OSNOVNU ENERGIJU SPOLJAŠNJIM SILAMA DAJE SUNCE. PROCES RAZARANJA POSTOJEĆIH OBLIKA RELJEFA
NAZIVA SE EROZIJA.OBLICI RELJEFA KOJI PRI TOM NASTAJU JESU EROZIVNI OBLICI.PROCES TALOŽENJA RAZORENOG MATERIJALA JE AKUMULACIJA.OVIM PROCESOM NASTAJU AKUMULATIVNI OBLICI RELJEFA.
IZMENE U RELJEFU DO KOJIH DOLAZI POD UTICAJEM EROZIJE I AKUMULACIJE PROUČAVA GEOMORFOLOGIJA
PREDSTAVLJA DROBLJENJE STENA I NJIHOVO PRETVARANJE U SEDIMENTE RAZLIČITE KRUPNOĆE
RASPADANJE STEMA MOŽE BITI INSOLACIONO (POD UTICAJEM SUNCA) MEHANIČKO MRAZNO (ZAMRZAVANJE VODE U PUKOTINAMA ) OBLICI- MORE STENA, TOČILA I SIPARIHEMIJSKO RASPADANJE (VODA OBOGAĆENA RAZNIM SOLIMA I KISELINAMA RASTVARA STENE ILI POJEDINE MINERALE U NJIMA.
SIPARI
TOČILA
Podrazumeva sve procese ogoljavanja padina i odnošenje rastresitog materijala sa njih.
Glavni faktori ovog procesa suNagib padinaSastav podloge ČOVEK ( krčenjem šuma i Izlučivanje padavina pretvaranjem šumskog zemljištaOdsustvo vegetacije u poljoprivredno)
Oblici: brazde, vododerine, jaruge
Krajnji rezultat spiranja i odnošenja produktivnog sloja zemljišta je stvaranje ,, rđave zemlje”
Ogoljavanje padina doprinosi i klizenju zemljišta, do kojeg dolaziKada se rastresiti sloj iznad vodonepropusnih stena optereti vodom.Klizišta mogu pregraditi rečne doline.
Snežna granica je nadmorska visina iznad koje dolazi do stalnog nagomilavanja snega i leda.
Oko polova snežna granica je u nivou mora, na Alpima na 3.000 m a na Ekvatoru na preko 6.000 m.
Zbijanjem snežna masa dobija znastu strukturu (firn). Daljim zbijanjem od firna postaje lednički led.
Erozivni oblici -Cirk je udubljenje iz kojeg kreće lednik Lednički valov je udubljenje kroz koje se kreće lednik
Akumulativni oblici- čeone i bočne morene koje nastaju ispod snežne granice
Lednik Franc Jozef
Pokrovni ili kontinentalni tip lednikaGrenland, AntarktikAleč
Alpski tip- ima izrazit linijski karakter
Supodinski tip –nastaje u podnožju planina spajanjem dolinskih lednika
Malaspin- Aljaska Platoski (Skandinavski) tipIz jednog ledenog polja izdvajaju se pojedinačni lednički jezici i silaze sa platoa obično do mora
Ako fosilni ledniči valov ispuni voda nastaje fjord.
U zaleđu čeonih morena nalazi se terminalni basen u kome se po otapanju lednika obično obrazuje jezero. Na taj način je nastalo Plavsko jezero.
SNAGA REKA ZAVISI OD KOLIČINE VODE I NAGIBA TERENA. FLUVIJALNI PROCES SE SASTOJI OD EROZIJE PODLOGE PREKO KOJE REKA TEČE, TRANSPORTA ERODIRANOG MATERIJALA I NJEGOVE AKUMULACIJE NA MESTIMA GDE SNAGA REKA SASVIM SLABI.
EROZIVNI OBLICI- REČNO KORITI I REČNA DOLINA
REČNO KORITO JE ŽLJEB KOJIM REKA TEČE. NA DODIRU MEKIH I ČVRSTIH STENA MOGU SE OBRAZOVATI:BRZACI,VODOPADI, SLAPOVI
REČNA DOLINA JE UŽE ILI ŠIRE UDUBLJENJE U RELJEFU SA OBE STRANE REČNOG KORITA.
AKUMULATIVNI OBLICI-ALUVIJALNE RAVNI, DELTE I REČNA OSTRVA.
Za reku sa vijugavim rečnim koritom kaže se da meandrira
Sastoji se od dolinskog dna u koje je usečeno rečno korito i dolinskih strana
Tipovi dolina rečna dolina ravničarske reke Rečne doline planinskih reka
klisura
kanjon Kompozitna dolina
Vodopad Nijagare 51m (erozivni)
Mogu biti tektonski, erozivni i akumulativni
Endžel 1054m tektonski
Veliko vrelo u dolini Resave, 20 m (akumulativni)
Slapovi su stupnjeviti vodopadi
REČNO OSTRVO MARAŽO
ADEstvraju se na sektorima usporenog kretanja ravničarskih reka - pri ušćima reka, u meandrima i na velikim okukama.
Ade na Dunavu
DELTE
Delte su prostrane nanosne ravnice na ušćima reka u mora ili jezera. Zbog taloženja ogromne količine nanosa rečno korito se tu račva u veliki broj rukavaca
Delta Dunava
Delta NilaDelta Ganga
Delta Misisipija
Predstavljaju nisko zemljište pored reka je je ako nema nasipa često plavljeno. Pogodne su za gajenje poljoprivrednih kultura koje traže više vlage.
PROCES OBLIKOVANJA RELJEFA RASTVARANJEM KREČNJAČKIH STENA NAZIVA SE KRAŠKA EROZIJA. REČ KRAS JE SLOVENAČKOG POREKLA I ZNAČI PREDEO GOLIH KREČNJAČKIH PEJZAŽA. NA POVRŠINI KRASA VLADA VELIKA OSKUDICA U VODI IAKO NEKI PREDELI PRIMAJU VELIKE KOLIČINE PADAVINA. PODZEMNE VODE IZ KRASA IZBIJAJU NA VRELIMA PO DNU DUBOKIH REČNIH DOLINA, NA MORSKOJ OBALI ILI U
VIDU PODMORSKIH IZVORA ILI VRULJA. NAJZASTUPLJENIJE RASTVORLJIVE STENE U PRIRODI SU KARBONATNE STENE(KREČNJACI I U MANJOJ MERI
DOLOMITI).
KRAŠKI PREDELI
POVRŠINSKI OBLICI RELJEFA NASTALI KRAŠKOM EROZIJOM SU:ŠKRAPE,VRTAČE,UVALE I KRAČKA POLJA,A PODZEMNI SU: JAME I PEĆINE.
ŠKRAPE SU UZANE BRAZDE DUBINE DESETAK CENTMETARA KOJE SE OBRAZUJU NA STRMIM I GOLIM KREČNJAČKIM POVRŠINAMA.
VRTAČE SU LEVKASTA UDUBLJENJA NASTALA PROŠIRIVANJEM PUKOTINA KROZ KOJE VODA PONIRE.VRTAČE IMAJU PREČNIK I DUBINU OD NEKOLIKO DO NEKOLIKO DESETINA METARA. TO SU NAJČEŠĆI OBLICI KRAŠKOG RELJEFA.
Srastanjem više vrtača nastaju uvale, prečnika od nekoliko stotina metara do 1 km
Dužina kraških polja može iznositi i po više desetina kilometara. Po dnu polja teku reke ponornice. Ona se obrazuju od jakih vrela na jednom kraju polja, i posle površinskog toka od nekoliko kilometara gube se u ponorima na drugom kraju polja.
Popovo polje BiH
Livanjsko polje BiH
Cetinjsko polje Crna Gora
Peštersko polje Srbija
Jame su vertikalni kanali u krečnjaku duboki od desetak do više stotina metara.
Škocijanska jama
Pećine su manje-više horizontalni hodnici u podzemlju koji mogu biti dugački i više od 100km.
Ulaz u Stopića pećinu
Resavska pećina
PRIRODNI MOSTOVI SU SPECIFIČNI I RETKI FENOMENI KRAŠKIH OBLIKA RELJEFA.NASTAJU URUŠAVANJEM PEĆINSKIH TAVANICA.
Akumulacijom bigra u koritima i na vrelima kraških reka i sige u pećinama nastaju akumulativni kraški oblici.
STALAGMITI NASTAJU NA PODU
Nastaju taloženjem kalcijum-karbonata na pećinskoj tavanici
Eol je bog vetrova kod starih Grka
Erozivne i akumulativne oblike u reljefu vetrovi mogu stvarati samo u pustinjama i polupustinjama.
Pustinje su predeli u kojima u proseku godišnje padne manje od 100 mm kiše. Raspored pustinja na Zemlji
Najveća pustinja na Zemlji
Dužina Sahare je 5.290 km a širina 1.700km
Površina joj je 8,6 miliona km2
U njoj 20 % čine prostori pod peskom a sve ostalo su šljunkovite i kamenite pustinje.
Pre 10. 000 godina Sahara je bila savana
Peščane (ergovi)
Kamenite (hamade)
Šljunkovite (seriri) Glinovite ( na
mestima isušenih jezera)
Krupan materijal vetar samo kotrlja, a sitniji podiže i raznosi na velika rastojanja. Čestice koje nosi vetar udaraju o istaknute stenovite površine stvarajući neobične oblike. Tako nastaju eolski erozovni oblici- jardang, uglačane površine, pustinjska saća, prozorci i pečurke.
Na mestima gde snaga vetra slabi pesak i prašina se talože, stvarajući akumulativne eolske oblike- dine i barhani.
Dine su veća peščana uzvišenja, izdužena u pravcu duvanja vetra. Mogu biti visoke i preko 100 m.
Barhani su male dine oblika polumeseca ili srpa a stvaraju se popreko u odnosu na pravac duvanja vetra.
Strana okrenuta vetru je blaga i izdužena dok je suprotna strana strma i kratka.
Na nekada vlažniju klimu u pustinjama ukazuju suva rečna korita ili vadi.
Oaze su mesta u pustinjama gde ima vode. Najčešće leže pored velikih vadija.
Izduvavanjem rečnog peska koji je Dunav nataložio na svojim obalama, Košava je stvorila Ramsko-Golubačku i
Deliblatsku peščaru. Jaki severni vetrovi u
Panonskoj niziji su nataložili ogromne
količine lesa debele po
više desetina metara.
Abrazija je proces koji se odvija na obalama mora i jezera.
Sastoji se u preinačavanju obala pod uticajem morskih talasa i struja.
Na strmim obalama nastaju erozivni a na niskim akumulativni oblici reljefa.
Talasna potkapina nastaje u nivou mora na mestu najačeg udara talasa
Proširivanjem talasne potkapine stene iznad nje ostaju bez oslonca i ruše se. Na taj način se na obali formira klif.
Stalnim unazadnim pomeranjem talasne potkapine i klifa stvara se pribrežna terasa koja je blizu obale stenovita a dalje od nje šljunkovita i peskovita.
Talasna potkapina
Klif
Osnovni akumulativni oblici su:Pribrežni sprud se prostire paralelno sa
obalom, na malom rastojanju od nje.Obično pregrađuju ulaze u manje zalive. Tako pregrađen zaliv, pretvoren u jezero, naziva se laguna.
Peščane kose stvaraju se transformacijom pribrežnog spruda
Tombolo se stvara iza malih ostrva koja su nedaleko od obale. Povezuje ostrvo sa kopnom i pretvara ga u poluostrvo.
Laguna i peščani sprud
Peščana kosa Tombolo
Obala je granični pojas između mora i kopna Prema načinu postanka razlikuju se tri osnovna
tipa obala Tektonske obale ( javljaju se antiklinale i
sinklinale, horstovi i rovovi) Erozivne obale karakterišu brojni fjordovi i estuari Organogene zoogene (koralske) su nastale
narastanjem koralskih kolonija u plitkom priobalnom moruOrganogene fitogene (mangrovske) karakteristične su za plitke močvare u priobalnom pojasu u kojima je zastupljena gusta šuma mangrova.
Koralska obala
Atoli su prstenasti koralski sprudovi
Tektonska obala- Halkidiki Erozivna obala - Norveška
Mangrovska obala- Everglejds (Florida)
Top Related