03Hrabak.pdf

11

Javnozdravstveno znaËenje depresivnih poremeÊaja

Public Health Importance of Depressive DisordersVlasta Hrabak-ÆerjaviÊ1, Maja SilobrËiÊ RadiÊ1, Vera FolnegoviÊ-©malc2,Ninoslav Mimica2

1Hrvatski zavod za javno zdravstvoReferentni centar za epidemiologiju10000 Zagreb, Rockefellerova 72Klinika za opÊu i forenziËku psihijatriju i kliniËku psihofiziologiju Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u ZagrebuPsihijatrijska bolnica VrapËe10090 Zagreb, BolniËka cesta 32

Saæetak Depresivni poremeÊaji jedni su od najËeπÊihduπevnih poremeÊaja Ëija se trenutaËna prevalencija kreÊe od5 do 10%, doæivotna prevalencija do 18%, a doæivotni rizikobolijevanja 20 do 30%. Prema studiji Globalnog optereÊenjabolestima za 96 najËeπÊih bolesti u svijetu prema DALYs, zasve dobi ukupno, unipolarni depresivni poremeÊaj Ëetvrti je nalisti, a procjenjuje se da Êe doÊi na drugo mjesto 2020.godine. Analiziraju li se izdvojeno godine æivota s dizabilitetom(YLDs), unipolarni depresivni poremeÊaj s 11,9% najËeπÊi jeuzrok dizabiliteta. U Hrvatskoj je 2002. godine bilo 3.755hospitalizacija i 136.272 dana bolniËkog lijeËenja zbog depre-sivnih poremeÊaja te se oni nalaze na treÊem mjestu po brojui trajanju hospitalizacija u skupini duπevnih poremeÊaja sudjelom 9,7 odnosno 7,6%. U razdoblju 1995-2002. godinebroj i stopa hospitalizacija ukupno, kao i po spolu, uzoscilacije, imaju trend porasta. Stopa je 1995. godine iznosi-la 54,6; 1996. godine 88,1; 1999. godine 75,7; 2001. 89,4;a 2002. godine 84,6 na 100.000 stanovnika. Broj hospita-lizacija kod æena bio je veÊi nego kod muπkaraca (1,4-2,5:1).Stopa hospitalizacije za oba spola bila je najviπa u dobi 40-59godina. Depresivni poremeÊaji jedan su od prioritetnih javno-zdravstvenih problema, a s obzirom na predviena oËekivanjaoËita je potreba intenziviranja rada na programima zaπtiteduπevnog zdravlja.

KljuËne rijeËi: depresivni poremeÊaji, optereÊenje boles-tima

Summary Depressive disorders are among the mostfrequently reported mental disorders with the current preva-lence of 5 to 10%, lifetime prevalence of up to 18%, and life-time risk of 20 to 30%. According to the Global Burden of Dis-ease Study for 96 most frequent diseases, based on DALYsfor all ages, unipolar depressive disorder ranks fourth and itis anticipated to rank second in 2020. Based on YLDs (YearsLived with Disability), unipolar depressive disorder, with11.9%, is the most frequent cause of disability. In 2002,Croatia recorded 3 755 hospitalizations and 136 272 daysof hospital treatment due to depressive disorders. Conse-quently, depressive disorders rank third in the group of men-tal disorders by the number and duration of hospitalizationand they account for 9.7 and 7.6%, respectively. In the peri-od from 1995 to 2002, both the total hospitalization numberand rate and the hospitalization number and rate by gendershowed an increasing trend with some oscillations. The hos-pitalization rate in 1995, 1996, 1999 and 2002 was 54.6,88.1, 75.7, 89.4 and 84.6/100 000, respectively. The num-ber of hospitalizations of women was higher than that of men(1.4-2.5:1). The hospitalization rate for both genders was thehighest in the age group of 40 to 59. Depressive disordersrepresent one of public health priorities. Based on projec-tions, the programs for mental health protection should beintensified.

Key words: depressive disorders, burden of disease

MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 11 - 17

DEPRESIVNI POREME∆AJI

DEPRESSIVE DISORDERS

Depresija je jedan od najËeπÊih duπevnih poremeÊaja.Bila je opisana joπ u staroj GrËkoj pod nazivommelankolija, prema tadaπnjem vjerovanju da je uzroko-vana ”crnom æuËi”. Danas suvremena koncepcija depre-sije podrazumijeva πirok raspon od svakodnevne emo-cionalne reakcije do teπke bolesti koja ugroæava æivot(1), pa utvrene stope proπirenosti uvelike ovise odefiniciji depresije primijenjenoj pri pojedinom istraæi-vanju i populaciji odnosno podruËju u kojem se istraæi-vanje provodilo (2).

Epidemioloπki prikaz depresivnihporemeÊaja u svijetuPrema rezultatima niza istraæivanja provedenih u Europi isvijetu trenutaËna prevalencija depresivnih poremeÊajakreÊe se od 5 do 10%, ovisno o definiciji depresije i pro-matranoj populaciji (2, 3). Doæivotna prevalencija depre-sije u odraslih osoba procjenjuje se do 18%, a doæivotnirizik obolijevanja na Ëak 20-30%.

Godine 1996. Svjetska zdravstvena organizacija i Svjet-ska banka objavile su rezultate istraæivanja GlobalnogoptereÊenja bolestima za 96 najËeπÊih bolesti u svijetu.Depresija je Ëetvrta na listi i procjenjuje se da Êe doÊi nadrugo mjesto do 2020. godine (4 - 6).

Studija Globalnog optereÊenja bolestima za 2000. go-dinu ocjenjuje da je trenutaËna prevalencija unipolarnedepresivne epizode 1,9% za muπkarce i 3,2% za æene teda Êe 5,8% muπkaraca i 9,5% æena doæivjeti depresivnuepizodu u razdoblju od godinu dana. TrenutaËna preva-lencija za bipolarni poremeÊaj iznosi 0,4%.

U navedenoj studiji optereÊenje boleπÊu izraæava se uprilagoenim godinama æivota s dizabilitetom (disabilityadjusted life years - DALYs) koje se izraËunavaju natemelju izgubljenih godina æivota zbog prijevremenesmrtnosti (YLL) i godina izgubljenih zbog dizabiliteta (YLD).Prema procjenama za 1990. godinu duπevni i neuro-loπki poremeÊaji bili su uzrok 10,5% svih prilagoenihgodina s dizabilitetom (DALYs) zbog bolesti i ozljeda,dok procjene za 2000. godinu govore o udjelu od12,3%. UzimajuÊi u izraËunu optereÊenja boleπÊu u obzirsamo komponentu godina æivota s dizabilitetom (yearslived with disability - YLDs), duπevni i neuroloπkiporemeÊaji Ëine Ëak 30,8% YLDs, a najzastupljenija jedepresija, koja uzrokuje 11,9% ukupnog dizabiliteta.

Prema DALYs za sve dobi ukupno unipolarni depresivniporemeÊaj nalazio se prema ocjenama za 2000. godinuna Ëetvrtome mjestu za oba spola ukupno, za æenetakoer na Ëetvrtome mjestu, a za muπkarce na sed-mome mjestu. Udio u ukupnom optereÊenju bolestimaiznosio je za oba spola 4,4%, u muπkaraca 3,4%, a uæena 5,5% svih DALYs. Nastave li se dosadaπnjidemografski i epidemioloπki trendovi, projekcije za2020. godinu govore da Êe depresija zauzeti drugomjesto s udjelom od 5,7% u ukupnom optereÊenjubolestima.

Analizira li se dobna skupina 15-44 godine, unipolarni

12

Vlasta Hrabak-ÆerjaviÊ i sur. • Javnozdravstveno znaËenje depresivnih poremeÊaja

MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 11 - 17

depresivni poremeÊaj nalazi se na drugome mjestu iukupno i u æena, dok u muπkaraca zauzima treÊemjesto. Udio za oba spola iznosi 8,6%, u muπkaraca6,7%, a u æena 10,6%. U istoj dobnoj skupini bipolarniafektivni poremeÊaj nalazi se na devetome mjestu iukupno i u muπkaraca, a u æena na sedmome mjestu.Udio u ukupnom DALYs iznosi za oba spola 2,5%, umuπkaraca 2,4%, a u æena 2,5%. Samoozljeivanje uk-ljuËujuÊi samoubojstvo, koje je Ëesti ishod depresije,nalazi se u ovoj dobnoj skupini na πestome mjestuukupno, na sedmome mjestu u muπkaraca i devetomemjestu u æena. Udio u ukupnom optereÊenju bolestima(DALYs) iznosi 2,7% ukupno, 3,0% u muπkaraca i 2,4%u æena (tablica 1).

Analiziraju li se izdvojeno godine æivota s dizabilitetom(YLDs), meu 10 najËeπÊih uzroka dizabiliteta Ëetiri su izskupine duπevnih poremeÊaja. To su unipolarni depre-sivni poremeÊaj, alkoholizam, shizofrenija i bipolarniafektivni poremeÊaj (5, 6). Unipolarni depresivniporemeÊaj zauzima prvo mjesto i ukupno i u muπkaracai æena. Udio u ukupnom dizabilitetu iznosi 11,9%, umuπkaraca 9,7%, a u æena 14%. U dobnoj skupini 15-44godine unipolarni depresivni poremeÊaj nalazi se takoerna prvome mjestu za sve dobi ukupno, kao i u muπkara-ca i æena. Udio ukupno iznosi 16,4%, 13,9% u muπkara-ca i Ëak 18,6% u æena. Bipolarni afektivni poremeÊajnalazi se na petome mjestu ukupno, a u muπkaraca iæena na Ëetvrtome mjestu s udjelom od 5,0% i 4,4%(tablica 2).

Rezultati istraæivanja proπirenosti depresije uvelikeovise i o promatranoj populaciji. Prema prvom izvjeπÊustudije ODIN (European Outcome of Depression Interna-tional Network) stopa prevalencije depresivnihporemeÊaja u pet europskih zemalja iznosi 8,56%(95%CI 7,05-10,37), za æene 10,05% (95%CI 7,80-12,85) i 6,61% (95%CI 4,92-8,83) za muπkarce.Meutim vrijednosti meu centrima uvelike variraju tese kreÊu od 1,8% (urbana ©panjolska) do 15,01%(urbano Ujedinjeno Kraljevstvo) (7).

Tablica 1. VodeÊi uzroci optereÊenja bolestima(DALYs)

Depresija se moæe javiti u svakoj æivotnoj dobi. Dijag-nosticirana je veÊ u male djece, a prevalencija u dobi od8 godina prema nekim autorima (8) iznosi 3 do 6%. Uadolescentnoj dobi rizik naglo raste i doseæe vrijednostiu odraslih (9). U ranijim istraæivanjima najviπa prevalen-cija zabiljeæena je u starijoj srednjoj dobi (50-64 godine),ali neka novija istraæivanja biljeæe najviπu prevalencijukod mladih odraslih osoba, a druga u starijoj dobi (10).

Studije koje prouËavaju kumulativnu incidenciju depresi-je u razliËitim kohortama pokazuju da πto je mlaakohorta, to je viπa incidencija i to je bræi porast kumula-tivne incidencije s dobi (11). To govori o porastu depre-sije i da se prosjeËna dob oboljelih pomiËe u raniju æiv-otnu dob. Neke dugoroËne studije praÊenja u opÊoj pop-ulaciji upuÊuju na porast rizika od depresije kroz vrijeme.

Æene ËeπÊe obolijevaju od depresije. Omjer oboljelihmuπkaraca prema æenama je 1:1,5 do 1:2. Osim spolameu ostale sociodemografske Ëimbenike rizika ubraja-ju se samaËki æivot, manjak edukacije, nezaposlenost,neaktivnost, nedavno proæivljeni stresni dogaaj, oso-bito teπki gubitci, siromaπtvo, manjak socijalne potpore,dugotrajne teπkoÊe i æivot u gradu (2, 12). DepresijaËesto prati i tjelesne bolesti.

Depresija je najËeπÊe epizodni povratni poremeÊaj.Svaka epizoda traje od nekoliko mjeseci do nekolikogodina, s normalnim razdobljem izmeu epizoda. U 20%sluËajeva ima kroniËan tijek bez remisija, osobito ako seadekvatno ne lijeËi (13 - 15). Stopa ponovnog javljanjanakon prve epizode iznosi 35% unutar 2 godine i oko60% tijekom 12 godina. Rekurencija je ËeπÊa u osoba udobi od 45 i viπe godina (16).

U nizu europskih zemalja depresija je najËeπÊi uzrok di-zabiliteta i broj osoba s invalidskom mirovinom zbogdepresije porastao je u posljednja dva desetljeÊa.

Utvreno je da depresija Ëetverostruko podiæe mortalitetu usporedbi s opÊom populacijom, a u mlaim dobnimskupinama razlike su Ëak i veÊe. NajveÊi uzrok tomu su 13


MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 11 - 17

samoubojstva kao moguÊi ishod depresivnogporemeÊaja. Depresija je naime, Ëini se, glavni riziËniËimbenik autodestruktivnog ponaπanja. Prema pojedi-nim istraæivanjima 2/3 osoba koje poËine samouboj-stvo boluju od depresije koja zahtijeva lijeËenje (17).Druga navode da 15-20% bolesnika s depresivnimporemeÊajem zavrπava æivot samoubojstvom (18).

Osim samoubojstava mortalitet osoba s depresijompodiæu i tjelesne bolesti, osobito kardiovaskularnebolesti i rak (primjerice rak dojke te bronha i pluÊa).

Epidemioloπki prikaz depresivnihporemeÊaja (F32-F33) u HrvatskojU epidemioloπkim analizama duπevnih poremeÊajanajËeπÊe se rabe podaci o bolniËkom morbiditetu iizvanbolniËkom morbiditetu, podaci epidemioloπkihistraæivanja, podaci populacijskih registara i drugihizvora (mortalitetna statistika, zdravstveno osiguran-je, mirovinsko osiguranje itd.) prikazani kao opÊe ispecifiËne stope hospitalizacije, prijema ili otpusta ibolesti utvrenih u izvanbolniËkoj zaπtiti, kao i tren-dovi kretanja stopa, stope incidencije ako se radi opodacima registara te stope prevalencije poremeÊajau populaciji na temelju posebnih istraæivanja.

U Hrvatskoj skupina duπevnih poremeÊaja godinamasudjeluje s udjelom 6-7% u ukupnome bolniËkompobolu, dok je po broju dana bolniËkog lijeËenja vodeÊaskupina. U 2002. godini skupina duπevnih poremeÊaja,s 38.804 hospitalizacije, zauzima 7. mjesto na rang-ljestvici ukupnih hospitalizacija u Hrvatskoj. Gotovo 70%hospitalizacija zbog duπevnih poremeÊaja 2002. godinebilo je u radno aktivnoj dobi (20-59 godina) tako daduπevni poremeÊaji izbijaju na 2. mjesto hospitalizacijau toj dobi u Hrvatskoj s udjelom 11,5% odmah nakon

Tablica 2. VodeÊi uzroci æivota s dizabilitetom (YLDs)

14


MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 11 - 17

novotvorina (slika 1). Svaki 4. dan bolniËkog lijeËenja(1.783.654 BOD) u 2002. godini iskoristio se zaskupinu duπevnih poremeÊaja (slika 2) (19 - 22).

Dvije treÊine svih uzroka hospitalizacija iz skupineduπevnih poremeÊaja 2002. godine predstavljaju alko-holizam (9.148), shizofrenija (8.017), depresivniporemeÊaji (3.755) i reakcije na teπki stres ukljuËujuÊiPTSP (3.468) (slika 3). Po broju dana bolniËkog lijeËenjau toj skupini izrazito prednjaËi shizofrenija (731.338BOD), slijede alkoholizam (244.174 BOD), depresivniporemeÊaji (136.272 BOD) i reakcije na teπki stresukljuËujuÊi PTSP (122.700 BOD) (slika 4) (19, 22).

BolniËki pobol zbog depresivnih poremeÊaja ukljuËujehospitalizacije zbog depresivnih epizoda i povratnogadepresivnog poremeÊaja. Depresivni poremeÊaji se2002. godine nalaze na 2. mjestu hospitalizacija zbogduπevnih poremeÊaja kod æena s udjelom 16,3%, dok se

kod muπkaraca depresivni poremeÊaji nalaze na 4.mjestu hospitalizacija zbog duπevnih poremeÊaja sudjelom 5,4% (tablica 3) (22). U ukupnom broju hospi-talizacija zbog depresivnih poremeÊaja 2002. godineodnos hospitalizacija zbog depresivnih epizoda ipovratnoga depresivnog poremeÊaja iznosio je57,4%:42,6%. (tablica 4).

U razdoblju 1995-2002. godine stopa hospitalizacijazbog depresivnih poremeÊaja ukupno, kao i po spolu, uzoscilacije, ima trend porasta. Godine 1995. stopa zbogdepresivnih poremeÊaja ukupno iznosila je54,6/100.000 (2.610 hospitalizacija), 1996. godinebila je 88,1. Stopa od 75,7 zabiljeæena je 1999. godine,od kada ponovno raste te iznosi 2001. godine 89,4 i2002. godine 84,6/100.000 (3.755 hospitalizacija).Broj hospitalizacija zbog depresivnih poremeÊaja kodæena bio je veÊi nego kod muπkaraca (1,4-2,5:1). Kod

Slika 2. VodeÊe skupine bolesti i udio po bolniËkoopskrbnim danimau Hrvatskoj 2002. godine

Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Slika 4. VodeÊe dijagnoze i udio po bolniËkoopskrbnim danima u skupini duπevnih poremeÊaja u Hrvatskoj 2002. godine


Slika 3. VodeÊe dijagnoze i udio u skupini duπevnih poremeÊaja u Hrvatskoj 2002. godine


Slika 1. VodeÊe skupine bolesti i udio u bolniËkom pobolu za dob 20-59 godina u Hrvatskoj 2002. godine


Duπevni poremeÊaji

25,5%Ostalo

36,4%

Bolesticirkulacijskog

sustava12,8%

Novotvorine

11,4%

Ozljede, otrovanja iostale posljedicevanjskih uzroka

6,4%

Bolestiprobavnogsustava

7,5%

Ostalo44,4%

Novotvorine14,0%


11,5%

Ozljede, otrovanja iostale posljedicevanjskih uzroka

9,2%

Bolestiprobavnogsustava10.3%

Bolestigenitourinarnog

sustava10,6%

Ostalo32,8%

Alkoholizam23,6%

Shizofrenija20,7 %

Reakcijana teπki stres i

PTSP8,9%

DepresivniporemeÊaji

9,7%

Ostali duπevniporemeÊaji izazvani

oπteÊenjem i disfunkcijom mozga

i fiziËkom boleπÊu4,3%

Ostalo26,9%

Shizofrenija41,0%

Ostali duπevniporemeÊaji izazvanioπteÊenjem I dis-funkcijom mozga IfiziËkom boleπÊu

3,8%

Reakcija nateπki stres I

PTSP6,9%

DepresivniporemeÊaji

7,6%

Alkohlizam13,7%

15


MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 11 - 17

æena je 1995. godine stopa hospitalizacije iznosila67,0/100.000 (1.651 hospitalizacija) te je bila najniæa,dok je najviπa bila 2001. godine (124,4), a 2002.godine zabiljeæena je stopa od 107,1/100.000 (2.465hospitalizacija). Najniæa stopa hospitalizacije zbogdepresivnih poremeÊaja kod muπkaraca (41,4; 959 hos-

pitalizacija) zabiljeæena je 1995. godine, najviπa je bila1997. godine (75,2), dok je 2002. godine iznosila60,4/100.000 (1.290 hospitalizacija) (slika 5. i 6) (23).

Analiza dobno-specifiËnih stopa hospitalizacija zbogdepresivnih poremeÊaja 2002. godine pokazuje da je udobi do 19 godina stopa bila neπto viπa za muπkarce(dob 10-19, stopa M 6,6/100.000; Æ 5,1/100.000),dok su stope hospitalizacije iznad 19 godina viπe zaæene, πto je s porastom dobi sve izraæenije. Stopa je zaoba spola najviπa u dobi 40-59 godina (Æ 221,9; M132,8) (slika 7).

ProsjeËno trajanje bolniËkog lijeËenja u razdoblju 1995-2002. godine kretalo se u rasponu od 24,6 dana(97.595 BOD) 2001. godine do 40,6 dana (138.718BOD) 2000. godine, dok je 2002. godine iznosilo 36,3dana (136.272 BOD) (23).

Od epidemioloπkih istraæivanja provedenih u nassvakako treba navesti istraæivanje ”Diferencijalne stopepsihoza u Hrvatskoj” iz 1971. godine koje su zajedniËkiproveli ©kola narodnog zdravlja ”A. ©tampar” i tadaπnjiZavod za zaπtitu zdravlja SR Hrvatske (sada Hrvatskizavod za javno zdravstvo) u suradnji s nizom relevantnihstruËnjaka na ovom podruËju. U okviru ovog istraæivanja

Tablica 4. Broj hospitalizacija zbog depresivnih epizoda (F32) ipovratnoga depresivnog poremeÊaja (F33) u Hrvatskoj 2002. godine

Depresivne Povratni epizode depresivni poremeÊaj

Muπki 792 498

Æene 1364 1101

Ukupno 2156 1599


Tablica 3. VodeÊi uzroci hospitalizacija u skupini duπevnih bolesti iporemeÊaja u Hrvatskoj 2002. godine po spolu

Muπki

Dijagnoza (MKB-10 πifra) Broj Udio (%)


uzrokovani alkoholom (F10) 7701 32,5

Shizofrenija (F20) 4737 20,0

Reakcije na teπki stres

ukljuËujuÊi PTSP (F43) 3052 12,9

Depresivni poremeÊaji

(F32-F33) 1290 5,4

Akutni psihotiËni poremeÊaji

(F23) 772 3,3

Ukupno (F00-F99) 23696 100,0

Æene

Dijagnoza (MKB-10 πifra) Broj Udio (%)

Shizofrenija (F20) 3280 21,7

Depresivni poremeÊaji (F32-F33) 2465 16,3

Duπevni poremeÊaji uzrokovani

alkoholom (F10) 1447 9,6

Ostali duπevni poremeÊaji

izazvani oπteÊenjem i

disfunkcijom mozga (F06) 964 6,4

Shizoafektivni poremeÊaji (F25) 846 5,6

Ukupno (F00-F99) 15108 100,0

Slika 5. Broj hospitalizacija zbog depresivnih poremeÊaja(F32-F33) po spolu u razdoblju 1995- 2002.godine u Hrvatskoj


16


MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 11 - 17

koje je obuhvatilo blizu 24.000 osoba u dobi 20-64godine utvrena je stopa prevalencije funkcionalnih psi-hoza (πifra 295 i 296 MKB-IX. revizija) na 1000 anketi-ranih od 7,3 u eksperimentalnom i 3,8 u kontrolnompodruËju (24-27). Rezultati iz novijih istraæivanja (Hr-vatska zdravstvena anketa, Zdravstvena anketa SZO)tek se oËekuju.

ZakljuËakDepresija je jedan od vodeÊih uzroka dizabiliteta, onapovisuje mortalitet, uzrokuje goleme troπkove druπtvu iizvor je velikih ljudskih patnji i bolesnika i njegoveobitelji, a osobe bliske bolesniku s depresivnimporemeÊajem Ëesto i same pate od depresivnograspoloæenja.

Slika 7. Dobno-specifiËne stope hospitalizacija zbogdepresivnih poremeÊaja (F32-F33) po spolu2002. godine u Hrvatskoj


Slika 6.Stope hospitalizacija zbog depresivnih po-remeÊaja (F32-F33) po spolu u razdoblju1995-2002. godine u Hrvatskoj


1. A Public Health Approach to Mental Health. U: TheWorld Health Report 2001. Mental Health: New Under-standing, New Hope. Geneva: WHO; 2001, str. 1-5.

2. Depression. U: Lavikainen J, Lahtinen E, Lehtinen V, ur.Public Health Approach on Mental Health in Europe.National Research and Development Centre for Welfareand Health, STAKES. Saarijarvi: Ministry of SocialAffairs and Health; 2000, str. 76-82.

3. EATON WW, NEUFELD K, CHEN L, CAI G. A comparisonof self-report and clinical diagnostic interviews fordepression: diagnostic interview schedule and sched-ules for clinical assessment in neuropsychiatry in theBaltimore epidemiologic catchment area follow-up. ArchGen Psychiatry 2000;57:217-22.

4. Burden of Mental and Behavioural Disorders. U: TheWorld Health Report 2001. Mental Health: New Under-standing, New Hope. Geneva: WHO; 2001, str. 21-30,37-45.

5. MURRAY CJ, LOPEZ AD. Global mortality, disability, andthe contribution of risk factors: Global Burden of Dis-ease Study. Lancet 1997;349:1436-42.

6. MURRAY CJ, LOPEZ AD. Alternative projections of mor-tality and disability by cause 1990-2020: Global Burdenof Disease Study. Lancet 1997;349:1498-504.

7. AYUSO-MATEOS JL, VAZQUEZ-BARQUERO JL, DOWRICKC i sur. Depressive disorders in Europe: prevalence fig-ures from the ODIN study. Br J Psychiatry2001;179:308-16.

8. PUURA K, ALMQVIST F, TAMMINEN T i sur. PsychiatricDisturbances among Prepubertal Children in SouthernFinland. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol1998;33:310-8.

9. LEWINSOHN PM, HOPS H, ROBERTS RE, SEELY JR,ANDREWS JA. Adolescent psychopathology: I. Preva-lence and incidence of depression and other DSM-III-Rdisorders in high school students. J Abnorm Psychol1993;102:133-44.

10. KIVELA SL, PAHKALA K, LAIPPALA P. Prevalence ofDepression in an Elderly Population in Finland. Acta Psy-chiatr Scand 1988;78;401-13.

11. FOMBONNE E. Increased Rates of Depression: Updateof Epidemiological Findings and Analytical Problems.Acta Psychiatr Scand 1994;90:145-56.

12. Solving Mental Health Problems. U: The World HealthReport 2001. Mental Health: New Understanding, NewHope. Geneva: WHO; 2001, str. 64-6.

13. THORNICROFT G, SARTORIUS N. The Course and Out-come of Depression in Different Cultures: 10 year followup of the WHO Collaborative Study on the Assessmentof Depressive Disorders. Psychol Med 1993;23:1023-32.

14. CHEN L, EATON WW, GALLO JJ, NESTADT G. Under-standing the heterogeneity of depression through the

17


MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 11 - 17

triad of symptoms, course and risk factors: population-based study. J Affect Disord 2000;59:1-11.

15. CHEN LS, EATON WW, GALLO JJ, NESTADT G, CRUMRM. Empirical Examination of Current Depression Cate-gories in Population-Based Study: Symptoms, Course,and Risk Factors. Am J Psychiatry 2000;157:573-80.

16. De MARCO RR. The Epidemiology of Major Depression:Implications of Occurrence, Reccurrence, and Stress inCanadian Community Sample. Can J Psychiatry2000;45:67-74.

17. HENRIKSSON MM, ARO HM, MARTTUNEN M i sur. Men-tal Disorders and Comorbidity in Suicide. Am J Psychia-try 1993;150:935-40.

18. GOODWIN FK, JAMISON KR. Suicide in manic-depressiveillness. New York: Oxford University Press; 1990, str.227-44.

19. Hrvatski zdravstvenostatistiËki ljetopis. Hrvatski zavodza javno zdravstvo. Zagreb, 1996-2003.

20. HRABAK-ÆERJAVI∆ V, SILOBR»I∆-RADI∆ M. Duπevnebolesti i poremeÊaji. U: Strnad M, Kuzman M, ur.Zdravstveno stanje i zdravstvena zaπtita u RepubliciHrvatskoj. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2001, str.45-6.

21. HRABAK-ÆERJAVI∆ V, SILOBR»I∆-RADI∆ M, KRALJ V,BRKI∆ I. Epidemioloπki prikaz duπevnih bolesti iporemeÊaja u Hrvatskoj. 1. hrvatski kongres preventivnemedicine i unapreenja zdravlja s meunarodnim sudje-lovanjem. Zagreb: 2003, str. 153.

22. SILOBR»I∆-RADI∆ M, HRABAK-ÆERJAVI∆ V, TOMI∆ B.VeliËina problema mentalnih/duπevnih bolesti iporemeÊaja u Hrvatskoj. U: Hrabak-ÆerjaviÊ V, SilobrËiÊRadiÊ M, ur. Mentalne bolesti i poremeÊaji u RepubliciHrvatskoj. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo;2004, str. 2-13.

23. SILOBR»I∆-RADI∆ M, HRABAK-ÆERJAVI∆ V, TOMI∆ B.Depresivni poremeÊaji. U: Hrabak-ÆerjaviÊ V, SilobrËiÊRadiÊ M, ur. Mentalne bolesti i poremeÊaji u RepubliciHrvatskoj. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo;2004, str. 20-1.

24. CROCETTI GM, KUL»AR Æ, KESI∆ B i sur. Differentialrates of schizophrenia in Croatia, Yugoslavia. Am J PublHlth 1964;54:196.

25. CROCETTI GM, KUL»AR Æ, KESI∆ B i sur. Selectedaspects of epidemiology of schizophrenia in Croatia(Yugoslavia). Milbank Mem Fund Qart 1964;42:9.

26. CROCETTI GM, LEMKAU PV, KUL»AR Æ, KESI∆ B. Select-ed Aspects of the Epidemiology of Psychoses in Croatia,Yugoslavia. 3. The Cluster Sample and the Results ofthe Pilot Survey. Amer J Epidemiol 1971;94:126-34.

27. MIMICA N, FOLNEGOVI∆-©MALC V. Psihijatrijska epi-demiologija u Hrvatskoj. LijeË Vjesn 2004; u tisku.

Literatura

03Hrabak.pdf

Documents

Transcript of 03Hrabak.pdf