SEMINARSKI RAD
Nastavni predmet : Sportska rekreacija
Tema: Fitnes i zdravlje
Mentor:Prof.Dr.Muriz Hadzikadunić
Student: Muzurović Sanel
Sarajevo 2011.godina
SADRŽAJ
1.UVOD...................................................................1
2.PREDMET RADA................................................2
2.1.PROBLEM RADA.............................................2
3.METODOLOGIJA RADA....................................5
4.ZAKLJUČAK.......................................................11
5.LITERATURA......................................................12
1.UVOD
Fitnes može biti povezan sa vježbanjem ili sa zdravljem. Onaj koji je povezan sa
vježbanjem predstavlja mjeru atletske agilnosti, ravnoteže, snage i brzine. Ova
tema fokusira se na zdravstveni fitnes, koji možete ostvariti redovnom fizičkom
aktivnosču. Prednosti oba tipa fitnesa su zdravo srce i pluča (kardiorespiratorni
fitnes), povečana fleksibilnost i misična snaga i izdržljivost.
Pravilna ishrana i primjerena fizička aktivnost su garant zdravog i dugog života
„kada svoje tijelo dovedemo u stanje da svakodnevne aktivnosti obavljamo lako,
kada uspijemo da iskontrolišemo stres, kad dnevna ishrana postane
zadovoljstvo, a ne nužno zlo, i ako nam je fizička aktivnost sastavni dio života –
tada možemo da kažemo da živim zdrav život
2. PREDMET RADA
Predmet ovog rada bi bio istraživanje i utjecaj fitnesa na razna stanja organizma
zatim kako vježbanje korisno utiče na opšte stanje organizma te na pojedine
sisteme ljudskoga organizma..
2.1 PROBLEM RADA
Problem bi bio izvršavanje cilja i popravljanje svijesti među ljudima tako da
krenu živjeti zdrav život. Također da što veći broj ljudi koristi fitnes radi
prevencije nastanka nekih stanja usljed nedostatka fizičke aktivnosti kao što su
gojaznost i pretilost.
3. METODOLOGIJA RADA
Fitness kao pojam uvriježio se u našem jeziku. Najčešće ga koristimo kao
sinonim za vježbanje na spravama, te se često čuje: "Idem na fitness 2x tjedno".
"Tamo je dobar fitness instruktor". "Znam dobar fitness centar u blizini svoje
kuće".
Fitness je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness je pojam za sve što nas čini
fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne
kondicije nastale kao rezultat redovitog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane.
Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje
svakodnevnih zadaća, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom utjecaju
tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi, te se
pojavio i termin zdravstvenog fitnessa (health-related fitness) kojim su označene
one sastavnice fitnessa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno
utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković
1999.)
Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj
borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose
poboljšanju našeg ukupnog zdravstvenog i tjelesnog fitnessa.
Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali
se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage i
fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti ravnoteža i koordinacija. Odgovarajuća
tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika,
genetska predispozicija, dobre prehrambene navike, te način života i rada samo
su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.
Preporuke za očuvanje i poboljšanje zdravlja od strane Svjetske zdravstvene
organizacije (World Health Organization) je redovita, svakodnevna tjelesna
aktivnost umjerenog intenziteta. Odabir aktivnosti ovisi o sklonostima,
sposobnostima, znanju, željama i mogućnostima svakog pojedinca. S obzirom
na klimatske uvijete, godišnja doba i ponude mjesta u kojem se živi, dobro je
kombinirati više oblika tjelesne aktivnosti.
Aerobna izdržljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvažnijih
sposobnosti za očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine
aerobni trening je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem
velikih mišićnih grupa, najmanje 20 minuta u kontinuitetu, od 60-80%
intenziteta određen za svakog pojedinca.
Aerobna izdržljivost direktno djeluje na učinkovitiji rad srčanožilnog i plućnog
sustava. Trenirano srce kuca manji broj puta u minuti, ali jednim udarcem izbaci
više krvi u krvni optok, poboljšava se cjelokupna cirkulacija u organizmu, krvne
žile su čvršće i elastičnije, udahnuti kisik se bolje i učinkovitije doprema do svih
tjelesnih stanica, a eliminacija ugljičnog dioksida i otpadnih tvari iz organizma
je bolja.
Na početku svakog vježbanja tijelo kao izvor energije troši glikogen koji je
pohranjen u mišićima i jetri, a kemijskim procesima nastaje iz ugljikohidrata.
Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen kao izvor energije i zato će se, kad god je
moguće, "prebaciti" na potrošnju masti. Da bi sačuvalo zalihe glikogena,
organizam počinje trošiti masnoće 20-ak minuta nakon početka vježbanja ako se
nalazimo u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta kontinuiranog
vježbanja udio potrošnje masti će biti značajno veći. Daljnja potrošnja zavisit će
prvenstveno od intenziteta vježbanja, ali i od trajanja. Upotreba masti kao izvora
energije moguće je jedino uz prisustvo kisika, te se preporučaju dugotrajnije
aktivnosti nižeg i umjerenog intenziteta. S vježbanjem ipak ne treba pretjerivati
jer se time bitno povećava mogućnost nastanka ozljeda.
Metabolizam tijela je ubrzan još neko vrijeme nakon vježbanja te i dalje ima
povećanu potrebu za energijom. Iz tog razloga dobro je kretati se kad god je
moguće bez obzira da li imate problema s tjelesnom težinom ili ne, čak i 10-15
minuta je više nego ništa.
Trenirane osobe u mišićnim stanicama pohranjuju glikogen u većoj količini od
netreniranih osoba što omogućuje dugotrajniji rad bez osjećaja umora, a produkt
rada, mliječna kiselina brže se i bolje ponovno pretvara u energiju. Usprkos
tome što zaliha glikogena ima dovoljno, trenirani će organizam ranije početi
koristiti masti kao izvor energije, mišićna masa i u mirovanju troši više kalorija
od masnog tkiva, a oporavak fit osobe bit će brži i potpuniji.
Stoga, teretana nije jedino mjesto koje nas čini fit. Ne volite li dizanje utega ili
ne uživate u grupnim fitness programima, ne očajavajte. Vi ste možda
zaljubljenik u planine, rolanje ili jedrenje. Možda više sreće, zadovoljstva i
izazova pronalazite u prebacivanju bilo koje vrste loptice preko mreže, u trčanju,
plivanju ili u zajedničkom druženju s istomišljenicima igrajući na "dva mala".
Sve dotle dok odabranu aktivnost ili više njih provodite redovito i kontinuirano
(najmanje 3x tjedno, a idealno je svakodevno barem pola sata), sve dotle dok
određena tjelesna aktivnost odgovara vašem tijelu i pruža zadovoljstvo vašem
duhu, UŽIVAJTE i dalje. A kad vam dosadi, pronađite novu aktivnost. Važno je
kretati se. Ako ništa drugo, redovito hodajte bržim tempom barem pola sata
svaki dan.
I to nas čini fit!
Fitness je nagrada za osobu koja provodi tjelesno aktivan život. Suprotnost
takvom načinu je "sjedeći način života", što doslovno znači predugo sjedenje
tijekom dana. Današnji način života ljudima omogućuje provođenje neaktivnog
života i čak za to dobiva priznanja - omogućuje uporabu dizala, pomičnih
stepenica i automobila, tako da ljudi upotrebljavaju sve manje tjelesnog napora.
Na nesreću, ljudi su privučeni savjetima i reklamama kako "uštedjeti trud", ali
što više koriste te savjete postaju sve slabiji i manje sposobni, osjećaju se sve
lošije. Na neaktivnost tijelo odgovara slabljenjem mišića i spretnosti, na isti
način kako rabeći tjelesnu aktivnost jača mišiće i spretnost.
Koristi od fitnessa
- zdrav, koristan odmor i san
poboljšanje zdravlja kroz ishranu
- smanjeno masno tkivo, a povećana "mršava tjelesna masa"
- povećana otpornost prehladama, ostalim infektivnim bolestima i raku
- smanjen rizik za bolesti srca i krvnih žila, šećernu bolest i druge bolesti
- smanjena mogućnost nesreća (ozljeda)
- rjeđe i manje teške ozljede
- smanjena pojava anksioznosti i depresije - neuporaba droga (uključivo
alkohol) - poboljšana samosvijest i samopouzdanje
- poboljšana sposobnost učenja
- sposobnost za međuljudske odnose, veća "duhovna snaga"
- poboljšana kvaliteta života u starijoj dobi
- duži život
KARDIO RESPIRATORNA IZDRŽLJIVOST
Sposobnost organizma da kontinuirano izvodi pokrete velikim grupama mišića
srednjeg do umjerenog intenziteta (trčanje , plivanje , roleri..) Direktno utiče na
srce i pluća-osnovna zdravlja ljudi
FLEKSIBILNOST
Sposobnost izvođenja pokreta velike amplitude! Utiče na čitav niz
faktora zdravstvenog statusa , predstavlja značajan segment
kvalitetnog života naručito u poznim godinama.
4.ZAKLJUČAK
Možemo vrlo lako zaključiti da danas večina ljudi nalazi utočište u
alkoholu, cigaretama i narkoticima zbog toga fitnes treba da igra
veliku ulogu u smanjivanju tih navika. Loše navike treba zamjeniti za
zdrave i bolje kao što su: fitnes ,zdrav život kao i bavljenje sportom i
ostalim aktivnostima koje imaju za cilj poboljšanje ljudskog zdravlja.
5.LITERATURA
Pojam fitness-a : Dr. Sc. Emir Pašalić,docent
Internet:
www.google.ba
Top Related