Zgrade Za Rad i Trgovinu
-
Upload
ivan-odeljan -
Category
Documents
-
view
126 -
download
6
description
Transcript of Zgrade Za Rad i Trgovinu
ZGRADE ZA RAD I TRGOVINU
RAZVOJ ROBNE KUĆE OD POJAVE DO DANAS
Robna kuća je trgovina koju čini mnoštvo raznih odjela. Prvom robnom kućom na svijetu
smatra se ''Bon Marche'' u Parizu koju je stvorio Aristide Boucicaut. Izvorna zgrada bila je
dućan iz 1838.g., a tek 1852.g. se razvio u robnu kuću kakvu ju danas znamo.
Louis Auguste Boileau je 1867. započeo izgradnju proširenja zgrade koja se nalazila na uglu
dviju ulica, a nastavio ga je njegov sin Louis Charles Boileau uz pomoć inženjera Gustave
Eiffela. Volumen. U interijeru dominira veliki zračni prostor pokriven staklenom kupolom koji
osvijetljava zgrade zauzima površinu cijeloga gradskog bloka sa visinom od 4 etaže. Visoko
prizemlje se razlikuje od ostalih gornjih etaža sa svojim velikim staklenim plohama u
željeznom okviru s ciljem da privuče kupca u nutrašnjost u koju ne može doprijeti svijetlo iz
prozora. Ono što je ''Bon marche'' učinilo tako uspješnim su principi koje je slijedio
Boucicaut-stalne cijene, vidljiva izloženost, dopuštenje za zamjenu kupljene robe, malena
zarada koja osigurava brzo postizanje prometa.
Slika 1. Aristide Boucicaut Slika 2. „Bon Marche“, Pariz
Po sličnom principu kao sklop nekolikih dućana razvila se velebna robna kuća ''Hotel du
Louvre'', a kasnije 1882. i ''Carrefou du Havre'' arhitekata Sedillea. Kostur je bio od željeza, a
vanjska zidna stijena s tipičnim velikim ostakljenim područjima i s vidljivim željeznim
gredama.
Skoro jedno stoljeće kasnije, točnije 1968., gradi se trgovački centar u Saint-Laurent-du-Var-u
kod Nizze. U sklopu dvoetažne zgrade nalaze se robna kuća, supermarket i trgovina sa
pratećim prostorijama i bazen za plivanje i kino. Parkirališna mjesta su raspoređena oko tog
sklopa na dvije etaže radi kosog terena, a planirani su tako da na istočnoj strani ne ometaju
pješački pristup objektu. Supermarket i robna kuća su odvojeni buticima i skladištama, a na
gornjem katu planiran je dodatan prostor za odmor i osvježenje.
U isto vrijeme razvile su se robne kuće u SAD-u. Prvom robnom kućom smatra se ''A.T.
Stewart & Co'', kasnije preuzet od lanca ''Wanamaker's'' od Johna Wanamakera. No,
najpoznatiji je još danas postojeći ''Carson, Pirie, Scott'' iz 1899.-1904. od Louisa Sullivana.
Ugaona zgrada je uskrsnuće Čikaške škole. Karakteristično mu je dobro osvijetljenje iznutra i
sistem čelične strukture. Pročelja donjih i gornjih etaža se razlikuju u materijalu. Prozori
jednoliko strukturiraju sve etaže, ali donje dvije etaže su u lijevanom željezu sa ukrasima u
željezu tipičnim za arhitekata Louisa Sullivana-lisna ornamentika. Na gornjim je katovima
konstrukcija prekrivena terakota
pločama.
Slika 3. ''A.T. Stewart & Co''
Slika 4. ''A.T. Stewart & Co'', interieur
Slika 5. ''Carson, Pirie, Scott'' nakon izgradnje
Slika 6. ''Carson, Pirie, Scott'', 1940 ih Slika 7. ''Carson, Pirie, Scott'', detalj pročelja
Harboe Architects su preuzeli vodeći ulogu u obnovi povijesnog lijevanog željeznog pročelja
koji je jedna od glavnih oznaka samog objekta. Da bi to učinili, lijevano željezo biva pažljivo
odvojeno od zgrade, a sve prethodne boje, premazi i korozija bit će uklonjeni i stanje svakog
od komada će ići na procjenu štete. Ukoliko je potrebno, oštećeni komadi će biti popravljen,
a oni koji su nepopravljivi će se pretopiti.Nakon što je svaki komad lijevanog željeza očišćen,
bit će oslikan odgovarajućim originalnim bojama te reinstaliran u svoj prvotni položaj. Uz
obnovu lijevanog željeza, Harboe Architects su zamijenili, na prvom i drugom katu, nove
prozore. Osim toga, dovršili su pregled svih povijesnih interijera drva i obloge na vanjski zid.
Od najpoznatijih robnih kuća s Istočne obale su ''Bloomingdale's'' te ''Macy's'' koje nisu imale
arhitektonsku vrijednost.
Izražajniji, u arhitektonskom smislu su, primjeri robnih kuća u Njemačkoj. Na prijelazu iz 19.
na 20. stoljeće nalazimo robnu kuću ''Wertheim'' u Leipziger Strasse u Berlinu arhitekata
Messela. Ugaona zgrada je sa većim pročeljem orijentirana prema glavnoj prometnici.
Izražena mu je dugačka fasada (od 985 stopa) sa svojim velikim stupovima na pročelju koji se
uzdižu preko nekoliko etaža te staklom između stupova. Svrha staklenih ploha i istaknutog
središnjeg ulaza na glavnom pročelju je da privlači kupca u robnu kuću.
Slika 8. ''Wertheim'' u Berlinu, 1925.
Slika 9. ''Wertheim'' u Berlinu,interieur
Wertheim na Kurfrstendamm izgrađena je 1969-1971. 1980. godine, dućan je remodeliran uz
proširenje fasada. Kuća je (prema natpisima KaDeWe&Karstadt na Hermannplatzu ), treća
najveća robna kuća od robne kuće Karstadt u Berlinu. Leži na središnje mjesto
Kurfrstendamm, u blizini Breitscheidplatz i Spomen Crkve. Stranice se prostire na području
zatvara Kurfrstendamm, Augsburgu i Rankestrasse. Wertheim, ova kuća je površine od
33.000 m² i prodajni prostor od 28.500 četvornih metara na osam katova.
Primjer ekspresionističkog oblikovanja na temelju Sullivanovog koncepta čikaške škole je
robna kuća ''Schocken'' u centru Stuttgarta iz 1926. čiji je arhitekt Erich Mendelson. Izrazito
je istaknut ugaoni položaj zgrade staklenim valjkom te se bočni volumeni prilagođavaju padu
terena, a ulazi se s glavne prometnice. Otvoreno i ostakljeno prizemlje se odvaja od gornjih
zatvorenijih katova. Staklene plohe izrazito se ističu u igri sa interijerskim osvjetljenjem.
Primjer dvoetažne robne kuće u
zapadnom Berlinu prikazuje potrebu
parkirališnih mjesta za ispravno
funkcioniranje prometa oko robne
kuće i tako povećani komfort za
kupca.
Projekt je iz 1971. od arhitekata
Waldemara Poreike i Waltera
Pawlika. Koncept je da zgrada sa
parkiralištem tvori zasebnu cijelinu
odvojenu pješačkim prolazom od
robne kuće. Robnoj kući pristupa se
sa juga dok se na sjeveru nalazi
dostava kao i sve pripadajuće
prostorije za izravno funkcioniranje
zgrade. Skoro 2/3 robne kuće
zauzima prodajna površina a 1/3
prostor za skladište i manipulaciju.
Slika 10. ''Schocken'' u Stuttgartu, skice E. Mendelsona
Slika 11. ''Schocken'' u Stuttgartu, 1926.
U primjeru 6-ero etažne robne kuće ''Innovation'' u Bruesselu u Belgiji (arhitekta Victora
Horte), koja je izgrađena 1968., nalazimo prostor za parking i samu robnu kuću u jednom
sklopu. Ali unutar sklopa prostor za prodaju sa svoja 3 glavna ulaza za pješake zauzima
polovicu tlocrtne površine, dok drugu polovicu zauzimaju prateće prostorije. Specifično je to
što se veliko skladište nalazi na zadnjem, odnosno 4. katu, a zauzima površinu koja je inače
predviđena za prodaju. Drugačije nego u prethodnom primjeru, ovdje prodajna površina
zauzima 1/3 ukupne bruto površine, parking drugu trećinu, a sve ostale funkcije se nalaze u
zadnjoj trećini.Pravac u kojem je ova zgrada građena naziva se Art Nouveau.
U njemu su se novi industrijski materijali koristili u privatnim zgradama, no i kod javnih.
Istovremeno je napravljen pokušaj stvoriti skladan stil uz čestu uporabu i arabeskama,
simbola ženstvenosti i energije.
Slika 12. ''Inovation'' u Brusselesu
Istovremeno se u SAD-u gradi trgovački centar ''Beaver Valley'', a kasnije (1971.) trgovački
centar ''Exfon'' u Pennsylvaniji. Ovdje je zanimljiv koncept zgrade u koji su ukomponirane
pješačke staze te razne trgovine i sama robna kuća u jedan sklop. Zgrade nisu visoke, ali
zauzimaju veliku tlocrtnu površinu. Veliko parkiralište se nalazi ispred zgrade. U primjeru
''Beaver Valley'', robna kuća je smještena oko trgovačkih sadržaja i spojena sa pješačkim
putevima. U drugom primjeru nalazimo robnu kuću u središtu sklopa, a pješački put i
trgovine centrično su položene oko nje.
Daljni razvoj nakon robnih kuća bio je lanac trgovina. Thomas Lipton otvorio je trgovinu
mješovitom robom u Glasgowu 1872.g., a godine 1898. postojalo je 245 trgovina.
''Mark & Spencer'' započeli su pomalo 1884.g., a godine 1960. imali su već 240 trgovina.
Potpuno međunarodni je bio ''Woolworth's'' koji je osnovan na principima robe niske cijene.
F. W. Woolworth je 1879.g. otvorio trgovinu u Lancesteru u Pennsylvaniji u kojoj ništa nije
koštalo više od 5 centi. Druga trgovina u Utici u New Yorku otvorena je iste godine. Slijede
trgovine brzo jedna za drugom. Godine 1890. postojalo je 12 dućana, 1899.g. 54 dućana, a
1909.g. 238 dućana.
''Woolworth's'' si je mogao tada
priuštiti najveći neboder.
''Woolworth's Building'' je
projektirao Cass Gilber, a
izgrađen je 1912.-1913.g. Godine
1919. je postojao 1081 dućan, a
1909. je počela invazija na
Britaniju gdje je za 20 godina
izgrađeno 766 Woolworth-a. U
Njemačkoj se napad zbio
1936.g., a već 1941. je bilo 82
dućana. Poučna paralela lanaca
Slika 13. Prvi ''Woolworth's“ (Woolworths Bros), Pennsylvania
trgovina, prvo u Americi pa zatim u Europi, je lanac hotela.
F.W. Woolworth&Co je bio među prvih five and dime dućanima, koji je prodaovao
diskontiranu opću robu po stalnim cijenama, obično po pet ili deset centi, te umanjene
cijene ostalih lokalnih trgovaca. Woolworth, je postao poznat kao i same trgovine njegova
izgleda, bio je jedan od prvih američkih trgovaca koji su stavili robu u slobodnu prodaju bez
pomoći prodavača. Nakon rada na suho dućan u Watertown, New York, Frank Winfield
Woolworth otvorio svoj prvi dućan u Woolworth's Utica, New York, 1878, no ovaj projekt je
Slika 14. ''Woolworth's Building'' u New Yorku
propao u roku od godine dana. Međutim, drugi dućan je otvoren 21. lipnja 1879. Lancaster,
Pennsylvania, postao uspjeh. Frank Woolworth i njegov brat Charles Sumner Woolworth
zajedno su otvorili više trgovine, često u suradnji s drugim poslovnim suradnicima.
Woolworth braća su ušli u partnerstvo sa "prijateljske suparnika", kako bi se povećala
inventar kupovne moći za obje strane.
Slika 15. ''Woolworth's Building'' u New
Yorku, 1970-ih
Dizajniran do tada najvjerojatnije 55 katova, izlazi samo kratko od 241 m na vrhu piramidalne
spirala. Kao što je i Flagg učinio, Gilbert je toranj osovine koja se diže iz pratećeg bloka baze,
ali kako bi se povećala izraz visine (i pridružiti se drugim povijesno visokim zgradama) koristi
gotičke motive.Na vrhu je gotika.
Slika 16. ''Woolworths“
danas, tlocrt
Ovaj poznati neboder, 241 metar visok, naručio je Frank W. Woolworth, Neboder je "U"
oblika, plana sa 29 katova na dnu i sa 30 katova visoka četverokutna kula diže se iz središta
ispred. Cijeli je obložen sa terakotom krem boje. Detalji na ulazu, zastojima, i vrh posuditi od
gotičke arhitekture. Nadimak ovog nebodera bio je "komercijalna katedrala", koji jasno
opravdava i lobby s zasvođenim mozaikom koji pokriva stropove i raskošnim neo-gotičkim
detaljima.
Tri nedavne inovacije u prodaji moraju se zapamtiti: trgovački prostor, supermarket te
podružnice robnih kuća u predgrađu. Automobil je prouzročio sve tri. Trgovački prostor je
područje gdje su trgovine samo s pješačkim pristupom. Može biti skupina ulica i pasaža ili
mogu biti arkade bez svog krova. Prvi takav primjer je bio ''Lijnbaan'' u Rotterdamu iz 1951.-
1953.g. od van den Brock & Bakema. Lijnbaan je glavna shopping ulica u Rotterdamu. Biva
otvorena 1953. godine, kao dio glavne pješačke ulice u novom shopping distriktu, nakon što
je stari distrikt potpuno uništen tijekom bombardiranja Rotterdama od strane njemačke
Luftwaffe. To je bio dizajniran od strane tvrtke Van den Broek & Bakema predvođeni
arhitekata Jo van den Broek i Jakov B. Bakema.
Slika 17. ''Lijnbaan'' u Rotterdamu
''Yorkdale Shopping Plaza'' izvan Toronta je tipičan primjer velikog trgovačkog centra na rubu
grada ili u unutrašnjosti zemlje. Otvoren je 1964.g., zauzima 72 akra, a čine ga 4 glavna i 120
manjih dućana. Postoji parkirališni prostor za 6736 automobila.
Slike 18, 19 i 20. „Yorksdale shopping Plaza“, Toronto, 1964.
Yorkdale Shopping Centar je upscale shopping centra u gradu of Toronto, Ontario, Canada.
Sadrži više od 250 trgovina i nalazi se u zajednici Downsview, u bivšoj City of North York, bivši
dio predgrađu Toronta. To je peti najveći trgovački centar u Kanadi i ima najviše prodaje po
kvadratnoj stopi od bilokojeg centra u Kanadi, sa sadašnjim razinama prodaje robe na oko $
1,000 (CAD) / četvorna stopa. Centar posjeti oko 400.000 kupaca tjedno.
Centar otvoren na 26.2.1964, u vlasništvu od Trizec Corporation. To je bio prvi centar koji
uključuje dvije glavne kanadske robne kuće: Simpson i Eaton pod istim krovom. U vrijeme
njezina otvaranja, biva najveći trgovački centar na svijetu. Međutim, Ala Moana Center u
Honolulu, Hawaii uzeo ovaj naslov kao najveći trgovački centar na svijetu, samo dvije godine
nakon Yorkdale je otvoren. Yorkdale je bio na rubu urbaniziranog dijela grada, sa samo
poljoprivrednom zemljom u okolici. Biva na strateši važnom potezu prometnica te počinje
grad orijentirat prema periferiji, kasnije spojenim s Yorkdale putem pješačkog mosta.
Slika 21. „Ala Moana Center“, Honolulu, 1966.
Supermarket je trgovina samoposluživanjem prvobitno uglavnom mješovitom robom.
Nalazimo ih u gradovima, ali isto tako i na mjestima kao što su podružnice robnih kuća u
predgrađima ili vanjskim trgovačkim centrima. Prvi supermarket, pozivajući se na tradiciju, je
bio ''King Kullen'' u New Yorku koji se otvorio 1930.g., a dvije godine kasnije, točnije 1932.g.,
se otvorio supermarket ''Big Bear'' također u New Yorku.
Slika 22. „King Kullen“, New York, 1930.
King Kullen Grocery Co. je regionalni lanac supermarketa usmjeren na Long Islandu, s 45
prodavaonica u 1995. Često se opisuje kao prvi svjetski lanac supermarketa (i priznata od
strane Smithsonian Institution kao Amerika prva samoposluga), on je osnovao Michael J. i
Cullen 1930. Sredinom 1990-ih, bio je još uvijek u vlasništvu i pod njegovim potomstvom.
King Kullen, preko povezanih kompanija, je ušao u nonfood linije poslovanja u početkom
1990-ih, uključujući nekretnine i obrade podataka. Michael Cullen pridružio Great Atlantic &
Pacific Tea Co. (A&P) lanac trgovine kao službenik u dobi od 18 godina i ostao u tvrtku
sljedećih 17 godina. Deset godina kasnije, u 1929, bio je general menadžer prodaje
podružnice KROGER prodavaonice u Herrin, Illinois, kada je predstavljena tvrtka koja
promovira prototip self-service, gotovinu i supermarkete "monstruozne veličine." Zbog
visokog volumena poslovanja i nisko nad glavom, ustvrdio je on, poput trgovine mogao
zaraditi profit oznake s puno niži nego što su prethodno bili misli moguće.
Slika 23. „King Kullen“ danas, tlocrt
Kullen podnio ostavku na svoj položaj i preselio se u New Yorku. Sa partnerom, je iznajmio
napuštenu garažu u varošu Queensa i u kolovoz 1930. otvorio prvi King Kullen trgovinu.
Imala je 6.000 kvadratnih metara i bila opskrbljena s oko 1.000 predmeta, uključujući
hardver i automobilsku opremu. Pomoglo je i parkiralište, privlačio je kupce ne samo iz
susjedstva.U vrijeme kad je umro godine 1936. bilo je 17 King Kullena s ukupno 6 milijuna
dolara vrijedanim poslovanjem godišnje.
Slika 24. ''King Kullen“ danas, izgled centra
Big Bear prodavaonica osnovana je u studenom 1933. , a osnivač je Wayne E. Brown. Prvi
Big Bear Store otvoren je u 15. veljača 1934. u West Lane Avenue u Columbusu, Ohio, u hali
gdje je nekad bila plesna dvorana, te klizalište valjka. Početak je to self service
supermarketing u Midwestu. Ovo je prvi dućan u susjedstvu campus Ohio State University
(sada su na tome mjestu Riverwatch Tower apartmani) U roku od godinu dana, drugi je
dućan otvoren u Columbus. Do kraja druge godine su još dva dućana bila otvorena, a slijede
trgovine u Lancasteru, Marion, Newark i Toledo.
To je bio prvi samouslužni supermarket u Midwestu i bio je prvi supermarket u zemlji za
korištenje blagajnika rukovođen motoriziranim transportnim trakama, te je uvodio nekoliko
inovativnih usluga, uključujući i vlastitu liniju kolica. Big Bear predstavio kolica s njihovim
trgovinama 1937.
Do danas se robna kuća se razvila do mjere velikih shopping centara s nizom različitih
trgovina. Još uvijek nailazimo na te lance robnih kuća koji se se uspjeli održati do danas. Neki
primjeri za naše područje su ''Müller'' u Njemačkoj (pa i kod nas u Zagrebu), ''Nama'',
Woolworth, ''Bloomingdale's'', ''Harrods'' u Londonu itd. Neki su zaštićeni svojom tradicijom
pa se država brine za njezino održavanje, a neki još uvijek prosperiraju. Ostali su značajni
arhitektonski primjeri robne kuće koji sadrže elemente kao što su središnji atrij sa staklenom
kupolom, vidljiva komunikacija i dr.
Kada je tvrtka Müller 1953. osnovana nitko nije očekivao da će postati jedna od
najzanimljivijih maloprodajnih lanaca u Njemačkoj. Danas, 50 godina kasnije, nudimo svojim
kupcima više od 450 poslovnica sa ugodnom atmosferom.1976. je izgrađena prva zgrada za
upravu i prvo skladište
Sedamdesetih godina 19. stoljeća Zagreb prvi put posjećuju bečki trgovci gospoda Carl
Kastner i Hermann Ohler, tražeći način da svoje ime i trgovačko poslovanje iz Beča prenesu i
u Zagreb.Trgovinska radna organizacija "Narodni Magazin" osnovana je odmah nakon rata, a
robna kuća u Ilici otvorena je 6. 12. 1945. godine. Tada je "Narodni Magazin" imao 17
podružnica u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu. Do godine 1970. otvoreno je čak devet
robnih kuća, a s izgradnjom novih i proširivanjem starih robnih kuća se nastavilo
Slika 25. „Harrods“, London
Harrods je osnovan 1834. u londonskom East Endu, kada je osnivač Charles Henry Harrod
odlučio postaviti trgovine u Stepney uz poseban interes za čaj. U 1849., kako bi izbjegao
nečistoće unutrašnjega grada i iskoristio trgovinu na Velikoj Izložbi 1851. u blizini Hyde
Parka, Harrod preuzima malu trgovinu u distrikt Knightsbridge, na mjestu sadašnje trgovine.
Počevši u jednokrevetnoj sobi zapošljava dva asistenta i glasnik dječaka, Harrod's sin Charles
Digby Harrod koji je imao izgrađen posao i uspješan rad u maloprodaji, prodaje lijekove,
parfeme, tiskanice, voće i povrće. Harrods se brzo proširio, kupio susjedni zgrade, i ima
zaposlenih stotinu ljudi od 1880.
Bloomingdale's počeo 1861 kada braća Josip i Lyman G. Bloomingdale počeo prodavati
hoop-suknje u njihovu dućanu za žene na Manhattanu Lower East Side, dok je njihov otac
proizvodio visoko mondene hoop-suknje duž istočne obale.Par su bili sinovi Benjamin
Bloomingdale, bavarski prodavač koji je živio u Sjevernoj Karolini.
1872. Bloomingdale braća otvorio svoj prvi dućan u Third Avenue s filozofijom da, ako oni
već nisu bili prvi s idejom, onda su jednostavno morali napraviti veći i bolje nego itko drugi.
Slika 26. '' Bloomingdale's'', New York
Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu (Kina)
Slika 27 i 28. Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu (Kina), prikazi
Projekt za novi svjetski trgovački centar u Chongqingu u Kini koji će uključivati luksuzno
stanovanje, poslovni toranj s hotelom s 5 zvjezdica. Novi svjetski trgovački centar nalaziti će
se na sjecištu rijeka Jialing i Yangtze. Unatoč depresiji od 40 metara, trgovački raj je raširen
na 4 terasaste razine, zatvoren je zaštitnim staklom radi zaštite od onečišćenja iz grada,
koristi prirodne dobrobiti vjetra, svjetla, vode i krajolika, stvarajući tako ugodnu atmosferu i
omogućujući multifunkcionalno korištenje prostora.
Uz trgovački centar se nalazi potez luksuznih zgrada za stanovanje te super-neboder koji
sadrži i luksuzni hotel. Ovaj će toranj postati prepoznatljiv znak Chongqinga i okolnog
područja.
Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu postati će 13. najveći trgovačko-zabavni centar
na svijetu.
Slika 29. Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu (Kina), situacija
Slika 30. Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu (Kina), prostor trgovačkog centra