Kontrolisanje
kvaliteta (QC)
KONTROLISANJE KVALITETA
• Predstavlja deo Upravljanja
kvalitetom koji je usmeren na
ispunjavanje zahteva kvaliteta
• Sadrži operacije odreĎivanja
ispravnosti skupa zahtevanih
karakteristika kvaliteta na nekom
rezultatu procesa (poluproizvod,
proizvod, softwer ili usluga)
POJMOVI ISPRAVNOSTI REZ.PROCESA
• Neispravnost
• Nedostatak
• Dorada
• Preklasiranje
• Preventivne akcije
• Korektivne akcije
• Dozvola za isporuku
• Odbacivanje isporuke
• Prihvatanje (Prijem) isporuke-skupa
POJMOVI PREISPITIVANJA Q
• OdreĎivanje kvaliteta -odnosi se na postupak:
– Merenja
– Ispitivanja i
– Kontrolisanja
• Loš kvalitet - ima rez.procesa kod koga je
kontrolisanjem utvrđeno da ima bar jednu
karakteristiku kvaliteta koja nije zadovoljila
postavljene zahteve
• Dobar kvalitet- ima rez.procesa kod koga je u
kontrolisanju utvrđeno da ima sve karkt.kvaliteta koje
zadovoljavaju postavljene zahteve
• Izvrstan kvalitet- sve kontrolisane karak.kvaliteta su
zadovoljile postavljene zahteve, a izvestan broj je
premašio te zahteve
IZBOR VRSTE KONTROLISANJA
ULAZA
PROCESA
IZLAZA
STALNO
PERIODIČNO
POVREMENO
CELOG SKUPA
DELA SKUPA (UZORKA)
NEKOLIKO PRIMERAKA
DOKUMENTACIJE
kontrolisanje parametara
kontrolisanje argumenata
PO AQL
PO LQL
PO LQ
PO IQL
UZ OPŠTI NIVO
UZ SPECIJALNI NIVO
SA NORMALNIM PRISTUPOM
SA BLAGIM PRISTUPOM
SA STROGIM PRISTUPOM
JEDNOSTRUKO
DVOSTRUKO
VIŠESTRUKO
SA VELIČINOM UZORAKA
SA KRITER. PRIHV. PRIMERAKA
SA KRITER. PRIJEMA SKUPA
KLASIČNO
STANDARDIZOVANO
TESTIRANJEM
OCENJIVANJEM
KONTROLISANIH VELIČINA
MERENIH VELIČINA
fazi
poslovanja
periodu
kontrolisanja
predmetu
kontrolisanja
posmatranim
veličinama
sistemu
kontrolisanja
nivou
kontrolisanja
pristupu
kontrolisanja
tipu plana
kontrolisanja
planu
kontrolisanja
standardizaciji
Vrste
kontrolisanja
prema
ULAZNA-PRIJEMNA KONTROLA KVALITETA
• Potreba za Prijemnom-Ulaznom kontrolom Q proistekla je početkom 20. veka usled naglog povećanja razmene dobara u unutrašnjem i spoljno-trgovinskom prometu roba
• Dobro sprovedena Prijemna Prijemna kontrola kvaliteta predstavlja preduslov za kvalitet finalnog rezultata procesa
• Svi problemi Prijema robe industrijskog proizvoda mogu se posmatrati sa aspekta:
Pravno-komercijalnog (poseban deo u Zakonu o obligacionim odnosima reguliše promet dobara)-seminarski rad
Statističko-matematičkog i
Organizaciono-tehničkog
SISTEMATIZACIJA ULAZNOG MATERIJALA U
INDUSTRIJI
• Sirovine
• Standardna gotova roba
• Odlivci i otkovci
• ObraĎeni delovi
• Veći finalni delovi i proizvodi
• Manji finalni delovi i proizvodi
• Gotovi proizvodi i sklopovi za ugradnju
• Specijalne stavke
PRDUSLOVI ZA KONTROLISANJE ULAZNOG
MATERIJALA
• Tehničkom dokumentacijom-propisima i
crtežima definisani su svojstva i
karakteristike, oblik i tolerancije mera
• Pri sporazumevanju proizvoĎača
(prodavca) i potrošača (kupca), utvrĎuju se
KK koje će biti ispitivane i kontrolisane
• Karakteristike kvaliteta se klasifikuju kako
bi se posebna pažnja obratila na bitne i
uticajne KK
PRAKTIČNA PRIMENA KVALITATIVNOG PRIJEMA
• Prijem robe bez ikakvog kontrolisanja
• Prijem robe uz stalnu 100% kontrolu Q
• Prijem robe uz povremenu 100%kon.Q
• Prijem robe na osnovu nestručno uzetog
uzorka (štih probe)
• Prijem robe na osnovu slučajno izabranog
reprezentativnog uzorka
RAZLOZI ZA PRIMENU KONT. Q
UZORKOVANJEM
• Kada su troškovi kont. Kvaliteta pojedinih
primeraka visoki, a gubici zbog prijema
neispravnih proizvoda NISKI
• Kada se kontrola kvaliteta vrši razaranjem
• Kada je 100% kont.kvaliteta zamorna tako da se
ne može računati sa njenom sigurnošću
• Kada se dozvoljava izvestan % neispravnih
proizvoda u isporuci
PREDNOSTI UZORKOVANJA
• Slabosti skoro da nema, ali se ne može primeniti
za veoma male skupove UM
• Brža i efikasnija od drugih
• Broj proizvoda koji se kontroliše je manji nego
kod 100% kon.Q, zahteva manje ljudi i sredstava
za merenje i kontrolisanje
• Greške su unapred predviĎene i planirane i
uporeĎivanje dobijenih rezultata se vrši
objektivnim merilima
UZORKOVANJE-PLANOVI PRIJEMA
• Planovi prijema robe daju postupke koji ako se primene na neki Skup-Skupinu proizvoda (N) obezbeĎuju odreĎen stepen sigurnosti kvaliteta
• Postoji kontrolni rizik donošenja pogrešnih odluka o prijemu nekog Skupa čije stvarno stanje kvaliteta neodgovara zahtevanom, ali je on očekivan i obe strane u Ugovoru ga prihvataju
• Planovi prijema (jednostruki, dvostruki i višestruki) predstavljaju sistemske kombinacije uzoraka na osnovu kojih se donose odluke o prijemu čitavog Skupa, tj. neke robe
• Postoje razlike u Planovima prijema za kontrolisanje Ulaznog materijala u vezi sa tim da li se kvalitet proizvoda izražava:
o Atributivnim (opisnim) ili
o Kvantitativnim (numeričkim)
karakteristika kvaliteta
DONOŠENJE ODLUKE NA OSNOVU UZORKOVANJA
• Odluka o Prijemu Skupa temelji se na verovatnoći
“Koliko loših jedinica proizvoda može da sadrži
ukupna količina (Skup), ako je uzorak pokazao
odreĎen broj neispravnih proizvoda”
• Maksimalan broj neispravnih jedinica pr. koji se
dozvoljava u uzorku a da se još uvek dozvoljava
preuzimanje Skupa (N) označava se C-dozvoljen
broj loših u uzorku
• Odluka o Prijemu Skupa može da se donosi na
osnovu uzetog:
Jednog uzorka-Plan jednostrukog uzorkovanja
Dva ili više uzeta uzorka- Plan dvostrukog ili
višestrukog uzorkovanja
ULOGA UZORKA
• U praksi je najčešće u primeni Jednostruko i Dvostruko uzorkovanje to znači da se iz svakog Skupa bira uzorak (uzorci) pa se na osnovu rezultata kontrolisanja odlučuje da li će isporuka biti PRIMLJENA ILI ODBAČENA
• Uzorak mora biti IZABRAN na slučajan način, što znači da svaka jedinica skupine mora imati istu verovatnoću izbora u uzorku i tako izabran uzorak se zove SLUČAJAN UZORAK
• Za Planove postoje proračunate Tablice uzorkovanja iz kojih se na osnovu:
Veličine skupa (N) - ukupan broj proizvedenih jed UM o kojem se donosi odluka o Prijemu i
UtvrĎenog Nivoa kvaliteta
određuje:
Veličina uzorka (n) - broj jedinica koji se uzima uzorkom i kontroliše (pregleda ispravnost) i
Očitava c -maksimalno dozvoljen broj loših jedinica pr. u uzorku a da se još dozvoljava prijem Skupa (N)
KONTROLISANJE ULAZNOG MATERIJALA
PREKO KONTROLISANIH VELIČINA
• Kontrolisanje ulaznog materijala preko kontrolisanih
veličina koristi atributivne ili kvalitativne karakteristike
rezultata procesa (npr. ispravan, neispravan), za
kontrolisanje ispravnosti tuĎih rezultata procesa (od
isporučilaca), na ulazu u realizovanje tehnologije
(proizvodnje ili usluživanja) rezultata procesa.
Veličina
Kvalitet
rezultata
procesa
Naziv vrste
kontrolisanja
Oznaka vrste
kontrolisanja
Potrebni
podaci
uzoraka
Potrebni
podaci
skupa
Standard
verovatno
loš
Potpuno
kontrolisanje (PPKK = ?)
N, P,
Tr1, TrD,
TrO
Kontrolisanje
kontinualnih skupova (P LQL) c
N,
LQL
ISO 2859-
1: 1985
Kontrolisanje
pojedinačnih skupova (P LQ) c
N,
LQ
ISO 2859-
2: 1985 promenljiv
Uzastopno
kontrolisanje preko
kontrolisane veličine
(Ai < Di < Ri) Di
N, PR, CR,
PRQ,CRQ,
AQL
ISO
8422:1991
kontro-
lisana
verovatno
dobar
Kontrolisanje
dokumentacije (PPD = ?)
N, P,
Tr1, TrD,
TrO
PREPORUČENE VRSTE KONTROLISANJA ULAZA
PREKO KONTROLISANIH VELIČINA
• Potpuno kontrolisanje (PPKK = ?) kontrolisanih veličina se
danas retko primenjuje za kontrolisanje ulaznih materijala
verovatno loših skupova (tuĎih rezultata procesa) jer je
dugotrajno, skupo i neopravdano.
• Kontrolisanje kontinualnih skupova (P LQL) se primenjuje za
kontrolisanje ulaznih materijala, samo u slučajevima
kontinualnog priliva rezultata procesa sa promenljivim
kvalitetom.
• Kontrolisanje pojedinačnih Skupova (P LQ) vrši se u
slučajevima kada ulazni materijal ima promenljivi kvalitet i
kada povremeno pristiže ili kada se pojedinačno isporučuje.
• Uzastopno kontrolisanje Ai<Di<Ri) kontrolisane veličine vrši
se u slučajevima kada ulazni materijal ima promenljivi
kvalitet i kada stalno pristiže od istog isporučioca ali je
primenljiv i u slučajevima pojedinačnih isporuka.
• Kontrolisanje dokumentacije (PPD = ?) je svakako najbolje
rešenje za kontrolisanje ulaznih materijala verovatno dobrih
skupova, ukoliko postoje takve mogućnosti.
OPERATIVNA KRIVA- OC KRIVA
• Zbog donošenja odluke o prijemu Skupa nekog proizvoda, samo na osnovu rezultata kontrolisanja jedinica iz uzorka moraju se preuzeti izvesni rizici u vezi sa tačnošću te odluke
• Ovi rizici su funkcija postojećeg kvaliteta Skupa i obično su dati dijagramom, koji se naziva KARAKTERISTIČNA KRIVA (OC KRIVA)
• Karakteristična kriva grafički prikazuje efekat kontrole prijema skupa pomoću uzorka, pri čemu se iz te krive vidi Verovatnoća prijema Pa, ako Skupovi sadrže različite procente neispravnih jedinica proizvoda
• Ako se radi o kontroli prijema skupa proizvoda, gde se kvalitet izražava atributivnim karakteristikama, onda se kvalitet meri PROPORCIJOM ili PROCENTOM NEISPRAVNIH jedinica u Skupu (p”)
•
IDEALNA KARAKTERISTIČNA KRIVA
Pa
1,0
0,8
0,6
0,4
0,2
0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 P
PRP 1-PR
AQL
CR CRP
LQL
+
KARAKTERISTIČNI SLUČAJEVI PRIJEMA NA
OSNOVU OPERATIVNE KRIVE
• Svi skupovi mogu biti:
– primljeni (uz odbacivanje neispravnih iz uzorka) ako imaju vrednost proporcije P AQL, ulevo od granice prijema skupa AQL, uz rizik proizvoĎača PR,
– primljeni ili odbijeni sa izvesnom verovatnoćom ako imaju vrednost proporcije AQL<P<LQL, između granice prijema skupa AQL uz rizik proizvoĎača PR i granice LQL uz rizik korisnika CR i
– odbijeni ako im je vrednost proporcije P LQL, udesno od granice odbijanja skupa LQL, uz rizik korisnika CR.
POSTUPAK KONTROLISANJA KONTINUALNIH
SKUPOVA
Kontrolisanje kvaliteta tečnih ulaznih materijala, primenom
jednostrukog tipa uzorka, u realizovanju tehnologije
upakovanih tečnih rezultata procesa, obuhvata primenu
sledećih koraka:
– utvrĎuje se ukupna količina (šarža) primeraka
upakovanog tečnog ulaznog materijala (N),
– utvrĎuje se vrednost granice odbijanja skupa LQL uz
rizik korisnika CR ili granica prijema skupa AQL uz rizik
proizvoĎača PR,
– utvrĎuje se izvesni nivo kontrolisanja (obično normalni
nivo),
– odreĎuje se Slovna oznaka uzorka (A, B, C,..) iz tabele na
slici 9.8, na osnovu utvrĎene količine ili šarže (N)
primeraka tečnog ulaznog materijala,
Tabela sa slovnim oznakama
Veličina skupa Jednostruko
kontrolisanje
Dvostruko
kontrolisanje
2 8 A A
9 15 B A
16 25 C B
26 50 D B
51 90 E C
91 150 F C
151 280 G D
281 500 H D
501 1200 J E
1201 3200 K E
3201 10000 L F
10001 35000 M F
35001 150000 N G
150001 500000 P G
500001 i više Q H
TABELA ZA JEDNOSTRUKO KONTROLISANJE
AQL=2,5 % Slovna
oznaka
Veličina
uzorka Ac Re
A 2
B 3
C 5 0 1
D 8
E 13
F 20 1 2
G 32 2 3
H 50 3 4
J 80 5 6
K 125 7 8
L 200 10 11
M 315 14 15
N 500 21 22
P 800
Q 1250
Top Related