Post on 27-Jan-2016
description
Ekonomski fakultet Mostar
Prof. dr. VINKO BELAK
MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO
MOSTAR, 2010/11.
1. DEFINICIJA MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA
Menadžersko ra unovodstvo pomaže menadžerima da razumiju:što se i zašto dogodilo u prošlostida kontroliraju sadašnjostda planiraju budu nost
Osnovna obilježja menadžerskog ra unovodstva:osigurava informacije koje su baza za donošenje menadžerskih odlukanije obvezno po zakonuneformaliziranoisti e brzinu informacijauklju uje i budu e doga ajeusmjereno je na sadašnjost i budu nostobjekti izvješ a su tvrtka i svi njeni dijelovi te proizvodi i uslugepokriva bilo koje razdobljeinformacije su dostupne samo menadžerima i nisu dostupne vanjskim strankamaoblikuje se po slobodnom izboru prema potrebama menadžerakao bazu podataka koristi podatke iz financijskog ra unovodstva ali i procjene kao i sve
ostale relevantne podatke i informacije koje ne moraju biti dokumentirane
2. ZAŠTO PORED FINANCIJSKOG RA UNOVODSTVA TVRTKE TREBAJU I MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO?
FINANCIJSKO RA UNOVODSTVO NE OSIGURAVA DOVOLJNO INFORMACIJA ZAUPRAVLJANJE TVRTKOM ZBOG TOGA ŠTO:• FINANCIJSKO RA UNOVODSTVO KOD NAS NAGLAŠENO JE ORJENTIRANO ZA
POREZNE SVRHE. • OBRA UN SE RADI ZA TVTKU U CJELINI. OBRA UNI PO ORGANIZACIJSKIM
JEDINICAMA MORAJU SE RADITI POSEBNO U OKVIRU MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA.
• OP I TROŠKOVI KOJE SU PROUZRO ILI ODRE ENI PROIZVODI I USLUGE NE POVEZUJU SE S TIM PROIZVODIMA I USLUGAMA NEGO POSTAJU RASHODI RAZDOBLJA. TO JE NAJVE I PROBLEM POVEZIVANJA MODELA FINANCIJSKOG I MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA.
• RASPORE IVANJE NEIZRAVNIH TROŠKOVA NA PROIZVODE I USLUGE ZA POTREBE FINANCIJSKOG RA UNOVODSTVA RADE SE POMO U MODELA IZ MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA.
• KALKULACIJE TROŠKOVA I CIJENA KAO IZUZETNO ZNA AJAN ELEMENT POSLOVANJA ISKLJU IVO SU U DOMENI MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA.
3. NAMJENA TROŠKOVNOG I MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA
MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO
Poduze a orijentirana na stvaranje profita i bogatstva
Analiza rezultata i mogu nosti
Upravljnaje troškovima
Dodana vrijednost
Intelektualni kapital
Planiranje i budžetiranje
Stvaranje bogatstva sada i u budu nosti
Snižavanje nepotrebnih Troškova
Poduze a s ograni enim prihodom i institucije s ograni enim izvorima
financiranja
Obavljanje planiranih aktivnosti uz prihvatljive troškove
TROŠKOVNO RA UNOVODSTVO
Pretvaranje troškova u Profit
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 5
3. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI DO SADA PRIMJENJIVANI
1. BILANCA USPJEHA (PROFIT AND LOST ACCOUNT)
2. BILANCA STANJA (BALANCE SHEET)
3. IZVJEŠTAJ O NOV ANOM TOKU (CASH FLOW STATEMENT)
4. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA (STATEMENT OF CHANGES IN EQUITY)
5. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NOTES)
OSNOVE MENADŽMENTA Slide 6
6.9.2. USPOREDBA TEMELJNIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PRIMJENJIVANIH DO SADA S IZVJEŠTAJIMA PREMA NOVOM MRS 1
U Me unarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) došlo je do promjena u nazivima i strukturi financijskih izvještaja. To je prikazano u sljede oj tablici:
Promjene naziva financijskih izvještajaPrimjena MRS 1 do 31.12.2009. Primjena MRS 1 nakon 01.01.2010.
a) Bilanca stanja (Balance sheet) a) Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja (Statement of financial position as at the end of the period)
b) Bilanca uspjeha (Income statement) b) Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (Statement of comprehensive income for the period)
c) Izvještaj o promjenama kapitala (Statement of changes in equity)
c) Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja (Statement of changes in equity for the period)
d) Izvještaj o nov anim tokovima (Cash flow statements)
d) Izvještaj o nov anim tokovima tijekom razdoblja (Statement of cash flows)
e) Bilješke (Notes) e) Bilješke (Notes)
OSNOVE MENADŽMENTA Slide 7
6.9.2.1. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (neslužbeni prema MRS 1)Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (I dio) u skra enom obliku izgleda ovako:
Red. Br.
I DIO: IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI – DOBIT ILI GUBITAK OPIS
SVOTA (000) KM
1. Prihodi 1.000
2. Troškovi za prodano 420
3. Troškovi uprave i prodaje 180
4. Poslovni rashodi 600
5. Poslovna dobit ili gubitak 400
6. Dobit (+) ili gubitak (-) od financijskih aktivnosti (kamte, te ajne razlike i ostalo) i ulaganja -40
7. Dobit ili gubitak prije poreza 460
8. Porez na dobit (10% na osnovicu koja može biti ve a ili manja od poslovne dobiti ili gubitka) 50
9. Neto dobit ili gubitak od ne prekinutih aktivnosti 410
10. Dobit ili gubitak od prekinutih aktivnosti 0
11. Porez na dobit ili gubitak od prekinutih aktivnosti 0
12. Neto dobit ili gubitak od prekinutih aktivnosti 0
13. Neto dobit ili gubitak razdoblja 410
OSNOVE MENADŽMENTA Slide 8
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (II dio) u skra enom obliku izgleda ovako:
Budu i da još nema službenih izvještaja prema novom MRS 1 nema niti analiza takvih izvještaja.
II DIO: IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Red. Br. OPIS SVOTA (000.000) Kn
1. Neto dobit ili gubitak razdoblja 410
2. Dobit od revalorazacije imovine (nerealizirana) 300
3. Odgo eni porez na dobit (10%) - 30
4. Ostala sveobuhvatna dobit poslije poreza 270
5. Ukupna sveobuhvatna dobit (realizirana i nerealizirana) 680
Slide 9
6.9.2.2. Izvještaj o financijskom položaju (bilanca) – prikaz za menadžereIzvještaj o financijskom položaju prikazuje imovinu, obveze i kapital na odre eni dan.
Izvještaj o financijskom položaju na dan 31.12. 2010.
Aktiva Pasiva
Dugotrajna imovina:Nematerijalna MaterijalnaFinancijskaPotraživanja dug.
Obveze: Kratkoro ne:-dobavlja i- ostaleDugoro ne:- Dug. krediti- ostale
Kratkotrajna imovina:NovacPotraživanjaZalihe materijalaZalihe robeOstale zalihe
UKUPNO AKTIVA: 1.000.000,00
Vlasni ki kapital:Upisani kapitalKapitalna dobitRezerveZadržana dobitDobit teku e godine
UKUPNO PASIVA: 1.000.000,00
Slide 10
Izvještaj o financijskom položaju u financijskim terminima u menadžerskom obliku:
Izvještaj o financijskom položaju na dan 31.12. (000) kn
AKTIVA PASIVA
OPIS SVOTA OPIS SVOTA
NOVAC I POTRAŽIVANJA 250 KRATKORO NE
OBVEZE 250
ZALIHE 250 DUGORO NE OBVEZE 250
DUGOTRAJNA IMOVINA 500 VLASTITI KAPITAL 500
UKUPNO AKTIVA 1.000 UKUPNO PASIVA 1.000
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 11
BILANCA USPJEHA PRIKAZUJE PRIHODE I RASHODE TE FINANCIJSKI REZULTAT OSTVAREN U IZVJEŠTAJNOM RAZDOBLJU
1.2. BILANCA USPJEHA
TEMELJNI MODEL BILANCE USPJEHA
OPIS SVOTA
PRIHODI- RASHODI
1000(600)
= DOBIT PRIJE POREZA- POREZA NA DOBIT
(10% NA OSNOVICU)
40040
= DOBIT POSLIJE POREZA 360
Slide 12
DVA MODELA IZVJEŠTAJA O DOBITI U FINANCIJSKOM RA UNOVODSTVU PREMA MRS 1
KLASIFIKACIJA PO FUNKCIJAMA RASHODA
PRIHODI OD PRODAJE- TROŠKOVI ZA PRODANO
BRUTO DOBIT
OSTALI PRIHODITROŠKOVI DISTRIBUCIJE
RASHODI ADMINISTRACIJEOSTALI RASHODI
TROŠKOVI FINANCIRANJADOBIT OD PRIDRUŽENIH DRUŠTAVA
DOBIT PRIJE POREZAPOREZ NA DOBIT
DOBIT RAZDOBLJA
I. MODEL
KLASIFIKACIJA PO VRSTAMA RASHODA
A. POSLOVNI PRIHODIPRIHODI OD PRODAJEOSTALI PRIHODI
B. POSLOVNI RASHODI (TROŠKOVI TEKU E GODINE KORIGIRANI NA RASHODE ZA PROMJENU NA ZALIHAMA)
C. FINANCIJSKI PRIHODID. FINANCIJSKI RASHODI
DOBIT PRIJE POREZAPOREZ NA DOBIT
DOBIT RAZDOBLJA
II. MODEL
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 13
IZVJEŠTAJI O DOBITI IZ FINANCIJSKOG RA UNOVODSTVA NISU PRIKLADNI ZA MENADŽMENT I MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO JER NE PRIKAZUJU REZULTATE PO AKTIVNOSTIMA
ZA POTREBE MENADŽMENTA DOBIT ILI GUBITAK TREBA PRIKAZATI PO SLJEDE IM VRSTAMA AKTIVNOSTI:
1. DOBITAK (GUBITAK) OD OPERATIVNIH AKTIVNOSTI
2. DOBITAK (GUBITAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI)
3. DOBITAK (GUBITAK) OD IZVANREDNIH AKTIVNOSTI
Napomena: Dobitak (gubitak) od ulagateljskih aktivnosti nije posebno prikazan u obrazcu ra una dobiti i gubitka.
• Za procjenu postignutih rezultata najvažniji je podatak o poslovnoj dobiti.
• U službenom obrazcu ra una dobiti nema posebno iskazane poslovne dobiti nego je treba izra unati i prikazati u menadžerskom izvještaju. Poslovna dobit je najvažnija kategorija dobiti zato što se radi o ponavljaju oj dobiti što kod ostalih vrsta dobiti naj eš e nije slu aj. U nastavku su prikazana dva primjera kako razli ite kategorije dobiti utje u na kona nu neto dobit:
OPIS IZNOS (u tisu ama KM)
Poslovni prihodi 55.393
- Poslovni rashodi -51.868
= Poslovna dobit 3.525 Dobit+ Financijskih prihodi 1.348
- Financijski rashodi -10.849
+ Izvanredni prihodi 1.040
- Izvanredni rashodi -3.409
= Gubitak prije poreza -8.345
- Porez na dobit 0
= Gubitak skupine (neto) -8.345 Gubitak
• OPIS IZNOS (u KM) • Poslovni prihodi 1.183.630• - Poslovni rashodi* -1.278.385• Poslovni rashodi 1.302.496• Promjena na zalihama -24.111• Poslovni gubitak -94.755 Gubitak• + Financijskih prihodi 38.079• - Financijski rashodi -146.776• + Izvanredni prihodi 889.552• - Izvanredni rashodi -21.868• Dobit prije poreza 664.232• - Porez na dobit 0• Dobit skupine (neto) 664.232 Dobit
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 17
Pozicije bilance uspjeha prema modelu troškova za prodano.BILANCA USPJEHA.
R.b. Opis Svota KM.1. Prihod od prodaje 1.000.0002. Troškovi za prodano (400.000)3. Bruto dobit 600.0004. Troškovi prodaje i distribucije (100.000)5. Troškovi administracije (150.000)6. Ostali operativni troškovi (50.000)7. Poslovni rashodi ukupno (700.000)8. Ostali poslovni prihodi 40.0009. Poslovni prihodi ukupno 1.040.000
10. Operativna (poslovna) dobit (EBIT) 340.00011. Dobit (gubitak) od ulaganja 80.00012. Gubitak od izvanrednih aktivnosti (20.000)13. Dobit prije kamata i poreza (EBIT)* 400.00014. Neto kamate (90.000)15. Dobit prije poreza 310.00016. Porez na dobit (10% na osnovicu) (31.000)17. Neto dobit 279.000
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 18
(1) Prihod od prodaje se odnosi na prihode od prodaje proizvoda, roba i uslugakupcima. Prihodi se priznaju po isporuci (ili nekoj drugoj zakonskoj osnovi) neovisno otome kad e biti napla eni. PDV nije prihod poduze a.(2) Troškovi za prodano (Cost of Goods Sold) su troškovi prodanih zaliha. Troškovi
sadržani u zalihama gotovih proizvoda i robe postaju rashodi kad se te zalihe prodaju.Troškovi zaliha gotovih proizvoda sastoje se od troškova izravnog materijala,troškova izravnog rada i troškova proizvodne režije. Troškovi zaliha robe odnose sena nabavnu vrijednost prodane robe.
(3) Bruto dobit (Gross Profit) je razlika izme u prihoda od prodaje i troškova zaprodano.
(4) Troškovi prodaje i distribucije uklju uju troškove prodaje i isporuke dobara iusluga kao što su: troškovi oglašavanja, istraživanja tržišta, promocije, troškovi odjelaprodaje, troškovi dostavnih vozila, troškovi skladištenja robe i sli no.(5) Troškovi administracije su troškovi uprave i troškovi potpornih odjela kao što sutroškovi službe financija, kadrova, ra unovodstva, informacijskog sustava i sli no. Utroškove administracije ne ubrajaju se financijski prihodi i rashodi ni drugi neoperativnitroškovi i prihodi.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 19
(6) Ostali operativni troškovi odnose se na troškove ponavljanja rada zbog pogrešaka, fiksnetroškove za neiskorišteni kapacitet, troškove zbog povrata robe od kupaca i sli no.
(10) Operativna dobit (Operating Profit) predstavlja razliku izme u operativnih (poslovnih)prihoda i rashoda. Ona ne uklju uje prihode i rashode financiranja, prihode i rashode odulaganja i izvanredne prihode i rashode.Stalna je dvojba treba li u operativnu dobituklju ivati stavke operativnih prihoda i rashoda koje se esto tretiraju kao izvanrednestavke kao što su viškovi i manjkovi na zalihama, rezerviranja i sli no. EBIT (EarningsBefore Interest and Taxes) kao esto korištena menadžersko ra unovodstvena kategorija seesto izjedna ava s operativnom dobiti posebno u literaturi iz SAD. Me utim, ne postoji
suglasje oko definicije EBIT pa se on vrlo razli ito definira po ev od najuže definicijeoperativne dobiti do stvarne dobiti prije odbitka kamata i poreza.
(11) Dobit od ulaganja odnosi se na neto dobit od ulaganja u povezana i nepovezana društva.Ona uklju uje neto dobit od dividendi i prodaje dionica i udjela.
(12) U dobit i gubitke od izvanrednih aktivnosti uklju uju se stavke kao što su: dobici iligubici na prodaji dugotrajne materijalne imovine (HSFI 15, t.58), troškovi manjkovana zalihama, troškovi šteta, troškovi vrijednosnog uskla enja imovine, troškovirezerviranja, premije osiguranja, troškovi doprinosa i poreza koji ne ovise o dobitku isli no te su prihodi kao što su prihodi od naplate otpisanih potraživanja, prihodi od otpisaobveza, prihodi od raznih viškova, prihodi od ukidanja rezerviranja, prihodi odrefundacija, subvencija i sli no.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 20
(13) Dobit prije kamata i poreza (Earnings Before Interest and Taxes – EBIT*) predstavlja rezultat od operativnih (poslovnih), ulagateljskih i izvanrednih aktivnosti ali bez odbitka troškova financiranja tj. kamata. Dobit prije kamata i poreza umanjena za porez na dobit predstavlja zbroj dobiti ulagatelja u dužni ke instrumente, zajmodavaca, kreditora i dioni ara.
(14) Neto kamate predstavljaju razliku izme u prihoda od kamata i rashoda od kamata. U netofinancijske rashode zajedno s neto kamatama uklju uju se i ostali financijski rashodi kao što subankarske naknade i provizije.(15) Dobit prije poreza je svota od koje e biti odbijen porez na dobit ali ne i osnovica nakoju se obra unava porez. Porez na dobit obra unava se umnoškom osnovice poreza na dobit istope poreza na dobit. Osnovica poreza na dobit dobije se tako da se dobit prije poreza uve a zaporezno nepriznate troškove i umanji za stavke na koje je ve pla en porez na dobit. Odizra unanog poreza odbijaju se i zakonska oslobo enja.(17) Neto dobit se dobije kad se dobit prije poreza umanji za porez na dobit. Od neto dobitiispla uju se dividende ili dobici a dio se zadržava u poduze u kao zadržana zarada.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 21
REZULTATI PO AKTIVNOSTIMA I ODNOSI RAZLI ITIH KATEGORIJA DOBITI
REZULTAT OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
POSLOVNI PRIHODI- POSLOVNI RASHODI
= POSLOVNA (OPERATIVNA) DOBIT
Poslovni prihodi se priznaju na bruto osnovi tj. u visini fakturiranog iznosa.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 22
REZULTAT OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
FINANCIJSKI PRIHODI- FINANCIJSKI RASHODI-----------------------------------------= DOBIT (GUBITAK) OD
FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
Kod prodaje financijske imovine u prihode ili rashode se priznaje samo razlika izme u knjigovodstvene vrijednosti i primljene naknade
Financijski prihodi : Financijski rashodi:==================== =======================Prihodi od kamataPrihodi od dividendi Gubici od prodaje dionicaPrihodi od udjela u dobiti poslovnih udjela i fin. imovinePrihodi od prodaje dionica Rashodi od kamatai poslovnih udjela Negativne te ajne razlikePrihodi od tantijema Ostali financijski rashodiPozitivne te ajne razlike
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 23
REZULTAT OD IZVANREDNIH AKTIVNOSTI
IZVANREDNI (OSTALI) PRIHODI- IZVANREDNI (OSTALI) RASHODI
----------------------------------------------= DOBIT (GUBITAK) OD IZVANREDNIH (OSTALIH) AKTIVNOSTI
IZVANREDNI (OSTALI) PRIHODI:Prihodi od prodaje dugotrajne imovine,sirovina i materijala te sitnog inventaraPrihodi od viškovaPrihodi od napla enih prethodno otpisanih potraživanja i ostaliIZVANREDNI (OSTALI) RASHODI:Neto knjigovodstveni iznosi i ostali troškovi prodane i rashodovanedugotrajne imovine, zaliha sirovina, materijala i sitnog inventaraManjkovi i vrijednosna uskla enjaKod prodaje dugotrajne materijalne imovine u prihode ili rashode se priznaje samo razlikaizme u prodajne cijene i knjigovodstvene vrijednostiNapomena: Novi MRS 1 je zabranio posebno iskazivanje izvanrednih stavki!
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 24
ODNOS OPERATIVNE DOBITI I NETO DOBITI S PRIHODOM
• OPERATIVNA (POSLOVNA) DOBIT REZULTAT JE OPERATIVNIH AKTIVNOSTI PA SE STAVLJA U ODNOS S PRIHODOM OD PRODAJE
OPERATIVNA OPERATIVNA DOBITPROFITNA = --------------------------------
MARŽA PRIHOD OD PRODAJE
• NETO DOBIT JE REZULTAT SVIH AKTIVNOSTI PA SE PROMATRA U ODNOSU NA UKUPNI PRIHOD A NE PREMA PRIHODU OD PRODAJE
NETO NETO DOBITPROFITNA = --------------------------------MARŽA UKUPAN PRIHOD
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 25
1.2.2. Troškovi i rashodi u bilanci uspjeha i bilanci stanja
Troškovi se mogu definirati kao vrijednosni izraz žrtvovanih resursa.Troškovi mogu biti:
• uskladištivi (terete se na zalihe u bilanci)• neuskladištivi (terete razdoblje u kojem su nastali, odnosno, odmah postaju rashodi u
ra unu dobitka i gubitka)Rashodi su odbitna stavka od prihoda u ra unu dobiti i gubitka.Rashodi mogu biti:1. Povezani s ostvarenim prihodom
Pa se nazivaju "troškovi za prodano" (Cost of Goods Sold)Ti rashodi su troškovi proizvodnje gotovih proizvoda ili troškovi nabave robe, sadržani u zalihama gotovih proizvoda ili robe prije nego su prodani. Ti troškovi postaju rashodi u trenutku kad se dobra prodaju.
2. Neovisni o ostvarenom prihoduPostaju odmah rashodi razdoblja u kojem su nastali. Oni su posljedica troškova uprave, prodaje i ve im dijelom troškova financiranja.Troškove i rashode u ra unu dobiti i bilanci prikazuje slijede a slika.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 26
Troškovi u bilanci uspjeha i bilanci stanja
BILANCA STANJA
Zalihe materijala
Zalihe gotovih proizvoda
Zalihe proizvodnje u tijeku
Izravni materijalkorišten u
proizvodnji
Troškovi dovršenih proizvoda
BILANCAUSPJEHA
Prihod
Troškovi uprave i prodaje
Troškovi za prodano
TROŠKOVI
Troškovi nabave materijala
Izravni rad
Troškovi proizvodne režije
Troškovi uprave i prodaje
Proi
zvod
ni tr
oško
viTr
oško
vi ra
zdob
lja Prodani proizvodi
Na temelju odredbi MRS-a 2, razvrstavanje troškova na troškove koji se uklju uju uzalihe proizvodnje (uskladištivi troškovi) i na troškove koje treba teretiti na rashoderazdoblja u kojem su nastali (neuskladištive troškove) može se izvesti prema shemi naslici 2.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 27
USKLADIŠTIVI TROŠKOVI (Troškovi koji se uklju uju u trošak zaliha
proizvodnje)
NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI (Troškovi koji se ne uklju uju u trošak
zaliha proizvodnje) Neuobi ajeni iznos otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih troškova; Troškovi skladištenja, osim ako su ti troškovi neophodni u proizvodnom postupku prije dalje faze proizvodnje; Administrativni troškovi op e režije koji ne doprinose dovo enju zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i sadašnje stanje Troškovi prodaje Fiksni troškovi proizvodne režije za neiskorišteni normalni kapacitet Troškovi posudbe, osim iznimno Troškovi te ajnih razlika
Troškovi sirovina i materijala Troškovi konverzije - Troškovi izravnog rada u proizvodnji - Troškovi proizvodne režije, osim
fiksnih troškova za neiskorišteni normalni kapacitet
Troškovi skladištenja, ako su neophodni i uobi ajeni u proizvodnom postupku prije dalje faze proizvodnje Drugi troškovi koji su nastali u dovo enju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje (npr. troškovi kooperanata u proizvodnji, troškovi pakiranja, troškovi transporta u proizvodnom procesu i sli no) Neproizvodni op i troškovi koji su nastali u dovo enju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje (npr. troškovi oblikovanja proizvoda za posebne kupce) Iznimno, troškovi posudbe
Uklju uju se u rashode razdoblja u kojem su nastali
Razvrstavanje troškova na zalihe proizvodnje i na rashode prema odredbama MRS-a 2
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 28
1.3. Bilanca stanja (Balance Sheet)
• Bilanca stanja je ra unovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njenih izvora na odre eni dan (31.12.).
• Imovina promatranog subjekta naziva se aktiva (Assets)• Izvori imovine nazivaju se pasiva• Pasiva se sastoji od obveza (Liabilities) i vlastitog kapitala (Owners
Equity).• Imovina mora uvijek biti jednaka njenim izvorima. Iz toga proizlazi
temeljna ra unovodstvena jednakost:aktiva = pasivaaktiva = vlastiti kapital + obveze
• Idealni iskustveni odnosi pozicija bilance uspjeha izgledaju ovako:
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 29
Slika 3: "Idealni" iskustveni odnosi pozicija bilance stanja i povezanost s bilancom uspjeha
BILANCA NA DAN 31.12.AKTIVA
TEKU A AKTIVA:
NOVAC, POTRAŽIVANJAI OSTALO
OBVEZE:
KRATKORO NEOBVEZE
DUGORO NEOBVEZE
ZALIHE
RA UN D/GPRIHOD (1:1)
DUGOTRAJNAAKTIVA
VLASTITIKAPITAL
ROE = 10%NPM = 5%
25%
50%
25%
50%
25%
50%
25%
50%
PASIVA
•NPM = NETO PROFITNA MARŽA (NETO PROFIT / PRIHOD)
•ROE = POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (NETO PROFIT / VL. KAPITAL)
•KONTROLNA MJERA ODNOSA PRIHODA I IMOVINE = 1 : 1
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 30
MSFI NALAŽU DODATNU KLASIFIKACIJU DUGOTRAJNE IMOVINE
1. DUGOTRAJNA IMOVINA U VLASNIŠTVU SUBJEKTA KOJU ON KORISTI U SVOM
PROCESU
2. DUGOTRAJNA IMOVINA U FINANCIJSKOM NAJMU
3. ULAGANJA U NEKRETNINE (MRS 40) – RADI IZNAJMLJIVANJA I PORASTA
VRIJEDNOSTI
4. DUGOTRAJNA IMOVINA ZA PRODAJU I PREKINUTO POSLOVANJE (MSFI 5)
5. BIOLOŠKA AKTIVA U VEZI S POLJOPRIVREDNIM AKTIVOSTIMA (MRS 41)
6. ULAGANJA U PRIDRUŽENE PRAVNE OSOBE
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 31SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 31
TEMELJNE VEZE IZME U BILANCE USPJEHA I BILANCE STANJA
OSTVARENA DOBIT UVE AVA IMOVINU NA STAVKAMA NOVCA, POTRAŽIVANJA I ZALIHAMA TE VLASTITI KAPITAL NA STRANI PASIVE.
BILANCA USPJEHA
OPIS SVOTA
Prihod od prodaje 1.000
- Troškovi za prodano (600)
Bruto dobit 400
- Troškovi uprave i prodaje (250)
Operativna dobit (EBIT) 150
- Troškovi financiranja (35)
Dobit prije poreza 115
- Porez na dobit (10% na osnovicu) (15)
Neto dobit 100
BILANCA STANJA NA DAN 31.12.
AKTIVA PASIVA
OPIS SVOTA OPIS SVOTA
NOVAC I POTRAŽIVANJA 400 KRATKORO NE OBVEZE 250
ZALIHE 250 DUGORO NE OBVEZE 250
DUGOTRAJNA IMOVINA(SMANJENJE ZA
AMORTIZACIJU 10%)450 VLASTITI KAPITAL +
DOBIT (500 + 100) 600
UKUPNO AKTIVA 1.100 UKUPNO PASIVA 1.100
+ 100
Troš
ak k
amat
a: 2
50x4
%=
10
Troš
ak k
amat
a: 2
50x1
0%=
25
+ 100
+ 50
PRO
DAN
E ZALI
HE
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 32
2. TEMELJNA PODRU JA FINANCIJSKE ANALIZE(NA PRIMJERU TVRTKE “GRADITELJ” d.d.)
I. PROFITABILNOST
II. LIKVIDNOST
III. SOLVENTNOST
IV. AKTIVNOST
V. STVARANJE VRIJEDNOSTI
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 33
BILANCA USPJEHA ZA TVRTKU “GRADITELJ” d.d.(ISKAZ REZULTATA PO AKTIVNOSTIMA)
Red. br. OPIS
SVOTA
2007. 2008.
1. Prihodi od prodaje 1.160.503.764,96 1.232.706.162,75
2. Kapitalizirani vlastiti troškovi 3.439.075,00 2.499.161,57
3. Ostali poslovni prihodi 16.343.175,96 32.531.097,80
4. Poslovni prihodi ukupno (1+2+3) 1.180.286.015,92 1.267.736.422,12
5.Troškovi za prodanoOstali rashodiPoslovni rashodi ukupno
882.145.710,00267.587.099,13
1.149.732.809,13
946.546.000,00287.122.368,73
1.233.668.368,73
6. Operativna dobit (4-5) 30.533.206,79 34.068.053,39
7. Prihodi dobiti od ulaganja 3.965.254,15 7.740.494,64
8. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) (6+7) 34.518.460,94 41.808.548,03
9. Financijski rashodi (kamate i ostalo) 15.159.043,04 18.436.822,19
10. Dobit prije poreza (8-9) 19.359.417,90 23.371.725,84
11. Porez na dobit (20% na osnovicu) 5.283.613,23 6.546.902,29
12. Neto dobit (10-11) 14.075.804,67 16.824.823,55
13. EBITDA 64.560.028,69 75.646.175,53
14. Neto dobit + Amortizacija 44.117.372,42 50.662.451,05
15. Postotak poreza na dobit prije poreza 27,29% 28,01%
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 34
BILANCA STANJA TVRTKE “GRADITELJ” d.d. ZA 2008. GOD. U MENADŽERSKO-RA UNOVODSTVENOM OBLIKU
“GRADITELJ” d.d. – BILANCA NA DAN 31.12.. 2008.
AKTIVA PASIVA
TEKU A IMOVINA
753.127.951
(63,56%)
NOVAC, POTRAŽIVANJA
I OSTALO621.895.160 (52,48%)
ZALIHE131.232.791 (11,08%)
DUGOTRAJNA IMOVINA
431.800.868
(36,44%)
KRATKORO NEOBVEZE
974.564.113(82,24%)
OBVEZE1.111.741.645
(93,82%)
DUGORO NE OBVEZE137.177.532 (11,58%)
KAPITAL I REZERVE73.187.175 (6,18%)
UKUPNO AKTIVA: 1.184.928.820 UKUPNO PASIVA: 1.184.928.820
PRIHOD1.275.476.917
DOBIT16.824.823
PROBLEM
NETO DOBIT
VLASTITI KAPITALROE = =
16.824.823
73.187.175= 22,99 %
NETO PROFIT
PRIHODN.P.M = =
16.824.823
1.275.476.917= 1,3 %
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 35
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
POVRAT NA INVESTIRANO PROFITNA MARŽA
I. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
ROI =DOBIT
INVESTIRANOP.M. =
DOBIT
PRIHOD
TEMELJNI POKAZATELJI
OSLANJANJU SE NA TROŠAK KAPITALA
IZVEDENI POKAZATELJI
OSLANJANJU SE NA ROI I PLAN
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 36SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 36
I/1 OBRASCI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI
(1) PROFITNA MARŽA JE ZNA AJNA MJERA U PLANIRANJU I KALKULIRANJU DOBITI.OP I OBRAZAC ZA IZRA UNAVANJE PROFITNE MARŽE IZGLEDA OVAKO:
PRIHODPROFIT
MARŽAPROFITNA
ME UTIM, POSTOJI VIŠE KATEGORIJA PROFITNE MARŽE KOJE SE KORISTE OVISNO O POTREBI. NAJVAŽNIJE SU SLJEDE E KATEGORIJE:
a) BRUTO PROFITNA MARŽAb) OPERATIVNA PROFITNA MARŽAc) PROFITNA MARŽA PRIJE POREZAd) NETO PROFITNA MARŽA
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 37SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 37
(a) BRUTO PROFITNA MARŽA SE RA UNA PREMA SLIJEDE EM OBRASCU:
PRODAJE OD PRIHODPROFIT BRUTO
MARŽAPROFITNA BRUTO
BRUTO PROFITNU MARŽU U PLANIRANJU I KALKULIRANJU NAJVIŠE KORISTE PODUZE A KOJA SE BAVE TRGOVINOM.
(b) OPERATIVNA PROFITNA MARŽA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI. ONA SE RA UNA PREMA SLIJEDE EM OBRASCU:
PRODAJE OD PRIHOD(EBIT) PROFIT OPERATIVNI
MARŽAPROFITNA OPERATIVNA
34.068.053,39 Graditelj d.d. = --------------------- = 0,0276 ili 2,76%
1.232.706.162,75
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 38SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 38
(c) PROFITNA MARŽA PRIJE POREZA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH AKTIVNOSTI PRIJE OPOREZIVANJA. ZBOG TOGA SE ZA SVEHE ANALIZE MJERI PREMA UKUPNOM PRIHODU A NE SAMO PREMA PRIHODU OD PRODAJE. ME UTIM, ZA SVRHE PLANIRANJA ONA SE RA UNA PREMA PRIHODU OD PRODAJE. PROFITNA MARŽA SE ZA POTREBE ANALIZE RA UNA PREMA SLIJEDE EM OBRASCU:
PRIHOD UKUPNIPOREZA PRIJE PROFIT
POREZA PRIJEMARŽAPROFITNA
(d) NETO PROFITNA MARŽA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH AKTIVNOSTI NAKON OPOREZIVANJA. ZA POTREBE ANALIZE MJERI SE PREMA UKUPNOM PRIHODU A ZA POTREBE PLANIRANJA PREM PRIHODU OD PRODAJE. ONA JE ZNA AJNA PO TOME ŠTO PRIKAZUJE POSTOTAK NETO PROFITA U PRIHODU KOJI OSTAJE NA RASPOLAGANJU PODUZE U. NETO PROFITNA MARŽA ZA POTREBE ANALIZE SE RA UNA OVAKO:
PRIHOD UKUPNIPROFIT NETO
MARŽAPROFITNA NETO
23.371.725,84Graditelj d.d. = ---------------------- = 0,018 ili 1,8%
1.275.476.916,76
16.824.823,55= ----------------------- = 0,013 ili 1,3%
1.275.476.916,76 (Graditelj d.d.)
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 39SUVREMENI MENADŽMENT
S 39
(2) POVRAT NA INVESTIRANO JE MJERA KOJA SE KORISTI ZA:MJERENJE PROFITABILNOSTIPROGNOZIRANJE ZARADEPLANIRANJE I KONTROLU
TEMELJNI OBRAZAC ZA IZRA UNAVANJE POVRATA NA INVESTIRANO (RETURN ON INVESTMENT – ROI) JE:
OINVESTIRANPROFITROI
S OBZIROM NA SVRHU ZA KOJU SE ROI KORISTI UVRŠTAVAJU SE KATEGORIJE PROFITA I KATEGORIJE INVESTIRANOG KOJE MOGU BITI I PRILAGO AVANJE NA RAZLI ITE NA INE.IZ TOGA PROIZLAZE RAZLI ITI OBRASCI ZA RA UNANJE “ROI” OD KOJIH SU TEMELJNI:
a) POVRAT NA VLASTITI KAPITAL(ROE)b) POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (ROCE)c) POVRAT NA INVESTIRANI KAPITAL (ROA)
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 40SUVREMENI MENADŽMENT
40
(a) POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (RETURN ON EQUITY – ROE) JE ZNA AJNA MJERA ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI S ASPEKTA VLASNIKA KAPITALA I TEMELJNA MJERA ZA PLANIRANJE PROFITA. TEMELJNI OBRAZAC ZA IZRA UNAVANJE “ROE” JE:
KAPITAL VLASTITIPROFIT NETOROE
ZA SVRHE PLANIRANJA UVRŠTAVA SE PLANIRANI NETO PROFIT A ZA VLASTITI KAPITAL UVRŠTAVA SE SVOTA VLASTITOG KAPITALA NA KRAJU GODINE KOJI JE ISTODOBNO PO ETNI VLASTITI KAPITAL NA PO ETKU PLANSKE GODINE.
16.824.823= --------------- = 22,99%
73.187.175Graditelj d.d.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 41SUVREMENI MENADŽMENT
41
2KRAJUNA
KAPITAL VLASTITIPO ETKUNA
KAPITAL VLASTITIPROFIT NETOROE
KADA SE “ROE” KORISTI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI PROTEKLOG RAZDOBLJA ONDA SE ZA VLASTITI KAPITAL UOBI AJENO UVRŠTAVA PROSJE NI VLASTITI KAPITAL KOJI SE RA UNA KAO ZBROJ VLASTITOG KAPITALA NA PO ETKU RAZDOBLJA I NA KRAJU RAZDOBLJA PODIJELJEN SA 2. PREMA TOME VRIJEDI SLIJEDE I OBRAZAC:
AKO POSTOJE POVLAŠTENE DIONICE I POVLAŠTENE DIVIDENDE A ŽELI SE IZRA UNATI POVRAT NA OBI NE DIONICE ONDA SE “ROE” RA UNA OVAKO:
DIONICA HPOVLAŠTENI BEZKAPITAL VLASTITI PROSJE NI
DIVIDENDE POVLAŠTENE-PROFIT NETOROE
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 42SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 42
(b) POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (RETURN ON CAPITAL EMPLOYED –ROCE)ROCE SE, TAKO ER, RA UNA NA RAZLI ITE NA INE OVISNO O NAMJENI. ZA POTREBE MJERENJA PROFITABILNOSTI U ODNOS SE STAVLJA NETO ZARADA OD KORIŠTENOG DUGORO NOG VLASTITOG I TU EG KAPITALA.ZARADA JE U TOM SLU AJU JEDNAKA ZBROJU NETO DOBITI I RASHODA ZA KAMATE PLA ENIH KREDITORIMA I INVESTITORIMA. RASHODI ZA KAMATE DOVODE SE NA ISTU RAZINU VRIJEDNOSTI S NETO PROFITOM TAKO DA SE UMANJE ZA POREZNU STOPU. PRI TOME SE KORISTI OBRAZAC:
kamata x (1-porezna stopa)ODNOSNO PRI POREZNOJ STOPI OD 10%
kamata x (1-0,1) ilikamata x 0,9
DRUGIM RIJE IMA KADA BI SE KAMATA PRETVORILA U DOBIT (PROFIT) OSTALO BI 90% NJENE VRIJEDNOSTI JER BI 10% BILO ODBIJENO ZA POREZ NA DOBIT (PROFIT).
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 43SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 43
U TOM SLU AJU OBRAZAC ZA RA UNANJE ROCE IZGLEDA OVAKO:
OBVEZE DUGORO NE KAPITAL VLASTITISTOPA)POREZNA -(1 KAMATE PROFIT NETO
(ROCE)KAPITAL
KORIŠTENINA POVRAT
ILI:NETO PROFIT + KAMATE (1 – 0,1)
ROCE = ----------------------------------------------------VLASTITI KAPITAL + DUGORO NE OBVEZE
ME UTIM, TAKAV NA IN IZRA UNAVANJA ROCE NIJE PRIKLADAN ZA SVRHE PLANIRANJA. U SVRHU PLANIRANJA KORISTI SE SLIJEDE I OBRAZAC:
OBVEZE DUGORO NE KAPITAL VLASTITI(EBIT) PROFIT OPERATIVNIROCE
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 44SUVREMENI MENADŽMENT
(c) POVRAT NA INVESTIRANI KAPITAL ODNOSNO POVRAT NA AKTIVU(RETURN ON ASSETS – ROA) JE MJERA PROFITABILNOSTI JEDNAKO ZNA AJNA ZA MJERENJE I PLANIRANJE REZULTATA. ZA IZRA UNAVANJE ROA TAKO ER SE KORISTE RAZLI ITI OBRASCI KAO ŠTO SU:
)(PROSJE NAAKTIVA STOPA)POREZNA -(1 KAMATE PROFIT NETO
(ROA)AKTIVUNA
POVRAT
VRLO ESTO SE KORISTI I SLIJEDE I OBRAZAC:
)(PROSJE NAAKTIVA PROFIT OPERATIVNIROA
PROSJE NO KORIŠTENA AKTIVA RA UNA SE KAO:
2KRAJU
NAAKTIVA PO ETKU
NAAKTIVA
AKTIVAPROSJE NA
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 45SUVREMENI MENADŽMENT
I/2. PROBLEMI IZBORA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI
NA PRVI POGLED SVI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI DOIMAJU SE JASNIMA I UPOTREBLJIVIMA.ME UTIM U SITUACIJAMA KADA ODNOSI STAVKI U BILANCI I RA UNU DOBITI/GUBITKA POSTANU NESTANDARDNI I KADA SE ZAHTIJEVA VE A PRECIZNOST MJERENJA NA POVRŠINU ISPLIVAJU SVE NESAVRŠENOSTI TIH POKAZATELJA I MNOGE TEŠKO E MJERENJA PROFITABILNOSTI.ONDJE E BITI ISTAKNUTI NAJVAŽNIJI PROBLEMI MJERENJA PROFITABILNOSTI I TO:
a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITIb) USPOREDBA PROFITNE MARŽE S RAZLI ITIM DJELATNOSTIMA I
PROFITNE MARŽE S POVRATOM NA INVESTIRANOc) MJERENJE REZULTATA PO SEGMENTIMAd) POSTOJANJE DOBITI OD MANJINSKOG INTERESAe) POTREBA PRILAGO AVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVEf) MJERENJE PROFITABILNOSTI U SLU AJU REVALORIZACIJE
IMOVINE
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 46SUVREMENI MENADŽMENT
(a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITI
U PRAKSI SE POJAVLJUJU SITUACIJE KADA JE AKTIVNOST PODUZE A OSLONJENA NA INTELEKTUALNOM KAPITALU I NA IZNAJMLJENOJ IMOVINI KOJI NISU UKLJU ENI U BILANCU. U TAKVIM SLU AJEVIMA PRIHOD VIŠESTRUKO (I DO DESET PUTA) PREKORA UJE IMOVINU A DOBIT U ODNOSU NA VLASTITI KAPITAL POKAZUJE ENORMNE STOPE POVRATA.
TO SE DOGA A SKORO U SVIM DJELATNOSTIMA INTELEKTUALNIH USLUGA. U TAKVIM SITUACIJAMA MJERENJE PROFITABILNOSTI KLASI NIM POKAZATELJIMA POVRATA NA VLASTITI KAPITAL POSTAJE SKORO NEUPOTREBLJIVO.
TADA SE PROFITABILNOST MJERI POKAZATELJIMA PROFITNE MARŽE A AKTIVNOST PODUZE A MJERENA PRIHODOM ILI DODANOM VRIJEDNOŠ U ZAMJENJUJE IMOVINU.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 47SUVREMENI MENADŽMENT
(b) USPOREDBA PROFITNE MARŽE U RAZLI ITIM DJELATNOSTIMA I PROFITNE MARŽE S POVRATOM NA
INVESTIRANO
PROFITNA MARŽA JE USPOREDIVA SAMO IZME U PODUZE A ISTE DJELATNOSTI.
NAIME PROFITNA MARŽA VARIRA PO DJELATNOSTIMA AKO JE POZITIVNA OD 0,1 DO 20% I VIŠE A DA JE PRI TOME KOD NISKIH PROFITNIH MARŽI POVRAT NA INVESTIRANO VISOK.
TO ZNA I DA PROFITNU MARŽU TREBA MJERITI I PLANIRATI OVISNO O KONKRETNOJ DJELATNOSTI I SVAKOJ POJEDINA NOJ SITUACIJI.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 48SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 48
(c) POTREBA PRILAGO AVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVE
PRILAGO AVANJE ZA POJEDINE STAVKE NEMATERIJALNE (NEDODIRLJIVE) IMOVINE UOBI AJENO JE KADA SE RA UNAJU KLASI NI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I USPJEŠNOSTI OP ENITO.
NAJ EŠ A PRILAGODBA JE UMANJENJE AKTIVE ZA REVALORIZIRANI DIO AKTIVE NA FER VRIJEDNOST. ISTODOBNO SE I PASIVA UMANJUJE ZA REVALORIZACIJSKE REZERVE.
KADA SE RA UNA POVRAT NA IMOVINU, VRLO ESTO SE IZ KONSOLIDIRANIH IZVJEŠTAJA UKLANJA I GOODWILL KOJI JE REZULTAT POSLOVNIH SPAJANJA.
U INTERESNIM IZRA UNIMA PROFITABILNOSTI, POSEBNO KADA SE RA UNA PROFITABILNOST SEGMENATA AKTIVA SE ESTO UMANJUJE ZA NEPRODUKTIVNE STAVKE. TO JE IMOVINA KOJA SE NE KORISTI KAO ŠTO JE POSTROJENJE U IZGRADNJI ILI NEPRODUKTIVNO (NEKORIŠTENO) ZEMLJIŠTE.
KOD PRECIZNIJEG IZRA UNAVANJA POVRATA NA KORIŠTENI KAPITAL, STAVKE DUGORO NIH OBVEZA KOJE SU PRENESENE NA KRATKORO NE OBVEZE, DODAJU SE PONOVO DUGORO NIM OBVEZAMA.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 49
(f) KOREKCIJA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI U SLU AJU PRIMJENE REVALORIZACIJE IMOVINE NA FER VRIJEDNOST
PROFITNA MARŽA =
PRIHODDOBIT ZADRŽANUNA PRENESENE
REZERVE CIJSKEREVALORIZA DOBIT
REZERVECIJSKEREVALORIZA SVE - KAPITAL VLASTITI
DOBIT ZADRŽANUNA PRENESENEREZERVE CIJSKEREVALORIZA DOBIT NETO
(ROE) KAPITALVLASTITINA POVRAT
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 50
II. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI
Ispitivanje solventnosti poslovnih partnera u trajnom je fokusu svih poslovnih subjekata koji o ekuju naplatu svojih potraživanja ili povrat posu enog novca.
Taj interes op enito raste u razdobljima insolventnosti, recesija i kriza. Iako ispitivanje solventnosti ima dugu povijest to podru je nije dovoljno razjašnjeno.
Razli iti autori razli ito definiraju solventnost i pokazatelje solventnosti. esto nije napravljena ni jasna distinkcija izme u solventnosti i likvidnosti pa se ponekad ti pojmovi miješaju. Zbog toga e se ovdje pokušati barem donekle razjasniti relevantni pojmovi i pokazatelji.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 51
2. Što je solventnost a što likvidnost?
U širem smislu, solventnost (solvency) se može definirati kao sposobnost pla anja svih dugova.
Neki autori isti u da je solventnost sposobnost pokri a dugoro nih obveza. Pravilnije bi bilo re i da je solventnost sposobnost pokri a obveza na dugi rok.
Pri takvoj definiciji, pojedini pokazatelji i mjere solventnosti uklju uju i pokri e teku ih a ne samo dugoro nih obveza.
Precizniji pojam likvidnost (liquidity) može se re i da je to sposobnost pokri a kratkoro nih obveza tj. sposobnost teku eg pla anja.
esto se za likvidnost kaže da je to kratkoro na solventnost (short-term solvency). Zbog toga i dolazi do zamjene termina likvidnost i solventnost smatraju i da solventnost pokriva oba pojma. U svakom slu aju, likvidnost i solventnost su usko povezani pojmovi. Zbog toga je kod ispitivanja solventnosti uputno ispitati i likvidnost kako bi slika bila potpunija.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 52
3. Financijski izvještaji kao podloga za objašnjavanje pokazatelja solventnosti i likvidnosti
Prigodom objašnjavanja pokazatelja likvidnosti i solventnosti uputno je koristiti prakti ne podatke iz financijskih izvještaja kako bi objašnjenja bila jasnija. Za analizu likvidnosti neophodno je prilagoditi ra un dobiti i gubitka na model koji prikazuje troškove za prodano jer postoje i izvještaj financijskog ra unovodstva nije prikladan za takvu analizu. Na žalost, ni jedan ni drugi izvještaj ra una dobiti ne daju potpuno precizne podatke za detaljnu analizu.
Za izra un pokazatelja solventnosti i likvidnosti odabrani su izvještaji jedne proizvodne kompanije. To su slijede i izvještaji.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 53
Ra un dobiti i gubitka kompanije „X“
OPISGODINA/SVOTA ('000‘) kn
2007. 2008.Prihod od prodaje 977.226 1.162.850Troškovi za prodano (730.434) (870.644)Bruto dobit 246.792 292.206Troškovi uprave i prodaje (182.608) (217.662)Operativna dobit 64.184 74.544Financijski prihodi:Pozitivne te ajne razlike 4.346 10.240Kamate 1.988 2.724Financijski rashodiNegativne te ajne razlike (5.878) (15.982)Rashodi kamata (6.112) (6.988)Dobit prije poreza 58.528 64.538Porez na dobit (13.038) (4.206)Neto dobit 45.490 60.332Amortizacija i deprecijacija 15.069 14.277
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 54
BILANCA STANJA KOMPANIJE „X“ (''000'' kn)Pozicija 2006. 2007. 2008.
AKTIVA
A) Potraživanja za upisani a ne upla eni kapital
B) Dugotrajna imovina 142.348 127.910 156.828
Nematerijalna imovina 406 2.648 1.422
Materijalna imovina 137.062 120.336 150.480
Financijska imovina 4.880 4.926 4.926
Potraživanja 0 0 0
C) Kratkotrajna imovina 371.720 499.936 596.818
Zalihe 156.680 226.320 328.918
Potraživanja od kupaca 150.820 205.226 217.148
Financijska imovina 10.000 0 0
Novac na ra unu i blagajni 37.750 48.124 14.364
D) Pla eni troškovi budu eg razdoblja inedospjeli prihod
72 148 1.100
E) Gubitak iznad visine kapitala 0 0 0
UKUPNO AKTIVA 514.140 627.994 754.746
PASIVA
A) Kapital i rezerve 172.920 201.094 236.740
Upisani kapital 76.684 76.684 76.684
Rezerve i zadržana dobit 63.836 78.920 99.724
Dobit (gubitak) teku e godine 32.400 45.490 60.332
B) Manjinski interesi 0 0 0
C) Dugoro na rezerviranja 38.458 99.526 127.344
D) Dugoro ne obveze 50.066 33.402 27.832
E) Kratkoro ne obveze 221.830 242.538 310.422
Obveze prema dobavlja ima 105.804 186.370 220.152
Kratkoro ne financijske obveze 96.764 31.646 70.904
Ostale kratkoro ne obveze 19.262 24.522 19.366
F) Odgo eno pla anje troškova i prihodbudu eg razdoblja
30.866 51.434 52.408
UKUPNO PASIVA 514.140 627.994 754.746
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 55
Izvještaj o nov anom toku kompanije „X“ (''000'')Pozicija 2007 2008
A) Neto nov ani tok od poslovnih aktivnosti 149.841 36.917Dobitak (gubitak) neto 45.490 60.332Amortizacija i deprecijacija 30.138 28.554Pove anje (-) / Smanjenje (+) zaliha (69.640) (102.598)Pove anje (-) / Smanjenje (+) potraživanja od kupaca (54.406) (11.922)Pove anje (-) / Smanjenje (+) ostalih kratk. potraživanja (3.796) (16.122)Pove anje (-) / Smanjenje (+) pla enih tr. budu eg razd. (76) (952)Pove anje (+) / Smanjenje (-) obveza prema dobavlja ima 80.566 33.782Pove anje (+) / Smanjenje (-) rezerviranja 61.068 27.818Pove anje (+) / Smanjenje (-) odgo enog pla anja troškova 20.568 974Pove anje (+) / Smanjenje (-) kratk. financijske imovine 10.000 0Pove anje / Smanjenje ostalih stavki 29.929 17.051
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 56
4. Strukturni pokazatelji solventnosti
Po etno ispitivanje solventnosti izvodi se pomo u strukturnih pokazatelja. Oni pokazuju odnose izme u klju nih pozicija bilance. Kontrolne mjere tih pokazatelja temelje se na iskustvenim odnosima i logi kim prosudbama.
Odnose me u pozicijama bilance promatrane kompanije za 2008. godinu prikazuje slijede a slika:
Bilanca kompanija „X“ na dan 31.12.2008.AKTIVA PASIVA
KRATKOTRAJNA IMOVINA: 597.918
(79,22 %)
NOVAC I POTRAŽIVANJA
269.00035,64%
KRATKORO NE OBVEZE: 362.830(48,07%) OBVEZE
518.006 (68,63%)
ZALIHE 328.918 43,58%
DUGORO NE OBVEZE 27.832
(20,56%)KAPITAL I REZERVE
236.740 31,37%DUGOTRAJNA IMOVINA 156.828 20,78%
UKUPNO AKTIVA: 754.746 UKUPNO PASIVA: 754.746
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 57
a) Stupanj zaduženosti
Kontrolna mjera stupnja zaduženosti iznosi 50%. Krajnja granica tolerancije prema iskustvenim pokazateljima iznosi maksimalno 70%. Nakon toga se smatra da je kompanija prekomjerno zadužena. To zna i da se kompanija „X“ u 2008. godini približila granici tolerancije mjerene stupnjem zaduženosti.
68,63% 746.754006.518
Aktivaobveze Ukupneizaduženost Stupanj
Slide 58
b) Koeficijent financijske stabilnostiKoeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja (I) mjeri se odnosom dugoro nih izvora i dugotrajne imovine. Taj koeficijent mora biti ve i od 1 kako nebi došlo do financiranja dugotrajne imovine iz kretkoro nih izvora. Kontrolna mjera je 1,5.
1,69
imovina Dugotrajnaobveze Dugoro ne rezerve i Kapital
(I)istabilnostefinancijsktKoeficijen
828.156832.27740.236
Koeficijent financijske stabilnosti I koji iznosi 1,69 pokazuje da je dugotrajna imovina dobropokrivena dugoro nim izvorima i da ne postoji opasnost od trenuta ne insolventnosti.
Slide 59
c) Koeficijent financijske stabilnosti II
Koeficijent financijske stabilnosti II predstavlja rigorozniju mjeru financijske stabilnosti. Naime, on zahtjeva da i zalihe budu pokrivene dugoro nim izvorima. To je osiguranje u slu aju da iz bilo kojeg razloga do e do zastoja u prodaji zaliha. Kontrolna mjera ovog koeficijenta je 1.
Koeficijent financijske stabilnosti II u iznosu od 0,545 pokazuje da e kompanija brzo do i u financijsketeško e ako do e do ozbiljnijeg zastoja u prodaji zaliha. Rješenje je mogu e dugoro nim zaduživanjem.
0,545 485.746264.572
Zalihe imovina Dugotrajnaobveze Dugoro ne rezerve i Kapital
(II)istabilnostefinancijsktKoeficijen
918.328828.156832.27740.236
Slide 60
d) Odnos ukupnih obveza i glavnice
Odnos ukupnih obveza i glavnice (kapital i rezerve) je ina ica stupnja zaduženosti. On ne predstavlja novu informaciju nego stupanj zaduženosti interpretira na drugi na in. Kontrolna mjera ovog odnosa je 1.
Odnos ukupnih obveza i glavnice u iznosu od 2,19 pokazuje da obveze više od dva puta prekora ujukapital i rezerve što zna i da je rije o gornjoj granici zaduženosti.
19,2740.236006.518
rezerve i Kapitalobveze Ukupne
glavnicei obveza
ukupnih Odnos
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 61
e) Odnos dugoro nih obveza i glavnice
Odnos dugoro nih obveza i glavnice predstavlja novu informaciju o solventnosti. Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 50% ili 0,5 a gornja granica tolerancije je 1.
Odnos dugoro nih obveza i glavnice u iznosu od 0,12 pokazuje da solventnost s ovog aspekta nijeugrožena te da je mogu e zna ajno dodatno dugoro no zaduživanje.To ne mora utjecati na pove anje stupnja zaduženosti jer je mogu e kratkoro ne obveze djelomi nozamijeniti dugoro nim.
Odnos dugoro nihobveza i glavnice
Dugoro ne obveze Vlasni ki kapital
27.832236.740 === 0,12
Slide 62
5. Dinami ki pokazatelji solventnosti
Dinami ki pokazatelji solventnosti povezuju rezultate poslovanja i strukturu bilance. To su kompleksniji pokazatelji od strukturnih pokazatelja i za sada ih nema mnogo. Ovdje su odabrani samo oni koji su jednostavni za prakti nu uporabu.
Slide 63
a) Financijska snaga
Pokazatelj financijske snage (ex4) konstruiran je pri izradi BEX indeksa (Autori: Vinko Belak i Željana Aljinovi Bara ). Taj pokazatelj je znanstveno potvr en empirijskom analizom na podacima iz financijskih izvještaja kompanija na hrvatskom tržištu kapitala.
Financijska snaga se ra una pomo u slijede eg obrasca:
obveze Ukupneija)Deprecijac jaAmortizaci (Dobit 5
(2008)(ex snaga
aFinancijsk
4 )
Grani na mjera ex4=1ex4 ve i od 1 je boljiex4 manji od 1 a ve i od 0 je lošijiex4 negativan = ugrožena egzistencija
Slide 64
Financijska snaga promatrane kompanije je nešto ispod grani ne mjere od 1 za 2008. godinu. Dinami ka kretanja financijske snage može se dobiti usporedbom prema prethodnoj godini.
Usporedbom pokazatelja financijske snage za 2008. godinu u odnosu na financijsku snagu u 2007. godini vidi se da je financijska snaga u porastu. Taj rezultat je postignut zahvaljuju i pove anju dobiti od 32,6%.
0,72 518.006
(ex snaga
aFinancijsk
4
)277.14332.50(5)
0,65
426.900
(2007)(ex snaga
aFinancijsk
4)069.15490.40(5)
Slide 65
b) Odnos pokri a kamata
Odnos pokri a kamata je zna ajan pokazatelj za kreditore. On se ra una prema slijede em obrascu:
Taj odnos nema neku op u kontrolnu mjeru. Smatra se da ve i odnos zna i ve e mogu nosti zaduživanja. Za 2008. godinu odnos pokri a kamata iznosi:
kamata Troškovidobit Operativna
kamatapokri aOdnos
67,106.988
74.544
kamatapokri aOdnos
Kao što se može vidjeti, odnos pokri a kamata koji iznosi 10,67 puta vrlo je visok. Time jepotvr ena ranija tvrdnja da je mogu e dodatno dugoro no zaduživanje kompanije što ukazuje nadobru solventnost u dužem razdoblju.
Slide 66
c) Indeks financijske poluge (Financial Leverage Indeks)
Indeks financijske poluge se ra una prema slijede em obrascu:
Ako je indeks financijske poluge ve i od 1 to sugerira povoljan efekt poluge. Drugim rije ima, to zna ida se isplati poslovati posu enim novcem.Isto tako, to zna i da se isplati pove avati aktivnost pomo u posu enog novca. Indeks financijskepoluge manji od 1 sugerira nepovoljan efekt financijske poluge.
(ROA)aktivu naPovrat (ROE) kapital vlasni kinaPovrat
polugeefinancijsk
Indeks
kapital vlasni kiProsje nidividende Povlaštene -dobit Neto
(ROE) kapitalvlasni ki
naPovrat
aktiva Prosje naporezastopa-1kamata Troškovi -dobit Neto
(ROA)aktivu
naPovrat
Slide 67
Izra un indeksa financijske poluge za 2008. godinu:
Indeks financijske poluge od 2,896 sugerira da je efekt poluge vrlo povoljan.
27,6% ili 236.740201.094
60.332ROE 276,0
2
9,53% ili 0,86.98860.332ROA 0953,0
2746.754994.627
2,8969,53%27,6%
ROAROE
polugeefinancijsk
Indeks
Slide 68Slide 68
6. Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomažu u procjeni solventnosti
Obrambeni interval pokazuje koliko dana kompanija može preživjeti s njenom sadašnjom razinom aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje ili iz drugih izvora. To zna i da što je ve i broj dana obrambenog intervala, to je kompanija financijski otpornija na krize. Ovaj pokazatelj nema op u kontrolnu mjeru nego se promatra u usporedbi s prethodnim razdobljem ili drugim kompanijama u okviru iste djelatnosti.Obrambeni interval se ra una prema slijede em obrascu:
a) Obrambeni interval (Defensive Interval)
Obrambeni interval
Teku a aktiva - ZaliheProsje na dnevna gotovina
iz operativnih aktivnosti
=
Prihodod
prodaje
Potraživanja od kupacana kraju
protekle godine
Potraživanja od kupacana kraju
teku e godineProsje na dnevna gotovinaiz operativnih aktivnosti
365
+ -
=
Slide 69
Obrambeni interval za 2008. godinu iznosi:
Kao što se može vidjeti, obrambeni interval u 2008. godini se smanjio u odnosu na 2007. godinu i tosa 108,28 dana na 85,31 dan. Razlog tome je nagli porast zaliha od 45,3% što ukazuje na slabljenjefinancijskog položaja do kojeg je došlo uslijed nastale recesije na tržištu.
dana 1.150.928269.000
2008interval
Obrambeni
31,85
365
365148.217226.205850.162.1
918.328918.597
Obrambeni interval za 2007. godinu iznosi:
dana 922.820273.764
2007interval
Obrambeni
28,108
365
365226.205820.150226.977
320.226084.500
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 70
b) Operativni ciklus (Operating Cycle)
Operativni ciklus pokazuje vrijeme izraženo u danima od nabave zaliha do unov enja potraživanja. Manji broj dana operativnog ciklusa zna i ve u efikasnost. Operativni ciklus se ra una prema slijede em obrascu:
novacu japotraživan
apretvaranj Dani
japotraživanu zaliha
apretvaranj Dani
ciklusOperativni
365prodano za Troškovi
2kraju
na Zalihepo etku
na Zalihe
japotraživanu zaliha
apretvaranj Dani
dana 870.644277.619
870.6442
2008 japotraživanu zaliha
apretvaranj Dani
39,116365
365
320.226918.328
dana 730.434191.500
730.4342
2007 japotraživanu zaliha
apretvaranj Dani
69,95365
365
320.226680.156
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 71
Kao što se može vidjeti, operativni ciklus se pove ao u 2008. godini u odnosu na prethodnugodinu. Problem nije u unov enju potraživanja nego u sporijoj prodaji zaliha.
365prodaje od Prihod
2kraju na kupaca
od jaPotraživanpo etku na kupaca
od jaPotraživan
novacu japotraživan
apretvaranj Dani
dana 1.162.850211.187
1.162.8502
2008 novacu japotraživan
apretvaranj Dani
29,66365
365
226.205148.217
dana 977.226178.023
977.2262
2007 novacu japotraživan
apretvaranj Dani
49,66365
365
226.205820.150
68,18229,6639,1162008
ciklusOperativni
18,16249,6669,952007
ciklusOperativni
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 72
c) Nov ani ciklus (Cash Cycle)
Nov ani ciklus pokazuje odnos unov enja zaliha i pla anja obveza prema dobavlja ima. On se ra una prema slijede em obrascu:
dobavlja apla anja Dani
novacu japotraživan
apretvaranj Dani
japotraživanu zaliha
apretvaranj Dani
ciklusNov ani
365prodano za Troškovi
2kraju na
Dobavlja ipo etku na
Dobavlja i
dobavlja apla anja
Dani
dana 870.644203.261
870.6442
2008dobavlja a
pla anja Dani
21,85365
365
152.220370.187
dana 730.434146.087
730.4342
2007dobavlja a
pla anja Dani
0,73365
365
370.186804.105
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 73
Pozitivan broj dana nov anog ciklusa zna i da kompanija mora platiti svoje obveze prije nego dobijenovac od svojih kupaca. Ve i broj dana nov anog ciklusa smanjuje financijsku snagu kompanije. Akobi operativni ciklus bio kra i od dana pla anja, rezultat bi bio s negativnim predznakom i to bi bilobolje za kompaniju jer bi novac dobivala od kupaca prije nego pla a dobavlja ima.
U našim uvjetima pla anja ovaj pokazatelj treba uzeti s velikom rezervom jer naše kompanije vrloesto otežu pla anja bez posljedica koje postoje u zemljama sa strožim sankcijama za nepla anje
obveza.
dana2008ciklus
Nov ani47,9721,8529,6639,116
dana 2007ciklus
Nov ani18,8900,7349,6669,95
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 74
d) Indeks likvidnosti (Liquidity Index)
Indeks likvidnosti pokazuje likvidonosni potencijal kompanije. On se ra una na temelju odnosa broja dana potrebnih da se preostale zalihe pretvore u potraživanja a preostala potraživanja u novac uklju ivo i raspoloživu gotovinu.
Indeks likvidnosti se ra una prema slijede em obrascu:
dana ab ilikvidnost Indeks 90,132
430.560480.481.74
2008 god. Svota (''000'')Dani
pretvaranja u gotovinu
Umnožak
Gotovina 14.364 - -Potraživanja od kupaca na kraju 217.148 66,29 14.394.740Zalihe na kraju 328.918 182,68 60.086.740Ukupno (a) 560.430 (b) 74.481.480
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 75
Indeks likvidnosti nema neku op u kontrolnu mjeru. Likvidnost je op enito bolja što jeindeks mjeren danima manji. Zbog toga se indeks likvidnosti koristi za usporedbe sproteklim razdobljem ili s kompanijama u istoj djelatnosti. U promatranom slu aju došlo jedo pogoršanja likvidnosti u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu.
dana ab ilikvidnost Indeks 96,104
670.479053.350.50
2007 god. Svota (''000'')Dani
pretvaranja u gotovinu
Umnožak
Gotovina 48.124 - -Potraživanja od kupaca na kraju 205.226 66,49 13.645.476Zalihe na kraju 226.320 162,18 36.704.577Ukupno (a) 479.670 (b) 50.350.053
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 76
IV. POKAZATELJI AKTIVNOSTI
(IMOVINA)AKTIVA PRIHOD
AKTIVEOBRTAJA
TKOEFICIJEN1. [kontrolna mjera = 1 : 1]
Vjerojatnidobici
Mogu idobici igubici
Vjerojatnigubici
PRIHOD (1:1)
0,7
AKTIVA
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 77
RAZDOBLJAPROTEKLOG PRIHODRAZDOBLJA
(BUDU EG)TEKU EG PRIHOD
RAZDOBLJAPROTEKLOG
I TEKU EGPRIHODA ODNOS
RAZDOBLJA PROTEKLOG EPROIZVODNJKOLI INA
RAZDOBLJA (BUDU EG)TEKU EG EPROIZVODNJKOLI INA
STIPROIZVODNOODNOS
2.
Slide 78AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 78
Procjena uspješnosti korištenja imovine pomo u koeficijenta obrtaja
Stupanj uspješnosti korištenja imovine procjenjuje se pomo u koeficijenta obrtaja imovine (asset turnover) koji se ra una ovako:
Koeficijent obrtaja imovine pokazuje stupanj korištenja imovine u stvaranju prihoda. Ve i koeficijent obrtaja una i da tvrtka bilje koristi svoje kapacitete.
Iako koeficijent obrtaja imovine nije usporediv za razli ite djelatnosti, usporedba unutar iste djelatnosti dobro oslikava uspješnost korištenja imovine. Ako tvrtka uspije pove ati koeficijent obrtaja imovine ukupni poslovni rezultati i struktura bilance e se poboljšati.
U tom procesu zna ajno je otkriti na koji na in je mogu e pove ati koeficijent obrtaja imovine.
Da bi se olakšale procjene ostvarenih rezultata korištenja imovine i prognoze budu eg kretanja profitabilnosti , potrebno je analizirati tipi ne situacije koje se pojavljuju u praksi.
Koeficijent obrtaja imivnePrihod od prodaje
Aktiva=
Slide 79AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 79
Prva tipi na situacija: prihod raste – imovine se drži konstantnomTa situacija je vidljiva iz slijede eg primjera:
Ova situacija zna i da se kvaliteta aktivnosti poboljšava i uz uvjet dobrog upravljanja troškovima mogu se ekivati bolji poslovni rezultati u budu nosti.
Jednaki efekti mogu se o ekivati i u situaciji ked se aktiva pove ava ali prihod raste brže što prikazuje slijede a slika:
Da bi se postigli ovakvi u inci potrebno je poboljšati poslovnu izvrsnost u mnogim dimenzijama.
OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 120.000 140.000 160.000AKTIVA 100.000 100.000 100.000 100.000KOEFICIJENT OBRTAJA
1,0 1,2 1,4 1,6
OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 120.000 140.000 160.000AKTIVA 100.000 105.000 110.000 115.000KOEFICIJENT OBRTAJA
1,0 1,14 1,27 1,39
Slide 80AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 80
Droga tipi na situacija: prihod je konstantan – imovina se smanjujeTa stuacija je vidljiva iz slijede eg primjera:
Ova situacija se pojavljuje kad se tvrtka rješava neaktivnih kapacita koji su je optere ivali troškovima amortizacije i drugim obvezuju im troškovima ili ak aktivnih kapaciteta ije troškove ne može podnijeti zbog pada prihoda.
Procjena budu ih rezultata puno je teža u ovom slu aju jer kontrakcija kapaciteta može imati pozitivne efekte ako se tvrtka rješava nepotrebnih kapaciteta ali i negativne efekte ako je na prodaju imovine prisiljena zbog pada prihoda ili zbog nelikvidnosti.
Negativni efekti se mogu pojaviti i u slu aju kad tvrtka smanjuje imovinu ali nedovoljno brzo uklanja ostale fiksne troškove.
OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 100.000 100.000 100.000AKTIVA 100.000 90.000 80.000 70.000KOEFICIJENT OBRTAJA
1,0 1,11 1,25 1,42
Slide 81AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 81
Tre a tipi na situacija: prihod je konstantan – imovina se pove avaTa stuacija je vidljiva iz slijede eg primjera:
Ova situacija se pojavljuje kad dolazi do ulaganja u nove kapacitete koji e rezultate dati tek u budu nosti kroz pove ani prihod i relativno smanjenje udjela troškova u prihodu.
Ako se pove anje prihoda ne ostvaruje, ovo može biti opasna situacija jer e do i do pada profitabilnosti.
Ako su ovakva kretanja posljedica situacije da tvrtka treba sve ve u imovinu za održavanje jednakog prihoda onda se mogu o ekivati sve lošiji rezultati u budu nosti.
OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 100.000 100.000 100.000AKTIVA 100.000 105.000 110.000 115.000KOEFICIJENT OBRTAJA
1,0 0,95 0,91 0,87
Slide 82AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 82
etvrta tipi na situacija: prihod raste – imovina raste brže
Ta stuacija je vidljiva iz slijede eg primjera:
U ovoj situaciji treba biti oprezan u procjenama budu ih rezultata. U prosjeku gledano, pove anje aktive ima utjecaja na pove anje prihoda, ali nešto sporijom dinamikom. To može zna iti da e u budu nosti, ak i ako se pove anje aktive uspori ili zaustavi, prihod nastaviti rasti. Me utim, za takvu ocjenu trebala bi postojati konjuktura u djelatnosti ili proboj tvrtke na nova tržišta. U protivnom, brže pove anje aktive osd prihoda imat e za posljedicu lošije rezultate.
OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4
PRIHOD 100.000 110.000 120.000 130.000AKTIVA 100.000 120.000 140.000 160.000KOEFICIJENT OBRTAJA
1,0 0,92 0,86 0,81
1.8. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI NAKON REVALORIZACIJE IMOVINE
1.8.1. UvodU razdobljima kada do e do zna ajnijih promjena vrijednosti imovine kojom tvrtke posluju, ra unovodstveni standardi
(HSFI i MSFI) zahtijevaju ili omogu avaju primjenu razli itih modela revalorizacije imovine na fer vrijednost. Revalorizacija imovine na fer vrijednost je za neke vrste financijske imovine, na primjer, obvezuju a, a za neke vrste imovine (kao što je dugotrajna materijalna imovina) predstavlja dopušteni postupak koji tvrtke mogu i ne moraju poduzeti. Pored toga, modeli revalorizacije i naknadnih priznavanja realiziranih revalorizacijskih dobitaka ili gubitaka nisu isti za sve vrste imovine.
Za financijsku imovinu “kroz dobit i gubitak” rezltati revalorizacije se unose izravno u poslovne rezultate odnosno u dobit ili gubitak.
Gubici od umanjenja vrijednosti imovine smatraju se realiziranima i priznaju se u rashode ak i onda kad se imovina nije prestala priznavati.
Promjene fer vrijednosti financijske imovine “raspoložive za prodaju” (osim gubitka od umanjenja) unose se u kapital tj. u revalorizacijske rezerve i izvještavaju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti iako se tu radi o nerealiziranim dobicima i gubicima. Naknadno, nekon realizacije tih rezervi provodi se “reklasifikacijska usklada” kod ega se dobici ili gubici unose u dobit ili gubitak a ostala sveobuhvatna dobit se ispravlja.
Kod dugotrajne materijalne imovine (nekretnine, postrojenja i oprema), model revalorizacije je druk iji. Pove anje fer vrijednosti te imovine unosi se u kapital tj. u revalorizacijske rezerve i izvještava u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i to, kod obveznika primjene MSFI u posebnom dijelu izvještaja a kod obveznika HSFI u bilješkama. No, naknadna realizacija revalorizacijskih dobitaka više se ne vra a u ra un dobiti i gubitka nego se (nakon oporezivanja) prenosi izravno u zadržanu dobit. Budu i da model revalorizacije dugotrajne materijalne imovine izaziva najviše problema i kontraverzi on e u nastavku biti predmet analize.
83
1.8.2. Definiranje problema
Nakon revalorizacije dugotrajne materijalne imovine dolazi do zna ajnih razlika u iskazivanju bilan nih pozicija i pozicija u ra unu dobitka i gubitka u odnosu na tvrtke koje nisu primjenile revalorizaciju. Pri tome se pojavljuje nekoliko zna ajnih pitanja koja zahtijevaju odgovore.
Prvo pitanje koje izaziva konraverze je što je “pravi” poslovni rezultat nakon realizacije revalorizacijskih dobitaka. Naime, u tom slu aju rashodi se pove avaju za svotu realiziranog revalorizacijskog viška a dobit iskazana u ra unu dobitka i gubitka ili u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti je smanjena. Istodobno, realizirani revalorizacijski viškovi koji su pove ali rashode i smanjili dobit iskazuju se (nakon oporezivanja) u sklopu zadržane dobiti. Ta zadržana dobit bi se mogla smatrati nekom vrstom zaštite kapitala da se izbjegne pretvaranje stvarne vrijednosti imovine u dobit koja e biti ispla ena vlasnicima kapitala. No, budu i da je ta zadržana dobit oporezovana kao i ostala dobit, teško je uo iti razliku me u njima.
Drugo pitanje koje ra unovodstveni standardi ostavljaju nejasnim je mogu a istodobna pojava poslovnih gubitaka i revalorizacijskih dobitaka koji se prenose u zadržanu zaradu.
84
Tre e pitanje koje ra unovodstveni standardi, tako er, ostavljaju nejasnim je to, treba li trošak amortizacije revalorizacijskog viška proizvodnih sredstava teretiti na trošak proizvodnje zaliha ili na ostale rashode. Tu se pojavljuje i pitanje kad se smatra da su revalorizacijski dobici realizirani, kad su obra unani ili kad su realizirani kroz prodaju zaliha. Ako se držimo temeljnog ra unovodstvenog na ela opreznosti, dobit se nebi mogla priznavati unaprijed jer postoji mogu nost da uop e ne bude realizirana. To zna i da bi prijenos revalorizacijskih rezervi na zadržanu dobit trebalo obaviti samo za stvarno realizirane (prodane) zalihe. Prema tome, rashode od amortizacije revalorizacijskih dobitaka trebalo bi priznavati samo u mjeri u kojoj su stvarno realizirani. Trošak amortizacije revalorizacijskih dobitaka može ostati na troškovima proizvodnje zaliha ili na razgranji enjima u slu aju kad se ti troškovi ne terete na zalihe nego na ostale rashode. Iako na prvi pogled izgleda da je jednostavnije i to nije amortizaciju revalorizacijkih dobitaka teretiti na zalihe proizvodnje u onoj mjeri koja se njima može pripisati, u praksi je to izazvalo mnoge zamršene probleme. Doga alo se da se tako pove ani trošak zaliha nije mogao nadoknaditi pa je to zahtijevalo otpisivanje zaliha do neto utržive vrijednosti što je dovelo do novih nejasnih pitanja oko uskla ivanja obra una. Stoga je za praksu bolje trošak amortizacije revalorizacijskih dobitaka izra unavati posebno i teretiti na ostale rashode ma koliko se to inilo kompliciranije.
85
Promatraju i problem revalorazacije s tog aspekta, može se istaknuti da e do i do zna ajnih razlika u mjerenju poslovnih rezultata klasi nim pokazateljima uspješnosti kod tvrtki koje su provele revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine u odnosu na tvrtke koje to nisu napravile.
To dovodi do problema usporedivosti izmjerenih poslovnih rezultata jer tvrtke nemaju obvezu revalorizacije dugotrajne materijalne imovine. Budu i da se mnoga ekonomska istraživanja temelje na kalsi nim pokazateljima uspješnosti dolazi do upitne to nosti tih istraživanja.
Mnogi modeli procjene poslovne izvrsnosti se temelje na klasi nim pokazateljima uspješnosti pa ak i oni koji služe za dodjeljivanje nagrada za izvrsnost. Time se u neravnopravan položaj stavljaju tvrtke koje su provele revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine na fer vrijednost jer e ve ina njihovih pokazatelja uspješnosti biti lošija. Od toga treba izuzeti neke pokazatelje solventnosti koji e nakon revalorizacije biti bolji. Budu i da je veliki broj velikih i malih hrvatskih tvrtki proveo revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine, neki zbog “realnog” iskazivanja rezultata a neki zbog “popravljanja” izgleda bilance, mogu e je da su rezultati na razini gospodarstva Hrvatske prikazani manjima od stvarnih.
Stoga je cilj ove analize pokazati razlike u iskazivanju vrijednosti imovine i njenih izvora kao i poslovnih rezultata u slu aju kad revalorizacija nije provedena u odnosu na situaciju kad je revalorizacija provedena. Pored toga, ovdje e biti prikazane neophodne korekcije naj eš e korištenih klasi nih pokazatelja uspješnosti kako bi polovni rezultati bili usporedivi neovisno o primjeni modela revalorizacije dugotrajne materijalne imovine.
86
1.8.3. Rezultati poslovanja i bilanca stanja na kraju godine bez primjene revalorizacije imovineSimulaciju rezultata po injemo s po etnom bilancom koja se esto u istraživanjima koristi kao bilanca s “idealnim”
iskustvenim proporcijama. Po etna bilanca szanja izgleda kao na slici 1.Slika 1: Po etna bilanca stanja
Pretpostavka je da je poduze e poslovalo cijelu godinu uspješno i da je ostvarilo poslovni rezultat prikazan bilancom uspjeha kao na slici 2:
Bilanca stanja na dan 31.12. prethodne godine (po etna bilanca na dan 01.01. teku e godine)
Aktiva Pasiva
Novac i potraživanja 250.000,00 Kratkoro ne obveze 250.000,00
Zalihe proizvodnje 250.000,00 Dugoro ne obveze 250.000,00
Dugotrajna imovina (tvorni ka zgrada): Nabavna vrijednost Ispravak vrijednostiKnjigovodstvena vrijednost
1.000.000,00(500.000,00)
500.000,00
Upisani kapital 500.000,00
Ukupno aktiva 1.000.000,00 Ukupno pasiva 1.000.000,00
87
Slika 2: Bilanca uspjeha teku e godine
Budu i da izolirano promatramo samo u inke doga aja iz teku e godine, pretpostavka je da su sve proizvedene zalihe prodane i sva potraživanja iz teku e godine napla ena a obveze ispla ene. Dalja je pretpostavka da je knjigovodstvena vrijednost imovine umanjena za 50.000,00 kn amortizacije koja je pretvorena u nov enu stavku pa iznosi 450.000,00. Pozicija novca pove ana je za amortizaciju i za svotu neto dobiti pa iznosi (250.000,00+50.000,00+200.000,00) 500.000,00. Nakon toga, bilanca na kraju teku e godine izgleda kao na slici 3.
Bilanca uspjeha za teku u godinu
Opis Svota
Prihod od prodaje 1.000.000,00
Materijalni troškovi 350.000,00
Troškovi osoblja 320.000,00
Amortizacija (5%) 50.000,00
Ostali troškovi 30.000,00
Ukupno rashodi -750.000,00
Dobit prije poreza 250.000,00
Porez na dobit (20%) -50.000,00
Dobit poslije poreza 200.000,00
88
Slika 3: Bilanca stanja na dan 31.12. teku e godine
1.8.4. Po etna bilanca stanja nakon revalorizacije imovine, rezultati poslovanja i bilanca stanja na kraju godine s primjenom modela revalorizacije dugotrajne materijalne imovine
Pretpostavka je da je na datum bilance, u bilanci koja je prethodno izgledala kao na slici 1, dugotrajna materijalna imovina revalorizirana za 80% . To zna i da je nabavna vrijednost koja iznosi 1.000.000,00 kn pove ana za 800.000,00 kn, a ispravak vrijednosti koji iznosi 500.000,00 kn za 400.000,00 kn. U inak revalorizacije je (800.000,00-400.000,00) 400.000,00 kn, od ega se 320.000,00 kn unosi u revalorizacijske rezerve a 80.000,00 kn u odgo ene poreze kao dugoro na stavka. Nakon toga, Po etna bilanca izgleda kao na slici 4.
Bilanca stanja na dan 31.12. teku e godineAktiva Pasiva
Novac i potraživanja 500.000,00 Kratkoro ne obveze 250.000,00
Zalihe proizvodnje 250.000,00 Dugoro ne obveze 250.000,00
Dugotrajna imovina (tvorni ka zgrada): Nabavna vrijednost Ispravak vrijednostiKnjigovodstvena vrijednost
1.000.000,00(550.000,00)
450.000,00
Upisani kapitalDobit teku e godine
500.000,00200.000,00
Ukupno aktiva 1.200.000,00 Ukupno pasiva 1.200.000,00
89
Slika 4: Revalorizirana po etna bilanca stanja za prethodnu godinu i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
Revalorizirana bilanca stanja na dan 31.12. prethodne godine (po etna bilanca na dan 01.01. teku e godine)
Aktiva Pasiva
Novac i potraživanja 250.000,00 Kratkoro ne obveze 250.000,00
Zalihe proizvodnje 250.000,00 Dugoro ne obveze - ostaleOdgo ene porezne obveze Dugoro ne obveze ukupno
250.000,0080.000,00
330.000,00
Dugotrajna imovina (tvorni ka zgrada): Nabavna vrijednost RevalorizacijaIspravak vrijednostiKnjigovodstvena vrijednost s rev.
1.000.000,00800.000,00
(900.000,00)900.000,00
Upisani kapitalRevalorizacijske rezerve Kapital ukupno
500.000,00320.000,00
820.000,00
Ukupno aktiva 1.400.000,00 Ukupno pasiva 1.400.000,00
90
Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za prethodnu godinu
Dobit od revalorizacije 400.000,00
Odgo eni porez na dobit - 80.000,00
Ostala sveobuhvatna dobit nakon poreza 320.000,00
91
Slika 6 prikazuje bilancu uspjeha (Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti) a slika 7 prikazuje bilancu stanja (Izvještaj o financijskom položaju) za teku u poslovnu godinu nakon provedene revalorizacije i realizacije dijela
revalorizacijskog viška obra unom amortizacije. Slika 6: Bilanca uspjeha za teku u poslovnu godinu
Bilanca uspjeha za teku u godinu (s revalorizacijom)
Opis Svota
Prihod od prodaje 1.000.000,00
Materijalni troškovi 350.000,00
Troškovi osoblja 320.000,00
Amortizacija (5%)Amortizacija revalorizacije
50.000,0040.000,00
Ostali troškovi 30.000,00
Ukupno rashodi -790.000,00
Dobit prije poreza 210.000,00
Porez na dobit (20%)* -42.000,00
Dobit poslije poreza 168.000,00* Porez na dobit koji se prikazuje u ra unu dobiti i gubitka ne uklju uje dio poreza koji se odnosi na oporezivanje prijenosa ravlorizacijskih rezervi (pri uva) prikazan u poreznom izvještaju. Naime, ako bi se uklju io cjelokupan porez na dobit u svoti od 50.000,00 kn, dobit teku e godine bi bila smanjena na 160.000,00 kn pa svota kapitala nebi bila to no iskazana. To bi dovelo do neravnoteže bilance ili do razli itog iskazivanja dobiti u ra unu dobiti i bilanci.
92
Bilanca stanja na dan 31.12. teku e godine (s uklju enom revalorizacijom)
Aktiva Pasiva
Novac i potraživanja 500.000,00 Kratkoro ne obveze 250.000,00
Zalihe proizvodnje 250.000,00 Dugoro ne obveze - ostaleOdgo ene porezne obveze Dugoro ne obveze ukupno
250.000,0072.000,00
322.000,00
Dugotrajna imovina (tvorni ka zgrada): Nabavna vrijednost RevalorizacijaIspravak vrijednostiKnjigovodstvena vrijednost s rev.
1.000.000,00800.000,00
(990.000,00)810.000,00
Upisani kapitalRevalorizacijske rezerveZadržana dobit Dobit teku e godineKapital ukupno
500.000,00288.000,00
32.000,00168.000,00
988.000,00
Ukupno aktiva 1.560.000,00 Ukupno pasiva 1.560.000,00
Slika 7: Bilanca stanja teku e godine s uklju enom revalorizacijom
1.8.5. Utvr ivanje razlika u stavkama izme u financijskih izvještaja u kojima nije provedena revalorizacija imovine i izvještaja u kojima je provedena revalorizacija imovine
Razlike koje se pojavljuju u nerevaloriziranim i revaloriziranim izvještajima najbolje se mogu uo iti ako usporedimo sve te izvještaje. Na slici 8 daju se usporedbe stavki u nerevaloriziranom ra unu dobiti i gubitka i revaloriziranom ra unu dobiti i gubitka. Na slici 9 daju se usporedbe razlika za stavke aktive a na slici 10 za stavke pasive. Na slici 11 prikazane su stavke ra una dobiti i gubitka i bilance koje treba korigirati u pokazateljima uspješnosti.
93
Razlike u pozicijama bilance uspjeha
Opis Nerevalorizirano Revalorizirano Razlike
Prihod od prodaje 1.000.000,00 1.000.000,00 Nema
Materijalni troškovi 350.000,00 350.000,00 Nema
Troškovi osoblja 320.000,00 320.000,00 Nema
Amortizacija 50.000,00 90.000,00 Pove ana
Ostali troškovi 30.000,00 30.000,00 Nema
Ukupno rashodi -750.000,00 -790.000,00 Pove ani
Dobit prije poreza 250.000,00 210.000,00 Smanjena
Porez na dobit (20%)* -50.000,00 -42.000,00 Smanjena
Dobit poslije poreza 200.000,00 168.000,00 Smanjena
Razlike u pozicijama aktive
Opis Nerevalorizirano Revalorizirano Razlike
Novac i potraživanja 500.000,00 500.000,00 Nema
Zalihe proizvodnje 250.000,00 250.000,00 Nema (uvjetno)*
Dugotrajna materijalna imovina 450.000,00 810.000,00 Pove ana
Zbroj aktive 1.200.000,00 1.560.000,00 Pove an
Slika 8: Usporedbe u pozicijama bilance uspjeha
Slika 9: Usporedbe u pozicijama aktive
*Napomena: Zalihe proizvodnje ne e biti uve ane samo ako se troškovi amortizacije ne terete na zalihe. Ako se ti troškovi teretena zalihe one e biti iskazane u ve oj vrijednosti. To e utjecati i na promjene u zalihama u slu ajevima kad do e do promjena na proizvodnim zalihama.
94
Razlike u pozicijama pasive
Opis Nerevalorizirano Revalorizirano Razlike
Kratkoro ne obveze 250.000,00 250.000,00 Nema
Dugoro ne obveze 250.000,00 322.000,00 Pove ane
Vlasni ki kapital 700.000,00 988.000,00 Pove an
Zbroj pasive 1.200.000,00 1.560.000,00 Pove an
Slika 10: Usporedbe u pozicijama pasive
Slika 11: Stavke koje treba korigirati u pokazateljima uspješnosti.Stavke koje treba korigirati u
pokazateljima uspješnosti
1. Amortizacija
2. Zalihe proizvodnje (uvjetno)
3. Ukupni rashodi
4. Dobit prije poreza
5. Dobit poslije poreza
6. Dugotrajna materijalna imovina
7. Dugoro ne obveze
8. Zadržana dobit
9. Vlasni ki kapital
10. Zbroj aktive
11. Zbroj pasive
95
1.8.6. Neophodne korekcije najvažnijih pokazatelja uspješnosti kako bi se postigla usporedivost mjera
Da bi se prikazao utjecaj revalorizacije na mjerenje pokazatelja uspješnosti ovdje e biti prikazani najvažniji pokazatelji iz podru ja profitabilnosti, likvidnosti, solventnosti i aktivnosti (detaljnije o pokazateljima uspješnosti vidi u: Belak, 1995).
6.1. Mjerenje profitabilnosti
6.1.1. Profitna marža
Iako je profitna marža izvedeni pokazatelj profitabilnosti i usporediva je samo u okviru iste djelatnosti to je mjera koja se u praksi koristi više od drugih mjera. Naime, profitna marža se ne koristi samo za provjenu uspješnosti nego je i klju na mjera za kalkulacije i planiranje. Zbog toga je i važnost prilago avanja obrasca za mjerenje profitne marže velika. Temeljni obrazac za mjerenje profitne marže izgleda ovako:
Profitna marža Dobit (profit)
Prihod=
Ako se profitna marža mjeri pomo u poslovne dobiti dijeli se s prihodom od prodaje. No, ako se ona mjeri pomo u neto dobiti dijeli se s ukupnim prihodom jer je neto dobit rezultat ukupnog prihoda. Budu i da su u našem primjeru prihod od prodaje i ukupan prihod jednaki to ne e imati utjecaja. Profitna marža u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
Profitna marža 200.000,00
1.000.000,00= = 20,00%
Profitna marža 168.000,00
1.000.000,00= = 16,80%
Profitna marža u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
96
Da bi se postigla usporedivost profitne marže u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje profitne marže trebaprilagoditi ovako:
Profitna marža Dobit + Realizirane revalorizacijske rezerve
Prihod=
168.000,00 + 32.000,00
1.000.000,00= = 20,00%
6.1.2. Povrat na investirano
Neki autori povrat na investirano tretiraju kao posebnu skupinu mjera ali to je u osnovi isto mjera profitabilnosti kod koje se odre ena kategorija profita (dobiti) stavlja u odnos s vlasni kim kapitalom, dugoro nim izvorima ili svim izvorima tj. s pasivom. No, budu i da je mjerenje u odre enim slu ajevima lakše izvesti pomo u aktive nego pomo u pasive koja se neda dijeliti, umjesto pasive uzima se aktiva jer bi pasiva i aktiva trebale biti jednake. Ovdje emo pokazati nepohodne korekcije pokazatelja za povrat na aktivu (ROA) i povrat na vlasni ki kapital (ROE).
a) Neto povrat na aktivu (ROA)Neto povrat na ktivu u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
ROANeto poslovna dobit
Aktiva=
200.000,00
1.200.000,00= 16,67%
ROA =168.000,00
1.560.000,00= 10,77%
=
Neto povrat na aktivu u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
97
Da bi se postigla usporedivost povrata na aktivu u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje povrata na aktivu(ROA) treba prilagoditi ovako:
ROADobit + Realizirane revalorizacijske rezerve
Aktiva – Revalorizacijske rezerve – Odgo eni porezi=
168.000,00 + 32.000,00
1.560.000,00 – 288.000,00 – 72.000,00
=
= 16,67% =
b) Povrat na vlasni ki kapital (ROE)
Povrat na vlasni ki kapital (ROE) u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
ROENeto dobit
Vlasni ki kapital=
200.000,00
700.000,00= 28,57%
ROA =168.000,00
1.560.000,00= 10,77%
=
Povrat na vlasni ki kapital (ROE) u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
98
Da bi se postigla usporedivost povrata na vlasni ki kapital u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje povrata na vlasni ki kapital (ROE) treba prilagoditi ovako:
ROEDobit + Realizirane revalorizacijske rezerve
Vlasni ki kapital – Revalorizacijske rezerve =
168.000,00 + 32.000,00
988.000,00 – 288.000,00
=
= 16,67% =
6.1.3. Ekonomski profit (Economic Profit - EP)
Ekonomski profit kao mjera ve e ili manje profitabilnosti u odnosu na “trošak kapitala” je vrlo korisna mjera pri donošenju odluka o investiranju ili u procjeni postignu a. Najve i problem te mjere je izra unavanje “troška kapitala”. Ovdje se ne radi o stvarnomtrošku kapitala nego o oportunitetnom trošku. Oportunitetni trošak kapitala se može promatrati s razli itih stajališta. Kod nas je najrealnije trošak kapitala promatrati s aspekta mogu nosti vlasnika da svoj kapital uve aju na relativno bezrizi an na in kroz neku alternativnu mogu nost. Ako se tako promatra, kao mjera izgubljene dobiti može se uzeti bankarska kamata na vezanu štednju u banci. Iako se ta mjera u stranoj literaturi izbjegava, naše iskustvo pokazuje da je ona potpuno zadovoljavju a. U tom slu aju trošak kapitala se dobije umnoškom vlasni kog kapitala i kamatne stope na vezanu štednju. Ako se pretpostavi da je ta kamatnastopa 5%, izra uni ekonomskog profita izgledaju kao slijedi.
Ekonomski profit (EP) u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
EP = Neto dobit – (Vlasni ki kapital x Stopa) = 200.000,00 – (700.000,00 x 0,05) = 200.000,00 – 35.000,00 = 165.000,00
Ekonomski profit (EP) u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
EP = 168.000,00 – (988.000,00 x 0,05) = 168.000,00 – 49.400,00 = 118.600,00
99
Da bi se postigla usporedivost ekonomskog profita u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje ekonomskog profita (EP) treba prilagoditi ovako:
EP = Neto dobit + Realizirane revalorizacijske rezerve – ((Vlasni ki kapital – Revalorizacijske rezerve) x Stopa)) =
= 168.000,00 + 32.000,00 – ((988.000,00 – 288.000,00) x 0,05) = 200.000,00 – 35.000,00 = 165.000,00
6.1.4. Preostali profit (Residual Income - RI)
Preostali profit je mjera profitabilnosti sli na ekonomskom profitu. Nekada se nije ni isticala razlika izme u te dvije mjere nego su se tretirale kao dvije varijante istog modela. No, u današnje vrijeme te dvije mjere se ipak eš e promatraju odvojeno. Razlika izme u preostalog profita i ekonomskog profita je u tome što se kod ra unanja preostalog profita umjesto tržišnih stopa za cijenu kapitala koristi interna ciljana stopa povrata na kapital.
Preostali profit kao mjera ve e ili manje profitabilnosti u odnosu na ciljani povrat je vrlo korisna mjera pri donošenju odluka o investiranju ili u procjeni postignu a kako za tvrtku u cjelini tako i za sve njezine segmente.
Kad se preostali profit koristi kao mjera na razini tvrtke, trošak kapitala se dobije umnoškom vlasni kog kapitala i ciljane stope povrata. Ako se pretpostavi da je ciljana stopa povrata 8% izra uni preostalog profita izgledaju kao slijedi.
Preostali profit (RI) u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
RI = Neto dobit – (Vlasni ki kapital x Ciljana stopa) = 200.000,00 – (700.000,00 x 0,08) = 200.000,00 – 56.000,00 = =144.000,00
Preostali profit (RI) u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
RI = 168.000,00 – (988.000,00 x 0,08) = 168.000,00 – 79.040,00 = 88.960,00
100
Da bi se postigla usporedivost preostalog profita u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje preostalog profita (RI) treba prilagoditi ovako:
RI = Neto dobit + Realizirane revalorizacijske rezerve – ((Vlasni ki kapital – Revalorizacijske rezerve) x Ciljana stopa)) =
= 168.000,00 + 32.000,00 – ((988.000,00 – 288.000,00) x 0,08) = 200.000,00 – 56.000,00 = 144.000,00
Kad se preostali profit koristi kao mjera za procjenu u inka ili za donošenje odluka o investiranju na razini segmenata, trošak kapitala se dobije umnoškom korištene aktive u koju je investirano i ciljane stope povrata na aktivu. No u tom slu aju se umjesto neto dobiti koristi neka razina kontrolabilne dobiti. Tada je ciljana stopa povrata ve a nego u slu aju kad se mjeri prema vlasni kom kapitalu. U našem primjeru emo za kontrolabilnu dobit uzeti poslovnu dobit prije oporezivanja. Ako se pretpostavi da je ciljana stopapovrata na aktivu 16%, izra uni preostalog profita izgledaju kako slijedi.
Preostali profit (RI) u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
RI = Dobit prije poreza – (Aktiva x Ciljana stopa) = 250.000,00 – (1.200.000,00 x 0,16) = 250.000,00 – 192.000,00 = =58.000,00
Preostali profit (RI) u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
RI = 210.000,00 – (1.560.000,00 x 0,16) = 210.000,00 – 249.600,00 = - 39.600,00
Kao što se može vidjeti, ako se obrasci ne prilagode, u slu aju revalorizirane aktive preostali profit je negativan. To može stvoriti potpunu zbrku u mjerenju rezltata po segmentima ako revalorizacija nije provedena u svim segmentima i na realan na in.
101
Da bi se postigla usporedivost preostalog profita u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje preostalog profita (RI) za segmente tvrtke treba prilagoditi ovako:
RI = Dobit prije poreza + Amortizacija revalorizacije – ((Aktiva – Revalorizacija) x Ciljana stopa) = = 210.000,00 + 40.000,00 - ((1.560.000,00 – 360.000,00) x 0,16) = 250.000,00 – 192.000,00 = 58.000,00
6.2. Mjere likvidnosti
Kod standardnih mjera likvidnosti kao što su teku i odnos, brzi teku i odnos i radni kapital revalorizacija dugotrajne materijalne imovine ne e utjecati na pokazatelje ali samo pod uvjetom da se amortizacija revalorizacije proizvodnih sredstava ne tereti na zalihe proizvodnje. Ako se trošak amortizacije revalorizacije tereti na zalihe proizvodnje onda u obrascima za izra unavanje teku eg odnosa i radnog kapitala teku u aktivu treba umanjiti za troškove amortizacije revalorizacije sadržane u zalihama. Prema tome, obrazac za izra unavanje teku eg odnosa treba korigirati ovako:
Teku i odnosTeku a aktiva – Trošak amortizacije revalorizacije u zalihama
Teku a pasiva=
Obrazac za izra unavanje radnog kapitala treba korigirati ovako:
Radni kapital = Teku a pasiva – Trošak amortizacije revalorizacije u zalihama – Teku a pasiva
102
6.3. Mjere solventnosti
Kao najvažnije mjere solventnosti ovdje emo izdvojiti:a) Stupanj zaduženostib) Udjel tu eg kapitalac) Odnos ukupnih obveza i glavniced) Koeficijent financijske stabilnostie) Financijska snaga.
6.3.1. Stupanj zaduženosti
Stupanj zaduženosti pokazuje odnos ukupnih obveza i imovine (aktive). Kontrolna mjera tog pokazatelja je 50%. Temeljni obrazac za izra unavanje stupnja zaduženosti u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
Stupanj zaduženosti
Ukupne obveze
Aktiva=
500.000,00
1.200.000,00= 41,67% =
Stupanj zaduženosti u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
Stupanj zaduženosti
572.000,00
1.560.000,00= 36,67% =
Stupanj zaduženosti u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manju zaduženost. U slu aju nerealno visoke reavlorizacije takav pokazatelj može zavarati. Da bi se postigla usporedivost, obrazac stupnja zaduženosti treba korigirati ovako:
Stupanj zaduženosti
Ukupne obveze – Odgo eni porezi
Aktiva – Revalorizacijske rezerve – Odgo eni porezi= =
572.000,00 - 72.000,00
1.560.000,00 – 288.000,00 – 72.000,00= 41,67%
103
6.3.2. Udjel tu eg kapitala
Udjel tu eg kapitala pokazuje odnos tu ih dugoro nih obveza i kapitala. Kontrolna mjera tog pokazatelja je 33%. Temeljni obrazac za izra unavanje udjela tu eg kapitala u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
Udjel tu eg kapitala
Tu e dugoro ne obveze
Tu e dug. obv. + Kapital=
250.000,00
250.000,00 + 700.000,00= 26,31% =
Udjel tu eg kapitala u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
Udjel tu eg kapitala
250.000,00
250.000,00 + 988.000,00= 20,19%
=
Udjel tu eg kapitala u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manji postotak zbog toga što je kapital pove an za revalorizacijske rezerve. Da bi se postigla usporedivost, obrazac udjela tu eg kapitala treba korigirati ovako:
Udjel tu eg kapitala
=250.000,00
250.000,00 + 988.000,00 – 288.000,0026,31%
=
Tu e dugoro ne obveze
Tu e dug. obv. + Kapital – Revalorizacijske rezerve
=
104
6.3.3. Odnos ukupnih obveza i kapitala
Odnos ukupnih obveza i kapitala pokazuje stupanj ravnoteže izme u vlastitog i tu eg financiranja. Kontrolna mjera tog pokazatelja je 1:1. Temeljni obrazac za izra unavanje odnosa ukupnih obveza i kapitala u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
Odnos ukupnih obveza i glavnice
Ukupne obveze
Kapital=
500.000,00
700.000,00= 71,42% =
Udjel tu eg kapitala u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
572.000,00
988.000,00= 57,89%
=
Odnos ukupnih obveza i kapitala u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manji postotak zbog toga što je kapital pove an za revalorizacijske rezerve a obveze su pove ane samo za odgo ene poreze. Da bi se postigla usporedivost, obrazac odnosa ukupnihobveza i kapitala treba korigirati ovako:
572.000,00 – 72.000,00
988.000,00 – 288.000,0071,42%
=
Ukupne obveze – Odgo eni porezi
Kapital – Revalorizacijske rezerve=
Odnos ukupnih obveza i glavnice
Odnos ukupnih obveza i glavnice
=
105
6.3.4. Koeficijent financijske stabilnostiKoeficijent financijske stabilnosti pokazuje u kojoj mjeri dugoro ni izvori pokrivaju dugotrajnu imovinu. Taj odnos je bitan zbog toga
što se nebi smjelo dogoditi da se dugotrajna imovina financira iz kratkoro nih izvora. Koeficijent financijske stabilnosti se u drugom stupnju poja ava tako da se dugoro nim izvorima pokriju i zalihe. Tada je kontrolna mjera tog pokazatelja je 1:1. Temeljni obrazac za izra unavanje koeficijenta financijske stabilnosti II stupnja u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
Koeficijent financijske
stabilnosti II=
Koeficijent financijske stabilnosti u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
322.000,00 + 988.000,00
810.000,00 + 250.000,00= 1,23
Koeficijent financijske stabilnosti II, u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manju stabilnost što nije realno. Da bi se postigla usporedivost i to nost, obrazac koeficijenta financijske stabilnosti II treba korigirati ovako:
=
Dugor. obveze – Odgo eni porezi + Kapital – Revalorizacijske rezerve
Dugotrajna imovina – Revalorizacija + Zalihe ==
Dugoro ne obveze + Kapital
Dugotrajna imovina + Zalihe=
250.000,00 + 700.000,00
450.000,00 – 250.000,00=
950.000,00
700.000,00= 1,35
Koeficijent financijske
stabilnosti II
1.310.000,00
1.060.000,00=
Koeficijent financijske
stabilnosti II
322.000,00 – 72.000,00 + 988.000,00 – 288.000,00
810.000,00 – 360.000,00 + 250.000,00 == 1,35
106
6.3.5. Financijska snaga
Financijska snaga je pokazatelj solventnosti posebno konstruiran i testiran za potrebe izrade BEX modela koji služi za procjenu poslovne izvrsnosti tvrtki (autori: Belak, V. i Aljinovi – Bara , Ž., 2008). Financijska snaga je ve a što je ve i koeficijent financijske snage. Ako je koeficijent financijske snage negativan, ezistencija tvrtke je ugrožena posebno ako se to doga a više godina uzastopno.
Koeficijent financijske snage u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
5 (168.000,00 + 90.000,00)
572.000,00= 2,25
Financijska snaga se, u slu aju revalorizirane imovine smanjila. No, da bi se postigla usporedivost i to nost, obrazac financijske snage treba korigirati ovako:
=
5 (Dobit + Realizirane rev. Rezerve + Deprecijacija – Amortizacija reval.)
Ukupne obveze – Odgo eni porezi==
1.290.000,00
572.000,00=
5 (168.000,00 + 32.000,00 + 90.000,00 – 40.000,00)
572.000,00 – 72.000,00== 2,50
= 2,50
Financijska snaga
Financijska snaga
=5 (Dobit + Deprecijacija + Amortizacija)
Ukupne obveze=
5 (200.000,00 + 50.000,00)
500.000,00Financijska snaga
107
6.4. Mjere aktivnosti
Od mjera aktivnosti ovdje emo prikazati samo dvije i to:a) Koeficijent obrtaja imovine i b) Koeficijent kapitalne intenzivnosti.
6.4.1. Koeficijent obrtaja imovine Koeficijent obrtaja imovine pokazuje koliko prihoda imovina odbacuje. Kontrolna mjera tog pokazatelja razli ita je za svaku djelatnost.
Temeljni obrazac za izra unavanje koeficijenta obrtaja imovine u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
Koeficijent obrtaja imovine
Prihod
Aktiva=
1.000.000,00
1.200.000,00= 0,83 =
Koeficijent obrtaja imovine u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
Koeficijent obrtaja imovine u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manju aktivnost. Da bi se postigla usporedivost, obrazac koeficijenta obrtaja imovine treba korigirati ovako:
Prihod
Aktiva – Revalorizacija imovine= =
1.000.000,00
1.560.000,00 – 360.000,00= 0,83
= 0,64 1.000.000,00
1.560.000,00=Koeficijent obrtaja
imovine
Koeficijent obrtaja imovine
108
6.4.2. Koeficijent kapitalne intenzivnosti
Koeficijent kapitalne intenzivnosti pokazuje odnos prihoda od prodaje sa vrijednoš u nakretnina, postrojenja i opreme. Nizak prihod od prodaje u odnosu na visoku vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme ukazuje na visoku kapitalnu intenzivnost. Drugim rije ima, visok koeficijent zna i nisku kapitalnu intenzivnost i obratno. Kontrolna mjera tog pokazatelja razli ita je za svaku djelatnost. Temeljni obrazac za izra unavanje koeficijenta kapitalne intenzivnosti u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:
Koeficijent kapitalne intenzivnosti
Prihod od prodaje
Nekretnine, postrojenje i oprema=
1.000.000,00
450.000,00= 2,22 =
Koeficijent kapitalne intenzivnosti I u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:
Koeficijent kapitalne intenzivnosti u slu aju revalorizirane imovine pokazuje ve u kapitalnu intenzivnost zbog revalorizacijskog pove anja vrijednosti imovine. Da bi se postigla usporedivost, obrazac koeficijenta kapitalne intenzivnosti treba korigirati ovako:
Prihod od prodaje
Nekretnine, postr. i oprema– Revalorizacija imovine= =
1.000.000,00
810.000,00 – 360.000,00= 2,22
= 1,231.000.000,00
810.000,00=Koeficijent kapitalne
intenzivnosti
Koeficijent kapitalne intenzivnosti
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 109
V. POKAZATELJI STVARANJA VRIJEDNOSTI
1. DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE)
2. EKONOMSKI PROFIT (ECONOMIC PROFIT)
3. EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST (ECONOMIC VALUE ADDED – EVA)
4. TRŽIŠNA DODANA VRIJEDNOST (MARKET VALUE ADDED – MVA)
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 110
(1.) DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE)
DODANA VRIJEDNOST JE RAZLIKA IZME U PRIHODA I VRIJEDNOSTI KUPLJENIH DOBARA I USLUGA
STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI
a) PLA E I NAKNADE OSOBLJU
b) KAMATE KREDITORIMA
c) POREZ NA DOBIT – ZA JAVNI SEKTOR
d) DOBIT KOJU ZADRŽAVA KOMPANIJA
e) DOBIT KOJA SE ISPLA UJE VLASNICIMA
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 111
IZVJEŠTAJ O DODANOJ VRIJEDNOSTI ZA TVRTKU “CONCORD” (VALUE ADDED STATEMENT OF THE “CONCORD” GROUP)
ZA 2007. i 2008. GODINU
OPISSVOTA (000 EUR)
2007. g. 2008. g.
Prihod od prodaje (Sales) 1.160.503 1.222.706
Pove anje zaliha (Increase in inventory) 17.291 30.086
Kapitalizirani vlastiti troškovi (Work in proces and capitalized) 3.439 2.499
Ostali poslovni prihodi (Other operating income) 16.343 32.531
Financijski prihodi (Income from financial assets) 3.965 7.740
UKUPNO (TOTAL) 1.201.542 1.305.563
Minus (less):
Materijalni troškovi (Cost of materials) 911.571 909.418
Deprecijacija i amortizacija (Depreciation and amortization) 30.041 33.837
Vrijednosna uskla enja (Impairmant) 3.472 1.329
Rezerviranja (Provisions) 3.301 438
Ostali operativni troškovi (Other operating expenses) 63.765 151.842
DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389 208.697
Korištenje D.V. (Utilization)
Za osoblje (Employees – Staff costs) 154.871 166.888
Za javni sektor – porez na dobit (Public sector – tax expenses) 5.283 6.546
Za Kreditore (Lenders) 15.159 18.436
Kompaniji i dioni arima (Companies and Shareholders) 14.075 16.824
DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389 208.697
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 112
POKAZATELJI USPJEŠNOSTI UTEMELJENI NA DODANOJ VRIJEDNOSTI USPOREDIVI SU U RAZLI ITIM DJELATNOSTIMA I U ME UNARODNIM RAZMJERIMA.
PROIZVODNOST POZAPOSLENOM UTEMELJENANA DODANOJ VRIJEDNOSTI
DODANAVRIJEDNOST
=
208.697.000PROIZVODNOST POZAPOSLENOM = 47.431 €=
4.400
PROSJE ANBROJ
ZAPOSLENIH
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 113
PROIZVODNOST PLA ANJA ZAPOSLENIH
( 2008.)
DODANAVRIJEDNOST
= = 208.697.460166.888.912
= 1,25 EUR/ZAP
PLA E ZAPOSLENIH
JEDAN EUR PLA E ODBACUJE 1,25 EUR DODANE VRIJEDNOSTI
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 114
(2.) EKONOMSKI PROFIT
EKONOMSKI PROFIT = PROFIT -TRŽIŠNA CIJENA
(TROŠAK) KAPITALA(VLASTITOG I TU EG)
NETO EKONOMSKIPROFIT =
NETOPROFIT -
TRŽIŠNA CIJENAVLASTITOG KAPITALA
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 115
(3.) EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST
EVA se izra una tako da se od operativnog dobitka umanjenog za porez na dobitak odbiju troškovi ukupno uloženog kapitala (vlastitog i tu eg). Ako je rezultat pozitivan, tada tvrtka stvara dodanu vrijednost za dioni are, a ako je negativan, tada tvrtka "jede svoju supstancu".
Prihodi
- Operativni troškovi i rashodi= Operativni dobitak- Porez na dobitak (osnovica P.D. x stopa)= Operativni dobitak umanjen za porez- Troškovi kapitala (tržišna cijena dugoro nog kapitala)= Ekonomska dodana vrijednost (EVA)
EVA se u osnovi ra una prema slijede em obrascu:
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 116
Amortizacija i deprecijacija
Bruto pla e, nagrade i naknade zaposlenima
Porez na profit
Kamate
DODANA VRIJEDNOST
Neto profit
Amortizacija i deprecijacija
STAVKE KOJE SE ODBIJAJU OD DODANE
VRIJEDNOSTI
Bruto pla e, nagrade i naknade zaposlenima
Porez na profit
Porez na profit od kamata (fiktivno)
Trošak kapitala
EVA
Neto profit i kamate poslije poreza umanjeno za trošak kapitala
Odnos ukupne dodane vrijednosti i EVA
Model izra una troškova kapitala
KORIŠTENI KAPITAL
• TU I (POSU ENI KAPITAL)
• VLASTITI KAPITAL x Prosje na stopa troškova kapitala = TROŠKOVI
KAPITALA
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 117
SLIKA: Grafi ki prikaz izra una EVA
OPERATIVNI PROFITUMANJEN ZA POREZ
ILINETO PROFIT UVE AN
ZA KAMATETROŠKOVIKAPITALA
EVA
Ako su troškovi kapitala manji od operativnog profita umanjenog za porez EVA je pozitivna
OPERATIVNI PROFITUMANJEN ZA POREZ
ILI NETO PROFIT UVE AN ZA KAMATE
TROŠKOVIKAPITALA
EVA
Ako su troškovi kapitala ve i od operativnog profita umanjenog za porez EVA je negativna.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 118
PRORA UN PROSJE NE STOPE TROŠKOVA KAPITALA
Opis Postotak Definicije Troškovi vlastitog kapitala Bezrizi na stopa (Rf) Beta ( ) Premija tržišnog rizika Troškovi vlastitog
kapitala
6% 1,1 6%
12,6%
Kamatna stopa na dugoro ne državne obveznice Odstupanje individualnog prinosa u odnosu na tržišni portfolio Petogodišnji prosjek =Rf + ( x Mp)
Troškovi dugoro nih dugova: Troškovi i nakon
oporezivanja
7%
5,6%
Teku e kamatne stope na dugoro ne kredite (odbijeno 20% zbog poreza na dobitak)
Struktura kapitala: Vlastiti kapital Dugoro ni krediti i
posudbe
70% 30%
Postotak vlastitog kapitala u odnosu na ukupni kapital Postotak dugova u odnosu na ukupni kapital
Prosje na stopa troškova kapitala:
10,5%
(% vlastitog kapitala) x (stopa troškova vlastitog kapitala) + (% dugova) x (stopa troškova dugova nakon poreza)
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 119
Odnosi izme u financijskih mjera u modelu EVA
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 120
(4.) TRŽIŠNA DODANA VRIJEDNOST
Tržišna dodana vrijednost (Market Value Added – MVA) je mjera stvaranja vrijednosti tvrtke.
Tržišna dodana vrijednost (MVA) = Tržišna vrijednost
tvrtke - Ukupni kapital
Tržišna vrijednost tvrtke izra unava se na burzi ili se utvr uje temeljem posebneprocjene. Kao ukupni kapital tvrtke uzima se vrijednost uloženog tj. korištenogvlastitog i tu eg kapitala. Na drugi na in ukupni kapital se izra unava kao zbroj radnogkapitala (Working capital) i dugotrajne imovine (Fixed capital).
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 121
IZRA UN UKUPNOG KAPITALA TVRTKE
Radni kapital (Working capital) Svota u milijunima USD Gotovina (Cash) 42 Potraživanja (Accounts receivable) 630 Zalihe (Inventories) 464 Ukupno teku a aktiva 1.136 Obveze dobavlja ima (Accounts payable) (163) Obra unate nepla ene obveze (Accrued expenses) (266) Ukupno teku a pasiva (429) Neto radni kapital (Net working capital) 707 Dugotrajna imovina (Fixed capital): Nabavna vrijednost dugotrajne imovine 2.100 Akumulirana amortizacija (735) Neto vrijednost dugotrajne imovine 1.365 Ostala dugotrajna imovina 100 Dugotrajna imovina neto 1.465 Ukupni kapital (Total capital) 2.172
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 122
Grafi ki prikaz izra una MVA
TRŽIŠNAVRIJEDNOST
TVRTKEKNJIGOVODSTVENA
VRIJEDNOST UKUPNOGKAPITALA
(PRILAGO ENA)
MVA
Ako je tržišna vrijednost tvrtke ve a od knjigovodstvene vrijednosti ukupnog kapitala MVA je pozitivna.
TRŽIŠNAVRIJEDNOST
TVRTKE
KNJIGOVODSTVENAVRIJEDNOST UKUPNOG
KAPITALA (PRILAGO ENA)
MVA
PRAKTI NE MOGU NOSTI IZRA UNAVANJA “MVA”
TRŽIŠNO VREDNOVANJE UKUPNOG DUGORO NOG ULOŽENOG KAPITALA VIŠEJE TEORIJSKA NEGO PRAKTI NA MOGU NOST. ZBOG TOGA JE NEOPHODNOIZRA UNAVANJE “MVA” PRILAGODITI ŠTO VIŠE PRAKTI NIM MOGU NOSTIMAIZRA UNAVANJA.
Temeljni obrazac za izra unavanje “MVA” je:
MVA = V – KGdje je:MVA = Tržišna dodana vrijednostV = Tržišna vrijednost tvrtke, uklju ivo glavnicu i dugoveK = Kapital investiran u tvrtku
• PRAVA TRŽIŠNA VRIJEDNOST TVRTKE MOŽE SE UTVRDITI JEDINO PREMA TRŽIŠNOJ VRIJEDNOSTI DIONICA I DUŽNI KIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRŽIŠTU.
• AKO NEMA DUŽNI KIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRŽIŠTU KAPITALA ONDA SE TRŽIŠNA VRIJEDNOST TVRTKE UTVR UJE OVAKO:
V = BROJ DIONICA x TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICE
KAPITAL INVESTIRAN U TVRTKU IZRA UNAVA SE OVAKO:
K = BROJ DIONICA x KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICE
MVA = TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICA - KNJGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICA
AKO NA TRŽIŠTU KOTIRAJU I OBVEZNICE ONDA JE:
MVA = TRŽ. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA – KNJG. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA
Prednost MVA kao mjere performanse je u tome da se može koristiti za izravnuusporedbu performansi razli itih tvrtki u razli itim industrijama pa ak i u razli itimzemljama.
Me utim, u tu svrhu se može ra unati koeficijent MVA kao odnos izme u tržišnevrijednosti i vrijednosti ukupnog kapitala. MVA odnos se izra unava premaslijede em obrascu:
Tržišna vrijednost tvrtke MVA odnos =
Ukupni kapital Ako je MVA odnos ve i od 1, on pokazuje koliko nov anih vrijedi na tržištu jednanov ana jedinica uložena u tvrtku.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 126AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 126
IZVJEŠTAJ O NOV ANIM TIJEKOVIMAZa izradu Izvještaja o nov anom toku mjerodavan je MRS 7 i HSFI 1(dio).
Nov ani tijekovi jesu priljevi i odljevi novca i nov anih ekvivalenata.
Novac obuhva a gotovinu i potraživanja depozita.
U terminologiji Me unarodnih ra unovodstvenih standarda izraz "cash" (gotovina) ne obuhva a samo svote stvarne gotovine nego uklju uje sljede e: papirnati novac, kovanice, potraživanja depozita, ekove, akreditive i sve druge medije koje e banka u kratkom roku pretvoriti u novac na žiro-ra unu.
Izvještaj o nov anom tijeku daje informacije menadžerima, investitorima i kreditorima o priljevima i odljevima novca tijekom obra unskog razdoblja, kao i o rezultatu tog odnosa.
Izvještaj o nov anom toku može se zamisliti kao poduzetnikov nov anik u koji novacdolazi od naplata i odlazi radi pla anja razli itih obveza.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 127
Je li za poduzetnika važan rezultat nov anog tijeka?
MNOGI PODUZETNICI U RAZVIJENIM ZEMLJAMA IMAJU SLIJEDE E MIŠLJENJE:
• CASH IS KING!DOBIT JE STVAR VLASTITOG UVJERENJA A NOVAC JE STVARNOST.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 128
PODUZE E MOŽE OSTVARITI VELIKI DOBITAK ALI MOŽE DO I U OZBILJNE TEŠKO E AKO MU KUPCI NE PLA AJU RA UNE ILI S PLA ANJEM JAKO KASNE JER ON NE E MO I IZVRŠAVATI SVOJE OBVEZE.
• TAJ PROBLEM E SE JOŠ VIŠE ZAOŠTRITI AKO SE DONESE NOVI ZAKON O BANKROTU.
• ZBOG TOGA PODUZETNIK MORA NASTOJETI POSLOVATI PROFITABILNO ALI OSTATI PLATNO SPOSOBAN!
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 129
Usporedba ra una dobitka/gubitka i izvještaja o nov anom toku
Ra un dobitka/gubitka Izvještaj o nov anom toku Prihod Primici (Priljevi)
- Rashod < = >
- Izdaci (Odljevi)
= Dobitak(Gubitak) = Neto pove anje (smanjenje) gotovine
PITANJE: AKO BI SVI PRIHODI BILI NAPLA ENI A RASHODI ISPLA ENI, BI LI REZULTAT U RA UNU DOBITI I IZVJEŠTAJU O NOV ANOM TIJEKU BIO ISTI?
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 130
Da bi se uo ile razlike u rezultatima koje daje ra un dobitka i gubitka i izvješ e o nov anim tijekovima pretpostavit emo: da su svi prihodi napla eni
da su svi rashodi uklju ivo i poreze ispla eni
da je PDV isklju en iz razmatranja
da nije bilo naplate starih potraživanja i isplate starih obveza
nije bilo investicijskih i financijskih aktivnosti
Pod tim pretpostavkama rezultati mjereni ra unom dobitka/gubitka i izvješ em o nov anim tijekovima bili bi kako slijedi:
Ra un dobitka/gubitka Izvješ e o nov anim tijekovima
1. Prihodi 00,000.100kunamau
1. Priljevi 00,000.100
kunamau
2. Rashodi i porezi bez
amortizacije 71.000,00 2. Odljevi 71.000,00
3. Amortizacija 9.000,00 Dobitak 20.000,00 Neto novac 29.000,00
Prema tome, pod gore navedenim pretpostavkama, neto novac na kraju obra unskog razdoblja bit e jednak dobitku uve anom za amortizaciju. Razlog tome je što amortizacija predstavlja trošak i rashod ali ne predstavlja odljev novca. Naime, odljev novca za nabavu sredstava dugotrajne imovine nastao je ranije pri pla anju nabave tih sredstava.
DOBITAK UVE AN ZA AMORTIZACIJU ZNA AJNA JE INFORMACIJA ZA ANALIZU I OCJENU NOV ANIH TIJEKOVA JER PREDSTAVLJA POLAZIŠNU TO KU KONTROLE STANJA I KRETANJA NOVCA.
Dobitak uve an za amortizaciju, u me unarodnoj terminologiji naziva se "ZARADA OD NOV ANOG TIJEKA (CASH FLOW EARNINGS - CFE).
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 131
Za utvr ivanje rezultata nov anog tijeka od poslovnih aktivnosti može se koristiti sljede a osnovna shema:
Neto dobitak Profit after tax+ Amortizacija + depreciation= zarada od nov anog tijeka = cash flow earnings (CFE)- pove anje potraživanja
od kupaca- increase in accounts receivable
- pove anje zaliha - increase in inventories+ pove anje obveza + increase in accounts
payable= Gotovina iz poslovanja = Cash from operations (CFO)
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 132
REZULTATI NOV ANIH TOKOVA NE MOGU SE ANALIZIRATI AKO SE NE PROMATRAJU PO AKTIVNOSTIMA ZBOG TOGA SE IZVJEŠTAJ O NOV ANOM TOKU DIJELI NA TRI DIJELA I TO:
1. Izvještaj o nov anom toku od operativnih (poslovnih) aktivnosti.2. Izvještaj o nov anom toku od investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti.3. Izvještaj o nov anom toku od financijskih aktivnosti.
Naime, ako bi se pretpostavilo, na primjer, da je kod neke tvrtke nov ani tijek pozitivan i to za svotu od 8.000.000 kn to još ne zna i da je to pozitivan rezultat u apsolutnom smislu. Pretpostavimo, na primjer, da je pozitivan nov ani tijek rezultat sljede ih aktivnosti:
R.B. Vrsta aktivnosti kuna
1. Nov ani tijek od poslovnih aktivnosti - 32.000.000,00
2. Nov ani tijek od investicijskih aktivnosti 0
3. Nov ani tijek od financijskih aktivnosti + 40.000.000,00
Neto pove anje novca + 8.000.000,00
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 133
U posljednjih nekoliko godina raste zna aj pokazatelja performanse utemeljenih na tijekovima gotovine u odnosu na mjere utemeljene na ra unu dobiti u gubitka.Naime, veliki su prigovori da se prema sadašnjim ra unovodstvenim standardima i poreznim propisima ra un dobiti i gubitka može sastaviti tako da pokazuje vrlo razli ite rezultate dobiti. Zbog toga je došlo do gubitka povjerenja u taj izvještaj za potrebe menadžerskog ra unovodstva. Najzanimljiviji pokazatelj uspješnosti utemeljen na rezultatu nov anih tijekova koji se koristi u posljednje vrijeme je "cash ROCE %".On se izra unava ovako:
emploed capital Average100% x operations from flowcash Net % ROCEcash
kapital korišteni Prosje no100% tijek x nov ani Operativni % ROCE Gotovinski
tu i)i (vlastiti kapitalkorišteni napovrat Gotovinski % ROCE Gotovinski
Ve i "cash ROCE %" zna i i ve u uspješnost tvrtke. Kontrolna grani na mjera ovog pokazatelja je13,33 % (izra unao V. Belak).
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 134
Neki autori tvrde da je EBITDA mjera financijskog zdravlja i vrijednosti kompanije.
Zanimljiv je i pokazatelj CASH ROS koji oslikava profitnu maržu u nov anim terminima. On se izra unava ovako:
EBITDA je tako er jedna od mjera performanse koja se pokušava osloniti na nov ane tokove iako se radi o profitnoj mjeri.EBITDA (Earnings Before Interest, Tax, depreciation and amortisation) je dobit prije odbitka kamata, poreza i amortizacije. Ona nastoji neutralizirati utjecaj razli itih na ina amortizacije na rezultat. Naime, na in obra una amortizacije može bitno utjecati na rezultat. Pored toga, EBITDA u ve em dijelu predstavlja slobodne nov ane tijekove tj. neto dobit i amortizaciju. EBITDA se izra unava ovako:
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 135
V. POKAZATELJI INVESTIRANJA NA TRŽIŠTU KAPITALA
A./ TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA (MARKET CAPITALIZATION) – Mk Cap
Mk Cap = TEKU A CIJENA DIONICA X UKUPAN BROJ DIONICA
TEKU A CIJENA = CIJENA DIONICA NA POSLJEDNJI DAN TRGOVANJA
Mk Cap - POKAZUJE KOLIKA JE UKUPNA TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICA
:
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 136
B./ OMJER CIJENE I KNJIGOVODSTVENE VRIJEDNOSTI PO DIONICI (P/Bv)
- PRICE TO BOOK RATIO
P/Bv =DIONICI PO VRIJEDNOSTTVENA KNJIGOVODS
DIONICI PO CIJENATEKU A
P/Bv =DIONICA BROJ
DOBIT ZADRŽANA DIONICA VRIJEDNOSTTVENA KNJIGOVODSDIONICI PO CIJENATEKU A
P/Bv POKAZUJE ODNOS TEKU E TRŽIŠNE CIJENE DIONICA I KNJIGOVODSTVENE VRIJEDNOSTI DIONICA UVE ANE ZA NOVU ZADRŽANU DOBIT
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 137
C./ ZARADA PO DIONICI (EARNINGS PER SHARE – EPS)
EPS = DIONICA OBI NIH BROJDIVIDENDE POVLAŠTENE - DOBIT NETO
EPS POKAZUJE KOLIKA JE OSTVARENA NETO DOBIT
PO JEDNOJ OBI NOJ DIONICI
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 138
D./ CIJENA / ZARADA PO DIONICI (PRICE / EARNINGS – P/E
P/E = (EPS) DIONICI PO ZARADADIONICIPOCIJENA TRŽIŠNA
P/E POKAZUJE ZA KOJE BI SE VRIJEME (MJERENO BROJEM GODINA ) U KOJEM BI SE INVESTICIJA U DIONICE MOGLA VRATITI IZ NETO DOBITI
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 139
E./ PRINOS OD DIVIDENDI (DIVIDEND YIELD – YD)
YD = DIONICECIJENA TRŽIŠNA DIONICI PODIVIDENDA
YD POKAZUJE STOPU POVRATA NA TRŽIŠNU CIJENU DIONICE
25.2. PRAKTI NA PROCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI ILI NEUSPJEHA VANJSKIH PARTNERA POMO U
PROGNOSTI KIH MODELA (ALTMAN, ARGENTI I BELAK-ALJINOVI )
190
25.2.2. Altmanov Z-Score prognosti ki model izvrsnosti ili neuspjeha
54321 0,16,03,34,12,1 XXXXXZ
aktiva Ukupnakapital Radni
1X aktiva Ukupnadobit Zadržana
2Xaktiva Ukupna
EBIT3X
aktiva Ukupna(Revenue) Prihod
5X
PROGNOZE
Z-Score ve i od 2,67: Kompanija ima dobru budu nost najmanje u kratkoro nom i srednjero nom razdobljuZ-Score izme u 1,81 i 2,67: Treba poja ano raditi na poboljšanju poslovne izvrsnosti
Z-Score manji od 1,81: Mogu a pojava ozbiljnih problema i propasti
obveze Ukupnecijakapitaliza TržišnaX 4
191
STRUKTURA ALTMANOVOG EMS MODELA:(EMS = EMERGING MARKET SCORING MODEL)
EMS = 3,25 + 6,56 xEMS = 3,25 + 6,56 x11 + 3,26 x+ 3,26 x22 + 6,72 x+ 6,72 x33 + 1,05 x+ 1,05 x44
RADNI KAPITALX1 = --------------------------------
UKUPNA IMOVINA
ZADRŽANA DOBIT X2 = -----------------------------
UKUPNA IMOVINA
EBITX3 = ------------------------------
UKUPNA IMOVINA
KAPITAL I REZERVEX4 = ----------------------------------
UKUPNE OBVEZE
EMS = 5,85 I VIŠE: MALA VJEROJATNOST BANKROTAEMS OD 4.35 DO 5,85: SIVA ZONA (NEPROTUMA ENO)EMS MANJI OD 4,35: VELIKA VJEROJATNOST BANKROTA
192
3.2. Argentijev model prognoziranja neuspjehaPrognozira stupanj opasnosti od neuspjeha u budu nosti na temelju slijede ih leading indikatora:
I. Nedostaci (stupanj opasnosti: 10)1. MANAGAMENT Negativni bodovi
• Izvršni direktor je autokrat 8• Izvršni direktor je istodobno i predsjednik 4• Neuravnotežen odnos izme u vještina i
iskustva lanova uprave 2• Pasivna glavna uprava 2• Slab financijski direktor 2• Manjak profesionalnih managera 1
2. NEADEKVATAN RA UNOVODSTVENI SUSTAV• Neadekvatna budžetska kontrola 3• Loš plan nov anih tokova ili ga nema 3• Loš sustav upavljanja troškovima 3
3. SPOR I NEADEKVATAN ODGOVOR NA PROMJENE• Proizvodi, procesi tržište 15
UKUPNO MOGU E 43
193
PROGNOZEUkupan zboj negativnih bodova: manji od 25 - nema nadolaze e opasnosti; ve i od 25 – velika opasnost od neuspjeha unutar sljede ih 5 godinaNegativni bodovi na “nedostacima” ve i od 10: vjerojatno je da e managament praviti fatalne pogreške
Negativni bodovi na “pogreškama” ve i od 15: management prili no riskira
II. POGREŠKEII. Ekspanzija poslovanja koja uzorkuje nelikvidnost 15III. Prekomjerna zaduženost korz odnos Dugovi/Glavnica 15IV. Predstoje i neuspjesi projekata 15
UKUPNO MOGU E: 45
III. SIMPTOMIIII. Pogoršanje financijskih mjera ili Z-score 4IV. Loši znakovi iz kreativnog ra unovodstva 4V. Opadanje kavliteta, morala, cijene dionica,... 3VI. Rezignacija i neangažiranost u rješavanju problema 1
UKUPNO MOGU E: 12
SVE UKUPNO MOGU E: 100
194
NAMJENANAMJENA BEX INDEKSA:Business Excellence Index - BEX omogu ava brzu i jednostavnu procjenu poslovne izvrsnosti tvrtki na tržištu kapitala u Hrvatskoj,ali se univerzalno može primijeniti i na ostale tvrtke ije dionice ne kotiraju na tržištu kapitala.
ŠTO POKAZUJE BEX INDEX?BEX index pokazuje i mjeri poslovnu izvrsnost tvrtke u dvije dimenzije, i to:
1. trenuta na poslovna izvrsnost ("lagging" dimenzija)2. o ekivana poslovna izvrsnost ("leading" dimenzija)
PROGNOSTI KA SNAGA BEX INDEKSAStatisti kim istraživanjima uz primjenu suvremenih znanstvenih metoda dokazana je prognosti ka vrijednost BEX-a testiranjem stvarnih podataka tvrtki na tržištu kapitala u Hrvatskoj.
3.3. BEX INDEKS-POKAZATELJ POSLOVNE IZVRSNOSTI
(AUTORI: V. BELAK I Ž. ALJINOVI -BARA )
195
Prednosti BEX indeksa nad drugim sli nim modelimaPrednosti BEX indeksa nad drugim sli nim modelima
1. BEX Index je konstruiran u skladu s uvjetima poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. Drugi "uvozni" modeli konstruirani su u druga ijim uvjetima, pa je njihova prikladnost u Hrvatskoj upitna.
2. BEX Index nije ovisan o pokazateljima s tržišta kapitala, pa se može ra unati i za tvrtke koje tek ulaze na tržište, što je iznimno važno, ali i za ostale tvrtke koje ne kotiraju na tržištu. Jedan od najpoznatijih svjetskih modela, Altmanov Z-score (osnovni model), na primjer, to ne omogu ava.
3. Ve ina sli nih modela usmjerena je na prognoziranje budu e opasnosti od financijskih poteško a i bankrota (npr. Altmanov Z-score, Ohlsonov model, Argentijev model), a manje na izvrsnost.
4. BEX model sadrži jedan potpuno novi pokazatelj financijske snage tvrtke koji do sada nije korišten u svijetu. Taj pokazatelj konstruirali su autori modela, prof.dr.sc. Vinko Belak i dr.sc. Željana Aljinovi Bara , posebno za izra un BEX indeksa.
196
STRUKTURA BUSINESS EXCELLENCE MODELA:
BEX = 0,388 exBEX = 0,388 ex11 + 0,579 ex+ 0,579 ex22 + 0,153 ex+ 0,153 ex33 + 0,316 ex+ 0,316 ex44
ex1 = PROFITABILNOST
AKTIVAUKUPNA *EBIT
1ex
ex2 = STVARANJE VRIJEDNOSTI
10 ex maksimalno
KAPITALA KAPITAL CIJENA (%) x VLASTITIDOBITPOSLOVNA NETO
2
2ex
ex3 = LIKVIDNOST
IVAUKUPNA AKTKAPITAL RADNI
3ex
ex4 = FINANCIJSKA SNAGA
OBVEZE UKUPNEA)D (DOBIT 5
4ex
197
PROCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI POMO U BEX MODELA I BEX INDEKSA
• Ukupna poslovna izvrsnost procjenjuje se pomo u BEXindeksa na sljede i na in:
BEX INDEX ve i od 1 dobre tvrtkeBEX INDEX izme u 0 i 1 potrebna su brza unaprje enjaBEX INDEX manji od 0 ugrožena egzistencija
• Ovakva klasifikacija na dobre i loše tvrtke na osnovi BEXINDEXA statisti ki je potvr ena empirijskih testiranjempovijesnih podataka.
198
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO(MANAGEMENT ACCOUNTING)
Slide 149
6. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA, PRIRODA TROŠKOVA I PODJELE TROŠKOVA
6.1. Osnovni ciljevi upravljanja troškovima
Upravljanje troškovima nije nekriti no "rezanje" (snižavanje) svih troškova "bez kojih se može".
BEZ ULAGANJA TROŠKOVA NEMA DOBITI.
Upravljanje troškovima je postizanje optimalnih rezultata od uloženih troškova. Kod upravljanja troškovima naglašava se troškovna efikasnost a ne niskitroškovi. Najvažniji je
ODNOS: “TROŠKOVI /KORIST”(“COST /BENEFIT” RATIO)
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 150
Troškovna efikasnost se oslanja na kvalitetu, smanjenje pogrešaka i škarta te naskra enje vremena od ulaza resursa do prodaje i naplate.Kontrola troškova izuzetno je zna ajna u poslovanju jer pogrešno ili prekomjernouloženi trošak naj eš e ne e biti mogu e nadoknaditi iz prihoda.Kod snižavanja apsolutnog iznosa troškova osnovna je težnja napasti i snizitibespotrebne troškove a ne bilo koje troškove.Upravljanje troškovima treba voditi istodobno u dva smjera. Jedan smjer jeapsolutno snižavanje troškova a drugi smjer je snižavanje relativnog udjela troškovau pove anom prihodu. Prema tome, nije efikasno menadžere usmjeravati isklju ivona apsolutno snižavanje troškova neovisno o prihodu i profitu jer to može dovesti donegativnih ponašanja i rezultata.
Menadžere treba prvenstveno motivirati na pove anje prihoda i relativnosnižavanje troškova u prihodu.
U pravilu, pove anje prihoda dovodi do situacije da se udio fiksnih troškova uprihodu i po jedinici u inka smanjuje što daje bolje rezultate mjerene profitom.
Ako je aktivnost tvrtke nedovoljna i zna ajni uspjesi na snižavanju troškovamogu biti nedostatni za ostvarivanje zadovoljavaju eg profita.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 151
TROŠKOVNA EFIKASNOST SE POSTIŽE:
KONTROLOM TROŠKOVA NABAVE RESURSA
DOBROM ORGANIZACIJOM SKLADIŠNOG PROCESA
KONTROLOM TROŠENJA RESURSA
SMANJENJEM RELATIVNOG UDJELA TROŠKOVA U POVE ANOM PRIHODU
DOBROM ORGANIZACIJOM IZVO ENJA AKTIVNOSTI
ELIMINIRANJEM NEPOTREBNIH AKTIVNOSTI
NAPUŠTANJEM POSLOVA KOJI DONOSE GUBITKE
POVEZIVANJEM TROŠKOVA S ODGOVORNOŠ U POJEDINCA
OGRANI AVANJE TROŠKOVA IZAZIVA PSIHOLOŠKE REAKCIJE KOD LJUDI KOJIMA SE TO OGRANI ENJE NAME E PA ZBOG TOGA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NE SMIJE BITI PRENAGLAŠENO A POGOTOVO NE IRITANTNO JER E PROIZVESTI VE E NEGATIVNE POSLJEDICE OD POZITIVNIH.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 152
6.2. Snižavanje troškova i kontrola troškova nisu iste stvariIako upravljanje troškovima treba posti i optimalni odnos izme u uloženih troškova i postignutih rezultata u praksi se esto koncentrira na dva osnovna cilja i to:
a) snižavanje troškova i
b) kontrolu troškova.
SNIŽAVANJE TROŠKOVA ili redukcija troškova nastoji dovesti troškove na nižu razinu. Me utim pozitivno snižavanje troškova treba posti i bez gubitka funkcije i radne sposobnosti i bez štetnih posljedica za poduze e, zaposlene i kupce."Snižavanje ili redukcija troškova je sli na odlasku na dijetu."
KONTROLA TROŠKOVA je održavanje troškova unutar zadanih okvira i sprje avanje prekomjernih troškova odnosno prekora enja zadanih troškova.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 153
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA
KONTROLA TROŠKOVA SNIŽAVANJE TROŠKOVA
ODRŽAVANJE TROŠKOVA U ZADANIM OKVIRIMA I
IZBJEGAVANJE PREKOMJERNOG TROŠENJA
PREPORU LJIV KONCEPT S KONTINUIRANOM PRIMJENOM
DOVO ENJE TROŠKOVA NA NIŽU RAZINU
TEŽAK KONCEPT KOJI NAME U KRIZNE SITUACIJE ILI
KONKURENTSKA BORBA
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 154
U modernom intenzivnom poslovanju utemeljenom na jakom intelektualnom kapitalu koncepti snižavanja troškova i kontrole troškova nisu omiljeni a esto su i kontraproduktivni. Velike zarade na visokokvalitetnim programima ne trpe niske troškove.
Zbog toga je kod ostvarivanja visokih profita vrlo opasno pozornost usmjeravati na snižavanje troškova. U takvim situacijama se bolje usmjeravati na ve e zarade jer ve a potrošnja novca na kvalitetne programe i ljude u pravilu stvara još više novca. Psihologija modernog poslovanja oslanja se na dobro pla ene ljude koji svojim organizacijama donose još više novca.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 155
Zbog ega su onda toliko zna ajni koncepti snižavanja i kontrole troškova?
Situacija u praksi pokazuje da je broj organizacija koje zara uju dovoljno da bi mogli neoptere eno iznad prosje no trošiti ipak mali u odnosu na broj onih koji moraju voditi ra una o troškovima. Redukciju ili kontrolu troškova, u pravilu, name e nužda ili postizanje specifi nih strateških ciljeva. ak ista poduze a u razdobljima konjunkture mogu trošiti više od minimuma. Me utim, u razdoblju recesije ta poduze a moraju pristupiti redukciji troškova. Mnoga poduze a svoju konkurentnost temelje na postizanju nižih troškova od konkurencije a neke konkurencija jednostavno prisiljava na snižavanje i kontrolu troškova.
Kontrola troškova je bolji koncept od koncepta snižavanja troškova. Naime, dobro provo en sustav kontrole troškova možda e osigurati da primjena koncepta snižavanja troškova ne e biti potrebna.
Me utim, kad konkurencija ili recesija ugroze profit pa ak i opstanak, provo enje koncepta snižavanja troškova postaje neizbježno.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 156
STATI NI I FLEKSIBILNI BUDŽET ZA KONTROLU TROŠKOVA
Koncept kontrole troškova u praksi se naj eš e provodi primjenom stati nog i fleksibilnijeg budžeta troškova. Pridržavanjem trošenja u okvirima budžetiranih svota nastoji se sprije iti nekontrolirana prekomjerna trošenja.
ZERO BASED BUDGETING ZA KONTROLU TROŠKOVA
Napredniji sustavi upravljanja troškovima koriste "budžetiranje utemeljeno na po etku od nule" (Zero-based budgeting). Ta vrsta budžetiranja omogu ava istodobno snižavanje i kontrolu troškova. Naime, kod konstruiranja tog budžeta po inje se od procjene koje su aktivnosti neophodne a koje nisu te planiranja troškova za aktivnosti koje e biti realizirane. Na taj na in, nepotrebne aktivnosti i njihovi troškovi mogu se izbje i.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 157
POSTUPCI ZA SNIŽAVANJE TROŠKOVA:
• Funkcionalna analiza (Što radimo?), koja identificira aktivnosti koje organizacija obavlja i na kojim mjestima se te aktivnosti obavljaju
• Analiza zahtjeva (Zašto to radimo?), koja ispituje koji je istaknuti razlog ili zahtjev valjan za obavljanje svake aktivnosti u svjetlu misije, svrhe i ciljeva organizacije.
• Reengineering ili restrukturacija (Kako radimo?), koja ispituje koja se poboljšanja mogu u initi u procesu koji se koristi u obavljanju aktivnosti.
• Analiza troškova (Koliko emo za to platiti?), koja identificira alternative nižih troškova za obavljanje neophodnih aktivnosti.
• Organizacijska analiza (Tko radi?), koja ispituje prilike za modernizaciju organizacijske strukture.
Pristup snižavanja troškova shematski prikazuje slika 6.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 158
SLIKA 6: Pristup snižavanju troškova
3
1 2
4
5
neŠto organizacija radi?
Je li aktivnost vo ena ciljem organizacije
Eliminacija aktivnosti
Razviti plan provedbe koji
sjedinjuje kontroliranje
napretka, razvoja plana, komunikaciju, selekciju zaposlenih i
pregrupiranje, preusmjeravanje
organizacije.
REENGINEERING(restrukturacija)
Može li se ostvariti poboljšanje procesa koji se koristi za izvo enje aktivnosti
FUNKCIONALNA ANALIZA
ANALIZA ZAHTJEVA Preporuke Provedba
Provedba poboljšanja u na inu obavljanja aktivnosti
ANALIZA TROŠKOVA Mogu li aktivnosti biti obavljene po nižim troškovima
Reduciranje troškova
ORGANIZACIJSKA ANALIZA
Može li se organizacija modernizirati kao rezultat provedenih promjena
Modernizacija organizacijske strukture
da
da
da
da
da ili ne
da ili ne
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 159
6.3. PODJELE TROŠKOVA ZA POTREBE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Da bi se zadovoljili uvjeti za izradu financijskih izvještaja neophodno je izvesti sljede e podjele troškova:
a) podjela troškova po prirodnim vrstama
b) podjela troškova na troškove proizvodnje i troškove op e režije,
c) podjela troškova na troškove zaliha (uskladištive) i troškove razdoblja (neuskladištive) prema MRS-2,
d) podjela troškova na porezno priznate i porezno nepriznate.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 160
SLIKA 7: Temeljne podjele troškova za izradu financijskih izvještaja izvedene podjele troškova
Troškovi po prirodnim vrstama
Materijalni troškovi
Troškovi vanjskih usluga
Troškovi osoblja
Troškovi amortizacije
Troškovi vrijednosnog uskla enja
Rezervacija troškova
Ostali troškovi uprave i prodaje
Troškovi financiranja
Ostali troškovi
Troškovi proizvodnje
Troškovi op e režije
Troškovi zaliha (uskladištivi)
Troškovi razdoblja (neuskladištivi)
Porezno priznati troškovi
Porezno nepriznati troškovi
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 161
6.4.Podjela troškova na izravne i neizravne i dodjeljivanje troškova troškovnim objektima
Dodjeljivanje troškova troškovnim objektima neophodno je za financijsko i za menadžersko ra unovodstvo.
Menadžersko ra unovodstvo neophodno je za dodjeljivanje troškova troškovnim objektima.
Troškovni objekti mogu biti organizacijske jedinice, projekti, proizvodi i usluge.
Pri dozna ivanju troškova troškovnim objektima neophodna je podjela na:
• izravne troškove
• neizravne troškoveIzravni (direktni) troškovi se troškovnim objektima dodjeljuju izravno u klasi nim i alternativnim modelima obra una troškova.
U klasi nim modelima upravljanja troškovima izravni troškovi se ve pri unosu podataka po prirodnim vrstama usmjeravaju prema mjestima njihova nastanka..
Dodjeljivanje neizravnih (indirektnih) troškova troškovnim objektima nije jednostavno kao dodjeljivanje izravnih troškova. Dodjeljivanje neizravnih troškova uvijek je arbitrarno uz primjenu neke metode. Pri tome se u praksi koriste klasi ne i suvremene metode i modeli dodjeljivanja neizravnih troškova.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 162
Klasi ne metode i modeli dodjeljivanja neizravnih troškova koriste se tzv. "klju evima rasporeda" troškova. "Klju evi rasporeda" neizravnih troškova podrazumijevaju utvr ivanje omjera i postotka raspore ivanja neizravnih troškova na troškovne objekte prema nekoj racionalnoj osnovici za koju se procjenjuje da je uzro nik troška.
Naj eš e osnovice za raspored neizravnih troškova na tradicionalni na in su sljede e:
• pokazatelji troškova (izravni troškovi rada i materijala)
• tehni ki pokazatelji (broj sati izravnog rada, broj sati rada strojeva, površine korištenog prostora, broj obra enih naloga itd.)
• pokazatelji rezultata (prihod, vrijednost proizvodnje, koli ina proizvedenih proizvoda itd.)
Modeli dozna ivanja troškova troškovnim objektima razlikuju se za svaku konkretnu situaciju ali se op enito mogu definirati za specifi ne potrebe pojedinih djelatnosti i to:
a) modeli za raspore ivanje troškova u proizvodnim djelatnostima
b) modeli za raspore ivanje troškova u djelatnostima usluga
c) modeli za raspore ivanje troškova u djelatnosti trgovine
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 163
(a) Modeli za raspore ivanje troškova u proizvodnim djelatnostima
U proizvodnim djelatnostima troškove koji su evidentirani po prirodnim vrstama treba prvo razdijeliti na dvije osnovne skupine i to:
1. proizvodne troškove
2. troškove op e režije (neproizvodne troškove).Proizvodni troškovi ili troškovi proizvodnje uobi ajeno se dijele na:
• troškove izravnog materijala
• troškove izravnog rada
• troškove proizvodne režije (op e troškove proizvodnje).
Tu podjelu prikazuje sljede a slika:
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 164
TROŠKOVI PROIZVODNJE(nazvane kao troškovi produkta)
IZRAVNI MATERIJALI
Materijali koji mogu biti fizi ki prona eni u proizvodu (kao drvo u
stolu)
IZRAVNI RADMože biti uo en u izradi proizvoda
(radnici na traci u pogonu)
OP I TROŠKOVI PROIZVODNJE
Svi troškovi proizvodnje osim
izravnog materijala i rada (neizravni
materijali, neizravni rad, infrastruktura
tvornice, deprecijacija tvorni kih zgrada i
opreme)
PRIMARNI TROŠKOVI
TROŠKOVI KONVERZIJE
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 165
Neproizvodni troškovi se uobi ajeno dijele na tri osnovne skupine i to:
• prodajne troškove
• administrativne troškove
• troškove istraživanja i razvoja
To je prikazano na sljede oj slici
NEPROIZVODNI TROŠKOVI(troškovi razdoblja)
PRODAJNI TROŠKOVI
Svi troškovi potrebni za ispunjavanje zahtjeva
kupaca i za dostavljanje gotovih proizvoda i
usluga kupcima: provizija od prodaje,
reklamiranje …
TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA I
RAZVOJA
ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
Svi troškovi administracije poduze a kao cjeline: pla e i naknade zaposlenih, putni troškovi, uredski materijal,
amortizacija itd. …
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 166
Troškovi istraživanja i razvoja tretiraju se kao troškovi op e režije u ve ini slu ajeva. Me utim, MRS 2 dopušta u odre enim situacijama uklju ivanje tih troškova u troškove zaliha kad su oni usmjereni na oblikovanje proizvoda za posebne kupce.
Proizvodni troškovi usmjeravaju se izravno na proizvodne organizacijske jedinice prema mjestima njihova nastanka.
Troškovi op e režije usmjeravaju se, u prvom stupnju rasporeda, tako er izravno na sve organizacijske jedinice prema mjestima njihova nastanka.
Kad postoji dio troškova evidentiranih po prirodnim vrstama koji su zajedni ki svim organizacijskim jedinicama prikladno ih je odvojiti u zasebnu skupinu pod nazivom "zajedni ki troškovi". Ti troškovi se naknadno dodjeljuju organizacijskim jedinicama prema odre enom modelu rasporeda.
Svi troškovi op e režije kona no se raspore uju na proizvodne organizacijske jedinice iz ijeg e rezultata biti nadokna eni.
Ukupne troškove sumirane na razini proizvodnih organizacijskih jedinica treba razvrstati na troškove zaliha (uskladištive troškove) i troškove razdoblja (neuskladištive troškove).
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 167
Troškove zaliha proizvodnje treba dodatno razvrstati na:
• izravne troškove zaliha i
• neizravne troškove zaliha.
Neizravni troškovi zaliha dodjeljuju se zalihama proizvodnje prema odre enom modelu rasporeda. Na taj na in dobiju se troškovi zaliha proizvoda prema ra unovodstvenim i ostalim propisima.
Me utim, da bi se dobili ukupni troškovi proizvoda za svrhu procjene rezultata ostvarenog na razini vrste proizvoda i upravljanja troškovima, neophodno je troškovima zaliha dodati i ostale troškove do razine ukupnih troškova raspore ene po vrstama proizvoda.
Dodjeljivanje troškova op e režije troškovima zaliha poseban je postupak koji se odvija u okviru menadžerskog ra unovodstva a ne u okviru financijskog ra unovodstva.
Op i model raspore ivanja i pra enja troškova u proizvodnim djelatnostima prikazuje slika 8.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 168
SLIKA 8: Op i model
raspore ivanja i pra enja
troškova u djelatnosti
proizvodnje
Raspored po mjestima
nastanka (izravno)
Dodjela
Raspored po mjestima
nastanka (izravno)
Troškovi po prirodnim vrstama
Troškovi proizvodnje Troškovi op e režije
ZAJEDNI KI TROŠKOVI
UPRAVA
ADMINISTRACIJA
PRODAJA
PROIZVODNA ORG. JEDINICA 1
PROIZVODNA ORG. JEDINICA N
dodjela po
"klju u"
Ukupni troškovi tere eni na proizvodu
menadžerskom ra unovodstvu
Troškovi proizvoda u financijskom
ra unovodstvu
dodjela po "klju u"
Izravno
Troškovi zaliha prema MRS 2 Troškovi op e režije
Izravni troškovi Neizravni troškovi
Proizvod A Proizvod B Proizvod N
Proizvod A Proizvod B Proizvod N
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 169
(b) Model za raspore ivanje troškova u djelatnostima usluga
Sektor usluga je u porastu po obimu i po vrstama usluga. S aspekta definiranja modela za raspore ivanje troškova usluge se mogu podijeliti na dvije skupine i to na:
• usluge kod kojih je mogu a pojava zaliha pružatelja usluga i
• usluge kod koji se zalihe ne pojavljuju.
Pružatelji usluga kod kojih je mogu a pojava zaliha troškove moraju raspore ivati prema odredbama MRS-a 2.
"Troškovi zaliha pružatelja usluga jesu prvenstveno rad i drugi troškovi osoblja izravno uklju enih u pružanje usluga, u što ulazi i nadzorno osoblje i op i troškovi koji se mogu pridodati. Rad i drugi troškovi koji se odnose na prodaju i op e administrativno osoblje ne uklju uju se, ali se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali" (MRS 2, t. 16., u revidiranom MRS 2, t. 19.).
"Pružatelji usluga obi no skupljaju troškove svake usluge za koju e se tretirati odvojena prodajna cijena. Prema tome, svaka takva usluga se tretira kao posebna stavka" (MRS 2, t. 26, u revidiranom MRS 2, t. 29.).
Kod proizvodni usluga kod kojih se troši materijal i energija treba i te troškove sumjeriti na sve vrste usluga.
Prema odredbama MRS-a 2, raspore ivanje troškova usluga može se realizirati primjenom sheme prikazane na slici 9.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 170
SLIKA 9: Raspore ivanje troškova zaliha pružatelja usluga prema odredbama MRS-a 2
Dodjela po "klju u"
Dodjela po klju u (naknadno)
Izravno
Troškovi po prirodnim vrstama
Troškovi zaliha pružatelja usluga
Troškovi razdoblja
Izravni Neizravni
• Troškovi rada• Drugi troškovi osoblja• Op i troškovi (izravni)
Izravni troškovi materijala i energije
• Troškovi nadzornog osoblja• Op i troškovi (neizravni)
Neizravni troškovi materijala i energije
Troškovi prodajeTroškovi administracijeOstali op i troškovi
USLUGA 1 USLUGA 2 USLUGA NTroškovi zaliha usluga (MRS 2)
USLUGA 1 USLUGA 2 USLUGA NUkupni troškovi usluga za kontrolu troškova i
cijena
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 171
Budu i da se kod ve ine vrsta usluga zalihe usluga ne pojavljuju nije potrebno raspore ivati troškove na troškove zaliha (uskladištive) i na troškove koji se ne mogu teretiti na zalihe (neuskladištive).
Kod takvih usluga dominantna je podjela na:
• troškove koji su izravno povezani s odre enom uslugom ili vrstom usluga i
• troškove koji nisu izravno povezani s odre enom uslugom ili vrstom usluga i koji se uslugama dodjeljuje prema odabranom modelu.
Me utim, za realizaciju upravljanja troškovima nije dovoljno samo pravilno rasporediti troškove nego treba dodatno odrediti i odgovorne menadžere za angažiranje i kontrolu troškova.
U funkcionalnoj organizaciji odgovornost za kontrolu troškova može biti dodijeljena menadžerima koji rukovode odre enim funkcijama.
U organizacijama koje su oblikovane po modelu centara odgovornosti troškove treba dodatno rasporediti po organizacijskim jedinicama. Prema tom modelu, troškove treba rasporediti na mjesta njihova nastanka tj. po organizacijskim jedinicama. Tu se radi o izravnim troškovima tih organizacijskih jedinica. Neizravni troškovi se naknadno organizacijskim jedinicama dodjeljuju prema odabranom modelu rasporeda.
Model raspore ivanja izravnih i neizravnih troškova na organizacijske jedinice i usluge prikazuje slika 10.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 172
SLIKA 10: Model raspore ivanja izravnih troškova na organizacijske jedinice i usluge
Dodjela po
"klju evima"
Dodjela
Izravno
Troškovi po prirodnim vrstama
Izravni troškovi po mjestima nastanka Zajedni ki troškovi
UPRAVA
ADMINISTRACIJA
PRODAJA
ORGANIZACIJSKA JEDINICA ZA OBAVLJANJE USLUGA 1
ORGANIZACIJSKA JEDINICA ZA OBAVLJANJE USLUGA N
Izravni troškovi usluga
Neizravni troškovi usluga
Troškovi organizacijske jedinice
Dodijeljeni centralni troškovi
Menadžeri odgovorni za troškove
1i 2 Menadžer koji rukovodi obavljanje usluge
3. Menadžer organizacijske jedinice
4. Menadžeri centralnih funkcija i uprave
Troškovi usluge N
1. Izravni troškovi usluge2. Neizravni troškovi usluge3. Dodijeljeni troškovi organizacijske
jedinice4. Dodijeljeni centralni troškovi
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 173
(c) Modeli za raspore ivanje troškova i djelatnosti trgovine
Kod djelatnosti trgovine troškove po etno treba podijeliti u dvije skupine i to:
• troškove zaliha robe i
• troškovi po prirodnim vrstama.
Te dvije skupine troškova uvijek se vode na odvojenim razredima i na in njihova tere enja na rashode razlikuje se.
Troškovi zaliha robe usmjeravaju se na pojedine vrste roba izravno a dio koji se odnosi na zajedni ke zavisne troškove nabave raspore uje se po vrstama roba prema nekoj racionalnoj osnovici.
Ti troškovi se lakše prate po vrstama roba i terete rashode tek kad se roba proda. Troškovi zaliha robe moraju biti formirani u skladu s odredbama MRS-a br. 2 i ostalim relevantnim propisima.
Troškovi po prirodnim vrstama koji se ne uklju uju u vrijednost zaliha terete razdoblje u kojem su nastali i njihovo dodjeljivanje svakoj vrsti robe puno je teže. Dodjeljivanje troškova razdoblja vrstama robe ne pripada u financijsko ra unovodstvo nego u menadžersko ra unovodstvo.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 174
Ako se troškovima zaliha robe ne pridruže i ostali troškovi kao što su: administrativni troškovi nabave, troškovi skladištenja i troškovi uprave i prodaje, teško je procijeniti rezultate trgovanja pojedinim vrstama roba a otežana je i kalkulacija prodajnih cijena.
Najve i problem pridruživanja ostalih troškova troškovima zaliha robe je vremenska neuskla enost razdoblja u kojima je roba prodana i kalendarskog razdoblja na koje se terete ostali troškovi nastali u tom razdoblju. Ako se, na primjer pretpostavi grani ni slu aj da je roba nabavljena u jednoj poslovnoj godini i da nije prodana, svi troškovi osim troškova zaliha robe teretit e to razdoblje. Idu e godine kad se roba proda, rezultat ne e biti optere en troškovima koji su prouzro eni nabavom, skladištenjem i manipulacijom te robe. Kad su koli ine nabave i prodaje te struktura roba ujedna ene po razdobljima taj problem ne dolazi toliko do izražaja.
Me utim, kad su koli ine nabave i prodaje te struktura robe neujedna ene taj problem je teško riješiti.
Zbog toga se u praksi pribjegava dodjeljivanju prosje nih op ih troškova robama iako se esto na njih ne odnose.
Drugo mogu e rješenje je dvostruko ra enje ra unovodstva tako da se jedan obra un radi za financijsko ra unovodstvo i izvještaje o porezu a drugi obra un se radi u menadžerskom ra unovodstvu neovisno o propisima.
Op i model raspore ivanja troškova u djelatnosti trgovine prikazuje slika 11.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 175
SLIKA 11: Op i model raspore ivanja troškova u djelatnosti trgovine
Dodjela ostalih
troškova –raspored po
vrstama roba
Ukupni troškovi po vrstama roba
Troškovi zaliha (MRS 2) Roba
ARoba
BRoba
N.
Roba A
Roba B
Roba N.
Raspored po mjesti
ma nastan
ka
Dodjela
Izravno po
vrstama roba
Troškovi zaliha robe prema MRS 2 Troškovi po prirodnim vrstama
ZAJEDNI KI TROŠKOVI
UPRAVA
ADMINISTRACIJA
NABAVA
SKLADIŠTE
ORGANIZACIJSKE JEDINICE PRODAJE 1,2,3,N.
Obra un rezultata po organizacijskim jedinicama
Obra un rezultata po vrstama roba
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 176
6.5. Podjela troškova na fiksne i varijabilne kao osnovica za upravljanje troškovima
Podjela troškova na fiksne i varijabilne izuzetno je važna u upravljanjutroškovima. Ona je osnova za kalkulacije i donošenje specifi nihmenadžerskih odluka, mjerenje rezultata i utvr ivanje odgovornosti zatroškove. Me utim, postoji klasi ni pristup podjeli troškova na fiksne ivarijabilne ali postoji i alternativni relativno novi pristup koji se zna ajnorazlikuje od klasi nog. Zbog toga je neophodno razmotriti oba pristupa.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 177
6.5.1. Klasi ni pristup podjeli troškova na fiksne i varijabilne
Prema klasi nom pristupu fiksnost ili varijabilnost troškova promatra se u odnosu na promjenu opsega aktivnosti naj eš e proizvodnje ili prodaje.
Troškovi koji se ne mijenjaju ovisno o opsegu aktivnosti definirani su kao fiksni a troškovi koji se mijenjaju ovisno o opsegu aktivnosti definirani su kao varijabilni.
Fiksni troškovi se dalje dijele na apsolutno fiksne i relativno (stepenasto) fiksne. Apsolutno fiksni troškovi se ne mijenjaju ni prilikom promjene stupnja pripravnosti kapaciteta. Relativno fiksni troškovi se ne mijenjaju u okviru odre enog stupnja pripravnosti kapaciteta ali pri prelasku u viši stupanj pripravnosti kapaciteta oni se skokovito mijenjaju na više i onda opet ostaju nepromjenjivi za taj stupanj pripravnosti. Zbog toga u planiranju troškova treba biti oprezan jer kod ve eg pove anja obima aktivnosti možda treba prije i na viši nivo fiksnih troškova.
Osnovna shema apsolutno fiksnih troškova izgleda ovako:
Troškovi
Apsolutno fiksni troškovi
Opseg aktivnosti
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 178
Relativno fiksni troškovi su oni koji sene mijenjaju u okviru jedne zonepripravnosti kapaciteta a prelaskom uvišu zonu pripravnosti skokovito rastu azatim se ne mijenjaju u okviru te zone.Osnovna shema relativno fiksnihtroškova izgleda ovako:
Troškovi
Opseg aktivnosti
ZONA I ZONA II ZONA III
Važno svojstvo fiksnih troškova je dase oni smanjuju po jedinici u inka akose broj tih jedinica pove ava,odnosno, oni se pove avaju pojedinici u inka ako se broj tih jedinicasmanjuje.To svojstvo prikazuje slijede a slika:
Troškovi po jedinici
inka
Opseg aktivnosti
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 179
Ekonomija opsega nastoji pove anjem opsega aktivnosti sniziti fiksne troškove po jediniciime se smanjuju troškovi po jedinici i pove ava dobit.
Varijabilni troškovi su oni troškovi koji se mijenjaju ovisno o promjeni opsega poslovnihaktivnosti.Iako se ve ina troškova s promjenom opsega aktivnosti mijenja proporcionalno, oni se mogumijenjati i progresivno ili degresivno. Osnovna shema ponašanja varijabilnih proporcionalnihtroškova izgleda ovako:
Varijabilni troškovi
Opseg aktivnosti
Važno svojstvo varijabilnih proporcionalnih troškova je da su oni konstantni (jednaki) po jedinici u inka.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 180
Osnovno pravilo kod kalkuliranja troškova i cijena je da kod pove anog opsega aktivnosti fiksni troškovi po jedinici padaju a kod smanjenog opsega aktivnosti fiksni troškovi po jedinici rastu. Varijabilni troškovi po jedinici pri promjeni opsega aktivnosti ostaju konstantni tj. jednaki.
Iako se ovo pravilo oslanja na nekoliko pretpostavki koje ga mogu dovesti u pitanje ipak je dragocjeno u upravljanju troškovima. Naime, s obzirom na kompleksnost materije o ponašanju troškova jednostavna i jasna pravila su rijetkost. Utjecaj opsega aktivnosti na troškove po jedinici u inka prikazuje slika 12.
SLIKA 12: Utjecaj opsega aktivnosti na troškove po jedinici u inka i dobit (gubitak)
Pretpostavke:
• Fiksni troškovi ukupno: 100.000,00 KM
• Varijabilni troškovi po jedinici: 100,00 KM/jed
• Prodajna cijena: 220,00 KM
• Opseg aktivnosti: 500 kom, 1.000 kom, 1.500 kom
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 181
Opseg aktivnosti (kom)
Fiksni troškovi po jed. (KM)
Varijabilni troškovi po jed. (kom)
Ukupni troškovi po jed. (kom)
Prodajna cijena po jed. (kom)
Dobit (gubitak) po jed. (KM)
500 200,00 100,00 300,00 220,00 (80,00)
1.000 100,00 100,00 200,00 220,00 20,00
1.500 66,66 100,00 166,66 220,00 53,34
Kao što se može vidjeti na slici 12., pri opsegu aktivnosti od 1.000 komada poduze e ostvaruje dobit od 20,00 KM po jedinici u inka. Pad opsega aktivnosti na 500 komada donosi gubitak od 80,00 KM po jedinici.
Pove anje opsega aktivnosti na 1.500 komada donosi pove anje dobiti po jedinici na 53,34 KM po jedinici.
Iz toga se može izvesti op e pravilo da bolje korištenje kapaciteta donosi ve u dobit a smanjenje aktivnosti i lošije korištenje kapaciteta donosi lošije rezultate i mogu i gubitak.
Me utim, podjela troškova na fiksne i varijabilne koja je klju na u ovom modelu nije jednaka sa sve situacije i nije kona na. U klasi nom proizvodnom pristupu uobi ajeno je da se troškovi sirovina i materijala i troškovi izravnog rada klasificiraju kao varijabilni troškovi. U varijabilne troškove esto se razvrstavaju i neki troškovi proizvodne režije a ostali troškovi se drže fiksnima.
ak i diskrecijski troškovi kao što su troškovi reklame i propagande, troškovi obrazovanja zaposlenih i sli ni troškovi, kad se jednom planiraju, drže se fiksnima. Me utim, u praksi, ako nema otpuštanja zaposlenih, troškovi rada esto ostaju fiksni a diskrecijski troškovi u lošijim situacijama brzo se smanjuju.
Zbog toga, za svaku prakti nu situaciju treba dati posebnu procjenu koji su troškovi fiksni a koji varijabilni.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 182
6.5.2. Novi alternativni pristup podjeli na fiksne i varijabilne troškoveIako je klasi ni pristup podjeli na varijabilne i fiksne troškove ukorijenjen duboko u razmišljanjima menadžera i osnova je ve ine prakti nih kalkulacija u posljednje vrijeme se razvija nekoliko alternativnih pristupa.
Jedan od zanimljivih alternativnih pristupa fokusira promatranje na fiksnost ili varijabilnost resursa odnosno troškova resursa.
U tom pristupu, pored promatranja varijabilnosti troškova prema opsegu aktivnosti uvodi se promatranje varijabilnosti tj. promjenjivosti troškova u odnosu na menadžerske odluke. Pri tome se isti e da troškove uzrokuju odluke a ne samo opseg aktivnosti (vidi: Hilton, R.W., Maher, W.M. and H.F., Selto, 2000, p. 122.).
Takav pristup dovodi do podjela na:
• prošle troškove i
• budu e troškove.
Prošli troškovi (Sunk Costs) su troškovi resursa pla eni u prošlosti za koje se o ekuje da e se koristiti u budu nosti. U te resurse pripadaju zgrade, oprema, kupljena tehnologija i znanje. To su troškovi koji se ne mogu promijeniti (osim ako se ti resursi ne prodaju).
Drugim rije ima, odluke o vrsti i promjeni opsega aktivnosti ne utje u na te troškove.
Prema knjigovodstvenim i poreznim propisima ti troškovi se ura unavaju kroz troškove amortizacije i deprecijacije u troškove budu ih proizvoda i usluga ili kroz troškove razdoblja.
Kad je proizvodnja ili obavljanje usluga dovršeno svi u injeni troškovi za njihovu realizaciju postaju tako er prošli troškovi na koje se odlukama više ne može utjecati. Zbog toga, u slu aju pogrešaka u poslu postaju važni samo dodatni tj. budu i troškovi uzrokovani popravljanjem pogreške ili troškovi primjene alternativnog rješenja.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 183
Budu i troškovi su uvijek varijabilni u odnosu na neku odluku pa se zbog toga ne može potpuno fiksirati ni jedan budu i trošak. Jedini troškovi koji e varirati zajedno s opsegom aktivnosti su troškovi sirovina i materijala. Me utim, ostali troškovi e ovisiti o odlukama o trošenju resursa. Zbog toga je uvedena podjela troškova na:
• diskrecijske troškove i
• obvezuju e troškove (commited costs).
Naime, u budu nosti može biti teže ili lakše promijeniti trošak resursa ali on se može promijeniti.
Diskrecijski troškovi (discretionary costs) kao što su troškovi reklamiranja, obrazovanja, dobrotvornih davanja i sli no nisu obvezuju i i lako i brzo se mogu promijeniti.
Obvezuju i troškovi (commited costs) su troškovi na koje se organizacija obvezala ugovorom ili je na to obvezuje zakon. Ti troškovi ne variraju s opsegom aktivnosti pa se stoga još zovu i obvezuju i fiksni troškovi (commited fixed costs) (vidi: Kaplan, R.S. and R. Cooper, 1998, str. 308-309).
U mnogim organizacijama troškovi rada su obvezuju i troškovi zbog ugovornih obveza sa zaposlenicima i kolektivnih ugovora. Zbog toga se oni ne mogu lako promijeniti.
Nove podjele troškova zna ajne za upravljanje troškovima sistematizirane s na slici 13.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 184
SLIKA 13: Nove podjele troškova ovisne o donošenju menadžerskih odluka
Karakter troškova (vremenski) Vrsta troška Mogu nost promjene ovisno o menadžerskim odlukama
Prošli troškoviNepromjenjivi fiksni troškovi (Troškovi dugotrajne imovine i svi nastali troškovi)
Ne mogu se mijenjati
Budu i troškovi
Diskrecijski fiksni troškovi Lako se mijenjaju
Obvezuju i fiksni troškovi Teško se mijenjaju ali se mogu mijenjati
Varijabilni troškovi Variraju s opsegom aktivnosti
Na kraju treba re i da se ovdje radi o alternativnim pogledima na troškove koji su važni u upravljanju troškovima posebno u novoj ekonomiji. Me utim, još dugo oni ne e zamijeniti u potpunosti klasi an pristup troškovima. Najve a im je zamjerka što oni ne rješavaju u cjelini problem obra una troškova koji bi se mogao primijeniti u financijskom i menadžerskom ra unovodstvu kao što to može klasi ni pristup troškovima. Me utim, budu i da se radi o relativno novim idejama može se o ekivati njihov dalji razvoj.
Slide 185AutorProf. dr. Vinko Belak
Slide 185
(1) DEFINIRANJE OBVEZUJU IH FIKSNIH TROŠKOVA I MOGU NOSTI NJIHOVOG SNIŽAVANJA
OBVEZUJU I FIKSNI TROŠKOVI PROIZLAZE IZ INVESTICIJA U:• NEMATERIJALNU IMOVINU• NEKRETNINE• POSTROJENJA• OPREMU
OBVEZUJU I FIKSNI TROŠKOVI PROIZAŠLI IZ INVESTICIJA MANIFESTIRAJU SE KROZ OBRA UN AMORTIZACIJE I DEPRECIJACIJE.TIM TROŠKOVIMA TREBA DODATI I TROŠKOVE:
OBVEZNOG OSIGURANJA IMOVINETROŠKOVE ODRŽANJA OSNOVNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PODUZE AFIKSNE TROŠKOVE ODRŽANJA ENERGETSKE INFRASTRUKTUREFIKSNE TROŠKOVE ODRŽANJA KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTUREFIKSNE TROŠKOVE PLATNOG PROMETAFIKSNE TROŠKOVE ISPUNJENJA ZAKONSKIH OBVEZA (IZRADA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, OBVEZNA REVIZIJA I SLI NO)OBVEZUJU I TROŠKOVI PO KOLEKTIVNOM UGOVORU O RADU
KADA SE JEDNOM USPOSTAVI ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, OBVEZUJU E FIKSNE TROŠKOVE JE TEŠKO A NEKE I NEMOGU E SNIŽAVATI.U TEŠKIM KRIZAMA MOGU E JE TROŠKOVE AMORTIZACIJE SNIZITI NA DVA NA INA:
UKIDANJEM UBRZANOG OBRA UNA AMORTIZACIJE I DEPRECIJACIJE ILI USPORAVANJEM OBRA UNA TIH TROŠKOVAPRODAJOM IMOVINE AKO JE TO MOGU E.
Slide 186AutorProf. dr. Vinko Belak
Slide 186
(2) DEFINIRANJE DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA I MOGU NOSTI NJIHOVOG SNIŽAVANJA
DISKRECIJSKI FIKSNI TROŠKOVI PROIZLAZE IZ ODLUKA MENADŽMENTA O POTROŠNJI ZA SPECIFI NE NAMJENE. ONI PO SVOJOJ PRIRODI NISU NI FIKSNI NI VARIJABILNI TROŠKOVI ALI KAD SE DONESE ODLUKA O NJIHOVOM ANGAŽIRANJU ONI SE PREMA OPSEGU AKTIVNOSTI PONAŠAJU KAO FIKSNI TROŠKOVI.NAJBOLJI PRIMJERI DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU:
a) TROŠKOVI KOJI UTJE U NA OSTVARENJE PRIHODA:• TROŠKOVI SVIH VRSTA REKLAME I PROPAGANDE• DIO TROŠKOVA REPREZENTACIJE• DIO TROŠKOVA SLUŽBENIH PUTOVANJA• TROŠKOVI ODNOSA S KUPCIMA• TROŠKOVI UDOVOLJAVANJA ŽALBAMA KUPACA• TROŠKOVI ODNOSA SA SURADNICIMA• TROŠKOVI SPONZORSTVA• TROŠKOVI ODNOSA S JAVNOŠ U
b) TROŠKOVI KOJI UTJE U NA RAZVOJ:TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJATROŠKOVI OBRAZOVANJA I USAVRŠAVANJA VJEŠTINA ZAPOSLENIHTROŠKOVI STRU NE LITERATURE
c) TROŠKOVI KOJI UTJE U NA MOTIVACIJU ZAPOSLENIH (UGODNI TROŠKOVI):DIO TROŠKOVA REPREZENTACIJEDIO TROŠKOVA SLUŽBENIH PUTOVANJATROŠKOVI OSOBNIH AUTOMOBILATROŠKOVI PARKINGATROŠKOVI DONACIJATROŠKOVI ODMORA I REKREACIJE ZAPOSLENIH
Slide 187AutorProf. dr. Vinko Belak
Slide 187
MOGU NOSTI SNIŽAVANJA DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU VELIKE. MENADŽERI TE TROŠKOVE MOGU JEDNOSTAVNO SREZATI.
ME UTIM, VE INA DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU ISTODOBNO I TROŠKOVI KONKURENTNOSTI.
REZANJEM TIH TROŠKOVA KONKURENTNOST PADA A PADA I STANDARD ŽIVOTA U KOMPANIJI KOJI UTJE E NA MOTIVACIJU I ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH PA I NA ZADOVOLJSTVO KUPACA.
ZBOG TOGA SNIŽAVANJU DISKRECIJSKIH TROŠKOVA TREBA PRISTUPITI SELEKTIVNO OVISNO O:
DOPRINOSU TIH TROŠKOVA OSTVARENJU PRIHODA I
OVISNO O FINANCIJSKOJ SITUACIJI U KOJOJ SE KOMPANIJA NALAZI.
PORED TOGA NEOPHODNO JE ODREDITI I VREMENSKI ROK TRAJANJA REDUKCIJE TIH TROŠKOVA.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 188
6.6. Podjela troškova na apsorbirane, neapsorbirane i preapsorbiraneSvojstvo fiksnih troškova da se smanjuju ili pove avaju po jedinici u inka ovisno o smanjenju ilipove anju prodanih jedinica u inka dovodi do apsorpcije, neapsorpcije ili preapsorpcije ukupnihplaniranih troškova.Primjer:
Opseg proizvedenih i prodanih jedinica u inka 2000 kom 5000 kom 8000 kom Opis
Ukupno Po jed. Ukupno Po
jed. Ukupno Po jed.
Fiksni troškovi 100.000,00 50,00 100.000,00 20,00 100.000,00 12,50 Varijabilni troškovi 48.000,00 24,00 120.000,00 24,00 192.000,00 24,00
Ukupni troškovi 148.000,00 74,00 220.000,00 44,00 292.000,00 36,50
Dobit (10% na tr.) -51.200,00 -25,60 22.000,00 4,40 95.200,00 11,90
Prodajna cijena 96.800,00 48,40 242.000,00 48,40 387.200,00 48,40
Planirano (prodajna cijena
= 48,40
Naepsorbirano 60.000,00 kn
pretvara se u gubitak
Preapsorbirano 60.000,00 kn
pretvara se u dobitak
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 189
Prora un gubitka: Prora un dobitka:
F.T. naGubitak -3.000 kom x 20,00 kn/kom =
= -60.000,00 kn
jedinicamaprodanim na
Dobitak 2.000 kom x 4,40 kn/kom
= 8.800,00 kn
gubitakKona ni -60.000,00 kn + 8.800,00 kn
= -51.200,00 kn
F.T. naDobitak 3.000 kom x 20,00 kn/kom =
= +60.000,00 kn
jedinicamadodatnim
naDobitak 3.000 kom x 4,40 kn/kom
= 13.200,00 kn
dobitakPlanirani 22.000,00 kn
dobitakKona ni 22.000,00 + 13.200,00 +
+ 60.000,00 = 95.200,00 kn
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 190
6.7. Klasi ni modeli rasporeda neizravnih troškova na proizvodne organizacijske jedinice
Svi neizravni troškovi tj. troškovi glavne uprave i troškovi potpornih organizacijskih
jedinica moraju biti alocirani na proizvodne organizacijske jedinice gdje e biti
nadokna eni iz prodaje proizvoda i usluga.
Alokacija neizravnih troškova izvodi se pomo u odre enih "klju eva rasporeda".
"Klju evi rasporeda" podrazumijevaju odre ivanje osnovice za raspored prema kojoj
se odre uju postotci od ukupnih troškova koji e biti raspore eni na proizvodne
organizacijske jedinice.
Osnovica za raspored može biti jedinstvena ili se za raspored razli itih troškova može
odrediti više razli itih osnovica.
Kad se primjenjuje istodobno više razli itih osnovica za raspored razli itih neizravnih
troškova u praksi se naj eš e primjenjuju slijede e osnovice:
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 191
Vrsta troškova Osnovica za raspored Troškovi kadrovske službe Broj zaposlenih Troškovi nabavne službe Vrijednost nabavljenih resursa Troškovi prodajne službe Prihod Troškovi službe iš enja Prostor u m2
Troškovi službe zaštite Vrijednost imovine Troškovi službe obra una Broj zaposlenih Troškovi glavnog ureda Prosjek
Kod rasporeda neizravnih troškova treba se odlu iti i za metodu alokacije. U praksi se
naj eš e koriste slijede e tri metode alokacije:
1. Izravna metoda alokacije
2. Metoda alokacije u koracima
3. Recipro na (matemati ka) metoda.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 192
6.8. Klasi ni modeli rasporeda neizravnih troškova na proizvode
Za raspored neizravnih troškova na proizvode i usluge mogu se koristiti dva na ela:
1. Na elo "korisnosti" koju proizvod (usluga) ima od neizravnih troškova
2. Na elo "sposobnosti" proizvoda (usluga) za nošenje tereta neizravnih troškova
(1) Za primjenu na ela korisnosti pri rasporedu neizravnih troškova na proizvode
(usluge) nužno je odrediti adekvatan pokazatelj koji predstavlja zajedni ku
osnovicu za raspored. Naj eš e osnovice za raspored neizravnih troškova u praksi
temelje se na slijede im pokazateljima:
1. Tehni ki pokazatelji
1.1. Koli ina korištenog materijala
1.2. Broj sati izravnog rada
1.3. Broj sati rada strojeva
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 193
2. Pokazatelji troškova
2.1. Troškovi izravnog materijala
2.2. Troškovi izravnog rada
2.3. Primarni troškovi (troškovi izravnog rada + troškovi izravnog materijala)
3. Pokazatelji rezultata
3.1. Opseg (koli ina) proizvedenih jedinica
3.2. Vrijednost proizvedenih jedinica
(2) Ako se za raspored neizravnih troškova na proizvode i usluge primjenjuje na elo "sposobnosti" prihva anja tih troškova onda se oni raspore uju tako da se proizvodi i usluge s ve om dobiti "nose" i više neizravnih zajedni kih troškova
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 194
SLIKA 14: Model dodjeljivanja neizravnih troškova na proizvode i usluge temeljem jedinstvene osnovice rasporeda
Neizravni troškovi režije
Neizravni troškovi pogonske režije
Omjer dodjeljivanja neizravnih troškova
prema odabranoj osnovici (klju
rasporeda)
PROIZVODI USLUGEIzravni troškovi
Izravni troškovi
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 195
SLIKA 15: Model dodjeljivanja neizravnih troškova na proizvode i usluge temeljem više osnovica rasporeda
Troškovi administracije
Sati ljudskoga
rada
Troškovi elektri ne energije
Utrošeni KWh
Troškovi nabave
Troškovi izravnog
materijala
Troškovi prodaje i marketinga
Prihod
Troškovi odražavanja postrojenja
Utrošeni strojni sati
PROIZVOD I USLUGA
Troškovi izravnog rada
Troškovi izravnog materijala
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 196
SLIKA 16: Dvostupanjski model dodjeljivanja neizravnih troškova troškovnim objektima
$Režijski troškovi centar
1
Proizvodni troškovni (profitni)
centar 1
$Režijski troškovi centar
2
Proizvodni troškovni (profitni)
centar 2
$Režijski troškovi centar
K
Proizvodni troškovni (profitni)
centar N
PROIZVODI
Sati izravnog radaSati strojnog rada
Prvi stupanj alokacijskih omjera
(klju eva)
Drugi stupanj alokacijskih omjera
(klju eva)
Izravni materijalIzravni rad
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 197
6.9. Raspored neizravnih troškova na troškovne objekte po metodi Activity-Based Costing
Sustav dodjeljivanja i pra enja neizravnih troškova i ukupnih troškova po aktivnostima u osnovi funkcionira tako da se troškovi neizravnih resursa dodjeljuju aktivnostima primjenom prvog stupnja troškovnih indikatora ili troškovnih prijenosnika (cost drivers). U drugom stupnju troškovi aktivnosti dodjeljuju se troškovnim objektima primjenom drugog stupnja troškovnih indikatora.
Troškovni indikatori (cost drivers) prvog stupnja dodjeljuju troškove resursa onim aktivnostima za koje se pretpostavlja da su ih prouzro ile. U tom postupku je najvažnije prona i stvarne uzro nike troškova kako bi se kasnije na njih moglo utjecati. Troškovni indikatori drugog stupnja dodjeljuju troškove aktivnosti onim troškovnim objektima koji su koristili te aktivnosti. Izravni troškovi dodjeljuju se izravno troškovnim objektima. Neizravni troškovi koje ABC metoda ne uspije obuhvatiti i dalje se raspore uju primjenom arbitrarnih "klju eva rasporeda".
Pojednostavljeni postupak dodjeljivanja troškova resursa aktivnostima i troškova aktivnosti troškovnim objektima prikazuje slika 17.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 198
SLIKA 17: Pojednostavljeni postupak dodjeljivanja neizravnih troškova po ABC metodi
RESURSI- Neizravni proizvodni i neproizvodni troškovi
Neraspore eni neizravni troškovi
AKTIVNOSTI – Troškovi po aktivnostima
TROŠKOVNI OBJEKTI (PROIZVODI/USLUGE)
"Klju evi rasporeda"
(omjeri)
Troškovni indikatori (cost drivers) prvog
stupnja
Troškovni indikatori (cost drivers) drugog
stupnja
Izravni troškovi
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 199
Aktivnost se može definirati kao bilo koji poslovni doga aj ili izvršenje koje uzrokuje troškove. Aktivnost može biti definirana na višoj ili nižoj razini izvo enja. Na primjer, nabava materijala se može odrediti kao jedna aktivnost ali se ta aktivnost može dekomponirati na njene sastavne dijelove koji se mogu ozna iti kao posebne aktivnosti.
U složenijim procesima može se o ekivati veliki broj razli itih aktivnosti pogotovo ako se one odre uju na višoj razini izvodljivosti. Zbog toga se radi pojednostavljenja istorodne aktivnosti udružuju na višoj razini na temelju tehnološke povezanosti. Tako se u okviru organizacijskih jedinica formiraju centri aktivnosti (Activity Centers). Radi lakšeg dodjeljivanja troškova aktivnosti se rangiraju u nekoliko razina kao na primjer (vidi: Cooper, R., 1990, pp. 4-14):
1. Aktivnosti na razini jedinice proizvoda ili usluge (Unit-level activities). Troškovi na ovoj razini su troškovi koji su proporcionalni broju jedinica u inka. U te troškove se ubrajaju: troškovi energije, troškovi održavanja strojnih kapaciteta, troškovi podrške i sli no. Neka poduze a ove aktivnosti sjedinjuju u okviru jednog centra aktivnosti a neka ih dijele na centar za strojne aktivnosti i na aktivnosti vezane uz radnu snagu.
2. Aktivnosti na razini serije (Batch-level activities). To su aktivnosti kao što su davanje narudžbi u nabavi, podešavanje strojeva za cijelu seriju i tome sli no. Ovdje se objedinjuju aktivnosti i troškovi vezani uz seriju odnosno uz broj serija a ne uz broj proizvedenih jedinica.
3. Aktivnosti na razini vrste proizvoda (Product-level activities). To su aktivnosti vezane uz odre enu vrstu proizvoda kao što su: oblikovanje proizvoda, reklamiranje proizvoda, nu enje proizvoda i tome sli no. Aktivnosti u ovoj razini i troškovi tih aktivnosti esto se razvrstavaju u više centara aktivnosti.
4. Aktivnosti na razini organizacijske podrške (Organization-sustaining activities). To su aktivnosti kao što su upravljanje proizvodnjom, upravljanje poduze em, osiguranje imovine, iš enje radnih prostora, održavanje ra unalne mreže, izrada menadžerskih izvještaja i sli no.
Dodjeljivanje neizravnih i izravnih troškova troškovnim objektima po ABC metodi prikazuje slika 18.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 200
SLIKA 18: Dodjeljivanje neizravnih i izravnih troškova proizvodima i uslugama po ABC metodi
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 201
6.9.1. MENADŽMENT UTEMELJEN NA AKTIVNOSTIMA I REZULTATIMA PRIMJENE ABC METODE
Nove mogu nosti donošenja menadžerskih odluka u kontekstu menadžmenta utemeljenog na aktivnostima nude puno ve e koristi u:- pove anju troškovne efikasnosti- redukciji troškova- poboljšanju procesa- boljem korištenju kapaciteta i- pove anju profitabilnosti.
Rezultati primjene ABC metode omogu avaju, pored ostalog, nekoliko zna ajnih analiza i to:a) analizu troškova po pojedina nim aktivnostimab) vrijednosnu analizu procesa i dijelova procesac) analizu profitabilnosti proizvoda i uslugad) analizu profitabilnosti kupaca.Te analize stvaraju podlogu za donošenje strateških i operativnih menadžerskih odluka o mnogim unaprje enjima u cilju pove anja konkurentnosti.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 202
(a) Analiza troškova po pojedina nim aktivnostima i poboljšanje troškovne strukture
Ako se troškovi promatraju u njihovoj ukupnosti teško je odgovoriti na pitanje u kojem segmentu su prihvatljivi a u kojem nisu. Svo enje troškova na karakteristi ne i zna ajne aktivnosti otkriva u kojem segmentu je poduze e efikasnije ili neefikasnije u usporedbi s drugima. Kad se primjeni benchmarking proces na najvažnije aktivnosti dolazi se do odgovora na pitanje koje aktivnosti treba unaprijediti odnosno gdje treba intervenirati na sniženju troškova. Garrison i Noreen (2003, p. 337 i 338) daju primjer usporedbe troškova za odabrane aktivnosti izme u Odjela za marketing telefonske kompanije "US WEST" i prosjeka 100 najve ih ameri kih kompanija u FORTUNE 100 te prosjeka u uzorku "world-class" kompanija koje su konzultanti odabrali kao kompanije s najboljom ra unovodstvenom praksom. Ta usporedba je dana u slijede oj tablici:
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 203
Aktivnost Mjera aktivnosti Troškovi u "US WEST"
"FORTUNE 100"
BENCHMARK
WORLD-CLASS
BENCHMARK
Obrada potraživanja od
kupaca
Broj obra enih ra una
3,80 USD po ra unu
15,00 USD po ra unu
4,60 USD po ra unu
Obrada obveza prema
dobavlja ima
Broj obra enih ra una
8,90 USD po ra unu
7,00 USD po ra unu
1,80 USD po ra unu
Obrada obra una pla e
Broj obra enih obra una
7,30 USD po obra unu
5,00 USD po obra unu
1,72 USD po obra unu
Odobravanje kredita kupcima
Broj obra enih zahtjeva
12,00 USD po zahtjevu
16,00 USD po zahtjevu
5,60 USD po zahtjevu
Kod nas je takva usporedba teško mogu a zbog toga što nema podataka za usporedbu. Me utim, primjenom ABC metode i u našim tvrtkama mogu se dobiti nove informacije o troškovima aktivnosti koje rasvjetljavaju menadžerima mnoge skrivene gubitke na nepotrebnim troškovima.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 204
(b) Vrijednosna analiza procesa i dijelova procesa
Tradicionalna lai ka gledišta vrlo esto polaze od pretpostavke da se troškovi poslovanja mogu držati niskima na osnovi niskih pla a te da se najbrže smanjuju smanjivanjem pla a. Pri tome se zanemaruje da niske pla e, ili još gore, smanjivanje pla a u suvremenim uvjetima ugrožavaju produktivnost, kvalitetu i op u razinu poslovnosti. Suvremena gledišta utemeljena na analizi aktivnosti i njihovih troškova ukazuju na to da neadekvatno obavljanje aktivnosti i neadekvatna organiziranost proizvodnih i poslovnih procesa angažiraju neusporedivo ve e troškove nego visina pla e zaposlenih
Zbog toga model menadžmenta utemeljen na aktivnostima (ABM) ulazi u analizu procesa i njegovih aktivnosti.
U analizi procesa ABM treba odgovoriti na slijede a pitanja:
· je li proces adekvatno organiziran, povezan i sinkroniziran
· postoje li uska grla koja treba otkloniti
· je li proces u svim segmentima zadovoljavaju e upravljan i kontroliran.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 205
U menadžmentu aktivnosti koristi se skup karakteristi nih pitanja pomo u kojih se identificiraju mogu nosti unaprje enja aktivnosti i snižavanja troškova. To su naj eš e sljede a pitanja:
· Može li se odre ena aktivnost jednostavno izostaviti kao suvišna?
· Može li se odre ena aktivnost eliminirati uklanjanjem uzroka koji inicira tu aktivnost?
· Je li aktivnost dobro osmišljena i organizirana i može li se izvesti na bolji i jeftiniji na in?
· Jesu li utrošeni resursi za odre enu aktivnost uravnoteženi s potrebama procesa i može li se posti i bolja ekonomi nost?
· Proizvodi li odre ena aktivnost zadovoljavaju u produktivnost odnosno u inke?
· Je li uzro nik aktivnosti interni ili eksterni? Ako je interni može li se otkloniti? Ako je eksterni, ho e li korisnik pokriti troškove te aktivnosti?
· Je li efikasnije odre enu aktivnost prepustiti drugima?
· Mogu li se aktivnosti me usobno povezati na bolji i efikasniji na in?
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 206
(c) Analiza profitabilnosti proizvoda i usluga
Analiza profitabilnosti proizvoda i usluga ovdje se provodi na temelju strateškog menadžmenta aktivnosti s aspekta kombinacije više vrsta proizvoda i usluga i njihovih cijena. Poduze a esto nastoje zadovoljiti ili pridobiti kupce (ili potroša e) kompleksnom kombinacijom proizvoda i usluga koji imaju brojne modalitete. Me utim, održavanje širokog spektra proizvoda i usluga u cilju pove anja zadovoljstva kupaca esto izazivaju veoma skupe aktivnosti koje nisu uvijek isplative.
Da bi menadžeri mogli donijeti pravilne odluke o optimalnoj kombinaciji proizvoda (usluga) i njihovih cijena treba im osigurati to ne informacije o troškovima i profitabilnosti svih proizvoda i usluga.
Problem se sastoji u tome što tradicionalni sustavi raspore ivanja neizravnih troškova naj eš e izvješ uju da su proizvodi (usluge) niskih koli ina kao i brojni modaliteti osnovnih proizvoda profitabilni.
Empirijska istraživanja pokazala su da tipi ni proizvo ostvaruje prihod od prodaje prema pravilu 20:80 tj. da 20% vrsta proizvoda daje 80% prihoda od prodaje. To je prikazano na slici 19
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 207
SLIKA 19: Postotak realizacije prihoda od prodaje u odnosu na postotak vrsta proizvoda
10
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0 20Kumulativni postotak vrsta proizvoda
Kum
ulat
ivni
pos
tota
k p r
iho d
a o d
pro
daje
30 40 50 60 70 80 90 100
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 208
SLIKA 20esto se pojavljuje i pravilo
60:99 tj. da 60% vrsta proizvoda daje 99% prihoda od prodaje. To zna i da 40% vrsta proizvoda daje svega 1% prihoda od prodaje. Kad se promatra profitabilnost proizvoda po vrstama empirijski podaci utemeljeni na ABC metodi još više iznena uju. Naime, pokazalo se da 20% vrsta proizvoda daje trostruko ve i profit od ostvarenog profita na 100% proizvoda. To zna i da 80% vrsta proizvoda smanjuje kona ni profit na 1/3. To je prikazano na slici 8
100 20Kumulativni postotak vrsta proizvoda
30 40 50 60 70 80 90 100
50
100
150
200
250
300
350
Kum
ulat
ivni
pro
fi t
(pos
tota
k od
uku
pno
o stv
aren
og p
rofit
a)
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 209
Još jedan zanimljiv rezultat ove analize pokazao je da oko 20% vrsta profitabilnih proizvoda daje 85% prihoda od prodaje i trostruko ve i profit od ostvarenog. Na preostalih 15% prihoda gubi se dvije tre ine profita ostvarenog na profitabilnim proizvodima što zna i da su oni izrazito neprofitabilni.
Pitanje koje se prirodno name e nakon ove analize je može li kompanija jednostavno napustiti 15-20% neprofitabilnih proizvoda (usluga) i time pove ati profit na jednostavan na in za dva do tri puta.
Odgovor na to pitanje nije jednostavan ni jednozna an. Zbog toga on zahtijeva dodatnu ABManalizu.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 210
6.9.2. Usporedba primjene klasi ne metode rasporeda troškova i primjene ABC metode
Osnovni podaci o proizvodnji i troškovima u pogonu za tri vrste proizvoda dani su na slici 21.
PROIZVOD 1 PROIZVOD 2 PROIZVOD 3
BROJ PROIZVEDENIH KOMADA 10 000 20 000 4 000
TROŠAK MATERIJALA 200,00 kn 360,00 kn 80,00 kn
IZRAVNI RAD (BEZ VREMENA ZA PRIPREMU)
3 h 4 h 2 h
VRIJEME PRIPREME 10 h 10 h 10 h
VRIJEME RADA STROJA 1 h 1,25 h 2 h
CIJENA SATA IZRAVNOG RADA 80,00 kn/h 80,00 kn/h 80,00 kn/h
SLIKA 21: Proizvodnja i osnovni troškovi proizvoda
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 211
SLIKA 22: Obra un op ih troškova proizvodnje po klasi noj metodi
Kalkulacija ukupnih troškova proizvodnje za sve tri vrste proizvoda prema klasi noj metodi rasporeda neizravnih troškova utemeljenoj na umnošku sati neizravnog rada i broja proizvedenih komada svih proizvoda prikazuje slika 22.
PROIZVOD 1 PROIZVOD 2 PROIZVOD 3
IZRAVNI MATERIJAL 200,00 kn 360,00 kn 80,00 kn
IZRAVNI RAD (BEZ PRIPREME)
240,00 kn(3 h po 80,00 kn)
320,00 kn(4 h po 80,00 kn)
160,00 kn(2 h po 80,00 kn)
RASPORED OP IH TROŠKOVA (PO
KLJU U)*
396,00 kn(3 h po 132,00 kn)
528,00 kn(4 h po 132,00 kn)
264,00 kn(2 h po 132,00 kn)
UKUPNI TROŠKOVI 836,00 kn 1.208,00 kn 504,00 kn
Raspored op ih troškova izra unava se ovako:
hkn00,132
000.118000.576.15
2x000.44x000.203x000.10000.576.15
KOMADA BROJ xRADA IZRAVNOG SATIPOGONA TROŠKOVI OP I
RADAIZRAVNOG SATU PO
TROŠKOVI OP I
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 212
Prodajna cijena sve tri vrste proizvoda odre ena je tako da su troškovi pogona po jedinici uve ani za 90% marže iz koje je trebalo pokriti ostale op e troškove i ostvariti dobitak. Prema tome, prodajne cijene izra unate po klasi nom modelu izgledaju ovako:
PROIZVOD 1 = 836,00 kn x 1,9 = 1.588,40 knPROIZVOD 2 = 1.208,00 kn x 1,9 = 2.295,20 kn
PROIZVOD 3 = 504,00 kn x 1,9 = 957,60 kn
Problem se sastojao u tome da se proizvod 2 prodavao slabo jer su cijene konkurenata bile niže. Proizvod 3 seprodavao dobro jer je cijena prema konkurentima bila niža. Me utim, ukupna profitabilnost je bilanezadovoljavaju a. Zbog toga se prišlo ponovnom rasporedu neizravnih troškova u pogonu prema ABC metodi.Definirane su aktivnosti, odre eni troškovni indikatori pa su dobiveni precizniji rasporedi troškova poproizvodima koji su prikazani u tablici na slici 23.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 213
SLIKA 23. Obra un troškova proizvoda po ABC metodi
OBRA UN TROŠKOVA PROIZVODA PO ABC METODI
VRSTE TROŠKOVA PROIZVOD 1(kn)
PROIZVOD 2(kn)
PROIZVOD 3(kn)
IZRAVNI MATERIJAL 200,00 360,00 80,00
IZRAVNI RAD 240,00 320,00 160,00
TROŠAK RADA STROJEVA 112,80 141,00 225,60
INŽENJERSKI TROŠKOVI 70,00 63,00 210,00
TROŠKOVI POMO NIH OPERACIJA 51,60 68,80 34,40
PRIPREMA PROIZVODNJE 0,08 0,16 2,00
PRIJAM I KONTROLA MATERIJALA 4,80 9,60 140,00
SKLADIŠTENJE 16,80 36,00 378,00
OSIGURANJE KVALITETE 33,68 33,68 168,40
PAKIRANJE 4,00 15,00 165,00
UKUPNO 733,76 1.047,24 1.563,40
Ako se podaci o stvarnim troškovima po jedinici proizvoda izra unati po ABC metodi dani na slici 23., usporede s podacima izra unatim prema klasi nom obra unu uo ava se da su stvarni troškovi proizvoda 1 i proizvoda 2 realno niži nego što pokazuje klasi ni obra un. Me utim, troškovi proizvoda 3 su realno preko tri puta ve i od onih koje pokazuje klasi ni obra un. Iz toga proizlazi da je na proizvodu 3 konstantno ostvarivan gubitak što se iz klasi nog obra una troškova nije moglo uo iti.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 214
MODEL SNIŽAVANJA TROŠKOVA UTEMELJEN NA METODI ACTIVITY-BASED MANAGEMENT I ANALIZI DODANE VRIJEDNOSTI
Osnovni cilj u okviru tog pristupa je posti i razgrani enje aktivnosti na:
a) aktivnosti dodane vrijednosti i
b) aktivnosti ne-dodane vrijednosti.
Nakon toga treba ukupne troškove razgrani iti na:
a) troškove dodane vrijednosti i b) troškove ne-dodane vrijednosti.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 215
AKTIVNOSTI(proizvodne i poslovne)
AKTIVNOST DODANE VRIJEDNOSTI (aktivnosti
koje dodaju vrijednost proizvodu ili usluzi)
AKTIVNOSTI NE-DODANE VRIJEDNOSTI (aktivnosti koje ne dodaju vrijednost
proizvodu ili usluzi)
TROŠKOVI DODANE VRIJEDNOSTI
TROŠKOVI NE-DODANE VRIJEDNOSTI (svi troškovi aktivnosti dodane vrijednosti koji prekora uju minimalno
potrebne)
TROŠKOVI NE-DODANE VRIJEDNOSTI
Snižavanje troškova ne-dodane vrijednosti redizajniranjem,
reduciranjem ili eliminiranjem odre enih aktivnosti
Slika 24: Razvrstavanje proizvodnih i
poslovnih aktivnosti na aktivnosti dodane i aktivnosti ne-dodane
vrijednosti te troškova na troškove dodane vrijednosti i troškove ne-dodane
vrijednosti
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 216
Slika 25. Kategorizacija aktivnosti za analizu troškova ne-dodane vrijednosti u praksi
AKTIVNOSTI DODANE
VRIJEDNOSTI
SIVO PODRU JE
AKTIVNOSTI NE-DODANE VRIJEDNOSTI
Aktivnosti se raspore uju prema tri glavna kriterija koju su sadržana u odgovorima na sljede a pitanja:
1. Je li aktivnost neophodna? Procjenjuje se bi li se smanjila dodana vrijednost ako bi se aktivnost izostavila. Možda se promjenom tehnologije ta aktivnost može izostaviti!
2. Obavlja li se aktivnost efikasno? Procjenjuje se može li se aktivnost izvesti na bolji na in.
3. Sudjeluje li aktivnost u stvaranju dodane vrijednosti?
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 217
Troškovi aktivnosti ne-dodane vrijednosti napadaju se prvi posebno ako se pokaže da te aktivnostigeneriraju velik udio u ukupnim troškovima.
KORAK 3: identificiranje i eliminiranje uzroka troškova ne-dodane vrijednosti. Uzroci troškova ne-dodanevrijednosti otkrivaju se intervjuiranjem klju nog personala i analizom procesa. Nakon toga se pristupaotklanjanju dupliranih aktivnosti, redizajniranju pojedinih aktivnosti i eventualnom redizajniranjuproizvoda ili usluge uz uvjet da njihove performanse ne budu lošije za kupca. Za snižavanje troškovanedodane vrijednosti koriste se slijede etiri glavne tehnike:
Eliminiranje aktivnosti. Ovim pristupom se aktivnost karakterizira kao potpuno nepotrebna.
Reduciranje aktivnosti. Ova tehnika jednostavno uravnotežuje aktivnost reduciraju i vrijeme ili
njene druge atribute.
Odabir najefikasnijih aktivnosti. Ovom strategijom se iz seta alternativa izabire ona aktivnost koja
je najefikasnija.
Redizajniranje aktivnosti. Ova tehnika pronalazi na ine kojima se bolje iskorištava ve postoje a
aktivnost i to kombiniraju i funkcije na efikasniji na in. Primjer je upotreba istih dijelova kod
nekoliko sli nih proizvoda umjesto dizajniranja proizvoda na na in da svaki proizvod koristi svoje
unikatne dijelove.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 218
Tablica 1. Dominantne aktivnosti ne-dodane vrijednosti i najvažniji
uzro nici troškova ne-dodane vrijednosti
Kao primjer prakti nog korištenjamodela snižavanja troškova moguse navesti prona ene aktivnostinedodane vrijednosti i uzro nicitroškova u jednoj proizvodnojtvrtki prikazane u tablici 1.
Aktivnosti ne-dodane vrijednosti Uzro nici troškova
1. Uskladištenje materijala (zalihe materijala i zalihe proizvodnje u tijeku)
- Unošenje/iznošenje materijala - Proces skladištenja - Slaganje po vrstama zaliha - Veliki broj sastavnih dijelova
proizvoda
2. Brzina angažiranja materijala iz skladišta
- Pogreške u razini zaliha - Pogreške u narudžbama - Promjene u nabavnim cijenama - Promjene rasporeda
proizvodnje 3. Kretanje materijala kroz
proces - Raspored strojeva - Transportna oprema
4. Ponavljanje rada zbog pogrešaka
- Pogreške u proizvodnji i montaži
- Pogreške u rukovanju - Kvaliteta nabavljenog
materijala
5. Testiranje/verificiranje proizvoda
- Problemi kvaliteta proizvoda - Uvježbanost personala - Konstrukcija proizvoda
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 219
Menadžment i analiti ki tim su se tada posvetili razmatranju mogu nosti i na ina
da se reduciraju uzroci troškova ne-dodane vrijednosti. Na primjer:
pove anjem skladišnog prostora olakšan je postupak unošenja i iznošenja
materijala iz skladišta i olakšano je slaganje po vrstama,
promjenom u konstrukciji proizvoda bitno je smanjen broj sastavnih dijelova
proizvoda bez gubitka na funkciji i kvalitetu,
promjenom rasporeda strojeva bitno je smanjen unutarnji transport materijala i
poluproizvoda,
smanjenjem broja dobavlja a smanjen je broj pogrešnih narudžbi,
kontrolom kvaliteta materijala pri nabavi bitno je smanjeno ponavljanje rada
zbog nekvalitetnog materijala,
kontrolom kvaliteta tijekom procesa izrade smanjen je broj pogrešaka na
finalnim proizvodima,
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 220
nabavkom preciznijih strojeva i sitnim adaptacijama postoje ih smanjen je
postotak škarta materijala,
analizom procesa i preinakama u tijekovima procesa otklonjene su duplirane
aktivnosti,
boljim planiranjem pripreme proizvodnje i montaže pove ano je iskorištenje
materijala te skra eno vrijeme proizvodnje.
Rezultat gore navedenih i njima sli nih zahvata donijeli su tijekom slijede ih
dvanaest mjeseci:
21% smanjenja u troškovima rada po jedinici proizvoda
50% smanjenja u zalihama proizvodnje u tijeku i poluproizvoda,
50% smanjenja u pogreškama utvr enim na finalnom testu.
Kao što se može vidjeti, postignuti rezultati na sniženju nepotrebnih troškova su
zna ajni.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 221SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 221
16.5. ANALIZA ODNOSA TROŠKOVA, OPSEGA AKTIVNOSTI I PROFITA
ANALIZA ODNOSA "TROŠKOVI-OPSEG-PROFIT" UTVR UJE ODNOSE IZME U TROŠKOVA, OPSEGA AKTIVNOSTI, PRODAJE I PROFITA PRI RAZLI ITIM RAZINAMA AKTIVNOSTI.NA OSNOVU TOG ODNOSA UTVR UJE SE TO KA POKRI A SVIH TROŠKOVA ZA ODRE ENU RAZINU AKTIVNOSTI I PODRU JA DOBITI I GUBITKA.
1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 broj jed.
f
100
200
300
400
Prihoditroškovi(‘000 kn)
e
d
c
To ka pokri a b
Prihod
Dobitak
Fiksni troškovi
Varijabilni troškovi
Zona sigurnosti
a Gubitak
STVARNI OPSEG
KLASI NI PRIKAZ TO KE POKRI A (TO KE IZJEDNA ENJA PRIHODA S TROŠKOVIMA)
ZONA SIGURNOSTI JE PODRU JE IZME U STVARNOG OPSEGA AKTIVNOSTI I AKTIVNOSTI U TO KI POKRI A.ŠTO JE AKTIVNOST VE A OD ONE U TO KI POKRI A, TO JE PODUZE E SIGURNIJE JER JE UDALJENIJE OD PODRU JA GUBITKA.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 222SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 222
PRIKAZ “KONTRIBUCIJE I TO KE POKRI A” PO MODELU KONTRIBUCIJSKE MARŽE
KONTRIBUCIJSKA MARŽA PREDSTAVLJA SPOSOBNOST ZARA IVANJA PODUZE A IZNAD SVOTE VARIJABILNIH TROŠKOVA.
1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 broj jed.
f
100
200
300
400
Prihoditroškovi(‘000 kn)
e
d
c
To ka pokri a b
Prihod Dobitak
Fiksni troškovi
Varijabilni troškovi
Zona sigurnostia Gubitak
Kon
trib
ucija
TROŠKOVI IVARIJABILN - PRIHOD MARŽAJSKAKONTRIBUCI
PROIZVODATROŠKOVI
IVARIJABILNCIJENA
PRODAJNA JEDINICI
POMARŽA JSKAKONTRIBUCI
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 223SUVREMENI MENADŽMENT
Slide 223
JEDINICI POMARŽA JSKAKONTRIBUCI
TROŠKOVI FIKSNI DOBIT-NULAZA
PLASMANAJEDINICA BROJ MINIMALNI
JEDINICI POMARŽA JSKAKONTRIBUCI
DOBITAK TROŠKOVI FIKSNI DOBITAK CILJANI
APLASMANA ZJEDINICA BROJ
PRIHODU UMARŽEJSKEKONTRIBUCI %
TROŠKOVI FIKSNI
DOBITKA)NULA (TO KATROŠKOVA
POKRI E ZA PRIHODPOTREBAN
PRIHODU UMARŽEJSKEKONTRIBUCI %DOBITAK TROŠKOVI FIKSNI
DOBITAKCILJANI ZA PRIHOD
POTREBAN
PRIHODNA ODNOSU UDOBITKACILJANOG %
PRIHODU UMARŽEJSKEKONTRIBUCI %
TROŠKOVI FIKSNI ILI
OBRASCI ZA OBLIKOVANJE MENADŽERSKIH INFORMACIJA U FAZI PLANIRANJA:
(1)
(2)
(3)
(4)
Slide 224
Planiranje se može definirati kao postavljanje ciljeva te formuliranje, procjenjivanje iselekcija politika, strategija, taktika i aktivnosti usmjerenih na postizanje postavljenihciljeva.
Planiranje se dijeli na:
- dugoro no ili strateško planiranje,- kratkoro no ili operativno planiranje (prema: Lucy, T. 1996., str. 90).
Kratkoro no planiranje uobi ajeno se odnosi na razdoblje od jedne godine i naziva sebudžetiranje (budgeting). Budžetiranje je proces pripremanja detaljnih planova zafunkcije, aktivnosti, odjele i poduze e u cjelini na temelju usmjerenja iz dugoro nogplana. Proces budžetiranja za razliku od samog planiranja uklju uje i sustav kontrolebudžetiranih aktivnosti. Potpuno budžetiranje se provodi izradom glavnog budžeta.Glavni budžet (Master budget) uobi ajeno se sastoji od adekvatnog broja me usobnopovezanih budžeta koji se dijele na operativne budžete, financijske budžete i kapitalnebudžete.
6.9.3. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE
SUVREMENI MENADŽMENT
Prof. dr.sc. VINKO BELAK Slide 225
Vještina upravljanja pomo u budžetiranja pripada u kvantitativne menadžerske tehnike.Budžetiranje uobi ajeno obuhva a:
– koli inske planove potrebnih resursa– financijske planove operativnih, investicijskih i financijskih aktivnosti,– utvr ivanje i analizu odstupanja od planova– Donošenje odluka i poduzimanje korektivnih aktivnosti na temelju analize odstupanja– Utvr ivanje odgovornosti za rezultate i vrednovanje postignutih rezultata.
Prema tome, cilj budžetiranja je:– Prognoziranje budu ih doga aja, planiranje neophodnih resursa i njihova financijska
kvantifikacija
– Pra enje ostvarenja planova i poduzimanje korektivnih aktivnosti kako bi se planovi ostvarili
– Motiviranje menadžera i zaposlenika na ostvarenje planova kroz nagra ivanje postignutih rezultata.
Budžetiranje je fokusirano na vremensko razdoblje od jedne godine uklju ivo i kra a vremenska razdoblja kao što su tromjeseci, mjeseci, tjedni i dani.
SUVREMENI MENADŽMENT
Prof. dr.sc. VINKO BELAK Slide 226
6.9.4. Sastavni dijelovi glavnog budžetaGlavni budžet se sastoji od skupa povezanih budžeta. Uobi ajeni sastav glavnog budžeta izgleda ovako:
I. OPERATIVNI BUDŽETI (OPERATING BUDGETS)
1. Prognoza prodaje
2. Plan proizvodnje ili usluga
3. Prora un troškova proizvodnje i troškova za prodano ili troškova obavljanja usluga
4. Prora un troškova uprave i prodaje
5. Prora un troškova financiranja
6. Planirani izvještaj o dobiti ili gubitku (u njemu se sumiraju svi operativni prora uni)
II. FINANCIJSKI BUDŽETI (FINANCIAL BUDGETS)
1. Budžet gotovine (prikazuje priljeve i odljeve novca od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti)
2. Projekcija izvještaja o financijskom položaju na kraju razdoblja
III BUDŽET KAPITALNIH ULAGANJA
Nabavljanje dugotrajne imovine
Investiranje u posebne projekte
Investiranje u dionice ili u kapital drugih poduze a
Slide 227
I. KAPITALNI BUDŽETI
7) Kapitalni budžeti
I. FINANCIJSKI
BUDŽETI
6) Procjene za financijske
budžete
8) Budžet gotovine
9) Bilanca
I. OPERATIVNI
BUDŽETI
4) Budžet operativnih
poslova
1) Prognoza prodaje
2) Raspored proizvodnje
3) Budžet troškova
proizvodnje
5) Budžet dobiti
Slika 26: Sadržaj glavnog budžeta, koraci u njegovoj izradi i veze me u
budžetima od kojih je sastavljen
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 228
6.9.5. Budžetska kontrolaU sustavu budžetske kontrole s obzirom na mogu e promjene razine aktivnosti primjenjuje se:
a) statisti ki budžet
b) fleksibilni budžet
Stati ni budžet troškova je oblikovan za to no odre enu razinu aktivnosti i ne uzima u obzir promjene razine aktivnosti u odnosu na po etne pretpostavke.
Prednost stati nog budžeta je u tome što zadržava informacije o planiranim veli inama kao orijentaciju o postavljenom cilju.
Njegov osnovni nedostatak je što ne uzima u obzir promjene razine aktivnosti.
Zbog toga se on koristi za kontrolu troškova koje se ne bi smjelo prekora iti, tj. za kontrolu troškova organizacijskih jedinica iji troškovi ne ovise bitno o promjeni razine aktivnosti. To su organizacijske jedinice zajedni kih poslovnih funkcija tj. budžetirani troškovni centri.
Stati ni budžet troškova je neupotrebljiv za kontrolu troškova proizvodnih organizacijskih jedinica pa i profitnih centara op enito.
Fleksibilni budžet troškova je oblikovan tako da se prilago ava svakoj promjeni u opsegu aktivnosti. Zbog toga se on primjenjuje za kontrolu troškova proizvodnih organizacijskih jedinica.
Slide 229
ZA PRIKAZ PRIMJENE FLEKSIBILNOG BUDŽETA PRETPOSTAVKA JE DA JE BILA PLANIRANA PROIZVODNJA OD 120.000 JEDINICA PROIZVODA ALI JE PROIZVEDENO 130.000 JEDINICA PROIZVODA
• PRIKAZ KONTROLE TROŠKOVA PRIMJENOM FLEKSIBILNOG BUDŽETA
STRUKTURA TROŠKOVA ORIGINALNI BUDŽET
FUNKCIJE X= broj
proizvedenih proizvoda
FLEKSIBILNI BUDŽET OSTVARENO
ODSTUPANJApovoljna(nepovoljna)
Izravni materijal 120.000 1 x X 130.000 127.600 2.400
Izravni rad 144.000 1,2 x X 156.000 153.000 3.000
Varijabilni troškovi proizvodne režije 72.000 0,6 x X 78.000 76.000 2.000
Fiksni troškovi proizvodne režije 84.000 fiksno 84.000 84.800 (800)
UKUPNO 420.000 448.000 441.400 6.600
SUVREMENI MENADŽMENT
Prof. dr.sc. VINKO BELAK Slide 230
6.9.6. PLANIRANJE DOBITI U SREDNJIM I VELIKIM PODUZE IMA
PLANIRANJE DOBITI U SREDNJIM I VELIKIM PODUZE IMA KOJA IMAJU RAZVIJENO PLANIRANJE PRIMARNO SE OSLANJA NA VLASTITI KAPITAL TJ. NA ODNOS DOBITI I VLASTITOG KAPITALA.
NAIME PODUZE A, U PRAVILU, PROCJENJUJU KOJI POSTOTAK NETO DOBITI TREBAJU OSTVARITI U ODNOSU NA VLASTITI KAPITAL.
POSTOTAK POVRATA NA VLASTITI KAPITAL SVAKO PODUZE E PROCJENJUJE NA TEMELJU TRŽIŠNIH MOGU NOSTI I VLASTITIH SPOSOBNOSTI.
ME UTIM, TU SE RADI O PLANIRANJU UKUPNE NETO DOBITI U POSLOVNOM RAZDOBLJU PA JE ZA SVAKU POJEDINA NU KALKULACIJU NEOPHODNO DOVESTI U VEZU CILJANI POVRAT NA VLASTITI KAPITAL S PROFITNOM MARŽOM U PRIHODU TJ. U PRODAJNOJ CIJENI.
SUVREMENI MENADŽMENT
Prof. dr.sc. VINKO BELAK Slide 231
ZA PRERA UNAVANJE CILJANOG POVRATA NA VLASTITI KAPITAL KORISTI SE SLIJEDE I MODEL:
BILANCA
AKTIVA PASIVA
TEKU A AKTIVA
OBVEZE
DUGOTRAJNA AKTIVA VLASTITI KAPITAL
(40.000,00 KM)UKUPNO AKTIVA 100.000,00 UKUPNO PASIVA 100.000,00
PRIHOD=130.000,00 KM
Profitna marža = x
R D/G
(%) kapital vlastitinapovrat Ciljani
Aktivakapital Vlastiti%X
AktivaPrihod
Koeficijent 130.000Obrtaja = ---------- = 1,3Aktive 100.000
SUVREMENI MENADŽMENT
Prof. dr.sc. VINKO BELAK Slide 232
Ako je ciljani povrat na vlastiti kapital 15%, a prihod 130.000,00 KM, aktiva 100.000,00 KM a vlastiti kapital 40.000,00 KM onda je profitna marža:
4,6%X
,,,
,
,100.000,0040.000,00
%X 046031060
31
150
Prema tome, pod danim uvjetima, neto profitna marža iznosi 4,6%.
ME UTIM, BUDU I DA SE OVDJE RADI O NETO PROFITNOJ MARŽI, TJ. O NETO DOBITI ZA KALKULACIJE, POTREBNO JU JE PRERA UNATI NA DOBIT PRIJE POREZA.STOPA POREZA NA DOBIT IZNOSI 10% NA OSNOVICU KOJA OSIM RA UNOVODSTVENE DOBITI UKLJU UJE I POREZNO NEPRIZNATE TROŠKOVE. ZBOG TOGA POSTOTAK POREZA NA RA UNOVODSTVENU DOBIT U PRAKSI TREBA POVE ATI ZA PLANIRANE POREZNO NEPRIZNATE TROŠKOVE AKO SE ONI POJAVLJUJU.PROBLEM OVOG MODELA PLANIRANJA DOBITI POJAVLJUJE SE KOD PODUZE A KOJA IMAJU MALI VLASTITI KAPITAL U ODNOSU NA IMOVINU. ZBOG TOGA SE KOD NJIH OVAJ MODEL NE PRIMJENJUJE NEGO SE PRIMJENJUJE MODEL PROFITNE MARŽE.
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 233Prof. dr.sc. VINKO BELAK
6.9.7. Izrada operativnih budžeta u razli itim djelatnostima6.9.7.1. Planiranje i budžetiranje izvještaja o dobiti ili gubitku u djelatnosti trgovine primjenom
modela kontribucijske maržeZa planiranje i budžetiranje ra una dobiti/gubitka u djelatnosti trgovine najprikladniji je model kontribucijske marže.pri tome, postupak prora una se bira ovisno homogenosti ili heterogenosti asortimana roba.
6.9.7.1.1.Planiranje i budžetiranje u slu aju homogenog asortimana trgova kih roba
KOD HOMOGENOG ASORTIMANA TRGOVA KIH ROBA TRGOVAC MOŽE PLANIRANJE TEMELJITI NA KOLI INI ROBE KOJU NAMJERAVA PRODAVATI.U PRAKSI SE RIJETKO TRGOVAC BAVI PRODAJOM SAMO JEDNOG ARTIKLA IAKO JE I TO MOGU E. NAIME, UOBI AJENO JE DA TRGOVAC PRODAJE VIŠE RAZLI ITIH ARTIKALA ISTE VRSTE ROBA.PRAKTI NI PRIMJERI ZA TO SU TRGOVINA OBU OM, AUTOMOBILIMA, MALIM BRODOVIMA, MOTOCIKLIMA, AUTOMOBILSKIM GUMAMA, KRUHOM, SIROVINAMA ZA DALJU PRERADU ITD.U TAKVIM SLU AJEVIMA SVI ARTIKLI SE POMO U EKVIVALENTNIH BROJEVA (KOEFICIJENATA) PRERA UNAVAJU NA OSNOVNI ARTIKL KOJI JE DOMINANTAN U PRODAJI.
Slide 234
NA PRIMJER, KADA JE U PITANJU TRGOVINA SPORTSKOM OBU OM SVI MODELI TENISICA SE PRERA UNAVAJU NA DOMINANTNI MODEL POMO U ODNOSA NABAVNIH CIJENA.AKO SE PRETPOSTAVI DA JE NABAVNA CIJENA OSNOVNOG MODELA 100,00 KM, ONDA JE MODEL KOJI KOŠTA 150,00 KM EKVIVALENT
AKO JE NABAVNA CIJENA PARA TENISICA 75,00 KM ONDA JE EKVIVALENT TIH PATIKA
1,5 OSNOVNOG MODELA.
0,75 OSNOVNOG MODELA.
KOD SPOMENUTIH DJELATNOSTI TEMELJ PLANIRANJA I BUDŽETIRANJA JE UVIJEK KOLI INA PLASMANA JER JE ONA KOD TIH VRSTA ROBA PRIRODNO I EKONOMSKI OGRANI ENA REALNO RASPOLOŽIVIM BROJEM KUPACA.NA PRIMJER, U NASELJU KOJE BROJI 5.000 STANOVNIKA NIJE MOGU E
EKIVATI PRODAJU TENISICA OD 5.000 PARI GODIŠNJE. SLI NO JE S AUTOMOBILIMA I OSTALIM SPOMENUTIM ROBAMA.ZBOG TOGA SE PRORA UN UVIJEK PROVJERAVA S OBZIROM NA POTREBNE I MOGU E KOLI INE PRODAJE.
150100 =
75100 =
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 235SUVREMENI MENADŽMENT
Prof. dr.sc. VINKO BELAK
PRIMJER IZRADE BUDŽETA ZA TRGOVINU SPORTSKOM OBU OM (SPORTSKE TENISICE)
a) PRORA UN FIKSNIH TROŠKOVA TRGOVINE
b) PRORA UN VARIJABILNIH TROŠKOVAVARIJABILNI TROŠKOVI PO JEDINICI ZA OSNOVNI MODEL TENISICA JEDNAKI SU NABAVNOJ CIJENI KOJA IZNOSI 100,00 KM.UMNOŠKOM VARIJABILNOG TROŠKA PO JEDINICI S KOLI INOM PRODAJE DOBIJU SE UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI.
OPIS TROŠKOVA SVOTA (KM) MJESE NO
SVOTA (KM) GODIŠNJE
NAJAM PROSTORA 2.500,00 30.000,00
PLA E ZAPOSLENIH (5 RADNIKA) 6.250,00 75.000,00
PLA A POSLOVO E 2.500,00 30.000,00
ELEKTRI NA ENERGIJA 500,00 6.000,00
TELEFONI 250,00 3.000,00
RA UNOVODSTVO 750,00 9.000,00
KOMBI VOZILO (LEASING) 1.000,00 12.000,00
AMORTIZACIJA OPREME 250,00 3.000,00
UKUPNO FIKSNI TROŠKOVI 14.000,00 168.000,00
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 236Prof. dr.sc. VINKO BELAK
c) PRORA UN MINIMALNE KOLI INE TENISICA KOJE TREBA PRODATI ZA POKRI E FIKSNIH TROŠKOVA I NULA DOBIT
UZ PRETPOSTAVKU DA SE NA NABAVNU CIJENU DODAJE 25% MARŽE PROSJE NA PRODAJNA CIJENA IZNOSI:
P.C. = 100,00 x 1,25 = 125,00 KM
KONTRIBUCIJSKA MARŽA PO JEDINICI IZNOSI:
CM/JED = 125,00 – 100,00 = 25,00 KM
JEDINICIPOMARŽAJSKA KONTRIBUCI
TROŠKOVIFIKSNIDOBITNULA
TENIS. ZABROJ
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 237SUVREMENI MENADŽMENT
Prof. dr.sc. VINKO BELAK
TADA JE:
PROCJENJUJE SE DA TRGOVINA MOŽE OSIGURATI 22,4 KUPCA TENISICA DNEVNO I DA JE PRORA UN REALAN.
POTREBAN GODIŠNJI PRIHOD ZA NULA DOBIT IZNOSIO BI:
GODIŠNJETENISICA PARI720.625,00
168.000,00DOBITNULA
TENIS. ZABROJ
MJESE NOTENISICA PARI56012
6720MJESE NO
TENIS.BROJ
DNEVNOTENISICAPARI4,2225
560DNEVNO
TENIS.BROJ
POTREBAN PRIHOD ZA NULA DOBIT = 6.720 x 125,00 = 840.000,00 KM
Slide 238
d) PRORA UN PLASMANA I PRIHODA UZ CILJANU DOBIT UZ PRETPOSTAVKU DA JE VLASTITI KAPITAL ULOŽEN U POSAO TRGOVINE PATIKAMA IZNOSI 250.000,00 KM TE DA JE CILJANA STOPA POVRATA NETO DOBITI NA VLASTITI KAPITAL 15% PLANIRANA NETO DOBIT IZNOSILA BI:
DOBIT PRIJE POREZA UZ POREZNU STOPU OD 10% IZNOSILA BI:
BROJ JEDINICA PLASMANA TENISICA ZA DOBIT OD 37.500,00 KM BIO BI:
PARI GODIŠNJE8.386,6625,00
41.666,66168.000,00JEDINICIPO
MARŽAJSKA KONTRIBUCITROŠKOVIFIKSNI
DOBITCILJANUAPLASMANA Z
JEDINICABROJ + DOBIT
PLANIRANA NETO DOBIT = 250.000,00 x 0,15 = 37.500.00 KM
DOBIT PRIJE POREZA = 37.500,00100% - 10%
37.500,000,90
41.666,66==
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 239SUVREMENI MENADŽMENT
Prof. dr.sc. VINKO BELAK
POTREBAN GODIŠNJI PRIHOD BIO BI:
BROJ JEDINICA PLASMANA MJESE NO BIO BI:
MJESE NI PRIHOD BIO BI:
DNEVNI PLASMAN BIO BI:
DNEVNI PRIHOD BIO BI:
DNEVNI UTRŽAK BIO BI (PRIHOD + PDV 17%):
PROCJENA JE DA TRGOVINA U CENTRU VELIKOG GRADA MOŽE PRODATI DNEVNO U PROSJEKU 27,96 PARI TENISICA I OSTVARITI PROSJE AN DNEVNI UTRŽAK OD 4.089,15 KM.Dnevni utržak = 3.495,00 x 1,17 = 4.089,15 KM
Godišnji prihod = 8.386.66 x 125,00 = 1.048.332,50 KM
Plasman mjese no = 8.386,66 :12 = 698,89 pari
Prihod mjese no = 698,89 x 125,00 = 87.361,25 KM
Plasman dnevno = 698,89 : 25 dana = 27,96 pari
Prihod dnevno = 27,96 x 125,00 = 3.495,00 KM
Slide 240
R.B. OPIS SVOTA (KM) MJESE NO
SVOTA (KM) GODIŠNJE
1.2.
PRIHOD OD PRODAJETROŠKOVI ZA PRODANO
87.361,2569.889,00
1.048.335,00838.668,00
3. BRUTO DOBIT (1-2) 17.472,25 209.667,00
4. TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE (3-4) 14.000,00 168.000,00
5.6.
DOBIT PRIJE POREZAPOREZ NA DOBIT (10%)
3.472,25347,20
41.667,004.166,70
7. NETO DOBIT (5-6) 3.125,05 37.500,30
8. NETO PROFITNA MARŽA (7 : 1) 3,58% 3,58%
9.POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (37.500,00 : 250.000,00)
- 15%
10. DNEVNI PRIHOD 3.495,00 -
11. DNEVNI UTRŽAK 4.089,15 -
PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILI GUBITKU TRGOVINE SPORTSKOM OBU OM
Slide 241
6.9.7.1.2. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U SLU AJU TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM
Kod trgovine mješovitom robom kao što su, na primjer, prehrambeni proizvodi, planiranje i budžetiranje se ne temelji na koli ini nego na financijskim pokazateljima kao što su nabavna vrijednost robe, marža i prihod.Primjer izrade budžeta ra una dobiti/gubitka za trgovinu prehrambenom robom (supermarket)
a) PRORA UN FIKSNIH TROŠKOVA TRGOVINE
OPIS TROŠKOVA SVOTA (KM) MJESE NO
SVOTA (KM) GODIŠNJE
NAJAM PROSTORA 6.250,00 75.000,00
PLA E ZAPOSLENIH (12 RADNIKA) 15.000,00 180.000,00
PLA A POSLOVO E 2.500,00 30.000,00
ELEKTRI NA ENERGIJA 1.500,00 18.000,00
TELEFONI 375,00 4.500,00
RA UNOVODSTVO 1.750,00 21.000,00
AUTOMOBIL 1.000,00 ¸12.000,00
KOMUNALIJE, IŠ ENJE I VODA 250,00 3.000,00
AMORTIZACIJA OPREME 1.250,00 15.000,00
UKUPNO FIKSNI TROŠKOVI 29.875,00 358.500,00
Slide 242
b) PRORA UN VARIJABILNIH TROŠKOVA POMO U TRGOVA KE MARŽEKOD TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM VARIJABILNI TROŠKOVI SU TROŠKOVI NABAVNE VRIJEDNOSTI ROBE. U OVOM SLU AJU, VARIJABILNI TROŠKOVI SE RA UNAJU NEIZRAVNO PREKO PROSJE NE TRGOVA KE MARŽE.VARIJABILNI TROŠKOVI TJ. TROŠKOVI ZA PRODANO DOBIJU SE KADA SE OD PRIHODA ODBIJE MARŽA. PRORA UN SE IZVODI PREKO RELATIVNIH ODNOSA PRIHODA, MARŽE I NABAVNE VRIJEDNOSTI ROBE.NA PRIMJER, AKO JE PROSJE NA MARŽA KOJA SE DODAJE NA NABAVNU VRIJEDNOST ROBE 25% ONDA JE MARŽA U PRIHODU:
TADA SE TROŠKOVI ZA PRODANO IZRA UNAVAJU PREMA SLIJEDE EM OBRASCU:
%2012525
0,8 PRIHOD
20%)-(100%PRIHODPRODANO ZATROŠKOVI
Slide 243
c) PRORA UN POTREBNOG PRIHODA ZA POKRI E FIKSNIH TROŠKOVA I NULA DOBIT
PROCJENJUJE SE DA SAMOPOSLUGA MOŽE OSTVARITI 6.990,75 KM DNEVNOG UTRŠKA I DA SE S PRORA UNOM MOŽE NASTAVITI.
Potreban prihodu to ki pokri a
Fiksni troškovi % marže u prihodu
358.500,000,2
1.792.500,00 KM===
Potreban prihodu to ki pokri amjese no
= 1.792.500,0012
= 149.375,00 KM
Potreban prihodu to ki pokri adnevno
= 149.375,0025 = 5.975,00 KM
Dnevni utržak = 5.975,00 x 1,17 = 6.990,75 KM
Slide 244
d) PRORA UN POTREBNOG PRIHODA I TROŠKOVA ZA PRODANO UZ CILJANU DOBIT
U TRGOVINI MJEŠOVITOM ROBOM PRIHOD U PRAVILU VIŠESTRUKO PREMAŠUJE IMOVINU I ULOŽENI VLASTITI KAPITAL. ZBOG TOGA SE PLANIRANJE DOBITI EŠ E TEMELJI NA OPSEGU AKTIVNOSTI NEGO NA ULOŽENOM VLASTITOM KAPITALU.PREMA TOME, CILJANA DOBIT SE PLANIRA KAO POSTOTAK OD PRIHODA TJ. KAO PROFITNA MARŽA PRIJE OPOREZIVANJA.U OVOM SLU AJU CILJANA DOBIT SE NE PLANIRA KAO FIKSNA SVOTA NEGO OVISI O OPSEGU AKTIVNOSTI PRODAJE.PRI TOME, VRIJEDI NA ELO: VE A AKTIVNOST PRODAJE, VE A UKUPNA DOBIT.AKO SE PRETPOSTAVI DA CILJANA DOBIT PRIJE POREZA IZNOSI 5% OD PRIHODA, POTREBAN PRIHOD SE IZRA UNA OVAKO:
PRIHODU U%DOBITI
PRIHODU UMARŽE %TROŠKOVI FIKSNI
DOBITCILJANUZA
PRIHOD POTREBAN
Slide 245
Dnevni utržak = 7.966,66 x 1,17 = 9.321,00 KM
Potreban prihodza ciljanu dobitod 5%u prihodu
Fiksni troškovi 0,20 – 0,05
358.500,000,15
2.390.000,00 KM===
Potreban prihodza ciljanu dobitmjese no
2.390.000,00 12 199.166,66 KM==
Potreban prihodza ciljanu dobitdnevno
199.166,66 25 7.966,66 KM==
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 246SUVREMENI MENADŽMENT
R.B. OPIS SVOTA (KM) MJESE NO
SVOTA (KM) GODIŠNJE
1.2.
PRIHOD OD PRODAJETROŠKOVI ZA PRODANO
199.166,66159.333,32
2.390.000,001.912.000,00
3. BRUTO MARŽA (BRUTO DOBIT) (1-2) 39.833,34 478.000,00
4. TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 29.875,00 385.500,00
5. DOBIT PRIJE POREZA 9.958,34 92.500,00
6. POREZ NA DOBIT (10%) 995,83 9.250,00
7. NETO DOBIT (5-6) 8.962,51 83.250,00
8. NETO PROFITNA MARŽA (7 : 1) 4,5% 4,5%
9. DNEVNI PRIHOD (796.666,67: 25 DANA) 7.966,66 -
10. DNEVNI UTRŽAK (31.866,67 x 1,23) 9.321,00 -
PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILIGUBITKU TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM (SAMOPOSLUGA)
Slide 247
6.9.7.2. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U DJELATNOSTIMA PROIZVODNJE
PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U DJELATNOSTIMA PROIZVODNJE ZAHTIJEVA DODATNE PODJELE TROŠKOVA TE DEFINIRANJE MODELA DOZNA IVANJA NEIZRAVNIH TROŠKOVA ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA I RAZLI ITIM PROIZVODIMA.
PRILIKOM BUDŽETIRANJA RA UNA DOBITI/GUBITKA U PROIZVODNIM DJELATNOSTIMA NAJVAŽNIJE JE PRAVITI RAZLIKU IZME U TROŠKOVA TEKU E GODINE I RASHODA. NAIME, ZBOG PRIJENOSA TROŠKOVA PROIZVODNJE NA ZALIHE PROIZVODNJE U TIJEKU I ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA DOGA A SE DA DIO PROIZVODNIH TROŠKOVA NE POSTAJU RASHODI NEGO OSTAJU SADRŽANI U VRIJEDNOSTI ZALIHA. U TOM SLU AJU RASHODI E BITI MANJI OD TROŠKOVA TEKU E GODINE
SUPROTNO TOME, AKO SE PRODA VIŠE ZALIHA NEGO ŠTO IH JE PROIZVEDENO U TOM RAZDOBLJU, RASHODI E BITI VE I OD TROŠKOVA TEKU E GODINE.
TEŠKO E PRI KALKULIRANJU PRODAJNIH CIJENA PROIZVODA PROIZLAZE IZ INJENICE DA TROŠKOVE RAZDOBLJA KOJI SE ODNOSE NA TROŠKOVE UPRAVE I
PRODAJE TREBA RASPOREDITI SAMO NA PROIZVODE KOJI SE PLANIRAJU PRODATI A NE NA CJELOKUPNU PROIZVODNJU.
Slide 248
PRIMJER IZRADE BUDŽETA RA UNA DOBITI/GUBITKA U DJELATNOSTI PROIZVODNJE (NOVI MODEL S PROMJENOM NA ZALIHAMA)
PROGNOZA PRODAJE GOTOVIH PROIZVODA
NA TEMELJU REALNE POTRAŽNJE O EKUJE SE RELATIVNO SIGURAN PLASMAN 10.000 KOMADA PROIZVODA.
ME UTIM OPTIMISTI NA VARIJANTA PLASMANA IZNOSI 12.000 KOMADA PROIZVODA. ZBOG TOGA JE PODUZE E ODLU ILO PROIZVODNJU PLANIRATI NA 12.000 KOMADA A PRODAJU NA 10.000 KOMADA RA UNAJU I DA E 2.000 KOMADA PRODATI U IDU OJ GODINI AKO SE NE REALIZIRA OPTIMISTI KA VARIJANTA PLASMANA.
PLAN PROIZVODNIH TROŠKOVA
PRETPOSTAVKE
• PLANIRANA KOLI INA PROIZVODNJE 12.000 KOMADA, RAVNOMJERNO PO 1.000 KOMADA MJESE NO
PLAN IZRAVNIH PROIZVODNIH TROŠKOVA (VARIJABILNI TROŠKOVI):PRETPOSTAVKE
• TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA PO JEDINICI: 100,00 KM/jed.
• TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA UKUPNO: 12.000 kom x 100,00 KM/kom = 1.200.000,00 KM
• TROŠKOVI IZRAVNOG RADA: 50 zap. x 1.750,00 KM x 12 MJ. = 1.050.000,00 KM
• TROŠKOVI IZRAVNOG RADA PO JEDINICI: 1.050.000,00/12.000 = 87,50 KM/Kom
Slide 249
PLAN TROŠKOVA PROIZVODNE REŽIJE (FIKSNI TROŠKOVI)
• PLA E PROIZVODNE REŽIJE:
14 zaposlenika X 2.500,00 kn x 12 = 420.000,00 KM• AMORTIZACIJA
• POSTROJENJE I OPREMA:
1.500.000,00 x 15%
• ZGRADA:
1.250.000,00 x 4%
=
=
225.000,00 KM
50.000,00 KM• ENERGIJA = 40.000,00 KM
• SITNI INVENTAR = 10.000,00 KM
• INDIREKTNI MATERIJAL = 5.000,00 kn
TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE UKUPNO = 750.000,00 kn
PROIZVODNI TROŠKOVI UKUPNO
a) TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA: 1.200.000,00 kn
b) TROŠKOVI IZRAVNOG RADA: 1.050.000,00 kn
c) TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE: 750.000,00 kn
PROIZVODNI TROŠKOVI 3.000.000,00 kn
Slide 250
PLAN TROŠKOVA UPRAVE I PRODAJE• PLA E ZAPOSLENIH:
15 zaposlenika x 3.000,00 kn x 12 mj. = 540.000,00 KM• AMORTIZACIJA
• ZGRADA:500.000,00 x 4%
• OPREMA:100.000,00 x 25%
=
=
20.000,00 KM
25.000,00 KM• ENERGIJA = 5.000,00 KM• OSOBNI AUTOMOBILI (LEASING)
• 5 autom. 2.000,00 KM x 12 mjes. = 120.000,00 KM• SITNI INVENTAR = 10.000,00 KM• REKLAMA = 15.000,00 KM• OSTALI MATERIJAL (UREDSKI) = 5.000,00 KMTROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE UKUPNO = 740.000,00 kn
PLAN DOBITIDOBIT PRIJE POREZA PLANIRA SE U SVOTI OD 20% NA VLASTITI KAPITAL KOJI IZNOSI 2.000.000,00 KM
PLANIRANA DOBIT = 2.000.000,00 x 20% = 400.000,00 KM
Slide 251
KALKULACIJA PRODAJNE CIJENE
OPIS TROŠKOVA UKUPNO ZA 12.000 KOM PO JEDINICI
TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA 1.200.000,00 100,00
TROŠKOVI IZRAVNOG RADA 1.050.000,00 87,50
PRIMARNI TROŠKOVI (VARIJABILNi) 2.250.000,00 187,50
TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE (FIKSNI) 750.000,00 62,50
UKUPNO PROIZVODNI TROŠKOVI 3.000.000,00 250,00
• PROIZVODNI TROŠKOVI SE RASPORE UJU NA 12.000 KOMADA TJ. NA CJELOKUPNU PROIZVODNJU
• TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE KAO I PLANIRANA DOBIT RASPORE UJU SE NA 10.000 KOMADA TJ. NA GOTOVE PROIZVODE KOJI E BITI PRODANI
• KALKULACIJA PROIZVODNIH TROŠKOVA
• KALKULACIJA TROŠKOVA UPRAVE I PRODAJE I DOBITI:
OPIS TROŠKOVA UKUPNO PO JEDINICI NA 10.000 KOM
TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 740.000,00 74,00
DOBIT PRIJE POREZA 400.000,00 40,00
UKUPNO 1.140.000,00 114,00
AutorProf. dr. sc. Vinko Belak
Slide 252SUVREMENI MENADŽMENT
KALKULACIJA PRODAJNE CIJENE PO JEDINICI
BUDU I DA JE OD PROIZVEDENIH 12.000 KOMADA ZALIHA PRODANO 10.000 KOMADA TE DA NA PO ETKU NIJE BILO ZALIHA, TROŠKOVE TEKU E GODINE TREBA SMANJITI ZA (2.000 kom x 250,00 KM/Kom) 500.000,00 KM.
PROIZVODNI TROŠKOVI 250,00
TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 74,00
UKUPNI TROŠKOVI 324,00
DOBIT PRIJE POREZA 40,00
PRODAJNA CIJENA 364,00
PLAN PRIHODA OD PRODAJE : 10.000,00 KOM x 364,00 = 3.640.000,00 KM
PROMJENA NA ZALIHAMA
AKO SE ZALIHEPROIZVODNJE
SMANJE
TROŠKOVE TEKU EGODINE TREBAPOVE ATI
AKO SE ZALIHEPROIZVODNJEPOVE AJU
TROŠKOVE TEKU EGODINE TREBASMANJITI
Slide 253
PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILI GUBITKU
OPIS SVOTA (KM)
PRIHOD OD PRODAJE 3.640.000,00
TROŠKOVI PROIZVODNJE: 3.000.000,00
- POVE ANJE ZALIHA (500.000,00)
2.500.000,00
- TROŠKOVI ZA PRODANO (2.500,000,00)
= BRUTO DOBIT 1.140.000,00
- TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE (740.000,00)
= DOBIT PRIJE POREZA 400.000,00
- POREZ NA DOBIT (40.000,00)
= NETO DOBIT 360.000,00
Slide 254Slide 254