76MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA HTV-A, RTL-A I NOVE TVSvjetlana Kneevi :: Viktorija CarIZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.SAETAKRadproblematiziraizrazitoniskuzastupljenostenausredinjimvijestimananacionalnim televizijamauHrvatskoj.Temeljisenarezultatimaanalizesadrajakojajeprovedenanasluajnom stratificiranomuzorkusredinjihinformativnihemisijaHTV-a,RTL-aiNoveTViz2009.i2010.godine. Rezultatipokazujudasueneizrazitoslabozastupljenekaonositeljiceradnjeuvijestima,aliiuope kaorelevantneosobeistrunjakinjeodkojihsetraiizjavaoodreenojtemiiliproblemu.Posebno zabrinjavajurezultatianalizesredinjegDnevnikanaHrvatskojteleviziji,nacionalnojjavnojteleviziji kojojjezadaa,sukladnozakonskiodreenimprogramskimnaelima,usvojimprogramimapoticati rodnu ravnopravnost. U prilozima u kojima su ene nositeljice radnje esto su prisutne emocije, enama se pridaju uloge rtve te su ili hvaljene ili okrivljene. Podatci da ene ee od mukaraca stjeu diplome navisokimuilitimapotvrujudaneravnomjernazastupljenostenaimukaracautelevizijskim vijestima nije odraz njihove neukljuenosti u drutveno-politiki ivot, nego je ipak rije o izboru novinara i novinarki, odnosno urednica i urednika. KLJUNE RIJEIENE, RODNA RAVNOPRAVNOST, RODNE ULOGE, TELEVIZIJA, TELEVIZIJSKE VIJESTIBiljeka o autoricamaSvjetlana Kneevi :: diplomirala na Studiju novinarstva Fakulteta politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu :: svjetlana.knezevic@gmail.comViktorija Car :: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet politikih znanosti :: viktorija.car@fpzg.hrRad se temelji na istraivanju koje je Svjetlana Kneevi uz mentorstvo dr. sc. Viktorije Car provela za svoj diplomski rad Predstavljenost ena u sredinjim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV u 2009. i2010.godinikojijeobranilanaSveuilituuZagrebu,naFakultetupolitikihznanosti,21.listopada 2011. Rad je dobio drugu nagradu na natjeaju Centra za enske studije za 2011. godinu za studentski rad na temu ena, odnosno rodne problematike.MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9377S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.UVODKakomedijiizvjetavajuipredstavljajusvijetukojemivimovanojeidrutvenoi politiki,aliipovijesno.Zbogutjecajanarazumijevanjedogaaja,procesaiproblema unaojbliojilidaljojdrutvenojokolinimedijimogupotaknutinapromiljanjeitime pokrenuti i neke drutvene promjene. Oni posredno utjeu na sustav vrijednosti, na pre-drasude u drutvu, odnosno na (ne)poticanje tolerancije. Stoga je izuzetno vano na koji se nain mediji odnose prema razliitim drutvenim skupinama i osiguravaju li im ravno-pravan tretman, ne diskriminirajui pojedince ili grupe, potujui ljudska prava u njihovoj najiroj definiciji.1Kada je rije o jednom od temeljnih ljudskih prava ravnopravnosti spolova, deklaraci-ja Vijea Europe pod nazivom Postizanje stvarne ravnopravnosti spolova naglaava, izmeu ostaloga, kako je cilj ukloniti rodne stereotipe te kako je pritom potrebno primijeniti po-sebne mjere za prevladavanje stereotipa u obrazovanju te potaknuti strunjake i druge imbenike u medijima i sektoru komunikacija da promiu nestereotipne predodbe ena i mukaraca u skladu s naelima potivanja ljudskih prava i ravnopravnosti spolova.2Kadagovorimooravnopravnompoloajuenaimukaracaudrutvu,injeniceot-krivajukakoseravnopravnostnijedogodilaumnogimpodrujimaizanimanjima.Iako jetonodasuuposljednjihpedesetakgodina,prijesvegauEuropi,SjevernojAmericii Australiji, ene uinile mnogo kako bi bile ukljuene u javni, politiki i drutveni ivot, to jejouvijeknedovoljnodabuduravnopravnemukarcima.Primjericeuestomsazivu Hrvatskog sabora sjedilo je tek 22% zastupnica te je u to vrijeme bila samo jedna upanica u Hrvatskoj, a gradonaelnica je bilo 11%. U aktualnom, sedmom sazivu Hrvatskog sabora sjedi tek 30 zastupnica, od ukupno 151 zastupnika, to kazuje da 80% zastupnikih mjesta pripada mukarcima.3 Na svjetskoj razini ene zarauju oko 20% manje od mukaraca, to znai da ene trebaju raditi dva mjeseca vie godinje kako bi zaradile jednako kao mu-karci na istom radnom mjestu tijekom godine dana.4KadajerijeoobrazovanjuuHrvatskoj,od1990.godinevieseenanegomuka-raca upisuje na visoka uilita. U akademskoj 2009./2010. godini omjer je bio 56% posto enanaprema44%mukaraca.5Od1990.trendjetakoerdaeneeeodmukaraca diplomiraju na visokim uilitima, a 2009. godine omjer je iznosio 58,6% naprema 41,4% u korist ena.6 Iste je godine vie ena nego mukaraca steklo i diplome magistrica znanosti 1Opa deklaracija o ljudskim pravima usvojena je i proglaena na Opoj skuptini Ujedinjenih naroda rezolucijom br. 217/III, 10. prosinca 1948. godine.2OdborministaraVijeaEuropena119.sjedniciodranojuMadriduusvibnju2009.godinedoniojedeklaracijuPostizanje stvarne ravnopravnosti spolova; vie informacija na www.coe.int/cm i www.ured-ravnopravnosti.hr (20.10.2011.).3www.sabor.hr i www.vlada.hr (20.10.2011.)4World Development Report, 2012., Gender Equality and Development, http://www.un.org/womenwatch/ (23.10.2011.).5 Izvor: ene i mukarci u Hrvatskoj 2011. Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2011., str. 29, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2011.pdf (20.09.2011.).6Vieenanegomukaracadiplomiralojenaovimpodrujima:obrazovanjeodgajateljaiuitelja,znanostoobrazovanju, umjetnost, humanistike znanosti, drutvene znanosti, novinarstvo i informacije, poslovanje i administracija, pravo, bioloke znanosti, fizikalne znanosti, matematika i statistika, preraivaka industrija i obrada, poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo, zdravstvo, usluge socijalne skrbi te osobne usluge. Vie mukaraca nego ena diplomiralo je na ovim podrujima: raunarstvo, inenjerstvo i inenjerski obrti, arhitektura i graevinarstvo, veterina, usluge prijevoza, zatita okolia te usluge zatite. Ibid., str. 29-31.78MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.te magistrica i sveuilinih specijalistica, i to iz svih znanstvenih podruja osim iz tehnikih znanosti. Ipak, vie je mukaraca nego ena steklo diplomu doktora znanosti.7 Meutim injenica je da iako postoje strunjakinje za odreena podruja (pravnice, ekonomistice, lijenice i sl.), u medijima o takvim temama ee govore mukarci, odnosno novinarke i novinari ee biraju mukarce kao sugovornike ili kao izvore informacija.Uostvarivanjurodneravnopravnostikaouniverzalnogciljazadaatelevizijekao medija izuzetno je vana upravo zbog utjecaja koji mediji imaju u suvremenom drutvu (vie u: McLuhan, 2006; Burton, 2005; Berger, 2003; Chomsky, 2002; Gripsrud, 2002; Stuart, 2002; Silverstone, 1994; Curran i Gurevitch, 1991; Fiske, 1987; McQuail, 1983; Hartley, 1982). Simbolikamo,kakojedefiniraPierreBourdieu,inidaljudivideivjerujunekimpre-dodbama svijeta vie nego drugima (Bourdieu, 1991) pa je stoga medijska reprezentacija izuzetno vana jer bitno utjee na nae razumijevanje rodnih uloga. Ukoliko u medijima ne vidimo visokoobrazovane ene koje suvereno i kompetentno govore o temi o kojoj se raspravlja, daleko e se sporije dogaati emancipacija od patrijarhalnog stereotipa i tee e ene postajati zbiljskim autoritetima.SmiljanaLeinertNovoselnakonprovedenogistraivanja1997.godinezakljuilaje kako mukarci dominiraju u informativnim i politikim programima sa 77% u odnosu na 23% ena (1999: 128). Petnaest godina poslije situacija je vrlo slina, i u Hrvatskoj8 i u svije-tu. Istraivanje Global Media Monitoring pokazalo je da je 1995. godine bilo tek 17% ena umedijskimsadrajima,dokihje2000.bilozajedanpostovie(18%).9SanjaSarnavka sarkastino je komentirala ovaj podatak: Ako se nastavi takav rast od jedan posto svakih pet godina, trebalo bi ekati 160 godina kako bi ene konano bile brojano jednako za-stupljene u najvanijim vijestima.10ROD U PRIZMI MEDIJADok je spol bioloka kategorija, rod je psiholoki i socioloki uvjetovan i podloan je promjenama tijekom vremena (Wood, 1994: 19). Raamo se uglavnom u mukom ili en-skom spolu11, a zatim nas kroz ivot ue kako se ponaati u ulozi ene ili mukarca, odno-snotodrutvodridapriliikojemrodu.Spolnekarakteristikenadograujusenizom pravila i kodova te se tako konstruiraju rodne uloge. Gledano dijakronijski postaje jasno kolikoserazliitorazumijevaoenskirodunatragstogodina,danegovorimoodaljoj povijesti. Danas nailazimo na znaajne razlike u pojedinim zajednicama i kulturama u de-finiranju to ena jest i to treba biti. Osim najvanijih faktora u izgradnji rodnih identiteta, atosuroditelji,vrnjaciteuiteljiinastavnici,bitnuuloguigraikulturaukojojivimo, unutar koje komunikacija i mediji nerijetko imaju presudnu vanost (Ibid.).Tom Hickman u knjizi The Sexual Century tvrdi da su mediji i kinematografija bili glavni pokretai seksualne revolucije i kulturnog kapitalizma u kojem informacije, podatci i vi-7 Ibid., str. 32 i 33.8 Vie u: Sarnavka, Ivekovi i Bachrach-Kritofi, 1998; Magelssen i Sarnavka, 1998; Leinert Novosel, 1999.9 Global Media Monitoring, http://www.whomakesthenews.org/ (05.09.2011.)10 Iz izlaganja na meunarodnoj konferenciji Women in Media na Fakultetu politikih znanosti u svibnju 2011. godine.11 O pseudohermafroditima vidi na: http://www.britannica.com/EBchecked/topic/481286/pseudohermaphroditism (20.09.2011.).MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9379S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.zualni sadraji postaju izvor zarade (Hickman, 1999: 245). Prema feministikoj teoretiarki Chris Weedon kultura je sastavljena od niza struktura i praksi koje se temelje na prihvaa-nju vrijednosti, oekivanja, znaenja i obrazaca ponaanja, a komunikacija podrazumijeva dinamian i sistematian proces u kojem se kreiraju znaenja koja se zatim reflektiraju na ljudsko ponaanje poput simbola (prema Wood, 1994). Brian McNair u knjizi Striptiz kultura istie da su kulturni proizvodi istovremeno i ideoloki i protuideoloki. Ideoloki su zbog toga to ih stvaraju ljudi i zato to opisuju svijet u kojem ivimo. Oni nam poruuju kako da se ponaamo i mogu nas, ako su vjeto zapakirani i promovirani, natjerati da povjerujemo u tu sliku svijeta (McNair, 2004: 13). A protuideoloki su zato to su dio procesa koji nas osnauje da se oglasimo, da pruimo otpor nazadnim idejama i ugnjetavanju, da margi-nalno pribliimo mainstream kulturi te da promijenimo svijet (Ibid.).Knjiga Third Wave Feminism and Television primjer je televizijske kritike u kojoj autorice i autori analiziraju niz inovativnih televizijskih programa (primjerice The Sopranos, Oz, Six Feet Under, Queer as Folk, Buffy the Vampire) te preispituju kategorije kao to su publika i zadovoljstvo te rod, seksualnost, ali i samu kategoriju televizijske kritike koja ispituje tele-viziju i njezinu zadau kritike angairanosti (Johnson, 2007).Zbog mjesta koje mediji zauzimaju u svakodnevnom ivotu pojedinca (vie u: Briggs i Burke, 2009; Hall, 2001) i zbog njihove uloge u prezentiranju te na taj nain i sudjelovanju u razvoju rodnog identiteta pojedinca, u ovom istraivanju smatrali smo vanim suoiti se s predstavljenou ena u sredinjim informativnim emisijama na hrvatskim televizijama. Informativni televizijski program jest program o dnevnim drutveno-politikim dogaa-njima, aktualnostima iz svijeta ekonomije, kulture i sporta. Kao takav okosnica je svakog opeg televizijskog programa oko kojeg se gradi raspored ostalog programa.RezultatiprvogistraivanjaoenamaumedijimauHrvatskoj,kojejeprovelagrupa zaenskaljudskapravaB.a.B.e!1997.godine,jasnopokazujurodnunejednakostume-dijskom prezentiranju ene (Kunac i Sarnavka, 2006: 9). Boljem statusu ene u ozbiljnijim televizijskimformamapoputvijestinijepridonijelanidrutveno-politikatranzicija12ni promjena medijskih sadraja u smjeru tabloidizacije medija koja je uslijedila.13 ene su u javnosti predstavljene prije svega preko svoga tijela, kao majke ili seksualni objekti, dok se prezentacija stvarnih enskih iskustava, vrijednosti i profesionalnih uspjeha marginalizira i trivijalizira (Kunac i Sarnavka, 2006: 20). Feministika teorija, pri analizi proizvodnje rodne nejednakostiteodnosadominacijeipodreenosti,svojeishoditeestonalaziukritici patrijarhata.12Drutveno-politikatranzicijauHrvatskojutjecalajenadrutvenipoloajenautrimasegmentima:gubljenjeposla, povratak u tradicionalne uloge majke i domaice te nestajanje ena s vodeih politikih funkcija. Smiljana Leinert Novosel u knjizi ena na pragu 21. stoljea (1999.) opisala je tranziciju kao naglu i duboku promjenu u ivotu dotadanjih socijalistikih drava. Suoene s transformacijom jednopartijskog sustava u viestranaki, ene su ee gubile posao od mukaraca i za jed-nak rad primale manju plau. ene se jo znaajnije depolitiziraju, discipliniraju i usmjeravaju prema kuanskim poslovima, to slui daljnjem perpetuiranju patrijarhalne strukture moi u odnosima spolova.13 Frank Esser, bivi novinar s Instituta za publicistiku Sveuilita Johannes Gutenberg u Mainzu, objavio je nekoliko vanih radova o tabloidima i smjeru njihova razvitka u suvremenom tiskanom novinarstvu, opisujui razliitosti promjena na mikro-raziniimakrorazini.Namikrorazinitabloidizacijasemoeodreditikaomedijskifenomenkojiukljuujerevizijutradicio-nalnihnovinaiformataumedijima,potaknutueljamaitateljaikomercijalnimzahtjevima.Namakrorazinitabloidizacija semoeodreditikaodrutvenifenomenkojiistodobnopotieisimboliziraglavnepromjeneureenjadrutvenogsustava. TabloidizacijamedijauzemljamaistoneEuropedogaasepoetkomdevedesetihgodinaprologastoljea,potaknutade-mokratskim promjenama, privatizacijom i ulaskom stranoga kapitala u medije (Sarnavka i Kunac, 2006: 20).80MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.CILJ I METODE ISTRAIVANJACiljovogradabiojeutvrditikakosupredstavljeneeneusredinjiminformativnim emisijamaHTV-a,RTL-aiNoveTVu2009.i2010.godini.Polaziseodpretpostavkedau sredinjim informativnim emisijama na hrvatskim nacionalnim televizijama ene nisu rav-nopravno predstavljene u odnosu na mukarce. Prethodna istraivanja dokazala su kako se ene tek sluajno nau ispred kamera kao glavne sudionice u informativnim i politikim emisijama(Sarnavka,2010).enerjeedajuizjave,rjeeihsepozivadagostujuuemi-sijama,rjeeihseprikazujekaostrunjakinjezaodreenapodruja,rjeesusudionice televizijskihpria.Pretpostavkajedasueneidaljeobinopredstavljenekrozemocije idrutvenuulogumajke,supruge,keri,sestreisl.,doksumukarciobinopolitiarii strunjaci, odnosno racionalni sudionici drutvene zbilje. S druge strane vrijedno je napo-menuti da ve due vrijeme ene ravnopravno s mukarcima participiraju u televizijskim redakcijama te su zadnjih godina ak i brojnije od njih14 te moemo kazati da novinarstvo postupno postaje enska struka.Okosnicaistraivanjajestpitanjetkosunositeljivijesti,odnosnoglavnisudionicii glavne sudionice u televizijskim vijestima. Namjera je rada pokazati koliko su esto ene glavnesudioniceupojedinimtelevizijskimprilozima,kolikoestodajuizjavekaopred-stavnice institucija ili organizacija, kao strunjakinje za odreeno podruje ili se pak prika-zujukaoobinegraanke,bezdefiniranogzanimanja.Pojamglavnisudionik,odnosno glavnasudionicapodrazumijevaosobuokokojesegradiprilog,kojanosiradnjuilio kojoj je rije u jedinici analize.ene i mukarci koji se pojavljuju u televizijskim priama, ukoliko nisu nositelji radnje, mogu biti izvor informacija, odnosno osobe koje su dale izjavu i objasnile neki dogaaj, fe-nomen ili izrazile svoje miljenje. Nositelji, odnosno nositeljice radnje mogu biti predstav-nici, odnosno predstavnice institucija i organizacija. Osim u tim ulogama nositelji radnje mogu biti prikazani i u obiteljskoj ili graanskoj ulozi.Sluajni stratificirani15 uzorak u ovom istraivanju obuhvaa 72 sredinje informativne emisije HTV-a, RTL-a i Nove TV koje su emitirane tijekom 2009. i 2010. godine. Analiziran je cijeli sadraj emisija, osim Sporta i Vremenske prognoze. Jedinica analize jest pojedinana vijest ili izvjetaj koji ukljuuje najavu iz studija te montirani prilog (dalje u tekstu kao isto-znanica koristi se rije prilog). Uzorkom je obuhvaeno 1 229 jedinica analize.16U istraivanju su koritene dvije istraivake metode: analiza sadraja (Berelson, 1952; Holsti, 1969; Krippendorff, 2004; Riffe, 2005) i analiza narativa (Bordwell i Thompson, 1990; Gillespie i Toynbee, 2006).14UInformativnomprogramuHTV-autravnju2010.godinebilojezaposleno100enanovinarki(61,60%)i72mukarca (38,40%). Izvor: Plan djelovanja za promicanje i ravnopravnost spolova na HRT-u, HRT, listopad 2010.15 Uzorak je stratificiran u odnosu na mjesece u godini te dane u tjednu kako bi se postigla ravnomjerna zastupljenost.16 Uzorak: Nova TV: 221 jedinica analize u 2009. te 256 jedinica analize u 2010. godini; HTV: 202 jedinice analize u 2009. te 187 jedinica analize u 2010. godini; RTL: 177 jedinica analize u 2009. te 186 jedinica analize u 2010. godini.MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9381S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.Upitnik za analizu sadraja sastoji se od 24 pitanja, podijeljena u dvije skupine.17 Prva nastojiistraitistrukturusameemisije,doksedrugabavisvakompojedinomjedinicom analize. Strukturalni dio prua nam uvid u osnovne karakteristike emisije kao cjeline, po-put informacije tko je bio voditelj, odnosno voditeljica emisije i jesu li glavne najave u slici i tekstu rodno neutralne, odnosno dominiraju li ena ili mukarac najavom. Drugu skupi-nu ine pitanja tko su glavni sudionici, odnosno glavne sudionice u prilozima i u kakvim ulogama se pojavljuju, tko su izvori informacija, nositelji, odnosno nositeljice radnje, tko dajetonskeizjave,kolikotrajutonskeizjavetepitanjaovrsti,temiizanimanjuglavnih sudionika, odnosno sudionica.Ton, slika te sam tekst u prilozima kao i u najavama, promatrani su kao odvojene kate-gorije. U analizi televizijskog sadraja slika je katkad vanija od onog to je komunicirano verbalnoilizvukovno.Neverbalniimbenicikomunikacijerelevantnisukolikoionoto je izgovoreno, poloaj kamere, plan u kojem je neka osoba snimana (Sarnavka, 2010: 46). Vrijednosnaorijentacijaispitanajeukontekstunakojisuautoriliautoricanovinarskog izvjetaja pristupili temi.Upitnik koriten za kvalitativnu analizu sadraja sastoji se od pet pitanja uz pomo kojih se detaljnije analiziraju jedinice analize u kojima se ene pojavljuju kao glavne sudionice. Pitanjaseodnosenadrutvenuuloguukojojseprikazujeenasobziromnajavnui privatnusferu.Analizanarativatrebalajedatiodgovornapitanjesluelisetrihrvatske nacionalnetelevizijskakueusvojiminformativnimemisijamastereotipnimrodnim ulogama kako bi prezentirale gledateljima i gledateljicama prie o enama. Analiza polazi od podjele Julie T. Wood koja smatra kako televizijski medij prezentira etiri vrste odnosa: (1)enskuovisnostnasprammukojneovisnosti,(2)enskunekompetentnostuodnosu namukuautoritativnost,(3)enskuusmjerenostnaprivatnusferunasuprotmukoj orijentaciji na javne poslove te (4) ene kao rtve, seksualni objekti nasuprot mukarcima osvajaima (prema Leinert Novosel, 1999: 124). Osim toga u obzir su uzete jo dvije vrste odnosadokojihsedoloistraivanjemlanakadnevnihnovina:oprekalijepe,dobrei portvovne nasuprot hrabrim, odlunim, sposobnim i odgovornim enama, te junakinje iheroine(hvaljene)naspramzlicama(npr.osueneikanjavaneene)(Magelsseni Sarnavka, 1997).ENE U VIJESTIMAI deset godina nakon istraivanja Leinert Novosel u kojem je zakljuila kako su ene u najgledanijim televizijskim terminima tek simbolino prisutne (1999: 127), prisutnost ena utelevizijskimvijestimanijeseznaajnijepoveala.Usredinjimvijestimahrvatskihna-cionalnihtelevizijaenesuzapravonevidljive.Doksumukarciglavisudionici(nositelji radnje) i u tekstu i u slici u gotovo treini priloga iz uzorka iz 2009. godine, te u neto vie odtreineprilogauuzorkuiz2010.godine,enesukaonositeljiceradnjeprepoznateu manje od 10% priloga (vidi tablice 1 i 2). U preostalim prilozima, oko 60%, nositelji radnje nisu ni mukarac ni ena, odnosno prilozi su rodno neutralni.17 Upitnik je provjeren Holstijevim testom pouzdanosti (Holsti, 1969; Wimmer i Dominic, 2003). Holstijev koeficijent je 0.82.82MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.Tablica 1. Zastupljenost glavnih sudionica/sudionika u tekstu i slici u sredinjim informativnimemisijama u 2009. godiniTablica 2. Zastupljenost glavnih sudionica/sudionika u tekstu i slici u sredinjim informativnim emisijama u 2010. godiniU vrijeme koje je obuhvaeno analizom Hrvatska je imala premijerku. Jadranka Kosor je u srpnju 2009. godine postala predsjednica vladajueg HDZ-a te predsjednica Vlade Re-publike Hrvatske. Iako bi zbog te injenice broj priloga sa enom kao nositeljicom radnje trebao biti neto vei od prosjeka, rezultati navode na zakljuak da bi bez premijerke ene bile uistinu nevidljive u vijestima. Primjerice 2010. godine na javnoj televiziji u obraenom uzorkuemitiranojesamoosamprilogaukojimasueneglavnesudioniceutekstu,od ega je u pet priloga bila rije o Jadranki Kosor. Od preostala tri priloga u kojima su ene glavne sudionice u tekstu, dva su opet o politiarkama, o Vesni Pusi i uri Adlei, dok je samo jedan bio o eni koja nije politiarka o studentici koja je osvojila meunarodnu nagradu za biologiju. Javna televizija, po svojoj definiciji, duna je promovirati rodnu rav-nopravnostkrozsveprograme,takodavodiraunaoravnopravnojzastupljenostiena i mukaraca kako u sadrajima koje emitira tako i u strukturi zaposlenika. Kada je rije o sadrajima koje HTV emitira, novinarke i novinari te urednice i urednici na HTV-u, prema dobivenim podatcima, ne vode rauna o rodnoj ravnopravnosti.Boljasituacijanijeninadrugedvijetelevizije.IakoRTLiNovaTVprikazujueneiu drugimulogama,anesamoupolitikoj,vidljivostjeenauodnosunamukarceneza-dovoljavajua.Komercijalnetelevizijeimajuuopeleernijipristupizboruiobraditema pasutakonaNovojTVuanaliziranomuzorkuza 2009.godinuglavnesudionicebilena primjer Madonna, Victoria Beckham, odvjetnica Michaela Jacksona i druge.HTVRTLNova TVTekstSlikaTekstSlikaTekstSlikaHTVRTLNova TVTekstSlikaTekstSlikaTekstSlikaJedinica je rodno neutralnaena je nositeljica radnjeMukarac je nositelj radnjeNJedinica je rodno neutralnaena je nositeljica radnjeMukarac je nositelj radnjeN61.9%62.4%58.8%59.9%62.5%61.6%6.9%6.9%9%7.9%8.1%8.1%31.2%30.7%32.2%32.2%29.4%30.3%20220217717722122158.8%56.2%66.6%67.2%53.1%53.1%4.3%5.3%8.1%9.7%9.4%9.4%36.9%38.5%25.3%23.1%37.5%37.5%187187186186256256Nositeljice/Nositelji radnjeNositeljice/Nositelji radnjeMEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9383S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.I u glavnim najavama (engl. headlines) koje se emitiraju na poetku emisije popraene dramatinom glazbom i videom iz priloga od kojih je ureena emisija, ene kao glavne su-dionice vrlo su rijetko zastupljene (vidi tablice 3 i 4). Meutim zanimljiv je pristup razliitih televizija najavama uglavnom istih tema.U 2010. godini, u odnosu na prethodnu godinu, samo je na RTL-u povean postotak ena u udjelu osoba koje nose radnju u glavnim najavama, a na HTV-u i Novoj TV postotak jesmanjen.Zanimljivojeuoitikako,ponajprijenaHTV-u,tekstislikaunajavamanisu meusobno zavisni. Na primjer na HTV-u je uobiajeno prikazati premijerku i onda kada se najavljuju vijesti u kojima se ona ni ne spominje (primjerice najava priloga Vladine gos-podarske mjere, HTV, Dnevnik, 19. travnja 2010.).Tablica 3. Nositelji radnje u glavnim najavama u 2009. godiniTablica 4. Nositelji radnje u glavnim najavama u 2010. godiniOsim nositeljica i nositelja radnje u vijestima su vani i sugovornici oni koje se pita za slubenu izjavu, za tumaenje, za stavove i miljenja. etvrtina analiziranih priloga nije sa-dravala tonske izjave, a u ostalim dominacija mukaraca je oita. Tonske izjave mukaraca u analiziranom uzorku ukupno su trajale 7 sati i 35 minuta (to ini 73% ukupnog trajanja svih tonskih izjava), dok je trajanje tonskih izjava ena 2 sata i 40 minuta (27%).Grafikon 1. Trajanje tonskih izjava u analiziranim sredinjim informativnim emisijama u 2009. i 2010. godiniHTVRTLNova TVTekstSlikaTekstSlikaTekstSlikaHTVRTLNova TVTekstSlikaTekstSlikaTekstSlikaRodno neutralneena je nositeljica radnjeMukarac je nositelj radnjeNRodno neutralneena je nositeljica radnjeMukarac je nositelj radnjeN50%50%64.8%63%48.3%48.3%8%8%1.9%3.7%15%15%42%42%33.3%33.3%36.7%36.7%20220217717722122174%62%63%62%54%52%4%7%16%16%8%11%22%31%21%22%38%37%187187186186256256Glavne najaveGlavne najaveIZJAVE ENAIZJAVE MUKARACA27%73%84MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.Obine ili slavne, ali ne i struneAko uzmemo u obzir samo priloge u kojima su ene glavne sudionice u 2009. godini, rezultati pokazuju da se najee pojavljuju u temama unutarnje politike (22,9%), sudskih postupaka i kriminaliteta (25%), u vijestima o poznatim osobama, showbizu, bizarnostima izabavi(10,4%),vanjskojpoliticiRepublikeHrvatske(8,3%),vijestimaizsvijeta(8,3%)te socijalnim temama i vijestima o radnikim pravima (6,3%).U 2010. godini ene dominiraju ponovno najvie u temama unutarnje politike (38,6%), potomgospodarstva,turizma,poduzetnitvaiprivatizacije(12,8%),vanjskepolitikeRe-publikeHrvatske(8,2%),zdravstvaizdravlja(8,5%),znanosti,obrazovanjaitehnologije (6,4%), crne kronike i prirodnih katastrofa (6,4%) te u vijestima o poznatim osobama (6,4%).Vano je napomenuti da se ni u jednom od 1 229 analizirana priloga ena ne pojav-ljujeniutekstuniusliciukolikojerijeosljedeimtemama:terorizamiratnikonflikti, graditeljstvo i ceste, poljoprivreda, stoarstvo i ribarstvo, religija i Crkva, umjetnost i kul-turnabatina,sportirekreacija.Osimtogauuzorkuiz2009.godineenenisubilepre-zentiranekaoglavnesudioniceniutemamaomeunarodnimpolitikimodnosimate znanosti,obrazovanjuitehnologiji,dok2010.enenisubileukljueneusocijalneteme, teme vezane za rad sindikata, radnika prava, kao ni u teme o djeci i mladima. Iako u tra-dicionalnim, patrijarhalnim drutvima javna sfera pripada mukarcima, a privatna enama (Kunac i Sarnavka, 2006), ova analiza pokazuje kako u Hrvatskoj, u javnoj sferi i u medijima, i javno i privatno pripada mukarcima. Poetna pretpostavka da e ene biti dominantne u temama vezanim uz majinstvo, djecu i socijalna pitanja, to je zapravo stereotipan nain razmiljanja, nije potvrena.Zarazlikuodena,mukarcisuzastupljeniusvimtemama.Uprilozimaukojimaje mukaracprezentirankaoglavnisudioniku2009.godinizastupljenostpotemamabila jesljedea:unutarnjapolitika(22%),sudskipostupciikriminalitet(19,9%),ostalevijesti iz svijeta (8,1%), poznate osobe, showbiz, zabava, skandali, bizarnosti (7%), gospodarstvo, turizam,financije,poduzetnitvo(6,5%)tecrnakronikaiprirodnekatastrofe(5,9%).U 2010. godini bilo je slino: unutarnja politika (21,9%), sudski postupci i kriminalitet (18,9%), gospodarstvo,turizam,financije,poduzetnitvo(8%),crnakronikaiprirodnekatastrofe (7,1%), poznate osobe, showbiz, zabava, bizarnosti i zanimljivosti (6,1%), umjetnost i kultur-na batina (4,7%), religija i Crkva (4,2%) te socijalne teme, sindikati i radnika prava (2,4%).Takoernasjezanimalotosupozanimanjuenekojesepojavljujuusredinjim vijestimazatotojestrukturazanimanjaitekakovaanindikatormedijskeprezentacije ena (vie u Magelssen i Sarnavka, 1997: 27). Preciznije, zanimala nas je njihova uloga kroz koju su prikazane jer im ponekad nije navedeno zanimanje (npr. osuenim ili privedenim enama). U analizi su izdvojene samo one jedinice analize u kojima su dominirali ene ili mukarci kao glavni sudionici.MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9385S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.Tablica 5. Zanimanje glavnih sudionica/sudionika u televizijskim vijestima u 2009. i 2010. godiniUkupno gledajui, ene su najee prikazane kao politiarke (ponajvie zahvaljujui premijerki Jadranki Kosor, najeoj glavnoj sudionici u televizijskim vijestima), zatim kao graanke kojima nije definirano zanimanje (sluajne prolaznice, svjedokinje nekog doga-aja i slino), potom su kriminalkinje i osuenice, poznate osobe iz svijeta zabave (pjeva-ice, glumice i drugo), zatim su dravne ili javne slubenice i tek onda gospodarstvenice, poduzetnice i umjetnice.Mukarcisunajeeprikazanikaopolitiari,zatimkaograani,anatreemmjestu kao gospodarstvenici i poduzetnici.ene su u medijima ee zastupljene u drutveno manje vanim medijskim sadra-jima kojima je temeljna zadaa zabaviti, a ne i informirati i educirati (primjerice talk show emisije kao Oprah Show ili Kod Sanje ili lifestyle emisije kao INmagazin ili Exkluziv), dok sadr-ajem informativnih i politikih emisija redovito dominiraju mukarci. Istraivanje iz 1999. godinepokazujedasusemukarcinajeepojavljivaliuDnevnikuiMotritima,dokje najbrojnije sudjelovanje ena registrirano u emisijama Bedem ljubavi, Briljanteen i Filipove ZanimanjaPolitiarke/PolitiariDravne ili javne slubenice/Dravni ili javni slubeniciPredstavnice/Predstavnici policijskih upravaGospodarstvenice/Gospodarstvenici i poduzetnice/poduzetnici itd.Sindikalistice/SindikalistiKriminalkinje ili osuenice/Kriminalci ili osueniciUmjetnice/UmjetniciPredstavnice/Predstavnici nevladinih udrugaSportaice/SportaiGraanke/GraaniPredstavnice/Predstavnici Crkve ili druge religijske organizacijePredstavnice/Predstavnici nacionalnih, etnikih ili drugih manjinaPoznate osobe iz svijeta zabaveVojnikinje/VojniciZnanstvenice/ZnanstveniciOstaloUKUPNON2009.2010.eneMukarcieneMukarci 53.3%43.9%39.6%48.4%4.4%3.4%4.2%3.3%00.5%01.1%4.4.%8.3%08.2%01.5%00.5%4.4%6.8%12.5%7.6%2.2%5.4%00.5%01%01.1%04.9%05.4%24.4%10.2%27.1%9.8%05.4%04.3%00004.4%2.9%10.4%6.5%01%0002%002.5%2.8%6.2%3.3%100%100%100%100%492094818586MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.bebe (Leinert Novosel, 1999: 127). Dok mukarci popunjavaju minute televizijskog progra-maukojimasegovoriopolitici,enamasuostavljenetemeljepote,mode,majinstvai slino. A ako se ipak pojave kao nositeljice radnje, onda su obino rtve, hvaljene i okriv-ljene (Magelssen i Sarnavka, 1997: 33). Ono to su B.a.B.e!18 zakljuile prije vie od deset-ljea, potvrujemo i danas: prisutnost ena kao strunjakinja, odgovornih osoba koje su u stanju artikulirati odreene stavove i ponuditi konstruktivna rjeenje, gotovo je zanemari-va (Sarnavka, Ivekovi i Bachrach-Kritofi, 1998: 23).Tablica 6. Uloge nositeljice i nositelja radnje u sredinjim informativnim emisijama 2009. godineOd analiziranih 1 229 priloga, ena je prikazana kao strunjakinja u samo 9 priloga, a mukarac se u istoj ulozi pojavio 50 puta. Sve tri televizije pokazale su kako (ne) funkcioni-ra rodna ravnopravnost u medijskom prostoru, kao i opu nezainteresiranost za pruanje prostoraenamastrunjakinjama.Posebnozabrinjavapodatakdanajavnojtelevizijiu analiziranom uzorku za 2010. godinu ni jedna ena nije prikazana kao strunjakinja, dok je RTL ipak enama dao prednost (vidi tablicu 7).Prije navedeni podatci o obrazovanju ena i mukaraca u Hrvatskoj potvruju da ne nedostaje strunjakinja u Hrvatskoj, ali novinarima i urednicima, odnosno novinarkama i urednicama nedostaje osvijetenosti o rodnoj ravnopravnosti. Tablica 7. Uloge nositeljice i nositelja radnje u sredinjim informativnim emisijama 2010. godine18 B.a.B.e! je nevladina organizacija osnovana 1994. godine sa svrhom promicanja i zatite enskih ljudskih prava koja se u svom djelovanju usredotoila na promicanje rodne ravnopravnosti i osiguravanje jednakih mogunosti za sve rodove u svim sferama drutvenog ivota. Vie na www.babe.hr (20.09.2011.).HTVRTLNova TVenaMukaracenaMukaracenaMukaracUloge nositeljice/nositelja radnjeNema glavne nositeljice/glavnog nositelja radnjePredstavnica/Predstavnik institucija ili organizacijaStrunjakinja/Strunjak za odreena pitanjaObiteljska ulogaGraanka/GraaninOstaloN94.5%72.7%92.7%71.2%93.2%72.4%4.5%19.8%4.5%16.9%3.2%14.9%03%0.6%4%0.9%14.9%001.1%0.6%0.9%4.1%1%4%1.1%7.3%1.8%0.9%00.5%0007.7%202202177177221221HTVRTLNova TVenaMukaracenaMukaracenaMukaracUloge nositeljice/nositelja radnjeNema glavne nositeljice/glavnog nositelja radnjePredstavnica/Predstavnik institucija ili organizacija95.2%63.7%90.2%75.8%89.4%64.5%4.3%28.3%3.8%14%6.6%24.2%MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9387S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.Tko stvara vijesti?Iako su ene rijetko glavne sudionice u prilozima, upravo su novinarke ee autorice priloga. Teko je odrediti biraju li novinarke samoinicijativno mukarce za sugovornike u svojimtelevizijskimpriamanatetuena,ilijetoureivakapolitikauinformativnom programu kao cjelini unutar pojedine televizije, ili je ak rije o ureivakoj politici na ra-zini medija.Uobjedinjenomuzorkuzasvetritelevizijenovinarkesupotpisanekaoautoriceu 41,2% (2009.), odnosno u 40% (2010.) priloga, a novinari u 21,5% (2009.), odnosno u 26,2% (2010.) priloga. Ostali prilozi nisu imali potpisane autorice ili autore jer se radilo o itanim vijestima iz studija. Takav rezultat ne iznenauje i u posljednjih desetak godina potvren je u vie istraivanja. Leinert Novosel je prije vie od deset godina zapazila trend feminizacije novinarstvauhrvatskommedijskomprostorukadasunovinarkeinile54%svihautora vijesti(LeinertNovosel,1999:126).Doksebrojenaunovinarstvupoveava,njihova ukljuenost u sadraju informativnih emisija stagnira. To je primijetila i Sanja Sarnavka te pritom upozorava kako feminizacija neke profesije ujedno znai i pad ugleda u drutvu i veu ekonomsku nesigurnost te niu zaradu (2010: 40). To se dogodilo ve nekoliko puta uposljednjihstotinugodina.Primjericekadasuenemasovnijeuleuprosvjetu,uloga uitelja u drutvu znaajno se promijenila.ENE SU LIJEPE I SEKSI. ENE SU MAJKE. ENE SU RTVE.Metodom analize narativa analizirano je 49 televizijskih priloga (22 priloga iz 2009. te 27 priloga iz 2010. godine) u kojima su ene glavne sudionice. Uglavnom je rije o izvje-tajimaodnevnimzbivanjima,javljanjimauivosmontiranimprilozimateoprilozima uformifeaturea19ilihumanintereststory20.itanevijestiikratkevijestimontiraneublok iskljuene su iz ovog dijela istraivanja.19Feature(engl.)jeutelevizijskomnovinarstvuprilogpoformislinijikraojreportainegoizvjetaju.Tojetelevizijski prilog (traje obino 1 3 minute) koji govori o ljudima i stvarima koje zanimaju ljude. To su prie o kojima gledatelji mogu neto osjeati i ukljuiti se prie koje informiraju i zabavljaju (vidi Periin, 2010).20Humanintereststory(engl.)jeuglavnomkratkareportaakojagovorioosobiiliosobamakrozinterakcijuilinaemocio-nalannain.Takvereportaepredstavljajuljudeinjihoveprobleme,brigeilipostignua.Izazivajuemocijekodgledateljai gledateljica.Humanintereststorymoebitipriaizaprie.Primjertakvereportaejepriaovojnikukojijepretrpioratna stradanja ili razgovor s direktoricom uspjene tvrtke kako je marljivo radila da bi dola do pozicije na kojoj se sada nalazi.HTVRTLNova TVenaMukaracenaMukaracenaMukaracUloge nositeljice/nositelja radnjeStrunjakinja/Strunjak za odreena pitanjaObiteljska ulogaGraanka/GraaninOstaloN05.3%2.2%0.5%0.8%6.6%001.6%1.6%0.8%0.8%0.5%1.1%2.2%7%2%3.9%01.6%01.1%0.4%018718718618625625688MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.Analizomseeljeloutvrditikojiseelementinarativakoristeuprezentacijienau vijestimatekojisustereotipiiemocijekarakteristinikodprikazivanjaena.Posebna pozornost posveena je imenovanju, odnosno identifikaciji enskih osoba. Vano je kako jeosobakojadominiraprilogomoslovljenajersetimeostavljadojaminagledatelje. SarahPalin,amerikakonzervativkaibivaguvernerkaAljaske,opisanajeuDnevniku NoveTVkaobivapobjednicaizborazamiss,ljubiteljicaorujaimajkapetorodjece (Palin ne eli biti guvernerka, Dnevnik Nove TV, 4. srpnja 2009.) u prilogu kojem je tema bionjezinodlazaksguvernerskapozicijeinagaanjekakoesekandidiratinaiduim predsjednikimizborima.Pretpostavljamodanovinarkanebinaistinainprikazala mukarca da je bio glavni sudionik ove prie. Prilog je zapoeo slikom oskudno odjevene lutkiceuseksiodjeikojajenapravljenapolikuSarahPalin.Pitanjejekakojemogue ozbiljno shvatiti politiarku ako mediji izvjetavaju o pornofilmu snimljenom o Palin ili ako setijekomnjezinihpolitikihnastupausporednosnjezinimgovoromprikazujulutkice kojenosenjezinoime,aodjevenesuukratkesuknjiceiraskopanekouljezavezane iznadpupka.Kakvabiporukabilaposlanabiraimadasepriizvjetavanjuopolitikim potezimaBarackaObamenjeganazivalozgodnimkoarkaemiliocemdvijukeri uz prikazivanje lutke Obama u kratkim hlaama i s lancem oko vrata koji prenosi rasno stereotipno obiljeje?Socijalizacija nas je nauila da enske osobe primjeujemo prije svega po izgledu, dok sumukarciprepoznatljivipodjelovanju(vieu:Sarnavka,2010).Zbogtogaseizapaa izgledkodpolitiarki.RijetkisuizvjetajiobivojpremijerkiKosorukojimaautoriliau-torica ne primijeti njezin bro ili boju sakoa. Tako je u prilogu o imenovanju Kosor pred-sjednicom HDZ-a novinarka primijetila kako su budua premijerka i ena biveg premijera odjenule gotovo identine sakoe (Novi poetak, Dnevnik Nove TV, 4. srpnja 2009.).Stereotipiziranje je pristrano prikazivanje stvarnosti, jer se izvlae samo odreeni ele-menti, karakteristike kojima se opetovano prikazuje neka grupa, rasa, spol i rod (Sarnavka, 2010: 92). Ovo istraivanje pokazalo je da se u onim rijetkim primjerima kada su nositeljice radnje u vijestima ene promatra uglavnom kroz stereotipe i u okvirima koji su nam od-gojem nametnuti kao norma. Dogaaji kao izbor Jadranke Kosor za predsjednicu HDZ-a te odlazak ure Adlei iz HSLS-a analizirani su u vijestima na sve tri televizije, bez obzira na to jesu li ove dvije politiarke bile glavne sudionice ili su tek usputno spomenute. Ana-lizom kako su u vijestima prikazani sudionici i sudionice moemo odgovoriti na sljedea pitanja: je li oita enska ovisnost naspram mukoj neovisnosti, postoji li enska nekom-petentnost u odnosu na muku autoritativnost, postoji li enska usmjerenost na privatnu sferu nasuprot mukoj orijentaciji na javne poslove te prikazuju li se ene u medijima kao rtveiliseksualniobjekti,amukarcikaoosvajai.Rijejeoetirivrsteodnosaprema Wood (prema Leinert Novosel, 1999: 124).U HTV-ovu izvjetaju Jadrankino preuzimanje HDZ-a21, iako nosi njezino ime (ali ne i prezime), Kosor ne dominira priom. tovie, ostala je u sjeni Ive Sanadera jer je vie od pola priloga posveeno nagaanjima hoe li se bivi premijer ponovno vratiti u politiki ivotHrvatsketetolanovistrankemisleonjegovuiznenadnomodstupanjusvlasti. 21 Jadrankino preuzimanje HDZ-a, Dnevnik HTV-a, 4. srpnja 2009.MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9389S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.akjeionsamrekaokakojeovotekprivremenorjeenje,nakontojeKosornazvao marljivom zapisniarkom.Nasvetritelevizijezabiljeenajezanimljivarodnaretorikatadabuduepremijerke koja je isticala kako e stranku voditi vrstom enskom rukom. Istovremeno se zahvalila AndrijiHebrangunapotporirijeima:Obeaomijepotporukaodasammukarina, nakonegajeuslijediovelikiaplauz.Iakojoj,najvjerojatnije,namjeranijebilaistaknuti kakosumukarcivrednijiisposobnijiodena,upravojetimdegradiralasvojrod.Osim toga, izjavila je da se mraka ne boji makar je ena22, implicirajui kako su ene bojaljiva, slabana i plaha bia.Dalje, vjerojatno svjesna injenice da e se vie i jae morati truditi kao ena na utje-cajnoj poziciji, Kosor ima potrebu opravdati se pa poruuje da unato brojnim sumnjama ona moe obavljati ovaj posao: Ja ne mogu biti Ivo Sanader. On je jedan i jedinstven. Ali mogu biti Jadranka Kosor.23 Kosor je u vijestima prikazana kao ovisna i nekompetentna u odnosnu na snanog i sposobnog vou Sanadera koji je za sebe rekao kako je uvijek vla-dao vrstom rukom i vozio u petoj brzini. Emocije koje proimaju nastup tek imenovane predsjednice stranke jesu nesigurnost i nelagoda.Od trenutka kada je Kosor postala predsjednicom Vlade u televizijskim vijestima po-veaosebrojprilogaukojimasuenenositeljiceradnje.Od49jedinicaanalizekojesu obuhvaene analizom narativa, ak je u njih 14 Jadranka Kosor bila glavna sudionica. Pri-mjerice samo 28. rujna 2009. u Dnevniku HTV-a premijerka je bila nositeljica radnje u ak etiri itane vijesti (Kosor o slovenskoj deblokadi, Susret Kosor Brammertz, Konaru potpora Vlade, Bez lakih droga).Nakon neto vie od godine dana nakon preuzimanja funkcije od Sanadera, prikazu-je se promijenjena retorika Jadranke Kosor koja je od nesigurne, dirnute i poaene govornice postala samouvjerena, koja poput svog prethodnika istie svoje prednosti, sa-vjetuje,uvjerava,kritiziraoporbu,smjekase,pljee,paakizaplee(Poelakampa-nja, Dnevnik HTV-a, 11. rujna 2010.; Za dobra stara vremena, Vijesti RTL-a, 11. rujna 2010.; Kosor s mladei HDZ-a, Dnevnik Nove TV, 11. rujna 2010.). Sve tri televizije prikazale su je kao odlunu eficu kojoj se lanstvo raduje. Komercijalne televizije ponovno su primijetile kako je na pozornici uz govornicu stajala uljepana i pomlaena slika premijerke.Osim bive premijerke Kosor, ostale domae i strane politiarke ini se da nisu zanimlji-ve televizijskim novinarima i novinarkama. U analiziranom uzorku iz 2009. i 2010. godine tek je jedna vijest bila o njemakoj kancelarki Angeli Merkel. Vijesti iz svijeta su uope vrlo turopraene,itonajeeuoblikukratkihvijestimontiranihublokiliuoblikuitanih vijestiizstudija.Oddomaihpolitiarki,osimKosor,televizijskeminutedobilesuVesna Pusi,VesnakareOboltiuraAdleiijiodlazakizHSLS-a15.srpnja2010.godine nije bio razlogom za sloenijim, analitikim televizijskim tretmanom. RTL je tom dogaaju posvetio samo 14 sekundi te dvije reenice teksta koje su se svele na to da je Adlei izala 22 Novi poetak, Dnevnik NoveTV, 4. srpnja 2009.23 Ibid.90MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.iz stranke, a bivi stranaki kolega Darinko Kosor to je komentirao izlaskom klijentelista iz stranke. Kao ni u tom kratkom itancu RTL-a, ni u prilozima HTV-a i Nove TV glavna sudio-nica nije dominirala slikom. U Dnevniku HTV-a ovaj se prilog na kraju sveo na komentiranje stranakih kolega i lokalnih zajednica u kojima je HSLS na vlasti. Odlazak politiarke koja jeodposljednjihdesetgodinanavlastibiladevetgodina,oitonijedovoljanrazlogza analitikipristupizvjetavanju.NovaTViHTVimalisuizjavuDarinkaKosorakojigovori kako je zavrio odlazak foteljaa iz stranke.Jedan od razloga zbog ega su politiarke vrlo malo zastupljene u vijestima jest i i-njenica da je znatno manje ena nego mukaraca ukljueno u politiku. Meutim kada bi medijizauzelidrugaijipristuptojtematiciteizbjegavaliprikazivatienskeosobeupo-liticikaorijetkeiusamljeneumukomsvijetu,vekaodrutvenoprihvatljivuipoeljnu injenicu, pretpostavka je da bi time pridonijeli i formiranju drutvene svijesti o tome da su ene i u politici ravnopravne mukarcima.Budui da komercijalne televizije na samom kraju sredinje informativne emisije do-nose leernije teme koje su posveene poznatim osobama, bizarnostima i zanimljivosti-ma, na uzorak obuhvatio je vijest o Madonni (Madonna kopa u tiklama, Dnevnik Nove TV,27.listopada2009.)tevijestoVictorijiBeckhamkojojsenesvianjezinotijelo(Re-klamasVictoriom,DnevnikNoveTV,7.svibnja2009.).Osimtonovinar,odnosnonovi-narka primjeuje izgled i odjeu ena iz showbiza, redovito im pridjeljuju i epitete poput: lijepa, zgodna, seksipilna, atraktivna, mrava itd. Primjerice Madonna je okarakterizirana kao pop kraljica, nesebina, humanitarka, majka posvojene djece, ne boji se uzeti lopatu iako je u tiklama.Naanaliziranomuzorkuuoenjeistiobrazacponaanjakaoiuistraivanjukojeje krajem devedesetih godina provela organizacija za enska ljudska prava B.a.B.e!: ene za-uzimaju medijski prostor ako su rtve, hvaljene ili okrivljene (Magelssen i Sarnavka, 1997: 33). Uloga nemone ene rtve koja se hrva s egzistencijalnim i zdravstvenim problemima estajeusredinjiminformativnimemisijama.Nezaposlenostiekonomskakrizadoveli su mnoge obitelji na rub siromatva i vjerojatno inspirirali novinare i novinarke da dopru do javnosti priajui priu o majci koja prehranjuje svoju djecu hranom iz puke kuhinje (Radnikeobiteljinarubugladi,DnevnikNoveTV,5.prosinca2009.).Iakosuhvaljene obino samo pobjednice na sportskim natjecanjima, Dnevnik HTV-a prenio je zanimljivu priu o studentici biologije koja je osvojila prestinu meunarodnu znanstvenu nagradu (Ljubavni ivot pueva, 16. lipnja 2010.).Primjer optuene i osuene ene jest pria o Amerikanki Amandi Knox koja je u Italiji osuenana26godinazatvorazbogubojstvacimerice.Dokjejavniservisignoriraotu priu,RTLiNovaTVposvetilisujojminutauipozornostkaodajerijeoprosjeno vanomdogaajuizzemlje(Vraganeoskoglica,DnevnikNoveTV,5.prosinca2009; Osuena Amanda Knox, Vijesti RTL-a, 5. prosinca 2009.). U tim prilozima u jednoj osobi su se izmijeale emocije od hladnokrvne ene ubojice do povuene studentice koja je rtva drutva i sustava.MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9391S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.Analizom narativa potvreno je kako se ene jo uvijek prikazuju kroz stereotipe, kroz uloge i obrasce koji se ve stoljeima koriste te stavljaju enski rod u degradirajui poloaj naspram mukom rodu.ZAKLJUAKU sredinjim vijestima na nacionalnim televizijama u Hrvatskoj ene se rijetko pojav-ljuju. U te udarne termine uspiju se progurati uglavnom politiarke kojima se ne proputa naglasiti njihova enskost, kao da je veoma neobino vidjeti enu da se bavi tim poslom. U prilozima u kojima su ene nositeljice radnje redovito su prisutne emocije, pozitivne ili negativne, a enama se pridaju uloge rtve, te su ili hvaljene ili okrivljene.ene su, kao i mnogo puta kroz povijest, gurnute na drutvene margine. Dok su muke osobe u jednoj treini svih analiziranih priloga bili glavni sudionici, nositelji radnje, ene su to isto bile tek u oko 8% sluajeva. Potpuno je nezadovoljavajua vidljivost i zastupljenost ena u televizijskim vijestima kao osoba oko kojih se kreiraju prie, koje daju izjave ili su goe u studiju, koje imaju neto ozbiljno i relevantno za podijeliti s gledateljstvom, s jav-nou. Svjesno ili nesvjesno, ozbiljni medijski sadraji jo uvijek su rezervirani uglavnom zamukarceteseenevrlorijetkounjimasusreu.Ravnopravnost,kojajezajamena zakonom, ostaje tek prazno slovo na papiru.Pitanjejetosemoeuinitikakobizaposlenici,odnosnozaposlenicetelevizijskih kua postali osjetljiviji na rodnu ravnopravnost. Po naem miljenju samo trajna, sustavna edukacijaiosvjetavanjeproblemamoepomoidasesmanjiovadrutvenaneravno-pravnost. Medijska kultura, medijska pismenost i rodne uloge trebaju postati dio osnov-nokolskihkurikulumakakobidjecamoglasamostalnoikritikipratitisadrajeumedi-jima.Edukacijomomedijimateroduispolumoesekreiratidrutvoukojemjerodni identitetizbor,aneprirodnouvjetovanostanje.Bakaotoseupolitikuuvodekvotes ciljem da vie ena ravnopravno participira u parlamentima i lokalnim odborima, i medij-skim djelatnicima, odnosno djelatnicama, prije svega urednicama i urednicima, svakako bi trebalo uputiti preporuke za ravnopravnim sudjelovanjem ena u svim anrovima. Samo trajna edukacija novinarki i novinara, urednica i urednika, ali i publike s ciljem prepozna-vanja stereotipnog izvjetavanja te mogunostima reagiranja na njega, moe pridonijeti razvoju ope politike kulture u hrvatskom drutvu.Literatura>Berelson, Bernard (1952) Content Analysis in Communication Research. Glencoe, Illinois: The Free Press.>Berger, Arthur Asa (2003) Media and Society A Critical Perspective. Lanham, Boulder, New York, Toronto, Oxford: Rowman & Littlefield Publishers.>Bordwell, David i Thompson, Kristin (2000) Film Art: An Introduction. NY: McGraw-Hill.>Bourdieu, Pierre (1991) Language and symbolic power. Cambridge: Polity.>Briggs, Asa i Burke, Peter (2009) A Social History of the Media: From Gutenberg to the Internet. Cambridge: Polity.92MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-93S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.>Burton, Graeme (2005) Media and Society: Critical Perspectives. Maidenhead: Open University Press.>Chomsky, Noam (2002) Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: to ita?>Curran, James i Gurevitch, Michael (ur.) (1991) Mass Media and Society. London: Edward Arnold.>Fiske, John (1987) Television Culture. London: Routledge.>Gillespie, Marie i Toynbee, Jason (2006) Analysing Media Texts. NY: Open University Press.>Gripsrud, Jostein (2002) Understanding Media Culture. London: Hodder Arnold.>Hall, Stuart (2001) Encoding and Decoding, str. 163-173, u: Kellner, Douglas i Durham, Meenakshi Gigi (ur.) Media and Cultural Studies: Key Works. Malden, MA: Blackwell.>Hartley, John (1982) Understanding News. London: Sage.>Hickman, Tom (1999) The Sexual Century: How Private Passion Became a Public Obsession. London: Carlton.>Holsti, Ole (1969) Content Analysis for the Social Sciences and Humanities. Reading: Addison-Wesley.>Johnson, Merri Lisa (ur.) (2007) Third Wave Feminism and Television. London: I.B.Tauris.>Kunac, Suzana i Sarnavka, Sanja (2006) enska percepcija medijskih sadraja. Zagreb: B.a.B.e!>Krippendorff, Klaus (2004) Content Analysis. An Introduction to Its Methodology. Thousands Oaks, CA: Sage.>Leinert Novosel, Smiljana (1999) ena na pragu 21. stoljea: izmeu majinstva i profesije. Zagreb: enska grupa TOD.>Magelssen, Cathrine i Sarnavka, Sanja (1997) ene i mediji: istraivanje dnevnih listova. Zagreb: B.a.B.e!>McLuhan, Marshall (2006 [1964]) Understanding Media. London and New York: Routledge.>McNair, Brian (2004) Striptiz kultura: Seks, mediji i demokratizacija udnje. Zagreb: Jesenski i Turk.>McQuail, Denis (1983) Mass Communication Theory: An Introduction. Beverly Hills, CA: Sage.>Periin, Tena (2010) Televizijske vijesti. Zagreb: Medijska istraivanja.>Riffe, Daniel et al. (2005, 2. izdanje) Analyzing Media Messages: Using Quantitative Content Analysis in Research. London: LEA Publishers.>Sarnavka, Sanja (2010) Put do vlastitog pogleda. Zagreb: B.a.B.e!>Sarnavka, Sanja, Ivekovi, Sanja i Bachrach-Kritofi, Sanja (1998) ene i mediji: Samo za tvoje oi. Zagreb: B.a.B.e! >Silverstone, Roger (1994) Television and Everyday Life. London: Routledge.>Stuart, Allan (2002, [1999]) News Culture. Buckingham-Philadelphia: Open University Press.>Wood, Julie T. (1994) Gendered Lives: Communication, Gender and Culture. Belmont, CA: Wadsworth.MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 76-9393S. Kneevi, V. Car : ENE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA ANALIZA SREDINJIH INFORMATIVNIH EMISIJA...IZVORNI ZNANSTVENI RAD / UDK 7.097-055.2(497.5), 7.097:303.64(497.5) / PRIMLJENO: 25.10.2011.WOMEN IN TELEVISION NEWS: ANALYSIS OF PRIMETIME NEWS ON HTV, RTL AND NOVA TV Svjetlana Kneevi :: Viktorija CarABSTRACT This article assesses the particularly low level of women represented on national primetime television newscasts in Croatia. In doing so, it presents the results of a content analysis covering a random, stratifiedsampleofHTV,NovaTV,andRTLprimetimenewsbroadcastsovertheyears2009and2010. Accordingtotheseresults,womenaresignificantlyunderrepresentedasmaincharacters,experts,or evenpersonsrelevanttonewsstoriesconcerningissuesorproblems.Inparticular,theresultsaremost apparentontheprimetimenewscastDnevnik,broadcasteddailyonCroatiasmainpublictelevision station.Ideally,thisnewsbroadcastshouldrankamongthebestintermsofgenderequality,giventhe principles of equality stipulated throughout Croatian law (and especially where it concerns programming legislation). Concerning the analyzed content, when women serve as the main characters in a news story, their emotional response to an issue appears to be almost obligatory. Further, women are often portrayed asvictims,orasafiguretogalvanizearatherblackandwhiteresponse,i.e.theyaretobepraisedor blamed. Adding to this gender discrepancy, statistics show that more women than men have earned BA and MA degrees, which not only highlights the unbalanced representation of women on television news, butalsodistortstheactualleveloffemaleparticipationinsociety,particularlywhereitregardssocio-political fields. KEY WORDSWOMEN, GENDER EQUALITY, GENDER ROLES, TELEVISION, TELEVISION NEWSAuthors NoteSvjetlana Kneevi :: graduated in Journalism at the University of Zagreb, Faculty of Political Science, Croatia :: svjetlana.knezevic@gmail.comViktorija Car :: University of Zagreb, Faculty of Political Science, Croatia :: viktorija.car@fpzg.hr