficijenata u osnovni model logistike funkcije i njego-vim antilogaritmiranjem dobiva se VNP3 model prikazan jednadbom 6.



Upitna Neupitna

Postotak

tonosti


Neupitna 4 50 92,6


),,,,,,,( EUPAFZSFIRKKINe

VNP6728329440970961289598327882 1

1++++

+

=


17/21


Tablica 10.

NEZAVISNE VARIJABLE UKLJUENE U VNP3 MODELNezavisne varijable B S.E. Wald df Sig. Exp(B) 95,0% C.I.for

EXP(B)

Lower UpperUdio radnog kapitala u ukupnoj imovini(RK/I)

6,348 2,427 6,844 1 ,009 571,48 4,914 66464,61

Pokazatelj autonomije (A) 68,773 20,046 11,77 1 ,001 7E+029 6E+012 9E+046Ekonominost ukupnoga poslovanja (EUP) 9,003 2,685 11,24 1 ,001 8125,9 42,129 1567373Konstanta -11,288 3,030 13,88 1 ,000 ,000


(6)

Odabrani pokazatelji kvalitete VNP3 modela i dalje poprimaju zadovolja-vajue vrijednosti (tablica 11.), a tonost klasifikacije modela, uz kritinu vrijed-nost postavljenu na razini od 0,5, iznosi 90,7%.

Tablica 11.


Nagelkerke R2 Hosmer-Lemeshow TestHi kvadrat df Signifikantnost

,871 3,751 8 ,879


Tablica 12.



),,,,( EUPAIRKe

VNP0039773683486288113 1

1+++

+

=



Upitna Neupitna

Postotak

tonosti


Neupitna 6 48 88,9



18/21


Konaan VNP3 model za ocjenu vremenske neogranienosti poslovanjabiljei neznaajno manju tonost klasifikacije u odnosu na prije toga razvijene

modele uz kritinu vrijednost postavljenu na razinu od 0,5. U nastavku testiran-ja pristupilo se testiranju tonosti klasifikacije VNP3 modela uz razliite razine

tonosti (tablica 13.). Poveanjem kritine vrijednosti utvreno je da model biljeinajveu tonost klasifikacije uz kritinu vrijednost od 0,58. Ukupna tonost kla-sifikacije VNP3 modela iznosi 92,6%, pri emu je osobito znaajna injenica omaloj pojavi pogreke tipa 1, tj. o pogrenom svrstavanju poslovnih subjekatakojih je pretpostavka vremenske neogranienosti poslovanja upitna.

Visoka prediktivna sposobnost VNP3 modela za ocjenu vremenskeneogranienosti poslovanja u razdoblju od godine dana prije pokretanja steajaili ostvarenja gubitka veega od visine kapitala testirana je na podacima iz uzor-ka poslovnih subjekata4 za razdoblje od dvije godine prije nastupa nekih od spo-menutih okolnosti. Rezultati testiranja ukazuju na visoku prediktivnu sposobnostmodela i u duem razdoblju, tj. u razdoblju od dvije godine. Tonost klasifikacijeiznosi 88,5% pri emu je tono klasificirano 82,2% poslovnih subjekata kojih

je pretpostavka vremenske neogranienosti poslovanja upitna i 95,2% financijskistabilnih poslovnih subjekata.

Tablica 13.

TONOST KLASIFIKACIJE VNP3 MODELA UZ RAZLIITEKRITINE VRIJEDNOSTI

Vremenska neogranienost Kritina vrijednost modelaposlovanja 0,50 0,53 0,58 0,59 0,63Upitna 92,6 94,4 96,3 96,3 96,3Neupitna 88,9 88,9 88,9 87,0 85,2Ukupni postotak 90,7 91,7 92,6 91,7 90,7


Rezultati provedene logistike regresijske analize rezultirali su izvoenjemkonanog VNP3 modela u kojem nezavisne varijable predstavljaju pokazatelji izskupina likvidnosti, zaduenosti i ekonominosti. Postojei instrumenti za ocjen-

jivanje osnovne raunovodstvene pretpostavke takoer istiu ulogu slinih poka-zatelja likvidnosti i zaduenosti u distinkciji financijski stabilnih od nestabilnihposlovnih subjekata, a za razliku od njih u izvedenom je modelu naglaen znaajpokazatelja ekonominosti.

4Uzorak na kojem je provedeno testiranje obuhvaao je ukupno 87 od najprije analiziranih110 poslovnih subjekata.


19/21


20/21


jivanja tvrtki kod kojih je vremenska neogranienost poslovanja upitna. Transpa-rentniji sustav financijskoga izvjeivanja utvren Zakonom o raunovodstvu koji

je u primjeni od poetka godine 2009. jednako kao i rastu

i zahtjevi organizira-noga financijskoga trita glede objave financijskih, ali i nefinancijskih informa-

cija mogu posluiti kao kvalitetno polazite za testiranje izvedenoga modela nanovom uzorku poslovnih subjekata ime bi se provjerila njegova dijagnostika iprognostika snaga i opravdale iroke mogunosti njegove praktine upotrebe,ali i izvrila odgovarajua unapreenja u smislu izvoenja modela koritenjemreprezentativnijega uzorka poslovnih subjekata.

LITERATURA

1. Altman, E.I. (1968.). "Financial Ratios, Discriminant Analysis and the Pre-diction of Corporate Bankruptcy", The Journal of Finance, (23), 4: 589-609.

2. Altman, E.I. (1993.). Corporate Financial Distress and Bankruptcy, UnitedStates: John Wiley & Sons Inc., Second Edition.

3. Beawer, W.H. (1966.). "Financial Ratios as a Predictors of Failure",Empi-rical Research in Accounting: Selected Studies, Supplement to Journal of

Accounting Research, 71-111.4. Belak, V., AljinoviBara, . (2007.). "Business excellence (BEX) indeks

za procjenu poslovne izvrsnosti na tritu kapitala u Republici Hrvatskoj",Raunovodstvo, revizija i financije, 10.

5. Bohaek, Z., arlija, N., Beni, M. (2003.). "Upotreba kredit skoring mo-dela za ocjenjivanje kreditne sposobnosti malih poduzetnika", Ekonomski

pregled, (54), 7-8: 565-580.6. Deakin, E.B. (1972.). "A Discriminant Analysis of Predictors of Business

Failure",Journal of Acounting Research, Spring, 167-179.7. Deveri, O. (2002.).Istraivanje solventnosti hrvatskih poduzea indikatori-

ma Altmana i Kraliceka, Magistarski rad, Ekonomski fakultet Zagreb.

8. Garson, D, (2008.), Logistic Regression, http://www2.chass.ncsu.edu/gar-son/PA765/logistic.htm, stranica posjeena 10.05.2008.

9. Halmi, A. (2003.).Multivarijantna analiza u drutvenim znanostima, Zagreb,Alineja.

10. Meunarodni standardifinancijskog izvjetavanja, (2006.), Narodne novine,(140).

11. Novak, B., Crnkovi, I. (2007.). "Klasifikacija dunika banke prema raziniposlovnih problema na osnovi podataka iz osnovnih financijskih izvjea",

Ekonomski pregled, (58), 1-2: 41-71.

12. Ohlson, J.A., (1980.), "Financial Ratios and the Probabilistic Prediction ofBankruptcy",Journal of Accounting Research, (18), 1: 109-131.


21/21


13. keljo, K. (2000.).Istraivanje mogunosti primjene Altmanovog modela uhrvatskom gospodarstvu, Magistarski rad, Ekonomski fakultet Zagreb.

14. keljo, K. (2001.). "Statistiki modeli ranog upozorenja na poslovnu krizu",Raunovodstvo, revizija i financije, 4.

15. Vitezi, N. (2006.). "Predvianja steaja i indikatori ranog upozorenja", Fi-nancijsko restrukturiranje profitnog i neprofitnog sektora u Hrvatskoj, Zbor-nik radova s 41. simpozija Hrvatske zajednice raunovoa ifinancijskih dje-latnika, Pula, str. 195-202.

16. Zavgren, Ch.V., Friedman, G.E. (1988.). "Are Bankruptcy Prediction Mo-dels Worthwhile? An Application in Securities Analysis",Management In-ternational Review, (28), 1: 34-44.

17. Zenzerovi, R., Peruko, T. (2006.). "Kratki osvrt na modele za predvianjesteaja",Ekonomska istraivanja, (19), 2: 132-151.

18. Zenzerovi, R. (2008.). "Revizorsko razmatranje problematike vremenskeneogranienosti poslovanja", Raunovodstvo, revizija i financije, 3: 101-115.

19. Zmijewski, M.E. (1984.). "Methodological Issues Related to the Estimationof Financial Distress Prediction Models",Journal of Accounting Research,22 (Supplement).

GOING CONCERN ESTIMATION IN TRANSITIONAL ENVIRONMENT EMPIRICAL EVIDENCE FROM CROATIA

Summary

The purpose of this article is to point out the importance of going concern estimationin dynamic transitional environment. In this sense the objective of article is held in deriva-tion of going concern estimation model that will be able to estimate this basic accountingassumption in the two year run. Going concern estimation model is the result of empiricalresearch performed on the sample of 110 companies operating in Croatian transitional

environment. In model derivation the logistic regression analysis was employed and itresulted in three independent variables extraction. The most significant extracted indepen-dent variables belong to liquidity and solvency ratios group and group of ratios that relatesrevenues to expenses. Developed going concern estimation model represent diagnosticand prognostic tool that expand existing estimation models in qualitative manner. Themodel specificity consists in going concern estimation particularly suitable for transitionalenvironment. Wide aspects of models use emphasize its practical value not only on microlevel, but on the level of branches and economy as a whole making in this way startingpoint for macroeconomic management decision making.

Keywords: Going concern assumption, Financial crisis, Logistic regression analysis,

Going concern estimation model in transitional environment

03_Zenzerovic.pdf

Documents

Transcript of 03_Zenzerovic.pdf