Svet oko nasza prvi razred osnovne {kole
Uputstvo
2
Da bi se boqe sna{ao u ovoj kwizi,
potrebno je da upozna{ i prati{ ove znake:
zadatak
crtamo i bojimo
seti se {ta smo nau~ili
glumimo
pi{emo
razgovaramo
istra`ujemo
ogled
praviimo
re{avamo
doma}i zadatak
smisli, ispri~aj i napi{i
re~nik
Svet
ZDRAVO! JA SAM MAJA.
U PESMI SE GOVORI
O TOME KAKO JE SVET LEP.
OVAJ PREDMET ]E NAM
POMO]I DA BOQE
UPOZNAMO TE LEPOTE.
ZDRAVO!
JA SAM IVAN.
MO@DA ]E OVO
BITI MOJ OMIQENI
PREDMET!
Ala j lep
Ovaj svet,
Onde potok,
Ovde cvet:
Tamo wiva,
Ovde sad,
Eno sunce,
Evo hlad!
Tamo Dunav
Zlata pun,
Onde trava,
Ovde xbun.
Slavuj pesmom
Quqa lug.
Ja ga slu{am
I moj drug.
Jovan Jovanovi} Zmaj
Saslu{aj ovu pesmu. Objasni {ta je sve lepo u svetu.
3
Teme
4
1. Ja i drugi
2. @iva priroda
3. Ne`iva priroda
4. Veza izme|u `ive i ne`ive prirode
5. Orijentacijja u prostoru i vremenu
6. Kultura `ivqewa
Na kraju kwige nalazi se detaqni sadr`aj.
Na kraju kwige nalazi se i popis va`nih re~i o
kojima se govori u kwizi.
5
PRVI DEO
JA I DRUGI
U^I]EMO O TOME:
{ta je dom
{ta je porodica
{ta je rodbina
za{to idemo u {kolu
o vrstama naseqa
TVOJ ZADATAK ]E BITI:
da ispuni{ svoju stranu
da nacrta{ ono {to voli{ da radi{
da nacrta{ svoj dom
da nacrta{ svoju {kolu
6
[ta zna~i tvoje ime? Kako bi voleo da te zovu? Koje je boje tvoja kosa?
Kako bi nekome opisao kako iizgleda{? Kako voli{ da se obla~i{?
7
Kako se zovu tvoji roditeqi?
Kako bi nekome objasnio gde stanuje{ i koja je tvoja adresa?
[ta volim da radim
8
Svako od nas ne{to voli da radi, a ne{to ne voli. [ta Ivan voli da radi? [ta voli Maja?
Opi{i kako sse Maja igra lutkama. Kako se Ivan igra loptom?
9
Ovde nacrtaj {ta ti voli{ da radi{. Objasni kako to radi{. [ta ne voli{,
a mora{ da radi{?
Moja i tvoja ose}awa
10
ose}awe do`ivqavawe radosti, straha, tuge, qubavi, brige, qutwe, besa i sl.
Svako od nas je ponekad qut, upla{en ili radostan.
Tako izra`avamo svoja ose}awa. Na osnovu ~ega moo`e{ da zakqu~i{ kako se neko ose}a?
11
Pogledaj ove slike. Razmisli pa nacrtaj{ta se to Maji i Ivanu dogodilo.
Kako su se ose}ali kad su to do`iveli? Po ~emuprepoznaje{ wihova ose}awa? [ta im savetuje{?
Moj dom
12
MOJ DOM
SU MOJA
KU]A I ONI
SA KOJIMA
@IVIM.
JA
STANUJEM U
OVOJ ZGRADI.
TU JE MOJ
DOM.
Kako izgleda Majin dom? Kako izgleda weno dvori{te?
Kakva je razlika izme|u Majinog i Ivanovog domaa? Po ~emu su sli~ni? Po ~emu se razlikuju?
13
Ovde nacrtaj svoj dom. Kako se u tvom domu brinete jedni o drugima?
dom ku}a ili stan u kojem `ivimo zajedno sa svojim uku}anima
Svako od nas ima dom. Neko `ivi u maloj ku}i, a neko u velikoj zgradi.
Neko `ivi sa vi{e uku}ana, aa neko s mawe.
Porodice su razli~ite
14
Pogledaj slike pa objasni kakve porodice postoje. Koliko je odraslih, a koliko dece u svakoj od ovihh
porodica? Ko ~ini tvoju porodicu? Po ~emu se tvoja porodica razlikuje od ovih sa slika?
Ovo je Majiina porodica. Ovo je Ivanova porodica.
Ovo je Na|ina porodica.
Milo{ `ivi sa roditeqima, bra}om, babomm idedom. To je wegova {ira porodica.
15
[ta sve rade ~lanovi tvoje porodice tokom dana? Kako se u porodici dogovarate o tome
{ta }e ko da raadi? Za{to je potrebno da se poslovi podele?
Nacrtaj omiqenog ro|aka ili ro|aku.
porodica to su roditeqi, wihova deca i bliski srodnici koji s wima `ive
rodbina to su sva lica s kojima se nalazimo u srodstvu, kao {to su:stri~evi, strine, tetke, te~e, ujaci, ujne i drugi
ro|ak onaj koji je s nekim u srodstvu
porodica dece odraslihukupno~lanova
Majinaporodica
2 1 3
Ivanova
Na|ina
Milo{eva
Tvojaporodica
Porodicatvog druga
ilidrugarice
Upi{i u tabelu koliko odraslih, akoliko dece ima u ovim porodicama.
Za{to idemo u {kolu
16
Pogledaj slike i ispri~aj kako sve mo`e da se u~i. Kako u~i{ sam? Kako u~i{ u {koli?
Zamisli da `elii{ da postane{ lekar. Koje {kole bi trebalo da zavr{i{ da bi postao lekar?
Pogledaj ovu sliku.
[ta se na woj doga|a?
Na svetu postoji mnogo
zanimqivih kwiga. U wima su
qudi pisali o biqkama,
`ivotiwama, putovawima...
Pisali su o tome kako se prave
automobili i brodovi, kako se
le~e qudi i o jo{ mnogo ~emu.
Da bismo o svemu tome ne{to
saznali, mi idemo u {kolu. U
{koli nam u~iteq poma`e da
saznajemo.
Istra`ivawe u prirodi Istra`ivawe ulaboratoriji
^itawe kod ku}e ^itawe u {koli
Mali vodi~ kroz {kolu
17
Pogledaj ovu sliku. Objasni {ta sve postoji u ovoj {koli. Kako ova deca u~e? Zamisli da si vodi~ i
da treba da provede{ kroz svoju {kolu nekog svog druga. [ta bi mu pokazao? S kim bi ga upoznao?
Moja {kola
18
Ovo je Majina u~ionica. [ta sve Maja u woj mo`e da nau~i?
Po ~emu se tvoja {kola razlikuje od ove?
Ovo je {kolsko dvori{te Ivanove {kole. [ta misli{, {ta deca ovde mogu da nau~e?
19
[ta radi{ kada si gladan u {koli?
Gde se u {koli jede?
[ta radi{ kada ti se u {koli pi{ki?
[ta radi{{ ako je u u~ionici zagu{qivo?
[ta radi{ ako izgubi{ olovku?
[ta radi{ ako ti ne{to nije jasno?
Ovde nacrtaj svoju {kolu. Obele`i u tabeli {ta se od navedenog
nalazi u tvojoj {koli.
da ne
biblioteka
sala za fizi~ko
igrali{te
{kolska kuhiwa
radionica
sve~ana sala
ambulanta
Od ku}e do {kole
20
IZ OVOG
DVORI[TA
LAJE PAS.
OVDE
ZASTANEM
I POGLEDAM
LEVO I
DESNO.
TU ME ^EKA
MOJA
DRUGARICA
ANA.
NA OVOM
MESTU MORAM
DA PAZIM NA
SEMAFOR.
OVDE
PONEKAD
SVRATIM
KAD DECA
IGRAJU
KO[ARKU.
OVDE JE
LE@E]I
POLICAJAC.
Posmatraj Majin i Ivanov put do {kole. Na kom mestu prelaze ulicu? Na {ta moraju da paze?
Kako se zoove mesto na kojem prelaze ulicu?
21
U HLADU
OVOG DRVETA
VOLIM DA IGRAM
KLIKERE S
DRUGOVIMA.
BLIZU [UME
^ESTO SRE]EM
VEVERICU.
ISPOD OVOG
MOSTA PROTI^E
RE^ICA KOJA IZVIRE
U PLANINI.
NA OVOJ
LIVADI MOJ
SUSED ^UVA
STADO
OVACA.
Ovde nacrtaj svoj put od ku}e do {kole. Ozna~i va`na mesta.
Ispri~aj kako ide{ od ku}e do {kole. Da lli postoji vi{e puteva kojim se mo`e sti}i do tvoje {kole?
Kojim putem naj~e{}e ide{? Za{to? Uporedi svoj put do {kole s putevima kojima deca sa slika idu u
{kolu. Koji put ti se vi{e svi|a? Za{to?
Posmatraj put od ku}e do {kole ovog de~aka sa sela.
Objasni po ~emu se wegov put razlikuje od puta kojim do {kole idu Ivan i Maja.
Vrste naseqa
22
Posmatraj ovu sliku. Gde se nalazi brdo, gde se nalazi ravnica, a gde reka? Opi{i kako izgleda seoskko
dvori{te. Kako izgledaju seoske ku}e? Gde `ive `ivotiwe? [ta je vo}wak? [ta je ba{ta? [ta je wiva??
[ta je vinograd? Za{to qudi podi`u sela blizu reka ili potoka?
Svako od nas `ivi u nekom nasequ. Naseqa se
razlikuju neka su seoska, neka su gradska, neka su
vellika, a neka mala. Naseqa mogu biti i sli~na.
U svakom nasequ su sazidane ku}e ili zgrade i
napravqenni su putevi i ulice. U naseqima `ive
stanovnici. Stanovnike koji `ive blizu jedni
drugima nazivamo suusedima.
Selo
23
Posmatraj sliku grada. [ta sve vidi{ na woj? Po ~emu su sli~ni grad i selo? Po ~emu se razlikuju?
[ta ti se dopada u gradu? [ta u selu? [ta ti se ne dopada?
Lepo pona{awe u nasequObjasni pravila lepog pona{awa u nasequ.
[ta zna~i biti pa`qiv prema drugima?
Kako pozdravqamo qude kkoje sre}emo?
Kako poma`emo jedni drugima?
Grad
Imam pravo na Odgovoran sam za...
24
JA IMAM
PRAVO DA
@IVIM
U ZDRAVOJ
OKOLINI,
JA IMAM
PRAVO
DA @IVIM SA
ONIMA KOJE
VOLIM,
ALI SAM
OBAVEZNA DA
PO[TUJEM I
VOLIM ONE
KOJI MENE
VOLE.
ALI SAM
ODGOVORNA,
PA OKOLINU
^UVAM.
Ja imam pravo da slobodno pitam i slobodno
ka@em ono {to mislim,
ali sam du`na da ~ujem {ta drugi misle,
ka@u i predla@u.
Pravo je ono {to nekome pripada po nekom pravilu ili dogovoru.
Kada ka`emo da smo odgovorni, to zna~i da imamo du`nost, obavezu, da treba da uradimo ne{to.
Na primer, tvoje obaveze su: da sredi{ svoje igra~ke, da pi{e{ doma}e zadatke, da govori{ istinu itd.
Imam pravo na Odgovoran sam za...
Ja imam pravo da se igram,ali sam odgovorna,
pa ne ometam druge dok se igraju.
Ja imam pravo da zahtevam da me niko ne tu~e, ali ni ja ne smem...
Ja imam pravo na to da me niko ne vre;a, ali sam obavezna da...
Pogledaj ove slike i pro~itaj koja su prava i
odgovornosti dece. Ispri~aj {ta ti o tome misli{.
Napi{i ispod slika ono {to misli{ da
treba da pi{e.
25
[ta smo nau~ili
26
UPI[I IMENA
^LANOVA SVOJE
PORODICE!
LICA S KOJIMA SI U SRODSTVU
BLISKI SRODNICIDECARODITEQI
RODBINA
DRU[TVO
QUDI @IVE U ZAJEDNICAMA
QUDI GRADE KU]E I @IVE U NASEQIMA
SELO
PORODICA
GRAD
UPI[I IME SELA
ILI GRADA U KOJEM
@IVI[!
U [KOLI U^IMO
O TOME [TA SU SVE QUDI
PRE NAS SAZNALI O SVETU
U KOJEM @IVIMO.
27
DRUGI DEO
@IVA PRIRODA
U^I]EMO O TOME:
{ta sve ~ini prirodu
koje su biqke i `ivotiwe na{ih {uma
koje su biqke i `ivotiwe seoskog doma}instva
koje su biqke i `ivotiwe na{ih livada
koje su biqke i `ivotiwe na{ih voda
koje `ivotiwe `ive u zoolo{kom vrtu
koji su delovi biqaka
koji su delovi tvog tela
{ta su ~ula
TVOJ ZADATAK ]E BITI:
da ispri~a{ kako si se mewao od
ro|ewa do danas
da ispri~a{ za{to gajimo biqke
da objasni{ pravila
pona{awa u zoolo{kom vrtu
da dodirom i mirisawem
utvrdi{ o kom se
predmetu radi
[ta ~ini prirodu
28
I JA!
JA!
SUNCEVAZDUH
VODA
BIQKE
ZEMQI[TE @IVOTIWE
QUDI
29
PRIRODA
`iva priroda(`iva bi}a)
qudi
biqke
`ivotiwe
vazduh
voda
zemqi{te
Sunce
Prirodu ~ine: i priroda.
U `ivu prirodu svrstavamo: , , .
U ne`ivu prirodu spadaju: , , ,
.
Kojoj grupi `ivih bi}a pripada masla~ak?
Kom delu prirode pripada voda?
Kojoj grupi `ivih bi}a priipada zec?
Priroda je sve ono {to nas okru`uje, a {to ~ovek nije napravio.
@iva i ne`iva priroda su me|usobno poovezane.
me|usobno su povezani
ne`iva priroda
[ta je `iva, {ta ne`iva priroda
[ta je napravio ~ovek
30
@ivo je ono {to raste,
hrani se, kre}e i spava,
`ivo je ono {to di{e
i {to se razmno`ava.
`iva priroda
ne`iva priroda
ono {to je napravio ~ovek
raste
di{e
kre}e se
spava
hrani se
razmno`ava se
Posmatraj ove slike.
Oboj poqa ispod slike
onim bojama koje su
nazna~ene u ovoj legendi:
A sada zakqqu~i {ta je
`iva, {ta ne`iva
priroda, a {ta je
napravio ~ovek. Oboj
crte`e slede}im bojama:
Dobro je da zapamti{ da su `iva i ne`iva priroda povezane. @ivoj prirodi (~oveku, biqkama
i `ivotiwaama) za `ivot je neophodna ne`iva priroda: Sunce, voda, vazduh i zemqi{te.
Oko nas sve se mewa
31
Posmatraj slike i objasni kako se mewa i ono {to
je `ivo i ono {to je ne`ivo.
Nacrtaj ono {to nedosstaje. Ispri~aj
kako si se mewao od ro|ewa do danas.
Biqke na{ih {uma
32
U prazne ku}ice upi{inaziv biqke.
Objasni {ta je sve biqkama potrebno za `ivot. Za{to subiqke va`ne? Kako treba da se odnosimo prema biqkama?
Plod leske je le{nik.
Plod hrasta je `ir.
Na kestenu raste kesten.
Plod bukve je bukov `ir.
Na jeli i boru rastu {i{arke.
Saznaj i objasni koje `ivotiwe se
hrane tim delovima biqaka.
I JA!
JA!
KO VOLI
DA JEDE
PE^URKE?
Pe~urke rastu u {umi, ali ne pripadaju biqkama.
@ivotiwe na{ih {uma
33
Objasni koje `ivotiwe `ive na drve}u, a koje na zemqi. Koje `ive ispod povr{ine zemqe?
Prepoznaj `ivotiwe iz ove {umei napi{i koje su to `ivotiwe.
Kako su prilago|ene `ivotu u {umi?Za{to sova mo`e da `ivi na drvetu, a krtica ne mo`e? Za{to zec mmo`e da`ivi na zemqi, a ne mo`e na drvetu?
@ivotiwe i biqke seoskog doma}instva
34
TA^NO
NETA^NO
Krava daje mleko i meso.
Od prole}a do jeseni radopase travu na pa{wacima.
Mu`jak kraave je bik.
Kravino mladun~e je jagwe.
Krava je krupna i mirna`ivotiwa.
Krava zimi `ivi u {tali inaajvi{e se hrani senom.
Upi{i nazive `ivotiwa. Kako se nazivaju wihovi mladunci? Koje doma}e `ivotiwe zna{, a nema ih na
ovooj slici? Ozna~i {ta je ta~no, a {ta neta~no o kravi. Postavi i ti pitawe o nekoj od ovih `ivotiwa.
35
Napi{i koje se biqke gaje u seoskom doma}instvu.
Povr}e:
Vo}e:
@itarice:
Za{to qudi gaje `ivotiwe? Za{to gaje biqke? Na koji na~in ih gaje?
Na wivi se gaje `itarice.
U ba{tii se gaji povr}e. U vo}waku se gaji vo}e.
Biqke i `ivotiwe na{ih livada
36
Z V O N ^ I ]
D E T E L I N A
J A R E B I C A
J A G O R ^ E V I N A
Razmisli pa objasni za{to su biqkama i `ivotiwama za `ivot va`ni: Sunce, voda, vazduh i zemqi{te.
Kaako `iva bi}a uzimaju vodu, a kako vazduh? Da li bi mogli da `ive bez Sun~eve svetlosti i toplote?
B U M B A R
37
^ I ^ A K
H O ] U - N E ] U
J E L E N A K
O S A
Opi{i biqke sa ovih slika.
Opi{i `ivotiwe sa ovih slika.
Prona|i na slici slede}e biqke i upi{i
wihove nazive.
BELA RADA
MASLA^AK
QUBI^ICA
Prona|i na slici `ivotiwe i upi{i nazive
koji nedostaju:
ZEC P^ELA
PU@ PAUK
SKAKAVAC BUBAMARA
LEPTIR MRAAV
GUSENICA GLISTA
KRTICA
Biqke i `ivotiwe na{ih voda
38
ROGOZ @ABA
LOKVAW
PIJAVICA
PU@
VILIN KOWIC
Posmatraj sliku i napi{i:
Koje `ivotiwe `ive u vodi?
Koje biqke `ive u vodi?
[ta o ovome jo{ `eli{ dda sazna{? Postavi pitawe.
Objasni kako izgledaju `ivotiwe sa ovih slika. [ta im je zajedni~ko? Po ~emu se razlikuju?
39
TRSKA
^APQA
[ARAN
SOM
TA^NO NIJE TA^NO
@aba se hrani komarcima, mu{icama i leptirima.
@aba pola`e jaja u muqu.
^apqa se hrani ribama i `abama.
@abino mladun~e zove se punoglavac.
Ribe se hrane ~apqama.
Pu` se hrani vodenim biqkama.
Lokvaw je livadska biqka.
Som ima brkove.
@iva bi}a ne mogu da `ive bez vode.
Objasni kako izgledaju biqke sa ovih slika. [ta im je zajedni~ko? Po ~emu se razlikuju?
Zoolo{ki vrt
40
L E O P A R D
Posmatraj plan zoolo{kog vrta u Beogradu. Napi{i u ku}icama nazive `ivotiwa koje prepoznaje{.
41
Ovo su neka pravila pona{awa u zoolo{kom vrtu.
Napi{i za svako pravilo za{to misli{ da je va`no.
Pravila pona{awa u zoolo{kom vrtu
1. Zabraweno je hraniti
`ivotiwe.
2. Molimo vas da ne
uznemiravate `ivotiwe.
3. Ne dirajte ni one `ivotiwe
koje se slobodno kre}u.
4. Nije dozvoqeno prela`ewe
za{titne ograde i provla~ewe
ruku i nogu kroz ogradu.
5. Otpatke bacajte u kante za
sme}e.
PRAVILO ZA[TO
Delovi biqaka
42
Posmatraj drvo jabuke. Koji su wegovi delovi? Kako oni izgledaju?
SEME
LIST
PLOD
STABLO
CVET
KOREN
43
[ARGAREPA PARADAJZ
JAGODA PAPRIKA
Prona|i i upi{i delove ovih biqaka. Koji su delovi ovih biqaka jestivi? Koji nisu?Po ~emu su ove biiqke sli~ne? Po ~emu su razli~ite?
Moje telo
44
Upi{i nazive delova tela. Objasni za{to ti je va`an nos. Za{to o~i? Za{to usta? Za{to u{i?
Za{to suu ti va`ne ruke? Za{to noge? Po ~emu su qudi sli~ni? Po ~emu su razli~iti?
Moja ~ula vida, sluha, mirisa, ukusa, dodira
45
~ulo deo tela kojim primamo utiske
o spoqa{wem svetu
Da li zna{ kojim ~ulom ~ovek ose}a miris? ^ime ose}a ukus? ^ime raspoznaje boje? Pored svakog
~ula nnapi{i re~i koje mu odgovaraju. Igrajte se u odeqewu igre poga|awa tako {to }ete dodirivawem
ili miriisawem prepoznavati predmete.
@UTO[APAT
DUGA
QUTO
MIRIS
HRAPAVO
HLADNO
GLATKO
LAVE@
BUKA
SMRAD
VRU]E
SVETLOST
SLATKO
GORKO
KISELO
MUZIKA
TAMA
^emu mi slu`e delovi tela
46
Posmatraj slike. Pro~itaj kako ove `ivotiwe koriste svoje repove. Zna{ li jo{ neki primer?
Napi{i ~eemu slu`e noge ~oveku i `ivotiwama sa slike.
JA SE
REPOM DR@IM
ZA GRANU.
REP MI POMA@E
DA PLIVAM.
REPOM SE
BRANIM
OD MUVA.
MENI REP
SLU@I KAO
PADOBRAN.
Ja imam noge...
47
Objasni {ta ume{ da uradi{ rukama. [ta radi{ nogama? [ta radi{ ustima? [ta bi jo{ voleo
da ume{ da uuradi{? Kako `ivotiwe koriste svoje delove tela? Upi{i u obla~i}e.
Ja imam ruke...
Imam usta...
Pratim promene u prirodi jesen u {umi
48
Medved planinu obigrava,
pe}inu tra`i
jer mu se spava.
Oraha zrelih puna dupqa,
to veverica
zimnicu skupqa.
Iz ~asopisa Poletarac
POGLEDAJ!
KOLIKO IMA
PE^URAKA! WIH
VOLE DA JEDU
KORWA^E.
SVUDA TRA@IM
HRANU. MORAM DA
SE UGOJIM I DA MOJE
KRZNO POSTANE DEBELO
I TOPLO. ZIMA JE DUGA,
A JA ]U SPAVATI U
PE]INI.
BODQAMA ]U
PRIKUPITI LI[]E I
ODNETI GA U SVOJU
JAMU. PONE]U I NEKU
ZRELU KRU[KU DA
SE ZASLADIM.
[UMA JE PUNA
ZRELIH LE[NIKA,
ORAHA I @IROVA.
PRENE]U IH U
SVOJE GNEZDO
NA DRVETU.
Maja i Ivan su ove jeseni obi{li {umu. Pogledaj sliku i objasni {ta si zapazio:
1. o `ivotiwama 2. o biqkama 3. o vremenu 4. o qudima
49
JA SE NE SELIM
U TOPLIJE
KRAJEVE. ZIMU
]U PROVESTI U
OVOJ [UMI.
TUP-TUP!
ISPOD KORE
DRVETA PRONA[AO
SAM BUBICE I
CRVI]E. MQAC!
MQAC!
U JAMU ]U
ODNETI OPALO
LI[]E. BI]E MI
UDOBNO I TOPLO
DOK SPAVAM
PREKO ZIME.
MORAM DA BUDEM
OPREZAN. ZATO
OSLU[KUJEM I
WU[IM IMA LI U
BLIZINI LISICE
ILI VUKA.
EVO DETLI]A!
ON JE OSTAO,
A LASTE I RODE
SE U JATIMA
SELE.
Obi|i sa nekim odraslim obli`wu {umu ili ve}i park. Po ~emu je {uma koju si obi{ao sli~na{umi sa sllike, a po ~emu se razlikuje od we?
Ptice selice
50
Ove ptice se u jesen sele u toplije krajeve.
U prole}e se opet vra}aju u na{ kraj.
Ove ptice se ne sele.
One stalno `ive u na{im krajevima.
RODA
LASTA
KUKAVICA
SLAVUJ
VRABAC
SENICASVRAKAKOS
GAK, GAK!
XIV, XIV, XIV!
KRA, KRA, KRA!
KUKU, KUKU!
CI-KI, TI, TI, TI, FI, FIJ!
TIP, TIP, }OK, }OK!
cvi-cvi!
CI, CI, DO!
Pogledaj sliku pa ka`i koje ptice su selice. Koje ptice su stanarice? Opona{aj ogla{avawe nekih
pticca. Gledaj slike i ispri~aj kako ove ptice izgledaju: koje boje im je perje, kakav im je kqun?
Koje su velike, a koje male? Za{to su ptice va`ne za prirodu?
DIVQA
GUSKA
DETLI]
TOK, TOK, TOK...
KLI-KLIK, KLI-KLIK!
KLEP,
KLEP,
KLEP!
Ptice stanarice
Iz leksikona
51
VEVERICA
Veverica `ivi na drve}u u {umama, a sre}e se
i u ve}im parkovima. Hitro se vere i skaku}e po
granama. Dug i kosmat rep poma`e joj da odr`ava
ravnote`u. Telo joj je pokriveno gustom sme|om
dlakom, na trbuhu belom. Hrani se semewem,
`irom, orasima i le{nicima. Hranu za zimu
sakupqa i krije u gnezdu ili u {upqinama drve}a.
Mama veverica u gnezdu okoti nekoliko mladih.
U po~etku oni sisaju weno mleko. Posle ih u~i da
se veru po drve}u i jedu plodove.
PU@
Pu` `ivi na vla`nim livadama, oko potoka i
{umaraka. Rado jede mlado li{}e, kupus i salatu.
Na glavi ima ~etiri pipka (roga). Dva kra}a
pipka su napred i oni mu slu`e za dodirivawe. Na
vrhu dva du`a pipka nalaze se pu`eve o~i. U malim
ustima je jezik, a na jeziku na hiqade sitnih zubi}a
kojima gricka li{}e.
Preko zime pu` se ukopa u zemqu i prespava do
prole}a.
Rado se pojavquje posle ki{e.
On nema noge, ve} puzi po tlu. Da se ne bi
povredio, izlu~uje sluz koja mu olak{ava kretawe.
Mama pu` pola`e jaja u rupu u zemqi. Iz wih
se izle`u pu`i}i, koji ve} imaju ku}icu.
Ako si nekada video vevericu, opi{i svojsusret s wom. Podvuci u tekstu re~enicu ukojoj se govori oo tome ~ime se veverica hrani.
[ta uradi pu` kad se upla{i?
Podvuci deo teksta u kojem pi{e kako se pu`
kre}e.
[ta smo nau~ili
52
QUDI
BIQKE
@IVOTIWE
@IVA PRIRODA
VAZDUH
VODA
ZEMQI[TE
SUNCE
NE@IVA PRIRODA
@IVA PRIRODA
PRIRODA
QUDI
delovi tela
glava
vrat
trup
ruke
noge
delovi biqke
koren
stablo
list
cvet
plod
seme
udovi
delovi tela
glava
trup
udovi
~ula^ula `ivotiwasu ~estoizo{trenijanego ~ula qudi.
BIQKE @IVOTIWE
~ula~ulo vida~ulo sluha~ulo mirisa~ulo ukusa~ulo dodira
TRE]I DEO
NE@IVA PRIRODA
U^I]EMO O:
osobinama vode
osobinama vazduha
osobinama i vrstama zemqi{ta
oblicima reqefa
osobinama materijala
o tome kako oblikujemo materijale
TVOJ ZADATAK ]E BITI:
da opi{e{ led, sneg, rosu, maglu
da izvede{ ogled s vodom
da ispita{ osobine vazduha
da ispita{ osobine i vrste zemqi{ta
da ispita{ kako se oblikuju materijali
53
Gde se voda nalazi u prirodi
54
IZVOR POTOK
REKA BARA
Pogledaj ove slike. O svakoj napi{i {ta zapa`a{. VA@NO JE ZNATI: Svim `ivim bi}ima potrebna
je voda.. Bez vode nema `ivota. Zato je potrebno da vode ima dovoqno i da bude ~ista.
55
JEZERO
MORE
OKEAN
Gde se jo{ voda nalazi u prirodi? Opi{i led, sneg, rosu, maglu.
Osobine vode
56
Kakvog ukusa je voda?
a) slana je b) slatka je v) bez ukusa je
Kakvog mirisa je voda?
a) lepo miri{e b) bez mirisa je v) neprijatno miri{e
Da li je voda providna?
a) providna je b) nije providna
U pola ~a{e vode dodaj malo
vo}nog sirupa i prome{aj.
Da li se sirup rastvorio u vodi?
a) DA
b) NE
v) DELIMI^NO
U pola ~a{e vode sipaj malo uqa.
Prome{aj i sa~ekaj.
Probaj i ovo:
Da li se rastvara?
Prome{aj!
Da li se uqe rastvorilo u vodi?
a) DA
b) NE
v) DELIMI^NO
da ne delimi~no
so
pesak
zemqa
Voda je potrebna svakom `ivom bi}u. Zato je dragocena i treba je ~uvati. Istra`i u tvojoj ku}i
ili sstanu da li neka slavina curi. Povedi akciju da se slavina popravi.
Uzmi ~a{u vode. Proveri, a onda zaokru`i ta~an odgovor.
57
U jednu ~a{u sipaj hladnu
vodu, a u drugu sipaj
toplu vodu. U obe ~a{e dodaj po
ka{i~icu {e}era. Prome{aj
vodu u obe ~a{e. U kojoj ~a{i }e
se {e}er br`e rastvoriti?
a) u hladnoj vodi br`e
b) u toploj vodi br`e
v) podjednako brzo u obe ~a{e
Na po~etku ~asa stavi
~a{u, do polovine napu-
wenu vodom, na radijator ili na
neku drugu zagrejanu povr{inu.
Obele`i na ~a{i dokle dopire
voda. Na kraju ~asa pogledaj
koliko vode ima u ~a{i. Napi{i
{ta se dogodilo s vodom.
U posudu za pravqewe leda u fri`ideru sipaj vodu. U svaku
pregradu dodaj pomalo od sokova raznih boja. Komad debqeg
konca stavi preko pregrada s vodom i rukom ga svuda utopi u
vodu. Stavi posudu u zamrziva~. Kroz nekoliko sati izvadi
posudu. Napi{i i nacrtaj {ta se dogodilo.
PROBAJ I OVO: Ubaci nekoliko kockica leda u praznu ~a{u. Posmatraj {ta se doga|a s ledom.
U {ta }e sse led pretvoriti? Za{to se desila ova promena?
Osobine vazduha
58
Ima li vazduha u praznoj fla{i? Da proverimo.
Uzmi svoju svesku.
Ma{i wom pored lica.
[ta }e{ osetiti?
Oseti}e{ vazduh koji se kre}e.
Napravi vetrewa~u od papira.
Uzmi vetrewa~u i dr`i je ispred sebe.
Kre}i se br`e, pa sporije. [ta zapa`a{?
[ta pokre}e vetrewa~u?
Vazduh je svuda oko nas.
vetrewa~a je sprava koju pokre}e vetar. To mo`e biti mlin na vetar koji meqe bra{no,
motor koji snagu vetra pretvara u struju, ali i de~ja igra~ka koja se vrti kada je pokre}e vetar.
Grli} prazne fla{e zatvori palcem, a onda
fla{u potopi u ve}i sud s vodom. Skloni
prst sa grli}a. [ta se doga|a? Da li je
fla{a bila prazna ili je unutra bilo ne~eg?
Mehuri}i koji izlaze iz fla{e pokazuju da
je ona bila puna vazduha. Na mesto vaduha
u{la je voda. Za{to se vazduh nije video?
Vazduh je providan, bez boje.
59
Posmatraj drvo koje se povija.
Razmisli pa ka`i za{to se povija.
[ta nosi li{}e s grana i sa zemqe?
KKako nazivamo vazduh koji se brzo kre}e?
Pogledaj sli~ice i napi{i {ta sve mo`e da se dogodi kada duva vetar.
Da li vazduh ima miris? Kako i ~ime bi to proverio?Smisli i napi{i od ~ega poti~e miris koji je prikazan na slikama.
Objasni mo`e li ~ovek da `ivi bez vazduha? VA@NO JE ZNATI: Svim `ivim bi}ima potreban je
vazduh. ^ovek, biqke i `ivotiwe di{u, pa je zato neophodno da vazduh bude ~ist.
Osobine i vrste zemqi{ta
60
[ta ti je potrebno:
lopatica
sveska
olovka
Iza|i u prirodu. Lopaticom zahvati zemqu.
Odbaci travu i gran~ice. Grumen zemqe protrqaj rukama.
Da li se zemqa mrvi ili se lepi za ruke? Da li je tvrda
ili zgrudvana?
Zapi{i {ta si zapazio o osobinama zemqi{ta:
boja zemqe
vla`nost
rastresitost
Postavi jedno pitawe o zemqi{tu na koje bi voleo da dobije{ odgovor.
Jo{ neka zapa`awa o zemqi{tu:
Objasni za{to je zemqi{te va`no za `ivot ~oveka. Za{to je va`no za `ivot biqaka,
na primer jabuke? ZZa{to je va`no za `ivot `ivotiwa, na primer zeca?
61
Biqke `ive i rastu na razli~itim tipovima zemqi{ta. Evo primera za to kako nekim biqkama odgovara
jedna vrsta zemqi{ta, a drugim druga.
VINOVA LOZA P[ENICA
PAPRIKA
BOROVNICA
JA RASTEM, JA
SAM SITA, GDE JE
ZEMQA RASTRESITA
I POMALO
PESKOVITA.
VEOMA
JE DOBRO
ZA MOJA ZRNA
KADA JE ZEMQA
CRNICA - CRNA!
STALNO SE
BORIM
DA BUDEM SITA
I GDE JE ZEMQA
KAMENITA.
SVAKOJ PAPRICI
NAJVI[E GODE
ZEMQA HUMU[A
I DOSTA VODE.
Obi|i obli`wu {umu ili park. Ispitaj na kakvom
zemqi{tu rastu biqke. Napi{i {ta si zapazio.
humus (zemqa humu{a) vrsta veoma
plodnog zemqi{ta od mrke do crne boje
Oblici reqefa
62
Planina je
najvi{e uzvi{ewe.
Brdo je vi{e od
bre`uqka.
Malo uzvi{ewe
nazivamo bre`uqak.
Prostrano ravno
zemqi{te je ravnica.
Ovo je reka.
Ovo je potok. On se
uliva u reku.
63
Posmatraj s nekog uzvi{ewa svoje mesto i wegovu okolinu.
Odgovori na slede}a pitawa i odgovore unesi u tabelu.
Koji oblici reqefa postoje
u mom mestu i wegovoj okolini?Kako oni izgledaju?
ravnica
bre`uqak
brdo
planina
potok
reka
Od kakvih materijala su napravqeni predmeti
64
Pogledaj slike i razmisli o tome od ~ega su napravqeni
ovi predmeti. Spoj svaki predmet sa odgovarajju}om
fiokom. Od kojih materijala mo`e da se napravi ~a{a?
Nacrtaj jo{ neki predmet i spoj
ga sa fiokom kojoj pripada.
DRVO
METAL
TKANIN
A
STAKLO
Osobine materijala
65
Posmatraj ove predmete. Koji od wih su meki, a koji su tvrdi? Koji od wih su providni, a koji
neprovvidni? Zaokru`i svaki predmet odgovaraju}im bojama, kao {to je zapo~eto.
Meko Tvrdo Providno Neprovidno
Kako oblikujemo materijale
66
Oblikujemo papir
Posmatraj slike i napi{i ispod wih kako sve mo`e da se oblikuje papir.
Papir je materijal koji se lako oblikuje.
Mo`emo ga oblikovati rukama ili pomo}u
makaza, lepka i dr.
Napi{i {ta sve ume{ da napravi{ od papira.
Oblikujemo `icu
Uzmi komad tanke, mekane `ice.
Savijawem napravi od we neki oblik.
Nacrtaj oblik koji si ti napravio.
Napi{i koji su na~ini oblikovawa `ice.
Namotaj `icu oko olovke. Izvuci olovku.
Dobi}e{ jedan novi oblik. To je opruga.
Gde se ona koristi? Probaj da je iste`e{ i sabija{.
67
Oblikujemo testo
Napravi testo od vode i bra{na. Neka ti pomogne neka odrasla osoba.
Posmatraj naredne slike i poku{aj da isto izvede{ sam.
Testo je materijal koji mo`e{ da oblikuje{ na razne na~ine: rukama ili nekim
predmetima, kao {to su oklagija, modlice, no` itd.
Testo mo`e da se na toploti pe~e, pr`i ili kuva.
Napi{i {ta sve mo`e da se napravi od testa.
Pogledaj slike i napi{i koji su na~ini oblikovawa testa.
modlica mali kalup pomo}u kojeg se oblikuje ~vrsto ume{eno testo
u vidu zvezde, srca, kruga i sl. (obi~no za kola~e i suve poslastice)
[ta smo nau~ili
68
osobine
providan
bez mirisa
NE@IVA PRIRODA
VAZDUH
osobine
providna
bez mirisa
bez ukusa
VODA
razlikuje se po
boji
vla`nosti
rastresitosti
ZEMQI[TE
nalazi se
svuda oko nas
nalazi se u
barama
rekama
jezerima
morima
okeanima
svetlost
toplota
SUNCE
Napi{i od kojih materijala mo`e da
se napravi tawir.
Upi{i oblike reqefa koji nedostaju.
REQEF
oblik zemqinepovr{ine
potok ravnica
Napi{i {ta sve mo`e da se
napravi od stakla.
planinabre`uqak
^ETVRTI DEO
VEZA IZME\U @IVE I NE@IVE PRIRODE
U^I]EMO O:
Sun~evoj svetlosti i toploti
vezi izme|u `ive i ne`ive prirode
o tome kako se Sunce kre}e
o tome kako se pravi hleb
TVOJ ZADATAK ]E BITI:
da izvede{ ogled s japanskom qubi~icom
da izvede{ ogled s p{enicom i pasuqem
da prati{ vremenske prilike tokom jedne sedmice
da re{i{ zimsku ukr{tenicu
69
Sun~eva svetlost i toplota
70
BEZ SUN^EVE
SVETLOSTI I
TOPLOTE MOJE
BOJE NE BI BILE
OVAKO JARKE.
SVE RASTE,
SVE KLIJA,
KAD SUNCE
SIJA!
SUNCE
ZAGREVA
VAZDUH, VODU
I ZEMQU.
KADA SUNCE
GREJE, HRANE
SVUDA IMA I
NIJE MI
ZIMA!
SUNCE
ZAGREVA
VAZDUH, VODU
I ZEMQU.
Posmatraj ovu sliku. Napi{i za{to se svi raduju suncu.
[ta se de{ava s vodom kada sunce jako greje?
Dok si leti hodao bos, koje tlo je bilo najmawe toplo: zemqa, pesak, trava ili kamen?
Napi{i kako mo`e{ da za{titi{ ko`u da ti ne izgori na jakom letwem suncu.
VA@NO JE ZNATI: Bez Sun~eve svetlosti i toplote ne bi bilo `ivota na Zemqi.
Objasni za{to je tebi potrebno sunce. Za{to je potrebno zecu i drugim `ivotiwama?
Za{to je neophodnoo biqkama?
U prole}e, leto i ranu jesen biqkerastu, listaju, cvetaju i donose plod.Zimi se pritaje i ~ekaju pprole}e daja~e sine sunce.
Svetlost i senke
71
Pove`i svaku ruku s wenom senkom.
Uve~e, uz svetlost lampe, pravi ovakve
senke na zidu svoje sobe.
ssun~ani sat naprava koja meri vreme po sun~anom danu prema polo`aju sunca; senka koju baca
{tap zaboden u zemqu pomera se, pa pokazuje vreme na broj~aniku koji je nacrtan na tlu
Ako je Ivanovo odelo u boji, koje }e boje biti wegova senka?
Opi{i kako se Ivanova senka mewa tokomm dana. Kakva je pre podne, a kakva u podne?
Razmisli pa ka`i kako se po izgledu senke mo`e otprilikke odrediti koliko je sati.
Oboj Ivanovu senku.
pre podne podne posle podne
Za{to nastaje senka?
Zato {to zraci sunca ne mogu da pro|u
kroz predmete i bi}a koji nisu providni..
Kako se Sunce kre}e
72
jutro
pre podne
podne
posle podne
ve~e
Posmatraj ove slike. Kakav je polo`aj Sunca na nebu u toku dana? Kako se mewaju senke? Opi{i gde je
SSunce u podne. Posmatraj zalazak Sunca. Kakve su tada boje na nebu? [ta si jo{ zapazio?
danidanivremevreme
pre podnepre podne posle podneposle podne prognoza za sutraprognoza za sutra
ponedeqak
utorak
sreda
~etvrtak
petak
subota
nedeqa
Kakvo je vreme
73
Prati vremenske prilike u toku jedne sedmice. Upi{i za svaki dan odgovaraju}i znak.
sun~ano promenqivo obla~no ki{a sneg jak vetar slab vetar
Kakvo }e vreme biti sutra?
Evo nekih znakova koji }e ti pomo}i:
Dim iz dimwaka se di`e pravo uvis lepo vreme. Dim se spu{ta ka zemqi lo{e vreme.
Mesec jasan na nebu lep dan. Mesec sa prstenom okolo ki{a.
O ovome mo`e{ pro~itati ne{to vvi{e u kwizi "[kola u prirodi" (Kreativni centar, str. 14)
Ogled s japanskom qubi~icom
74
Ovde napi{i {ta je sve potrebno biqci da bi rasla.
Saksiju sa cve}em poklopi
praznom kutijom. Biqka }e ostati
bez svetlosti, vode, a ne}e imati
ni dovoqno vazduha. Posle nedequ
dana napi{i {ta se dogodilo:
Otkini dva lista japanske
qubi~ice. Jedan list stavi u ~a{u
s vodom, a drugi stavi pored
~a{e. Narednih dana zapi{i i
nacrtaj {ta se doga|a.
Napi{i {ta se dogodilo
posle nedequ dana sa
listom u ~a{i. [ta se
dogodilo sa listom koji
je ostao pored ~a{e?
Kada list pusti dovoqno
`ilica, presadi ga u saksiju sa
zemqom. Pazi da saksija bude
okrenuta ka suncu! [ta je jo{
potrebno da bi biqka rasla?
Zasadimo p{enicu
Zasadimo pasuq
75
Narednih dana neguj biqku. Napi{i i nacrtaj {ta se doga|a.
U posudu sa zemqom posej zrna
p{enice. Okreni ih ka suncu
i zalij ih vodom.
U posudu sa zemqom zasadi zrno
pasuqa. Okreni posudu ka suncu
i zalij.
Posle nekoliko dana iz zrna
}e izbiti koren~i}i nadole,
a stabaoca nagore.
Uz pomo} sunca i
vla`ne zemqe p{enica
brzo raste.
Pri~a o hlebu
76
1. U jesen se poseje
`ito. Zemqa
pokrije zrna.6. Kad `ito sazri, dolazi kombajn da ga ovr{e i
po`awe. Zrnevqe `ita se pakuje u xakove.
7. Xakovi sa zrnevqem
`ita nose se u mlin.
Mlinsko kamewe meqe
zrna i pravi bra{no.
8. Od bra{na, vode,
malo soli i kvasca
zamesi se testo.
9. Testo onda
narasta, pa se
uobli~i u vekne.
10. Zatim se
testo stavi u
pe}nicu da
se pe~e.
2. U vla`noj zemqi
klijaju zrna: nadole
raste koren~i}, a
nagore ni~u stabqike.
3. Preko zime je dobro
da biqke pokrije sneg.
On ih {titi od mraza.
4. U prole}e sunce zagreje
zemqu. Stabqike rastu i
klasaju.
5. Jako letwe sunce
poma`e da zrna u
klasu sazru.
MQAC,
MQAC!
KAKO JE
UKUSNA
KORICA
HLEBA!
`ito biqka od ~ijeg se zrnastog ploda mlevewem dobija bra{no za hleb (p{enica, je~am, ra`, ovas i sl.)
`eti poqoprivrednom ma{inom ili srpom kositi `ito
vre}i (vr{em) odvajati zrelo zrnevqe `ita iz klasja
Recept za hleb
77
(Hleb mesimo uz pomo} odrasle osobe)
[ta ti je potrebno:
2 {oqe bra{na
1 ka{i~ica suvog kvasca
1 ka{i~ica {e}era
1 {oqa tople vode
1 ka{i~ica soli
1. U dubqi sud sipaj dve {oqe bra{na. U sredini napravi
rupu. U wu sipaj kvasac, {e}er i malo tople vode.
Sa~ekaj dok kvasac ne naraste i postane mehurast.
2. U ostatku tople vode rastvori so. Sve sipaj u sud.
Malo prome{aj varja~om, a zatim mesi rukama.
Kada testo dobro zamesi{, pokrij sud ~istom krpom.
3. Kad testo naraste, sipaj ga na dasku posutu
bra{nom. Jo{ jednom ga rukama dobro umesi.
4. Ponovo stavi testo u sud i pokrij ga krpom.
Ostavi ga da stoji pola sata.
5. Podma`i uqem pleh za pe~ewe. Od testa napravi
okrugle hlep~i}e. Stavi ih u pleh i peci u rerni.
Kad se ispeku, izvadi ih iz pleha i prekrij krpom.
A posle... PRIJATNO!
bra{no voda
kvasac {e}er
so
Razmisli pa napi{i za{to narod za nekog ~oveka ka`e: On je dobar kao hleb.
Pratim promene u prirodi zima u {umi
78
OTKAKO JE
DO[LA ZIMA
HRANE MAWE
IMA.
NEMOJTE
DA ME BUDITE
DO PROLE]A!
UH, UH!
SNEG JE DUBOK,
A ZEKA BRZ.
MMM.
BA[ MI SE
SPAVA... ZEC,
VEVERICA I LISICA
GALAME I NE DAJU
MI MIRA.
Pogledaj ovu sliku i objasni {ta zapa`a{:
1. o `ivotiwama 2. o biqkama 3. o vremenu 4. o qudima.
Uporedi sa slikom {ume u jesen sa strana 48-49.
79
Obi|i obli`wu {umu ili park. [ta zapa`a{ na drve}u? Da li si video neke `ivotiwe?Napi{i i nacrtaj uu svesci {ta si zapazio.
NAPOQU JE
HLADNO, ZATO SAM
SE SKLONIO U DUPQU.
IZA]I ]U KASNIJE DA
POTRA@IM HRANU.
JURI
ME GLADNA
LISICA. KA@ITE
GDE DA SE
SAKRIJEM!
IMAM
PUNO GNEZDO
LE[NIKA I ORAHA.
WAM, WAM!
ZIMA
JE DUGA I NEKE
@IVOTIWE SU
GLADNE. HAJDE DA
NAPRAVIMO
HRANILICE!
hranilica ovde ozna~avanapravu na koju se stavqahrana za `ivotiwe
Poma`emo pticama
80
Pravimo hranilicu od da{~ica
[ta nam je sve potrebno:
- nekoliko da{~ica: (3 komada)
(2 komada)
- jedan drveni stub
- kra}i stubi}i (4 komada)
- testera
- ekseri
- pomo} odraslog
Pravimo hranilicu od {i{arke
[ta nam je sve potrebno:
- {i{arka bora
- semenke (suncokreta, p{enice...)
- mrvice hleba
- maslac ili margarin
- par~e kanapa
Izme{aj semenke, mrvice
hleba i maslac.
Ovim napuni {i{arku
bora, pa je ve`i kanapom
i oka~i o granu.
Neka se ptice slade!
ZAMOLI]U
DEDU DA MI
POMOGNE!
OVO
MO@EMO
SAMI DA
NAPRAVIMO!
Prona|i u enciklopediji ili leksikonu zanimqivosti o pticama selicama.
Ispri~aj u odeqewu {ta si proona{ao.
Medin zimski san
81
Medved je velika spavalica.
U jesen po~iwe da se sprema za zimski san. Trudi se da
pojede {to vi{e hrane. Na sve strane tra`i pe}inu,
udubqewe ili gust grm. Ako ga ne na|e, onda iskopa rupu
pored oborenog stabla. Svoje skloni{te oblo`i li{}em i
travom, da bi bilo mek{e i toplije. U wega se uvu~e pre nego
{to padne sneg.
Za{to?
Da tragovima u snegu ne bi odao gde se nalazi.
U skloni{tu ostaje budan jo{ mesec dana. Kad bude
siguran da ga niko nije otkrio, tone u dubok san. Probudi}e
se tek u prole}e.
Mama medvedica prekida zimski san da bi okotila
mlade. Do kraja zime ona ih u skloni{tu doji svojim
mlekom. U prole}e mama s wima izlazi u prirodu i u~i ih
da se pewu po drve}u, da love ribu i tra`e drugu hranu.
Re{i zimsku ukr{tenicu.
1. Sport na ledu...
2. Pada iz sne`nog oblaka...
3. Mesec u kojem po~iwe zima.
4. [ta ti je potrebno kad padne sneg?
Napi{i koje sve `ivotiwe imaju obi~aj
da spavaju zimi.
P
A
Z
I
M
1)
2)
3)
4)
Podvuci u tekstu re~enicu u kojoj se govori o tome za{to se medved uvla~i u pe}inu pre nego {to
padnne sneg.
Iz leksikona
82
DETLI]
Detli} je {arena lepa ptica ~ije se kqucawe
tup-tup-tup ~esto ~uje sa drve}a. @ivi u {umama i
vo}wacima.
Ima {iqat i ~vrst kqun kojim lomi koru
drveta. Tu pronalazi bubice, crvi}e i mrave. Voli
da jede i razne semenke.
Dok kquca, detli} se oslawa na ~vrst rep, pa
izgleda kao da sedi na klupi.
On je ptica stanarica. U stablu nekog natrulog
drveta sam bu{i rupu i gradi gnezdo.
Mama detli} pola`e jaja iz kojih se izlegu
golu`dravi mladi. Mama i tata ih hrane i greju
svojim telima sve dok ne porastu i ne nau~e da lete.
SENICA
Senica je mala {umska ptica peva~ica. Ima
lepo {areno perje. @ivi po {umama, vo}wacima i
u blizini ku}a. Hrani se mu{icama, bubama,
gusenicama i crvi}ima koje nalazi u kori drveta.
Korisna je, jer {titi vo}ke od {teto~ina.
Gnezdo obi~no pravi u {upqinama drve}a.
Obla`e ga travom i perjem da bi bilo mek{e i tu
snese jaja. Kada se mladi izlegu, mnogo su gladni.
Mama i tata im vi{e puta u toku dana stavqaju u
kqun raznu hranu. Kad porastu, pti}i u~e da lete.
Senica je ptica stanarica, preko zime se ne
seli. Zimi je te{ko na}i hranu, pa je dobro pomo}i
senici i staviti mrvice u hranilice.
Podvuci u tekstu re~enice u kojima se govori
o mladuncima detli}a i mladuncima senice.
Kako se ogla{ava senica? Pro~itaj pri~u
Senica i drvo u ^itanci na 108. strani.
Sne`ne pahuqe
83
^arobne sne`ne zvezdice
Pahuqe od papira
Oblaci su sa~iweni od mno{tva vodenih kapqica.
Kada je zimi veoma hladno, kapqice se pretvaraju
u ledene zvezdice koje padaju iz sne`nih oblaka na zemqu. To su pahuqe.
Kako one izgledaju?
To }emo saznati pomo}u ogleda.
Potrebno ti je:
- da napoqu pada sneg
- da ima{ lupu
Pusti pahuqu da ti padne na rukavicu ili na rukav.
Posmatraj je kroz lupu. Vide}e{ kako je lepa.
Ako pogleda{ jo{ neku, zakqu~i}e{ da je svaka razli~ita. Poku{aj da ih ovde nacrta{.
Potrebno ti je:
- beli papir
- makaze
Savijaj papir kao na slikama.
Seckaj ga po obodu na razne na~ine.
Onda ga rasklopi.
Ovde zapi{i {ta se dogodilo po{to ti je pahuuqa pala na dlan.
[ta smo nau~ili
84
KAKO SE SUNCE KRE]E
UJUTRU
U PODNE
PREDVE^E
KADA JE
SUNCE U TOKU DANA NA
NAJVI{OJ TA~KI NA NEBU?
ZAOKRU@I.
QUDI
BIQKE
@IVOTIWE
VAZDUH
VODA
ZEMQI[TE
SUNCE
me|usobno su povezani
ne`iva priroda`iva priroda
PRIRODA
PETI DEO
ORIJENTACIJA U PROSTORUI VREMENU
U^I]EMO O:
kretawu, o tome kako se
ko kre}e, za{to se pokre}e
danima u nedeqi
kalendaru
praznicima
vesnicima prole}a
TVOJ ZADATAK ]E BITI:
da objasni{ kako nastaju talasi na vodi
da ispri~a{ {ta radi{ od ku}nih poslova
da objasni{ kako treba do~ekati goste
da na kalendaru zaokru`i{
za tebe va`ne datume
da smisli{ i napi{e{ razgovor izme|u
visibabe i detli}a
85
Kako se ko kre}e
86
Objasni i napi{i ispod sli~ica kako se ko kre}e.
[ta se br`e kre}e: drvena kugla ili drvena kocka? Za{to? Proveri koja fla{a }e prva da se
spusti: onna koja se kotrqa niz mokru ili ona koja se spu{ta niz suvu povr{inu. Za{to?
Za{to se pokre}e
87
Objasni na koja tri na~ina mo`e{ da primakne{ stolicu do nekog stola.
Kako nastaju talasi na vodi?
Kamion se pokre}e zato {to ga...
VU^EM GURAM PODI@EM
Razmisli pa zaokru`i: kada je lak{e (L), a kada te`e (T) ne{to pokrenuti? Za{to?
T L
T L
T L
T L
T L
T L
Dani u nedeqi
88
Nabroj dane u nedeqi. Za{to je va`no da ih zna{?
Ovde upi{i {kolski raspored ~asova. Za svaki dan uppi{i jo{ ne{to {to voli{ da radi{.
PONEDEQAK ^ETVRTAK
Za stolom sede: mama, tata, Na|a i wena sestra. Svakoga dana mewaju mesto za stolom u smeru strelice..
Na slici se vidi kako su sedeli u ponedeqak. Ti napi{i na tawirima kako }e sedeti u ~etvrtak.
NA\A MAMA
TATA
SESTRA
Ako je danas sreda, koji je dan bio ju~e? Ako je ju~e bila subota, koji }e dan biti sutra?
Objasni {ta uvek radi{ u ku}i. [ta nikada ne radi{? [ta ponekad radi{?
ponedeqak utorak sreda ~etvrtak petak subota nedeqa
Jedan moj dan
89
PODNE
NO] PO^IWE KADA SUNCE
ZA\E, A ZAVR[AVA SE KAD
SUNCE .
PRE P
ODNE
POSLE PODNE
VE
^E
JUT
RO
Seti se {ta radi{ u toku dana. Koje je sada doba dana? Koje je doba dana pro{lo?
Koje doba dana sleddi? Prona|i i upi{i re~i koje odgovaraju odre|enom dobu dana.u~ewe
obla~ewe
umivawe
u`ina
Dobar dan!
gimnastika
prawe zuba
Laku no}!
igrawe
ve~era
{kola
spavawe
doru~ak
gledawe televizije
Dobro jutro!
ru~ak
ustajawe
kupawe
Re~ dan ima vi{e zna~~ewa: 1. dan je period od izlaska do zalaska sunca, vreme dok je svetlo
2. dan je vreme od pono}i doo slede}e pono}i 3. dan je odre|eni deo nedeqe koji ima posebno ime
4. dan je odre|eni datum u mesecuu
Moj kalendar
90
Zaokru`i na kalendaru za tebe va`ne datume: tvoj ro|endan, ro|endan tvoje mame,
zavr{etak {kolske godine i drugo.
Praznujemo
91
Danas je Majin ro|endan.
JA ]U MAJI
POKLONITI
KWIGU. POMOZI
MI DA NAPI[EM
POSVETU.
DRU[TVO,
HVALA VAM NA
POKLONIMA.
BA[ SAM SRE]NA!
Moj ro|endan je .
Tada }u napuniti godina.
Najvi{e bih `eleo da mi poklone:
.
Na ro|endan }u pozvati:
.
Objasni kako treba do~ekati goste. Kada govorimo ove qubazne re~i:
dobro do{ao, izvoli, molim te, hvvala, prijatno, izvini?
Moj plan parka
92
Zamisli da treba da se uredi park u tvom mestu. Kako ga zami{qa{? Nacrtaj plan wegovog ure|ewa.
Ne{tto ti je ve} zadato. Ne{to smisli sam, pa napi{i i nacrtaj. Prati uputstvo!
U SREDINI nacrtaj fontanu.
GORE LEVO nacrtaj jezerce.
DOLE LEVO je klupa.
NA klupi sedi{ ti.
ISPOD klupe je tvoja lopta.
GORE DESNO nacrtaj drvo.
DOLE DESNO zasadi cve}e.
MORA]U
DA SMISLIM
GDE ]U QUQA[KU,
TOBOGAN,
PEWALICU...!
Kapa od papira
Napravi plan svega onoga {to `eli{ sam da napravi{.
ZA KAPU
SU MI
POTREBNE...
NAPRAVI]U
JEDNU I ZA
MAJU!
[ta sve mogu da napravim
93
Ho}u da napravim [ta mi je sve potrebno
1. Pticu od
krompira
2.
3.
1 krompir
4 ~a~kalice
no@
Obojio sam pticu.
Izgleda kao paun.
Da li mi je uspelo (moji utisci)
Pratim promene u prirodi prole}e u {umi
94
I JA
PRAVIM
GNEZDO
ZA MOJE
MLADUNCE.
AL SAM
GLADAN!
TUP, TUP.
OVDE PRAVIM
RUPU ZA
GNEZDO.
GDE LI JE
ONAJ ZEC?
OGLADNEO
SAM! RIJEM PO
ZEMQI DA NA\EM
NEKU BUBICU
ILI GLISTU.
Pogledaj ovu sliku i objasni {ta zapa`a{:
1. o `ivotiwama 2. o biqkama 3. o vremenu 4. o qudima.
Uporedi sa slikom {ume u jesen sa strana 48-49 i sa slikom {ume tokom zime sa strana 78-799.
95
Poseti obli`wu {umu. [ta se u woj promenilo u prole}e?
Napi{i po ~emu si prepoznao da je prole}e stiiglo u {umu.
PRAVIMO
GNEZDO ZA
NA[E MLADE.
EVO VESNIKA
PROLE]A!
HEJ, MAJO,
VRATIO SE
SLAVUJ!
JUHUUU!
STI@U DETELINA
I MLADO
ZEQE!
BA[ MI
PRIJA
SUNCE!
Vesnici prole}a
96
Objasni kako kod nacrtanih biqaka izgledaju:
1. stablo 2. listovi 3. cvet.
Uporedi biqke po izglledu. O svemu {to se nedovoqno vidi na crte`ima saznaj ne{to vi{e.
Sunce ja~e greje. Sneg se polako topi. Ispod wega proviruju prvi cvetovi visibabe, kukureka i
jagor~evine. Oni najavquju radosnu vest: STIGLO JE PROLE]E!
Obi|i okolinu i prona|i vesnike prole}a.
VISIBABA KUKUREK JAGOR^EVINA
Iz zemqe izrasta malo stablo i
dugi zeleni listovi. Na kraju
stabla visi beli mirisni cvet.
Zima jo{ nije pro{la, a
nestrpqivi kukurek se
rascvetao. Biqka je lepa i
ne`na, ali i otrovna!
[iroki zeleni listovi rastu
nisko pri zemqi. Na tankim
stabqikama cvetaju `uti cvetovi.
Oni imaju po pet srcastih latica.
Re{i prole}nu ukr{tenicu:
1. drugi prole}ni mesec
2. prvi prole}ni mesec
3. ptica selica koja voli da gradi gnezdo
na dimwacima ku}a
4. jedna ptica selica
5. prole}ni beli, miri{qavi cveti}i koji
podse}aju na zvon~i}e
6. livadski cvet `ute boje
7. ptice koje se zimi sele u toplije
krajeve
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
:
Prole}ni ka}un
97
Na se rascvetao veliki prole}ni .
Iz su ga posmatrali , i .
re~e: Verovatno se sme{i mom kosmatom , jer stalno gleda u wega.
Ne, re~e . Sme{i se mojim dugim .
Ma, ne!, naquti se . Zar ne vidite kako buqi u moje i osmehuje mi se?
Nemojte se prepirati, zacvrkuta . se sme{i i sun~anom prole}u!
je bila u pravu. , i su se postideli.
je povila rep, je savio u{i, a se brzo sakrio u svoju ku}icu.
Preveo sa slovena~kog: S.M.
Ispri~aj kako zami{qa{ ka}un
koji se sme{i prole}nom suncu.
Smisli i napi{i prole}ni razgovor izme|u visibabe
i detli}a. Umesto nekih re~i neka budu tvoji crte`i.
Iz leksikona
98
QUBI^ICA
Cvet qubi~ice najavquje dolazak prole}a.
On je tamnoqubi~aste boje i opojno miri{e.
Qubi~ica raste u {umama, na obalama reka
i potoka, na livadama, u parkovima i ba{tama.
Listovi su joj zeleni, srcastog oblika.
Qubi~ica je lekovita biqka.
MASLA^AK
Masla~ak je biqka koja raste svuda po
livadama i parkovima. Ima svetlo`uti cvet koji
se uve~e zatvara, a ujutru, kad grane sunce, otvara.
Na wega rado sle}u p~ele i skupqaju slatki prah.
Od mladog li{}a masla~ka pravi se ukusna
salata.
Kada cvet masla~ka uvene, ostaje seme koje
raznosi vetar.
Da li zna{ da razlikuje{ miris qubi~ice od mirisa zumbula? Da li si nekada duvao u masla~ak i od
semmena pravio avion~i}e? Predlo`i dru{tvu da se u prirodi igrate poga|awa mirisa raznih biqaka.
Podvuci u tekstu re~enice u kojima se govori o tome gde rastu qubi~ica i masla~ak.
Laste su se vratile
99
Laste su ~itave zime bile u Africi. Tamo im je
bilo toplo i imale su dovoqno hrane.
Sada su se vratile. Do{le su u svoja stara
gnezda ispod krovova ku}a. Videle su da gnezda
treba popraviti. Brzo su se dale na posao.
Donosile su blato, suve vlati trave, paperje.
Radile su vredno i radosno su cvrkutale.
Uskoro }e mama lasta da snese jaja. Iz wih }e se
izle}i pti}i. Roditeqi }e stalno donositi
mu{ice, bubice i crvi}e, jer mladunci treba da
porastu. Jednoga dana po~e}e da u~e kako se leti.
Na jesen }e i oni u toplije krajeve.
Upi{i nazive ptica u ukr{tenice. Neka ti slike pomognu.
kukavica, slavuj, {eva, grlica, lasta,
crvenda}
sova, {tiglic, jarebica, detli}, svraka, kos, kobac,
vrana, vrabac
Podvuci u tekstu re~enice koje govore o tome kako laste prave gnezdo.
Drugom bojom podvuci re~enice koje govore o mladuncima laste.
[ta smo nau~ili
100
1 GODINA IMA
12 MESECI.
XII
I IIIII
IV
V
VIVII
IXX XI
1 MESEC
IMA 30 DANA ILI 31 DAN,
OSIM FEBRUARA KOJI IMA
MAWE DANA.
1 NEDEQA IMA 7 DANA PONEDEQAK, UTORAK, SREDA, ^ETVRTAK, PETAK, SUBOTA, NEDEQA
U 1 GODINI
SU 4 GODI[WA
DOBA.
VIII
1 DAN
- JUTRO
- PRE PODNE
- PODNE
-POPODNE
-VE^E
101
[ESTI DEO
KULTURA @IVQEWA
U^I]EMO:
o tome za{to qudi prave ku}e
o tome {ta sve qudi rade
o opasnostima
o lepom pona{awu
o saobra}ajnim znacima
o saobra}aju
o primawu i slawu poruka
o planu akcije
TVOJ ZADATAK ]E BITI:
da re{i{ test i utvrdi{ da li `ivi{ zdravo
da re{i{ zadatke sa zabavne strane
da napravi{ telefon od plasti~nih ~a{a
da odgovori{ na pitawa iz livadskog kviza
da proveri{ znawe o godi{wim dobima
Za{to qudi prave ku}e
102
[ta bi bilo kad qudi ne bi imali ku}e?
Da bi se za{titili od ki{e, snega, vetra i divqih
zveri, qudi su po~eli da prave skloni{ta. Prvo su
to bile pe}ine, a onda su po~eli da grade kolibe
od grana i li{}a. Kasnije su gradili boqe ku}e:
od drveta, zemqe, kamena ili nekog drugog
materijala.
Da li znate bajku Tri praseta? Kakve su ku}e pravili prasi}i?
Nacrtaj ovde tri wihove ku}e.
Ku}e su razli~ite
103
Pogledaj ove slike. Na svetu postoje razli~iti narodi i oni grade razli~ite ku}e.
Spoj svaku ku}u saa odgovaraju}im likom. Za{to Indijanci prave {atore? Za{to Eskimi prave
ku}e od leda? Za{to je qudimaa u Africi dovoqna ku}a od pru}a? Za{to se prave ku}e na vodi?
indijanski {ator eskimski iglo koliba od blata
afri~kih plemena
kineska ku}a na vodi
Ovako su u Srbiji izgledale
ku}e na{ih pradedova.
Da li ovakve ku}e jo{ uvek postoje?
Zanimawa qudi - {ta sve qudi rade
104
Ispri~aj koja su zanimawa tvojih roditeqa.
Posmatraj {ta ko radi na ovim slikama.
Ka`i koji su nazivvi zanimawa ovih qudi.
Po ~emu ih prepoznaje{?
Zamisli da radi{ jedan od ovih poslova.
Za{to bi ti taaj posao bio zanimqiv?
Napi{i {ta bi `eleo da bude{ kad poraste{.
Za{to postoje razna zanimawa
105
1. 2.
3.
5.
Ispri~aj {ta ko radi na ovim slikama.
^ime se bave qudi sa ovih slika?
Kako su wihova zanimawa povezzana?
Da li bi jedan ~ovek mogao da obavi sve ove
poslove?
Zakqu~i za{to postoje razna zanimawa.
4.
Dopi{i: Zanimawa sa slika u vezi su sa
K W M
^uvam svoje zdravqe
106
Da li se trudi{ da zdravo `ivi{?
Proveri u ovom testu {ta od ovoga radi{ svakoga dana. U svaki kvadrrati} upi{i DA ili NE.
Doru~kujem.
Posle jela perem zube.
Popijem {oqu mleka.
Igram se i {etam u prirrodi.
Kad u|em u ku}u uvek operem ruke.
Spavam najmawe 9 sati.
107
Kupam se.
Jedem povr}e.
Smejem se i dobro sam raspolo`ena.
Jedem vo}e.
Izbroj na koliko si pitawa oddgovorio sa DA.
7 ili vi{e DA `ivi{ zdravo.
mawe od 7 DA razmisli o tome {ta bi
mogao da u~ini{ da bi zdravije `iveo.
Popijem 4 ~a{e vode.
108
Ne stavqaj ruke pod slavinu pre nego
{to proveri{ koliko je voda topla!
Kada se voda pu{i zna~i da je vrela.
Budi obazriv ne dodiruj je, jer bi
mogao da dobije{ bolne opekotine!
Zatvori slavinu.
Odvrni najpre slavinu s hladnom
vodom i pusti da voda neko vreme te~e.
Tek onda polako pode{avaj toplotu vode
odvrtawem i druge slavine.
Ne diraj slomqeno staklo rukama.
Mogao bi da se pose~e{!
Odmah pozovi mamu, tatu ili nekog
odraslog u pomo}.
Ako si bos, ne pomeraj se sve dok ne
do|e neko od odraslih.
Ako si u cipelama, pa`qivo obi|i
staklo.
Brzo od brata uzmi kqu~eve ili
drugi predmet koji bi mogao da gurne
u uti~nicu!
Pomeri brata daqe od uti~nice.
Pozovi mamu, tatu ili nekog starijeg
i obavesti ih o tome. Ne ~ekaj da se
zavr{i emisija!
Ako mora{ da iza|e{ iz sobe da bi
pozvao pomo}, povedi sa sobom i
mla|eg brata.
Da bi izbegao opasnost, treba da zna{ jo{ neka pravila pona{awa.
Na primer da li je dobro prilazitti nepoznatom psu? Da li je dobro tr~ati pored wega?
VRELA VODA
PAZI, STRUJA!
Igrao si se napoqu i
isprqao ruke. Odlazi{
da ih opere{. Kada si
okrenuo slavinu, video
si da se voda pu{i.
[ta da uradi{?
Gleda{ televiziju i
odjednom vidi{ mla|eg
brata kako puzi ka
uti~nici. Dr`i tatine
kqu~eve i poku{ava da ih
gurne u uti~nicu.
[ta da uradi{?
SLOMQENO STAKLO
Sam si u kuhiwi. Ho}e{
da pije{ mleko. Sipao si
ga u staklenu ~a{u. ^a{a
ti je iskliznula iz ruke,
pala na pod i razbila se
u sitne komade.
[ta da uradi{?
Opasnosti
109
Opasnosti
Ako je neko od odraslih u blizini,
odmah ga pozovi!
Ako u blizini nema odraslih osoba,
pozovi telefonom slu`bu hitne
pomo}i na broj 94.
Odmah pozovi nekog odraslog!
Seti se da pozove{ telefonom
vatrogasnu slu`bu. Wihov broj je 93.
Ako si sam, brzo iza|i iz stana!
NEKOME JE POZLILO
PO@AR
POPLAVA
Nekome u ku}i je pozlilo.
Ti si sam sa wim.
[ta da uradi{?
Neko je zaboravio da
iskqu~i peglu. Ti si sam u
ku}i, ispod pegle je ve}
po~elo da gori.
[ta da uradi{?
Zapazio si da je
umivaonik pun vode i
da se ona preliva i
lije po podu.
Smisli i napi{i {ta
}e{ tada uraditi.
[ta da uradi{?
Va`ni brojevi telefona:
Policija 92 Vatrogasci 93 Hitna pomo} 94
110
Lepo pona{aweZa{to je va`no da se lepo pona{amo?
Zato {to se tada lepo ose}amo.
Zato {to se tada i drugi oko nnas lep{e ose}aju.
Kako se predstavqamo
Zdravo, ja sam Bole!
Drago mi je, ja sam \ole.
Tvoj osmeh i naklon blag,
svakome je tada drag.
Kako se pozdravqamo
Ba{ je lepo kad se javi{,
sa osmehom kad pozdravi{:
Dobro jutro! starijima.
Zdravo! svojim drugarima.
ZDRAVO!
ZDRAVO,
JA SAM
BOLE!
DRAGO
MI JE,
JA SAM
\OLE!
111
Za{to se ka`e da je lep onaj koji se lepo pona{a?
Za koga ka`emo da se ru`no pona{a?
Ve`bajte pravila lepog pona{awa.
Kako se nekome obra}amo
Izvinite, gospo|o,
gde je Cvetna ulica?
Molim Vas, gospodine,
da l je tamo pijaca?
Pomo} ve}a ili mala
na kraju se ka`e:
Hvala!
Kako razgovaramo s nekim
Sagovornika gledamo i pa`qivo slu{amo.
Sagovornika ne prekidamo dok govori.
Govorimo svoje mi{qewe.
Nekada je va`no da doka`emo da smo u pravu.
Nekada je va`no da prihvatimo da nismo u pravu.
HVALA!
MISLIMDA SI
IPAKTIU PRAVU!
112
Posmatraj ove slike. Razmisli o tome {ta ti radi{ u ku}i.
Ako neki od ovih poslova redovno obavqa{, kru`i} oboj zelenom bojom.
Ako neki posao ne radi{, a mogao bi, kru`i} oboj plavom bojom.
Kod poslova koje ne bi trebalo da radi{ sam, kru`i} oboj crvenom bojom.
Izbroj zelene kru`i}e. Ako ih ima 5 ili vvi{e od 5, to zna~i da dosta poma`e{ u ku}i. Bravo!
Ako ima{ 4 ili mawe od 4 zelena kru`i}a, razmislii o tome kako bi mogao vi{e da poma`e{.
Poma`em u ku}i
113
Saobra}ajni znaci
Pogledaj kako treba da se kre}u pe{aci kada nema trotoara. Sigurno si zapazio da oni treba da
se kree}u pored kolovoza tako da im vozila dolaze u susret. Za{to je dobro da se tako kre}u?
Posmatraj ove saobra}ajne znake i objasni {ta oni zna~e. Zaokru`i one znake koje sre}e{ naputu do {{kole.
Saobra}aj
114
STOJ!
SRE]AN PUT!
STOJ!
PAZI!
SRE]AN PUT!
^as je crven, ~as je `ut,
^as je vedar, ~as je qut.
Prvo oko zna~i: STOJ!
Da ne bude posle joj!
SEMAFOR
Drugo oko zna~i: PAZI!
Mo`e ne{to da te zgazi.
Tre}e zna~i: SRE]AN PUT!
Ne zameri {to sam qut.
Ivica Vawa Rori}
Ovo je raskrsnica. Na jednom semaforu su ozna~ene boje.
Razmisli, a zatim pravilno oboj ostale semaffore.
kolovoz je deo ulice ili puta kojim se kre}u kola, vozila
trotoar je malo izdignut i poplo~an ili asfaltiran put za pe{ake s obe strane ulice
Kako prelazim ulicu
115
Posmatraj kako Maja prelazi ulicu. Ova pravila su veoma va`na. Koristi ih!
Prema ovim slikama ve`bajj u odeqewu prela`ewe ulice.
KAD ULICU
JA PRELAZIM,
PRVO STANEM,
DOBRO
PAZIM.
POGLEDAM
LEVO : DA LI
NEKO IDE?
PONOVO
GLEDAM
LEVO.
POGLEDAM
DESNO :
DA LI NEKO
IDE?
POSLE
GLEDAM
DESNO.
URAAA!
PRE[LA
SAM!
1.
6.
2. 3.
4. 5.
Saobra}aj nekad i sad
116
VAZDU[NI VODENI DRUMSKI
Posmatraj slike i zakqu~i kakav je saobra}aj bio nekada, a kakav je danas.
Napi{i ispod svake slike {ta zapa`a{.
NEKAD
SAD
117
@ELEZNI^KI PO[TANSKI
Raspitaj se kod starijih kako su oni nekada putovali.
Objasni {ta si o tome saznao.
NEKAD
SAD
KAD ZAVR[IM
DRUGI RAZRED I JA
]U VOZITI AVION!
HEJ, IVANE!
POGLEDAJ GDE
SAM!
[aqemo i primamo poruke
118
HALO,
OVDE JE MAJA.
ZDRAVO, IVANE!
[TA IMA NOVO?
ZDRAVO, MAJO!
POGLEDAJ KROZ
PROZOR! PADA
PRVI SNEG!
Zamisli da si prodavac zimskog
sladoleda. Smisli i napi{i
reklamu za zimski sladoled.
Zamisli da si na zimovawu.
Napi{i razglednicu
nekome koga voli{.
Ne zaboravi adresu!
Recimo da si kod druga i da `eli{ da ostane{ du`e nego {to si se dogovorio s roditeqima.
[ta }e{ tadda uraditi?
119
1. Uzmi dve plasti~ne ~a{e i ~iodom im po sredini probu{i dno.
2. Provuci kanap kroz rupe i na svakom kraju ve`i ~vor.
3. Zajedno sa drugom zategni kanap. Prisloni uvo na ~a{u.
4. Neka tvoj drug po~ne razgovor, koriste}i svoju ~a{u kao mikrofon.
Iz ~a{e }e{ za~uti glas svog druga.
Smisli i napi{i vest koju je objavila
televizija o prvom snegu i dolasku zime.
Dragi gledaoci,
Napi{i kako sve mogu da se
po{aqu poruke.
Napravi telefon od plasti~nih ~a{a
vest na radiju
Ako zna{, objasni kako se ukqu~uje ra~unar i kako zapo~iwe s radom neki program.
120
Koje praznike slavi tvoja porodica? Kako se pripremate za slavqe?
Kako do~ekujete goste? ^ime ih posslu`ujete?
NEOBI^NI NAPITAK OD RAZNOG VO]A (recept za 4 osobe)
Pravi se uz pomo} roditeqa!
EVO [TA
TI JE SVE
POTREBNO
ZA PRIPREMU
OVOG
NAPITKA :
2 pomoranxe
2 {oqe jagoda
2 banane
1 litar soka od pomoranxe
1 ~a{a soka od ananasa
6 ka{ika {e}era
Prvo pripremi jednu dubqu
staklenu ~iniju.
Oqu{ti pomoranxe, a zatim ih
iseci na koluti}e. Neka ti u tome
pomogne neka odrasla osoba!
Jagode dobro operi i o~isti od
peteqki.
Banane oqu{ti i uz pomo} nekog
starijeg iseci na kolutove.
U staklenu posudu pore|aj prvo
kolutove pomoranxe. Zatim malo
{e}era, jagode, ponovo malo {e}era,
pa onda kolutove banana i malo
{e}era na kraju.
5.
4.
3.
2.
1. Slo`eno i po{e}ereno
vo}e prelij sokom od
pomoranxe i sokom od
ananasa.
^iniju stavi u fri`ider
da odstoji pola sata.
Na kraju napitak sipaj
u {iroke ~a{e i u wih stavi
ka{i~ice. U svaku ~a{u
mo`e{ dodati po 1 kockicu
leda.
Ovaj napitak mo`e biti
zanimqivo poslu`ewe
gostima. Prijatno!
8.
7.
6.
Recept
Zabavna strana
121
Re{i zagonetku.
Belo je kao guska,
ga~e kao guska,
a nije guska.
Re{i ukr{tenicu.
Nekada su po prugama i{li mali vozovi
koje je pokretala vodena para. Narod ih je
ponegde zvao ]IRA.
(nasug)
@. Kari}
Re{i dopuwalku.
Re{i ukr{tenicu.
Krava ima tele,
patka ima pa~i}e,
a ma~ke su vesele
kad imaju .
1)
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)7)
2)
3)
4)
5)
6)
1) Kada do|e zima, tada pada...
2) Posle prole}a dolazi...
3) Posle subote dolazi...
4) [kolski raspust po~iwe u mesecu koji se zove...
5) Prvi mesec u godini je...
6) Mesec koji ima najmawe dana je...
7) Kada pro|e 12 meseci, to zna~i da je pro{la jedna...
1) wime se prevoze putnici putevima
2) prevozi putnike i robu vazdu{nim putem
3) prevozi putnike i robu prugom
4) plovno sredstvo za prevoz putnika po vodi
5) pokre}e ga struja; prevozi putnike po gradu
6) ide po {inama; prevozi putnike po gradu
7) narodno ime za mali parni voz
8) malo plovno prevozno sredstvo
9) prevozno sredstvo koje vuku kowi
A
A
A
J
]
O
B
R
S
Kako ~uvamo okolinu
122
Napi{i {ta se doga|a na ovim slikama. Oboj zelenom bojom kru`i} pored one slike koja pokazuje {taje dobro za okolinu. Crvenom bojom oboj kru`i} pored slike na kojoj se prikazuje ono {to nije dobro.
Napravimo plan akcije[to mawe plasti~nih kesa
123
1. [TA JE PROBLEM?
Zaga|ivawe okoline plasti~nim kesama. Neki qudi ih bacaju van kanti za sme}e
ili ih vetar izvla~i iz kontejnera i raznosi. Otpaci od plastike sporo se
raspadaju i zaga|uju prirodu.
2. KAKO DA RE[IMO PROBLEM?
Napravimo dogovor u odeqewu. Neka svako od nas predlo`i ~lanovima svoje
porodice da se pri kupovini u prodavnici ne uzimaju plasti~ne kese. Po|imo u
prodavnicu sa platnenom torbom ili korpom. Onda nam kese ne}e biti potrebne.
3. [TA JE CIQ NA[E AKCIJE?
Da iz prodavnica ne uzimamo plasti~ne kese. Tako }e ih svuda biti mawe.
4. KO ]E [TA DA RADI?
Ja }u to predlo`iti drugovima iz odeqewa.
Izabra}emo tri u~enika koji }e o tome da brinu.
5. KADA ]EMO TO DA URADIMO?
To }emo uraditi u mesecu maju.
6. ^IJU PODR[KU TRA@IMO?
Tra`imo podr{ku u~iteqa i roditeqa.
REZULTAT
Koliko je porodica prihvatilo ovaj predlog?
Za koliko je smawen broj uzetih kesa tokom nedeqe?
[ta misli{ o uspehu ove akcije?
akcija organizovani i zajedni~ki rad na ne~emu problem te{ko}a koju treba re{iti
plan zamisao o svemu {to treba uraditi da bi se ne{to postiglo
Pratim promene u prirodi leto u {umi
124
P^ELE SU ME
IZUJEDALE, AL
SAM SE DOBRO
NASLADIO
MEDOM.
URA!
IMA HRANE
NA SVE STRANE!
MOJI
MLADI SU
VE] NAU^ILI DA
SAMI TRA@E
HRANU.
U^IM MOJE
KOSI]E DA
SKUPQAJU
CRVI]E.
U [UMI JE
BA[
PRIJATNO.
IMA
HLADOVINE.
Pogledaj sliku. Ispri~aj kako izgleda {uma leti. [ta se promenilo od prole}a?
[ta si zapazio: 1. o `ivotiwama 2. o biqkama 3. o vremenu 4. o qudima?
125
Obi|i s nekom odraslom osobom obli`wu {umu ili ve}i park. Uo~i {ta se promenilo u odnosu na
jesen, zzimu i prole}e. Uporedi svoja zapa`awa o {umi sa onim {to se de{ava na ovoj slici. Napi{i
{ta si zakqqu~io.
EVO SLATKE
HRANE.
STIGLE KRU[KE
RANE!
NE[TO [U[KA!
MORA DA JE JE@.
Iz leksikona
126
HRAST
Hrast je veliko listopadno drvo. Mo`e da
`ivi i do hiqadu godina. Raste sporo, pa mu je
drvo tvrdo.
Plod hrasta je `ir. Wime se rado hrane divqe
sviwe, je`evi, veverice i druge {umske `ivotiwe.
Od hrastovog drveta pravi se name{taj i
parket.
JELA
Jela je zimzeleno {umsko drvo. Dosti`e veliku
visinu i mo`e da `ivi veoma dugo do hiqadu
godina. Listovi su joj u obliku iglica.
Umesto cvetova i plodova jela ima {i{arke,
koje stoje uspravno, kao sve}a. Semenkama iz
{i{arki rado se hrane ptice i veverice.
Od drveta jele pravi se name{taj, a od iglica
i {i{arki prave se lekoviti ~ajevi i uqa.
^ime je pokriven hrastov `ir?
Za Novu godinu boqe je okititi ve{ta~ku
nego pravu jelku. Za{to?
Podvuci u tekstu re~enice koje govore o tome
{ta sve mo`e da se napravi od hrastovog
drveta, a {ta ood drveta jele.
[umski plodovi
127
BOROVNICA
Raste na {umskim
proplancima. Niski
grmi}i borovnice imaju
ukusne tamnoplave
plodove od kojih se
prave kola~i, xemovi,
kompoti i sokovi.
[UMSKA JAGODA
U prole}noj travi mogu se
videti beli cvetovi {umske
jagode. Od wih }e postati
crveni mirisni
plodovi. Zasladi se!
KUPINA
Crni plod kupine
raste na
bodqikavom
grmqu. Vredi se
malo i ogrebati.
Kupina je slatka,
ukusna i zdrava.
[IPAK ili [IPURAK
Krajem leta grmovi
{ipka kite se
crvenim duguqastim
plodovima. Od wih se
sprema ukusan xem, a
su{e se da bi se od wih
kasnije spremao ~aj.
VRGAW
Ova pe~urka se dobro
skriva u li{}u ili
travi. Najboqe raste
posle ki{e.
Od vrgawa se mogu
spremati razna jela.
LISI^ARKA
Pe~urku lisi~arku lako
}e{ prona}i u {umi zbog
wene upadqive naranxaste
boje. Raste u grupi. Kada se
pripremi za jelo, divnog je
ukusa.
Obi|i {umu sa odraslima. Raspitaj se i saznaj koji jo{ {umski plodovi postoje.
BUDI VEOMA OPREZAN S PE^URKAMA! NEKE SU OTROVNE!
Pe~urke sme{ da bere{ samo u prisustvu odrasle osobe.
[ta je ta~no o senici i o veverici
128
Pro~itaj slede}e re~enice.
Zaokru`i odgovor DA pored re~enice za koju misli{
da je ta~na ili NE akoo misli{ da nije ta~na.
Ja imam lepo {areno perje.
Ve}a sam od svrake.
Hranim se crvi}ima i gusenicama koje {tete drve}u.
Zimi se ne selim u toplije krajeve.
Pravim gnezdo na dimwacima ku}a.
Ja pevam: ci-ci-do, ci-ci-do! NEDA
NEDA
NEDA
NEDA
NEDA
NEDA
Rado jedem `irove, le{nike i orahe.
@ivim u jazbini koju iskopam u zemqi.
Imam {irok, kosmat rep koji mi poma`e da ska~em.
Celu zimu prespavam.
Sporo se kre}em.
Na drve}u pravim gnezdo.
Moji mladunci sisaju mleko dok ne porastu. NEDA
NEDA
NEDA
NEDA
NEDA
NEDA
NEDA
[ta zna{ o pticama
129
NEKE PTICE, KAO [TO JE SOJKA, UMEJU DA
IMITIRAJU GLASOVE QUDI I @IVOTIWA.
Sigurno si nau~io dosta o pticama. U svaki obla~i} upi{i zanimqivost koju zna{ o wima.
Mi smo zapo~~eli, a ti nastavi.
Livadski kviz
130
Odgovori na ova pitawa.
Ako nisi siguran, obi|i livadu i
potrudi se da sazna{ odgovor.
^emu pu`u slu`i ku}ica?
Za{to je skakavac zelene boje?
^ime se hrani pauk?
[ta rade p~ele na cvetu?
Za{to se jelenak tako zove?
131
Pu` voli da gricka mlado li{}e. Da li ima zubi}e?
Ko ja~e zuji bumbar ili p~ela?
Gde krtice spavaju?
Opi{i kako se kre}e skakavac.
Koje livadsko cve}e za tebe ima najlep{i miris?
Re{i ukr{tenicu.
vreme
qudi
biqke
`ivotiwe
Proveri znawe o godi{wim dobima
prole}e leto
132
Deca se sankaju. Nose se kape i rukavice.
Ki{a ~esto pada. Obla~no je i duva vetar.
Je` spava dubokim snom. Zec je mnogo gladan i hladno mu je.
Dozrelo je gro`|e. Li{}e `uti i opada.
Qudi spremaju zimnicu. Nose ki{obrane.
Sunce ja~e greje. Sneg se topi.
Drve}e je po~elo da lista. Procvetao je ka}un. Stigle su prve jagode.
Kos u~i svoje mlade da lete. Me~i}i se kupaju u potoku.
Prona|i re~enice koje odgovaraju svakom godi{wem dobu.
Upi{i ih u tabelu na odgovaraju}em mestu.
133
vreme
qudi
biqke
`ivotiwe
jesen zima
Pada sneg. Hladno je.
Veverica sakupqa orahe za zimu.
Sre|uju se ba{te i parkovi. Sadi se novo cve}e.
Grane drve}a su ogolele. Samo se jelka zeleni.
Vru}ina je. Voda u rekama se zagrejala.
P{enica je sazrela. Na sve strane zrele lubenice.
Vratile su se ptice selice. Medved se probudio.
Neki se kupaju u reci, a neki u moru.
Proveri kako raste tvoje znawe
134
Oboj kvadrati}e uz pitawe odgovaraju}om bojom: da onako ne
Da li zna{...
koje su osobine `ivih bi}a?
koliko ~ula ima ~ovek?
koji su glavni delovi biqaka?
koji su delovi tela `ivotiwa?
koje su osobine vode?
koje su osobine vazduha?
koje su osobine zemqi{ta?
koji su najva`niji uslovi za `ivot?
koja su tvoja prava i odgovornosti?
Da li ume{...
da napi{e{ poruku, razglednicu ili pismo?
da pravilno pre|e{ ulicu?
da tra`i{ odgovore na neka pitawa u drugim kwigama?
da koristi{ ra~unar u igri?
da se sna|e{ kada si u opasnosti?
da tra`i{ re~ na ~asu i postavi{ pitawe?
da prepozna{ svoja i tu|a ose}awa?
da izvede{ neki ogled?
135
Kako se pona{a{?
Da li u~estvuje{ na priredbama koje organizujete u {koli ili u odeqewu?
Da li tra`i{ pomo} ako ti je ne{to te{ko za u~ewe?
Da li u~estvuje{ u planirawu i izvo|ewu akcija u odeqewu?
Da li redovno poma`e{ u ku}i?
Da li koristi{ re~i: hvala, izvoli, molim, dobar dan, izvini, dobro jutro, dobro ve~e?
Da li dovoqno vodi{ ra~una o pravilnoj ishrani i svom zdravqu?
Da li vodi{ ra~una o prostoru u kojem `ivi{ i o svojoj okolini?
Da li se bri`qivo odnosi{ prema qudima, `ivotiwama i biqkama?
Pogledaj koliko toga novog si saznao o sebi i svetu koji te okru`uje!
Upi{i:
Koliko si porastao ove godine (tvoja visina sada je )
Koliko je poraslo tvoje znawe ove godine (broj zelenih kvadrati}a osvojenih na ovom testu je )
[ta najboqe zna{ iz predmeta SVET OKO NAS?
O ~emu iz ovog predmeta bi `eleo da vi{e nau~i{?
Da li ti se dopao predmet SVET OKO NAS? da onako ne
Va`ne re~i
136
Aakcija 123
Bbara 54barska trska 38bela rada 36bizon 40biqke 32, 34, 36-39, bor 32borovnica 127brdo 62bre`uqak 62bubamara 36bumbar 36, 131
Vvazduh 58-59vazdu{ni saobra}aj 116veverica 33, 48, 51, 79, 97, 128vesnici prole}a 96vest 119vetar 59vilin kowic 38vinova loza 61visibaba 96voda 38-39, 54-57vodeni saobra}aj 116vo}e 35vrabac 50vrgaw 127 vreme 73vuk 32,40
Gglista 36-37godi{wa doba 132-133grad 23 gusenica 36guska 34
Ddan 41, 88, 117delovi biqke 42detelina 36detli} 33, 49, 50, 79, 82divqa guska 50divqa sviwa 33dom 12-13drve}e 32, 126drumski saobra}aj 116
@`aba 38`elezni~ki saobra}aj 117`iva priroda 29, 30`ivotiwe 33, 34`ir 32`itarice 35
Zzanimawa qudi 104-105zvon~i} 36zdravqe 106-107zebra 40zemqi{te 60-61zec 33, 36, 49, 79, 95, 97, 124zima 78-79, 133zoolo{ki vrt 40-41
Iiglo 103 izvor 54
Jjabuka 42jagoda 43jagor~evina 36, 96japanska qubi~ica 74jarebica 36, 96je` 48, 78, 94, 125
jezero 55jela 32, 126jelenak 37, 130jesen 48, 133
Kkalendar 90ka}un 97kesten 32kleka 61koza 34koko{ka 34koliba 103 kolovoz 114koren 42korwa~a 49, 79, 95, 124kos 50, 78, 95, 125krava 34kretawe 86-87krtica 33, 36, 131kukavica 500kukurek 96kupina 127 ku}a 102-103
Llasta 50, 99leopard 40leptir 37, 97leska 32leto 124-125, 132livada 130-131lisica 33, 78, 94lisi~arka 127list 42lokvaw 38
Na ove dve strane nalaze se va`ne re~i iz kwige.
Uz svaku od wih dat je broj koji ozna~ava stranicu na kojoj se nalaze navedene re~i.
137
Qqubi~ica 37, 98
Mmajmun 40masla~ak 37, 98materijali 64-67medved 40, 48, 81, 94, 124mi{ 33modlica 67more 55mrav 37
Nne`iva priroda 29, 30noge 44noj 40
Oovca 34odgovornost 24-25okean 55opasnost 108-109orao 33osa 37ose}awa 10-11
Ppaprika 43, 61paradajz 61pas 34pasuq 75pauk 37, 130pahuqa 83petao 34pijavica 38pile 34plan 92, 123planina 62plod 42povr}e 35poni 40porodica 14-15poruke 118
potok 54, 62po{tanski saobra}aj 117pravo 24-225praznici 91predmeti 64priroda 28-30prole}e 94-97, 132ptice 129ptice selice 50ptice stanarice 50pu` 33, 37, 38, 51, 97, 130, 131p~ela 37, 130p{enica 61, 75
Rravnica 62reka 54, 62reqef 62rep 42recept 77, 120rogoz 38roda 50rodbina 15ro|ak 15ruke 107
Ssaobra}aj 114, 116-117saobra}ajni znaci 113svetlost 70-71sviwa 34svraka 50selo 22semafor 114seme 42senica 50, 82, 97, 128senke 71skakavac 37, 130, 131slavuj 50slon 40sova 33som 39srna 33
stablo 42sunce 70, 72sun~ani sat 71
Ttele 34telo 44testo 67tigar 40toplota 70trotoar 114
]}urka 34
Uulica 115usta 44
Hhleb 76-77ho}u-ne}u 37hranilica 79, 80hrast 126humus 61
Ccvet 42
^~apqa 39~i~ak 37~ula 45
[{aran 39{argarepa 43{ator 103 {ipak ili {ipurak 127 {i{arka 32{kola 16-21{uma 48-49, 78-79, 94-95, 124-125{umska jagoda 127{umski plodovi 127
Ovaj popis va`nih re~i }e ti pomo}i da ih lako na|e{ u kwizi.
Za neke re~i obja{wewa se naalaze pri dnu stranice.
Sadr`aj
138
Uputstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .2
Svet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
Teme . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4
JA I DDRUGI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .5
Moja strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6-7
[ta volim da radim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8-9
Moja i tvoja ose}awa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10-11
Moj dom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12-13
Porodice su razli~ite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14-15
Za{to idemo u {kolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16
Mali vodi~ kroz {kolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17
Moja {kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18-19
Od ku}e do {kole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20-21
Vrste naseqa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22-23
Imam pravo na . . . Odgovoran sam za . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24-25
[ta smo nau~iili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26
@IVA PRIRODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27
[ta ~ini prirodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28-29
[ta je `iva, {ta ne`iva priroda, {ta je napravio ~ovek . . . . . . . . . .30
Oko nas sve se mewa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31
Biqke na{ih {uma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32
@ivotiwe na{ih {uma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33
@ivotiwe i biqke seoskog doma}instva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34-35
Biqke i `ivotiwe na{ih livada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36-37
Biqke i `ivotiwe na{ih voda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38-39
Zoolo{ki vrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40
Pravila pona{awa u zoolo{kom vrtu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41
Delovi biqaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42-43
139
Moje telo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44
Moja ~ula vida, sluha, mirisa, ukusa, dodira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45
^emu mi slu`e delovi tela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46-47
Pratim promene u prirodi jesen u {umi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48-49
Ptice selice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
Ptice stanarice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
Iz leksikona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51
[ta smo nau~ili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .52
NE@IVA PRIRODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53
Gde se voda nalazi u prirodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54-55
Osobine vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56-57
Osobine vazduha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58-59
Osobine i vrste zemqi{ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60-61
Oblici reqefa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62-63
Od kakvih materijala su napravqeni predmeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64
Osobine materijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65
Kako oblikujemo materijale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66-67
[ta smo nau~ili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68
VEZA IZME\U @IVE I NE@IVE PRIRODE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69
Sun~eva svetlost i toplota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70
Svetlost i senke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71
Kako se Sunce kre}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72
Kakvo je vreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73
Ogled s japanskom qubi~icom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .74
Zasadimo p{enicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75
Zasadimo pasuq . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75
Pri~a o hlebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76
Recept za hleb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77
Pratim promene u prirodi zima u {umi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .78-79
Poma`emo pticama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .80
Medin zimski san . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81
140
Iz leksikona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .82
Sne`ne pahuqe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83
[ta smo nau~ili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84
ORIJENTACIJA U PROSTORU I VREMENU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .85
Kako se ko kre}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86
Za{to se pokre}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87
Dani u nedeqi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .88
Jedan moj dan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89
Moj kalendar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90
Praznujemo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91
Moj plan parka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92
[ta sve mogu da napravim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93
Pratim promene u prirodi prole}e u {umi . . . . . . . . . . . . . . . . .94-955
Vesnici prole}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96
Prole}ni ka}un . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97
Iz leksikona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98
Laste su se vratile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99
[ta smo nau~ili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .100
KULTURA @IVQEWA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101
Za{to qudi prave ku}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102
Ku}e su razli~ite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103
Zanimawa qudi {ta sve qudi rade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104
Za{to postoje razna zanimawa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105
^uvam svoje zdravqe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106-107
Opasnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108-109
Lepo pona{awe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1100-111
Top Related