RENESANSA

- ženska ljepota, pozivanje na ljubav, kratkotrajnost mladosti (ali ne u asketskom smislu, već kao želja da se iskoristi za uživanje), čovjek sa svojim ljudskim nagonima, čas smiješan, čas tragičan, ali prikazan u okviru zemaljskog života, bez neprestane prisutnosti misli na drugi svijet- težnja za složenijim književnim oblicima i razvijenija kultura stiha (bogatiji pjesnički rječnik, vještija kompozicija)- prvi hrv. pjesnici javljaju se u Splitu, Dubrovniku, na Hvaru i u Zadru- prema kraju 15. st. pojavljuje se kod nas i prvo umjetničko ljubavno pjesništvo, pod tal. utjecajem (Serafino, Tebaldeo)- kao reakcija na njih početkom 16. st. javlja se pravi petrarkizam (bembizam)- sonet je prodro u sve europske književnosti osim naše, premda je naša bila najviše povezana s talijanskom književnošću- humanističko školovanje i poznavanje tal. književnosti bilo je i ovdje temelj više obrazovanosti, s kojom je usporedo išao ponos na hrv. jezik kao jezik pjesništva i osjećaj vlastite narodne individualnosti- gotovo svi su pokazivali podjednak interes za lirsko pjesništvo- ostaviti manji ili veći kanconijer ljubavne lirike, prošaran gdjegdje duhovnim, satiričkim, pastirskim pjesmama ili eklogama bila je još od vremena Menčetića i Dž. Držića ambicija skoro svakoga od njih- druga polovina 16. st. bila je u Dubrovniku, izuzevši liriku, više diba prevođenja nego orginalnog stvaranja, a prevodila su se većinom umjetnička djela, u prvom redu tragedija- orginalnog rada bilo je samo na području pastirske igre i komedije

1. MARKO MARULIĆ (1450 - 1524), Split(Split, studirao u Padovi, Split, 2 god. na Šolti, Split)

- prvi upotrijebio naziv «začinjavci»- bliže srednjem vijeku nego renesansi (propovijedao je strog kršćanski moral kao

jedinu sigurnu osnovicu života)- njegov životopis napisao Franjo Božičević-Natalis- vlastelin (Pečenić)- učitelj: Tideo Acciarini

prozna djela na latinskom:1. De institutione bene vivendi per exempla sanctorum

- Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca (Mleci, 1506.)- zbirka poučnih pričica i anegdota iz života mnogobrojnih svetaca u 6 knjiga- svrha je djela živim i sažetim primjerima ponukati čitatelja na krepostan život

2. Evangelistarium- Evanđelistar (Mleci, 1516.)- najvažnije Marulićevo moralno-teološko djelo- rasprava u 7 knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici, zasnovana na obradi triju bogoslovnih

kreposti: vjere, nade i ljubavi3. De humilitate et gloria Christi

- O poniznosti i slavi Kristovoj (1519.)- kristološka rasprava na osnovi starozavjetnih proroka, a usput Židovima dokazuje da je Krist

obećani Mesija4. In eigrammata priscorum commentarius

- Tumač starih natpisa- zbirka od 142 antička natpisa iz Italije i Salone (iz zbirke Dmine Papalića) s obilnim stvarnim i

moralističkim komentarima

1

- posvetio Dmini Papaliću5. Vita divi Hieronymi

- Život sv. Jeronima (1510.)- nalazi se rasprava In eos qui beatum Hieronymum Italum esse contendunt (Protiv onih koji

tvrde da je sv. Jeronim bio Italac) u kojoj prisvaja popularnog sveca za svoju domovinu6. Quinquaginta parabolae

- Pedeset priča (1510.)- zbirka prispodoba po uzoru na novozavjetne- posvećeno Tomi Nigeru

7. Regum Dalmatiae et Croatiae gesta- Djela hrvatsko-dalmatinskih kraljeva- slobodan prijevod tzv. Hrvatske kronike (dijela Ljetopisa popa Dukljanina)- preveo na lat. na molbu Dmine Papalića, kome ju je i posvetio

8. De ultimo Christi iudicio- O Kristovu posljednjem sudu- rukopisni govor sa navodima iz klasika- retorički najdotjeraniji Marulićev tekst

9. De Veteris instrumenti viris illustribus commentarium- Starozavjetne ličnosti- kompendij Staroga zavjeta

10. Dialogus de Hercule a Christicolis superato- Razgovor o Herkulu koga su nadvisili Kristovi štovatelji- Pjesnik i Bogoslov raspravljaju o uporabi mitologije i alegorije u pjesništvu

11. Epistola ad Adrianum VI- apel za uspostavu sloge katoličkih vladara i zajednički vojni pohod protiv Turaka

12. Repertorium- Repertorij- donedavno poznat kao Multa et varia, velika zbirka izvadaka (pretežito etičke tematike) iz

Biblije te iz djela antičkih, patrističkih i humanističkih pisaca13. Psychologia de ratione animae humanae

- djelo poznato samo po naslovu14. Quaestiones utriusque Testamenti

- djelo poznato samo po naslovu15. De pace Italiae carmen heroicum

- djelo poznato samo po naslovulatinska djela u stihovima:

16. Davidias- Davidijada- pronađena 1924. u Torinu- ep tiskan tek 1954. (nastao oko 1517.) u SPH - religiozno-alegorijski ep u 14 pjevanja s ukupno 6758 heksametara- opjevao je djela židovskog kralja Davida, striktno se držeći Biblije, ali nasljedujući u jeziku,

stilu i stihu rimske i ranokršćanske epske pjesnike- djelo je koncipirano alegorijski, pa David predstavlja Krista, a Šaul židove koji ga progone- na kraju je dodan ključ alegoreze: Tropologica Davidiadis expositio (Alegorijsko tumačenje

Davidijade)17. Hymnus ad Deum

- Himan Bogu18. Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in Cruce

- Pjesma o nauku Gospodina našega Isusa Krista koji visi na križu- Razgovor između kršćanina i Isusa na križu

19. Grata salutatrix- elegička poslanica Franji Natalisu-Božičeviću

20. In somnum diurnum- tužaljka na nevolje starosti upućena Franji Martinčiću

djela na hrvatskom u stihu:

2

21. Judita- Istorija svete udovice Judit u versih hrvacki složena- posvećeno don Dujmu Balistriliću, svome kumu i primanciru splitskom (prvom u popovskom

zboru)- napisan 1501., a tiskan 1521. (Petar Sričić), 1522. (Jacomo di Negri), 1523. (Jerolim Mirković)- biblijsko-vergilijski ep u 6 pjevanja (ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s

prijenosnom rimom)- u invokaciji zaziva Boga- pjesničkom obradom pripovijesti o hrabroj starozavjetnoj udovici Marulić je želio pokazati da

se prijetećoj turskoj sili može odoljeti junaštvom i vjerom u Boga- ep je uobličio po poetičkim pravilima renesansne epske tvorbe, dok je u versifikaciji

nasljedovao suvremene pjesnike svjetovne tematike («začinjavci»)22. Suzana

- manjeg je opsega (780 stihova) i pjesničkog dometa23. Molitva suprotiva Turkom

- crtanje nevoljnog stanja kršćanskog svijeta i molitva Bogu da pomogne svom narodu- lamenti

24. Tužen'je grada Hjerozolima- domoljubna i protuturska zauzetost- poziv papi da ujedini kršć. vladare u borbi protiv Turaka- lamenti (srednjovjekovna vrsta)

25. Prikazanje historije svetoga Panucija- dramski tekst u stihovima- adaptacija tal. predloška Fea Belcarija

pjesme nabožne i moralističke tematike:26. Dobri nauci27. Divici Mariji28. Od uskarsa Isusova29. Utiha nesriće30. Od začetja Isusova31. Od uzvišenja Gospina32. Svrh muke Isukrstove33. Urehi duhovni34. Stumačenje Kata

- parafraza Disticha moralia Catoniszabavno-poučne pjesme:- posvećene sestri Biri (benediktinka u Splitu)

35. Spovid koludric od sedam smrtnih grihov36. Anka satira37. Poklad i korizma

prozna hrvatska djela:38. dva pisma Katarini Obirtića39. prozni tekstovi u Juditi40. Oficiji Blažene Dive Marije

- prijevod s latinskog41. Od naslidovanja Isukrstova

- prijevod s latinskog (De imitatione Christi – Toma iz Kempena)na talijanskom:- sačuvana 3 pisma, vjerojatno njegova, 2 soneta

NIKŠA RANJINA ANDRETIĆ (1494 - 1577), Dubrovnik1. Ranjinin zbornik

=> najstarija rukopisna zbirka hrvatskih petrarkističkih pjesama

3

=> sadrži oko 820 pjesama, ali je imao dodatak od 15 pjesama za koje znamo samo po naslovnim stihovima iz popisa=> sastoji se od dva dijela=> u prvom su dijelu pomiješane pjesme Š. Menčetića i Dž. Držića, složene abecednim redom, a u drugom, koji je pisan kasnije, nalaze se stihovi raznih pjesnika 15. i 16. st.=> pjesme su petrarkističke, najvećim dijelom u dvostruko rimovanom dvanaestercu=> najveći broj pjesama pripada struji kariteanskog petrarkizma=> posebnu skupinu čine pjesme «na narodnu»=> pouzdano se zna da 512 pjesama zbornika pripada Š. Menčetiću, a to je više od polovice zbirke- počeo unositi pjesme 1507. 2. Lekcionar (1508)

- iz Biblije ispisane razne lekcije, epistole i evanđelja- vrlo je blizu Zadarskomu i Bernardovu iz 15. st.

2. ŠIŠKO MENČETIĆ VLAHOVIĆ (1457 - 1527), Dubrovnik- najzastupljeniji pjesnik Ranjinina zbornika (512 pjesama)- uz svjetovne, pretežno ljubavne pjesme, ispjevao i 11 pjesama o Isusu- koristi dvostruko rimovani dvanaesterac (s iznimkom triju pjesama u petnaestercu 8+7)- umro od kuge; vlastelinpjesme:

1. Ner tko je srcem lav i kamen u sebi- promatra jutarnje opremanje svoje drage na prozoru

2. Kad jednom s tom vilom stah da se razdilim3. Blaženi čas i hip4. Prvi pogled5. Isusu na križu

- u Marulićevu dvanaestercu

3. DŽORE DRŽIĆ (1461 - 1501), Dubrovnik- potomak ugledne dubrovačke građanske obitelji; bio doktor prava, svećenik- njegov pjesnički rad pripada sav 15. st.- stric Marina Držićapjesme:

1. Gizdavi moj cvite, moj venče biserni- žena tuguje za udaljenim dragim, čuvajući i ljubeći cvijet dobiven od njega

- pjesme «na narodnu» i «Odiljam se moja vilo» prije su mu se pripisivale, ali nakon Dublinskog otkrića više mu se ne pripisujupastoralna drama:

1. Radmio i Ljubmir- tal. predložak: pastorala pjesnika B. Tacconea- prvo svjetovno dramsko djelo- pronađena 1965. u Irskom rukopisu uz dvadesetak novih pjesama- u dvostruko rimovanom dvanaestercu- prvi put se spominje tema robinje (tek kasnije Lucićeva Robinja)

4. MARIN KRISTIČEVIĆ (u. 1531), Dubrovnikpjesme:

1. Isteci, Danice, pogledaj s prozora

5. MAVRO VETRANOVIĆ ČAVČIĆ (1482 - 1576), Dubrovnik- asketsko shvaćanje na dnu svega njegova gledanja na ljudski život- najplodniji hrvatski stihotvorac svojega doba- benediktinac

4

- F. Švelec razlikuje 3 razdoblja njegova stvaralaštva:1. do godine 1527. ili 1530. razdoblje više ili manje bezbrižnog života redovnika (piše

ljubavne i ostale profane pjesme)2. razdoblje preokreta u tematici: satiričko-politička poezija začinjena sumnjama u

sve, pa i božju pravednost, teška razočaranja i bijeg u samoću3. pokušaj pjesnikov da nađe izlaz iz razočaranja i sumnja, oduševljenje za prirodan

način života i predavanje misticizmu- pastirskim i crkvenim prikazanjima te mitološkom dramom Orfeo vetranović se ubrojio među pionire hrvatske dramepjesme (130):

1. Na noć od Božijega poroda2. Bogoljubno razmišljanje od muke Isukrstove3. Pjesanca Jezusu na križu4. Tužba djevice Marije

- Gospin plač5. Pjesanca smrti6. Pjesanca sudu napokonjega

- tradicionalna vizija propasti Svijeta7. Pjesanca Fenici

- uspoređuje sebe sa pticom koja ne može izgorjeti u vatri8. Pjesanca šturku

- cvrčku- govori ustvari o Bogorodici

9. Pjesanca muzam10. Pjesanca Apollu11. Pjesanca mjesecu12. Pjesanca Orfeu13. Eolu, kralju od vjetar14. Pjesanca nimfi Eko15. Pjesanca kufu16. Pjesanca mladosti- pjesme 9-16 su sve kršćanske i duhovne, ne razlikujući se po svom duhu od njegova ostalog pobožnog

pjesništva (iako u njima ima i nekršćanskih simbola)17. Pjesanca djevici: Vijem se dičiš, o Diano18. Pjesanca o spoznanju

- asketski pesimizam (sve je Bogu poslušno osim čovjeka)=> satiričke pjesme:

19. Aurea aetas- slavi zlatno doba kad je čovjek živio u nevinoj prirodi ne znajući što je tvoje i moje

20. Pjesanca jaganjcu- optužba protiv nasilnih i okrutnih (sličan postupak i u pjesmi 21.)

21. Pjesanca košuti ranjenoj22. Bojnikom23. Remeta

- starac pustinjak plačnim tonom se jada na svoj život na osamljenom otoku, usred neprijateljske prirode i ljudi

- maskerata- koristi autobiografske elemente

24. Pjesanca Plutonu25. Pjesanca lakomosti

=> političke satire26. Pjesanca gospodi krstjanskoj

- zaklinje zaraćene kršćanske vladare da se smire i ujedine na spas europskog Zapada

5

27. Tužba grada Budima- lamenti

28. Pjesanca slavi carevoj29. Pjesanca u vrijeme od pošljice

- zaziva redom muze, vile, satire, Ariona, Orfeja, pastire, djevice i gospoje, sužnje, zvijeri, ptice i stabla, da plaču s njim zajedno, tako da su same invokacije te pjesme od 616 stihova narasle na preko 300 stihova

30. Pjesanca Latinom- upravlja gorke prijekore Italiji, središtu kršćanstva, nekad zemlji slave, a sad leglu

pokvarenosti31. Moja plavca32. Pjesanca vrhu očenaša33. Tužni moj uzdaše34. Orlača riđanka, rečeno u Blatu ribarom

- pretvara se u čista satiričara kad je taknut u živac svoga rodoljublja, u pjesmi upravljenoj Mlecima i zaodjenutoj u oblik proročanstva Orlače

- cijela je pjesma niz invektiva protiv dubrovačkih suparnika35. Galijun

- slavi s ponosom dubrovačku mornaricu36. Orlača riđanka Peraštu govori

- okomio se na Peraštane koji su napadali i pljačkali dubrovačka sela, pa čak i samostan na Mljetu

37. Svijet i moje pjesni- razračunava sa svijetom, koji mu se badava ruga, jer nije vrijedan gnjila oraha

38. Pjesanca Marinu Držiću u pomoć- opovrgao da je napisao pastirsku dramu Tirenu mlađeg Marina Držića

39. Trgovci Armeni i Indijani- maskerata

40. Dvije robinjice- maskerata

41. Pastiri- maskerata

42. Lanci Alemani, trumbetari i pifari- maskerata

poslanice:1. Vlasteostvu hvarskom2. Petru Hektoroviću

- najstariji pjesnički dokument o vezama pjesnika Hvara i Dubrovnikaprepjevi psalamapastirski prizori (1):

1. Istorija od Dijane (Dijana)2. Pastirski prizor (Lovac i vila)

- začetnik pastirske drame u hrvatskoj književnostimitološka drama:

1. Orfeo (1)- nije potpuno sačuvana- Euridika se okreće prije izlaska i mora ostati u podzemlju, te počinje plakati zbog Orfea, koji

se bez nje neće utješiticrkvena prikazanja:

1. Uskrsnutje Isukrstovo- 1072 stiha, uglavnom dvostruko rimovanih dvanaesteraca- autor dramatizira samo silazak Kristov u pakao

2. Suzana čista- 1308 stihova

6

- dramatizacija starozavjetne biblijske legende o starcima Ilijakinu i Izaku, koji pokušavaju zavesti čistu Suzanu

3. Posvetilište Abramovo (pet varijanata)- dramatizacija na starozavjetnu temu Izakove žrtve

- razlikuju se od starijih anonimno-pučkih prikazanja bogatijim i zaokruženijim oblikom i dvanaestercem umjesto osmerca, ali su inače i njegova prikazanja više ilustracije i dijalogizirani pobožni tekstovi nego prave drame4. Od poroda Jezusova

- veliko je fabularno prikazanje (više od 2000 dvostruko rimovanih dvanaesteraca, tridesetak osoba u spektakularnoj radnji)

- nastalo je dramatizacijom motiva iz starozavjetne Prve knjige Mojsijeve5. Kako bratja prodaše Jozefa

- prvo poznato dubrovačko glazbeno-scensko djelo izvedeno uz solističko i zborno pjevanje i sviranje

ep:1. Piligrin (3)

- 4374 stiha- nedovršen- put kroz grešna stanja do očišćenja i blaženstva- = hodočasnik

6. HANIBAL LUCIĆ (1485 - 1553), Hvar- vlastelin; sudacLucićeva književna djela objavio je nakon njegove smrti izvanbračni sin Antun pod naslovom «Skladanje izvarsnih pisan razlicih počtovanoga gospodina Hanibala Lucića vlastelina hvarskoga» (Venecija, 1556.)

svezak obuhvaća 21 ljubavnu pjesmu, 1 alegoričnu pjesmu, dramu Robinja, pjesmu U pohvalu grada Dubrovnika, 8 pjesničkih poslanica, 2 epitafa i prijevod Ovidijeve heroide Pariž Eleni

u svesku se ne nalazi 6 panegiričkih soneta na talijanskom- ljubav će biti glavna tema cijelog Lucićeva pjesničkog stvaranja

prvi prijevod Ovidija u hrv. knjiž.:1. Pariž Eleni- slobodni prijevod- bez obzira na Heleninu ljepotu, ova knjiga može poslužit za pouku- sadrži posvetu u prozi Jerolimu Martinčiću

zbirka pjesama: Pjesni ljuvene

- 22 pjesme- utjecaj Bembov, Petrarkin- djelomično sačuvana- nedostaje neposrednost i toplina individualnog tona

prepjevi:1. Misal se zabude misleći u sebi => Petrarka (Io son già stanco di pensar si come)2. Kad najpri ja tvoje vidih zlate kose => Ariosto (Quando prima i crin d'oro e la dolcezza)

pjesme:1. U pohvalu grada Dubrovnika2. Jur nijedna na svit vila- prvi počinje uvoditi osmeračke strofe (pisana u osmercima s nebanalnim srokovima, a u strofi se

ponavljaju prva dva stiha)- cijela je pjesma zadahnuta divljenjem idealnoj ljepoti, pred kojom se rađa želja da ne bude krhka i

prolazna kao sve ljudske stvaridrama:

7

1. Robinja- 3 čina, dvostruko rimovani dvanaesterci- drama vjerne i viteške ljubavi- radnja se iscrpljuje u dijalogu između zarobljene i na dubrovačko tržište dovedene kćeri bana Vlaska i

na trgovačku preobučenog viteza Derenčina, njezina osloboditelja, nekadašnjeg neuslišanog poklonika- unatoč naslovu, u prvom redu drama mladog Derenčina, viteza bez straha i mane- čitava se radnja odigrava u Dubrovniku (rodoljubni i nacionalni okvir: dok se u prednjem dijelu slike

rješavaju individualne sudbine, plamti u pozadini turski požar, a Derenčin nije samo ljubavnik nego i ratnik)

- Lucić je za junake svoje drame odabrao unučad slavnih hrvatskih banova: Derenčina iz Krbavske bitke i Majera Blaža (iako su oboje nehistorijska lica, jer nijedan od tih banova nije imao unučadi)

- prvi pokušaj moderne, kompleksnije i psihološki nijansiranije drame u hrvatskoj književnosti

7. PETAR HEKTOROVIĆ (1487 - 1572), Hvar- po temperamentu i idejama srodniji Marku Maruliću nego Hanibalu Luciću, pjesniku mladosti i ljubavi- vlastelin

1. Knjige Ovidijeve od lika ljubenoga- posvetio Mikši Pelegrinoviću- najstariji njegov sačuvani rad- prijevod iz Ovidijevih Remedia amoris- preveo samo prvi dio, gdje se govori o pogubnosti ljubavi, pretvarajući tako Ovidija, pjesnika ljubavnih

rafiniranosti, u neku vrstu kršćanskog moralista, dok je drugi dio izostavio2. Poslanica Nikoli Nalješkoviću (1541.)- najživlji dio je opis osamnaestdnevnog bijega pred Turcima po uzburkanim valovima

3. Poslanica duvni Graciosi Lovrinčevi 4. Poslanica Mavri Vetranoviću

- ispunjena gotovo sva crtanjem nevolja i tegoba starosti 5. Ribanje i ribarsko prigovaranje

- nastala 1566, tiskana 1568. (Mleci)- poslanica Jerolimu Brtučeviću (obraća mu se na početku i na kraju), spjev- obuhvaća gotovo 1700 dvostruko rimovanih dvanaesteraca- opis trodnevnog izleta po moru, poduzet u društvu dvojice ribara (Paskoje Debelja i Nikola Zet) =>

«zlorušni i ubozi» i jednog djetića i ispunjena ribanjem, razgledanjem okolice, razgovorima, pjevanjem i drugom razbibrigom idiličnog odmora

- put do Brača i Šolte- odlazi na put da se otrese neprestane zaposlenosti oko Tvrdalja- razgovori ribara s pitanjima i odgovorima i pjevanjem => ribarske ekloge- bugaršćice o «Kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu» i o «Radoslavu Severincu» najdragocjeniji su

dio Hektorovićeva spjeva 6. Poslanica Mikši Pelegrinoviću

- ističe 3 kruga hrv. književnika: splitski, zadarski i dubrovački- naglašuje ugled M. Pelegrinovića

8. MIKŠA PELEGRINOVIĆ (1500 - 1562), Hvar- sudac (studirao u Padovi)- od mladenačke, nesumnjivo ljubavne i humanističko-prigodne poezije, nije se ništa sačuvalo

1. Jeđupka- u simetričnim osmercima- posvetio ju dubrovačkoj omladini

2. Poslanica Sabu Bobaljeviću (1557)- u osmeračkim katrenima- svjedoči da je hvarski pjesnik održavao žive veze s drugim

9. LUDOVIK PASKALIĆ PASCHALE (1500 - 1551), Kotor

8

- studirao u Italiji1. Rime volgari (Mleci, 1549.)

- najopsežniji i najcjelovitiji pjesnički opus pisan talijanskim jezikom nastao na istočnoj obali Jadrana

- sastoji se od dva dijela: prvi je posvećen zadarskoj plemkinji Marziji Grisogono i sadržava ljubavnu liriku (slijedi Bembovu školu, ali i strambotiste); drugi (Rime diverse), s posvetom Vincenzu Quiriniju, zbirka je prigodnih stihova

2. Carmina (Mleci, 1551.)- izdao ju je tal. pjesnik Lodovico Dolce- podijeljena je u 4 knjige- prve tri čine elegije, a četvrtu silve (sylvae), dulje pjesme u heksametrima- ukupno ih, uz još jedan epigram u 4. knjizi, ima 34- izvan tiskane zbirke ostale su 1 silva, 3 elegije i 32 epigrama- sadržava brojne autobiografske podatke- dio zbirke prožet je aluzijama na suvremene političke događaje i osobe- premda ne pretežu brojčano, ljubavne pjesme imaju iznimno važno mjesto u zbirci; posvećene

su Kotoranki Silviji (vjerojatno pseudonim)- posljednja velika tiskom objavljena zbirka latinske poezije u hrvatskom humanizmu koja je još

u potpunosti prožeta zanimanjem za svjetovno3. Ad Hieronymum Bertutium Atticum consolatio in morte coniugis

- poslanica Jerolimu Brtučeviću prigodom ženine smrti

10. NIKOLA NALJEŠKOVIĆ (1500 - 1587), Dubrovnik- bavio se trgovinom (bankrotirao); do kraja života obavljao različite državničke poslove- ništa od književnog rada nije tiskao za života

1. Dialogo sopra la sfera del mondo (1579)- posvetio ga je dubrovačkom senatu- dokaz da se Nalješković, osim književnošću, bavio i matematikom i astronomijom- znanstvena rasprava

2. Pjesni ljuvene- ljubavni kanconijer od 181 pjesme- nema lascivnosti, za razliku od njegovih dramskih djela- bliži liniji Dž. Držića- tiskan u Zagrebu 1876.

3. Pjesni od maskerate- 12 pokladnih pjesama (čine cjelovitu maskeratu)

4. Pjesni bogoljubne5. sedam scenskih djela

- u dvostruko rimovanim dvanaestercima pastirske igre 1) dramatizira tipično pastoralnu tematiku s prepletanjem čarobnjačkih elemenata2) mitološka igra; u središtu je dramske priče mudri sudac – presuditelj pravde i mira u dubravi,

koji uspostavlja trenutno poremećen mir. Alegorijsko-rodoljubna zamisao slavljenja dubrave i ljubavi provedena je u zabavnom tonu i ritmizirana dvanaestercima i osmeračkim strofama s pripjevom

3) drama s motivom robinje; dvanaesterci se smjenjuju s osmeračkim katrenima i sestinama4) fragment većega teksta na moreškansku temu, dramatizira temu mira farse 5) napisana u samo 406 dvostruko rimovanih dvanaesteraca, radnju usmjeruje prikazivačkom

pirnom okviru, a ističu se jaki hranidbeni i seksualni elementi pojačani lascivnim i vulgarnim te «ženidbenim» dijalozima

6) s gosparom je zanijela ne samo sluškinja nego i «babica» i «tovijernarica»; to doznavši, žena se pretvara da umire, a pop smiruje situaciju. Društvena kritika ovdje je još jača, jezik prostački, situacija naturalistička i gruba (kao i u Aretina)

komedija 7) podijeljena u prolog i tri ata – čina (izgubljen je završetak prvoga i početak drugoga čina), s

dvostruko rimovanim dvanaestercima, ima neka obilježja plautovske eruditne komedije i

9

rimskoga mima (ljubavne intrige): scensko govorenje o «dezvijanu sinu i njegovoj amanci», svakonoćno Marovo pijančevanje i bježanje amanci neočekivano se raspleće matrimonijalizacijom. Utemeljena na realističkim dijalozima, osobama i slikama dubrovačkoga života, svojevrsna je preteča Dundo Maroja, ali i Novele od Stanca

6. preko 30 poslanica- elementi humora i satire- Ivanu Vidaliju (korčulanskom vlastelinu)- Ivanu Parožiću (hvarskom vlastelinu) => doznajemo za njegovo djelo Vlahinja, no iz Nalješkovićevih

riječi nije moguće razabrati kakve je vrste djelo bilo

11. PETAR ZORANIĆ (1508 - 1568), Zadar- plemić

1. Ljubveni lov2. Vilenica- nastali prije Planina; za njih se zna samo po naslovima: spominju se u Planinama, u poglavlju «Perivoj od slave» (20. poglavlje)3. Planine- napisane 1536. u Ninu, tiskane 1569. u Veneciji- posvećene ninskom kanoniku Matiji Matijeviću- sebe u naslovu zove Ninjaninom, iako je rođen u Zadru, zato što je uvidio da se Zadar, dolaskom

mletačkih obitelji, počeo silom tuđinske vlasti odnarođivati, a Nin je poštivao kao staru hrvatsku prijestolnicu

- prvi hrvatski pastoralni roman; u 24 poglavlja- roman treba čitati, osim u doslovnom smislu, i kao alegoriju čiji je smisao: Milost Božja vodi čovjeka

kroz zemaljska zla do konačne spoznaje božanske Istine- vile: Zorica, Milost, Dejanira – Dinara, Latinka, Grkinja, Kaldejka, Hrvatica- put započinje u Vodicama kod Nina, ide zatim morskim putem do današnjeg Starigrada, penje se potom

Velikom Paklenicom na vrh Velebita, odakle ide prema istoku do Dinare, od Dinare rijekom Krkom do Šibenika i od Šibenika morem mimo Zadra do Zatona pred Ninom i na koncu kopnom do samoga Nina

- u umetnutim je ljubavnim pjesmama Zoranić suvremeni petrarkist; pjesma, što je pastir Zvonko pjeva svojoj dragoj, upravo je prijevod Petrarkina soneta Pace non trovo (Mira ne nahodim), Pasite drobne travice

- po napjevu pučke pjesme A ti djevojko šegljiva- pripovijesti O Draženku i Novaku, O ljubdragu i Ljubici- jedan pastir reproducira Molitvu suprotiva Turkom- 16. pog. = slika domovine u raspadanju; kad s jedne strane Turci, a s druge Mlečani napadaju narod da

ga unište, a narod se ne da- 20. pog. = perivoj sliči zemaljskom raju; vile Latinka, Kaldejka, Grkinja i Hrvatica- petrarkistički se utjecaji ne osjećaju samo u razasutim pozajmnicama, već i u cijelom shvaćanju ljubavi

pa i u odvraćanju od nje, jer razgovor Zoranov s biskupom Divnićem uvelike podsjeća na Petrarkin razgovor sa sv. Augustinom u Secretumu (tako dajući svojemu djelu kršćansku tendenciju, koja dolazi do riječi i u eklogama starijih pastira s parafrazama iz psalama i drugih pobožnih tekstova)

- povijesni likovi: Divnić, sv. Jerolim- verzificirani dijelovi Planina koji opjevavaju ljubav pisani su dvostruko rimovanim dvanaestercima- u romanu je prisutna i svijest o hrvatskom jeziku, jeziku kao bitnome gradbenom elementu nacionalne

književnosti- utjecaji na Planine (ali ni od koga – osim nekih sitnica – nije posuđivao ništa):

=> pastirski roman Arcadia J. Sannazara (ima samo ljubavnu tematiku, dok je Zoranićev roman pastirski, autobiografski i povijesno-društveni)=> Božanstvena komedija (npr. putovanje s vilom Milošću, neke crte portreta samog pisca, dolazak pred paklena vrata)=> Decameron (razni pastiri kao pripovjedači samostalno oblikovanih fabularnih epizoda)=> Metamorfoze (umetnute priče pastira o postanku pojedinih lokaliteta)

12. MARIN DRŽIĆ (1508 - 1567), Dubrovnik- pučanin (jedan od 12-ero djece Marina i Anukle) u novčanim teškoćama

10

- nadimak: Vidra; studirao u Sieni (studentski prorektor Sveučilišta); putovao u Beč i Carigrad sa grofom Rogendorfom- dva temeljna odvjetka u njegovu dramskom stvaralaštvu: idilični i komediografski

1. zbirka 20 ljubavnih pjesama «Pjesni ujedno stavljeni s mnozimi druzim lijepim stvarimi» tiskana 1551. zajedno sa Tirenom, Venerom i Stancem- rad iz doba, kad je Držić išao stopama Šiška Menčetića i svoga strica Džore Držića, koje mnogo slavi u

prvom prologu Tirene2. Hekuba- 5 činova- u dvanaestercu i osmercu- jedini prijevod sačuvan od Držića- Euripidova tragedija, prevedena s talijanske preradbe Ludovica Dolcea- izvedena 1559. od «družine od Bizara»3. 11 djela za pozornicu

pastirske igre- spoj sentimentalne pastirske igre i seljačke lakrdije

Tirena- 1549. izvedena pred Kneževim dvorom; 1551. na piru Vlaha Držića- 5 činova- u dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima- posveta Maru Makulji Puciću- likovi: pastir Ljubmir, vila Tirena, zaljubljeni satir, Kupido, Vlasi: Miljenko, Radat, Radatov sin Dragić- igri naročitu boju daju prizori sa seljacima, koji se jedan za drugim upleću u radnju, zaljubljujući se u

vilu dobrovoljno ili ranjeni i protiv svoje volje od svemoćnog i neumoljivog Kupida- pravorijek vile i njezino priklanjanje Ljubmiru smiruje na kraju svu tu buru i komad se, po običaju,

svršava općim pomirenjem i plesom- u stihovima

Venera i Adon- prikazana 1551. na piru Vlaha Držića zajedno s reprizom Tirene- 8 prizora- u dvanaestercima- i ovdje je Držić kratku mitološku radnju nadopunio seljačkim prizorima, samo što se ovdje seljaci ne

upleću izravno u radnju kao u Tireni, već ostaju samo gledaoci- likovi: Venera, Adon, Kupido, Vukodlak, Kojak, Grubiša, Vlada- ovdje teku usporedo dvije radnje, od kojih se jedna u cjelini ne izdiže iznad konvencionalnih pastorala,

a druga iznad seljačke lakrdije- u stihovima

Džuho Krpeta- u prozi- izvedena 1556. na piru Rafa Gučetića (skupina Garzarija)- sačuvani samo dijelovi

Plakir (Grižula)- u prozi s umetnutim stihovima- 5 činova- 2 prologa, nema završetka- pisana za pir Vlaha Sorkočevića 1556.

pokladna igra Novela od Stanca

- u stihovima- 1 čin sa 7 prizora- likovi: seljak Stanac, dubrovački mladići (Vlaho, Miho i Dživo Pešica)- prikazana na piru Mrtolice Džamanjića 1550.

komedije Pomet

- izvela ju je 1548. pred dvorom Pomet-družina- sadržajno vezana uz Dundo Maroje

11

Dundo Maroje- u prozi; 2 prologa, bez završetka (dopunio Kombol)- 5 činova- izvedena 1551. u Viječnici

Skup- izvedena 1556. na piru Saba Gajčina (skupina Njarnjasi)- u prozi- 5 činova- nedovršen (dovršio Kombol)- vrelo za komediju: Aulularija (Plaut)

Tripče de Utolče- izvodi ju skupina Garzarija- radnja se odigrava u Kotoru- pojavljuje se ciganka Jeđupka

likovi: Mande, Tripče Arkulin Pjerin

- sačuvano samo par izvoda4. 2 elegične i moralne pjesme5. blagoslov sestri prije svadbe6. Poslanica svitlomu i vridnomu vlastelinu Sabu Nikolinovu7. urotnička pisma Cosimu Mediciju (1566.) bez odgovora8. Usmrt Fjore Martinove Ružičić9. Epitaphio (povodom njezine smrti)

13. NIKOLA DIMITROVIĆ (1510 - 1553), Dubrovnik- trgovac; pučanin- sačuvana pobožno-didaktička, moralizatorska i religiozna poezija

1. Sedam psalam pokornijeh kralja Davida- prva na hrvatskom jeziku tiskana knjiga nekoga dubrovačkog književnika- sadrži 7 pokajničkih Davidovih psalama- izdao ju je 1549. u Mlecima zajedno sa nizom Pjesni duhovnijeh (14 religioznih pjesama)- u cijeloj nam se zbirci predstavio dosta okretan, ali i bezličan stihotvorac2. Pričice izete iz Svetoga pisma i filozofa- niz mudrih rečenica pretočenih u stihove- tematiziraju smrtnost i prolaznost, ali nerijetko bez kršćanske eshatologije3. najzanimljivije, «najsvjetovnije» su njegove poslanice (sve 4 upućene N.

Nalješkoviću). Osobito se ističu dvije: šaljiva makaronska hrv.-tal., poslanica iz Ugarske te putopisna poslanica iz Aleksandrije (napisana pred samu smrt)

14. MARIN BURESIĆ (? - 1572), Dubrovnik1. Zlate riječi nauka Katovijeh (Mleci, 1562.)- prijevod poznatog srednjovjekovnog zbornika Disticha moralia Catonis- namijenio ga za pouku sinu, koji je bio na naukama u Mlecima, kako se razabire iz predgovora- sastoji se od 142 izreke, ispjevane u dvanaesteračkim distisima

15. BRNE KARNARUTIĆ (1515/20 - 1573), Zadar- sudac, odvjetnik; pripadnik stare zadarske plemićke porodice- pisao čistom hrvatskom čakavštinom

1. Vazetje Sigeta grada (Mleci, 1584.)- posvećena Jurju Zrinskom, sinu sigetskog branitelja- prvi hrvatski povijesni ep- pisao prema kronici Ferenca Črnka, komornika Zrinskoga- 4 pjevanja; 1056 dvostruko rimovanih dvanaesteraca

12

- predmet je bio suvremen i nacionalan: glasovita borba oko Sigeta i junačka smrt hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskog (1566.)

- Karnarutić je zadržao objektivnost historičara, ističući povijesnu veličinu sultana Sulejmana, razborita i čestita vladara, čija je slika jedno od najzornijih mjesta u spjevu

- Među najuspjelije stihove u spjevu idu oni u kojima su osobito do izražaja došla pjesnikova vojnička zapažanja i iskustva (i sam je neko vrijeme bio kapetan hrv. konjice u mletačkoj vojsci); npr. opis konja Sulejmanova i njegove skupocjene opreme

- Karnarutićevo je rodoljublje usko povezano s katoličkim gledanjem (prije završne bitke Zrinski svojim vojnicima drži govor u kojem tursku opsadu tumači kao kaznu za grijeh, za moralne propuste kršćana u cijeloj državi)

2. Izvrsita ljubav i napokon nemila i nesrićna smrt Pirama i Tizbe (Mleci, 1586. i 1627.)

- posvećena Antunu Vrančiću- 1561 stih, u 5 dobro raspoređenih nevelikih «libara»- priča poznata iz Ovidijevih IV. Metamorfoza; priča o nesretnim babilonskim ljubavnicima- u marulićanskim dvanaestercima- poznati motiv K. je obogatio suvremenim petrarkističkim reminiscencijama- opisi Tizbu povezuju uz domaći, naš kraj- tugovanje Tizbe nad mrtvim Piramom odzvanja u stihu i stilu ondašnjih ljubavnih kanconijera ali i u

intonaciji pučke hrvatske naricaljke

16. MAROJE MAŽIBRADIĆ ŠULJAGA (1519 - 1591), Dubrovnik1. sačuvano 10 pjesama: Zatravi, zatravi- u dvostruko rimovanim dvanaestercima u stilu petrarkističke lirike- estetski najvrednija2. dvije nadgrobnice 3. poslanica Dinku Ranjini- oplakan od Dominka Zlatarića

17. PETAR DIVNIĆ (1520 - 1597), Šibenik1. U pohvalu grada Šibenika- pjesma- objelodanio ju je u izvorniku i talijanskom proznom prijevodu opat Albert Fortis u svojem Viaggio in

Dalmazia (1774.)- Fortis otkrio da je pjesma slobodan prijevod latinske pjesme Šibenčanina Ivana Nardina, zagrebačkog

kanonika2. nabožne pjesme- ostale u rukopisu (jednu, Himan od razmišljan'ja svega života spasitelja našega Isukarsta, za izagnati zla

pomišlen'ja, je unio Petar Lucić u svoj Vrtal)

18. ANTUN SASIN BRATOSALJIĆ (1525 - 1595), Dubrovnik- pučanin- uzor mu je Marin Držić- djelo mu je zanimljivo mnogo više zbog svoje prigodnosti, aktualnosti, zbog nekog posebnog literarnog realizma i književnohistorijskog značenja nego zbog umjetničke vrijednosti

1. Malahna komedija od pira- pisana u stihovima; jedan prizor- ide u vrstu seljačkih lakrdija (ismijavale su se seljačke ženidbe)- odigrava se u Stonu- nastala u zrelo doba stvaralaštva

pastirske igre1. Filide- pod Držićevim utjecajem napisana pastirska igra s pastirom zaljubljenim u vilu i s rodbinom koja ga

odvraća od ljubavi

13

2. Flora- čista ljubavna idila, u kojoj dva pastira, Miljas i Radoje, uzdišu za vilama Florom i Filidom, a ove im,

ranjene od Kupida, na kraju uzvraćaju ljubav- u njoj ima elemenata stare ekloge- u posljednjem prizoru stari pjevač Milat pjeva pjesmu u narodnom tonu i ritmu (Budi, svijetla zoro,

budi slavja od gore)pokladne pjesme- nastale u mladim pjesnikovim danima

1. Mužika od crevljara2. Vrtari3. Robinjica- zarobljena djevojka pripovijeda kako je pala u ruke gusaru

pjesme1. Mrnarica- dubr- u 252 stiha slavi se snaga ovačke mornarice i veliča politička moć Dubrovačke republike- ispjevana u osmeračkim katrenima- najuspjelija, inspirirana narodnom poezijom2. San- prikazuje se čitava povorka znamenitih ljudi rimske povijesti koje on nabraja suhom jednoličnošću3. Drugi san4. U pohvalu pjesnika dubrovačkijeh- iznio najpotpuniji (dotad) katalog dubrovačkih pjesnika5. U slavu i hvalu lijepijeh od grada gospoja- slavi dubrovačke žene

spjev1. Razboji od Turaka- opjevava se hrvatska pobjeda nad Turcima kod Siska- čista kronika u osmercima- potakle su ga epizode drugog austrijsko-turskog rata započeta 1592., a završena mirom na ušću Žitve

(1606.)- Sasin opisuje samo bojeve od 1593. do početka 1595. o kojima ga, očevidno još pod svježim utiskom

događaja, redovito obavješćuje vila

19. SABO BOBALJEVIĆ MIŠETIĆ GLUŠAC (1529 - 1585), Dubrovnik- dubrovački vlastelin neobuzdane naravi- bio član dubrovačke književne Akademije Složnih (dei Concordi)- pisao na talijanskom i hrvatskom jeziku 1. Rime amorose, pastorali e satire

- izašle četiri godine poslije njegove smrti, 1589. (Mleci)- prvi dio kanconijera čine petrarkističke ljubavne pjesme – opjevavaju Donnu za života, i nakon smrti (u

nekima prisutan utjecaj stilnovističke koncepcije ljubavnog odnosa)- drugi dio kanconijera, senzualniji od prvoga, sačinjavaju soneti pastoralne tematike posvećeni Dinku

Ranjini, u kojima je lirski subjekt, pastir Damon «užežen» za pastiricom Hloridom- treći dio kanconijera sadrži zanimljive autobiografske satire- ljuvenu bol je često stapao sa svojim fizičkim patnjama, osvježavajući na taj način petrarkističku

konvenciju- njegov mjestimice končetozan stil navijestio je baroknu obradu petrarkističke ljubavne priče- najviše rabio sonete, kancone, madrigale

2. Jeđupka- kratka; obraća se samo jednoj gospođi

3. Arijadna u odiljenju Tezeja- plač- 17 sastavaka, prevlast osmerca

4. prepjev Tassova Amor fuggitivo (epilog Aminte) 5. Poslanica Pelegrinoviću

14

6. Knjiga Maroju Mažibradiću- ogorčena pobuna napaćena čovjeka koji želi smrt i pakao sebi, ali i propast čitavom svijetu, da bi se

njegova patnja mogla utopiti u općoj 7. O slavni naš Bako

- vesela pjesma

20. ŠIME BUDINIĆ (1530/35 - 1600), Zadar 1. Pokorni i mnogi ini psalmi Davidovi (Rim, 1582.)

- značajne dvije pjesme u kojima je psalmistička intonacija samo okvir za izljev vlastitih rodoljubno-kršćanskih raspoloženja

Deus venerunt gentes => topla molba Bogu da se smiluje narodu izmučenom od Turaka

Cantemus Domino => zanosna himna zbog pobjede nad Turcima, očevidno kod Lepanta, jer se govori o pomorskoj borbi

2.Summa nauka krstjanskoga (Rim, 1583.)- latinicom i ćirilicom

3. Katekizam rimski 4. Ispravnik za ereji ispovidnici i za pokornici- prijevodi (1-4) 5. napisao 7 petrarkističkih ljubavnih pjesama u dvanaestercima, kao i jednu latinsku satiru protiv prevarenih muževa Cornisona

21. SAVKO GUČETIĆ BENDEVIŠEVIĆ (1531 - 1603), Dubrovnik- prevodilac

1. Dalida- spojio Adrianu (predmet preuzet iz tal. novele o Romeu i Juliji, samo što je Groto prenio

radnju u prastaro doba borbe između Latina i Sabinjana) L. Grota i Orbeku (ugledao se u Seneku) GB. Giraldi Cinthia

- Savko Gučetić je u prva četiri čina pošao uglavnom za Grotom, prevodeći ga slobodno i u njegovu preciznom stilu, sve do prozora u grobnici, poznata i iz Shakespearea, samo što kod Gučetića Oronte (Romeo) ne popije otrov, već samo uspavljujući prašak kao i Dalida, tako da oboje ostaju živi, a sve zato, da bi na kraju mogli umrijeti na način Giraldijevih ljubavnika

2. Raklica- prijevod Tassove pastorale Aminta- proširena lakrdijskim umecima u stilu nekadašnjih dramskih ekloga

22. DINKO RANJINA (1536 - 1607), Dubrovnik- vlastelin; 7 puta biran za kneza Republike- najplodniji liričar mlađeg pokoljenja (koje se stalo javljati u drugoj polovini stoljeća)- on se vraća ponovno Tebaldeu, Serafinu Akvilancu i drugim tal. pjesnicima druge polovine 15. st., protiv kojih je i nastala u Italiji Bembova reakcija (oponašao ih upravo u njihovim pretjeranostima i nepjesničkim domišljatostima) => živio i pisao neko vrijeme u južnoj Italiji (Messini) gdje je ugled tih pjesnika bio veći i trajniji- prvi u jednom dijelu svojih pjesama oslobodio tradicionalni dvanaesterac od unutarnjeg sroka 1. tridesetak soneta tiskanih u talijanskoj antologiji Rime scelte da diversi eccelenti autori (1563.) 2. Pjesni razlike (Firenca, 1563.)

- njegovo glavno djelo- posvetio ih Mihu Menčetiću- osim ljubavnih pjesama, kojih je najviše i koje daju glavni ton zbirci, ima u njoj i duhovnih i

satiričkih, a usto i bukoličkih pjesama i prepjeva iz grčkih i rimskih pjesnika, među ostalim i iz grčke antologije

3. Pastirske pjesni

15

- erotičko-idiličko pjesništvo 4. Pjesni od kolapjesme:

1. Jednome, ki ništo ne učini, a tuđe sve huli- nadovezujući na sličnu Horacijevu misao, isticao razliku između pjesničkog jezika različitih

epoha, pa i između naših prvih ljubavnih pjesnika i svoga vremena2. Nadgrobjima

- hvali Šiška Menčetića i Džoru Držića3. U veselje radosti ljuvene

- slavi poljubac kao vrhunac ljubavne slasti4. U hvalu pastira

- uzor O pastori felici Bernarda Tassa5. Ka god zvir, vjeruj, jes pod nebom na sviti6. Oh vaše toj zlato na što će dovesti

- upotrebljava talijanski rimalmezzo 7. Spovijeda njeki glas

- prijevod Tibulove pjesme 8. Zgodi se na svit saj, da Ljubav vesela

- prijevod Teokrita 9. Ni na nebu goru svitle zvizde zriti

- ide u red naših boljih prijevoda iz Petrarke 10. U zoru prolitnju 11. U svoju nemoć

- moli smrt da ga ne pokosi tako mlada 12. Pokli ide sunač zrak da svitli druzime 13. Sad, gdi je mrtvi dan 14. Ah djevojko dušo moja 15. Iduć gorom u prošetu ja djevica mlada 16. Oj ma rajska višnja diko 17. Da toli van znane šlješ posle na tvoje

- prigovor rodnom gradu što šalje u Italiju nevrijedne ljude, lakome samo na novac

23. MIHO MONALDI (o. 1540 - 1592), Dubrovnik 1. Rime (Rim, 1599.)

- zbirka soneta, madrigala, sestina, kancona 2. Hypermnestra Lynaeo Ovidijevih Heroida

- kratki spjev o Linu i Ipermestri 3. kancona u slavu pobjede kod Lepanta 4. pobožni stihovi 5. Irene, ossia della bellezza

- dijalog- Cvijeta Zuzorićeva jedna od sugovornica

24. FRAN LUKAREVIĆ BURINA (1541 - 1598), Dubrovnik- vlastelin- pisao na hrv. i tal.- od pjesama su mu sačuvane samo 4 na hrv. 1. Atamante

- prijevod tragedije Girolama Zoppija 2. Vjerni pastir (1592)

- prijevod Guarinijevog djela Pastor fido (1583)- posvetio ga Gionu Gradiću- najstariji prijevod te pastirske drame (poslije ga je preveo Kanavelić)

16

- tragikomedija

25. MIHO BUNIĆ BABULINOV (1541 - 1617), Dubrovnik 1. Jokasta

- prijevod Euripidove tragedije Feničanke 2. nešto lirskih pjesama (Dokle dragi tvoj bjeh, vilo) 3. opjevao smrt Mavra Vetranovića i Saba Bobaljevića

26. JURAJ BARAKOVIĆ (1548 - 1628), Zadar 1. Jarula (Mleci, 1618.)

- spjev- stihovana kronika biblijske povijesti, starozavjetne i novozavjetne- ispjavana osmercem (vezanim u katrene ABBA i u oktave ABABABAB) i dvostruko

rimovanim dvanaestercem s rimom Marulićeva tipa- uvodna pjesma (Pjesnik onim ki šte) u jedanaestercima vezanim u 7 stanaca i jednu sestinu

2. Vila Slovinka (Mleci, 1613.)- veliki spjev u 13 pjevanja (u dvanaestercima)- spjev je sastavljen od nekoliko manje više nezavisnih dijelova, nepovezanih dovoljno

unutarnjom nuždom- naslovu djela odgovara zapravo samo prvih 7 pjevanja, ispunjenih govorima vile Slovinke

(opširno pripovijeda o njegovim djedovima, znamenitim događajima u povijesti Zadra i o mitskom podrijetlu gradova Nina i Zadra) => panegirik rodnom gradu i veličini Slovinstva

- umetnuta Bugarštica o majci Margariti- himna Zadru na početku petog pjevanja (Sunce mi se diči zrakom)- glavne poticaje dobio od Zoranića (samo što je Zoranić, iako nedovoljno pjesnički nadahnut,

stvorio mnogo suvislije komponiran roman nego Baraković) 3. Draga, rapska pastirica

- kraći i nedovršen spjev o znamenitostima otoka Raba- ostao u rukopisu

- on je prvi u jedan pjesnički mit upleo misli tadašnjih učenih Hrvata o veličini slovinskog naroda i jezika- uveo je opet sonet, kojemu je dao ime zučnopojka

27. MARTIN BENETOVIĆ ( oko 1550 - 1607), Hvar 1. Hvarkinja

- komedija sa ljubavnom fabulom, sačuvana u jednom splitskom prijepisu- navodi stihove Marina Držića iz Tirene i stihove Hanibala Lucića

2. Komedija od Raskota- seljačka komedija; upotrebljeni čitavi prizori iz dviju komedija (La Fiorina i La Moschetta)

mletačkog pisca Angela Beolca Ruzzantea

28. DOMINKO ZLATARIĆ (1558 - 1613), Dubrovnik- iz imućne građanske obitelji- pisao pjesme na hrv. i tal.- u ljubavnoj poeziji je pod snažnim dojmom «čistog» i «pravog» petrarkizma Pietra Bemba- svoja djela posvetio Jurju Zrinskom 1. Pjesni u smrt od razlicijeh

- zbirka od 137 lirskih pjesama koju je izdao njegov sin, Miho Zlatarić, poslije očeve smrti- zbirka je tako reći sva u jednom tonu, a zbog njegove vjernosti tradicionalnom dvanaestercu i

po obliku konzervativnija- tipičan primjer, upravo skrajnji slučaj petrarkističke inspiracije u hrvatskoj književnosti- posvećuje najveću pažnju stihu i orkestraciji izraznih sredstava- prirođena težnja za svečanim i ozbiljnim

pjesme:1. U prvo kneštvo Jera Klisovića

17

2. Vila bjeguća3. U drugoj čim strani prosvjetlja sad druge4. nenavidnost noći5. U smrt Kate sestre svoje6. U hvalu pokoja i mirne pameti

- klasična djela je redovito prevodio iz izvornika (najbolji renesansni prevodilac)prijevodi: 1. Ljubav i smrt Pirama i Tizbe

- u dvanaestercima Marulićevog tipa (u kojima je osim običajnih srokova u sredini i na kraju distiha povezan i drugi srok prvog distiha s prvim srokom drugoga)

- posvetio Cvijeti Zuzorićevoj 2. Elektra

- preveo ju je u dvostruko rimovanim dvanaestercima, a korske dijelove u osmercima- prijevod Sofokla

3. Ljubmir - najuspjeliji prepjev u starijoj hrvatskoj književnosti- prijevod Tassove Aminte- u dvanaestercima i sedmercima bez sroka- prvi u Europi preveo to djelo iz rukopisa

- izdao je: Elektra, tragedija; Ljubmir, pripovijes pastirska; Ljubav Pirama i Tizbe iz veće tuđijeh jezika u hrvacki izložene (Mleci, 1597)- knjizi su na koncu dodane još neke pjesme- posvetio je sve Jurju Zrinskom u čijoj je vojsci služio brat mu Miho kao časnik- u posveti ga uspoređuje sa perzijskim vladarom Kirom (558-529), osnivačem perzijske samostalnosti i državne veličine

PROTESTANTSKI POKUŠAJ

1. BAZILIJE GRADIĆ, Dubrovnik- benediktinac1. Libarce od djevstva (Mleci, 1567.)

- nabožno djelo

2. PETAR PAVAO VERGERIJE- bivši koparski biskup1. Razgovaranje meju papistu i jednim luteranom (Tubingen, 1555.)

- mali polemički dijalog- izdao ga je pod pseudonimom «Anton Senjanin»

3. STJEPAN KONZUL, Istra4. ANTON DALMATIN, Dalmacija ili Senj5. JURAJ JURIČIĆ, Vinodol6. JURAJ CVEČIĆ, Pazin7. MATIJA VLAČIĆ (FLACIUS ILLYRICUS) (1520 - 1575), Labin- jedini hrvat velikog formata među protestantima1. Catalogus testium veritatis

- Katalog svjedoka istine- iz tiskanih knjiga i rukopisa sakupio 430 svjedoka što su se u proteklim vjekovima

suprotstavljali papinstvu2. Ecclesiastica historia seu Centuriae Magdeburgenses

- Magdeburške centurije

18

- povijesno utemeljenje protestantizma- u 13 svezaka- cilj je djelu bio da obnovi kršćanstvo u protestantskom duhu

3. Clavis Scripturae Sacrae- Ključ Svetoga pisma- njegovo najopsežnije djelo- zbornik rasprava u dva dijela zamišljen kao opći filološki uvod u Sveto pismo i svetopisamski

način izražavanja- djelo lingvističkog sadržaja- glavni mu je dio tumačenje hebraizama

4. Apologia- Obrana- djelo iz mlađih dana u kojem polaže račun o svom dotadašnjem radu

19