UR Vitez Materijal

Ekonomski fakultet Mostar

Prof. dr. VINKO BELAK

MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO

MOSTAR, 2010/11.

1. DEFINICIJA MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA

Menadžersko ra unovodstvo pomaže menadžerima da razumiju:što se i zašto dogodilo u prošlostida kontroliraju sadašnjostda planiraju budu nost

Osnovna obilježja menadžerskog ra unovodstva:osigurava informacije koje su baza za donošenje menadžerskih odlukanije obvezno po zakonuneformaliziranoisti e brzinu informacijauklju uje i budu e doga ajeusmjereno je na sadašnjost i budu nostobjekti izvješ a su tvrtka i svi njeni dijelovi te proizvodi i uslugepokriva bilo koje razdobljeinformacije su dostupne samo menadžerima i nisu dostupne vanjskim strankamaoblikuje se po slobodnom izboru prema potrebama menadžerakao bazu podataka koristi podatke iz financijskog ra unovodstva ali i procjene kao i sve

ostale relevantne podatke i informacije koje ne moraju biti dokumentirane

2. ZAŠTO PORED FINANCIJSKOG RA UNOVODSTVA TVRTKE TREBAJU I MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO?

FINANCIJSKO RA UNOVODSTVO NE OSIGURAVA DOVOLJNO INFORMACIJA ZAUPRAVLJANJE TVRTKOM ZBOG TOGA ŠTO:• FINANCIJSKO RA UNOVODSTVO KOD NAS NAGLAŠENO JE ORJENTIRANO ZA

POREZNE SVRHE. • OBRA UN SE RADI ZA TVTKU U CJELINI. OBRA UNI PO ORGANIZACIJSKIM

JEDINICAMA MORAJU SE RADITI POSEBNO U OKVIRU MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA.

• OP I TROŠKOVI KOJE SU PROUZRO ILI ODRE ENI PROIZVODI I USLUGE NE POVEZUJU SE S TIM PROIZVODIMA I USLUGAMA NEGO POSTAJU RASHODI RAZDOBLJA. TO JE NAJVE I PROBLEM POVEZIVANJA MODELA FINANCIJSKOG I MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA.

• RASPORE IVANJE NEIZRAVNIH TROŠKOVA NA PROIZVODE I USLUGE ZA POTREBE FINANCIJSKOG RA UNOVODSTVA RADE SE POMO U MODELA IZ MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA.

• KALKULACIJE TROŠKOVA I CIJENA KAO IZUZETNO ZNA AJAN ELEMENT POSLOVANJA ISKLJU IVO SU U DOMENI MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA.

3. NAMJENA TROŠKOVNOG I MENADŽERSKOG RA UNOVODSTVA

MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO

Poduze a orijentirana na stvaranje profita i bogatstva

Analiza rezultata i mogu nosti

Upravljnaje troškovima

Dodana vrijednost

Intelektualni kapital

Planiranje i budžetiranje

Stvaranje bogatstva sada i u budu nosti

Snižavanje nepotrebnih Troškova

Poduze a s ograni enim prihodom i institucije s ograni enim izvorima

financiranja

Obavljanje planiranih aktivnosti uz prihvatljive troškove

TROŠKOVNO RA UNOVODSTVO

Pretvaranje troškova u Profit

AutorProf. dr. sc. Vinko Belak

Slide 5

3. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI DO SADA PRIMJENJIVANI

1. BILANCA USPJEHA (PROFIT AND LOST ACCOUNT)

2. BILANCA STANJA (BALANCE SHEET)

3. IZVJEŠTAJ O NOV ANOM TOKU (CASH FLOW STATEMENT)

4. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA (STATEMENT OF CHANGES IN EQUITY)

5. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NOTES)

OSNOVE MENADŽMENTA Slide 6

6.9.2. USPOREDBA TEMELJNIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PRIMJENJIVANIH DO SADA S IZVJEŠTAJIMA PREMA NOVOM MRS 1

U Me unarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) došlo je do promjena u nazivima i strukturi financijskih izvještaja. To je prikazano u sljede oj tablici:

Promjene naziva financijskih izvještajaPrimjena MRS 1 do 31.12.2009. Primjena MRS 1 nakon 01.01.2010.

a) Bilanca stanja (Balance sheet) a) Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja (Statement of financial position as at the end of the period)

b) Bilanca uspjeha (Income statement) b) Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (Statement of comprehensive income for the period)

c) Izvještaj o promjenama kapitala (Statement of changes in equity)

c) Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja (Statement of changes in equity for the period)

d) Izvještaj o nov anim tokovima (Cash flow statements)

d) Izvještaj o nov anim tokovima tijekom razdoblja (Statement of cash flows)

e) Bilješke (Notes) e) Bilješke (Notes)


6.9.2.1. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (neslužbeni prema MRS 1)Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (I dio) u skra enom obliku izgleda ovako:

Red. Br.

I DIO: IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI – DOBIT ILI GUBITAK OPIS

SVOTA (000) KM

1. Prihodi 1.000

2. Troškovi za prodano 420

3. Troškovi uprave i prodaje 180

4. Poslovni rashodi 600

5. Poslovna dobit ili gubitak 400

6. Dobit (+) ili gubitak (-) od financijskih aktivnosti (kamte, te ajne razlike i ostalo) i ulaganja -40

7. Dobit ili gubitak prije poreza 460

8. Porez na dobit (10% na osnovicu koja može biti ve a ili manja od poslovne dobiti ili gubitka) 50

9. Neto dobit ili gubitak od ne prekinutih aktivnosti 410

10. Dobit ili gubitak od prekinutih aktivnosti 0

11. Porez na dobit ili gubitak od prekinutih aktivnosti 0

12. Neto dobit ili gubitak od prekinutih aktivnosti 0

13. Neto dobit ili gubitak razdoblja 410


Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (II dio) u skra enom obliku izgleda ovako:

Budu i da još nema službenih izvještaja prema novom MRS 1 nema niti analiza takvih izvještaja.

II DIO: IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

Red. Br. OPIS SVOTA (000.000) Kn

1. Neto dobit ili gubitak razdoblja 410

2. Dobit od revalorazacije imovine (nerealizirana) 300

3. Odgo eni porez na dobit (10%) - 30

4. Ostala sveobuhvatna dobit poslije poreza 270

5. Ukupna sveobuhvatna dobit (realizirana i nerealizirana) 680

6.9.2.2. Izvještaj o financijskom položaju (bilanca) – prikaz za menadžereIzvještaj o financijskom položaju prikazuje imovinu, obveze i kapital na odre eni dan.

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31.12. 2010.

Aktiva Pasiva

Dugotrajna imovina:Nematerijalna MaterijalnaFinancijskaPotraživanja dug.

Obveze: Kratkoro ne:-dobavlja i- ostaleDugoro ne:- Dug. krediti- ostale

Kratkotrajna imovina:NovacPotraživanjaZalihe materijalaZalihe robeOstale zalihe

UKUPNO AKTIVA: 1.000.000,00

Vlasni ki kapital:Upisani kapitalKapitalna dobitRezerveZadržana dobitDobit teku e godine

UKUPNO PASIVA: 1.000.000,00

Izvještaj o financijskom položaju u financijskim terminima u menadžerskom obliku:

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31.12. (000) kn

AKTIVA PASIVA

OPIS SVOTA OPIS SVOTA

NOVAC I POTRAŽIVANJA 250 KRATKORO NE

OBVEZE 250

ZALIHE 250 DUGORO NE OBVEZE 250

DUGOTRAJNA IMOVINA 500 VLASTITI KAPITAL 500

UKUPNO AKTIVA 1.000 UKUPNO PASIVA 1.000


Slide 11

BILANCA USPJEHA PRIKAZUJE PRIHODE I RASHODE TE FINANCIJSKI REZULTAT OSTVAREN U IZVJEŠTAJNOM RAZDOBLJU

1.2. BILANCA USPJEHA

TEMELJNI MODEL BILANCE USPJEHA

OPIS SVOTA

PRIHODI- RASHODI

1000(600)

= DOBIT PRIJE POREZA- POREZA NA DOBIT

(10% NA OSNOVICU)

40040

= DOBIT POSLIJE POREZA 360

DVA MODELA IZVJEŠTAJA O DOBITI U FINANCIJSKOM RA UNOVODSTVU PREMA MRS 1

KLASIFIKACIJA PO FUNKCIJAMA RASHODA

PRIHODI OD PRODAJE- TROŠKOVI ZA PRODANO

BRUTO DOBIT

OSTALI PRIHODITROŠKOVI DISTRIBUCIJE

RASHODI ADMINISTRACIJEOSTALI RASHODI

TROŠKOVI FINANCIRANJADOBIT OD PRIDRUŽENIH DRUŠTAVA

DOBIT PRIJE POREZAPOREZ NA DOBIT

DOBIT RAZDOBLJA

I. MODEL

KLASIFIKACIJA PO VRSTAMA RASHODA

A. POSLOVNI PRIHODIPRIHODI OD PRODAJEOSTALI PRIHODI

B. POSLOVNI RASHODI (TROŠKOVI TEKU E GODINE KORIGIRANI NA RASHODE ZA PROMJENU NA ZALIHAMA)

C. FINANCIJSKI PRIHODID. FINANCIJSKI RASHODI

DOBIT PRIJE POREZAPOREZ NA DOBIT

DOBIT RAZDOBLJA

II. MODEL


Slide 13

IZVJEŠTAJI O DOBITI IZ FINANCIJSKOG RA UNOVODSTVA NISU PRIKLADNI ZA MENADŽMENT I MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO JER NE PRIKAZUJU REZULTATE PO AKTIVNOSTIMA

ZA POTREBE MENADŽMENTA DOBIT ILI GUBITAK TREBA PRIKAZATI PO SLJEDE IM VRSTAMA AKTIVNOSTI:

1. DOBITAK (GUBITAK) OD OPERATIVNIH AKTIVNOSTI

2. DOBITAK (GUBITAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI)

3. DOBITAK (GUBITAK) OD IZVANREDNIH AKTIVNOSTI

Napomena: Dobitak (gubitak) od ulagateljskih aktivnosti nije posebno prikazan u obrazcu ra una dobiti i gubitka.

• Za procjenu postignutih rezultata najvažniji je podatak o poslovnoj dobiti.

• U službenom obrazcu ra una dobiti nema posebno iskazane poslovne dobiti nego je treba izra unati i prikazati u menadžerskom izvještaju. Poslovna dobit je najvažnija kategorija dobiti zato što se radi o ponavljaju oj dobiti što kod ostalih vrsta dobiti naj eš e nije slu aj. U nastavku su prikazana dva primjera kako razli ite kategorije dobiti utje u na kona nu neto dobit:

OPIS IZNOS (u tisu ama KM)

Poslovni prihodi 55.393

- Poslovni rashodi -51.868

= Poslovna dobit 3.525 Dobit+ Financijskih prihodi 1.348

- Financijski rashodi -10.849

+ Izvanredni prihodi 1.040

- Izvanredni rashodi -3.409

= Gubitak prije poreza -8.345

- Porez na dobit 0

= Gubitak skupine (neto) -8.345 Gubitak

• OPIS IZNOS (u KM) • Poslovni prihodi 1.183.630• - Poslovni rashodi* -1.278.385• Poslovni rashodi 1.302.496• Promjena na zalihama -24.111• Poslovni gubitak -94.755 Gubitak• + Financijskih prihodi 38.079• - Financijski rashodi -146.776• + Izvanredni prihodi 889.552• - Izvanredni rashodi -21.868• Dobit prije poreza 664.232• - Porez na dobit 0• Dobit skupine (neto) 664.232 Dobit


Slide 17

Pozicije bilance uspjeha prema modelu troškova za prodano.BILANCA USPJEHA.

R.b. Opis Svota KM.1. Prihod od prodaje 1.000.0002. Troškovi za prodano (400.000)3. Bruto dobit 600.0004. Troškovi prodaje i distribucije (100.000)5. Troškovi administracije (150.000)6. Ostali operativni troškovi (50.000)7. Poslovni rashodi ukupno (700.000)8. Ostali poslovni prihodi 40.0009. Poslovni prihodi ukupno 1.040.000

10. Operativna (poslovna) dobit (EBIT) 340.00011. Dobit (gubitak) od ulaganja 80.00012. Gubitak od izvanrednih aktivnosti (20.000)13. Dobit prije kamata i poreza (EBIT)* 400.00014. Neto kamate (90.000)15. Dobit prije poreza 310.00016. Porez na dobit (10% na osnovicu) (31.000)17. Neto dobit 279.000


Slide 18

(1) Prihod od prodaje se odnosi na prihode od prodaje proizvoda, roba i uslugakupcima. Prihodi se priznaju po isporuci (ili nekoj drugoj zakonskoj osnovi) neovisno otome kad e biti napla eni. PDV nije prihod poduze a.(2) Troškovi za prodano (Cost of Goods Sold) su troškovi prodanih zaliha. Troškovi

sadržani u zalihama gotovih proizvoda i robe postaju rashodi kad se te zalihe prodaju.Troškovi zaliha gotovih proizvoda sastoje se od troškova izravnog materijala,troškova izravnog rada i troškova proizvodne režije. Troškovi zaliha robe odnose sena nabavnu vrijednost prodane robe.

(3) Bruto dobit (Gross Profit) je razlika izme u prihoda od prodaje i troškova zaprodano.

(4) Troškovi prodaje i distribucije uklju uju troškove prodaje i isporuke dobara iusluga kao što su: troškovi oglašavanja, istraživanja tržišta, promocije, troškovi odjelaprodaje, troškovi dostavnih vozila, troškovi skladištenja robe i sli no.(5) Troškovi administracije su troškovi uprave i troškovi potpornih odjela kao što sutroškovi službe financija, kadrova, ra unovodstva, informacijskog sustava i sli no. Utroškove administracije ne ubrajaju se financijski prihodi i rashodi ni drugi neoperativnitroškovi i prihodi.


Slide 19

(6) Ostali operativni troškovi odnose se na troškove ponavljanja rada zbog pogrešaka, fiksnetroškove za neiskorišteni kapacitet, troškove zbog povrata robe od kupaca i sli no.

(10) Operativna dobit (Operating Profit) predstavlja razliku izme u operativnih (poslovnih)prihoda i rashoda. Ona ne uklju uje prihode i rashode financiranja, prihode i rashode odulaganja i izvanredne prihode i rashode.Stalna je dvojba treba li u operativnu dobituklju ivati stavke operativnih prihoda i rashoda koje se esto tretiraju kao izvanrednestavke kao što su viškovi i manjkovi na zalihama, rezerviranja i sli no. EBIT (EarningsBefore Interest and Taxes) kao esto korištena menadžersko ra unovodstvena kategorija seesto izjedna ava s operativnom dobiti posebno u literaturi iz SAD. Me utim, ne postoji

suglasje oko definicije EBIT pa se on vrlo razli ito definira po ev od najuže definicijeoperativne dobiti do stvarne dobiti prije odbitka kamata i poreza.

(11) Dobit od ulaganja odnosi se na neto dobit od ulaganja u povezana i nepovezana društva.Ona uklju uje neto dobit od dividendi i prodaje dionica i udjela.

(12) U dobit i gubitke od izvanrednih aktivnosti uklju uju se stavke kao što su: dobici iligubici na prodaji dugotrajne materijalne imovine (HSFI 15, t.58), troškovi manjkovana zalihama, troškovi šteta, troškovi vrijednosnog uskla enja imovine, troškovirezerviranja, premije osiguranja, troškovi doprinosa i poreza koji ne ovise o dobitku isli no te su prihodi kao što su prihodi od naplate otpisanih potraživanja, prihodi od otpisaobveza, prihodi od raznih viškova, prihodi od ukidanja rezerviranja, prihodi odrefundacija, subvencija i sli no.


Slide 20

(13) Dobit prije kamata i poreza (Earnings Before Interest and Taxes – EBIT*) predstavlja rezultat od operativnih (poslovnih), ulagateljskih i izvanrednih aktivnosti ali bez odbitka troškova financiranja tj. kamata. Dobit prije kamata i poreza umanjena za porez na dobit predstavlja zbroj dobiti ulagatelja u dužni ke instrumente, zajmodavaca, kreditora i dioni ara.

(14) Neto kamate predstavljaju razliku izme u prihoda od kamata i rashoda od kamata. U netofinancijske rashode zajedno s neto kamatama uklju uju se i ostali financijski rashodi kao što subankarske naknade i provizije.(15) Dobit prije poreza je svota od koje e biti odbijen porez na dobit ali ne i osnovica nakoju se obra unava porez. Porez na dobit obra unava se umnoškom osnovice poreza na dobit istope poreza na dobit. Osnovica poreza na dobit dobije se tako da se dobit prije poreza uve a zaporezno nepriznate troškove i umanji za stavke na koje je ve pla en porez na dobit. Odizra unanog poreza odbijaju se i zakonska oslobo enja.(17) Neto dobit se dobije kad se dobit prije poreza umanji za porez na dobit. Od neto dobitiispla uju se dividende ili dobici a dio se zadržava u poduze u kao zadržana zarada.


Slide 21

REZULTATI PO AKTIVNOSTIMA I ODNOSI RAZLI ITIH KATEGORIJA DOBITI

REZULTAT OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

POSLOVNI PRIHODI- POSLOVNI RASHODI

= POSLOVNA (OPERATIVNA) DOBIT

Poslovni prihodi se priznaju na bruto osnovi tj. u visini fakturiranog iznosa.


Slide 22

REZULTAT OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

FINANCIJSKI PRIHODI- FINANCIJSKI RASHODI-----------------------------------------= DOBIT (GUBITAK) OD

FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Kod prodaje financijske imovine u prihode ili rashode se priznaje samo razlika izme u knjigovodstvene vrijednosti i primljene naknade

Financijski prihodi : Financijski rashodi:==================== =======================Prihodi od kamataPrihodi od dividendi Gubici od prodaje dionicaPrihodi od udjela u dobiti poslovnih udjela i fin. imovinePrihodi od prodaje dionica Rashodi od kamatai poslovnih udjela Negativne te ajne razlikePrihodi od tantijema Ostali financijski rashodiPozitivne te ajne razlike


Slide 23

REZULTAT OD IZVANREDNIH AKTIVNOSTI

IZVANREDNI (OSTALI) PRIHODI- IZVANREDNI (OSTALI) RASHODI

----------------------------------------------= DOBIT (GUBITAK) OD IZVANREDNIH (OSTALIH) AKTIVNOSTI

IZVANREDNI (OSTALI) PRIHODI:Prihodi od prodaje dugotrajne imovine,sirovina i materijala te sitnog inventaraPrihodi od viškovaPrihodi od napla enih prethodno otpisanih potraživanja i ostaliIZVANREDNI (OSTALI) RASHODI:Neto knjigovodstveni iznosi i ostali troškovi prodane i rashodovanedugotrajne imovine, zaliha sirovina, materijala i sitnog inventaraManjkovi i vrijednosna uskla enjaKod prodaje dugotrajne materijalne imovine u prihode ili rashode se priznaje samo razlikaizme u prodajne cijene i knjigovodstvene vrijednostiNapomena: Novi MRS 1 je zabranio posebno iskazivanje izvanrednih stavki!


Slide 24

ODNOS OPERATIVNE DOBITI I NETO DOBITI S PRIHODOM

• OPERATIVNA (POSLOVNA) DOBIT REZULTAT JE OPERATIVNIH AKTIVNOSTI PA SE STAVLJA U ODNOS S PRIHODOM OD PRODAJE

OPERATIVNA OPERATIVNA DOBITPROFITNA = --------------------------------

MARŽA PRIHOD OD PRODAJE

• NETO DOBIT JE REZULTAT SVIH AKTIVNOSTI PA SE PROMATRA U ODNOSU NA UKUPNI PRIHOD A NE PREMA PRIHODU OD PRODAJE

NETO NETO DOBITPROFITNA = --------------------------------MARŽA UKUPAN PRIHOD


Slide 25

1.2.2. Troškovi i rashodi u bilanci uspjeha i bilanci stanja

Troškovi se mogu definirati kao vrijednosni izraz žrtvovanih resursa.Troškovi mogu biti:

• uskladištivi (terete se na zalihe u bilanci)• neuskladištivi (terete razdoblje u kojem su nastali, odnosno, odmah postaju rashodi u

ra unu dobitka i gubitka)Rashodi su odbitna stavka od prihoda u ra unu dobiti i gubitka.Rashodi mogu biti:1. Povezani s ostvarenim prihodom

Pa se nazivaju "troškovi za prodano" (Cost of Goods Sold)Ti rashodi su troškovi proizvodnje gotovih proizvoda ili troškovi nabave robe, sadržani u zalihama gotovih proizvoda ili robe prije nego su prodani. Ti troškovi postaju rashodi u trenutku kad se dobra prodaju.

2. Neovisni o ostvarenom prihoduPostaju odmah rashodi razdoblja u kojem su nastali. Oni su posljedica troškova uprave, prodaje i ve im dijelom troškova financiranja.Troškove i rashode u ra unu dobiti i bilanci prikazuje slijede a slika.


Slide 26

Troškovi u bilanci uspjeha i bilanci stanja

BILANCA STANJA

Zalihe materijala

Zalihe gotovih proizvoda

Zalihe proizvodnje u tijeku

Izravni materijalkorišten u

proizvodnji

Troškovi dovršenih proizvoda

BILANCAUSPJEHA

Prihod

Troškovi uprave i prodaje

Troškovi za prodano

TROŠKOVI

Troškovi nabave materijala

Izravni rad

Troškovi proizvodne režije

Troškovi uprave i prodaje

Proi

zvod

ni tr

oško

viTr

oško

vi ra

zdob

lja Prodani proizvodi

Na temelju odredbi MRS-a 2, razvrstavanje troškova na troškove koji se uklju uju uzalihe proizvodnje (uskladištivi troškovi) i na troškove koje treba teretiti na rashoderazdoblja u kojem su nastali (neuskladištive troškove) može se izvesti prema shemi naslici 2.


Slide 27

USKLADIŠTIVI TROŠKOVI (Troškovi koji se uklju uju u trošak zaliha

proizvodnje)

NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI (Troškovi koji se ne uklju uju u trošak

zaliha proizvodnje) Neuobi ajeni iznos otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih troškova; Troškovi skladištenja, osim ako su ti troškovi neophodni u proizvodnom postupku prije dalje faze proizvodnje; Administrativni troškovi op e režije koji ne doprinose dovo enju zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i sadašnje stanje Troškovi prodaje Fiksni troškovi proizvodne režije za neiskorišteni normalni kapacitet Troškovi posudbe, osim iznimno Troškovi te ajnih razlika

Troškovi sirovina i materijala Troškovi konverzije - Troškovi izravnog rada u proizvodnji - Troškovi proizvodne režije, osim

fiksnih troškova za neiskorišteni normalni kapacitet

Troškovi skladištenja, ako su neophodni i uobi ajeni u proizvodnom postupku prije dalje faze proizvodnje Drugi troškovi koji su nastali u dovo enju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje (npr. troškovi kooperanata u proizvodnji, troškovi pakiranja, troškovi transporta u proizvodnom procesu i sli no) Neproizvodni op i troškovi koji su nastali u dovo enju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje (npr. troškovi oblikovanja proizvoda za posebne kupce) Iznimno, troškovi posudbe

Uklju uju se u rashode razdoblja u kojem su nastali

Razvrstavanje troškova na zalihe proizvodnje i na rashode prema odredbama MRS-a 2


Slide 28

1.3. Bilanca stanja (Balance Sheet)

• Bilanca stanja je ra unovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njenih izvora na odre eni dan (31.12.).

• Imovina promatranog subjekta naziva se aktiva (Assets)• Izvori imovine nazivaju se pasiva• Pasiva se sastoji od obveza (Liabilities) i vlastitog kapitala (Owners

Equity).• Imovina mora uvijek biti jednaka njenim izvorima. Iz toga proizlazi

temeljna ra unovodstvena jednakost:aktiva = pasivaaktiva = vlastiti kapital + obveze

• Idealni iskustveni odnosi pozicija bilance uspjeha izgledaju ovako:


Slide 29

Slika 3: "Idealni" iskustveni odnosi pozicija bilance stanja i povezanost s bilancom uspjeha

BILANCA NA DAN 31.12.AKTIVA

TEKU A AKTIVA:

NOVAC, POTRAŽIVANJAI OSTALO

OBVEZE:

KRATKORO NEOBVEZE

DUGORO NEOBVEZE

ZALIHE

RA UN D/GPRIHOD (1:1)

DUGOTRAJNAAKTIVA

VLASTITIKAPITAL

ROE = 10%NPM = 5%

25%

50%

25%

50%

25%

50%

25%

50%

PASIVA

•NPM = NETO PROFITNA MARŽA (NETO PROFIT / PRIHOD)

•ROE = POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (NETO PROFIT / VL. KAPITAL)

•KONTROLNA MJERA ODNOSA PRIHODA I IMOVINE = 1 : 1


Slide 30

MSFI NALAŽU DODATNU KLASIFIKACIJU DUGOTRAJNE IMOVINE

1. DUGOTRAJNA IMOVINA U VLASNIŠTVU SUBJEKTA KOJU ON KORISTI U SVOM

PROCESU

2. DUGOTRAJNA IMOVINA U FINANCIJSKOM NAJMU

3. ULAGANJA U NEKRETNINE (MRS 40) – RADI IZNAJMLJIVANJA I PORASTA

VRIJEDNOSTI

4. DUGOTRAJNA IMOVINA ZA PRODAJU I PREKINUTO POSLOVANJE (MSFI 5)

5. BIOLOŠKA AKTIVA U VEZI S POLJOPRIVREDNIM AKTIVOSTIMA (MRS 41)

6. ULAGANJA U PRIDRUŽENE PRAVNE OSOBE


Slide 31SUVREMENI MENADŽMENT

Slide 31

TEMELJNE VEZE IZME U BILANCE USPJEHA I BILANCE STANJA

OSTVARENA DOBIT UVE AVA IMOVINU NA STAVKAMA NOVCA, POTRAŽIVANJA I ZALIHAMA TE VLASTITI KAPITAL NA STRANI PASIVE.

BILANCA USPJEHA

OPIS SVOTA

Prihod od prodaje 1.000

- Troškovi za prodano (600)

Bruto dobit 400

- Troškovi uprave i prodaje (250)

Operativna dobit (EBIT) 150

- Troškovi financiranja (35)

Dobit prije poreza 115

- Porez na dobit (10% na osnovicu) (15)

Neto dobit 100

BILANCA STANJA NA DAN 31.12.

AKTIVA PASIVA

OPIS SVOTA OPIS SVOTA

NOVAC I POTRAŽIVANJA 400 KRATKORO NE OBVEZE 250

ZALIHE 250 DUGORO NE OBVEZE 250

DUGOTRAJNA IMOVINA(SMANJENJE ZA

AMORTIZACIJU 10%)450 VLASTITI KAPITAL +

DOBIT (500 + 100) 600

UKUPNO AKTIVA 1.100 UKUPNO PASIVA 1.100

+ 100

Troš

ak k

amat

a: 2

50x4

%=

10

Troš

ak k

amat

a: 2

50x1

0%=

25

+ 100

+ 50

PRO

DAN

E ZALI

HE


Slide 32

2. TEMELJNA PODRU JA FINANCIJSKE ANALIZE(NA PRIMJERU TVRTKE “GRADITELJ” d.d.)

I. PROFITABILNOST

II. LIKVIDNOST

III. SOLVENTNOST

IV. AKTIVNOST

V. STVARANJE VRIJEDNOSTI


Slide 33

BILANCA USPJEHA ZA TVRTKU “GRADITELJ” d.d.(ISKAZ REZULTATA PO AKTIVNOSTIMA)

Red. br. OPIS

SVOTA

2007. 2008.

1. Prihodi od prodaje 1.160.503.764,96 1.232.706.162,75

2. Kapitalizirani vlastiti troškovi 3.439.075,00 2.499.161,57

3. Ostali poslovni prihodi 16.343.175,96 32.531.097,80

4. Poslovni prihodi ukupno (1+2+3) 1.180.286.015,92 1.267.736.422,12

5.Troškovi za prodanoOstali rashodiPoslovni rashodi ukupno

882.145.710,00267.587.099,13

1.149.732.809,13

946.546.000,00287.122.368,73

1.233.668.368,73

6. Operativna dobit (4-5) 30.533.206,79 34.068.053,39

7. Prihodi dobiti od ulaganja 3.965.254,15 7.740.494,64

8. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) (6+7) 34.518.460,94 41.808.548,03

9. Financijski rashodi (kamate i ostalo) 15.159.043,04 18.436.822,19

10. Dobit prije poreza (8-9) 19.359.417,90 23.371.725,84

11. Porez na dobit (20% na osnovicu) 5.283.613,23 6.546.902,29

12. Neto dobit (10-11) 14.075.804,67 16.824.823,55

13. EBITDA 64.560.028,69 75.646.175,53

14. Neto dobit + Amortizacija 44.117.372,42 50.662.451,05

15. Postotak poreza na dobit prije poreza 27,29% 28,01%


Slide 34

BILANCA STANJA TVRTKE “GRADITELJ” d.d. ZA 2008. GOD. U MENADŽERSKO-RA UNOVODSTVENOM OBLIKU

“GRADITELJ” d.d. – BILANCA NA DAN 31.12.. 2008.

AKTIVA PASIVA

TEKU A IMOVINA

753.127.951

(63,56%)

NOVAC, POTRAŽIVANJA

I OSTALO621.895.160 (52,48%)

ZALIHE131.232.791 (11,08%)

DUGOTRAJNA IMOVINA

431.800.868

(36,44%)

KRATKORO NEOBVEZE

974.564.113(82,24%)

OBVEZE1.111.741.645

(93,82%)

DUGORO NE OBVEZE137.177.532 (11,58%)

KAPITAL I REZERVE73.187.175 (6,18%)

UKUPNO AKTIVA: 1.184.928.820 UKUPNO PASIVA: 1.184.928.820

PRIHOD1.275.476.917

DOBIT16.824.823

PROBLEM

NETO DOBIT

VLASTITI KAPITALROE = =

16.824.823

73.187.175= 22,99 %

NETO PROFIT

PRIHODN.P.M = =

16.824.823

1.275.476.917= 1,3 %


Slide 35

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

POVRAT NA INVESTIRANO PROFITNA MARŽA

I. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

ROI =DOBIT

INVESTIRANOP.M. =

DOBIT

PRIHOD

TEMELJNI POKAZATELJI

OSLANJANJU SE NA TROŠAK KAPITALA

IZVEDENI POKAZATELJI

OSLANJANJU SE NA ROI I PLAN



Slide 36

I/1 OBRASCI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI

(1) PROFITNA MARŽA JE ZNA AJNA MJERA U PLANIRANJU I KALKULIRANJU DOBITI.OP I OBRAZAC ZA IZRA UNAVANJE PROFITNE MARŽE IZGLEDA OVAKO:

PRIHODPROFIT

MARŽAPROFITNA

ME UTIM, POSTOJI VIŠE KATEGORIJA PROFITNE MARŽE KOJE SE KORISTE OVISNO O POTREBI. NAJVAŽNIJE SU SLJEDE E KATEGORIJE:

a) BRUTO PROFITNA MARŽAb) OPERATIVNA PROFITNA MARŽAc) PROFITNA MARŽA PRIJE POREZAd) NETO PROFITNA MARŽA



Slide 37

(a) BRUTO PROFITNA MARŽA SE RA UNA PREMA SLIJEDE EM OBRASCU:

PRODAJE OD PRIHODPROFIT BRUTO

MARŽAPROFITNA BRUTO

BRUTO PROFITNU MARŽU U PLANIRANJU I KALKULIRANJU NAJVIŠE KORISTE PODUZE A KOJA SE BAVE TRGOVINOM.

(b) OPERATIVNA PROFITNA MARŽA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI. ONA SE RA UNA PREMA SLIJEDE EM OBRASCU:

PRODAJE OD PRIHOD(EBIT) PROFIT OPERATIVNI

MARŽAPROFITNA OPERATIVNA

34.068.053,39 Graditelj d.d. = --------------------- = 0,0276 ili 2,76%

1.232.706.162,75



Slide 38

(c) PROFITNA MARŽA PRIJE POREZA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH AKTIVNOSTI PRIJE OPOREZIVANJA. ZBOG TOGA SE ZA SVEHE ANALIZE MJERI PREMA UKUPNOM PRIHODU A NE SAMO PREMA PRIHODU OD PRODAJE. ME UTIM, ZA SVRHE PLANIRANJA ONA SE RA UNA PREMA PRIHODU OD PRODAJE. PROFITNA MARŽA SE ZA POTREBE ANALIZE RA UNA PREMA SLIJEDE EM OBRASCU:

PRIHOD UKUPNIPOREZA PRIJE PROFIT

POREZA PRIJEMARŽAPROFITNA

(d) NETO PROFITNA MARŽA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH AKTIVNOSTI NAKON OPOREZIVANJA. ZA POTREBE ANALIZE MJERI SE PREMA UKUPNOM PRIHODU A ZA POTREBE PLANIRANJA PREM PRIHODU OD PRODAJE. ONA JE ZNA AJNA PO TOME ŠTO PRIKAZUJE POSTOTAK NETO PROFITA U PRIHODU KOJI OSTAJE NA RASPOLAGANJU PODUZE U. NETO PROFITNA MARŽA ZA POTREBE ANALIZE SE RA UNA OVAKO:

PRIHOD UKUPNIPROFIT NETO

MARŽAPROFITNA NETO

23.371.725,84Graditelj d.d. = ---------------------- = 0,018 ili 1,8%

1.275.476.916,76

16.824.823,55= ----------------------- = 0,013 ili 1,3%

1.275.476.916,76 (Graditelj d.d.)



S 39

(2) POVRAT NA INVESTIRANO JE MJERA KOJA SE KORISTI ZA:MJERENJE PROFITABILNOSTIPROGNOZIRANJE ZARADEPLANIRANJE I KONTROLU

TEMELJNI OBRAZAC ZA IZRA UNAVANJE POVRATA NA INVESTIRANO (RETURN ON INVESTMENT – ROI) JE:

OINVESTIRANPROFITROI

S OBZIROM NA SVRHU ZA KOJU SE ROI KORISTI UVRŠTAVAJU SE KATEGORIJE PROFITA I KATEGORIJE INVESTIRANOG KOJE MOGU BITI I PRILAGO AVANJE NA RAZLI ITE NA INE.IZ TOGA PROIZLAZE RAZLI ITI OBRASCI ZA RA UNANJE “ROI” OD KOJIH SU TEMELJNI:

a) POVRAT NA VLASTITI KAPITAL(ROE)b) POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (ROCE)c) POVRAT NA INVESTIRANI KAPITAL (ROA)



40

(a) POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (RETURN ON EQUITY – ROE) JE ZNA AJNA MJERA ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI S ASPEKTA VLASNIKA KAPITALA I TEMELJNA MJERA ZA PLANIRANJE PROFITA. TEMELJNI OBRAZAC ZA IZRA UNAVANJE “ROE” JE:

KAPITAL VLASTITIPROFIT NETOROE

ZA SVRHE PLANIRANJA UVRŠTAVA SE PLANIRANI NETO PROFIT A ZA VLASTITI KAPITAL UVRŠTAVA SE SVOTA VLASTITOG KAPITALA NA KRAJU GODINE KOJI JE ISTODOBNO PO ETNI VLASTITI KAPITAL NA PO ETKU PLANSKE GODINE.

16.824.823= --------------- = 22,99%

73.187.175Graditelj d.d.



41

2KRAJUNA

KAPITAL VLASTITIPO ETKUNA

KAPITAL VLASTITIPROFIT NETOROE

KADA SE “ROE” KORISTI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI PROTEKLOG RAZDOBLJA ONDA SE ZA VLASTITI KAPITAL UOBI AJENO UVRŠTAVA PROSJE NI VLASTITI KAPITAL KOJI SE RA UNA KAO ZBROJ VLASTITOG KAPITALA NA PO ETKU RAZDOBLJA I NA KRAJU RAZDOBLJA PODIJELJEN SA 2. PREMA TOME VRIJEDI SLIJEDE I OBRAZAC:

AKO POSTOJE POVLAŠTENE DIONICE I POVLAŠTENE DIVIDENDE A ŽELI SE IZRA UNATI POVRAT NA OBI NE DIONICE ONDA SE “ROE” RA UNA OVAKO:

DIONICA HPOVLAŠTENI BEZKAPITAL VLASTITI PROSJE NI

DIVIDENDE POVLAŠTENE-PROFIT NETOROE



Slide 42

(b) POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (RETURN ON CAPITAL EMPLOYED –ROCE)ROCE SE, TAKO ER, RA UNA NA RAZLI ITE NA INE OVISNO O NAMJENI. ZA POTREBE MJERENJA PROFITABILNOSTI U ODNOS SE STAVLJA NETO ZARADA OD KORIŠTENOG DUGORO NOG VLASTITOG I TU EG KAPITALA.ZARADA JE U TOM SLU AJU JEDNAKA ZBROJU NETO DOBITI I RASHODA ZA KAMATE PLA ENIH KREDITORIMA I INVESTITORIMA. RASHODI ZA KAMATE DOVODE SE NA ISTU RAZINU VRIJEDNOSTI S NETO PROFITOM TAKO DA SE UMANJE ZA POREZNU STOPU. PRI TOME SE KORISTI OBRAZAC:

kamata x (1-porezna stopa)ODNOSNO PRI POREZNOJ STOPI OD 10%

kamata x (1-0,1) ilikamata x 0,9

DRUGIM RIJE IMA KADA BI SE KAMATA PRETVORILA U DOBIT (PROFIT) OSTALO BI 90% NJENE VRIJEDNOSTI JER BI 10% BILO ODBIJENO ZA POREZ NA DOBIT (PROFIT).



Slide 43

U TOM SLU AJU OBRAZAC ZA RA UNANJE ROCE IZGLEDA OVAKO:

OBVEZE DUGORO NE KAPITAL VLASTITISTOPA)POREZNA -(1 KAMATE PROFIT NETO

(ROCE)KAPITAL

KORIŠTENINA POVRAT

ILI:NETO PROFIT + KAMATE (1 – 0,1)

ROCE = ----------------------------------------------------VLASTITI KAPITAL + DUGORO NE OBVEZE

ME UTIM, TAKAV NA IN IZRA UNAVANJA ROCE NIJE PRIKLADAN ZA SVRHE PLANIRANJA. U SVRHU PLANIRANJA KORISTI SE SLIJEDE I OBRAZAC:

OBVEZE DUGORO NE KAPITAL VLASTITI(EBIT) PROFIT OPERATIVNIROCE



(c) POVRAT NA INVESTIRANI KAPITAL ODNOSNO POVRAT NA AKTIVU(RETURN ON ASSETS – ROA) JE MJERA PROFITABILNOSTI JEDNAKO ZNA AJNA ZA MJERENJE I PLANIRANJE REZULTATA. ZA IZRA UNAVANJE ROA TAKO ER SE KORISTE RAZLI ITI OBRASCI KAO ŠTO SU:

)(PROSJE NAAKTIVA STOPA)POREZNA -(1 KAMATE PROFIT NETO

(ROA)AKTIVUNA

POVRAT

VRLO ESTO SE KORISTI I SLIJEDE I OBRAZAC:

)(PROSJE NAAKTIVA PROFIT OPERATIVNIROA

PROSJE NO KORIŠTENA AKTIVA RA UNA SE KAO:

2KRAJU

NAAKTIVA PO ETKU

NAAKTIVA

AKTIVAPROSJE NA



I/2. PROBLEMI IZBORA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI

NA PRVI POGLED SVI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI DOIMAJU SE JASNIMA I UPOTREBLJIVIMA.ME UTIM U SITUACIJAMA KADA ODNOSI STAVKI U BILANCI I RA UNU DOBITI/GUBITKA POSTANU NESTANDARDNI I KADA SE ZAHTIJEVA VE A PRECIZNOST MJERENJA NA POVRŠINU ISPLIVAJU SVE NESAVRŠENOSTI TIH POKAZATELJA I MNOGE TEŠKO E MJERENJA PROFITABILNOSTI.ONDJE E BITI ISTAKNUTI NAJVAŽNIJI PROBLEMI MJERENJA PROFITABILNOSTI I TO:

a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITIb) USPOREDBA PROFITNE MARŽE S RAZLI ITIM DJELATNOSTIMA I

PROFITNE MARŽE S POVRATOM NA INVESTIRANOc) MJERENJE REZULTATA PO SEGMENTIMAd) POSTOJANJE DOBITI OD MANJINSKOG INTERESAe) POTREBA PRILAGO AVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVEf) MJERENJE PROFITABILNOSTI U SLU AJU REVALORIZACIJE

IMOVINE



(a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITI

U PRAKSI SE POJAVLJUJU SITUACIJE KADA JE AKTIVNOST PODUZE A OSLONJENA NA INTELEKTUALNOM KAPITALU I NA IZNAJMLJENOJ IMOVINI KOJI NISU UKLJU ENI U BILANCU. U TAKVIM SLU AJEVIMA PRIHOD VIŠESTRUKO (I DO DESET PUTA) PREKORA UJE IMOVINU A DOBIT U ODNOSU NA VLASTITI KAPITAL POKAZUJE ENORMNE STOPE POVRATA.

TO SE DOGA A SKORO U SVIM DJELATNOSTIMA INTELEKTUALNIH USLUGA. U TAKVIM SITUACIJAMA MJERENJE PROFITABILNOSTI KLASI NIM POKAZATELJIMA POVRATA NA VLASTITI KAPITAL POSTAJE SKORO NEUPOTREBLJIVO.

TADA SE PROFITABILNOST MJERI POKAZATELJIMA PROFITNE MARŽE A AKTIVNOST PODUZE A MJERENA PRIHODOM ILI DODANOM VRIJEDNOŠ U ZAMJENJUJE IMOVINU.



(b) USPOREDBA PROFITNE MARŽE U RAZLI ITIM DJELATNOSTIMA I PROFITNE MARŽE S POVRATOM NA

INVESTIRANO

PROFITNA MARŽA JE USPOREDIVA SAMO IZME U PODUZE A ISTE DJELATNOSTI.

NAIME PROFITNA MARŽA VARIRA PO DJELATNOSTIMA AKO JE POZITIVNA OD 0,1 DO 20% I VIŠE A DA JE PRI TOME KOD NISKIH PROFITNIH MARŽI POVRAT NA INVESTIRANO VISOK.

TO ZNA I DA PROFITNU MARŽU TREBA MJERITI I PLANIRATI OVISNO O KONKRETNOJ DJELATNOSTI I SVAKOJ POJEDINA NOJ SITUACIJI.



Slide 48

(c) POTREBA PRILAGO AVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVE

PRILAGO AVANJE ZA POJEDINE STAVKE NEMATERIJALNE (NEDODIRLJIVE) IMOVINE UOBI AJENO JE KADA SE RA UNAJU KLASI NI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I USPJEŠNOSTI OP ENITO.

NAJ EŠ A PRILAGODBA JE UMANJENJE AKTIVE ZA REVALORIZIRANI DIO AKTIVE NA FER VRIJEDNOST. ISTODOBNO SE I PASIVA UMANJUJE ZA REVALORIZACIJSKE REZERVE.

KADA SE RA UNA POVRAT NA IMOVINU, VRLO ESTO SE IZ KONSOLIDIRANIH IZVJEŠTAJA UKLANJA I GOODWILL KOJI JE REZULTAT POSLOVNIH SPAJANJA.

U INTERESNIM IZRA UNIMA PROFITABILNOSTI, POSEBNO KADA SE RA UNA PROFITABILNOST SEGMENATA AKTIVA SE ESTO UMANJUJE ZA NEPRODUKTIVNE STAVKE. TO JE IMOVINA KOJA SE NE KORISTI KAO ŠTO JE POSTROJENJE U IZGRADNJI ILI NEPRODUKTIVNO (NEKORIŠTENO) ZEMLJIŠTE.

KOD PRECIZNIJEG IZRA UNAVANJA POVRATA NA KORIŠTENI KAPITAL, STAVKE DUGORO NIH OBVEZA KOJE SU PRENESENE NA KRATKORO NE OBVEZE, DODAJU SE PONOVO DUGORO NIM OBVEZAMA.


Slide 49

(f) KOREKCIJA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI U SLU AJU PRIMJENE REVALORIZACIJE IMOVINE NA FER VRIJEDNOST

PROFITNA MARŽA =

PRIHODDOBIT ZADRŽANUNA PRENESENE

REZERVE CIJSKEREVALORIZA DOBIT

REZERVECIJSKEREVALORIZA SVE - KAPITAL VLASTITI

DOBIT ZADRŽANUNA PRENESENEREZERVE CIJSKEREVALORIZA DOBIT NETO

(ROE) KAPITALVLASTITINA POVRAT


Slide 50

II. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI

Ispitivanje solventnosti poslovnih partnera u trajnom je fokusu svih poslovnih subjekata koji o ekuju naplatu svojih potraživanja ili povrat posu enog novca.

Taj interes op enito raste u razdobljima insolventnosti, recesija i kriza. Iako ispitivanje solventnosti ima dugu povijest to podru je nije dovoljno razjašnjeno.

Razli iti autori razli ito definiraju solventnost i pokazatelje solventnosti. esto nije napravljena ni jasna distinkcija izme u solventnosti i likvidnosti pa se ponekad ti pojmovi miješaju. Zbog toga e se ovdje pokušati barem donekle razjasniti relevantni pojmovi i pokazatelji.


Slide 51

2. Što je solventnost a što likvidnost?

U širem smislu, solventnost (solvency) se može definirati kao sposobnost pla anja svih dugova.

Neki autori isti u da je solventnost sposobnost pokri a dugoro nih obveza. Pravilnije bi bilo re i da je solventnost sposobnost pokri a obveza na dugi rok.

Pri takvoj definiciji, pojedini pokazatelji i mjere solventnosti uklju uju i pokri e teku ih a ne samo dugoro nih obveza.

Precizniji pojam likvidnost (liquidity) može se re i da je to sposobnost pokri a kratkoro nih obveza tj. sposobnost teku eg pla anja.

esto se za likvidnost kaže da je to kratkoro na solventnost (short-term solvency). Zbog toga i dolazi do zamjene termina likvidnost i solventnost smatraju i da solventnost pokriva oba pojma. U svakom slu aju, likvidnost i solventnost su usko povezani pojmovi. Zbog toga je kod ispitivanja solventnosti uputno ispitati i likvidnost kako bi slika bila potpunija.


Slide 52

3. Financijski izvještaji kao podloga za objašnjavanje pokazatelja solventnosti i likvidnosti

Prigodom objašnjavanja pokazatelja likvidnosti i solventnosti uputno je koristiti prakti ne podatke iz financijskih izvještaja kako bi objašnjenja bila jasnija. Za analizu likvidnosti neophodno je prilagoditi ra un dobiti i gubitka na model koji prikazuje troškove za prodano jer postoje i izvještaj financijskog ra unovodstva nije prikladan za takvu analizu. Na žalost, ni jedan ni drugi izvještaj ra una dobiti ne daju potpuno precizne podatke za detaljnu analizu.

Za izra un pokazatelja solventnosti i likvidnosti odabrani su izvještaji jedne proizvodne kompanije. To su slijede i izvještaji.


Slide 53

Ra un dobiti i gubitka kompanije „X“

OPISGODINA/SVOTA ('000‘) kn

2007. 2008.Prihod od prodaje 977.226 1.162.850Troškovi za prodano (730.434) (870.644)Bruto dobit 246.792 292.206Troškovi uprave i prodaje (182.608) (217.662)Operativna dobit 64.184 74.544Financijski prihodi:Pozitivne te ajne razlike 4.346 10.240Kamate 1.988 2.724Financijski rashodiNegativne te ajne razlike (5.878) (15.982)Rashodi kamata (6.112) (6.988)Dobit prije poreza 58.528 64.538Porez na dobit (13.038) (4.206)Neto dobit 45.490 60.332Amortizacija i deprecijacija 15.069 14.277


Slide 54

BILANCA STANJA KOMPANIJE „X“ (''000'' kn)Pozicija 2006. 2007. 2008.

AKTIVA

A) Potraživanja za upisani a ne upla eni kapital

B) Dugotrajna imovina 142.348 127.910 156.828

Nematerijalna imovina 406 2.648 1.422

Materijalna imovina 137.062 120.336 150.480

Financijska imovina 4.880 4.926 4.926

Potraživanja 0 0 0

C) Kratkotrajna imovina 371.720 499.936 596.818

Zalihe 156.680 226.320 328.918

Potraživanja od kupaca 150.820 205.226 217.148

Financijska imovina 10.000 0 0

Novac na ra unu i blagajni 37.750 48.124 14.364

D) Pla eni troškovi budu eg razdoblja inedospjeli prihod

72 148 1.100

E) Gubitak iznad visine kapitala 0 0 0

UKUPNO AKTIVA 514.140 627.994 754.746

PASIVA

A) Kapital i rezerve 172.920 201.094 236.740

Upisani kapital 76.684 76.684 76.684

Rezerve i zadržana dobit 63.836 78.920 99.724

Dobit (gubitak) teku e godine 32.400 45.490 60.332

B) Manjinski interesi 0 0 0

C) Dugoro na rezerviranja 38.458 99.526 127.344

D) Dugoro ne obveze 50.066 33.402 27.832

E) Kratkoro ne obveze 221.830 242.538 310.422

Obveze prema dobavlja ima 105.804 186.370 220.152

Kratkoro ne financijske obveze 96.764 31.646 70.904

Ostale kratkoro ne obveze 19.262 24.522 19.366

F) Odgo eno pla anje troškova i prihodbudu eg razdoblja

30.866 51.434 52.408

UKUPNO PASIVA 514.140 627.994 754.746


Slide 55

Izvještaj o nov anom toku kompanije „X“ (''000'')Pozicija 2007 2008

A) Neto nov ani tok od poslovnih aktivnosti 149.841 36.917Dobitak (gubitak) neto 45.490 60.332Amortizacija i deprecijacija 30.138 28.554Pove anje (-) / Smanjenje (+) zaliha (69.640) (102.598)Pove anje (-) / Smanjenje (+) potraživanja od kupaca (54.406) (11.922)Pove anje (-) / Smanjenje (+) ostalih kratk. potraživanja (3.796) (16.122)Pove anje (-) / Smanjenje (+) pla enih tr. budu eg razd. (76) (952)Pove anje (+) / Smanjenje (-) obveza prema dobavlja ima 80.566 33.782Pove anje (+) / Smanjenje (-) rezerviranja 61.068 27.818Pove anje (+) / Smanjenje (-) odgo enog pla anja troškova 20.568 974Pove anje (+) / Smanjenje (-) kratk. financijske imovine 10.000 0Pove anje / Smanjenje ostalih stavki 29.929 17.051


Slide 56

4. Strukturni pokazatelji solventnosti

Po etno ispitivanje solventnosti izvodi se pomo u strukturnih pokazatelja. Oni pokazuju odnose izme u klju nih pozicija bilance. Kontrolne mjere tih pokazatelja temelje se na iskustvenim odnosima i logi kim prosudbama.

Odnose me u pozicijama bilance promatrane kompanije za 2008. godinu prikazuje slijede a slika:

Bilanca kompanija „X“ na dan 31.12.2008.AKTIVA PASIVA

KRATKOTRAJNA IMOVINA: 597.918

(79,22 %)

NOVAC I POTRAŽIVANJA

269.00035,64%

KRATKORO NE OBVEZE: 362.830(48,07%) OBVEZE

518.006 (68,63%)

ZALIHE 328.918 43,58%

DUGORO NE OBVEZE 27.832

(20,56%)KAPITAL I REZERVE

236.740 31,37%DUGOTRAJNA IMOVINA 156.828 20,78%

UKUPNO AKTIVA: 754.746 UKUPNO PASIVA: 754.746


Slide 57

a) Stupanj zaduženosti

Kontrolna mjera stupnja zaduženosti iznosi 50%. Krajnja granica tolerancije prema iskustvenim pokazateljima iznosi maksimalno 70%. Nakon toga se smatra da je kompanija prekomjerno zadužena. To zna i da se kompanija „X“ u 2008. godini približila granici tolerancije mjerene stupnjem zaduženosti.

68,63% 746.754006.518

Aktivaobveze Ukupneizaduženost Stupanj

b) Koeficijent financijske stabilnostiKoeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja (I) mjeri se odnosom dugoro nih izvora i dugotrajne imovine. Taj koeficijent mora biti ve i od 1 kako nebi došlo do financiranja dugotrajne imovine iz kretkoro nih izvora. Kontrolna mjera je 1,5.

1,69

imovina Dugotrajnaobveze Dugoro ne rezerve i Kapital

(I)istabilnostefinancijsktKoeficijen

828.156832.27740.236

Koeficijent financijske stabilnosti I koji iznosi 1,69 pokazuje da je dugotrajna imovina dobropokrivena dugoro nim izvorima i da ne postoji opasnost od trenuta ne insolventnosti.

c) Koeficijent financijske stabilnosti II

Koeficijent financijske stabilnosti II predstavlja rigorozniju mjeru financijske stabilnosti. Naime, on zahtjeva da i zalihe budu pokrivene dugoro nim izvorima. To je osiguranje u slu aju da iz bilo kojeg razloga do e do zastoja u prodaji zaliha. Kontrolna mjera ovog koeficijenta je 1.

Koeficijent financijske stabilnosti II u iznosu od 0,545 pokazuje da e kompanija brzo do i u financijsketeško e ako do e do ozbiljnijeg zastoja u prodaji zaliha. Rješenje je mogu e dugoro nim zaduživanjem.

0,545 485.746264.572

Zalihe imovina Dugotrajnaobveze Dugoro ne rezerve i Kapital

(II)istabilnostefinancijsktKoeficijen

918.328828.156832.27740.236

d) Odnos ukupnih obveza i glavnice

Odnos ukupnih obveza i glavnice (kapital i rezerve) je ina ica stupnja zaduženosti. On ne predstavlja novu informaciju nego stupanj zaduženosti interpretira na drugi na in. Kontrolna mjera ovog odnosa je 1.

Odnos ukupnih obveza i glavnice u iznosu od 2,19 pokazuje da obveze više od dva puta prekora ujukapital i rezerve što zna i da je rije o gornjoj granici zaduženosti.

19,2740.236006.518

rezerve i Kapitalobveze Ukupne

glavnicei obveza

ukupnih Odnos


Slide 61

e) Odnos dugoro nih obveza i glavnice

Odnos dugoro nih obveza i glavnice predstavlja novu informaciju o solventnosti. Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 50% ili 0,5 a gornja granica tolerancije je 1.

Odnos dugoro nih obveza i glavnice u iznosu od 0,12 pokazuje da solventnost s ovog aspekta nijeugrožena te da je mogu e zna ajno dodatno dugoro no zaduživanje.To ne mora utjecati na pove anje stupnja zaduženosti jer je mogu e kratkoro ne obveze djelomi nozamijeniti dugoro nim.

Odnos dugoro nihobveza i glavnice

Dugoro ne obveze Vlasni ki kapital

27.832236.740 === 0,12

5. Dinami ki pokazatelji solventnosti

Dinami ki pokazatelji solventnosti povezuju rezultate poslovanja i strukturu bilance. To su kompleksniji pokazatelji od strukturnih pokazatelja i za sada ih nema mnogo. Ovdje su odabrani samo oni koji su jednostavni za prakti nu uporabu.

a) Financijska snaga

Pokazatelj financijske snage (ex4) konstruiran je pri izradi BEX indeksa (Autori: Vinko Belak i Željana Aljinovi Bara ). Taj pokazatelj je znanstveno potvr en empirijskom analizom na podacima iz financijskih izvještaja kompanija na hrvatskom tržištu kapitala.

Financijska snaga se ra una pomo u slijede eg obrasca:

obveze Ukupneija)Deprecijac jaAmortizaci (Dobit 5

(2008)(ex snaga

aFinancijsk

4 )

Grani na mjera ex4=1ex4 ve i od 1 je boljiex4 manji od 1 a ve i od 0 je lošijiex4 negativan = ugrožena egzistencija

Financijska snaga promatrane kompanije je nešto ispod grani ne mjere od 1 za 2008. godinu. Dinami ka kretanja financijske snage može se dobiti usporedbom prema prethodnoj godini.

Usporedbom pokazatelja financijske snage za 2008. godinu u odnosu na financijsku snagu u 2007. godini vidi se da je financijska snaga u porastu. Taj rezultat je postignut zahvaljuju i pove anju dobiti od 32,6%.

0,72 518.006

(ex snaga

aFinancijsk

4

)277.14332.50(5)

0,65

426.900

(2007)(ex snaga

aFinancijsk

4)069.15490.40(5)

b) Odnos pokri a kamata

Odnos pokri a kamata je zna ajan pokazatelj za kreditore. On se ra una prema slijede em obrascu:

Taj odnos nema neku op u kontrolnu mjeru. Smatra se da ve i odnos zna i ve e mogu nosti zaduživanja. Za 2008. godinu odnos pokri a kamata iznosi:

kamata Troškovidobit Operativna

kamatapokri aOdnos

67,106.988

74.544

kamatapokri aOdnos

Kao što se može vidjeti, odnos pokri a kamata koji iznosi 10,67 puta vrlo je visok. Time jepotvr ena ranija tvrdnja da je mogu e dodatno dugoro no zaduživanje kompanije što ukazuje nadobru solventnost u dužem razdoblju.

c) Indeks financijske poluge (Financial Leverage Indeks)

Indeks financijske poluge se ra una prema slijede em obrascu:

Ako je indeks financijske poluge ve i od 1 to sugerira povoljan efekt poluge. Drugim rije ima, to zna ida se isplati poslovati posu enim novcem.Isto tako, to zna i da se isplati pove avati aktivnost pomo u posu enog novca. Indeks financijskepoluge manji od 1 sugerira nepovoljan efekt financijske poluge.

(ROA)aktivu naPovrat (ROE) kapital vlasni kinaPovrat

polugeefinancijsk

Indeks

kapital vlasni kiProsje nidividende Povlaštene -dobit Neto

(ROE) kapitalvlasni ki

naPovrat

aktiva Prosje naporezastopa-1kamata Troškovi -dobit Neto

(ROA)aktivu

naPovrat

Izra un indeksa financijske poluge za 2008. godinu:

Indeks financijske poluge od 2,896 sugerira da je efekt poluge vrlo povoljan.

27,6% ili 236.740201.094

60.332ROE 276,0

2

9,53% ili 0,86.98860.332ROA 0953,0

2746.754994.627

2,8969,53%27,6%

ROAROE

polugeefinancijsk

Indeks

Slide 68

6. Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomažu u procjeni solventnosti

Obrambeni interval pokazuje koliko dana kompanija može preživjeti s njenom sadašnjom razinom aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje ili iz drugih izvora. To zna i da što je ve i broj dana obrambenog intervala, to je kompanija financijski otpornija na krize. Ovaj pokazatelj nema op u kontrolnu mjeru nego se promatra u usporedbi s prethodnim razdobljem ili drugim kompanijama u okviru iste djelatnosti.Obrambeni interval se ra una prema slijede em obrascu:

a) Obrambeni interval (Defensive Interval)

Obrambeni interval

Teku a aktiva - ZaliheProsje na dnevna gotovina

iz operativnih aktivnosti

=

Prihodod

prodaje

Potraživanja od kupacana kraju

protekle godine

Potraživanja od kupacana kraju

teku e godineProsje na dnevna gotovinaiz operativnih aktivnosti

365

+ -

=

Obrambeni interval za 2008. godinu iznosi:

Kao što se može vidjeti, obrambeni interval u 2008. godini se smanjio u odnosu na 2007. godinu i tosa 108,28 dana na 85,31 dan. Razlog tome je nagli porast zaliha od 45,3% što ukazuje na slabljenjefinancijskog položaja do kojeg je došlo uslijed nastale recesije na tržištu.

dana 1.150.928269.000

2008interval

Obrambeni

31,85

365

365148.217226.205850.162.1

918.328918.597

Obrambeni interval za 2007. godinu iznosi:

dana 922.820273.764

2007interval

Obrambeni

28,108

365

365226.205820.150226.977

320.226084.500


Slide 70

b) Operativni ciklus (Operating Cycle)

Operativni ciklus pokazuje vrijeme izraženo u danima od nabave zaliha do unov enja potraživanja. Manji broj dana operativnog ciklusa zna i ve u efikasnost. Operativni ciklus se ra una prema slijede em obrascu:

novacu japotraživan

apretvaranj Dani

japotraživanu zaliha

apretvaranj Dani

ciklusOperativni

365prodano za Troškovi

2kraju

na Zalihepo etku

na Zalihe


apretvaranj Dani

dana 870.644277.619

870.6442

2008 japotraživanu zaliha

apretvaranj Dani

39,116365

365

320.226918.328

dana 730.434191.500

730.4342

2007 japotraživanu zaliha

apretvaranj Dani

69,95365

365

320.226680.156


Slide 71

Kao što se može vidjeti, operativni ciklus se pove ao u 2008. godini u odnosu na prethodnugodinu. Problem nije u unov enju potraživanja nego u sporijoj prodaji zaliha.

365prodaje od Prihod

2kraju na kupaca

od jaPotraživanpo etku na kupaca

od jaPotraživan


apretvaranj Dani

dana 1.162.850211.187

1.162.8502

2008 novacu japotraživan

apretvaranj Dani

29,66365

365

226.205148.217

dana 977.226178.023

977.2262

2007 novacu japotraživan

apretvaranj Dani

49,66365

365

226.205820.150

68,18229,6639,1162008

ciklusOperativni

18,16249,6669,952007

ciklusOperativni


Slide 72

c) Nov ani ciklus (Cash Cycle)

Nov ani ciklus pokazuje odnos unov enja zaliha i pla anja obveza prema dobavlja ima. On se ra una prema slijede em obrascu:

dobavlja apla anja Dani


apretvaranj Dani


apretvaranj Dani

ciklusNov ani

365prodano za Troškovi

2kraju na

Dobavlja ipo etku na

Dobavlja i

dobavlja apla anja

Dani

dana 870.644203.261

870.6442

2008dobavlja a

pla anja Dani

21,85365

365

152.220370.187

dana 730.434146.087

730.4342

2007dobavlja a

pla anja Dani

0,73365

365

370.186804.105


Slide 73

Pozitivan broj dana nov anog ciklusa zna i da kompanija mora platiti svoje obveze prije nego dobijenovac od svojih kupaca. Ve i broj dana nov anog ciklusa smanjuje financijsku snagu kompanije. Akobi operativni ciklus bio kra i od dana pla anja, rezultat bi bio s negativnim predznakom i to bi bilobolje za kompaniju jer bi novac dobivala od kupaca prije nego pla a dobavlja ima.

U našim uvjetima pla anja ovaj pokazatelj treba uzeti s velikom rezervom jer naše kompanije vrloesto otežu pla anja bez posljedica koje postoje u zemljama sa strožim sankcijama za nepla anje

obveza.

dana2008ciklus

Nov ani47,9721,8529,6639,116

dana 2007ciklus

Nov ani18,8900,7349,6669,95


Slide 74

d) Indeks likvidnosti (Liquidity Index)

Indeks likvidnosti pokazuje likvidonosni potencijal kompanije. On se ra una na temelju odnosa broja dana potrebnih da se preostale zalihe pretvore u potraživanja a preostala potraživanja u novac uklju ivo i raspoloživu gotovinu.

Indeks likvidnosti se ra una prema slijede em obrascu:

dana ab ilikvidnost Indeks 90,132

430.560480.481.74

2008 god. Svota (''000'')Dani

pretvaranja u gotovinu

Umnožak

Gotovina 14.364 - -Potraživanja od kupaca na kraju 217.148 66,29 14.394.740Zalihe na kraju 328.918 182,68 60.086.740Ukupno (a) 560.430 (b) 74.481.480


Slide 75

Indeks likvidnosti nema neku op u kontrolnu mjeru. Likvidnost je op enito bolja što jeindeks mjeren danima manji. Zbog toga se indeks likvidnosti koristi za usporedbe sproteklim razdobljem ili s kompanijama u istoj djelatnosti. U promatranom slu aju došlo jedo pogoršanja likvidnosti u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu.

dana ab ilikvidnost Indeks 96,104

670.479053.350.50

2007 god. Svota (''000'')Dani

pretvaranja u gotovinu

Umnožak

Gotovina 48.124 - -Potraživanja od kupaca na kraju 205.226 66,49 13.645.476Zalihe na kraju 226.320 162,18 36.704.577Ukupno (a) 479.670 (b) 50.350.053


Slide 76

IV. POKAZATELJI AKTIVNOSTI

(IMOVINA)AKTIVA PRIHOD

AKTIVEOBRTAJA

TKOEFICIJEN1. [kontrolna mjera = 1 : 1]

Vjerojatnidobici

Mogu idobici igubici

Vjerojatnigubici

PRIHOD (1:1)

0,7

AKTIVA


Slide 77

RAZDOBLJAPROTEKLOG PRIHODRAZDOBLJA

(BUDU EG)TEKU EG PRIHOD

RAZDOBLJAPROTEKLOG

I TEKU EGPRIHODA ODNOS

RAZDOBLJA PROTEKLOG EPROIZVODNJKOLI INA

RAZDOBLJA (BUDU EG)TEKU EG EPROIZVODNJKOLI INA

STIPROIZVODNOODNOS

2.


Slide 78

Procjena uspješnosti korištenja imovine pomo u koeficijenta obrtaja

Stupanj uspješnosti korištenja imovine procjenjuje se pomo u koeficijenta obrtaja imovine (asset turnover) koji se ra una ovako:

Koeficijent obrtaja imovine pokazuje stupanj korištenja imovine u stvaranju prihoda. Ve i koeficijent obrtaja una i da tvrtka bilje koristi svoje kapacitete.

Iako koeficijent obrtaja imovine nije usporediv za razli ite djelatnosti, usporedba unutar iste djelatnosti dobro oslikava uspješnost korištenja imovine. Ako tvrtka uspije pove ati koeficijent obrtaja imovine ukupni poslovni rezultati i struktura bilance e se poboljšati.

U tom procesu zna ajno je otkriti na koji na in je mogu e pove ati koeficijent obrtaja imovine.

Da bi se olakšale procjene ostvarenih rezultata korištenja imovine i prognoze budu eg kretanja profitabilnosti , potrebno je analizirati tipi ne situacije koje se pojavljuju u praksi.

Koeficijent obrtaja imivnePrihod od prodaje

Aktiva=


Slide 79

Prva tipi na situacija: prihod raste – imovine se drži konstantnomTa situacija je vidljiva iz slijede eg primjera:

Ova situacija zna i da se kvaliteta aktivnosti poboljšava i uz uvjet dobrog upravljanja troškovima mogu se ekivati bolji poslovni rezultati u budu nosti.

Jednaki efekti mogu se o ekivati i u situaciji ked se aktiva pove ava ali prihod raste brže što prikazuje slijede a slika:

Da bi se postigli ovakvi u inci potrebno je poboljšati poslovnu izvrsnost u mnogim dimenzijama.

OPIS GODINA 1 GODINA 2 GODINA 3 GODINA 4

PRIHOD 100.000 120.000 140.000 160.000AKTIVA 100.000 100.000 100.000 100.000KOEFICIJENT OBRTAJA

1,0 1,2 1,4 1,6



1,0 1,14 1,27 1,39


Slide 80

Droga tipi na situacija: prihod je konstantan – imovina se smanjujeTa stuacija je vidljiva iz slijede eg primjera:

Ova situacija se pojavljuje kad se tvrtka rješava neaktivnih kapacita koji su je optere ivali troškovima amortizacije i drugim obvezuju im troškovima ili ak aktivnih kapaciteta ije troškove ne može podnijeti zbog pada prihoda.

Procjena budu ih rezultata puno je teža u ovom slu aju jer kontrakcija kapaciteta može imati pozitivne efekte ako se tvrtka rješava nepotrebnih kapaciteta ali i negativne efekte ako je na prodaju imovine prisiljena zbog pada prihoda ili zbog nelikvidnosti.

Negativni efekti se mogu pojaviti i u slu aju kad tvrtka smanjuje imovinu ali nedovoljno brzo uklanja ostale fiksne troškove.



1,0 1,11 1,25 1,42


Slide 81

Tre a tipi na situacija: prihod je konstantan – imovina se pove avaTa stuacija je vidljiva iz slijede eg primjera:

Ova situacija se pojavljuje kad dolazi do ulaganja u nove kapacitete koji e rezultate dati tek u budu nosti kroz pove ani prihod i relativno smanjenje udjela troškova u prihodu.

Ako se pove anje prihoda ne ostvaruje, ovo može biti opasna situacija jer e do i do pada profitabilnosti.

Ako su ovakva kretanja posljedica situacije da tvrtka treba sve ve u imovinu za održavanje jednakog prihoda onda se mogu o ekivati sve lošiji rezultati u budu nosti.



1,0 0,95 0,91 0,87


Slide 82

etvrta tipi na situacija: prihod raste – imovina raste brže

Ta stuacija je vidljiva iz slijede eg primjera:

U ovoj situaciji treba biti oprezan u procjenama budu ih rezultata. U prosjeku gledano, pove anje aktive ima utjecaja na pove anje prihoda, ali nešto sporijom dinamikom. To može zna iti da e u budu nosti, ak i ako se pove anje aktive uspori ili zaustavi, prihod nastaviti rasti. Me utim, za takvu ocjenu trebala bi postojati konjuktura u djelatnosti ili proboj tvrtke na nova tržišta. U protivnom, brže pove anje aktive osd prihoda imat e za posljedicu lošije rezultate.



1,0 0,92 0,86 0,81

1.8. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI NAKON REVALORIZACIJE IMOVINE

1.8.1. UvodU razdobljima kada do e do zna ajnijih promjena vrijednosti imovine kojom tvrtke posluju, ra unovodstveni standardi

(HSFI i MSFI) zahtijevaju ili omogu avaju primjenu razli itih modela revalorizacije imovine na fer vrijednost. Revalorizacija imovine na fer vrijednost je za neke vrste financijske imovine, na primjer, obvezuju a, a za neke vrste imovine (kao što je dugotrajna materijalna imovina) predstavlja dopušteni postupak koji tvrtke mogu i ne moraju poduzeti. Pored toga, modeli revalorizacije i naknadnih priznavanja realiziranih revalorizacijskih dobitaka ili gubitaka nisu isti za sve vrste imovine.

Za financijsku imovinu “kroz dobit i gubitak” rezltati revalorizacije se unose izravno u poslovne rezultate odnosno u dobit ili gubitak.

Gubici od umanjenja vrijednosti imovine smatraju se realiziranima i priznaju se u rashode ak i onda kad se imovina nije prestala priznavati.

Promjene fer vrijednosti financijske imovine “raspoložive za prodaju” (osim gubitka od umanjenja) unose se u kapital tj. u revalorizacijske rezerve i izvještavaju se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti iako se tu radi o nerealiziranim dobicima i gubicima. Naknadno, nekon realizacije tih rezervi provodi se “reklasifikacijska usklada” kod ega se dobici ili gubici unose u dobit ili gubitak a ostala sveobuhvatna dobit se ispravlja.

Kod dugotrajne materijalne imovine (nekretnine, postrojenja i oprema), model revalorizacije je druk iji. Pove anje fer vrijednosti te imovine unosi se u kapital tj. u revalorizacijske rezerve i izvještava u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i to, kod obveznika primjene MSFI u posebnom dijelu izvještaja a kod obveznika HSFI u bilješkama. No, naknadna realizacija revalorizacijskih dobitaka više se ne vra a u ra un dobiti i gubitka nego se (nakon oporezivanja) prenosi izravno u zadržanu dobit. Budu i da model revalorizacije dugotrajne materijalne imovine izaziva najviše problema i kontraverzi on e u nastavku biti predmet analize.

83

1.8.2. Definiranje problema

Nakon revalorizacije dugotrajne materijalne imovine dolazi do zna ajnih razlika u iskazivanju bilan nih pozicija i pozicija u ra unu dobitka i gubitka u odnosu na tvrtke koje nisu primjenile revalorizaciju. Pri tome se pojavljuje nekoliko zna ajnih pitanja koja zahtijevaju odgovore.

Prvo pitanje koje izaziva konraverze je što je “pravi” poslovni rezultat nakon realizacije revalorizacijskih dobitaka. Naime, u tom slu aju rashodi se pove avaju za svotu realiziranog revalorizacijskog viška a dobit iskazana u ra unu dobitka i gubitka ili u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti je smanjena. Istodobno, realizirani revalorizacijski viškovi koji su pove ali rashode i smanjili dobit iskazuju se (nakon oporezivanja) u sklopu zadržane dobiti. Ta zadržana dobit bi se mogla smatrati nekom vrstom zaštite kapitala da se izbjegne pretvaranje stvarne vrijednosti imovine u dobit koja e biti ispla ena vlasnicima kapitala. No, budu i da je ta zadržana dobit oporezovana kao i ostala dobit, teško je uo iti razliku me u njima.

Drugo pitanje koje ra unovodstveni standardi ostavljaju nejasnim je mogu a istodobna pojava poslovnih gubitaka i revalorizacijskih dobitaka koji se prenose u zadržanu zaradu.

84

Tre e pitanje koje ra unovodstveni standardi, tako er, ostavljaju nejasnim je to, treba li trošak amortizacije revalorizacijskog viška proizvodnih sredstava teretiti na trošak proizvodnje zaliha ili na ostale rashode. Tu se pojavljuje i pitanje kad se smatra da su revalorizacijski dobici realizirani, kad su obra unani ili kad su realizirani kroz prodaju zaliha. Ako se držimo temeljnog ra unovodstvenog na ela opreznosti, dobit se nebi mogla priznavati unaprijed jer postoji mogu nost da uop e ne bude realizirana. To zna i da bi prijenos revalorizacijskih rezervi na zadržanu dobit trebalo obaviti samo za stvarno realizirane (prodane) zalihe. Prema tome, rashode od amortizacije revalorizacijskih dobitaka trebalo bi priznavati samo u mjeri u kojoj su stvarno realizirani. Trošak amortizacije revalorizacijskih dobitaka može ostati na troškovima proizvodnje zaliha ili na razgranji enjima u slu aju kad se ti troškovi ne terete na zalihe nego na ostale rashode. Iako na prvi pogled izgleda da je jednostavnije i to nije amortizaciju revalorizacijkih dobitaka teretiti na zalihe proizvodnje u onoj mjeri koja se njima može pripisati, u praksi je to izazvalo mnoge zamršene probleme. Doga alo se da se tako pove ani trošak zaliha nije mogao nadoknaditi pa je to zahtijevalo otpisivanje zaliha do neto utržive vrijednosti što je dovelo do novih nejasnih pitanja oko uskla ivanja obra una. Stoga je za praksu bolje trošak amortizacije revalorizacijskih dobitaka izra unavati posebno i teretiti na ostale rashode ma koliko se to inilo kompliciranije.

85

Promatraju i problem revalorazacije s tog aspekta, može se istaknuti da e do i do zna ajnih razlika u mjerenju poslovnih rezultata klasi nim pokazateljima uspješnosti kod tvrtki koje su provele revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine u odnosu na tvrtke koje to nisu napravile.

To dovodi do problema usporedivosti izmjerenih poslovnih rezultata jer tvrtke nemaju obvezu revalorizacije dugotrajne materijalne imovine. Budu i da se mnoga ekonomska istraživanja temelje na kalsi nim pokazateljima uspješnosti dolazi do upitne to nosti tih istraživanja.

Mnogi modeli procjene poslovne izvrsnosti se temelje na klasi nim pokazateljima uspješnosti pa ak i oni koji služe za dodjeljivanje nagrada za izvrsnost. Time se u neravnopravan položaj stavljaju tvrtke koje su provele revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine na fer vrijednost jer e ve ina njihovih pokazatelja uspješnosti biti lošija. Od toga treba izuzeti neke pokazatelje solventnosti koji e nakon revalorizacije biti bolji. Budu i da je veliki broj velikih i malih hrvatskih tvrtki proveo revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine, neki zbog “realnog” iskazivanja rezultata a neki zbog “popravljanja” izgleda bilance, mogu e je da su rezultati na razini gospodarstva Hrvatske prikazani manjima od stvarnih.

Stoga je cilj ove analize pokazati razlike u iskazivanju vrijednosti imovine i njenih izvora kao i poslovnih rezultata u slu aju kad revalorizacija nije provedena u odnosu na situaciju kad je revalorizacija provedena. Pored toga, ovdje e biti prikazane neophodne korekcije naj eš e korištenih klasi nih pokazatelja uspješnosti kako bi polovni rezultati bili usporedivi neovisno o primjeni modela revalorizacije dugotrajne materijalne imovine.

86

1.8.3. Rezultati poslovanja i bilanca stanja na kraju godine bez primjene revalorizacije imovineSimulaciju rezultata po injemo s po etnom bilancom koja se esto u istraživanjima koristi kao bilanca s “idealnim”

iskustvenim proporcijama. Po etna bilanca szanja izgleda kao na slici 1.Slika 1: Po etna bilanca stanja

Pretpostavka je da je poduze e poslovalo cijelu godinu uspješno i da je ostvarilo poslovni rezultat prikazan bilancom uspjeha kao na slici 2:

Bilanca stanja na dan 31.12. prethodne godine (po etna bilanca na dan 01.01. teku e godine)

Aktiva Pasiva

Novac i potraživanja 250.000,00 Kratkoro ne obveze 250.000,00

Zalihe proizvodnje 250.000,00 Dugoro ne obveze 250.000,00

Dugotrajna imovina (tvorni ka zgrada): Nabavna vrijednost Ispravak vrijednostiKnjigovodstvena vrijednost

1.000.000,00(500.000,00)

500.000,00

Upisani kapital 500.000,00

Ukupno aktiva 1.000.000,00 Ukupno pasiva 1.000.000,00

87

Slika 2: Bilanca uspjeha teku e godine

Budu i da izolirano promatramo samo u inke doga aja iz teku e godine, pretpostavka je da su sve proizvedene zalihe prodane i sva potraživanja iz teku e godine napla ena a obveze ispla ene. Dalja je pretpostavka da je knjigovodstvena vrijednost imovine umanjena za 50.000,00 kn amortizacije koja je pretvorena u nov enu stavku pa iznosi 450.000,00. Pozicija novca pove ana je za amortizaciju i za svotu neto dobiti pa iznosi (250.000,00+50.000,00+200.000,00) 500.000,00. Nakon toga, bilanca na kraju teku e godine izgleda kao na slici 3.

Bilanca uspjeha za teku u godinu

Opis Svota

Prihod od prodaje 1.000.000,00

Materijalni troškovi 350.000,00

Troškovi osoblja 320.000,00

Amortizacija (5%) 50.000,00

Ostali troškovi 30.000,00

Ukupno rashodi -750.000,00

Dobit prije poreza 250.000,00

Porez na dobit (20%) -50.000,00

Dobit poslije poreza 200.000,00

88

Slika 3: Bilanca stanja na dan 31.12. teku e godine

1.8.4. Po etna bilanca stanja nakon revalorizacije imovine, rezultati poslovanja i bilanca stanja na kraju godine s primjenom modela revalorizacije dugotrajne materijalne imovine

Pretpostavka je da je na datum bilance, u bilanci koja je prethodno izgledala kao na slici 1, dugotrajna materijalna imovina revalorizirana za 80% . To zna i da je nabavna vrijednost koja iznosi 1.000.000,00 kn pove ana za 800.000,00 kn, a ispravak vrijednosti koji iznosi 500.000,00 kn za 400.000,00 kn. U inak revalorizacije je (800.000,00-400.000,00) 400.000,00 kn, od ega se 320.000,00 kn unosi u revalorizacijske rezerve a 80.000,00 kn u odgo ene poreze kao dugoro na stavka. Nakon toga, Po etna bilanca izgleda kao na slici 4.

Bilanca stanja na dan 31.12. teku e godineAktiva Pasiva


Zalihe proizvodnje 250.000,00 Dugoro ne obveze 250.000,00

Dugotrajna imovina (tvorni ka zgrada): Nabavna vrijednost Ispravak vrijednostiKnjigovodstvena vrijednost

1.000.000,00(550.000,00)

450.000,00

Upisani kapitalDobit teku e godine

500.000,00200.000,00


89

Slika 4: Revalorizirana po etna bilanca stanja za prethodnu godinu i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Revalorizirana bilanca stanja na dan 31.12. prethodne godine (po etna bilanca na dan 01.01. teku e godine)

Aktiva Pasiva


Zalihe proizvodnje 250.000,00 Dugoro ne obveze - ostaleOdgo ene porezne obveze Dugoro ne obveze ukupno

250.000,0080.000,00

330.000,00

Dugotrajna imovina (tvorni ka zgrada): Nabavna vrijednost RevalorizacijaIspravak vrijednostiKnjigovodstvena vrijednost s rev.

1.000.000,00800.000,00

(900.000,00)900.000,00

Upisani kapitalRevalorizacijske rezerve Kapital ukupno

500.000,00320.000,00

820.000,00


90

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za prethodnu godinu

Dobit od revalorizacije 400.000,00

Odgo eni porez na dobit - 80.000,00

Ostala sveobuhvatna dobit nakon poreza 320.000,00

91

Slika 6 prikazuje bilancu uspjeha (Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti) a slika 7 prikazuje bilancu stanja (Izvještaj o financijskom položaju) za teku u poslovnu godinu nakon provedene revalorizacije i realizacije dijela

revalorizacijskog viška obra unom amortizacije. Slika 6: Bilanca uspjeha za teku u poslovnu godinu

Bilanca uspjeha za teku u godinu (s revalorizacijom)

Opis Svota

Prihod od prodaje 1.000.000,00

Materijalni troškovi 350.000,00

Troškovi osoblja 320.000,00

Amortizacija (5%)Amortizacija revalorizacije

50.000,0040.000,00

Ostali troškovi 30.000,00

Ukupno rashodi -790.000,00

Dobit prije poreza 210.000,00

Porez na dobit (20%)* -42.000,00

Dobit poslije poreza 168.000,00* Porez na dobit koji se prikazuje u ra unu dobiti i gubitka ne uklju uje dio poreza koji se odnosi na oporezivanje prijenosa ravlorizacijskih rezervi (pri uva) prikazan u poreznom izvještaju. Naime, ako bi se uklju io cjelokupan porez na dobit u svoti od 50.000,00 kn, dobit teku e godine bi bila smanjena na 160.000,00 kn pa svota kapitala nebi bila to no iskazana. To bi dovelo do neravnoteže bilance ili do razli itog iskazivanja dobiti u ra unu dobiti i bilanci.

92

Bilanca stanja na dan 31.12. teku e godine (s uklju enom revalorizacijom)

Aktiva Pasiva


Zalihe proizvodnje 250.000,00 Dugoro ne obveze - ostaleOdgo ene porezne obveze Dugoro ne obveze ukupno

250.000,0072.000,00

322.000,00

Dugotrajna imovina (tvorni ka zgrada): Nabavna vrijednost RevalorizacijaIspravak vrijednostiKnjigovodstvena vrijednost s rev.

1.000.000,00800.000,00

(990.000,00)810.000,00

Upisani kapitalRevalorizacijske rezerveZadržana dobit Dobit teku e godineKapital ukupno

500.000,00288.000,00

32.000,00168.000,00

988.000,00


Slika 7: Bilanca stanja teku e godine s uklju enom revalorizacijom

1.8.5. Utvr ivanje razlika u stavkama izme u financijskih izvještaja u kojima nije provedena revalorizacija imovine i izvještaja u kojima je provedena revalorizacija imovine

Razlike koje se pojavljuju u nerevaloriziranim i revaloriziranim izvještajima najbolje se mogu uo iti ako usporedimo sve te izvještaje. Na slici 8 daju se usporedbe stavki u nerevaloriziranom ra unu dobiti i gubitka i revaloriziranom ra unu dobiti i gubitka. Na slici 9 daju se usporedbe razlika za stavke aktive a na slici 10 za stavke pasive. Na slici 11 prikazane su stavke ra una dobiti i gubitka i bilance koje treba korigirati u pokazateljima uspješnosti.

93

Razlike u pozicijama bilance uspjeha

Opis Nerevalorizirano Revalorizirano Razlike

Prihod od prodaje 1.000.000,00 1.000.000,00 Nema

Materijalni troškovi 350.000,00 350.000,00 Nema

Troškovi osoblja 320.000,00 320.000,00 Nema

Amortizacija 50.000,00 90.000,00 Pove ana

Ostali troškovi 30.000,00 30.000,00 Nema

Ukupno rashodi -750.000,00 -790.000,00 Pove ani

Dobit prije poreza 250.000,00 210.000,00 Smanjena

Porez na dobit (20%)* -50.000,00 -42.000,00 Smanjena

Dobit poslije poreza 200.000,00 168.000,00 Smanjena

Razlike u pozicijama aktive


Novac i potraživanja 500.000,00 500.000,00 Nema

Zalihe proizvodnje 250.000,00 250.000,00 Nema (uvjetno)*

Dugotrajna materijalna imovina 450.000,00 810.000,00 Pove ana

Zbroj aktive 1.200.000,00 1.560.000,00 Pove an

Slika 8: Usporedbe u pozicijama bilance uspjeha

Slika 9: Usporedbe u pozicijama aktive

*Napomena: Zalihe proizvodnje ne e biti uve ane samo ako se troškovi amortizacije ne terete na zalihe. Ako se ti troškovi teretena zalihe one e biti iskazane u ve oj vrijednosti. To e utjecati i na promjene u zalihama u slu ajevima kad do e do promjena na proizvodnim zalihama.

94

Razlike u pozicijama pasive


Kratkoro ne obveze 250.000,00 250.000,00 Nema

Dugoro ne obveze 250.000,00 322.000,00 Pove ane

Vlasni ki kapital 700.000,00 988.000,00 Pove an

Zbroj pasive 1.200.000,00 1.560.000,00 Pove an

Slika 10: Usporedbe u pozicijama pasive

Slika 11: Stavke koje treba korigirati u pokazateljima uspješnosti.Stavke koje treba korigirati u

pokazateljima uspješnosti

1. Amortizacija

2. Zalihe proizvodnje (uvjetno)

3. Ukupni rashodi

4. Dobit prije poreza

5. Dobit poslije poreza

6. Dugotrajna materijalna imovina

7. Dugoro ne obveze

8. Zadržana dobit

9. Vlasni ki kapital

10. Zbroj aktive

11. Zbroj pasive

95

1.8.6. Neophodne korekcije najvažnijih pokazatelja uspješnosti kako bi se postigla usporedivost mjera

Da bi se prikazao utjecaj revalorizacije na mjerenje pokazatelja uspješnosti ovdje e biti prikazani najvažniji pokazatelji iz podru ja profitabilnosti, likvidnosti, solventnosti i aktivnosti (detaljnije o pokazateljima uspješnosti vidi u: Belak, 1995).

6.1. Mjerenje profitabilnosti

6.1.1. Profitna marža

Iako je profitna marža izvedeni pokazatelj profitabilnosti i usporediva je samo u okviru iste djelatnosti to je mjera koja se u praksi koristi više od drugih mjera. Naime, profitna marža se ne koristi samo za provjenu uspješnosti nego je i klju na mjera za kalkulacije i planiranje. Zbog toga je i važnost prilago avanja obrasca za mjerenje profitne marže velika. Temeljni obrazac za mjerenje profitne marže izgleda ovako:

Profitna marža Dobit (profit)

Prihod=

Ako se profitna marža mjeri pomo u poslovne dobiti dijeli se s prihodom od prodaje. No, ako se ona mjeri pomo u neto dobiti dijeli se s ukupnim prihodom jer je neto dobit rezultat ukupnog prihoda. Budu i da su u našem primjeru prihod od prodaje i ukupan prihod jednaki to ne e imati utjecaja. Profitna marža u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

Profitna marža 200.000,00

1.000.000,00= = 20,00%

Profitna marža 168.000,00

1.000.000,00= = 16,80%

Profitna marža u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

96

Da bi se postigla usporedivost profitne marže u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje profitne marže trebaprilagoditi ovako:

Profitna marža Dobit + Realizirane revalorizacijske rezerve

Prihod=

168.000,00 + 32.000,00

1.000.000,00= = 20,00%

6.1.2. Povrat na investirano

Neki autori povrat na investirano tretiraju kao posebnu skupinu mjera ali to je u osnovi isto mjera profitabilnosti kod koje se odre ena kategorija profita (dobiti) stavlja u odnos s vlasni kim kapitalom, dugoro nim izvorima ili svim izvorima tj. s pasivom. No, budu i da je mjerenje u odre enim slu ajevima lakše izvesti pomo u aktive nego pomo u pasive koja se neda dijeliti, umjesto pasive uzima se aktiva jer bi pasiva i aktiva trebale biti jednake. Ovdje emo pokazati nepohodne korekcije pokazatelja za povrat na aktivu (ROA) i povrat na vlasni ki kapital (ROE).

a) Neto povrat na aktivu (ROA)Neto povrat na ktivu u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

ROANeto poslovna dobit

Aktiva=

200.000,00

1.200.000,00= 16,67%

ROA =168.000,00

1.560.000,00= 10,77%

=

Neto povrat na aktivu u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

97

Da bi se postigla usporedivost povrata na aktivu u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje povrata na aktivu(ROA) treba prilagoditi ovako:

ROADobit + Realizirane revalorizacijske rezerve

Aktiva – Revalorizacijske rezerve – Odgo eni porezi=

168.000,00 + 32.000,00

1.560.000,00 – 288.000,00 – 72.000,00

=

= 16,67% =

b) Povrat na vlasni ki kapital (ROE)

Povrat na vlasni ki kapital (ROE) u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

ROENeto dobit

Vlasni ki kapital=

200.000,00

700.000,00= 28,57%

ROA =168.000,00

1.560.000,00= 10,77%

=

Povrat na vlasni ki kapital (ROE) u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

98

Da bi se postigla usporedivost povrata na vlasni ki kapital u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje povrata na vlasni ki kapital (ROE) treba prilagoditi ovako:

ROEDobit + Realizirane revalorizacijske rezerve

Vlasni ki kapital – Revalorizacijske rezerve =

168.000,00 + 32.000,00

988.000,00 – 288.000,00

=

= 16,67% =

6.1.3. Ekonomski profit (Economic Profit - EP)

Ekonomski profit kao mjera ve e ili manje profitabilnosti u odnosu na “trošak kapitala” je vrlo korisna mjera pri donošenju odluka o investiranju ili u procjeni postignu a. Najve i problem te mjere je izra unavanje “troška kapitala”. Ovdje se ne radi o stvarnomtrošku kapitala nego o oportunitetnom trošku. Oportunitetni trošak kapitala se može promatrati s razli itih stajališta. Kod nas je najrealnije trošak kapitala promatrati s aspekta mogu nosti vlasnika da svoj kapital uve aju na relativno bezrizi an na in kroz neku alternativnu mogu nost. Ako se tako promatra, kao mjera izgubljene dobiti može se uzeti bankarska kamata na vezanu štednju u banci. Iako se ta mjera u stranoj literaturi izbjegava, naše iskustvo pokazuje da je ona potpuno zadovoljavju a. U tom slu aju trošak kapitala se dobije umnoškom vlasni kog kapitala i kamatne stope na vezanu štednju. Ako se pretpostavi da je ta kamatnastopa 5%, izra uni ekonomskog profita izgledaju kao slijedi.

Ekonomski profit (EP) u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

EP = Neto dobit – (Vlasni ki kapital x Stopa) = 200.000,00 – (700.000,00 x 0,05) = 200.000,00 – 35.000,00 = 165.000,00

Ekonomski profit (EP) u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

EP = 168.000,00 – (988.000,00 x 0,05) = 168.000,00 – 49.400,00 = 118.600,00

99

Da bi se postigla usporedivost ekonomskog profita u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje ekonomskog profita (EP) treba prilagoditi ovako:

EP = Neto dobit + Realizirane revalorizacijske rezerve – ((Vlasni ki kapital – Revalorizacijske rezerve) x Stopa)) =

= 168.000,00 + 32.000,00 – ((988.000,00 – 288.000,00) x 0,05) = 200.000,00 – 35.000,00 = 165.000,00

6.1.4. Preostali profit (Residual Income - RI)

Preostali profit je mjera profitabilnosti sli na ekonomskom profitu. Nekada se nije ni isticala razlika izme u te dvije mjere nego su se tretirale kao dvije varijante istog modela. No, u današnje vrijeme te dvije mjere se ipak eš e promatraju odvojeno. Razlika izme u preostalog profita i ekonomskog profita je u tome što se kod ra unanja preostalog profita umjesto tržišnih stopa za cijenu kapitala koristi interna ciljana stopa povrata na kapital.

Preostali profit kao mjera ve e ili manje profitabilnosti u odnosu na ciljani povrat je vrlo korisna mjera pri donošenju odluka o investiranju ili u procjeni postignu a kako za tvrtku u cjelini tako i za sve njezine segmente.

Kad se preostali profit koristi kao mjera na razini tvrtke, trošak kapitala se dobije umnoškom vlasni kog kapitala i ciljane stope povrata. Ako se pretpostavi da je ciljana stopa povrata 8% izra uni preostalog profita izgledaju kao slijedi.

Preostali profit (RI) u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

RI = Neto dobit – (Vlasni ki kapital x Ciljana stopa) = 200.000,00 – (700.000,00 x 0,08) = 200.000,00 – 56.000,00 = =144.000,00

Preostali profit (RI) u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

RI = 168.000,00 – (988.000,00 x 0,08) = 168.000,00 – 79.040,00 = 88.960,00

100

Da bi se postigla usporedivost preostalog profita u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje preostalog profita (RI) treba prilagoditi ovako:

RI = Neto dobit + Realizirane revalorizacijske rezerve – ((Vlasni ki kapital – Revalorizacijske rezerve) x Ciljana stopa)) =

= 168.000,00 + 32.000,00 – ((988.000,00 – 288.000,00) x 0,08) = 200.000,00 – 56.000,00 = 144.000,00

Kad se preostali profit koristi kao mjera za procjenu u inka ili za donošenje odluka o investiranju na razini segmenata, trošak kapitala se dobije umnoškom korištene aktive u koju je investirano i ciljane stope povrata na aktivu. No u tom slu aju se umjesto neto dobiti koristi neka razina kontrolabilne dobiti. Tada je ciljana stopa povrata ve a nego u slu aju kad se mjeri prema vlasni kom kapitalu. U našem primjeru emo za kontrolabilnu dobit uzeti poslovnu dobit prije oporezivanja. Ako se pretpostavi da je ciljana stopapovrata na aktivu 16%, izra uni preostalog profita izgledaju kako slijedi.

Preostali profit (RI) u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

RI = Dobit prije poreza – (Aktiva x Ciljana stopa) = 250.000,00 – (1.200.000,00 x 0,16) = 250.000,00 – 192.000,00 = =58.000,00

Preostali profit (RI) u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

RI = 210.000,00 – (1.560.000,00 x 0,16) = 210.000,00 – 249.600,00 = - 39.600,00

Kao što se može vidjeti, ako se obrasci ne prilagode, u slu aju revalorizirane aktive preostali profit je negativan. To može stvoriti potpunu zbrku u mjerenju rezltata po segmentima ako revalorizacija nije provedena u svim segmentima i na realan na in.

101

Da bi se postigla usporedivost preostalog profita u slu aju primjenjene revalorizacije obrazac za izra unavanje preostalog profita (RI) za segmente tvrtke treba prilagoditi ovako:

RI = Dobit prije poreza + Amortizacija revalorizacije – ((Aktiva – Revalorizacija) x Ciljana stopa) = = 210.000,00 + 40.000,00 - ((1.560.000,00 – 360.000,00) x 0,16) = 250.000,00 – 192.000,00 = 58.000,00

6.2. Mjere likvidnosti

Kod standardnih mjera likvidnosti kao što su teku i odnos, brzi teku i odnos i radni kapital revalorizacija dugotrajne materijalne imovine ne e utjecati na pokazatelje ali samo pod uvjetom da se amortizacija revalorizacije proizvodnih sredstava ne tereti na zalihe proizvodnje. Ako se trošak amortizacije revalorizacije tereti na zalihe proizvodnje onda u obrascima za izra unavanje teku eg odnosa i radnog kapitala teku u aktivu treba umanjiti za troškove amortizacije revalorizacije sadržane u zalihama. Prema tome, obrazac za izra unavanje teku eg odnosa treba korigirati ovako:

Teku i odnosTeku a aktiva – Trošak amortizacije revalorizacije u zalihama

Teku a pasiva=

Obrazac za izra unavanje radnog kapitala treba korigirati ovako:

Radni kapital = Teku a pasiva – Trošak amortizacije revalorizacije u zalihama – Teku a pasiva

102

6.3. Mjere solventnosti

Kao najvažnije mjere solventnosti ovdje emo izdvojiti:a) Stupanj zaduženostib) Udjel tu eg kapitalac) Odnos ukupnih obveza i glavniced) Koeficijent financijske stabilnostie) Financijska snaga.

6.3.1. Stupanj zaduženosti

Stupanj zaduženosti pokazuje odnos ukupnih obveza i imovine (aktive). Kontrolna mjera tog pokazatelja je 50%. Temeljni obrazac za izra unavanje stupnja zaduženosti u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

Stupanj zaduženosti

Ukupne obveze

Aktiva=

500.000,00

1.200.000,00= 41,67% =

Stupanj zaduženosti u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:


572.000,00

1.560.000,00= 36,67% =

Stupanj zaduženosti u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manju zaduženost. U slu aju nerealno visoke reavlorizacije takav pokazatelj može zavarati. Da bi se postigla usporedivost, obrazac stupnja zaduženosti treba korigirati ovako:


Ukupne obveze – Odgo eni porezi

Aktiva – Revalorizacijske rezerve – Odgo eni porezi= =

572.000,00 - 72.000,00

1.560.000,00 – 288.000,00 – 72.000,00= 41,67%

103

6.3.2. Udjel tu eg kapitala

Udjel tu eg kapitala pokazuje odnos tu ih dugoro nih obveza i kapitala. Kontrolna mjera tog pokazatelja je 33%. Temeljni obrazac za izra unavanje udjela tu eg kapitala u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

Udjel tu eg kapitala

Tu e dugoro ne obveze

Tu e dug. obv. + Kapital=

250.000,00

250.000,00 + 700.000,00= 26,31% =

Udjel tu eg kapitala u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:


250.000,00

250.000,00 + 988.000,00= 20,19%

=

Udjel tu eg kapitala u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manji postotak zbog toga što je kapital pove an za revalorizacijske rezerve. Da bi se postigla usporedivost, obrazac udjela tu eg kapitala treba korigirati ovako:


=250.000,00

250.000,00 + 988.000,00 – 288.000,0026,31%

=

Tu e dugoro ne obveze

Tu e dug. obv. + Kapital – Revalorizacijske rezerve

=

104

6.3.3. Odnos ukupnih obveza i kapitala

Odnos ukupnih obveza i kapitala pokazuje stupanj ravnoteže izme u vlastitog i tu eg financiranja. Kontrolna mjera tog pokazatelja je 1:1. Temeljni obrazac za izra unavanje odnosa ukupnih obveza i kapitala u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

Odnos ukupnih obveza i glavnice

Ukupne obveze

Kapital=

500.000,00

700.000,00= 71,42% =

Udjel tu eg kapitala u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

572.000,00

988.000,00= 57,89%

=

Odnos ukupnih obveza i kapitala u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manji postotak zbog toga što je kapital pove an za revalorizacijske rezerve a obveze su pove ane samo za odgo ene poreze. Da bi se postigla usporedivost, obrazac odnosa ukupnihobveza i kapitala treba korigirati ovako:

572.000,00 – 72.000,00

988.000,00 – 288.000,0071,42%

=

Ukupne obveze – Odgo eni porezi

Kapital – Revalorizacijske rezerve=



=

105

6.3.4. Koeficijent financijske stabilnostiKoeficijent financijske stabilnosti pokazuje u kojoj mjeri dugoro ni izvori pokrivaju dugotrajnu imovinu. Taj odnos je bitan zbog toga

što se nebi smjelo dogoditi da se dugotrajna imovina financira iz kratkoro nih izvora. Koeficijent financijske stabilnosti se u drugom stupnju poja ava tako da se dugoro nim izvorima pokriju i zalihe. Tada je kontrolna mjera tog pokazatelja je 1:1. Temeljni obrazac za izra unavanje koeficijenta financijske stabilnosti II stupnja u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

Koeficijent financijske

stabilnosti II=

Koeficijent financijske stabilnosti u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

322.000,00 + 988.000,00

810.000,00 + 250.000,00= 1,23

Koeficijent financijske stabilnosti II, u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manju stabilnost što nije realno. Da bi se postigla usporedivost i to nost, obrazac koeficijenta financijske stabilnosti II treba korigirati ovako:

=

Dugor. obveze – Odgo eni porezi + Kapital – Revalorizacijske rezerve

Dugotrajna imovina – Revalorizacija + Zalihe ==

Dugoro ne obveze + Kapital

Dugotrajna imovina + Zalihe=

250.000,00 + 700.000,00

450.000,00 – 250.000,00=

950.000,00

700.000,00= 1,35


stabilnosti II

1.310.000,00

1.060.000,00=


stabilnosti II

322.000,00 – 72.000,00 + 988.000,00 – 288.000,00

810.000,00 – 360.000,00 + 250.000,00 == 1,35

106

6.3.5. Financijska snaga

Financijska snaga je pokazatelj solventnosti posebno konstruiran i testiran za potrebe izrade BEX modela koji služi za procjenu poslovne izvrsnosti tvrtki (autori: Belak, V. i Aljinovi – Bara , Ž., 2008). Financijska snaga je ve a što je ve i koeficijent financijske snage. Ako je koeficijent financijske snage negativan, ezistencija tvrtke je ugrožena posebno ako se to doga a više godina uzastopno.

Koeficijent financijske snage u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

5 (168.000,00 + 90.000,00)

572.000,00= 2,25

Financijska snaga se, u slu aju revalorizirane imovine smanjila. No, da bi se postigla usporedivost i to nost, obrazac financijske snage treba korigirati ovako:

=

5 (Dobit + Realizirane rev. Rezerve + Deprecijacija – Amortizacija reval.)

Ukupne obveze – Odgo eni porezi==

1.290.000,00

572.000,00=

5 (168.000,00 + 32.000,00 + 90.000,00 – 40.000,00)

572.000,00 – 72.000,00== 2,50

= 2,50

Financijska snaga

Financijska snaga

=5 (Dobit + Deprecijacija + Amortizacija)

Ukupne obveze=

5 (200.000,00 + 50.000,00)

500.000,00Financijska snaga

107

6.4. Mjere aktivnosti

Od mjera aktivnosti ovdje emo prikazati samo dvije i to:a) Koeficijent obrtaja imovine i b) Koeficijent kapitalne intenzivnosti.

6.4.1. Koeficijent obrtaja imovine Koeficijent obrtaja imovine pokazuje koliko prihoda imovina odbacuje. Kontrolna mjera tog pokazatelja razli ita je za svaku djelatnost.

Temeljni obrazac za izra unavanje koeficijenta obrtaja imovine u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

Koeficijent obrtaja imovine

Prihod

Aktiva=

1.000.000,00

1.200.000,00= 0,83 =

Koeficijent obrtaja imovine u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

Koeficijent obrtaja imovine u slu aju revalorizirane imovine pokazuje manju aktivnost. Da bi se postigla usporedivost, obrazac koeficijenta obrtaja imovine treba korigirati ovako:

Prihod

Aktiva – Revalorizacija imovine= =

1.000.000,00

1.560.000,00 – 360.000,00= 0,83

= 0,64 1.000.000,00

1.560.000,00=Koeficijent obrtaja

imovine

Koeficijent obrtaja imovine

108

6.4.2. Koeficijent kapitalne intenzivnosti

Koeficijent kapitalne intenzivnosti pokazuje odnos prihoda od prodaje sa vrijednoš u nakretnina, postrojenja i opreme. Nizak prihod od prodaje u odnosu na visoku vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme ukazuje na visoku kapitalnu intenzivnost. Drugim rije ima, visok koeficijent zna i nisku kapitalnu intenzivnost i obratno. Kontrolna mjera tog pokazatelja razli ita je za svaku djelatnost. Temeljni obrazac za izra unavanje koeficijenta kapitalne intenzivnosti u slu aju nerevalorizirane imovine izgleda ovako:

Koeficijent kapitalne intenzivnosti

Prihod od prodaje

Nekretnine, postrojenje i oprema=

1.000.000,00

450.000,00= 2,22 =

Koeficijent kapitalne intenzivnosti I u slu aju revalorizirane imovine izgleda ovako:

Koeficijent kapitalne intenzivnosti u slu aju revalorizirane imovine pokazuje ve u kapitalnu intenzivnost zbog revalorizacijskog pove anja vrijednosti imovine. Da bi se postigla usporedivost, obrazac koeficijenta kapitalne intenzivnosti treba korigirati ovako:

Prihod od prodaje

Nekretnine, postr. i oprema– Revalorizacija imovine= =

1.000.000,00

810.000,00 – 360.000,00= 2,22

= 1,231.000.000,00

810.000,00=Koeficijent kapitalne

intenzivnosti

Koeficijent kapitalne intenzivnosti


Slide 109

V. POKAZATELJI STVARANJA VRIJEDNOSTI

1. DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE)

2. EKONOMSKI PROFIT (ECONOMIC PROFIT)

3. EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST (ECONOMIC VALUE ADDED – EVA)

4. TRŽIŠNA DODANA VRIJEDNOST (MARKET VALUE ADDED – MVA)


Slide 110

(1.) DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE)

DODANA VRIJEDNOST JE RAZLIKA IZME U PRIHODA I VRIJEDNOSTI KUPLJENIH DOBARA I USLUGA

STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI

a) PLA E I NAKNADE OSOBLJU

b) KAMATE KREDITORIMA

c) POREZ NA DOBIT – ZA JAVNI SEKTOR

d) DOBIT KOJU ZADRŽAVA KOMPANIJA

e) DOBIT KOJA SE ISPLA UJE VLASNICIMA


Slide 111

IZVJEŠTAJ O DODANOJ VRIJEDNOSTI ZA TVRTKU “CONCORD” (VALUE ADDED STATEMENT OF THE “CONCORD” GROUP)

ZA 2007. i 2008. GODINU

OPISSVOTA (000 EUR)

2007. g. 2008. g.

Prihod od prodaje (Sales) 1.160.503 1.222.706

Pove anje zaliha (Increase in inventory) 17.291 30.086

Kapitalizirani vlastiti troškovi (Work in proces and capitalized) 3.439 2.499

Ostali poslovni prihodi (Other operating income) 16.343 32.531

Financijski prihodi (Income from financial assets) 3.965 7.740

UKUPNO (TOTAL) 1.201.542 1.305.563

Minus (less):

Materijalni troškovi (Cost of materials) 911.571 909.418

Deprecijacija i amortizacija (Depreciation and amortization) 30.041 33.837

Vrijednosna uskla enja (Impairmant) 3.472 1.329

Rezerviranja (Provisions) 3.301 438

Ostali operativni troškovi (Other operating expenses) 63.765 151.842

DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389 208.697

Korištenje D.V. (Utilization)

Za osoblje (Employees – Staff costs) 154.871 166.888

Za javni sektor – porez na dobit (Public sector – tax expenses) 5.283 6.546

Za Kreditore (Lenders) 15.159 18.436

Kompaniji i dioni arima (Companies and Shareholders) 14.075 16.824

DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389 208.697


Slide 112

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI UTEMELJENI NA DODANOJ VRIJEDNOSTI USPOREDIVI SU U RAZLI ITIM DJELATNOSTIMA I U ME UNARODNIM RAZMJERIMA.

PROIZVODNOST POZAPOSLENOM UTEMELJENANA DODANOJ VRIJEDNOSTI

DODANAVRIJEDNOST

=

208.697.000PROIZVODNOST POZAPOSLENOM = 47.431 €=

4.400

PROSJE ANBROJ

ZAPOSLENIH


Slide 113

PROIZVODNOST PLA ANJA ZAPOSLENIH

( 2008.)

DODANAVRIJEDNOST

= = 208.697.460166.888.912

= 1,25 EUR/ZAP

PLA E ZAPOSLENIH

JEDAN EUR PLA E ODBACUJE 1,25 EUR DODANE VRIJEDNOSTI


Slide 114

(2.) EKONOMSKI PROFIT

EKONOMSKI PROFIT = PROFIT -TRŽIŠNA CIJENA

(TROŠAK) KAPITALA(VLASTITOG I TU EG)

NETO EKONOMSKIPROFIT =

NETOPROFIT -

TRŽIŠNA CIJENAVLASTITOG KAPITALA


Slide 115

(3.) EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST

EVA se izra una tako da se od operativnog dobitka umanjenog za porez na dobitak odbiju troškovi ukupno uloženog kapitala (vlastitog i tu eg). Ako je rezultat pozitivan, tada tvrtka stvara dodanu vrijednost za dioni are, a ako je negativan, tada tvrtka "jede svoju supstancu".

Prihodi

- Operativni troškovi i rashodi= Operativni dobitak- Porez na dobitak (osnovica P.D. x stopa)= Operativni dobitak umanjen za porez- Troškovi kapitala (tržišna cijena dugoro nog kapitala)= Ekonomska dodana vrijednost (EVA)

EVA se u osnovi ra una prema slijede em obrascu:


Slide 116

Amortizacija i deprecijacija

Bruto pla e, nagrade i naknade zaposlenima

Porez na profit

Kamate

DODANA VRIJEDNOST

Neto profit

Amortizacija i deprecijacija

STAVKE KOJE SE ODBIJAJU OD DODANE

VRIJEDNOSTI

Bruto pla e, nagrade i naknade zaposlenima

Porez na profit

Porez na profit od kamata (fiktivno)

Trošak kapitala

EVA

Neto profit i kamate poslije poreza umanjeno za trošak kapitala

Odnos ukupne dodane vrijednosti i EVA

Model izra una troškova kapitala

KORIŠTENI KAPITAL

• TU I (POSU ENI KAPITAL)

• VLASTITI KAPITAL x Prosje na stopa troškova kapitala = TROŠKOVI

KAPITALA


Slide 117

SLIKA: Grafi ki prikaz izra una EVA

OPERATIVNI PROFITUMANJEN ZA POREZ

ILINETO PROFIT UVE AN

ZA KAMATETROŠKOVIKAPITALA

EVA

Ako su troškovi kapitala manji od operativnog profita umanjenog za porez EVA je pozitivna

OPERATIVNI PROFITUMANJEN ZA POREZ

ILI NETO PROFIT UVE AN ZA KAMATE

TROŠKOVIKAPITALA

EVA

Ako su troškovi kapitala ve i od operativnog profita umanjenog za porez EVA je negativna.


Slide 118

PRORA UN PROSJE NE STOPE TROŠKOVA KAPITALA

Opis Postotak Definicije Troškovi vlastitog kapitala Bezrizi na stopa (Rf) Beta ( ) Premija tržišnog rizika Troškovi vlastitog

kapitala

6% 1,1 6%

12,6%

Kamatna stopa na dugoro ne državne obveznice Odstupanje individualnog prinosa u odnosu na tržišni portfolio Petogodišnji prosjek =Rf + ( x Mp)

Troškovi dugoro nih dugova: Troškovi i nakon

oporezivanja

7%

5,6%

Teku e kamatne stope na dugoro ne kredite (odbijeno 20% zbog poreza na dobitak)

Struktura kapitala: Vlastiti kapital Dugoro ni krediti i

posudbe

70% 30%

Postotak vlastitog kapitala u odnosu na ukupni kapital Postotak dugova u odnosu na ukupni kapital

Prosje na stopa troškova kapitala:

10,5%

(% vlastitog kapitala) x (stopa troškova vlastitog kapitala) + (% dugova) x (stopa troškova dugova nakon poreza)


Slide 119

Odnosi izme u financijskih mjera u modelu EVA


Slide 120

(4.) TRŽIŠNA DODANA VRIJEDNOST

Tržišna dodana vrijednost (Market Value Added – MVA) je mjera stvaranja vrijednosti tvrtke.

Tržišna dodana vrijednost (MVA) = Tržišna vrijednost

tvrtke - Ukupni kapital

Tržišna vrijednost tvrtke izra unava se na burzi ili se utvr uje temeljem posebneprocjene. Kao ukupni kapital tvrtke uzima se vrijednost uloženog tj. korištenogvlastitog i tu eg kapitala. Na drugi na in ukupni kapital se izra unava kao zbroj radnogkapitala (Working capital) i dugotrajne imovine (Fixed capital).


Slide 121

IZRA UN UKUPNOG KAPITALA TVRTKE

Radni kapital (Working capital) Svota u milijunima USD Gotovina (Cash) 42 Potraživanja (Accounts receivable) 630 Zalihe (Inventories) 464 Ukupno teku a aktiva 1.136 Obveze dobavlja ima (Accounts payable) (163) Obra unate nepla ene obveze (Accrued expenses) (266) Ukupno teku a pasiva (429) Neto radni kapital (Net working capital) 707 Dugotrajna imovina (Fixed capital): Nabavna vrijednost dugotrajne imovine 2.100 Akumulirana amortizacija (735) Neto vrijednost dugotrajne imovine 1.365 Ostala dugotrajna imovina 100 Dugotrajna imovina neto 1.465 Ukupni kapital (Total capital) 2.172


Slide 122

Grafi ki prikaz izra una MVA

TRŽIŠNAVRIJEDNOST

TVRTKEKNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOST UKUPNOGKAPITALA

(PRILAGO ENA)

MVA

Ako je tržišna vrijednost tvrtke ve a od knjigovodstvene vrijednosti ukupnog kapitala MVA je pozitivna.

TRŽIŠNAVRIJEDNOST

TVRTKE

KNJIGOVODSTVENAVRIJEDNOST UKUPNOG

KAPITALA (PRILAGO ENA)

MVA

PRAKTI NE MOGU NOSTI IZRA UNAVANJA “MVA”

TRŽIŠNO VREDNOVANJE UKUPNOG DUGORO NOG ULOŽENOG KAPITALA VIŠEJE TEORIJSKA NEGO PRAKTI NA MOGU NOST. ZBOG TOGA JE NEOPHODNOIZRA UNAVANJE “MVA” PRILAGODITI ŠTO VIŠE PRAKTI NIM MOGU NOSTIMAIZRA UNAVANJA.

Temeljni obrazac za izra unavanje “MVA” je:

MVA = V – KGdje je:MVA = Tržišna dodana vrijednostV = Tržišna vrijednost tvrtke, uklju ivo glavnicu i dugoveK = Kapital investiran u tvrtku

• PRAVA TRŽIŠNA VRIJEDNOST TVRTKE MOŽE SE UTVRDITI JEDINO PREMA TRŽIŠNOJ VRIJEDNOSTI DIONICA I DUŽNI KIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRŽIŠTU.

• AKO NEMA DUŽNI KIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRŽIŠTU KAPITALA ONDA SE TRŽIŠNA VRIJEDNOST TVRTKE UTVR UJE OVAKO:

V = BROJ DIONICA x TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICE

KAPITAL INVESTIRAN U TVRTKU IZRA UNAVA SE OVAKO:

K = BROJ DIONICA x KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICE

MVA = TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICA - KNJGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICA

AKO NA TRŽIŠTU KOTIRAJU I OBVEZNICE ONDA JE:

MVA = TRŽ. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA – KNJG. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA

Prednost MVA kao mjere performanse je u tome da se može koristiti za izravnuusporedbu performansi razli itih tvrtki u razli itim industrijama pa ak i u razli itimzemljama.

Me utim, u tu svrhu se može ra unati koeficijent MVA kao odnos izme u tržišnevrijednosti i vrijednosti ukupnog kapitala. MVA odnos se izra unava premaslijede em obrascu:

Tržišna vrijednost tvrtke MVA odnos =

Ukupni kapital Ako je MVA odnos ve i od 1, on pokazuje koliko nov anih vrijedi na tržištu jednanov ana jedinica uložena u tvrtku.


Slide 126AutorProf. dr. sc. Vinko Belak

Slide 126

IZVJEŠTAJ O NOV ANIM TIJEKOVIMAZa izradu Izvještaja o nov anom toku mjerodavan je MRS 7 i HSFI 1(dio).

Nov ani tijekovi jesu priljevi i odljevi novca i nov anih ekvivalenata.

Novac obuhva a gotovinu i potraživanja depozita.

U terminologiji Me unarodnih ra unovodstvenih standarda izraz "cash" (gotovina) ne obuhva a samo svote stvarne gotovine nego uklju uje sljede e: papirnati novac, kovanice, potraživanja depozita, ekove, akreditive i sve druge medije koje e banka u kratkom roku pretvoriti u novac na žiro-ra unu.

Izvještaj o nov anom tijeku daje informacije menadžerima, investitorima i kreditorima o priljevima i odljevima novca tijekom obra unskog razdoblja, kao i o rezultatu tog odnosa.

Izvještaj o nov anom toku može se zamisliti kao poduzetnikov nov anik u koji novacdolazi od naplata i odlazi radi pla anja razli itih obveza.


Slide 127

Je li za poduzetnika važan rezultat nov anog tijeka?

MNOGI PODUZETNICI U RAZVIJENIM ZEMLJAMA IMAJU SLIJEDE E MIŠLJENJE:

• CASH IS KING!DOBIT JE STVAR VLASTITOG UVJERENJA A NOVAC JE STVARNOST.


Slide 128

PODUZE E MOŽE OSTVARITI VELIKI DOBITAK ALI MOŽE DO I U OZBILJNE TEŠKO E AKO MU KUPCI NE PLA AJU RA UNE ILI S PLA ANJEM JAKO KASNE JER ON NE E MO I IZVRŠAVATI SVOJE OBVEZE.

• TAJ PROBLEM E SE JOŠ VIŠE ZAOŠTRITI AKO SE DONESE NOVI ZAKON O BANKROTU.

• ZBOG TOGA PODUZETNIK MORA NASTOJETI POSLOVATI PROFITABILNO ALI OSTATI PLATNO SPOSOBAN!


Slide 129

Usporedba ra una dobitka/gubitka i izvještaja o nov anom toku

Ra un dobitka/gubitka Izvještaj o nov anom toku Prihod Primici (Priljevi)

- Rashod < = >

- Izdaci (Odljevi)

= Dobitak(Gubitak) = Neto pove anje (smanjenje) gotovine

PITANJE: AKO BI SVI PRIHODI BILI NAPLA ENI A RASHODI ISPLA ENI, BI LI REZULTAT U RA UNU DOBITI I IZVJEŠTAJU O NOV ANOM TIJEKU BIO ISTI?


Slide 130

Da bi se uo ile razlike u rezultatima koje daje ra un dobitka i gubitka i izvješ e o nov anim tijekovima pretpostavit emo: da su svi prihodi napla eni

da su svi rashodi uklju ivo i poreze ispla eni

da je PDV isklju en iz razmatranja

da nije bilo naplate starih potraživanja i isplate starih obveza

nije bilo investicijskih i financijskih aktivnosti

Pod tim pretpostavkama rezultati mjereni ra unom dobitka/gubitka i izvješ em o nov anim tijekovima bili bi kako slijedi:

Ra un dobitka/gubitka Izvješ e o nov anim tijekovima

1. Prihodi 00,000.100kunamau

1. Priljevi 00,000.100

kunamau

2. Rashodi i porezi bez

amortizacije 71.000,00 2. Odljevi 71.000,00

3. Amortizacija 9.000,00 Dobitak 20.000,00 Neto novac 29.000,00

Prema tome, pod gore navedenim pretpostavkama, neto novac na kraju obra unskog razdoblja bit e jednak dobitku uve anom za amortizaciju. Razlog tome je što amortizacija predstavlja trošak i rashod ali ne predstavlja odljev novca. Naime, odljev novca za nabavu sredstava dugotrajne imovine nastao je ranije pri pla anju nabave tih sredstava.

DOBITAK UVE AN ZA AMORTIZACIJU ZNA AJNA JE INFORMACIJA ZA ANALIZU I OCJENU NOV ANIH TIJEKOVA JER PREDSTAVLJA POLAZIŠNU TO KU KONTROLE STANJA I KRETANJA NOVCA.

Dobitak uve an za amortizaciju, u me unarodnoj terminologiji naziva se "ZARADA OD NOV ANOG TIJEKA (CASH FLOW EARNINGS - CFE).


Slide 131

Za utvr ivanje rezultata nov anog tijeka od poslovnih aktivnosti može se koristiti sljede a osnovna shema:

Neto dobitak Profit after tax+ Amortizacija + depreciation= zarada od nov anog tijeka = cash flow earnings (CFE)- pove anje potraživanja

od kupaca- increase in accounts receivable

- pove anje zaliha - increase in inventories+ pove anje obveza + increase in accounts

payable= Gotovina iz poslovanja = Cash from operations (CFO)


Slide 132

REZULTATI NOV ANIH TOKOVA NE MOGU SE ANALIZIRATI AKO SE NE PROMATRAJU PO AKTIVNOSTIMA ZBOG TOGA SE IZVJEŠTAJ O NOV ANOM TOKU DIJELI NA TRI DIJELA I TO:

1. Izvještaj o nov anom toku od operativnih (poslovnih) aktivnosti.2. Izvještaj o nov anom toku od investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti.3. Izvještaj o nov anom toku od financijskih aktivnosti.

Naime, ako bi se pretpostavilo, na primjer, da je kod neke tvrtke nov ani tijek pozitivan i to za svotu od 8.000.000 kn to još ne zna i da je to pozitivan rezultat u apsolutnom smislu. Pretpostavimo, na primjer, da je pozitivan nov ani tijek rezultat sljede ih aktivnosti:

R.B. Vrsta aktivnosti kuna

1. Nov ani tijek od poslovnih aktivnosti - 32.000.000,00

2. Nov ani tijek od investicijskih aktivnosti 0

3. Nov ani tijek od financijskih aktivnosti + 40.000.000,00

Neto pove anje novca + 8.000.000,00


Slide 133

U posljednjih nekoliko godina raste zna aj pokazatelja performanse utemeljenih na tijekovima gotovine u odnosu na mjere utemeljene na ra unu dobiti u gubitka.Naime, veliki su prigovori da se prema sadašnjim ra unovodstvenim standardima i poreznim propisima ra un dobiti i gubitka može sastaviti tako da pokazuje vrlo razli ite rezultate dobiti. Zbog toga je došlo do gubitka povjerenja u taj izvještaj za potrebe menadžerskog ra unovodstva. Najzanimljiviji pokazatelj uspješnosti utemeljen na rezultatu nov anih tijekova koji se koristi u posljednje vrijeme je "cash ROCE %".On se izra unava ovako:

emploed capital Average100% x operations from flowcash Net % ROCEcash

kapital korišteni Prosje no100% tijek x nov ani Operativni % ROCE Gotovinski

tu i)i (vlastiti kapitalkorišteni napovrat Gotovinski % ROCE Gotovinski

Ve i "cash ROCE %" zna i i ve u uspješnost tvrtke. Kontrolna grani na mjera ovog pokazatelja je13,33 % (izra unao V. Belak).


Slide 134

Neki autori tvrde da je EBITDA mjera financijskog zdravlja i vrijednosti kompanije.

Zanimljiv je i pokazatelj CASH ROS koji oslikava profitnu maržu u nov anim terminima. On se izra unava ovako:

EBITDA je tako er jedna od mjera performanse koja se pokušava osloniti na nov ane tokove iako se radi o profitnoj mjeri.EBITDA (Earnings Before Interest, Tax, depreciation and amortisation) je dobit prije odbitka kamata, poreza i amortizacije. Ona nastoji neutralizirati utjecaj razli itih na ina amortizacije na rezultat. Naime, na in obra una amortizacije može bitno utjecati na rezultat. Pored toga, EBITDA u ve em dijelu predstavlja slobodne nov ane tijekove tj. neto dobit i amortizaciju. EBITDA se izra unava ovako:


Slide 135

V. POKAZATELJI INVESTIRANJA NA TRŽIŠTU KAPITALA

A./ TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA (MARKET CAPITALIZATION) – Mk Cap

Mk Cap = TEKU A CIJENA DIONICA X UKUPAN BROJ DIONICA

TEKU A CIJENA = CIJENA DIONICA NA POSLJEDNJI DAN TRGOVANJA

Mk Cap - POKAZUJE KOLIKA JE UKUPNA TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICA

:


Slide 136

B./ OMJER CIJENE I KNJIGOVODSTVENE VRIJEDNOSTI PO DIONICI (P/Bv)

- PRICE TO BOOK RATIO

P/Bv =DIONICI PO VRIJEDNOSTTVENA KNJIGOVODS

DIONICI PO CIJENATEKU A

P/Bv =DIONICA BROJ

DOBIT ZADRŽANA DIONICA VRIJEDNOSTTVENA KNJIGOVODSDIONICI PO CIJENATEKU A

P/Bv POKAZUJE ODNOS TEKU E TRŽIŠNE CIJENE DIONICA I KNJIGOVODSTVENE VRIJEDNOSTI DIONICA UVE ANE ZA NOVU ZADRŽANU DOBIT


Slide 137

C./ ZARADA PO DIONICI (EARNINGS PER SHARE – EPS)

EPS = DIONICA OBI NIH BROJDIVIDENDE POVLAŠTENE - DOBIT NETO

EPS POKAZUJE KOLIKA JE OSTVARENA NETO DOBIT

PO JEDNOJ OBI NOJ DIONICI


Slide 138

D./ CIJENA / ZARADA PO DIONICI (PRICE / EARNINGS – P/E

P/E = (EPS) DIONICI PO ZARADADIONICIPOCIJENA TRŽIŠNA

P/E POKAZUJE ZA KOJE BI SE VRIJEME (MJERENO BROJEM GODINA ) U KOJEM BI SE INVESTICIJA U DIONICE MOGLA VRATITI IZ NETO DOBITI


Slide 139

E./ PRINOS OD DIVIDENDI (DIVIDEND YIELD – YD)

YD = DIONICECIJENA TRŽIŠNA DIONICI PODIVIDENDA

YD POKAZUJE STOPU POVRATA NA TRŽIŠNU CIJENU DIONICE

25.2. PRAKTI NA PROCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI ILI NEUSPJEHA VANJSKIH PARTNERA POMO U

PROGNOSTI KIH MODELA (ALTMAN, ARGENTI I BELAK-ALJINOVI )

190

25.2.2. Altmanov Z-Score prognosti ki model izvrsnosti ili neuspjeha

54321 0,16,03,34,12,1 XXXXXZ

aktiva Ukupnakapital Radni

1X aktiva Ukupnadobit Zadržana

2Xaktiva Ukupna

EBIT3X

aktiva Ukupna(Revenue) Prihod

5X

PROGNOZE

Z-Score ve i od 2,67: Kompanija ima dobru budu nost najmanje u kratkoro nom i srednjero nom razdobljuZ-Score izme u 1,81 i 2,67: Treba poja ano raditi na poboljšanju poslovne izvrsnosti

Z-Score manji od 1,81: Mogu a pojava ozbiljnih problema i propasti

obveze Ukupnecijakapitaliza TržišnaX 4

191

STRUKTURA ALTMANOVOG EMS MODELA:(EMS = EMERGING MARKET SCORING MODEL)

EMS = 3,25 + 6,56 xEMS = 3,25 + 6,56 x11 + 3,26 x+ 3,26 x22 + 6,72 x+ 6,72 x33 + 1,05 x+ 1,05 x44

RADNI KAPITALX1 = --------------------------------

UKUPNA IMOVINA

ZADRŽANA DOBIT X2 = -----------------------------

UKUPNA IMOVINA

EBITX3 = ------------------------------

UKUPNA IMOVINA

KAPITAL I REZERVEX4 = ----------------------------------

UKUPNE OBVEZE

EMS = 5,85 I VIŠE: MALA VJEROJATNOST BANKROTAEMS OD 4.35 DO 5,85: SIVA ZONA (NEPROTUMA ENO)EMS MANJI OD 4,35: VELIKA VJEROJATNOST BANKROTA

192

3.2. Argentijev model prognoziranja neuspjehaPrognozira stupanj opasnosti od neuspjeha u budu nosti na temelju slijede ih leading indikatora:

I. Nedostaci (stupanj opasnosti: 10)1. MANAGAMENT Negativni bodovi

• Izvršni direktor je autokrat 8• Izvršni direktor je istodobno i predsjednik 4• Neuravnotežen odnos izme u vještina i

iskustva lanova uprave 2• Pasivna glavna uprava 2• Slab financijski direktor 2• Manjak profesionalnih managera 1

2. NEADEKVATAN RA UNOVODSTVENI SUSTAV• Neadekvatna budžetska kontrola 3• Loš plan nov anih tokova ili ga nema 3• Loš sustav upavljanja troškovima 3

3. SPOR I NEADEKVATAN ODGOVOR NA PROMJENE• Proizvodi, procesi tržište 15

UKUPNO MOGU E 43

193

PROGNOZEUkupan zboj negativnih bodova: manji od 25 - nema nadolaze e opasnosti; ve i od 25 – velika opasnost od neuspjeha unutar sljede ih 5 godinaNegativni bodovi na “nedostacima” ve i od 10: vjerojatno je da e managament praviti fatalne pogreške

Negativni bodovi na “pogreškama” ve i od 15: management prili no riskira

II. POGREŠKEII. Ekspanzija poslovanja koja uzorkuje nelikvidnost 15III. Prekomjerna zaduženost korz odnos Dugovi/Glavnica 15IV. Predstoje i neuspjesi projekata 15

UKUPNO MOGU E: 45

III. SIMPTOMIIII. Pogoršanje financijskih mjera ili Z-score 4IV. Loši znakovi iz kreativnog ra unovodstva 4V. Opadanje kavliteta, morala, cijene dionica,... 3VI. Rezignacija i neangažiranost u rješavanju problema 1

UKUPNO MOGU E: 12

SVE UKUPNO MOGU E: 100

194

NAMJENANAMJENA BEX INDEKSA:Business Excellence Index - BEX omogu ava brzu i jednostavnu procjenu poslovne izvrsnosti tvrtki na tržištu kapitala u Hrvatskoj,ali se univerzalno može primijeniti i na ostale tvrtke ije dionice ne kotiraju na tržištu kapitala.

ŠTO POKAZUJE BEX INDEX?BEX index pokazuje i mjeri poslovnu izvrsnost tvrtke u dvije dimenzije, i to:

1. trenuta na poslovna izvrsnost ("lagging" dimenzija)2. o ekivana poslovna izvrsnost ("leading" dimenzija)

PROGNOSTI KA SNAGA BEX INDEKSAStatisti kim istraživanjima uz primjenu suvremenih znanstvenih metoda dokazana je prognosti ka vrijednost BEX-a testiranjem stvarnih podataka tvrtki na tržištu kapitala u Hrvatskoj.

3.3. BEX INDEKS-POKAZATELJ POSLOVNE IZVRSNOSTI

(AUTORI: V. BELAK I Ž. ALJINOVI -BARA )

195

Prednosti BEX indeksa nad drugim sli nim modelimaPrednosti BEX indeksa nad drugim sli nim modelima

1. BEX Index je konstruiran u skladu s uvjetima poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. Drugi "uvozni" modeli konstruirani su u druga ijim uvjetima, pa je njihova prikladnost u Hrvatskoj upitna.

2. BEX Index nije ovisan o pokazateljima s tržišta kapitala, pa se može ra unati i za tvrtke koje tek ulaze na tržište, što je iznimno važno, ali i za ostale tvrtke koje ne kotiraju na tržištu. Jedan od najpoznatijih svjetskih modela, Altmanov Z-score (osnovni model), na primjer, to ne omogu ava.

3. Ve ina sli nih modela usmjerena je na prognoziranje budu e opasnosti od financijskih poteško a i bankrota (npr. Altmanov Z-score, Ohlsonov model, Argentijev model), a manje na izvrsnost.

4. BEX model sadrži jedan potpuno novi pokazatelj financijske snage tvrtke koji do sada nije korišten u svijetu. Taj pokazatelj konstruirali su autori modela, prof.dr.sc. Vinko Belak i dr.sc. Željana Aljinovi Bara , posebno za izra un BEX indeksa.

196

STRUKTURA BUSINESS EXCELLENCE MODELA:

BEX = 0,388 exBEX = 0,388 ex11 + 0,579 ex+ 0,579 ex22 + 0,153 ex+ 0,153 ex33 + 0,316 ex+ 0,316 ex44

ex1 = PROFITABILNOST

AKTIVAUKUPNA *EBIT

1ex

ex2 = STVARANJE VRIJEDNOSTI

10 ex maksimalno

KAPITALA KAPITAL CIJENA (%) x VLASTITIDOBITPOSLOVNA NETO

2

2ex

ex3 = LIKVIDNOST

IVAUKUPNA AKTKAPITAL RADNI

3ex

ex4 = FINANCIJSKA SNAGA

OBVEZE UKUPNEA)D (DOBIT 5

4ex

197

PROCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI POMO U BEX MODELA I BEX INDEKSA

• Ukupna poslovna izvrsnost procjenjuje se pomo u BEXindeksa na sljede i na in:

BEX INDEX ve i od 1 dobre tvrtkeBEX INDEX izme u 0 i 1 potrebna su brza unaprje enjaBEX INDEX manji od 0 ugrožena egzistencija

• Ovakva klasifikacija na dobre i loše tvrtke na osnovi BEXINDEXA statisti ki je potvr ena empirijskih testiranjempovijesnih podataka.

198


MENADŽERSKO RA UNOVODSTVO(MANAGEMENT ACCOUNTING)

Slide 149

6. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA, PRIRODA TROŠKOVA I PODJELE TROŠKOVA

6.1. Osnovni ciljevi upravljanja troškovima

Upravljanje troškovima nije nekriti no "rezanje" (snižavanje) svih troškova "bez kojih se može".

BEZ ULAGANJA TROŠKOVA NEMA DOBITI.

Upravljanje troškovima je postizanje optimalnih rezultata od uloženih troškova. Kod upravljanja troškovima naglašava se troškovna efikasnost a ne niskitroškovi. Najvažniji je

ODNOS: “TROŠKOVI /KORIST”(“COST /BENEFIT” RATIO)


Slide 150

Troškovna efikasnost se oslanja na kvalitetu, smanjenje pogrešaka i škarta te naskra enje vremena od ulaza resursa do prodaje i naplate.Kontrola troškova izuzetno je zna ajna u poslovanju jer pogrešno ili prekomjernouloženi trošak naj eš e ne e biti mogu e nadoknaditi iz prihoda.Kod snižavanja apsolutnog iznosa troškova osnovna je težnja napasti i snizitibespotrebne troškove a ne bilo koje troškove.Upravljanje troškovima treba voditi istodobno u dva smjera. Jedan smjer jeapsolutno snižavanje troškova a drugi smjer je snižavanje relativnog udjela troškovau pove anom prihodu. Prema tome, nije efikasno menadžere usmjeravati isklju ivona apsolutno snižavanje troškova neovisno o prihodu i profitu jer to može dovesti donegativnih ponašanja i rezultata.

Menadžere treba prvenstveno motivirati na pove anje prihoda i relativnosnižavanje troškova u prihodu.

U pravilu, pove anje prihoda dovodi do situacije da se udio fiksnih troškova uprihodu i po jedinici u inka smanjuje što daje bolje rezultate mjerene profitom.

Ako je aktivnost tvrtke nedovoljna i zna ajni uspjesi na snižavanju troškovamogu biti nedostatni za ostvarivanje zadovoljavaju eg profita.


Slide 151

TROŠKOVNA EFIKASNOST SE POSTIŽE:

KONTROLOM TROŠKOVA NABAVE RESURSA

DOBROM ORGANIZACIJOM SKLADIŠNOG PROCESA

KONTROLOM TROŠENJA RESURSA

SMANJENJEM RELATIVNOG UDJELA TROŠKOVA U POVE ANOM PRIHODU

DOBROM ORGANIZACIJOM IZVO ENJA AKTIVNOSTI

ELIMINIRANJEM NEPOTREBNIH AKTIVNOSTI

NAPUŠTANJEM POSLOVA KOJI DONOSE GUBITKE

POVEZIVANJEM TROŠKOVA S ODGOVORNOŠ U POJEDINCA

OGRANI AVANJE TROŠKOVA IZAZIVA PSIHOLOŠKE REAKCIJE KOD LJUDI KOJIMA SE TO OGRANI ENJE NAME E PA ZBOG TOGA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NE SMIJE BITI PRENAGLAŠENO A POGOTOVO NE IRITANTNO JER E PROIZVESTI VE E NEGATIVNE POSLJEDICE OD POZITIVNIH.


Slide 152

6.2. Snižavanje troškova i kontrola troškova nisu iste stvariIako upravljanje troškovima treba posti i optimalni odnos izme u uloženih troškova i postignutih rezultata u praksi se esto koncentrira na dva osnovna cilja i to:

a) snižavanje troškova i

b) kontrolu troškova.

SNIŽAVANJE TROŠKOVA ili redukcija troškova nastoji dovesti troškove na nižu razinu. Me utim pozitivno snižavanje troškova treba posti i bez gubitka funkcije i radne sposobnosti i bez štetnih posljedica za poduze e, zaposlene i kupce."Snižavanje ili redukcija troškova je sli na odlasku na dijetu."

KONTROLA TROŠKOVA je održavanje troškova unutar zadanih okvira i sprje avanje prekomjernih troškova odnosno prekora enja zadanih troškova.


Slide 153

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

KONTROLA TROŠKOVA SNIŽAVANJE TROŠKOVA

ODRŽAVANJE TROŠKOVA U ZADANIM OKVIRIMA I

IZBJEGAVANJE PREKOMJERNOG TROŠENJA

PREPORU LJIV KONCEPT S KONTINUIRANOM PRIMJENOM

DOVO ENJE TROŠKOVA NA NIŽU RAZINU

TEŽAK KONCEPT KOJI NAME U KRIZNE SITUACIJE ILI

KONKURENTSKA BORBA


Slide 154

U modernom intenzivnom poslovanju utemeljenom na jakom intelektualnom kapitalu koncepti snižavanja troškova i kontrole troškova nisu omiljeni a esto su i kontraproduktivni. Velike zarade na visokokvalitetnim programima ne trpe niske troškove.

Zbog toga je kod ostvarivanja visokih profita vrlo opasno pozornost usmjeravati na snižavanje troškova. U takvim situacijama se bolje usmjeravati na ve e zarade jer ve a potrošnja novca na kvalitetne programe i ljude u pravilu stvara još više novca. Psihologija modernog poslovanja oslanja se na dobro pla ene ljude koji svojim organizacijama donose još više novca.


Slide 155

Zbog ega su onda toliko zna ajni koncepti snižavanja i kontrole troškova?

Situacija u praksi pokazuje da je broj organizacija koje zara uju dovoljno da bi mogli neoptere eno iznad prosje no trošiti ipak mali u odnosu na broj onih koji moraju voditi ra una o troškovima. Redukciju ili kontrolu troškova, u pravilu, name e nužda ili postizanje specifi nih strateških ciljeva. ak ista poduze a u razdobljima konjunkture mogu trošiti više od minimuma. Me utim, u razdoblju recesije ta poduze a moraju pristupiti redukciji troškova. Mnoga poduze a svoju konkurentnost temelje na postizanju nižih troškova od konkurencije a neke konkurencija jednostavno prisiljava na snižavanje i kontrolu troškova.

Kontrola troškova je bolji koncept od koncepta snižavanja troškova. Naime, dobro provo en sustav kontrole troškova možda e osigurati da primjena koncepta snižavanja troškova ne e biti potrebna.

Me utim, kad konkurencija ili recesija ugroze profit pa ak i opstanak, provo enje koncepta snižavanja troškova postaje neizbježno.


Slide 156

STATI NI I FLEKSIBILNI BUDŽET ZA KONTROLU TROŠKOVA

Koncept kontrole troškova u praksi se naj eš e provodi primjenom stati nog i fleksibilnijeg budžeta troškova. Pridržavanjem trošenja u okvirima budžetiranih svota nastoji se sprije iti nekontrolirana prekomjerna trošenja.

ZERO BASED BUDGETING ZA KONTROLU TROŠKOVA

Napredniji sustavi upravljanja troškovima koriste "budžetiranje utemeljeno na po etku od nule" (Zero-based budgeting). Ta vrsta budžetiranja omogu ava istodobno snižavanje i kontrolu troškova. Naime, kod konstruiranja tog budžeta po inje se od procjene koje su aktivnosti neophodne a koje nisu te planiranja troškova za aktivnosti koje e biti realizirane. Na taj na in, nepotrebne aktivnosti i njihovi troškovi mogu se izbje i.


Slide 157

POSTUPCI ZA SNIŽAVANJE TROŠKOVA:

• Funkcionalna analiza (Što radimo?), koja identificira aktivnosti koje organizacija obavlja i na kojim mjestima se te aktivnosti obavljaju

• Analiza zahtjeva (Zašto to radimo?), koja ispituje koji je istaknuti razlog ili zahtjev valjan za obavljanje svake aktivnosti u svjetlu misije, svrhe i ciljeva organizacije.

• Reengineering ili restrukturacija (Kako radimo?), koja ispituje koja se poboljšanja mogu u initi u procesu koji se koristi u obavljanju aktivnosti.

• Analiza troškova (Koliko emo za to platiti?), koja identificira alternative nižih troškova za obavljanje neophodnih aktivnosti.

• Organizacijska analiza (Tko radi?), koja ispituje prilike za modernizaciju organizacijske strukture.

Pristup snižavanja troškova shematski prikazuje slika 6.


Slide 158

SLIKA 6: Pristup snižavanju troškova

3

1 2

4

5

neŠto organizacija radi?

Je li aktivnost vo ena ciljem organizacije

Eliminacija aktivnosti

Razviti plan provedbe koji

sjedinjuje kontroliranje

napretka, razvoja plana, komunikaciju, selekciju zaposlenih i

pregrupiranje, preusmjeravanje

organizacije.

REENGINEERING(restrukturacija)

Može li se ostvariti poboljšanje procesa koji se koristi za izvo enje aktivnosti

FUNKCIONALNA ANALIZA

ANALIZA ZAHTJEVA Preporuke Provedba

Provedba poboljšanja u na inu obavljanja aktivnosti

ANALIZA TROŠKOVA Mogu li aktivnosti biti obavljene po nižim troškovima

Reduciranje troškova

ORGANIZACIJSKA ANALIZA

Može li se organizacija modernizirati kao rezultat provedenih promjena

Modernizacija organizacijske strukture

da

da

da

da

da ili ne

da ili ne


Slide 159

6.3. PODJELE TROŠKOVA ZA POTREBE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Da bi se zadovoljili uvjeti za izradu financijskih izvještaja neophodno je izvesti sljede e podjele troškova:

a) podjela troškova po prirodnim vrstama

b) podjela troškova na troškove proizvodnje i troškove op e režije,

c) podjela troškova na troškove zaliha (uskladištive) i troškove razdoblja (neuskladištive) prema MRS-2,

d) podjela troškova na porezno priznate i porezno nepriznate.


Slide 160

SLIKA 7: Temeljne podjele troškova za izradu financijskih izvještaja izvedene podjele troškova

Troškovi po prirodnim vrstama

Materijalni troškovi

Troškovi vanjskih usluga

Troškovi osoblja

Troškovi amortizacije

Troškovi vrijednosnog uskla enja

Rezervacija troškova

Ostali troškovi uprave i prodaje

Troškovi financiranja

Ostali troškovi

Troškovi proizvodnje

Troškovi op e režije

Troškovi zaliha (uskladištivi)

Troškovi razdoblja (neuskladištivi)

Porezno priznati troškovi

Porezno nepriznati troškovi


Slide 161

6.4.Podjela troškova na izravne i neizravne i dodjeljivanje troškova troškovnim objektima

Dodjeljivanje troškova troškovnim objektima neophodno je za financijsko i za menadžersko ra unovodstvo.

Menadžersko ra unovodstvo neophodno je za dodjeljivanje troškova troškovnim objektima.

Troškovni objekti mogu biti organizacijske jedinice, projekti, proizvodi i usluge.

Pri dozna ivanju troškova troškovnim objektima neophodna je podjela na:

• izravne troškove

• neizravne troškoveIzravni (direktni) troškovi se troškovnim objektima dodjeljuju izravno u klasi nim i alternativnim modelima obra una troškova.

U klasi nim modelima upravljanja troškovima izravni troškovi se ve pri unosu podataka po prirodnim vrstama usmjeravaju prema mjestima njihova nastanka..

Dodjeljivanje neizravnih (indirektnih) troškova troškovnim objektima nije jednostavno kao dodjeljivanje izravnih troškova. Dodjeljivanje neizravnih troškova uvijek je arbitrarno uz primjenu neke metode. Pri tome se u praksi koriste klasi ne i suvremene metode i modeli dodjeljivanja neizravnih troškova.


Slide 162

Klasi ne metode i modeli dodjeljivanja neizravnih troškova koriste se tzv. "klju evima rasporeda" troškova. "Klju evi rasporeda" neizravnih troškova podrazumijevaju utvr ivanje omjera i postotka raspore ivanja neizravnih troškova na troškovne objekte prema nekoj racionalnoj osnovici za koju se procjenjuje da je uzro nik troška.

Naj eš e osnovice za raspored neizravnih troškova na tradicionalni na in su sljede e:

• pokazatelji troškova (izravni troškovi rada i materijala)

• tehni ki pokazatelji (broj sati izravnog rada, broj sati rada strojeva, površine korištenog prostora, broj obra enih naloga itd.)

• pokazatelji rezultata (prihod, vrijednost proizvodnje, koli ina proizvedenih proizvoda itd.)

Modeli dozna ivanja troškova troškovnim objektima razlikuju se za svaku konkretnu situaciju ali se op enito mogu definirati za specifi ne potrebe pojedinih djelatnosti i to:

a) modeli za raspore ivanje troškova u proizvodnim djelatnostima

b) modeli za raspore ivanje troškova u djelatnostima usluga

c) modeli za raspore ivanje troškova u djelatnosti trgovine


Slide 163

(a) Modeli za raspore ivanje troškova u proizvodnim djelatnostima

U proizvodnim djelatnostima troškove koji su evidentirani po prirodnim vrstama treba prvo razdijeliti na dvije osnovne skupine i to:

1. proizvodne troškove

2. troškove op e režije (neproizvodne troškove).Proizvodni troškovi ili troškovi proizvodnje uobi ajeno se dijele na:

• troškove izravnog materijala

• troškove izravnog rada

• troškove proizvodne režije (op e troškove proizvodnje).

Tu podjelu prikazuje sljede a slika:


Slide 164

TROŠKOVI PROIZVODNJE(nazvane kao troškovi produkta)

IZRAVNI MATERIJALI

Materijali koji mogu biti fizi ki prona eni u proizvodu (kao drvo u

stolu)

IZRAVNI RADMože biti uo en u izradi proizvoda

(radnici na traci u pogonu)

OP I TROŠKOVI PROIZVODNJE

Svi troškovi proizvodnje osim

izravnog materijala i rada (neizravni

materijali, neizravni rad, infrastruktura

tvornice, deprecijacija tvorni kih zgrada i

opreme)

PRIMARNI TROŠKOVI

TROŠKOVI KONVERZIJE


Slide 165

Neproizvodni troškovi se uobi ajeno dijele na tri osnovne skupine i to:

• prodajne troškove

• administrativne troškove

• troškove istraživanja i razvoja

To je prikazano na sljede oj slici

NEPROIZVODNI TROŠKOVI(troškovi razdoblja)

PRODAJNI TROŠKOVI

Svi troškovi potrebni za ispunjavanje zahtjeva

kupaca i za dostavljanje gotovih proizvoda i

usluga kupcima: provizija od prodaje,

reklamiranje …

TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA I

RAZVOJA

ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

Svi troškovi administracije poduze a kao cjeline: pla e i naknade zaposlenih, putni troškovi, uredski materijal,

amortizacija itd. …


Slide 166

Troškovi istraživanja i razvoja tretiraju se kao troškovi op e režije u ve ini slu ajeva. Me utim, MRS 2 dopušta u odre enim situacijama uklju ivanje tih troškova u troškove zaliha kad su oni usmjereni na oblikovanje proizvoda za posebne kupce.

Proizvodni troškovi usmjeravaju se izravno na proizvodne organizacijske jedinice prema mjestima njihova nastanka.

Troškovi op e režije usmjeravaju se, u prvom stupnju rasporeda, tako er izravno na sve organizacijske jedinice prema mjestima njihova nastanka.

Kad postoji dio troškova evidentiranih po prirodnim vrstama koji su zajedni ki svim organizacijskim jedinicama prikladno ih je odvojiti u zasebnu skupinu pod nazivom "zajedni ki troškovi". Ti troškovi se naknadno dodjeljuju organizacijskim jedinicama prema odre enom modelu rasporeda.

Svi troškovi op e režije kona no se raspore uju na proizvodne organizacijske jedinice iz ijeg e rezultata biti nadokna eni.

Ukupne troškove sumirane na razini proizvodnih organizacijskih jedinica treba razvrstati na troškove zaliha (uskladištive troškove) i troškove razdoblja (neuskladištive troškove).


Slide 167

Troškove zaliha proizvodnje treba dodatno razvrstati na:

• izravne troškove zaliha i

• neizravne troškove zaliha.

Neizravni troškovi zaliha dodjeljuju se zalihama proizvodnje prema odre enom modelu rasporeda. Na taj na in dobiju se troškovi zaliha proizvoda prema ra unovodstvenim i ostalim propisima.

Me utim, da bi se dobili ukupni troškovi proizvoda za svrhu procjene rezultata ostvarenog na razini vrste proizvoda i upravljanja troškovima, neophodno je troškovima zaliha dodati i ostale troškove do razine ukupnih troškova raspore ene po vrstama proizvoda.

Dodjeljivanje troškova op e režije troškovima zaliha poseban je postupak koji se odvija u okviru menadžerskog ra unovodstva a ne u okviru financijskog ra unovodstva.

Op i model raspore ivanja i pra enja troškova u proizvodnim djelatnostima prikazuje slika 8.


Slide 168

SLIKA 8: Op i model

raspore ivanja i pra enja

troškova u djelatnosti

proizvodnje

Raspored po mjestima

nastanka (izravno)

Dodjela

Raspored po mjestima

nastanka (izravno)


Troškovi proizvodnje Troškovi op e režije

ZAJEDNI KI TROŠKOVI

UPRAVA

ADMINISTRACIJA

PRODAJA

PROIZVODNA ORG. JEDINICA 1

PROIZVODNA ORG. JEDINICA N

dodjela po

"klju u"

Ukupni troškovi tere eni na proizvodu

menadžerskom ra unovodstvu

Troškovi proizvoda u financijskom

ra unovodstvu

dodjela po "klju u"

Izravno

Troškovi zaliha prema MRS 2 Troškovi op e režije

Izravni troškovi Neizravni troškovi

Proizvod A Proizvod B Proizvod N

Proizvod A Proizvod B Proizvod N


Slide 169

(b) Model za raspore ivanje troškova u djelatnostima usluga

Sektor usluga je u porastu po obimu i po vrstama usluga. S aspekta definiranja modela za raspore ivanje troškova usluge se mogu podijeliti na dvije skupine i to na:

• usluge kod kojih je mogu a pojava zaliha pružatelja usluga i

• usluge kod koji se zalihe ne pojavljuju.

Pružatelji usluga kod kojih je mogu a pojava zaliha troškove moraju raspore ivati prema odredbama MRS-a 2.

"Troškovi zaliha pružatelja usluga jesu prvenstveno rad i drugi troškovi osoblja izravno uklju enih u pružanje usluga, u što ulazi i nadzorno osoblje i op i troškovi koji se mogu pridodati. Rad i drugi troškovi koji se odnose na prodaju i op e administrativno osoblje ne uklju uju se, ali se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali" (MRS 2, t. 16., u revidiranom MRS 2, t. 19.).

"Pružatelji usluga obi no skupljaju troškove svake usluge za koju e se tretirati odvojena prodajna cijena. Prema tome, svaka takva usluga se tretira kao posebna stavka" (MRS 2, t. 26, u revidiranom MRS 2, t. 29.).

Kod proizvodni usluga kod kojih se troši materijal i energija treba i te troškove sumjeriti na sve vrste usluga.

Prema odredbama MRS-a 2, raspore ivanje troškova usluga može se realizirati primjenom sheme prikazane na slici 9.


Slide 170

SLIKA 9: Raspore ivanje troškova zaliha pružatelja usluga prema odredbama MRS-a 2

Dodjela po "klju u"

Dodjela po klju u (naknadno)

Izravno


Troškovi zaliha pružatelja usluga

Troškovi razdoblja

Izravni Neizravni

• Troškovi rada• Drugi troškovi osoblja• Op i troškovi (izravni)

Izravni troškovi materijala i energije

• Troškovi nadzornog osoblja• Op i troškovi (neizravni)

Neizravni troškovi materijala i energije

Troškovi prodajeTroškovi administracijeOstali op i troškovi

USLUGA 1 USLUGA 2 USLUGA NTroškovi zaliha usluga (MRS 2)

USLUGA 1 USLUGA 2 USLUGA NUkupni troškovi usluga za kontrolu troškova i

cijena


Slide 171

Budu i da se kod ve ine vrsta usluga zalihe usluga ne pojavljuju nije potrebno raspore ivati troškove na troškove zaliha (uskladištive) i na troškove koji se ne mogu teretiti na zalihe (neuskladištive).

Kod takvih usluga dominantna je podjela na:

• troškove koji su izravno povezani s odre enom uslugom ili vrstom usluga i

• troškove koji nisu izravno povezani s odre enom uslugom ili vrstom usluga i koji se uslugama dodjeljuje prema odabranom modelu.

Me utim, za realizaciju upravljanja troškovima nije dovoljno samo pravilno rasporediti troškove nego treba dodatno odrediti i odgovorne menadžere za angažiranje i kontrolu troškova.

U funkcionalnoj organizaciji odgovornost za kontrolu troškova može biti dodijeljena menadžerima koji rukovode odre enim funkcijama.

U organizacijama koje su oblikovane po modelu centara odgovornosti troškove treba dodatno rasporediti po organizacijskim jedinicama. Prema tom modelu, troškove treba rasporediti na mjesta njihova nastanka tj. po organizacijskim jedinicama. Tu se radi o izravnim troškovima tih organizacijskih jedinica. Neizravni troškovi se naknadno organizacijskim jedinicama dodjeljuju prema odabranom modelu rasporeda.

Model raspore ivanja izravnih i neizravnih troškova na organizacijske jedinice i usluge prikazuje slika 10.


Slide 172

SLIKA 10: Model raspore ivanja izravnih troškova na organizacijske jedinice i usluge

Dodjela po

"klju evima"

Dodjela

Izravno


Izravni troškovi po mjestima nastanka Zajedni ki troškovi

UPRAVA

ADMINISTRACIJA

PRODAJA

ORGANIZACIJSKA JEDINICA ZA OBAVLJANJE USLUGA 1

ORGANIZACIJSKA JEDINICA ZA OBAVLJANJE USLUGA N

Izravni troškovi usluga

Neizravni troškovi usluga

Troškovi organizacijske jedinice

Dodijeljeni centralni troškovi

Menadžeri odgovorni za troškove

1i 2 Menadžer koji rukovodi obavljanje usluge

3. Menadžer organizacijske jedinice

4. Menadžeri centralnih funkcija i uprave

Troškovi usluge N

1. Izravni troškovi usluge2. Neizravni troškovi usluge3. Dodijeljeni troškovi organizacijske

jedinice4. Dodijeljeni centralni troškovi


Slide 173

(c) Modeli za raspore ivanje troškova i djelatnosti trgovine

Kod djelatnosti trgovine troškove po etno treba podijeliti u dvije skupine i to:

• troškove zaliha robe i

• troškovi po prirodnim vrstama.

Te dvije skupine troškova uvijek se vode na odvojenim razredima i na in njihova tere enja na rashode razlikuje se.

Troškovi zaliha robe usmjeravaju se na pojedine vrste roba izravno a dio koji se odnosi na zajedni ke zavisne troškove nabave raspore uje se po vrstama roba prema nekoj racionalnoj osnovici.

Ti troškovi se lakše prate po vrstama roba i terete rashode tek kad se roba proda. Troškovi zaliha robe moraju biti formirani u skladu s odredbama MRS-a br. 2 i ostalim relevantnim propisima.

Troškovi po prirodnim vrstama koji se ne uklju uju u vrijednost zaliha terete razdoblje u kojem su nastali i njihovo dodjeljivanje svakoj vrsti robe puno je teže. Dodjeljivanje troškova razdoblja vrstama robe ne pripada u financijsko ra unovodstvo nego u menadžersko ra unovodstvo.


Slide 174

Ako se troškovima zaliha robe ne pridruže i ostali troškovi kao što su: administrativni troškovi nabave, troškovi skladištenja i troškovi uprave i prodaje, teško je procijeniti rezultate trgovanja pojedinim vrstama roba a otežana je i kalkulacija prodajnih cijena.

Najve i problem pridruživanja ostalih troškova troškovima zaliha robe je vremenska neuskla enost razdoblja u kojima je roba prodana i kalendarskog razdoblja na koje se terete ostali troškovi nastali u tom razdoblju. Ako se, na primjer pretpostavi grani ni slu aj da je roba nabavljena u jednoj poslovnoj godini i da nije prodana, svi troškovi osim troškova zaliha robe teretit e to razdoblje. Idu e godine kad se roba proda, rezultat ne e biti optere en troškovima koji su prouzro eni nabavom, skladištenjem i manipulacijom te robe. Kad su koli ine nabave i prodaje te struktura roba ujedna ene po razdobljima taj problem ne dolazi toliko do izražaja.

Me utim, kad su koli ine nabave i prodaje te struktura robe neujedna ene taj problem je teško riješiti.

Zbog toga se u praksi pribjegava dodjeljivanju prosje nih op ih troškova robama iako se esto na njih ne odnose.

Drugo mogu e rješenje je dvostruko ra enje ra unovodstva tako da se jedan obra un radi za financijsko ra unovodstvo i izvještaje o porezu a drugi obra un se radi u menadžerskom ra unovodstvu neovisno o propisima.

Op i model raspore ivanja troškova u djelatnosti trgovine prikazuje slika 11.


Slide 175

SLIKA 11: Op i model raspore ivanja troškova u djelatnosti trgovine

Dodjela ostalih

troškova –raspored po

vrstama roba

Ukupni troškovi po vrstama roba

Troškovi zaliha (MRS 2) Roba

ARoba

BRoba

N.

Roba A

Roba B

Roba N.

Raspored po mjesti

ma nastan

ka

Dodjela

Izravno po

vrstama roba

Troškovi zaliha robe prema MRS 2 Troškovi po prirodnim vrstama

ZAJEDNI KI TROŠKOVI

UPRAVA

ADMINISTRACIJA

NABAVA

SKLADIŠTE

ORGANIZACIJSKE JEDINICE PRODAJE 1,2,3,N.

Obra un rezultata po organizacijskim jedinicama

Obra un rezultata po vrstama roba


Slide 176

6.5. Podjela troškova na fiksne i varijabilne kao osnovica za upravljanje troškovima

Podjela troškova na fiksne i varijabilne izuzetno je važna u upravljanjutroškovima. Ona je osnova za kalkulacije i donošenje specifi nihmenadžerskih odluka, mjerenje rezultata i utvr ivanje odgovornosti zatroškove. Me utim, postoji klasi ni pristup podjeli troškova na fiksne ivarijabilne ali postoji i alternativni relativno novi pristup koji se zna ajnorazlikuje od klasi nog. Zbog toga je neophodno razmotriti oba pristupa.


Slide 177

6.5.1. Klasi ni pristup podjeli troškova na fiksne i varijabilne

Prema klasi nom pristupu fiksnost ili varijabilnost troškova promatra se u odnosu na promjenu opsega aktivnosti naj eš e proizvodnje ili prodaje.

Troškovi koji se ne mijenjaju ovisno o opsegu aktivnosti definirani su kao fiksni a troškovi koji se mijenjaju ovisno o opsegu aktivnosti definirani su kao varijabilni.

Fiksni troškovi se dalje dijele na apsolutno fiksne i relativno (stepenasto) fiksne. Apsolutno fiksni troškovi se ne mijenjaju ni prilikom promjene stupnja pripravnosti kapaciteta. Relativno fiksni troškovi se ne mijenjaju u okviru odre enog stupnja pripravnosti kapaciteta ali pri prelasku u viši stupanj pripravnosti kapaciteta oni se skokovito mijenjaju na više i onda opet ostaju nepromjenjivi za taj stupanj pripravnosti. Zbog toga u planiranju troškova treba biti oprezan jer kod ve eg pove anja obima aktivnosti možda treba prije i na viši nivo fiksnih troškova.

Osnovna shema apsolutno fiksnih troškova izgleda ovako:

Troškovi

Apsolutno fiksni troškovi

Opseg aktivnosti


Slide 178

Relativno fiksni troškovi su oni koji sene mijenjaju u okviru jedne zonepripravnosti kapaciteta a prelaskom uvišu zonu pripravnosti skokovito rastu azatim se ne mijenjaju u okviru te zone.Osnovna shema relativno fiksnihtroškova izgleda ovako:

Troškovi

Opseg aktivnosti

ZONA I ZONA II ZONA III

Važno svojstvo fiksnih troškova je dase oni smanjuju po jedinici u inka akose broj tih jedinica pove ava,odnosno, oni se pove avaju pojedinici u inka ako se broj tih jedinicasmanjuje.To svojstvo prikazuje slijede a slika:

Troškovi po jedinici

inka

Opseg aktivnosti


Slide 179

Ekonomija opsega nastoji pove anjem opsega aktivnosti sniziti fiksne troškove po jediniciime se smanjuju troškovi po jedinici i pove ava dobit.

Varijabilni troškovi su oni troškovi koji se mijenjaju ovisno o promjeni opsega poslovnihaktivnosti.Iako se ve ina troškova s promjenom opsega aktivnosti mijenja proporcionalno, oni se mogumijenjati i progresivno ili degresivno. Osnovna shema ponašanja varijabilnih proporcionalnihtroškova izgleda ovako:

Varijabilni troškovi

Opseg aktivnosti

Važno svojstvo varijabilnih proporcionalnih troškova je da su oni konstantni (jednaki) po jedinici u inka.


Slide 180

Osnovno pravilo kod kalkuliranja troškova i cijena je da kod pove anog opsega aktivnosti fiksni troškovi po jedinici padaju a kod smanjenog opsega aktivnosti fiksni troškovi po jedinici rastu. Varijabilni troškovi po jedinici pri promjeni opsega aktivnosti ostaju konstantni tj. jednaki.

Iako se ovo pravilo oslanja na nekoliko pretpostavki koje ga mogu dovesti u pitanje ipak je dragocjeno u upravljanju troškovima. Naime, s obzirom na kompleksnost materije o ponašanju troškova jednostavna i jasna pravila su rijetkost. Utjecaj opsega aktivnosti na troškove po jedinici u inka prikazuje slika 12.

SLIKA 12: Utjecaj opsega aktivnosti na troškove po jedinici u inka i dobit (gubitak)

Pretpostavke:

• Fiksni troškovi ukupno: 100.000,00 KM

• Varijabilni troškovi po jedinici: 100,00 KM/jed

• Prodajna cijena: 220,00 KM

• Opseg aktivnosti: 500 kom, 1.000 kom, 1.500 kom


Slide 181

Opseg aktivnosti (kom)

Fiksni troškovi po jed. (KM)

Varijabilni troškovi po jed. (kom)

Ukupni troškovi po jed. (kom)

Prodajna cijena po jed. (kom)

Dobit (gubitak) po jed. (KM)

500 200,00 100,00 300,00 220,00 (80,00)

1.000 100,00 100,00 200,00 220,00 20,00

1.500 66,66 100,00 166,66 220,00 53,34

Kao što se može vidjeti na slici 12., pri opsegu aktivnosti od 1.000 komada poduze e ostvaruje dobit od 20,00 KM po jedinici u inka. Pad opsega aktivnosti na 500 komada donosi gubitak od 80,00 KM po jedinici.

Pove anje opsega aktivnosti na 1.500 komada donosi pove anje dobiti po jedinici na 53,34 KM po jedinici.

Iz toga se može izvesti op e pravilo da bolje korištenje kapaciteta donosi ve u dobit a smanjenje aktivnosti i lošije korištenje kapaciteta donosi lošije rezultate i mogu i gubitak.

Me utim, podjela troškova na fiksne i varijabilne koja je klju na u ovom modelu nije jednaka sa sve situacije i nije kona na. U klasi nom proizvodnom pristupu uobi ajeno je da se troškovi sirovina i materijala i troškovi izravnog rada klasificiraju kao varijabilni troškovi. U varijabilne troškove esto se razvrstavaju i neki troškovi proizvodne režije a ostali troškovi se drže fiksnima.

ak i diskrecijski troškovi kao što su troškovi reklame i propagande, troškovi obrazovanja zaposlenih i sli ni troškovi, kad se jednom planiraju, drže se fiksnima. Me utim, u praksi, ako nema otpuštanja zaposlenih, troškovi rada esto ostaju fiksni a diskrecijski troškovi u lošijim situacijama brzo se smanjuju.

Zbog toga, za svaku prakti nu situaciju treba dati posebnu procjenu koji su troškovi fiksni a koji varijabilni.


Slide 182

6.5.2. Novi alternativni pristup podjeli na fiksne i varijabilne troškoveIako je klasi ni pristup podjeli na varijabilne i fiksne troškove ukorijenjen duboko u razmišljanjima menadžera i osnova je ve ine prakti nih kalkulacija u posljednje vrijeme se razvija nekoliko alternativnih pristupa.

Jedan od zanimljivih alternativnih pristupa fokusira promatranje na fiksnost ili varijabilnost resursa odnosno troškova resursa.

U tom pristupu, pored promatranja varijabilnosti troškova prema opsegu aktivnosti uvodi se promatranje varijabilnosti tj. promjenjivosti troškova u odnosu na menadžerske odluke. Pri tome se isti e da troškove uzrokuju odluke a ne samo opseg aktivnosti (vidi: Hilton, R.W., Maher, W.M. and H.F., Selto, 2000, p. 122.).

Takav pristup dovodi do podjela na:

• prošle troškove i

• budu e troškove.

Prošli troškovi (Sunk Costs) su troškovi resursa pla eni u prošlosti za koje se o ekuje da e se koristiti u budu nosti. U te resurse pripadaju zgrade, oprema, kupljena tehnologija i znanje. To su troškovi koji se ne mogu promijeniti (osim ako se ti resursi ne prodaju).

Drugim rije ima, odluke o vrsti i promjeni opsega aktivnosti ne utje u na te troškove.

Prema knjigovodstvenim i poreznim propisima ti troškovi se ura unavaju kroz troškove amortizacije i deprecijacije u troškove budu ih proizvoda i usluga ili kroz troškove razdoblja.

Kad je proizvodnja ili obavljanje usluga dovršeno svi u injeni troškovi za njihovu realizaciju postaju tako er prošli troškovi na koje se odlukama više ne može utjecati. Zbog toga, u slu aju pogrešaka u poslu postaju važni samo dodatni tj. budu i troškovi uzrokovani popravljanjem pogreške ili troškovi primjene alternativnog rješenja.


Slide 183

Budu i troškovi su uvijek varijabilni u odnosu na neku odluku pa se zbog toga ne može potpuno fiksirati ni jedan budu i trošak. Jedini troškovi koji e varirati zajedno s opsegom aktivnosti su troškovi sirovina i materijala. Me utim, ostali troškovi e ovisiti o odlukama o trošenju resursa. Zbog toga je uvedena podjela troškova na:

• diskrecijske troškove i

• obvezuju e troškove (commited costs).

Naime, u budu nosti može biti teže ili lakše promijeniti trošak resursa ali on se može promijeniti.

Diskrecijski troškovi (discretionary costs) kao što su troškovi reklamiranja, obrazovanja, dobrotvornih davanja i sli no nisu obvezuju i i lako i brzo se mogu promijeniti.

Obvezuju i troškovi (commited costs) su troškovi na koje se organizacija obvezala ugovorom ili je na to obvezuje zakon. Ti troškovi ne variraju s opsegom aktivnosti pa se stoga još zovu i obvezuju i fiksni troškovi (commited fixed costs) (vidi: Kaplan, R.S. and R. Cooper, 1998, str. 308-309).

U mnogim organizacijama troškovi rada su obvezuju i troškovi zbog ugovornih obveza sa zaposlenicima i kolektivnih ugovora. Zbog toga se oni ne mogu lako promijeniti.

Nove podjele troškova zna ajne za upravljanje troškovima sistematizirane s na slici 13.


Slide 184

SLIKA 13: Nove podjele troškova ovisne o donošenju menadžerskih odluka

Karakter troškova (vremenski) Vrsta troška Mogu nost promjene ovisno o menadžerskim odlukama

Prošli troškoviNepromjenjivi fiksni troškovi (Troškovi dugotrajne imovine i svi nastali troškovi)

Ne mogu se mijenjati

Budu i troškovi

Diskrecijski fiksni troškovi Lako se mijenjaju

Obvezuju i fiksni troškovi Teško se mijenjaju ali se mogu mijenjati

Varijabilni troškovi Variraju s opsegom aktivnosti

Na kraju treba re i da se ovdje radi o alternativnim pogledima na troškove koji su važni u upravljanju troškovima posebno u novoj ekonomiji. Me utim, još dugo oni ne e zamijeniti u potpunosti klasi an pristup troškovima. Najve a im je zamjerka što oni ne rješavaju u cjelini problem obra una troškova koji bi se mogao primijeniti u financijskom i menadžerskom ra unovodstvu kao što to može klasi ni pristup troškovima. Me utim, budu i da se radi o relativno novim idejama može se o ekivati njihov dalji razvoj.

AutorProf. dr. Vinko Belak

Slide 185

(1) DEFINIRANJE OBVEZUJU IH FIKSNIH TROŠKOVA I MOGU NOSTI NJIHOVOG SNIŽAVANJA

OBVEZUJU I FIKSNI TROŠKOVI PROIZLAZE IZ INVESTICIJA U:• NEMATERIJALNU IMOVINU• NEKRETNINE• POSTROJENJA• OPREMU

OBVEZUJU I FIKSNI TROŠKOVI PROIZAŠLI IZ INVESTICIJA MANIFESTIRAJU SE KROZ OBRA UN AMORTIZACIJE I DEPRECIJACIJE.TIM TROŠKOVIMA TREBA DODATI I TROŠKOVE:

OBVEZNOG OSIGURANJA IMOVINETROŠKOVE ODRŽANJA OSNOVNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PODUZE AFIKSNE TROŠKOVE ODRŽANJA ENERGETSKE INFRASTRUKTUREFIKSNE TROŠKOVE ODRŽANJA KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTUREFIKSNE TROŠKOVE PLATNOG PROMETAFIKSNE TROŠKOVE ISPUNJENJA ZAKONSKIH OBVEZA (IZRADA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, OBVEZNA REVIZIJA I SLI NO)OBVEZUJU I TROŠKOVI PO KOLEKTIVNOM UGOVORU O RADU

KADA SE JEDNOM USPOSTAVI ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, OBVEZUJU E FIKSNE TROŠKOVE JE TEŠKO A NEKE I NEMOGU E SNIŽAVATI.U TEŠKIM KRIZAMA MOGU E JE TROŠKOVE AMORTIZACIJE SNIZITI NA DVA NA INA:

UKIDANJEM UBRZANOG OBRA UNA AMORTIZACIJE I DEPRECIJACIJE ILI USPORAVANJEM OBRA UNA TIH TROŠKOVAPRODAJOM IMOVINE AKO JE TO MOGU E.


Slide 186

(2) DEFINIRANJE DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA I MOGU NOSTI NJIHOVOG SNIŽAVANJA

DISKRECIJSKI FIKSNI TROŠKOVI PROIZLAZE IZ ODLUKA MENADŽMENTA O POTROŠNJI ZA SPECIFI NE NAMJENE. ONI PO SVOJOJ PRIRODI NISU NI FIKSNI NI VARIJABILNI TROŠKOVI ALI KAD SE DONESE ODLUKA O NJIHOVOM ANGAŽIRANJU ONI SE PREMA OPSEGU AKTIVNOSTI PONAŠAJU KAO FIKSNI TROŠKOVI.NAJBOLJI PRIMJERI DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU:

a) TROŠKOVI KOJI UTJE U NA OSTVARENJE PRIHODA:• TROŠKOVI SVIH VRSTA REKLAME I PROPAGANDE• DIO TROŠKOVA REPREZENTACIJE• DIO TROŠKOVA SLUŽBENIH PUTOVANJA• TROŠKOVI ODNOSA S KUPCIMA• TROŠKOVI UDOVOLJAVANJA ŽALBAMA KUPACA• TROŠKOVI ODNOSA SA SURADNICIMA• TROŠKOVI SPONZORSTVA• TROŠKOVI ODNOSA S JAVNOŠ U

b) TROŠKOVI KOJI UTJE U NA RAZVOJ:TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJATROŠKOVI OBRAZOVANJA I USAVRŠAVANJA VJEŠTINA ZAPOSLENIHTROŠKOVI STRU NE LITERATURE

c) TROŠKOVI KOJI UTJE U NA MOTIVACIJU ZAPOSLENIH (UGODNI TROŠKOVI):DIO TROŠKOVA REPREZENTACIJEDIO TROŠKOVA SLUŽBENIH PUTOVANJATROŠKOVI OSOBNIH AUTOMOBILATROŠKOVI PARKINGATROŠKOVI DONACIJATROŠKOVI ODMORA I REKREACIJE ZAPOSLENIH


Slide 187

MOGU NOSTI SNIŽAVANJA DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU VELIKE. MENADŽERI TE TROŠKOVE MOGU JEDNOSTAVNO SREZATI.

ME UTIM, VE INA DISKRECIJSKIH FIKSNIH TROŠKOVA SU ISTODOBNO I TROŠKOVI KONKURENTNOSTI.

REZANJEM TIH TROŠKOVA KONKURENTNOST PADA A PADA I STANDARD ŽIVOTA U KOMPANIJI KOJI UTJE E NA MOTIVACIJU I ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH PA I NA ZADOVOLJSTVO KUPACA.

ZBOG TOGA SNIŽAVANJU DISKRECIJSKIH TROŠKOVA TREBA PRISTUPITI SELEKTIVNO OVISNO O:

DOPRINOSU TIH TROŠKOVA OSTVARENJU PRIHODA I

OVISNO O FINANCIJSKOJ SITUACIJI U KOJOJ SE KOMPANIJA NALAZI.

PORED TOGA NEOPHODNO JE ODREDITI I VREMENSKI ROK TRAJANJA REDUKCIJE TIH TROŠKOVA.


Slide 188

6.6. Podjela troškova na apsorbirane, neapsorbirane i preapsorbiraneSvojstvo fiksnih troškova da se smanjuju ili pove avaju po jedinici u inka ovisno o smanjenju ilipove anju prodanih jedinica u inka dovodi do apsorpcije, neapsorpcije ili preapsorpcije ukupnihplaniranih troškova.Primjer:

Opseg proizvedenih i prodanih jedinica u inka 2000 kom 5000 kom 8000 kom Opis

Ukupno Po jed. Ukupno Po

jed. Ukupno Po jed.

Fiksni troškovi 100.000,00 50,00 100.000,00 20,00 100.000,00 12,50 Varijabilni troškovi 48.000,00 24,00 120.000,00 24,00 192.000,00 24,00

Ukupni troškovi 148.000,00 74,00 220.000,00 44,00 292.000,00 36,50

Dobit (10% na tr.) -51.200,00 -25,60 22.000,00 4,40 95.200,00 11,90

Prodajna cijena 96.800,00 48,40 242.000,00 48,40 387.200,00 48,40

Planirano (prodajna cijena

= 48,40

Naepsorbirano 60.000,00 kn

pretvara se u gubitak

Preapsorbirano 60.000,00 kn

pretvara se u dobitak


Slide 189

Prora un gubitka: Prora un dobitka:

F.T. naGubitak -3.000 kom x 20,00 kn/kom =

= -60.000,00 kn

jedinicamaprodanim na

Dobitak 2.000 kom x 4,40 kn/kom

= 8.800,00 kn

gubitakKona ni -60.000,00 kn + 8.800,00 kn

= -51.200,00 kn

F.T. naDobitak 3.000 kom x 20,00 kn/kom =

= +60.000,00 kn

jedinicamadodatnim

naDobitak 3.000 kom x 4,40 kn/kom

= 13.200,00 kn

dobitakPlanirani 22.000,00 kn

dobitakKona ni 22.000,00 + 13.200,00 +

+ 60.000,00 = 95.200,00 kn


Slide 190

6.7. Klasi ni modeli rasporeda neizravnih troškova na proizvodne organizacijske jedinice

Svi neizravni troškovi tj. troškovi glavne uprave i troškovi potpornih organizacijskih

jedinica moraju biti alocirani na proizvodne organizacijske jedinice gdje e biti

nadokna eni iz prodaje proizvoda i usluga.

Alokacija neizravnih troškova izvodi se pomo u odre enih "klju eva rasporeda".

"Klju evi rasporeda" podrazumijevaju odre ivanje osnovice za raspored prema kojoj

se odre uju postotci od ukupnih troškova koji e biti raspore eni na proizvodne

organizacijske jedinice.

Osnovica za raspored može biti jedinstvena ili se za raspored razli itih troškova može

odrediti više razli itih osnovica.

Kad se primjenjuje istodobno više razli itih osnovica za raspored razli itih neizravnih

troškova u praksi se naj eš e primjenjuju slijede e osnovice:


Slide 191

Vrsta troškova Osnovica za raspored Troškovi kadrovske službe Broj zaposlenih Troškovi nabavne službe Vrijednost nabavljenih resursa Troškovi prodajne službe Prihod Troškovi službe iš enja Prostor u m2

Troškovi službe zaštite Vrijednost imovine Troškovi službe obra una Broj zaposlenih Troškovi glavnog ureda Prosjek

Kod rasporeda neizravnih troškova treba se odlu iti i za metodu alokacije. U praksi se

naj eš e koriste slijede e tri metode alokacije:

1. Izravna metoda alokacije

2. Metoda alokacije u koracima

3. Recipro na (matemati ka) metoda.


Slide 192

6.8. Klasi ni modeli rasporeda neizravnih troškova na proizvode

Za raspored neizravnih troškova na proizvode i usluge mogu se koristiti dva na ela:

1. Na elo "korisnosti" koju proizvod (usluga) ima od neizravnih troškova

2. Na elo "sposobnosti" proizvoda (usluga) za nošenje tereta neizravnih troškova

(1) Za primjenu na ela korisnosti pri rasporedu neizravnih troškova na proizvode

(usluge) nužno je odrediti adekvatan pokazatelj koji predstavlja zajedni ku

osnovicu za raspored. Naj eš e osnovice za raspored neizravnih troškova u praksi

temelje se na slijede im pokazateljima:

1. Tehni ki pokazatelji

1.1. Koli ina korištenog materijala

1.2. Broj sati izravnog rada

1.3. Broj sati rada strojeva


Slide 193

2. Pokazatelji troškova

2.1. Troškovi izravnog materijala

2.2. Troškovi izravnog rada

2.3. Primarni troškovi (troškovi izravnog rada + troškovi izravnog materijala)

3. Pokazatelji rezultata

3.1. Opseg (koli ina) proizvedenih jedinica

3.2. Vrijednost proizvedenih jedinica

(2) Ako se za raspored neizravnih troškova na proizvode i usluge primjenjuje na elo "sposobnosti" prihva anja tih troškova onda se oni raspore uju tako da se proizvodi i usluge s ve om dobiti "nose" i više neizravnih zajedni kih troškova


Slide 194

SLIKA 14: Model dodjeljivanja neizravnih troškova na proizvode i usluge temeljem jedinstvene osnovice rasporeda

Neizravni troškovi režije

Neizravni troškovi pogonske režije

Omjer dodjeljivanja neizravnih troškova

prema odabranoj osnovici (klju

rasporeda)

PROIZVODI USLUGEIzravni troškovi

Izravni troškovi


Slide 195

SLIKA 15: Model dodjeljivanja neizravnih troškova na proizvode i usluge temeljem više osnovica rasporeda

Troškovi administracije

Sati ljudskoga

rada

Troškovi elektri ne energije

Utrošeni KWh

Troškovi nabave

Troškovi izravnog

materijala

Troškovi prodaje i marketinga

Prihod

Troškovi odražavanja postrojenja

Utrošeni strojni sati

PROIZVOD I USLUGA

Troškovi izravnog rada

Troškovi izravnog materijala


Slide 196

SLIKA 16: Dvostupanjski model dodjeljivanja neizravnih troškova troškovnim objektima

$Režijski troškovi centar

1

Proizvodni troškovni (profitni)

centar 1


2


centar 2


K


centar N

PROIZVODI

Sati izravnog radaSati strojnog rada

Prvi stupanj alokacijskih omjera

(klju eva)

Drugi stupanj alokacijskih omjera

(klju eva)

Izravni materijalIzravni rad


Slide 197

6.9. Raspored neizravnih troškova na troškovne objekte po metodi Activity-Based Costing

Sustav dodjeljivanja i pra enja neizravnih troškova i ukupnih troškova po aktivnostima u osnovi funkcionira tako da se troškovi neizravnih resursa dodjeljuju aktivnostima primjenom prvog stupnja troškovnih indikatora ili troškovnih prijenosnika (cost drivers). U drugom stupnju troškovi aktivnosti dodjeljuju se troškovnim objektima primjenom drugog stupnja troškovnih indikatora.

Troškovni indikatori (cost drivers) prvog stupnja dodjeljuju troškove resursa onim aktivnostima za koje se pretpostavlja da su ih prouzro ile. U tom postupku je najvažnije prona i stvarne uzro nike troškova kako bi se kasnije na njih moglo utjecati. Troškovni indikatori drugog stupnja dodjeljuju troškove aktivnosti onim troškovnim objektima koji su koristili te aktivnosti. Izravni troškovi dodjeljuju se izravno troškovnim objektima. Neizravni troškovi koje ABC metoda ne uspije obuhvatiti i dalje se raspore uju primjenom arbitrarnih "klju eva rasporeda".

Pojednostavljeni postupak dodjeljivanja troškova resursa aktivnostima i troškova aktivnosti troškovnim objektima prikazuje slika 17.


Slide 198

SLIKA 17: Pojednostavljeni postupak dodjeljivanja neizravnih troškova po ABC metodi

RESURSI- Neizravni proizvodni i neproizvodni troškovi

Neraspore eni neizravni troškovi

AKTIVNOSTI – Troškovi po aktivnostima

TROŠKOVNI OBJEKTI (PROIZVODI/USLUGE)

"Klju evi rasporeda"

(omjeri)

Troškovni indikatori (cost drivers) prvog

stupnja

Troškovni indikatori (cost drivers) drugog

stupnja

Izravni troškovi


Slide 199

Aktivnost se može definirati kao bilo koji poslovni doga aj ili izvršenje koje uzrokuje troškove. Aktivnost može biti definirana na višoj ili nižoj razini izvo enja. Na primjer, nabava materijala se može odrediti kao jedna aktivnost ali se ta aktivnost može dekomponirati na njene sastavne dijelove koji se mogu ozna iti kao posebne aktivnosti.

U složenijim procesima može se o ekivati veliki broj razli itih aktivnosti pogotovo ako se one odre uju na višoj razini izvodljivosti. Zbog toga se radi pojednostavljenja istorodne aktivnosti udružuju na višoj razini na temelju tehnološke povezanosti. Tako se u okviru organizacijskih jedinica formiraju centri aktivnosti (Activity Centers). Radi lakšeg dodjeljivanja troškova aktivnosti se rangiraju u nekoliko razina kao na primjer (vidi: Cooper, R., 1990, pp. 4-14):

1. Aktivnosti na razini jedinice proizvoda ili usluge (Unit-level activities). Troškovi na ovoj razini su troškovi koji su proporcionalni broju jedinica u inka. U te troškove se ubrajaju: troškovi energije, troškovi održavanja strojnih kapaciteta, troškovi podrške i sli no. Neka poduze a ove aktivnosti sjedinjuju u okviru jednog centra aktivnosti a neka ih dijele na centar za strojne aktivnosti i na aktivnosti vezane uz radnu snagu.

2. Aktivnosti na razini serije (Batch-level activities). To su aktivnosti kao što su davanje narudžbi u nabavi, podešavanje strojeva za cijelu seriju i tome sli no. Ovdje se objedinjuju aktivnosti i troškovi vezani uz seriju odnosno uz broj serija a ne uz broj proizvedenih jedinica.

3. Aktivnosti na razini vrste proizvoda (Product-level activities). To su aktivnosti vezane uz odre enu vrstu proizvoda kao što su: oblikovanje proizvoda, reklamiranje proizvoda, nu enje proizvoda i tome sli no. Aktivnosti u ovoj razini i troškovi tih aktivnosti esto se razvrstavaju u više centara aktivnosti.

4. Aktivnosti na razini organizacijske podrške (Organization-sustaining activities). To su aktivnosti kao što su upravljanje proizvodnjom, upravljanje poduze em, osiguranje imovine, iš enje radnih prostora, održavanje ra unalne mreže, izrada menadžerskih izvještaja i sli no.

Dodjeljivanje neizravnih i izravnih troškova troškovnim objektima po ABC metodi prikazuje slika 18.


Slide 200

SLIKA 18: Dodjeljivanje neizravnih i izravnih troškova proizvodima i uslugama po ABC metodi


Slide 201

6.9.1. MENADŽMENT UTEMELJEN NA AKTIVNOSTIMA I REZULTATIMA PRIMJENE ABC METODE

Nove mogu nosti donošenja menadžerskih odluka u kontekstu menadžmenta utemeljenog na aktivnostima nude puno ve e koristi u:- pove anju troškovne efikasnosti- redukciji troškova- poboljšanju procesa- boljem korištenju kapaciteta i- pove anju profitabilnosti.

Rezultati primjene ABC metode omogu avaju, pored ostalog, nekoliko zna ajnih analiza i to:a) analizu troškova po pojedina nim aktivnostimab) vrijednosnu analizu procesa i dijelova procesac) analizu profitabilnosti proizvoda i uslugad) analizu profitabilnosti kupaca.Te analize stvaraju podlogu za donošenje strateških i operativnih menadžerskih odluka o mnogim unaprje enjima u cilju pove anja konkurentnosti.


Slide 202

(a) Analiza troškova po pojedina nim aktivnostima i poboljšanje troškovne strukture

Ako se troškovi promatraju u njihovoj ukupnosti teško je odgovoriti na pitanje u kojem segmentu su prihvatljivi a u kojem nisu. Svo enje troškova na karakteristi ne i zna ajne aktivnosti otkriva u kojem segmentu je poduze e efikasnije ili neefikasnije u usporedbi s drugima. Kad se primjeni benchmarking proces na najvažnije aktivnosti dolazi se do odgovora na pitanje koje aktivnosti treba unaprijediti odnosno gdje treba intervenirati na sniženju troškova. Garrison i Noreen (2003, p. 337 i 338) daju primjer usporedbe troškova za odabrane aktivnosti izme u Odjela za marketing telefonske kompanije "US WEST" i prosjeka 100 najve ih ameri kih kompanija u FORTUNE 100 te prosjeka u uzorku "world-class" kompanija koje su konzultanti odabrali kao kompanije s najboljom ra unovodstvenom praksom. Ta usporedba je dana u slijede oj tablici:


Slide 203

Aktivnost Mjera aktivnosti Troškovi u "US WEST"

"FORTUNE 100"

BENCHMARK

WORLD-CLASS

BENCHMARK

Obrada potraživanja od

kupaca

Broj obra enih ra una

3,80 USD po ra unu

15,00 USD po ra unu

4,60 USD po ra unu

Obrada obveza prema

dobavlja ima

Broj obra enih ra una

8,90 USD po ra unu

7,00 USD po ra unu

1,80 USD po ra unu

Obrada obra una pla e

Broj obra enih obra una

7,30 USD po obra unu



Odobravanje kredita kupcima

Broj obra enih zahtjeva

12,00 USD po zahtjevu



Kod nas je takva usporedba teško mogu a zbog toga što nema podataka za usporedbu. Me utim, primjenom ABC metode i u našim tvrtkama mogu se dobiti nove informacije o troškovima aktivnosti koje rasvjetljavaju menadžerima mnoge skrivene gubitke na nepotrebnim troškovima.


Slide 204

(b) Vrijednosna analiza procesa i dijelova procesa

Tradicionalna lai ka gledišta vrlo esto polaze od pretpostavke da se troškovi poslovanja mogu držati niskima na osnovi niskih pla a te da se najbrže smanjuju smanjivanjem pla a. Pri tome se zanemaruje da niske pla e, ili još gore, smanjivanje pla a u suvremenim uvjetima ugrožavaju produktivnost, kvalitetu i op u razinu poslovnosti. Suvremena gledišta utemeljena na analizi aktivnosti i njihovih troškova ukazuju na to da neadekvatno obavljanje aktivnosti i neadekvatna organiziranost proizvodnih i poslovnih procesa angažiraju neusporedivo ve e troškove nego visina pla e zaposlenih

Zbog toga model menadžmenta utemeljen na aktivnostima (ABM) ulazi u analizu procesa i njegovih aktivnosti.

U analizi procesa ABM treba odgovoriti na slijede a pitanja:

· je li proces adekvatno organiziran, povezan i sinkroniziran

· postoje li uska grla koja treba otkloniti

· je li proces u svim segmentima zadovoljavaju e upravljan i kontroliran.


Slide 205

U menadžmentu aktivnosti koristi se skup karakteristi nih pitanja pomo u kojih se identificiraju mogu nosti unaprje enja aktivnosti i snižavanja troškova. To su naj eš e sljede a pitanja:

· Može li se odre ena aktivnost jednostavno izostaviti kao suvišna?

· Može li se odre ena aktivnost eliminirati uklanjanjem uzroka koji inicira tu aktivnost?

· Je li aktivnost dobro osmišljena i organizirana i može li se izvesti na bolji i jeftiniji na in?

· Jesu li utrošeni resursi za odre enu aktivnost uravnoteženi s potrebama procesa i može li se posti i bolja ekonomi nost?

· Proizvodi li odre ena aktivnost zadovoljavaju u produktivnost odnosno u inke?

· Je li uzro nik aktivnosti interni ili eksterni? Ako je interni može li se otkloniti? Ako je eksterni, ho e li korisnik pokriti troškove te aktivnosti?

· Je li efikasnije odre enu aktivnost prepustiti drugima?

· Mogu li se aktivnosti me usobno povezati na bolji i efikasniji na in?


Slide 206

(c) Analiza profitabilnosti proizvoda i usluga

Analiza profitabilnosti proizvoda i usluga ovdje se provodi na temelju strateškog menadžmenta aktivnosti s aspekta kombinacije više vrsta proizvoda i usluga i njihovih cijena. Poduze a esto nastoje zadovoljiti ili pridobiti kupce (ili potroša e) kompleksnom kombinacijom proizvoda i usluga koji imaju brojne modalitete. Me utim, održavanje širokog spektra proizvoda i usluga u cilju pove anja zadovoljstva kupaca esto izazivaju veoma skupe aktivnosti koje nisu uvijek isplative.

Da bi menadžeri mogli donijeti pravilne odluke o optimalnoj kombinaciji proizvoda (usluga) i njihovih cijena treba im osigurati to ne informacije o troškovima i profitabilnosti svih proizvoda i usluga.

Problem se sastoji u tome što tradicionalni sustavi raspore ivanja neizravnih troškova naj eš e izvješ uju da su proizvodi (usluge) niskih koli ina kao i brojni modaliteti osnovnih proizvoda profitabilni.

Empirijska istraživanja pokazala su da tipi ni proizvo ostvaruje prihod od prodaje prema pravilu 20:80 tj. da 20% vrsta proizvoda daje 80% prihoda od prodaje. To je prikazano na slici 19


Slide 207

SLIKA 19: Postotak realizacije prihoda od prodaje u odnosu na postotak vrsta proizvoda

10

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

0 20Kumulativni postotak vrsta proizvoda

Kum

ulat

ivni

pos

tota

k p r

iho d

a o d

pro

daje

30 40 50 60 70 80 90 100


Slide 208

SLIKA 20esto se pojavljuje i pravilo

60:99 tj. da 60% vrsta proizvoda daje 99% prihoda od prodaje. To zna i da 40% vrsta proizvoda daje svega 1% prihoda od prodaje. Kad se promatra profitabilnost proizvoda po vrstama empirijski podaci utemeljeni na ABC metodi još više iznena uju. Naime, pokazalo se da 20% vrsta proizvoda daje trostruko ve i profit od ostvarenog profita na 100% proizvoda. To zna i da 80% vrsta proizvoda smanjuje kona ni profit na 1/3. To je prikazano na slici 8

100 20Kumulativni postotak vrsta proizvoda

30 40 50 60 70 80 90 100

50

100

150

200

250

300

350

Kum

ulat

ivni

pro

fi t

(pos

tota

k od

uku

pno

o stv

aren

og p

rofit

a)


Slide 209

Još jedan zanimljiv rezultat ove analize pokazao je da oko 20% vrsta profitabilnih proizvoda daje 85% prihoda od prodaje i trostruko ve i profit od ostvarenog. Na preostalih 15% prihoda gubi se dvije tre ine profita ostvarenog na profitabilnim proizvodima što zna i da su oni izrazito neprofitabilni.

Pitanje koje se prirodno name e nakon ove analize je može li kompanija jednostavno napustiti 15-20% neprofitabilnih proizvoda (usluga) i time pove ati profit na jednostavan na in za dva do tri puta.

Odgovor na to pitanje nije jednostavan ni jednozna an. Zbog toga on zahtijeva dodatnu ABManalizu.


Slide 210

6.9.2. Usporedba primjene klasi ne metode rasporeda troškova i primjene ABC metode

Osnovni podaci o proizvodnji i troškovima u pogonu za tri vrste proizvoda dani su na slici 21.

PROIZVOD 1 PROIZVOD 2 PROIZVOD 3

BROJ PROIZVEDENIH KOMADA 10 000 20 000 4 000

TROŠAK MATERIJALA 200,00 kn 360,00 kn 80,00 kn

IZRAVNI RAD (BEZ VREMENA ZA PRIPREMU)

3 h 4 h 2 h

VRIJEME PRIPREME 10 h 10 h 10 h

VRIJEME RADA STROJA 1 h 1,25 h 2 h

CIJENA SATA IZRAVNOG RADA 80,00 kn/h 80,00 kn/h 80,00 kn/h

SLIKA 21: Proizvodnja i osnovni troškovi proizvoda


Slide 211

SLIKA 22: Obra un op ih troškova proizvodnje po klasi noj metodi

Kalkulacija ukupnih troškova proizvodnje za sve tri vrste proizvoda prema klasi noj metodi rasporeda neizravnih troškova utemeljenoj na umnošku sati neizravnog rada i broja proizvedenih komada svih proizvoda prikazuje slika 22.

PROIZVOD 1 PROIZVOD 2 PROIZVOD 3

IZRAVNI MATERIJAL 200,00 kn 360,00 kn 80,00 kn

IZRAVNI RAD (BEZ PRIPREME)

240,00 kn(3 h po 80,00 kn)

320,00 kn(4 h po 80,00 kn)

160,00 kn(2 h po 80,00 kn)

RASPORED OP IH TROŠKOVA (PO

KLJU U)*

396,00 kn(3 h po 132,00 kn)

528,00 kn(4 h po 132,00 kn)

264,00 kn(2 h po 132,00 kn)

UKUPNI TROŠKOVI 836,00 kn 1.208,00 kn 504,00 kn

Raspored op ih troškova izra unava se ovako:

hkn00,132

000.118000.576.15

2x000.44x000.203x000.10000.576.15

KOMADA BROJ xRADA IZRAVNOG SATIPOGONA TROŠKOVI OP I

RADAIZRAVNOG SATU PO

TROŠKOVI OP I


Slide 212

Prodajna cijena sve tri vrste proizvoda odre ena je tako da su troškovi pogona po jedinici uve ani za 90% marže iz koje je trebalo pokriti ostale op e troškove i ostvariti dobitak. Prema tome, prodajne cijene izra unate po klasi nom modelu izgledaju ovako:

PROIZVOD 1 = 836,00 kn x 1,9 = 1.588,40 knPROIZVOD 2 = 1.208,00 kn x 1,9 = 2.295,20 kn

PROIZVOD 3 = 504,00 kn x 1,9 = 957,60 kn

Problem se sastojao u tome da se proizvod 2 prodavao slabo jer su cijene konkurenata bile niže. Proizvod 3 seprodavao dobro jer je cijena prema konkurentima bila niža. Me utim, ukupna profitabilnost je bilanezadovoljavaju a. Zbog toga se prišlo ponovnom rasporedu neizravnih troškova u pogonu prema ABC metodi.Definirane su aktivnosti, odre eni troškovni indikatori pa su dobiveni precizniji rasporedi troškova poproizvodima koji su prikazani u tablici na slici 23.


Slide 213

SLIKA 23. Obra un troškova proizvoda po ABC metodi

OBRA UN TROŠKOVA PROIZVODA PO ABC METODI

VRSTE TROŠKOVA PROIZVOD 1(kn)

PROIZVOD 2(kn)

PROIZVOD 3(kn)

IZRAVNI MATERIJAL 200,00 360,00 80,00

IZRAVNI RAD 240,00 320,00 160,00

TROŠAK RADA STROJEVA 112,80 141,00 225,60

INŽENJERSKI TROŠKOVI 70,00 63,00 210,00

TROŠKOVI POMO NIH OPERACIJA 51,60 68,80 34,40

PRIPREMA PROIZVODNJE 0,08 0,16 2,00

PRIJAM I KONTROLA MATERIJALA 4,80 9,60 140,00

SKLADIŠTENJE 16,80 36,00 378,00

OSIGURANJE KVALITETE 33,68 33,68 168,40

PAKIRANJE 4,00 15,00 165,00

UKUPNO 733,76 1.047,24 1.563,40

Ako se podaci o stvarnim troškovima po jedinici proizvoda izra unati po ABC metodi dani na slici 23., usporede s podacima izra unatim prema klasi nom obra unu uo ava se da su stvarni troškovi proizvoda 1 i proizvoda 2 realno niži nego što pokazuje klasi ni obra un. Me utim, troškovi proizvoda 3 su realno preko tri puta ve i od onih koje pokazuje klasi ni obra un. Iz toga proizlazi da je na proizvodu 3 konstantno ostvarivan gubitak što se iz klasi nog obra una troškova nije moglo uo iti.


Slide 214

MODEL SNIŽAVANJA TROŠKOVA UTEMELJEN NA METODI ACTIVITY-BASED MANAGEMENT I ANALIZI DODANE VRIJEDNOSTI

Osnovni cilj u okviru tog pristupa je posti i razgrani enje aktivnosti na:

a) aktivnosti dodane vrijednosti i

b) aktivnosti ne-dodane vrijednosti.

Nakon toga treba ukupne troškove razgrani iti na:

a) troškove dodane vrijednosti i b) troškove ne-dodane vrijednosti.


Slide 215

AKTIVNOSTI(proizvodne i poslovne)

AKTIVNOST DODANE VRIJEDNOSTI (aktivnosti

koje dodaju vrijednost proizvodu ili usluzi)

AKTIVNOSTI NE-DODANE VRIJEDNOSTI (aktivnosti koje ne dodaju vrijednost

proizvodu ili usluzi)

TROŠKOVI DODANE VRIJEDNOSTI

TROŠKOVI NE-DODANE VRIJEDNOSTI (svi troškovi aktivnosti dodane vrijednosti koji prekora uju minimalno

potrebne)

TROŠKOVI NE-DODANE VRIJEDNOSTI

Snižavanje troškova ne-dodane vrijednosti redizajniranjem,

reduciranjem ili eliminiranjem odre enih aktivnosti

Slika 24: Razvrstavanje proizvodnih i

poslovnih aktivnosti na aktivnosti dodane i aktivnosti ne-dodane

vrijednosti te troškova na troškove dodane vrijednosti i troškove ne-dodane

vrijednosti


Slide 216

Slika 25. Kategorizacija aktivnosti za analizu troškova ne-dodane vrijednosti u praksi

AKTIVNOSTI DODANE

VRIJEDNOSTI

SIVO PODRU JE

AKTIVNOSTI NE-DODANE VRIJEDNOSTI

Aktivnosti se raspore uju prema tri glavna kriterija koju su sadržana u odgovorima na sljede a pitanja:

1. Je li aktivnost neophodna? Procjenjuje se bi li se smanjila dodana vrijednost ako bi se aktivnost izostavila. Možda se promjenom tehnologije ta aktivnost može izostaviti!

2. Obavlja li se aktivnost efikasno? Procjenjuje se može li se aktivnost izvesti na bolji na in.

3. Sudjeluje li aktivnost u stvaranju dodane vrijednosti?


Slide 217

Troškovi aktivnosti ne-dodane vrijednosti napadaju se prvi posebno ako se pokaže da te aktivnostigeneriraju velik udio u ukupnim troškovima.

KORAK 3: identificiranje i eliminiranje uzroka troškova ne-dodane vrijednosti. Uzroci troškova ne-dodanevrijednosti otkrivaju se intervjuiranjem klju nog personala i analizom procesa. Nakon toga se pristupaotklanjanju dupliranih aktivnosti, redizajniranju pojedinih aktivnosti i eventualnom redizajniranjuproizvoda ili usluge uz uvjet da njihove performanse ne budu lošije za kupca. Za snižavanje troškovanedodane vrijednosti koriste se slijede etiri glavne tehnike:

Eliminiranje aktivnosti. Ovim pristupom se aktivnost karakterizira kao potpuno nepotrebna.

Reduciranje aktivnosti. Ova tehnika jednostavno uravnotežuje aktivnost reduciraju i vrijeme ili

njene druge atribute.

Odabir najefikasnijih aktivnosti. Ovom strategijom se iz seta alternativa izabire ona aktivnost koja

je najefikasnija.

Redizajniranje aktivnosti. Ova tehnika pronalazi na ine kojima se bolje iskorištava ve postoje a

aktivnost i to kombiniraju i funkcije na efikasniji na in. Primjer je upotreba istih dijelova kod

nekoliko sli nih proizvoda umjesto dizajniranja proizvoda na na in da svaki proizvod koristi svoje

unikatne dijelove.


Slide 218

Tablica 1. Dominantne aktivnosti ne-dodane vrijednosti i najvažniji

uzro nici troškova ne-dodane vrijednosti

Kao primjer prakti nog korištenjamodela snižavanja troškova moguse navesti prona ene aktivnostinedodane vrijednosti i uzro nicitroškova u jednoj proizvodnojtvrtki prikazane u tablici 1.

Aktivnosti ne-dodane vrijednosti Uzro nici troškova

1. Uskladištenje materijala (zalihe materijala i zalihe proizvodnje u tijeku)

- Unošenje/iznošenje materijala - Proces skladištenja - Slaganje po vrstama zaliha - Veliki broj sastavnih dijelova

proizvoda

2. Brzina angažiranja materijala iz skladišta

- Pogreške u razini zaliha - Pogreške u narudžbama - Promjene u nabavnim cijenama - Promjene rasporeda

proizvodnje 3. Kretanje materijala kroz

proces - Raspored strojeva - Transportna oprema

4. Ponavljanje rada zbog pogrešaka

- Pogreške u proizvodnji i montaži

- Pogreške u rukovanju - Kvaliteta nabavljenog

materijala

5. Testiranje/verificiranje proizvoda

- Problemi kvaliteta proizvoda - Uvježbanost personala - Konstrukcija proizvoda


Slide 219

Menadžment i analiti ki tim su se tada posvetili razmatranju mogu nosti i na ina

da se reduciraju uzroci troškova ne-dodane vrijednosti. Na primjer:

pove anjem skladišnog prostora olakšan je postupak unošenja i iznošenja

materijala iz skladišta i olakšano je slaganje po vrstama,

promjenom u konstrukciji proizvoda bitno je smanjen broj sastavnih dijelova

proizvoda bez gubitka na funkciji i kvalitetu,

promjenom rasporeda strojeva bitno je smanjen unutarnji transport materijala i

poluproizvoda,

smanjenjem broja dobavlja a smanjen je broj pogrešnih narudžbi,

kontrolom kvaliteta materijala pri nabavi bitno je smanjeno ponavljanje rada

zbog nekvalitetnog materijala,

kontrolom kvaliteta tijekom procesa izrade smanjen je broj pogrešaka na

finalnim proizvodima,


Slide 220

nabavkom preciznijih strojeva i sitnim adaptacijama postoje ih smanjen je

postotak škarta materijala,

analizom procesa i preinakama u tijekovima procesa otklonjene su duplirane

aktivnosti,

boljim planiranjem pripreme proizvodnje i montaže pove ano je iskorištenje

materijala te skra eno vrijeme proizvodnje.

Rezultat gore navedenih i njima sli nih zahvata donijeli su tijekom slijede ih

dvanaest mjeseci:

21% smanjenja u troškovima rada po jedinici proizvoda

50% smanjenja u zalihama proizvodnje u tijeku i poluproizvoda,

50% smanjenja u pogreškama utvr enim na finalnom testu.

Kao što se može vidjeti, postignuti rezultati na sniženju nepotrebnih troškova su

zna ajni.



Slide 221

16.5. ANALIZA ODNOSA TROŠKOVA, OPSEGA AKTIVNOSTI I PROFITA

ANALIZA ODNOSA "TROŠKOVI-OPSEG-PROFIT" UTVR UJE ODNOSE IZME U TROŠKOVA, OPSEGA AKTIVNOSTI, PRODAJE I PROFITA PRI RAZLI ITIM RAZINAMA AKTIVNOSTI.NA OSNOVU TOG ODNOSA UTVR UJE SE TO KA POKRI A SVIH TROŠKOVA ZA ODRE ENU RAZINU AKTIVNOSTI I PODRU JA DOBITI I GUBITKA.

1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 broj jed.

f

100

200

300

400

Prihoditroškovi(‘000 kn)

e

d

c

To ka pokri a b

Prihod

Dobitak

Fiksni troškovi


Zona sigurnosti

a Gubitak

STVARNI OPSEG

KLASI NI PRIKAZ TO KE POKRI A (TO KE IZJEDNA ENJA PRIHODA S TROŠKOVIMA)

ZONA SIGURNOSTI JE PODRU JE IZME U STVARNOG OPSEGA AKTIVNOSTI I AKTIVNOSTI U TO KI POKRI A.ŠTO JE AKTIVNOST VE A OD ONE U TO KI POKRI A, TO JE PODUZE E SIGURNIJE JER JE UDALJENIJE OD PODRU JA GUBITKA.



Slide 222

PRIKAZ “KONTRIBUCIJE I TO KE POKRI A” PO MODELU KONTRIBUCIJSKE MARŽE

KONTRIBUCIJSKA MARŽA PREDSTAVLJA SPOSOBNOST ZARA IVANJA PODUZE A IZNAD SVOTE VARIJABILNIH TROŠKOVA.

1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 broj jed.

f

100

200

300

400

Prihoditroškovi(‘000 kn)

e

d

c

To ka pokri a b

Prihod Dobitak

Fiksni troškovi


Zona sigurnostia Gubitak

Kon

trib

ucija

TROŠKOVI IVARIJABILN - PRIHOD MARŽAJSKAKONTRIBUCI

PROIZVODATROŠKOVI

IVARIJABILNCIJENA

PRODAJNA JEDINICI

POMARŽA JSKAKONTRIBUCI



Slide 223

JEDINICI POMARŽA JSKAKONTRIBUCI

TROŠKOVI FIKSNI DOBIT-NULAZA

PLASMANAJEDINICA BROJ MINIMALNI

JEDINICI POMARŽA JSKAKONTRIBUCI

DOBITAK TROŠKOVI FIKSNI DOBITAK CILJANI

APLASMANA ZJEDINICA BROJ

PRIHODU UMARŽEJSKEKONTRIBUCI %

TROŠKOVI FIKSNI

DOBITKA)NULA (TO KATROŠKOVA

POKRI E ZA PRIHODPOTREBAN

PRIHODU UMARŽEJSKEKONTRIBUCI %DOBITAK TROŠKOVI FIKSNI

DOBITAKCILJANI ZA PRIHOD

POTREBAN

PRIHODNA ODNOSU UDOBITKACILJANOG %

PRIHODU UMARŽEJSKEKONTRIBUCI %

TROŠKOVI FIKSNI ILI

OBRASCI ZA OBLIKOVANJE MENADŽERSKIH INFORMACIJA U FAZI PLANIRANJA:

(1)

(2)

(3)

(4)

Planiranje se može definirati kao postavljanje ciljeva te formuliranje, procjenjivanje iselekcija politika, strategija, taktika i aktivnosti usmjerenih na postizanje postavljenihciljeva.

Planiranje se dijeli na:

- dugoro no ili strateško planiranje,- kratkoro no ili operativno planiranje (prema: Lucy, T. 1996., str. 90).

Kratkoro no planiranje uobi ajeno se odnosi na razdoblje od jedne godine i naziva sebudžetiranje (budgeting). Budžetiranje je proces pripremanja detaljnih planova zafunkcije, aktivnosti, odjele i poduze e u cjelini na temelju usmjerenja iz dugoro nogplana. Proces budžetiranja za razliku od samog planiranja uklju uje i sustav kontrolebudžetiranih aktivnosti. Potpuno budžetiranje se provodi izradom glavnog budžeta.Glavni budžet (Master budget) uobi ajeno se sastoji od adekvatnog broja me usobnopovezanih budžeta koji se dijele na operativne budžete, financijske budžete i kapitalnebudžete.

6.9.3. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE

SUVREMENI MENADŽMENT

Prof. dr.sc. VINKO BELAK Slide 225

Vještina upravljanja pomo u budžetiranja pripada u kvantitativne menadžerske tehnike.Budžetiranje uobi ajeno obuhva a:

– koli inske planove potrebnih resursa– financijske planove operativnih, investicijskih i financijskih aktivnosti,– utvr ivanje i analizu odstupanja od planova– Donošenje odluka i poduzimanje korektivnih aktivnosti na temelju analize odstupanja– Utvr ivanje odgovornosti za rezultate i vrednovanje postignutih rezultata.

Prema tome, cilj budžetiranja je:– Prognoziranje budu ih doga aja, planiranje neophodnih resursa i njihova financijska

kvantifikacija

– Pra enje ostvarenja planova i poduzimanje korektivnih aktivnosti kako bi se planovi ostvarili

– Motiviranje menadžera i zaposlenika na ostvarenje planova kroz nagra ivanje postignutih rezultata.

Budžetiranje je fokusirano na vremensko razdoblje od jedne godine uklju ivo i kra a vremenska razdoblja kao što su tromjeseci, mjeseci, tjedni i dani.



6.9.4. Sastavni dijelovi glavnog budžetaGlavni budžet se sastoji od skupa povezanih budžeta. Uobi ajeni sastav glavnog budžeta izgleda ovako:

I. OPERATIVNI BUDŽETI (OPERATING BUDGETS)

1. Prognoza prodaje

2. Plan proizvodnje ili usluga

3. Prora un troškova proizvodnje i troškova za prodano ili troškova obavljanja usluga

4. Prora un troškova uprave i prodaje

5. Prora un troškova financiranja

6. Planirani izvještaj o dobiti ili gubitku (u njemu se sumiraju svi operativni prora uni)

II. FINANCIJSKI BUDŽETI (FINANCIAL BUDGETS)

1. Budžet gotovine (prikazuje priljeve i odljeve novca od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti)

2. Projekcija izvještaja o financijskom položaju na kraju razdoblja

III BUDŽET KAPITALNIH ULAGANJA

Nabavljanje dugotrajne imovine

Investiranje u posebne projekte

Investiranje u dionice ili u kapital drugih poduze a

I. KAPITALNI BUDŽETI

7) Kapitalni budžeti

I. FINANCIJSKI

BUDŽETI

6) Procjene za financijske

budžete

8) Budžet gotovine

9) Bilanca

I. OPERATIVNI

BUDŽETI

4) Budžet operativnih

poslova

1) Prognoza prodaje

2) Raspored proizvodnje

3) Budžet troškova

proizvodnje

5) Budžet dobiti

Slika 26: Sadržaj glavnog budžeta, koraci u njegovoj izradi i veze me u

budžetima od kojih je sastavljen


Slide 228

6.9.5. Budžetska kontrolaU sustavu budžetske kontrole s obzirom na mogu e promjene razine aktivnosti primjenjuje se:

a) statisti ki budžet

b) fleksibilni budžet

Stati ni budžet troškova je oblikovan za to no odre enu razinu aktivnosti i ne uzima u obzir promjene razine aktivnosti u odnosu na po etne pretpostavke.

Prednost stati nog budžeta je u tome što zadržava informacije o planiranim veli inama kao orijentaciju o postavljenom cilju.

Njegov osnovni nedostatak je što ne uzima u obzir promjene razine aktivnosti.

Zbog toga se on koristi za kontrolu troškova koje se ne bi smjelo prekora iti, tj. za kontrolu troškova organizacijskih jedinica iji troškovi ne ovise bitno o promjeni razine aktivnosti. To su organizacijske jedinice zajedni kih poslovnih funkcija tj. budžetirani troškovni centri.

Stati ni budžet troškova je neupotrebljiv za kontrolu troškova proizvodnih organizacijskih jedinica pa i profitnih centara op enito.

Fleksibilni budžet troškova je oblikovan tako da se prilago ava svakoj promjeni u opsegu aktivnosti. Zbog toga se on primjenjuje za kontrolu troškova proizvodnih organizacijskih jedinica.

ZA PRIKAZ PRIMJENE FLEKSIBILNOG BUDŽETA PRETPOSTAVKA JE DA JE BILA PLANIRANA PROIZVODNJA OD 120.000 JEDINICA PROIZVODA ALI JE PROIZVEDENO 130.000 JEDINICA PROIZVODA

• PRIKAZ KONTROLE TROŠKOVA PRIMJENOM FLEKSIBILNOG BUDŽETA

STRUKTURA TROŠKOVA ORIGINALNI BUDŽET

FUNKCIJE X= broj

proizvedenih proizvoda

FLEKSIBILNI BUDŽET OSTVARENO

ODSTUPANJApovoljna(nepovoljna)

Izravni materijal 120.000 1 x X 130.000 127.600 2.400

Izravni rad 144.000 1,2 x X 156.000 153.000 3.000

Varijabilni troškovi proizvodne režije 72.000 0,6 x X 78.000 76.000 2.000

Fiksni troškovi proizvodne režije 84.000 fiksno 84.000 84.800 (800)

UKUPNO 420.000 448.000 441.400 6.600



6.9.6. PLANIRANJE DOBITI U SREDNJIM I VELIKIM PODUZE IMA

PLANIRANJE DOBITI U SREDNJIM I VELIKIM PODUZE IMA KOJA IMAJU RAZVIJENO PLANIRANJE PRIMARNO SE OSLANJA NA VLASTITI KAPITAL TJ. NA ODNOS DOBITI I VLASTITOG KAPITALA.

NAIME PODUZE A, U PRAVILU, PROCJENJUJU KOJI POSTOTAK NETO DOBITI TREBAJU OSTVARITI U ODNOSU NA VLASTITI KAPITAL.

POSTOTAK POVRATA NA VLASTITI KAPITAL SVAKO PODUZE E PROCJENJUJE NA TEMELJU TRŽIŠNIH MOGU NOSTI I VLASTITIH SPOSOBNOSTI.

ME UTIM, TU SE RADI O PLANIRANJU UKUPNE NETO DOBITI U POSLOVNOM RAZDOBLJU PA JE ZA SVAKU POJEDINA NU KALKULACIJU NEOPHODNO DOVESTI U VEZU CILJANI POVRAT NA VLASTITI KAPITAL S PROFITNOM MARŽOM U PRIHODU TJ. U PRODAJNOJ CIJENI.



ZA PRERA UNAVANJE CILJANOG POVRATA NA VLASTITI KAPITAL KORISTI SE SLIJEDE I MODEL:

BILANCA

AKTIVA PASIVA

TEKU A AKTIVA

OBVEZE

DUGOTRAJNA AKTIVA VLASTITI KAPITAL

(40.000,00 KM)UKUPNO AKTIVA 100.000,00 UKUPNO PASIVA 100.000,00

PRIHOD=130.000,00 KM

Profitna marža = x

R D/G

(%) kapital vlastitinapovrat Ciljani

Aktivakapital Vlastiti%X

AktivaPrihod

Koeficijent 130.000Obrtaja = ---------- = 1,3Aktive 100.000



Ako je ciljani povrat na vlastiti kapital 15%, a prihod 130.000,00 KM, aktiva 100.000,00 KM a vlastiti kapital 40.000,00 KM onda je profitna marža:

4,6%X

,,,

,

,100.000,0040.000,00

%X 046031060

31

150

Prema tome, pod danim uvjetima, neto profitna marža iznosi 4,6%.

ME UTIM, BUDU I DA SE OVDJE RADI O NETO PROFITNOJ MARŽI, TJ. O NETO DOBITI ZA KALKULACIJE, POTREBNO JU JE PRERA UNATI NA DOBIT PRIJE POREZA.STOPA POREZA NA DOBIT IZNOSI 10% NA OSNOVICU KOJA OSIM RA UNOVODSTVENE DOBITI UKLJU UJE I POREZNO NEPRIZNATE TROŠKOVE. ZBOG TOGA POSTOTAK POREZA NA RA UNOVODSTVENU DOBIT U PRAKSI TREBA POVE ATI ZA PLANIRANE POREZNO NEPRIZNATE TROŠKOVE AKO SE ONI POJAVLJUJU.PROBLEM OVOG MODELA PLANIRANJA DOBITI POJAVLJUJE SE KOD PODUZE A KOJA IMAJU MALI VLASTITI KAPITAL U ODNOSU NA IMOVINU. ZBOG TOGA SE KOD NJIH OVAJ MODEL NE PRIMJENJUJE NEGO SE PRIMJENJUJE MODEL PROFITNE MARŽE.


Slide 233Prof. dr.sc. VINKO BELAK

6.9.7. Izrada operativnih budžeta u razli itim djelatnostima6.9.7.1. Planiranje i budžetiranje izvještaja o dobiti ili gubitku u djelatnosti trgovine primjenom

modela kontribucijske maržeZa planiranje i budžetiranje ra una dobiti/gubitka u djelatnosti trgovine najprikladniji je model kontribucijske marže.pri tome, postupak prora una se bira ovisno homogenosti ili heterogenosti asortimana roba.

6.9.7.1.1.Planiranje i budžetiranje u slu aju homogenog asortimana trgova kih roba

KOD HOMOGENOG ASORTIMANA TRGOVA KIH ROBA TRGOVAC MOŽE PLANIRANJE TEMELJITI NA KOLI INI ROBE KOJU NAMJERAVA PRODAVATI.U PRAKSI SE RIJETKO TRGOVAC BAVI PRODAJOM SAMO JEDNOG ARTIKLA IAKO JE I TO MOGU E. NAIME, UOBI AJENO JE DA TRGOVAC PRODAJE VIŠE RAZLI ITIH ARTIKALA ISTE VRSTE ROBA.PRAKTI NI PRIMJERI ZA TO SU TRGOVINA OBU OM, AUTOMOBILIMA, MALIM BRODOVIMA, MOTOCIKLIMA, AUTOMOBILSKIM GUMAMA, KRUHOM, SIROVINAMA ZA DALJU PRERADU ITD.U TAKVIM SLU AJEVIMA SVI ARTIKLI SE POMO U EKVIVALENTNIH BROJEVA (KOEFICIJENATA) PRERA UNAVAJU NA OSNOVNI ARTIKL KOJI JE DOMINANTAN U PRODAJI.

NA PRIMJER, KADA JE U PITANJU TRGOVINA SPORTSKOM OBU OM SVI MODELI TENISICA SE PRERA UNAVAJU NA DOMINANTNI MODEL POMO U ODNOSA NABAVNIH CIJENA.AKO SE PRETPOSTAVI DA JE NABAVNA CIJENA OSNOVNOG MODELA 100,00 KM, ONDA JE MODEL KOJI KOŠTA 150,00 KM EKVIVALENT

AKO JE NABAVNA CIJENA PARA TENISICA 75,00 KM ONDA JE EKVIVALENT TIH PATIKA

1,5 OSNOVNOG MODELA.

0,75 OSNOVNOG MODELA.

KOD SPOMENUTIH DJELATNOSTI TEMELJ PLANIRANJA I BUDŽETIRANJA JE UVIJEK KOLI INA PLASMANA JER JE ONA KOD TIH VRSTA ROBA PRIRODNO I EKONOMSKI OGRANI ENA REALNO RASPOLOŽIVIM BROJEM KUPACA.NA PRIMJER, U NASELJU KOJE BROJI 5.000 STANOVNIKA NIJE MOGU E

EKIVATI PRODAJU TENISICA OD 5.000 PARI GODIŠNJE. SLI NO JE S AUTOMOBILIMA I OSTALIM SPOMENUTIM ROBAMA.ZBOG TOGA SE PRORA UN UVIJEK PROVJERAVA S OBZIROM NA POTREBNE I MOGU E KOLI INE PRODAJE.

150100 =

75100 =



Prof. dr.sc. VINKO BELAK

PRIMJER IZRADE BUDŽETA ZA TRGOVINU SPORTSKOM OBU OM (SPORTSKE TENISICE)

a) PRORA UN FIKSNIH TROŠKOVA TRGOVINE

b) PRORA UN VARIJABILNIH TROŠKOVAVARIJABILNI TROŠKOVI PO JEDINICI ZA OSNOVNI MODEL TENISICA JEDNAKI SU NABAVNOJ CIJENI KOJA IZNOSI 100,00 KM.UMNOŠKOM VARIJABILNOG TROŠKA PO JEDINICI S KOLI INOM PRODAJE DOBIJU SE UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI.

OPIS TROŠKOVA SVOTA (KM) MJESE NO

SVOTA (KM) GODIŠNJE

NAJAM PROSTORA 2.500,00 30.000,00

PLA E ZAPOSLENIH (5 RADNIKA) 6.250,00 75.000,00

PLA A POSLOVO E 2.500,00 30.000,00

ELEKTRI NA ENERGIJA 500,00 6.000,00

TELEFONI 250,00 3.000,00

RA UNOVODSTVO 750,00 9.000,00

KOMBI VOZILO (LEASING) 1.000,00 12.000,00

AMORTIZACIJA OPREME 250,00 3.000,00

UKUPNO FIKSNI TROŠKOVI 14.000,00 168.000,00


Slide 236Prof. dr.sc. VINKO BELAK

c) PRORA UN MINIMALNE KOLI INE TENISICA KOJE TREBA PRODATI ZA POKRI E FIKSNIH TROŠKOVA I NULA DOBIT

UZ PRETPOSTAVKU DA SE NA NABAVNU CIJENU DODAJE 25% MARŽE PROSJE NA PRODAJNA CIJENA IZNOSI:

P.C. = 100,00 x 1,25 = 125,00 KM

KONTRIBUCIJSKA MARŽA PO JEDINICI IZNOSI:

CM/JED = 125,00 – 100,00 = 25,00 KM

JEDINICIPOMARŽAJSKA KONTRIBUCI

TROŠKOVIFIKSNIDOBITNULA

TENIS. ZABROJ




TADA JE:

PROCJENJUJE SE DA TRGOVINA MOŽE OSIGURATI 22,4 KUPCA TENISICA DNEVNO I DA JE PRORA UN REALAN.

POTREBAN GODIŠNJI PRIHOD ZA NULA DOBIT IZNOSIO BI:

GODIŠNJETENISICA PARI720.625,00

168.000,00DOBITNULA

TENIS. ZABROJ

MJESE NOTENISICA PARI56012

6720MJESE NO

TENIS.BROJ

DNEVNOTENISICAPARI4,2225

560DNEVNO

TENIS.BROJ

POTREBAN PRIHOD ZA NULA DOBIT = 6.720 x 125,00 = 840.000,00 KM

d) PRORA UN PLASMANA I PRIHODA UZ CILJANU DOBIT UZ PRETPOSTAVKU DA JE VLASTITI KAPITAL ULOŽEN U POSAO TRGOVINE PATIKAMA IZNOSI 250.000,00 KM TE DA JE CILJANA STOPA POVRATA NETO DOBITI NA VLASTITI KAPITAL 15% PLANIRANA NETO DOBIT IZNOSILA BI:

DOBIT PRIJE POREZA UZ POREZNU STOPU OD 10% IZNOSILA BI:

BROJ JEDINICA PLASMANA TENISICA ZA DOBIT OD 37.500,00 KM BIO BI:

PARI GODIŠNJE8.386,6625,00

41.666,66168.000,00JEDINICIPO

MARŽAJSKA KONTRIBUCITROŠKOVIFIKSNI

DOBITCILJANUAPLASMANA Z

JEDINICABROJ + DOBIT

PLANIRANA NETO DOBIT = 250.000,00 x 0,15 = 37.500.00 KM

DOBIT PRIJE POREZA = 37.500,00100% - 10%

37.500,000,90

41.666,66==




POTREBAN GODIŠNJI PRIHOD BIO BI:

BROJ JEDINICA PLASMANA MJESE NO BIO BI:

MJESE NI PRIHOD BIO BI:

DNEVNI PLASMAN BIO BI:

DNEVNI PRIHOD BIO BI:

DNEVNI UTRŽAK BIO BI (PRIHOD + PDV 17%):

PROCJENA JE DA TRGOVINA U CENTRU VELIKOG GRADA MOŽE PRODATI DNEVNO U PROSJEKU 27,96 PARI TENISICA I OSTVARITI PROSJE AN DNEVNI UTRŽAK OD 4.089,15 KM.Dnevni utržak = 3.495,00 x 1,17 = 4.089,15 KM

Godišnji prihod = 8.386.66 x 125,00 = 1.048.332,50 KM

Plasman mjese no = 8.386,66 :12 = 698,89 pari

Prihod mjese no = 698,89 x 125,00 = 87.361,25 KM

Plasman dnevno = 698,89 : 25 dana = 27,96 pari

Prihod dnevno = 27,96 x 125,00 = 3.495,00 KM

R.B. OPIS SVOTA (KM) MJESE NO


1.2.

PRIHOD OD PRODAJETROŠKOVI ZA PRODANO

87.361,2569.889,00

1.048.335,00838.668,00

3. BRUTO DOBIT (1-2) 17.472,25 209.667,00

4. TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE (3-4) 14.000,00 168.000,00

5.6.

DOBIT PRIJE POREZAPOREZ NA DOBIT (10%)

3.472,25347,20

41.667,004.166,70

7. NETO DOBIT (5-6) 3.125,05 37.500,30

8. NETO PROFITNA MARŽA (7 : 1) 3,58% 3,58%

9.POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (37.500,00 : 250.000,00)

- 15%

10. DNEVNI PRIHOD 3.495,00 -

11. DNEVNI UTRŽAK 4.089,15 -

PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILI GUBITKU TRGOVINE SPORTSKOM OBU OM

6.9.7.1.2. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U SLU AJU TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM

Kod trgovine mješovitom robom kao što su, na primjer, prehrambeni proizvodi, planiranje i budžetiranje se ne temelji na koli ini nego na financijskim pokazateljima kao što su nabavna vrijednost robe, marža i prihod.Primjer izrade budžeta ra una dobiti/gubitka za trgovinu prehrambenom robom (supermarket)

a) PRORA UN FIKSNIH TROŠKOVA TRGOVINE

OPIS TROŠKOVA SVOTA (KM) MJESE NO


NAJAM PROSTORA 6.250,00 75.000,00

PLA E ZAPOSLENIH (12 RADNIKA) 15.000,00 180.000,00

PLA A POSLOVO E 2.500,00 30.000,00

ELEKTRI NA ENERGIJA 1.500,00 18.000,00

TELEFONI 375,00 4.500,00

RA UNOVODSTVO 1.750,00 21.000,00

AUTOMOBIL 1.000,00 ¸12.000,00

KOMUNALIJE, IŠ ENJE I VODA 250,00 3.000,00

AMORTIZACIJA OPREME 1.250,00 15.000,00

UKUPNO FIKSNI TROŠKOVI 29.875,00 358.500,00

b) PRORA UN VARIJABILNIH TROŠKOVA POMO U TRGOVA KE MARŽEKOD TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM VARIJABILNI TROŠKOVI SU TROŠKOVI NABAVNE VRIJEDNOSTI ROBE. U OVOM SLU AJU, VARIJABILNI TROŠKOVI SE RA UNAJU NEIZRAVNO PREKO PROSJE NE TRGOVA KE MARŽE.VARIJABILNI TROŠKOVI TJ. TROŠKOVI ZA PRODANO DOBIJU SE KADA SE OD PRIHODA ODBIJE MARŽA. PRORA UN SE IZVODI PREKO RELATIVNIH ODNOSA PRIHODA, MARŽE I NABAVNE VRIJEDNOSTI ROBE.NA PRIMJER, AKO JE PROSJE NA MARŽA KOJA SE DODAJE NA NABAVNU VRIJEDNOST ROBE 25% ONDA JE MARŽA U PRIHODU:

TADA SE TROŠKOVI ZA PRODANO IZRA UNAVAJU PREMA SLIJEDE EM OBRASCU:

%2012525

0,8 PRIHOD

20%)-(100%PRIHODPRODANO ZATROŠKOVI

c) PRORA UN POTREBNOG PRIHODA ZA POKRI E FIKSNIH TROŠKOVA I NULA DOBIT

PROCJENJUJE SE DA SAMOPOSLUGA MOŽE OSTVARITI 6.990,75 KM DNEVNOG UTRŠKA I DA SE S PRORA UNOM MOŽE NASTAVITI.

Potreban prihodu to ki pokri a

Fiksni troškovi % marže u prihodu

358.500,000,2

1.792.500,00 KM===

Potreban prihodu to ki pokri amjese no

= 1.792.500,0012

= 149.375,00 KM

Potreban prihodu to ki pokri adnevno

= 149.375,0025 = 5.975,00 KM

Dnevni utržak = 5.975,00 x 1,17 = 6.990,75 KM

d) PRORA UN POTREBNOG PRIHODA I TROŠKOVA ZA PRODANO UZ CILJANU DOBIT

U TRGOVINI MJEŠOVITOM ROBOM PRIHOD U PRAVILU VIŠESTRUKO PREMAŠUJE IMOVINU I ULOŽENI VLASTITI KAPITAL. ZBOG TOGA SE PLANIRANJE DOBITI EŠ E TEMELJI NA OPSEGU AKTIVNOSTI NEGO NA ULOŽENOM VLASTITOM KAPITALU.PREMA TOME, CILJANA DOBIT SE PLANIRA KAO POSTOTAK OD PRIHODA TJ. KAO PROFITNA MARŽA PRIJE OPOREZIVANJA.U OVOM SLU AJU CILJANA DOBIT SE NE PLANIRA KAO FIKSNA SVOTA NEGO OVISI O OPSEGU AKTIVNOSTI PRODAJE.PRI TOME, VRIJEDI NA ELO: VE A AKTIVNOST PRODAJE, VE A UKUPNA DOBIT.AKO SE PRETPOSTAVI DA CILJANA DOBIT PRIJE POREZA IZNOSI 5% OD PRIHODA, POTREBAN PRIHOD SE IZRA UNA OVAKO:

PRIHODU U%DOBITI

PRIHODU UMARŽE %TROŠKOVI FIKSNI

DOBITCILJANUZA

PRIHOD POTREBAN

Dnevni utržak = 7.966,66 x 1,17 = 9.321,00 KM

Potreban prihodza ciljanu dobitod 5%u prihodu

Fiksni troškovi 0,20 – 0,05

358.500,000,15

2.390.000,00 KM===

Potreban prihodza ciljanu dobitmjese no

2.390.000,00 12 199.166,66 KM==

Potreban prihodza ciljanu dobitdnevno

199.166,66 25 7.966,66 KM==



R.B. OPIS SVOTA (KM) MJESE NO


1.2.

PRIHOD OD PRODAJETROŠKOVI ZA PRODANO

199.166,66159.333,32

2.390.000,001.912.000,00

3. BRUTO MARŽA (BRUTO DOBIT) (1-2) 39.833,34 478.000,00

4. TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 29.875,00 385.500,00

5. DOBIT PRIJE POREZA 9.958,34 92.500,00

6. POREZ NA DOBIT (10%) 995,83 9.250,00

7. NETO DOBIT (5-6) 8.962,51 83.250,00

8. NETO PROFITNA MARŽA (7 : 1) 4,5% 4,5%

9. DNEVNI PRIHOD (796.666,67: 25 DANA) 7.966,66 -

10. DNEVNI UTRŽAK (31.866,67 x 1,23) 9.321,00 -

PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILIGUBITKU TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM (SAMOPOSLUGA)

6.9.7.2. PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U DJELATNOSTIMA PROIZVODNJE

PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE U DJELATNOSTIMA PROIZVODNJE ZAHTIJEVA DODATNE PODJELE TROŠKOVA TE DEFINIRANJE MODELA DOZNA IVANJA NEIZRAVNIH TROŠKOVA ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA I RAZLI ITIM PROIZVODIMA.

PRILIKOM BUDŽETIRANJA RA UNA DOBITI/GUBITKA U PROIZVODNIM DJELATNOSTIMA NAJVAŽNIJE JE PRAVITI RAZLIKU IZME U TROŠKOVA TEKU E GODINE I RASHODA. NAIME, ZBOG PRIJENOSA TROŠKOVA PROIZVODNJE NA ZALIHE PROIZVODNJE U TIJEKU I ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA DOGA A SE DA DIO PROIZVODNIH TROŠKOVA NE POSTAJU RASHODI NEGO OSTAJU SADRŽANI U VRIJEDNOSTI ZALIHA. U TOM SLU AJU RASHODI E BITI MANJI OD TROŠKOVA TEKU E GODINE

SUPROTNO TOME, AKO SE PRODA VIŠE ZALIHA NEGO ŠTO IH JE PROIZVEDENO U TOM RAZDOBLJU, RASHODI E BITI VE I OD TROŠKOVA TEKU E GODINE.

TEŠKO E PRI KALKULIRANJU PRODAJNIH CIJENA PROIZVODA PROIZLAZE IZ INJENICE DA TROŠKOVE RAZDOBLJA KOJI SE ODNOSE NA TROŠKOVE UPRAVE I

PRODAJE TREBA RASPOREDITI SAMO NA PROIZVODE KOJI SE PLANIRAJU PRODATI A NE NA CJELOKUPNU PROIZVODNJU.

PRIMJER IZRADE BUDŽETA RA UNA DOBITI/GUBITKA U DJELATNOSTI PROIZVODNJE (NOVI MODEL S PROMJENOM NA ZALIHAMA)

PROGNOZA PRODAJE GOTOVIH PROIZVODA

NA TEMELJU REALNE POTRAŽNJE O EKUJE SE RELATIVNO SIGURAN PLASMAN 10.000 KOMADA PROIZVODA.

ME UTIM OPTIMISTI NA VARIJANTA PLASMANA IZNOSI 12.000 KOMADA PROIZVODA. ZBOG TOGA JE PODUZE E ODLU ILO PROIZVODNJU PLANIRATI NA 12.000 KOMADA A PRODAJU NA 10.000 KOMADA RA UNAJU I DA E 2.000 KOMADA PRODATI U IDU OJ GODINI AKO SE NE REALIZIRA OPTIMISTI KA VARIJANTA PLASMANA.

PLAN PROIZVODNIH TROŠKOVA

PRETPOSTAVKE

• PLANIRANA KOLI INA PROIZVODNJE 12.000 KOMADA, RAVNOMJERNO PO 1.000 KOMADA MJESE NO

PLAN IZRAVNIH PROIZVODNIH TROŠKOVA (VARIJABILNI TROŠKOVI):PRETPOSTAVKE

• TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA PO JEDINICI: 100,00 KM/jed.

• TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA UKUPNO: 12.000 kom x 100,00 KM/kom = 1.200.000,00 KM

• TROŠKOVI IZRAVNOG RADA: 50 zap. x 1.750,00 KM x 12 MJ. = 1.050.000,00 KM

• TROŠKOVI IZRAVNOG RADA PO JEDINICI: 1.050.000,00/12.000 = 87,50 KM/Kom

PLAN TROŠKOVA PROIZVODNE REŽIJE (FIKSNI TROŠKOVI)

• PLA E PROIZVODNE REŽIJE:

14 zaposlenika X 2.500,00 kn x 12 = 420.000,00 KM• AMORTIZACIJA

• POSTROJENJE I OPREMA:

1.500.000,00 x 15%

• ZGRADA:

1.250.000,00 x 4%

=

=

225.000,00 KM

50.000,00 KM• ENERGIJA = 40.000,00 KM

• SITNI INVENTAR = 10.000,00 KM

• INDIREKTNI MATERIJAL = 5.000,00 kn

TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE UKUPNO = 750.000,00 kn

PROIZVODNI TROŠKOVI UKUPNO

a) TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA: 1.200.000,00 kn

b) TROŠKOVI IZRAVNOG RADA: 1.050.000,00 kn

c) TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE: 750.000,00 kn

PROIZVODNI TROŠKOVI 3.000.000,00 kn

PLAN TROŠKOVA UPRAVE I PRODAJE• PLA E ZAPOSLENIH:

15 zaposlenika x 3.000,00 kn x 12 mj. = 540.000,00 KM• AMORTIZACIJA

• ZGRADA:500.000,00 x 4%

• OPREMA:100.000,00 x 25%

=

=

20.000,00 KM

25.000,00 KM• ENERGIJA = 5.000,00 KM• OSOBNI AUTOMOBILI (LEASING)

• 5 autom. 2.000,00 KM x 12 mjes. = 120.000,00 KM• SITNI INVENTAR = 10.000,00 KM• REKLAMA = 15.000,00 KM• OSTALI MATERIJAL (UREDSKI) = 5.000,00 KMTROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE UKUPNO = 740.000,00 kn

PLAN DOBITIDOBIT PRIJE POREZA PLANIRA SE U SVOTI OD 20% NA VLASTITI KAPITAL KOJI IZNOSI 2.000.000,00 KM

PLANIRANA DOBIT = 2.000.000,00 x 20% = 400.000,00 KM

KALKULACIJA PRODAJNE CIJENE

OPIS TROŠKOVA UKUPNO ZA 12.000 KOM PO JEDINICI

TROŠKOVI IZRAVNOG MATERIJALA 1.200.000,00 100,00

TROŠKOVI IZRAVNOG RADA 1.050.000,00 87,50

PRIMARNI TROŠKOVI (VARIJABILNi) 2.250.000,00 187,50

TROŠKOVI PROIZVODNE REŽIJE (FIKSNI) 750.000,00 62,50

UKUPNO PROIZVODNI TROŠKOVI 3.000.000,00 250,00

• PROIZVODNI TROŠKOVI SE RASPORE UJU NA 12.000 KOMADA TJ. NA CJELOKUPNU PROIZVODNJU

• TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE KAO I PLANIRANA DOBIT RASPORE UJU SE NA 10.000 KOMADA TJ. NA GOTOVE PROIZVODE KOJI E BITI PRODANI

• KALKULACIJA PROIZVODNIH TROŠKOVA

• KALKULACIJA TROŠKOVA UPRAVE I PRODAJE I DOBITI:

OPIS TROŠKOVA UKUPNO PO JEDINICI NA 10.000 KOM

TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 740.000,00 74,00

DOBIT PRIJE POREZA 400.000,00 40,00

UKUPNO 1.140.000,00 114,00



KALKULACIJA PRODAJNE CIJENE PO JEDINICI

BUDU I DA JE OD PROIZVEDENIH 12.000 KOMADA ZALIHA PRODANO 10.000 KOMADA TE DA NA PO ETKU NIJE BILO ZALIHA, TROŠKOVE TEKU E GODINE TREBA SMANJITI ZA (2.000 kom x 250,00 KM/Kom) 500.000,00 KM.

PROIZVODNI TROŠKOVI 250,00

TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 74,00

UKUPNI TROŠKOVI 324,00

DOBIT PRIJE POREZA 40,00

PRODAJNA CIJENA 364,00

PLAN PRIHODA OD PRODAJE : 10.000,00 KOM x 364,00 = 3.640.000,00 KM

PROMJENA NA ZALIHAMA

AKO SE ZALIHEPROIZVODNJE

SMANJE

TROŠKOVE TEKU EGODINE TREBAPOVE ATI

AKO SE ZALIHEPROIZVODNJEPOVE AJU

TROŠKOVE TEKU EGODINE TREBASMANJITI

PLANIRANI IZVJEŠTAJ O DOBITI ILI GUBITKU

OPIS SVOTA (KM)

PRIHOD OD PRODAJE 3.640.000,00

TROŠKOVI PROIZVODNJE: 3.000.000,00

- POVE ANJE ZALIHA (500.000,00)

2.500.000,00

- TROŠKOVI ZA PRODANO (2.500,000,00)

= BRUTO DOBIT 1.140.000,00

- TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE (740.000,00)

= DOBIT PRIJE POREZA 400.000,00

- POREZ NA DOBIT (40.000,00)

= NETO DOBIT 360.000,00

Slide 254

UR Vitez Materijal

Documents

Transcript of UR Vitez Materijal