Završno izvješće o vrednovanju mjera Programa VREDNOVANJE...
Transcript of Završno izvješće o vrednovanju mjera Programa VREDNOVANJE...
Završno izvješće o vrednovanju mjera Programa
za potrebe GIP-a u 2019.
VREDNOVANJE PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014.-
2020., VREDNOVANJE SUSTAVA TE PRIPREME
ANALIZA ZA IZVJEŠTAVANJE PREMA EUROPSKOJ
KOMISIJI U 2019. GODINI
Ugovor br.:50/2018/VV
Studeni 2019. godine
IZVJEŠĆE O USPOSTAVLJENOM SUSTAVU ZA PRIKUPLJANJE POTREBNIH PODATAKA I METODOLOGIJI KOJA ĆE SE PRIMJENJIVATI ZA ODGOVARANJE NA PITANJA ZA VREDNOVANJE
Izvješće pripremili:
Virgilio Buscemi, Ključni stručnjak 1
Paola Paris, Ključna stručnjakinja 2
Andrijana Mihulja, Stručnjakinja za ključno područje 1
Edo Jerkić, Stručnjak za ključno područje 2
Sanja Grgurić, Stručnjakinja za ključno područje 2
Lidija Pavić – Rogošić, Stručnjakinja za ključno područje 3
Ivana Laginja, Stručnjakinja za ključno područje 3
Ana Štrbenac, Stručnjakinja za ključno područje 3
Željko Mikić, Stručnjak za ključno područje 4
Dodatnu podršku stručnjacima u pripremi izvješća pružili su:
Fanica Vresnik, Iva Zelenko, Marija Martinko, Antonio Matković
Izvršitelji usluge:
Zajednica ponuditelja:
SELECTIO d.o.o. za upravljanje ljudskim potencijalima
LATTANZIO MONITORING & EVALUATION S.R.L.
Zelena infrastruktura d.o.o.
Vivo Somnia d.o.o.
ODRAZ - Održivi razvoj zajednice
Laginja j .d.o.o.
GEKOM - Geofizikalno i ekološko modeliranje d.o.o.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
3
Sadržaj
1. Sažetak ...................................................................................................................................................................................... 6
1.1 Metodološki pristup vrednovanju ....................................................................................................................... 6
1.2 Rezultati vrednovanja, zaključci i preporuke .................................................................................................. 8
2. Uvod ........................................................................................................................................................................................ 22
3. Pregled provedenih aktivnosti za potrebe vrednovanja ................................................................................... 23
3.1 Metodološki pristup vrednovanju .................................................................................................................... 23
3.2 Provedene aktivnosti analize .............................................................................................................................. 25
4. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na Zajednička pitanja za vrednovanje........................ 28
5. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na pitanja za vrednovanje vezana za ostala područja
PRR-a (ZPV 19, 20, 21) ............................................................................................................................................................169
6. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na pitanja za vrednovanje vezana za glavne ciljeve
EU 190
7. Analiza dodatnih pokazatelja rezultata i pokazatelja učinka ........................................................................263
7.1 Procjena „neto“ efekata Programa uzimajući u obzir pokazatelje učinka ......................................263
Prilog – upitnik za istraživanje među korisnicima PRR_a ........................................................................................275
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
4
KRATICE
APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
ARPA Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije
BDP Bruto društveni proizvod
CLLD Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice
EK Europska komisija
EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
ERS Evaluacijska radna skupina
ESI fondovi Europski strukturni i investicijski fondovi
EU Europska unija
FI Financijski instrument
GIP Godišnje izvješće o provedbi
HAMAG – BICRO Hrvatska agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije
IAKS Integrirani administrativni i kontrolni sustav
IPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (Instrument for
Pre-Accession Assistance for Rural Development)
LAG lokalna akcijska grupa
MERS Međuresorna evaluacijska radna skupina
M Mjera
MRR Mreža za ruralni razvoj
MPOLJ Ministarstvo poljoprivrede
MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
5
OzP Odbor za praćenje
P Prioritet Unije
PRR Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.
RH Republika Hrvatska
SFC Sustav za upravljanje fondovima u EU (System for Fund Management in
the EU)
SUK Sustav upravljanja i kontrole
TO Tijelo za ovjeravanje
TOP Tip operacije
UT Upravljačko tijelo
ZPP Zajednička poljoprivredna politika
ŽP Žarišno područje
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
6
1. Sažetak
Ovo izvješće opisuje rezultate provedene analize za potrebe vrednovanja Programa ruralnog razvoja
RH-a za potrebe izrade Godišnjeg izvješća o provedbi za 2018. godinu temeljem utvrđenog pristupa i
definiranih metoda prikupljanja podataka u Evaluacijskoj matrici predstavljenoj u Izvješću o
uspostavljenom sustavu za prikupljanje potrebnih podataka i metodologiji koja će se primjenjivati za
odgovaranje na pitanja za vrednovanje (Zadatak 2 vrednovanja). Tijekom provedbe pristupilo se
provedbi metoda analize i prikupljanja podataka potrebnih za praćenje svih utvrđenih pokazatelja.
Tijekom provedbe svi su stručnjaci bili uključeni u provedbu prikupljanja podataka, uključujući i
konzultacije s dionicima koji su identificirani kao relevantni za pojedino područje provedbe relevantnih
mjera, tj. predstavljaju izvore sekundarnih podataka. Voditelj projekta/tima je pri tome vodio proces
usklađivanja prikupljanja podataka i pripreme za njihovu obradu uz podršku stručnjaka prema ključnim
područjima koji su proveli kvantitativnu i kvalitativnu obradu prikupljenih podataka za pojedine
pokazatelje. Svi podaci su obrađeni u obliku za pripremu Godišnjeg izvješća za 2018. godinu prema
zadanoj strukturi sučelja SFC.
1.1 Metodološki pristup vrednovanju
Odgovori na zajednička pitanja za vrednovanje (ZPV) koja su obuhvaćena ovim vrednovanje
pripremljeni su na način koji je olakšao pripremu Godišnjeg izvješća za 2018. godinu. S druge strane, u
svrhu organizacije vrednovanja prema tematskim poveznicama ZPV-a, ZPV-i su za potrebe ovog
vrednovanja grupirani u tematske skupine kako slijedi:
▪ Inovacije i znanje (ZPV: 1, 2, 3, 23, 30)
▪ Konkurentnost i poljoprivredna ekonomija (ZPV: 4, 5, 6, 7, 22, 27)
▪ Okoliš, bioraznolikost, tla i vode (ZPV: 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 26, 28)
▪ Lokalni razvoj, uključenost, siromaštvo (ZPV: 16, 17, 18, 25, 29)
▪ Horizontalne teme / sinergije (ZPV: 19, 20, 21)
U nastavku je popis pojedinih pitanja za vrednovanje:
▪ ŽP 1A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle inovacije, suradnju i razvoj baze
znanja u ruralnim područjima?
▪ ŽP 1B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle jačanje poveznica između
poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, u svrhu boljeg
upravljanja okolišem i ekološke učinkovitosti?
▪ ŽP 1C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle cjeloživotno učenje i stručno
osposobljavanje u sektorima poljoprivrede i šumarstva?
▪ ŽP 2A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele poboljšanju gospodarskih
rezultata, restrukturiranju i modernizaciji gospodarstava kojima je dodijeljena potpora,
posebno povećanjem njihova sudjelovanja na tržištu i diversifikacije poljoprivrednih aktivnosti?
▪ ŽP 2B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle ulazak poljoprivrednika s
odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijsku obnovu?
▪ ŽP 2C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa utjecale na poboljšanje održivosti i
konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva te promicanje održivog gospodarenja šumama?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
7
▪ ŽP 3A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele poboljšanju konkurentnosti
primarnih proizvođača kojima je dodijeljena potpora njihovom boljom integracijom u
poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim
proizvodima, promocijom lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe te proizvođačkim grupama i
međustrukovnim organizacijama?
▪ ŽP 3B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle sprečavanje rizika i upravljanje
rizicima na poljoprivrednom gospodarstvu?
▪ ŽP 4A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle obnovu, očuvanje i povećanje
bioraznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000, područja s prirodnim ograničenjima
ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti te stanje
europskih krajobraza?
▪ ŽP 4B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle bolje upravljanje vodama,
uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima?
▪ ŽP 4C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle sprečavanje erozije tla i bolje
upravljanje tlom?
▪ ŽP 5 A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi
voda u poljoprivredi?
▪ ŽP 5 B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi
energije u poljoprivredi i preradi hrane?
▪ ŽP 5C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele opskrbi i korištenju
obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina
u svrhu bio gospodarstva?
▪ ŽP 5D: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele smanjenju emisija
stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost?
▪ ŽP 5E: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle pohranu i sekvestraciju ugljika
u poljoprivredi i šumarstvu?
▪ ŽP 6A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle diversifikaciju, stvaranje i
razvoj malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta?
▪ ŽP 6B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle lokalni razvoj u ruralnim
područjima?
▪ U kojoj su mjeri sinergije između prioriteta i žarišnih područja Programa povećale njegovu
učinkovitost?
▪ U kojoj je mjeri tehnička pomoć pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 59. Uredbe
(EU) br. 1303/2013 i članku 51. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013?
▪ U kojoj je mjeri MRR pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 54. stavku 2. Uredbe (EU)
br. 1305/2013?
Osim navedenih ZPV, provedena je analiza u kontekstu poštivanja horizontalnih principa iz čl. 5, 7 i 8
Uredbe (EU) br. 1303/2013 kroz sljedeća pitanja za vrednovanje:
▪ U kojoj je mjeri provedba Programa doprinijela ravnopravnosti žena i muškaraca te zabrani
diskriminacije (članak 7 Uredbe (EU) br. 1303/2013)?
▪ U kojoj se mjeri provedbom Programa podupire održivi razvoj (članak 8 Uredbe (EU) br.
1303/2013)?
▪ U kojoj su mjeri pri upravljanju Programom poštivana uključivanja relevantnih partnera (članak
5 Uredbe (EU) br. 1303/2013)?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
8
Na kraju, provedeno je i vrednovanje napretka u osiguravanju integriranog pristupa za uporabu EPFRR-
a i ostalih instrumenata Europske unije.
Glavne metode za prikupljanje podataka provedene tijekom vrednovanja su bile:
1. Sekundarni podatci
▪ Analiza i obrada podataka iz sustava praćenja (MIS) o provedbi pojedinih mjera PRR-a
▪ Analiza programskih i provedbenih dokumenata PRR-a
▪ Analiza poslovnih planova za procjenu rezultata investicijskih mjera u smislu jačanja
konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
▪ Analiza podataka i dokumenata o okolišnim podatcima – Hrvatske vode, Hrvatska agencija za
okoliš i prirodu, Državni zavod za statistiku, Bio Portal – Informacijski sustav zaštite prirode
▪ Analiza izvješća o provedbi ESIF-a u Republici Hrvatskoj
2. Primarni podatci
▪ Sastanci / razgovori s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede (npr. odgovorni za mjere,
aktivnosti praćenja, sustav kontrole, itd.), APPRRR i drugim dionicima
▪ Provedba on-line istraživanja među korisnicima (1.1.1, 1.1.2, M02, 4.1.1, 4.1.2, .4.2.1, 6.1.1, 6.3.1,
M10, M11)
▪ Fokus skupina s predstavnicima LAG-ova
Ograničenja tijekom provedbe vrednovanja:
▪ Investicijske mjere – nedovoljan broj završenih investicijskih projekata do kraja 2016. godine te
dostupnost FADN podataka do 2017. godine onemogućio je provedbu protučinjenične analize
za utvrđivanje učinka i doprinosa PRR-a.
▪ Kao što je predviđeno smjernicama Europske komisije, korištene su alternativne metode za
vrednovanje doprinosa PRR-a za pokazatelj rezultata R2, kao i procjenu doprinosa PRR-a
pokazateljima učinka I.7, I.8, I.11, I.12.
▪ Razina napretka u provedbi PRR-a nije omogućavala procjenu učinka na socio-ekonomske
pokazatelje.
1.2 Rezultati vrednovanja, zaključci i preporuke
Proces vrednovanja je bio vrlo kratak (otprilike 3 mjeseca) te stoga rezultati daju svojevrsni pregled
situacije provedbe PRR-a. Velika potpora i suradnja svih tijela u SUK-u PRR-a omogućila je evaluatorima
da na ZPV-e odgovorimo prihvatljivim standardom i u skladu sa smjernicama Europske komisije za
provedbu vrednovanja PRR-a. Proces vrednovanja PRR-a se nastavlja nastavno na ovo vrednovanje te
određena razmatranja i analize mogu biti učinjene samo u ex-post vrednovanju (npr. protučinjenične
analize). Vrednovanje koje se provodi sredinom provedbe programa, kao što je ovo, predstavlja priliku
za poboljšanje procedura provedbe, kao i strategije programa (za promjenu ili organiziranje odluka na
temelju prvih rezultata PRR-a), kako bi mjere bile konkretnije, jednostavnije i orijentirane stvarnim
potrebama ruralnih područja. Evaluatori su utvrdili kako je Upravljačko tijelo, vrlo ozbiljno pristupio
zadatku i učinio sve što je moguće kako bi evaluatori uspješno završili zadatak na najbolji mogući način,
uz najveći mogući trud.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
9
Prije pregleda rezultata vrednovanja po pojedinim pitanjima za vrednovanje, na početku ističemo
ključni uspjehe PRR-a do sada koji su utvrđeni tijekom vrednovanja:
▪ Dobar uspjeh savjetodavnih usluga, vrlo važan za poticanje inovacija i istraživanja
▪ Visoka razina uključenosti mladih poljoprivrednika u obrazovnim aktivnostima
▪ Dobar postotak ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava,
posebice za mlade poljoprivrednike
▪ Strategija LAG-ova je dobra, ali tek sada počinju s projektima
▪ Visoka razina projekata vezanih uz potporu očuvanju biološke raznolikosti i krajobraza
▪ Mnogi projekti za bolje upravljanje zemljištem i sprječavanje erozije tla
U nastavku je detaljniji pregled rezultata vrednovanja prema pojedinim zajedničkim pitanjima za
vrednovanje (ZPV), grupirane prema tematskim područjima. Za svako tematsko područje su istaknuti
ZPV-i, ključni nalazi u odnosu na svako ZPV te zaključci i preporuke.
Inovacije i znanje
Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje:
▪ 1A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle inovacije, suradnju i razvoj baze
znanja u ruralnim područjima?
▪ 1B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle jačanje poveznica između
poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu
boljeg upravljanja okolišem i ekološke učinkovitosti?
▪ 1C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle cjeloživotno učenje i stručno
osposobljavanje u sektorima poljoprivrede i šumarstva?
▪ ZPV 23: U kojoj je mjeri PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. godinu da se 3 %
BDP-a EU-a ulaže u istraživanje i razvoj te inovacije?
▪ ZPV 30: U kojoj je mjeri PRR pridonio poticanju inovacija?
Tablica 1: Ključni nalazi
ŽP/ZPV TOP (izravni doprinos) Ključni pokazatelji
1A 1.1.1, 1.1.2, 1.1.31, 1.1.4, 1.2.1, 2.1.1,
2.1.2, 2.1.3, 2.1.4, 16.1.1, 16.1.2,
16.4.1
T1- postotak ukupne javne potpore isplaćene za M1, M2 i M16 u
odnosu na ukupna alocirana javna sredstva PRR-a – 7,94%
ostvarenje cilja
1B 16.1.1, 16.1.2, 16.4.1 T2 - Ukupan broj operacija suradnje koje se podupiru u okviru
mjera suradnje – 0% ostvarenje cilja
1C 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4, 1.2.1 T3- Ukupan broj sudionika kojima je pružena izobrazba – 88,74%
ostvarenje cilja
1 TOP-ovi označeni crvenom bojom su oni koji do 31.12.2018. nisu imali izvršene isplate prema (krajnjim) korisnicima.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
10
ZPV 23 M01, M02, M16 T1- postotak ukupne javne potpore isplaćene za M1, M2 i M16 u
odnosu na ukupna alocirana javna sredstva PRR-a – 7,94%
ostvarenje cilja
ZPV 30
Tablica 2: Zaključci i preporuke
ŽP/ZPV Zaključak Preporuka
1A Savjetodavne usluge vrlo pozitivno
ocijenjene (istraživanje)
Udio mladih poljoprivrednika nizak
Važno aktiviranje i povezivanje M01 i M02 aktivnosti prema
mladim poljoprivrednicima – dugoročni učinak
Iskustvo iz provedbe M02 – prilagodba obrazovanja M01
1B
1C M01 vrlo učinkovita (obuhvat/trošak),
nedostatak ciljanih TOP-ova
Struktura polaznika većinom muškarci,
no značajno ispod 40g)
Čim prije započeti s provedbom TOP-a 1.1.3 (mladi
poljoprivrednici) te pozitivni učinci/sinergije na druge TOP-
ove (6.1.1.)
23, 30 Niska razina apsorpcije sredstava ukazuje na nedovoljno iskorištenu priliku za povećanje ulaganja u znanje
i povezivanje poljoprivrednika, prije svega M16. Savjetodavne usluge pružene kroz M02 su vrlo pozitivno
ocijenjene od strane korisnika temeljem rezultata istraživanja. Udio mladih poljoprivrednika/poduzetnika
u aktivnostima je relativno nizak u odnosu na dobnu strukturu korisnika. Trenutna ulaganja ne ukazuju na
značajan doprinos, ali imaju značajan potencijal, posebice u sinergijskim djelovanjem s obrazovnim,
savjetodavnim investicijskim ulaganjima.
Konkurentnost i poljoprivredna ekonomija
Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje:
▪ 2A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele poboljšanju gospodarskih rezultata,
restrukturiranju i modernizaciji gospodarstava kojima je dodijeljena potpora, posebno
povećanjem njihova sudjelovanja na tržištu i diversifikacije poljoprivrednih aktivnosti?
▪ 2B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle ulazak poljoprivrednika s
odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijsku obnovu?
▪ 2C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa utjecale na poboljšanje održivosti i
konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva te promicanje održivog gospodarenja šumama?
▪ 3A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele poboljšanju konkurentnosti
primarnih proizvođača kojima je dodijeljena potpora njihovom boljom integracijom u
poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete, dodavanjem vrijednosti
poljoprivrednim proizvodima, promocijom lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe te
proizvođačkim grupama i međustrukovnim organizacijama?
▪ 3B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle sprječavanje rizika i upravljanje
rizicima na poljoprivrednom gospodarstvu?
▪ ZPV 22:U kojoj je mjeri PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. godinu da se stopa
zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine poveća na najmanje 75 %?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
11
▪ ZPV 27: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se potiče konkurentnost poljoprivrede?
Tablica 3: Ključni nalazi
ŽP/ZPV TOP (izravni doprinos) Ključni pokazatelji
2A 1.1.2., 1.2.1, 2.1.2, 4.1.1, 4.3.1,
6.3.1, 16.1.1., 16.1.2.
M18
T4/R1: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena
potpora u okviru PRR RH za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju
– 20,51% ostvarenje cilja
R2: Promjena u poljoprivrednoj proizvodnji na gospodarstvima kojima je
dodijeljena potpora/GJR (jedinica godišnjeg rada): 4.1.1 (+57,38%), 6.3.1
(+39,12%)
2B 1.1.3, 2.1.4, 6.1.1 T5/R3: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena
potpora u okviru PRR-a za plan razvoja poslovanja/ulaganja za mlade
poljoprivrednike – 61,61% ostvarenje cilja
R2: 6.1.1 (+37,51%)
2C 4.3.3, 8.6.1, 8.6.2 Ukupno ulaganje u modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme –
5,05% ostvarenje cilja
Ukupna duljina (re)konstruirane šumske infrastrukture (km) – 2,74%
ostvarenje cilja
Broj korisnika šumskih gospodarstava u odnosu na one koji djeluju u
sektoru – 1,29% (udio)
3A 1.1.4, 3.1.1, 3.2.1, 4.2.1, 9.1.1,
14.1.1, 14.1.2, 14.1.3, 16.4.1
T6/R4 % poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za
sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima
opskrbe te proizvođačkim grupama/ organizacijama – 17,46%
ostvarenje cilja;
R2: 4.2.1 (+17,84%)
3B 5.2.1, 5.2.2, 17.1.1 T7/R5: postotak poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u
programima upravljanja rizicima – 54,79% ostvarenje cilja
Razminirano poljoprivredno zemljište – 120,24% ostvarenje cilja
ZPV 22 2A, M07, M19 T21 - % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja
– 166,11% ostvarenje cilja
T22 - % ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih
usluga/infrastrukture – 118,6% ostvarenje cilja
T23 - radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora
(LEADER) – 5% ostvarenje cilja
ZPV 27 2A, 2B, 3A
Tablica 4: Zaključci i preporuke
ŽP/ZPV Zaključak Preporuka
2A Značajna ostvarenja i doprinos su kroz
provedbu 4.1.1 i 6.3.1
Snažan sinergijski doprinos M01 i M02
Ciljano usmjeriti obrazovne aktivnosti vezano za korisnike,
ali i one čija su ulaganja završila kako bi se omogućio
dugoročni učinak.
2B Udio mladih upravitelja se povećava unatoč
trendu. Ulaganja su većinom bila materijalna;
Aktivirati preostale TOP-ove i ubrzati provedbu mjera te
dodatno poticati mlade poljoprivrednika za ulaganja u
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
12
mala ulaganja u razvoj stručnog znanja (6.1.1).
2.1.4 – niska razina provedbe
stručna znanja u poljoprivredi kako bi se maksimizirao
učinak ulaganja u opremu i ostalu dugotrajnu imovinu.
2C Niska razina provedbe/apsorpcije (plan
obećavajući za M08)
Nisko uključivanje korisnika iz Gorskog
kotara i Like
Istražiti razloge niske razine provedbe TOP-ova, prije svega
u smislu odgovaraju li uvjeti potrebama potencijalnih
korisnika, i razloge nezastupljenosti određenih zemljopisnih
područja bogatim šumama
3A Nizak interes za sustave kvalitete (3.1.1), TOP-
ovi unutar M01, M03, M14 i M16 nisu aktivirani
Iznimno pozitivan doprinos kroz 9.1.1
Povećati osviještenost potencijalnih korisnika o važnosti
ulaganja u sustave kvalitete
Osigurati što je moguće veću interakciju TOP-ova unutar
ovog žarišnog područja kako bi se osiguralo sinergijsko
djelovanje
3B Niska razina interesa za preventivne aktivnosti
(5.2.1)
Izniman uspjeh mjera za izravno ublažavanje
rizika
Intenzivirati aktivnosti osvještavanja, informiranja vezano
za 5.2.1 te po mogućnosti ostvariti sinergijske učinke s TOP-
om 17.1.1
ZPV 22 Utjecaj na zapošljavanje – 2 g. nakon investicija; Učinci M19 se očekuju značajno kroz 2019. g.
ZPV 27 Učinak kroz investicijske mjere je značajan, dok ulaganja u znanja i inovacije (posebice prema mladim
poljoprivrednicima, kao i mjerama prevencije rizika, sustava kvalitete nisu još ostvarila očekivanja, što je
ključno za maksimiziranje učinka materijalnih ulaganja na konkurentnost
Okoliš, bioraznolikost tla i vode
Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje:
▪ 4A: U kojoj mjeri su intervencije u okviru Programa poduprle obnovu, očuvanje i povećanje
bioraznolikosti, uključujući u područjima mreže Natura 2000 i u područjima s prirodnim
ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti,
kao i stanje europskih krajobraza?
▪ 4B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle bolje upravljanje vodama,
uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima?
▪ 4C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle sprječavanje erozije zla i bolje
upravljanje tlom?
▪ ZPV 26: U kojoj je mjeri PRR pridonio poboljšanju okoliša te postizanju cilja strategije EU-a za
bioraznolikost da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i degradacija usluga ekosustava?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
13
Tablica 5: Ključni nalazi
ŽP/ZPV TOP (izravni doprinos) Ključni pokazatelji
4A 1.1.1, 2.1.1, 2.1.3, 2.3.1, 4.4.1,
8.5.1, 8.5.2
10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6, 10.1.8, 10.1.9,
10.1.10, 10.1.11; 10.1.13, 10.2.1
11.1.1, 11.2.1
13.1, 13.2, 13.3
T8 (šumarstvo) - % šuma/drugih šumskih područja za koje su
sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire
bioraznolikost - 2,67% ostvarenje cilja
T9 (poljoprivreda) - % poljoprivrednih zemljišta za koje
su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire
bioraznolikost i/ili očuvanje krajobraza - 83,98% ostvarenje
cilja
4B 1.1.1, 2.1.1, 2.1.3, 2.3.1, 10.1.12, 10.1.13,
10.1.15, 10.1.16
T10 (poljoprivreda) - % poljoprivrednog zemljišta za koje su
sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja
vodama - 118,89% ostvarenje cilja
T11 (šumarstvo) - % šumskog zemljišta za koje su sklopljeni
ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama
- 2,72% ostvarenje cilja
4C 1.1.1
2.1.1, 2.1.3, 2.3.1
10.1.1
T12 (poljoprivreda) - % poljoprivrednog zemljišta za koje su
sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom
i/ili sprečavanja erozije tla - 118,89% ostvarenje cilja
T13 (šumarstvo) - % šumskog zemljišta za koje su sklopljeni
ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili
sprečavanja erozije tla - 2,72% ostvarenje cilja
26 4A, 4B, 4C
Biološka raznolikost i usluge ekosustava su
obnovljene; Genetski resursi su zaštićeni;
Sačuvana i poboljšana kvaliteta vode;
Kvaliteta tla je poboljšana i erozija je
spriječena
I.8 Indeks ptica na poljoprivrednom zemljištu (FBI) - Proxy
pokazatelji: % KPP koji je imao koristi od intervencija za
bioraznolikost: 6,4%; % KPP u SPA koji je imao koristi od
intervencija za bioraznolikost: 3%
I.9 Poljoprivreda visoke prirodne vrijednosti (HNV) - PRR
doprinos: 2,4% KPP-a (10.1, 11), 11% KPP-a (10.1, 11, 13)
(48,24% KPP-a je u PPVPV)
PRR je podržao implementaciju Direktive o pticama na ukupno
13% KPP-a (10.1,11 i 13), 3% samo 10.1 i 11
PRR je podržao implementaciju Direktive o staništima na
ukupno 10% KPP-a (10.1,11 i 13), 2% samo 10.1 i 11
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
14
Tablica 6: Zaključci i preporuke
ŽP Zaključak Preporuka
4A M11 I 13-doprinos očuvanju biološke i
krajobrazne raznolikosti
Doprinos operacija za očuvanje bioraznolikosti
(10.1) mali. Potpuna kvantifikacija učinaka nije
moguća u ovom trenutku; moguće za ex-post
Značajan doprinos održavanju i poboljšanju
područja s prirodnim ograničenjima kao i
očuvanju ugroženih izvornih i zaštićenih
pasmina domaćih životinja (25 od 26)
Potaknuti provedbu operacije 4.4.1, kao i operacija
10.1.11, 10.1.12, 10.1.13, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6, 10.1.7,
10.1.8, 8.5.1, 8.5.2
4B PRR doprinijelo smanjenju unosa N, P i pesticida
Sektor poljoprivrede znatno uspješniji od sektora
šumarstva
Mjere s neizravnim doprinosom imaju veću
razinu implementacije, a posljedično i učinak
(npr. M11), od mjera s izravnim doprinosom
Dodatno razviti sustav prikupljanja podataka vezano
uz potrošnju gnojiva i pesticida za korisnike PRR-a
Promoviranje mjera i tipova operacija PRR u šumarstvu
TOP-i s izravnim doprinosom žarišnom području 4B
4C Provedba mjera PRR doprinijela je povećanju
organskog ugljika u tlu te sprječavanju erozije,
što je zaključeno temeljem izračunatih proxy
vrijednosti.
Dodatno razviti praćenje stanja tla na području provedbe
PRR
Promoviranje mjera i tipova operacija PRR u šumarstvu i
TOP s izravnim doprinosom žarišnom području 4C
26 PRR u dobroj mjeri (prvenstveno zahvaljujući M11 i M13) doprinosi postizanju cilja strategije Europa 2020 da
se maksimiziraju poljoprivredne površine travnjaka, obradivog zemljišta i trajnih nasada koje pokrivaju mjere
vezane uz biološku raznolikost. Još je uvijek niska apsorpcija operacija pod podmjerom 10.1., kao i operacija
koje se odnose na sektor šumarstva.
Potrebno je i dalje promicati mjere koje doprinose ovom EU cilju, s obzirom da je apsorpcija pojedinih mjera
još uvijek niska (10.1., 8.5)
Nastaviti s programom praćenja čestih vrsta ptica.
Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje
▪ 5A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi voda
u poljoprivredi? (nije programirano)
▪ 5C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele opskrbi i korištenju obnovljivih
izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu
biogospodarstva?
▪ 5D: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele smanjenju emisija stakleničkih
plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost?
▪ 5E: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle pohranu i sekvestraciju ugljika u
poljoprivredi i šumarstvu?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
15
▪ ZPV 24: U kojoj je mjeri PRR pridonio ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim
promjenama te postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. da se emisije stakleničkih plinova smanje
za najmanje 20 % u odnosu na razine iz 1990. ili za 30 % ako to uvjeti dopuste, povećanju udjela
energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije na 20 % te povećanju energetske
učinkovitosti za 20 %?
▪ ZPV 28: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se osigura održivo gospodarenje prirodnim
resursima i djelovanje protiv klimatskih promjena?
Tablica 7: Ključni nalazi
ŽP/ZPV TOP (izravni doprinos) Ključni pokazatelji
5C 4.1.3., 4.2.2.
T 16 - Ukupno ulaganje u obnovljive izvore energije - 189.746.02 EUR
- 0.12 % ostvarenje cilja
R 15 - Količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora energije
sufinanciranih kroz projekte - 20,7136715 TOE (240.900,00
kWh/godišnje)
5D 4.1.2., 10.1.2., 10.1.14., 14.1., 14.3.
R18 - smanjene emisije metana i dušikovog oksida radi primjene mjera
u PRR projektima - 2,7% (1% ukupnih emisija stakleničkih plinova
iz poljoprivrede)
R19 - smanjene emisije amonijaka - 5,1% (1,3% ukupne emisije
amonijaka iz poljoprivrede)
5E 10.1.7.
R20 / T19 - % poljoprivrednog i šumskog zemljišta za koje su
sklopljeni ugovori o upravljanju koji pridonose sekvestraciji ili pohrani
ugljika - 13,07 % ostvarenje cilja
ZPV 24 4.1., 7.2., 8.6., M10, M11 I.7 Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi – 29
kt CO2 (smanjenje od minimalno 1%)
ZPV 28 4A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E
Tablica 8: Zaključci i preporuke
ŽP/ZPV Zaključak Preporuka
5C
Nema značajnog doprinosa opskrbi i korištenju obnovljivih
izvora energije u svrhu biogospodarstva.
Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes
za ulaganja u druge oblike obnovljivih izvora energije osim
sunčanih elektrana.
Povećati djelovanje na promociji i informiranju
poljoprivrednika o prednostima obnovljivih izvora
energije te iskorištavanju otpada, nusproizvoda i
ostataka u svrhu biogospodarstva.
Staviti veći naglasak na iskorištavanje
nusproizvoda, otpada i ostataka te informirati i
educirati poljoprivrednike o takvim
mogućnostima.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
16
5D
Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz
poljoprivrede za minimalno 1% ukupne emisije iz
poljoprivrede u RH.
Nastaviti s edukacijom poljoprivrednika po pitanju
upravljanja stajskim gnojem
Promocije i edukacije potencijalnih korisnika za
10.1.2, 10.1.4 i mjere 14.
5E
Porastom broja prijavljenih projekata može se očekivati
povećanje površina šumskog i poljoprivrednog zemljišta
vezanih za pohranu i sekvestraciju ugljika.
Provedba TOP koje izravno (10.1.7.) i neizravno (8.5.1.)
doprinose je niska.
Poboljšati promociju 10.1.7. i 8.5.1.
5C
Nema značajnog doprinosa opskrbi i korištenju obnovljivih
izvora energije u svrhu biogospodarstva.
Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes
za ulaganja u druge oblike obnovljivih izvora energije osim
sunčanih elektrana.
Povećati djelovanje na promociji i informiranju
poljoprivrednika o prednostima obnovljivih izvora
energije te iskorištavanju otpada, nusproizvoda i
ostataka u svrhu biogospodarstva.
Staviti veći naglasak na iskorištavanje
nusproizvoda, otpada i ostataka te informirati i
educirati poljoprivrednike o takvim
mogućnostima.
5D
Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz
poljoprivrede za minimalno 1% ukupne emisije iz
poljoprivrede u RH.
Nastaviti s edukacijom poljoprivrednika po pitanju
upravljanja stajskim gnojem
Promocije i edukacije potencijalnih korisnika za
10.1.2, 10.1.4 i mjere 14.
5E
Porastom broja prijavljenih projekata može se očekivati
povećanje površina šumskog i poljoprivrednog zemljišta
vezanih za pohranu i sekvestraciju ugljika.
Provedba TOP koje izravno (10.1.7.) i neizravno (8.5.1.)
doprinose je niska.
Poboljšati promociju 10.1.7. i 8.5.1.
Lokalni razvoj, uključenost, siromaštvo
Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje:
▪ 6A: U kojoj mjeri su intervencije u okviru Programa poduprle diversifikaciju, stvaranje i razvoj
malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta?
▪ 6B: U kojoj mjeri su intervencije u okviru PRR-a poduprle lokalni razvoj u ruralnim područjima?
▪ ZPV 25.: U kojoj mjeri je PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. godinu da se smanji
broj Europljana koji žive ispod nacionalne granice siromaštva?
▪ ZVP 29.: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) da se
postigne uravnoteženi teritorijalni razvoj ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući
stvaranje i očuvanje radnih mjesta?
Tablica 9: Ključni nalazi
ŽP/ZPV TOP (izravni doprinos) Ključni pokazatelji
6B 19.1.1, 19.2.1, 19.3.1, 19.3.2,
19.4.1
7.1.1, 7.2.1, 7.2.2, 7.4.1.
R22/T21 - 65,83% ruralnog stanovništva obuhvaćeno je lokalnim
razvojnim strategijama
R24/T23 - stvoreno 9 novih radnih mjesta
R23/T22 - 35,32 % ruralnog stanovništva ima koristi od
unaprijeđenih usluga/infrastrukture
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
17
25 M01, M02, M04, M07, M19 Prosječna isplaćenost - 13,8%
29 M04, M06, M07, M19 Prosječna isplaćenost - 17,25%
Tablica 10: Zaključci i preporuke
ŽP/ZPV Zaključak Preporuka
6B Lokalne razvojne strategije pokrile su značajan dio ruralnog stanovništva (2.372.614 ljudi)
54 LAG-a operativno-tehnički su postavljeni na noge i pokrenuli su raspise natječaja (u 2018.
godini raspisano je 82 natječaja za TOP – 6.3.1.; 37 isplaćeno)
Natječaji za ruralnu infrastrukturu su raspisani, sad uglavnom slijedi njihovo odobravanje i provedba
356 JLS-ova je na neki način koristilo M7, odnosno 35,32% ruralnog stanovništva ima koristi
25 Doprinos kroz:
• ulaganja u strukovno osposobljavanje i savjetovanje
• ulaganja u infrastrukturu i lokalne temeljne usluge
• kroz ulaganja u modernizaciju, restrukturiranje i umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava
Vrednovanje stvarnog učinka u ex-post razdoblju.
29 Za potrebe GIP 2019. nije moguće adekvatno vrednovati u kojoj mjeri PRR doprinosi postizanju zajedničkih
učinaka, i to prvenstveno zbog kratkog vremenskog razdoblja provedbe PRR-a. Vrednovanje učinka - u ex-
postu.
I u ovoj fazi provedbe - značajniji napredak, izuzev ostvarenja novih radnih mjesta.
Intenzivno iseljavanje iz RH značajni čimbenik društveno-ekonomskih kretanja, čijem smanjenju može
doprinijeti i PRR. Potrebna je detaljnija analiza ovog trenda.
Horizontalne teme / sinergije
Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje
▪ ZVP 19.: U kojoj su mjeri sinergije između prioriteta i žarišnih područja Programa povećale
njegovu učinkovitost?
▪ ZVP 20.: U kojoj mjeri je tehnička pomoć pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 59.
stavku 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013. i članku 51. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013.?
▪ ZPV 21: U kojoj mjeri je Nacionalna ruralna mreža pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u
članku 54. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013.?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
18
Tablica 11: Ključni nalazi
ŽP/ZPV TOP (izravni doprinos) Ključni pokazatelji
ZVP 19 - Stupanj interakcije među mjerama
ZVP 20 20.1 - Potpora za aktivnosti Tehničke pomoći za
provedbu Programa (20.1)
20.2 - Potpora za uspostavu i rad nacionalne Mreže
za ruralni razvoj
Područja aktivnosti tehničke pomoći (broj i vrsta
aktivnosti)
Jačanje institucionalnih i administrativnih
kapaciteta
Broj alata i aktivnosti povećavao se tijekom godina,
pa ukupan broj provedenih aktivnosti od početka
provedbe Programa iznosi 642.
ZVP 21 20.2 O.24 (pokazatelj ostvarenja) - 6 analitičkih
razmjena
O.25 (pokazatelj ostvarenja) - MRR koristi 23
komunikacijski alat:
O.26 (pokazatelj ostvarenja) - 10 aktivnosti
Europske mreže za ruralni razvoj
Tablica 12: Zaključci i preporuke
ZPV Zaključak Preporuka
ZVP 19 Sinergijski učinci M01 i M02 u odnosu na M10,
M11 i pod-mjeru 6.1.
Osigurati kontinuirano kvalitativno praćenje
učinaka M01 i M02 na žarišna područja i
sinergijske učinke (pozitivne i negativne) i
monitoring za utvrđivanje sinergijskih učinaka
ZVP 20 Promotivne aktivnosti, informiranje široke
javnosti, komunikacija i umrežavanje doprinose
provedbi PRR-a.
Proces praćenja i evaluacije PRR-a odvija se
prema planu i rokovima
Nastavak promotivnih aktivnosti i njihovo
intenziviranje kroz medije i društvene mreže.
Pojačati edukacijsku kampanju za mjere i
operacije za koje postoje pokazatelji o slabijem
interesu potencijalnih korisnika PRR-a.
ZVP 21 Mreža ne raspolaže odgovarajućim ljudskim
kapacitetima
Potreba za osposobljavanjem stručnjaka i
korisnika za podršku potencijalnim korisnicima
Ne postoji sustav praćenja i vrednovanja lokalnih
razvojnih strategija LAG-ova.
Proširiti intenzitet suradnje unutar postojećeg
i budućeg članstva važnih za promociju i
provedbu PRR-a i kapacitete Tajništva.
Uključiti aktivnosti informiranja i edukacije
Osigurati „help desk “za LAG-ove i ostale
(potencijalne) korisnike
Razvoj zajedničkog sustava praćenja i
vrednovanja lokalnih razvojnih strategija
Poštivanje horizontalnih načela
Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije u provedbi mjera Programa
ruralnog razvoja i smjernica Europske komisije kod izrade Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., u
primjeni kriterija odabira zahtjeva za potporu osigurava se kroz ravnopravno sudjelovanje i
ostvarivanje potpora u okviru mjera iz Programa ruralnog razvoja svim zainteresiranim korisnicima
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
19
temeljem propisanih uvjeta i u skladu sa svrhom pojedinog TOP-a. U tom smislu ključni doprinos se
ostvaruje kroz žarišna područja 6A i 6B, tj. provedbu mjera M01, M06, M07 i M19. Ostvarenje ciljeva je
bilo potrebno uzeti u obzir kako u strategiji informiranja i promidžbe, tako i u sastavu Odbora za
praćenje.
Održivi razvoj - U mjerama / pod-mjerama koje spadaju u prioritete 4 i 5, više od 850 milijuna EUR
(35,8% od ukupnih sredstava programa) je stavljeno na raspolaganje. Ta sredstava, više od 672 milijuna
EUR (28,2%), su posebno usmjerena na područja s prirodnim ograničenjima, a gotovo 47,9 milijuna EUR
(2%) na šumska područjima. Oko 275 milijuna EUR sredstava PRR-a namijenjeno je očuvanju i
poboljšanju bioraznolikosti. Svi korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja dužni su završiti izobrazbu na
kojoj se posebna pažnja posvećuje zaštiti i očuvanju okoliša te bioraznolikosti. Kroz investicijske
aktivnosti u mjeri 4 Ulaganja u fizičku imovinu posebna se pažnja posvećuje investicijama u područjima
ekološke mreže Natura 2000 te područjima koja su definirana kao ranjiva na nitrate.
Uloga partnera - Upravljačko tijelo poduzelo je korake kako bi se osiguralo sudjelovanje partnerstva u
postupcima provedbe programa utvrđene, u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) 1303/2013 i 74. Uredbe
1305/2013. Poslovnik OzP-a odobren je na prvoj sjednici održanoj 2. srpnja 2015. godine, a pripremljen
je u duhu i u skladu s odredbama Kodeksa ponašanja. Kodeks definira zadaće OzP-a i daje jasne odredbe
o sprečavanju sukoba interesa svojih članova. U okviru Programa ruralnog razvoja djeluje i Mreža za
ruralni razvoj, a osnovna zadaća joj je komunikacija i prijenos informacija prema dionicima ruralnog
prostora o mogućnostima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Državna i javna tijela, javne ustanove te poljoprivrednici kao važni dionici i partneri, uključeni su u sve
procese koji se odnose na provedbu programa. Kako u fazama izrade mjera, pravilnika te sudjelovanja
u fazama donošenja kriterija odabira, tako i fazama informiranja i educiranja o mjerama ruralnog
razvoja.
Osiguravanje integriranog pristupa za uporabu EPFRR-a i ostalih instrumenata
Europske unije
Usklađenost s drugim ESI fondovima je u nastavku prikazana po pojedinim tematskim područjima
sinergijskog djelovanja PRR-a i ostalih operativnih programa u RH financiranih iz ESI fondova.
Poduzetništvo i nepoljoprivredno malo i srednje poduzetništvo
EFRR - Do kraja 2018. pokrenuto je 28 poziva (3 se odnose na FI) ukupne vrijednosti 1,62 mlrd EUR,
ugovoreno je 2.188 projekta (7 se odnosi na FI) ukupne vrijednosti 1.082 MEUR te su izvršene isplate
korisnicima u iznosu 331 MEUR. Pokrenuti su financijski instrumenti (jamstva, mikro i mali zajmovi), te
ih je do kraja 2018. u provedbi bilo 7, a provode ih HAMAG-BICRO, HBOR i EIF.
EFPR - Ugovoreno je 79,8 MEUR ukupnih prihvatljivih izdataka odnosno 47,6 MEUR bespovratnih
sredstava. S ciljem poticanja investicija u postojeće luke, iskrcajna mjesta, skloništa i objekte (logistička
podrška) tijekom 2018., potpora je dodijeljena za 6 ribarskih luka u iznosu od 16,7 MEUR.
Obnovljivi izvori energije
EFRR - Do kraja 2018. objavljeno je ukupno 6 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a ugovoreno je
1239 projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju energijom i korištenju
OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i stambeni sektor. U 2017. i 2018. objavljena su 2
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
20
poziva za povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE u proizvodnim industrijama i uslužnim
granama gospodarstva (turizam i trgovina) kroz koja je ukupno ugovoreno 89 projekata.
EFPR - Vezano uz povećanu energetske učinkovitosti djelatnosti u pomorstvu i ribarstvu, primjenu
tehnologija s niskim emisijama ugljika, smanjenu emisiju onečišćujućih tvari i/ili stakleničkih plinova i
povećanu energetsku učinkovitost ribarskih brodova putem ulaganja u opremu na brodovima,
energetske preglede sheme te studije do kraja 2018. u sklopu mjere za energetsku učinkovitost i
ublažavanje klimatskih promjena, provodilo se 35 operacija.
Okolišna i društveno-ekonomska održivost ruralnih područja
EFRR - Do kraja 2018. objavljeno je ukupno 6 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a ugovoreno je
1239 projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju energijom i korištenju
OIE u javnoj infrastrukturi. U 2017. i 2018. objavljena su 2 poziva za povećanje energetske učinkovitosti
i korištenje OIE u proizvodnim industrijama i uslužnim granama gospodarstva (turizam i trgovina) kroz
koja je ukupno ugovoreno 89 projekata. U svrhu očuvanja, zaštite, promicanja i razvoja prirodne baštine
do kraja 2018. su pokrenuta 3 poziva. Ugovoreno je ukupno 54 projekta, od čega se 20 odnosi na
promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima te 34 koja se odnose na
povećanje privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te uspostavu boljeg upravljanja posjetiteljima ostalih
odredišta prirodne baštine. U 2017. ugovorena su 4 projekta čija je svrha razvijanje sustava upravljanja
i kontrole invazivnih stranih vrsta, praćenje stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova, kartiranje
morskih staništa te doprinos završetku uspostavljanja ekološke mreže NATURA 2000 i osiguravanju
dobrog gospodarenja s ciljem očuvanja bioraznolikosti. U 2018. ugovoren je strateški projekt
Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u
dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA.
ESF/IZM - Krajem 2015. započela je provedba projekata za provedbu mjera aktivne politike
zapošljavanja, čime se doprinijelo porastu zapošljavanja ciljanih skupina putem obrazovanja,
osposobljavanja i prekvalifikacije te potporom za zapošljavanje teže zapošljivih skupina, ali i porastu
razine samozapošljavanja te zadržavanja radnika u zaposlenosti.
Ruralni razvoj
EFRR - Planirane operacije vezane za Povećanje nacionalne pokrivenosti pristupnom mrežom sljedeće
generacije (NGN) u ciljanim područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja su
u visokoj fazi pripremljenosti te se njihovo pokretanje očekuje početkom 2019. godine.
ESF - Radi smanjenja prepreka zapošljavanju osoba najviše pogođenih siromaštvom i socijalnom
isključenošću, do kraja 2018. objavljeno je ukupno 8 poziva usmjerenih na pripadnike marginaliziranih
skupina: žena (Zaželi, u okviru kojeg je do sada zaposleno 5811 žena koje skrbe o gotovo 28000 starijih
osoba), mladih u umjetnosti do 25 godina, starijih od 54 godina u umjetnosti i kulturi, dokvalifikacije,
prekvalifikacije i stjecanje stručnih znanja marginaliziranih skupina. S ciljem poboljšanja pristupa
visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije, do kraja
2018. objavljeno je ukupno 11 poziva.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
21
Strukovno obrazovanje i osposobljavanje
EFRR - S ciljem poboljšanja pristupa visokom obrazovanju te boljoj integraciji u obrazovni sustav
učenika i studenata koji se nalaze u nepovoljnom položaju ugovoreno je 14 projekata, koji se odnose na
modernizaciju, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja (studentskih domova) te
doprinose smanjenju troškova studiranja i povećanju pristupa visokom obrazovanju za studente u
nepovoljnom položaju pri čemu je u 2018. broj studenata iznosio 8.900. S ciljem povećanja broja
digitalno zrelih škola, ugovoren je pilot projekt e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola
u okviru kojeg se IKT uveo u obrazovne i poslovne procese u 151 odabranu školu.
ESF - Poziv Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s
teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama provodio
se u 3 faze. Za omogućavanje boljeg pristupa obrazovanju učenika u nepovoljnom položaju tijekom
2018. ugovoren je projekt, kojim se osigurava izravna financijska potpora putem državnih stipendija za
studente nižeg socio-ekonomskog statusa.
Lokalni razvoj
Integrirani pristup teritorijalnom razvoju provodi se u dva različita tipa urbanih područja u RH
financiranih iz EFRR/KF operativnog programa te ESF operativnog programa:
▪ velikim urbanim područjima u kojima se putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja
(ITU) provode mjere održivog urbanog razvoja usmjerene na razvoj naprednih, čistih i
uključivih gradova
▪ malim gradovima na depriviranim, ratom stradalim područjima na kojima se provodi pilot
projekt integrirane obnove s ciljem smanjenja siromaštva.
Teritorijalna suradnja
Hrvatska je uključena u dvije makroregionalne strategije, Strategiju Europske unije za dunavsku regiju
(EUSDR) i Strategiju Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) te su njihovi akcijski planovi
uzeti u obzir tijekom izrade (operativnih) programa i programa ETS. S ciljem osiguravanja
komplementarnosti ESI fondova i makroregionalnih strategija, u okviru Nacionalnog koordinacijskog
odbora, osnovan je i Pododbor za koordinaciju sudjelovanja RH u programima europske teritorijalne
suradnje te makroregionalnim strategijama Europske unije.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
22
2. Uvod
Ovo izvješće opisuje rezultate provedene analize za potrebe vrednovanja Programa ruralnog razvoja
RH-a za potrebe izrade Godišnjeg izvješća o provedbi za 2018. godinu temeljem utvrđenog pristupa i
definiranih metoda prikupljanja podataka u Evaluacijskoj matrici predstavljenoj u Izvješću o
uspostavljenom sustavu za prikupljanje potrebnih podataka i metodologiji koja će se primjenjivati za
odgovaranje na pitanja za vrednovanje (Zadatak 2 vrednovanja). Tijekom provedbe pristupilo se
provedbi metoda analize i prikupljanja podataka potrebnih za praćenje svih utvrđenih pokazatelja.
Tijekom provedbe svi su stručnjaci bili uključeni u provedbu prikupljanja podataka, uključujući i
konzultacije s dionicima koji su identificirani kao relevantni za pojedino područje provedbe relevantnih
mjera, tj. predstavljaju izvore sekundarnih podataka. Voditelj projekta/tima je pri tome vodio proces
usklađivanja prikupljanja podataka i pripreme za njihovu obradu uz podršku stručnjaka prema ključnim
područjima koji su proveli kvantitativnu i kvalitativnu obradu prikupljenih podataka za pojedine
pokazatelje. Svi podaci su obrađeni u obliku za pripremu Godišnjeg izvješća za 2018. godinu prema
zadanoj strukturi sučelja SFC.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
23
3. Pregled provedenih aktivnosti za potrebe vrednovanja
3.1 Metodološki pristup vrednovanju
Odgovori na zajednička pitanja za vrednovanje (ZPV) koja su obuhvaćena ovim vrednovanje
pripremljeni su na način koji je olakšao pripremu Godišnjeg izvješća za 2018. godinu. S druge
strane, u svrhu organizacije vrednovanja prema tematskim poveznicama ZPV-a, ZPV-i su za
potrebe ovog vrednovanja grupirani u tematske skupine kako slijedi:
▪ Inovacije i znanje (ZPV: 1, 2, 3, 23, 30)
▪ Konkurentnost i poljoprivredna ekonomija (ZPV: 4, 5, 6, 7, 22, 27)
▪ Okoliš, bioraznolikost, tla i vode (ZPV: 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 26, 28)
▪ Lokalni razvoj, uključenost, siromaštvo (ZPV: 16, 17, 18, 25, 29)
▪ Horizontalne teme / sinergije (ZPV: 19, 20, 21)
U nastavku je popis pojedinih pitanja za vrednovanje:
▪ ŽP 1A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle inovacije, suradnju
i razvoj baze znanja u ruralnim područjima?
▪ ŽP 1B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle jačanje poveznica
između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, u
svrhu boljeg upravljanja okolišem i ekološke učinkovitosti?
▪ ŽP 1C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle cjeloživotno učenje
i stručno osposobljavanje u sektorima poljoprivrede i šumarstva?
▪ ŽP 2A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele poboljšanju
gospodarskih rezultata, restrukturiranju i modernizaciji gospodarstava kojima je
dodijeljena potpora, posebno povećanjem njihova sudjelovanja na tržištu i
diversifikacije poljoprivrednih aktivnosti?
▪ ŽP 2B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle ulazak
poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo
generacijsku obnovu?
▪ ŽP 2C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa utjecale na poboljšanje
održivosti i konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva te promicanje održivog
gospodarenja šumama?
▪ ŽP 3A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele poboljšanju
konkurentnosti primarnih proizvođača kojima je dodijeljena potpora njihovom
boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete,
dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, promocijom lokalnih tržišta i
kratkih lanaca opskrbe te proizvođačkim grupama i međustrukovnim
organizacijama?
▪ ŽP 3B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle sprečavanje rizika i
upravljanje rizicima na poljoprivrednom gospodarstvu?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
24
▪ ŽP 4A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle obnovu, očuvanje i
povećanje bioraznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000, područja s
prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike
prirodne vrijednosti te stanje europskih krajobraza?
▪ ŽP 4B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle bolje upravljanje
vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima?
▪ ŽP 4C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle sprečavanje erozije
tla i bolje upravljanje tlom?
▪ ŽP 5 A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u
upotrebi voda u poljoprivredi?
▪ ŽP 5 B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u
upotrebi energije u poljoprivredi i preradi hrane?
▪ ŽP 5C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele opskrbi i
korištenju obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih
neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva?
▪ ŽP 5D: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele smanjenju emisija
stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost?
▪ ŽP 5E: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle pohranu i
sekvestraciju ugljika u poljoprivredi i šumarstvu?
▪ ŽP 6A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle diversifikaciju,
stvaranje i razvoj malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta?
▪ ŽP 6B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle lokalni razvoj u
ruralnim područjima?
▪ U kojoj su mjeri sinergije između prioriteta i žarišnih područja Programa povećale
njegovu učinkovitost?
▪ U kojoj je mjeri tehnička pomoć pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 59.
Uredbe (EU) br. 1303/2013 i članku 51. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013?
▪ U kojoj je mjeri MRR pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 54. stavku 2.
Uredbe (EU) br. 1305/2013?
Osim navedenih ZPV, provedena je analiza u kontekstu poštivanja horizontalnih principa iz
čl. 5, 7 i 8 Uredbe (EU) br. 1303/2013 kroz sljedeća pitanja za vrednovanje:
▪ U kojoj je mjeri provedba Programa doprinijela ravnopravnosti žena i muškaraca te
zabrani diskriminacije (članak 7 Uredbe (EU) br. 1303/2013)?
▪ U kojoj se mjeri provedbom Programa podupire održivi razvoj (članak 8 Uredbe (EU)
br. 1303/2013)?
▪ U kojoj su mjeri pri upravljanju Programom poštivana uključivanja relevantnih
partnera (članak 5 Uredbe (EU) br. 1303/2013)?
Na kraju, provedeno je i vrednovanje napretka u osiguravanju integriranog pristupa za
uporabu EPFRR-a i ostalih instrumenata Europske unije.
Glavne metode za prikupljanje podataka provedene tijekom vrednovanja su bile:
1. Sekundarni podatci
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
25
▪ Analiza i obrada podataka iz sustava praćenja (MIS) o provedbi pojedinih mjera PRR-
a
▪ Analiza programskih i provedbenih dokumenata PRR-a
▪ Analiza poslovnih planova za procjenu rezultata investicijskih mjera u smislu jačanja
konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
▪ Analiza podataka i dokumenata o okolišnim podatcima – Hrvatske vode, Hrvatska
agencija za okoliš i prirodu, Državni zavod za statistiku, Bio Portal – Informacijski
sustav zaštite prirode
▪ Analiza izvješća o provedbi ESIF-a u Republici Hrvatskoj
2. Primarni podatci
▪ Sastanci / razgovori s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede (npr. odgovorni za
mjere, aktivnosti praćenja, sustav kontrole, itd.), APPRRR i drugim dionicima
▪ Provedba on-line istraživanja među korisnicima (1.1.1, 1.1.2, M02, 4.1.1, 4.1.2, .4.2.1,
6.1.1, 6.3.1, M10, M11)
▪ Fokus skupina s predstavnicima LAG-ova
Ograničenja tijekom provedbe vrednovanja:
▪ Investicijske mjere – nedovoljan broj završenih investicijskih projekata do kraja
2016. godine te dostupnost FADN podataka do 2017. godine onemogućio je provedbu
protučinjenične analize za utvrđivanje učinka i doprinosa PRR-a.
▪ Kao što je predviđeno smjernicama Europske komisije, korištene su alternativne
metode za vrednovanje doprinosa PRR-a za pokazatelj rezultata R2, kao i procjenu
doprinosa PRR-a pokazateljima učinka I.7, I.8, I.11, I.12.
▪ Razina napretka u provedbi PRR-a nije omogućavala procjenu učinka na socio-
ekonomske pokazatelje.
3.2 Provedene aktivnosti analize
Temeljem detaljnog pristupa u provedbi vrednovanja za pojedino pitanje za vrednovanje, a
kako je definirano u Izvješću za Zadatak 2 zaprimljeni su sljedeći izvori podataka te su
podatci iz njih korišteni za potrebe provedbe pojedinih analiza:
• Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. (sve verzije)
• Godišnja izvješća o provedbi PRR (2015., 2016. i 2017.) s pripadajućim Prilozima
o praćenju
• Evaluacijska izvješća vezana za provedbu PRR
• Mjesečno izvješće o korištenju Financijskih instrumenata PRR-a (HAMAG-BICRO)
te Izvješće o statusu provedbe FI u 2018. godini.
• Izvoz podataka iz baze podataka APPRRR za svaku tip operacije koji je proveden
do 31.12.2018., uključujući:
o Obrasci koji su korišteni za podnošenje zahtjeva
o Prijavni dokumenti od strane odabranih korisnika (poslovni planovi i
dr.).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
26
• Baza podataka i Izvještaj o objavljenim natječajima Programa ruralnog razvoja
RH 2014.-2020. (stanje do 31.12.2018.), APPRRR
• Baza podataka s podacima pojedinih korisnika te podaci o izvršenim plaćanjima
i pokazateljima koji se prate na razini pojedinog korisnika kao i kumulativne
obrade podataka i pivot tablice
• Baza podataka svih polja/pitanja za sve natječaje kroz koje su se prikupljali
podatci od korisnika.
• FADN rezultati 2014., 2015., 2016, 2017
• Izvješće o terenskom prikupljanju podataka o čestim vrstama ptica na
poljoprivrednim staništima, za potrebe izračuna zajedničkog poljoprivredno-
okolišnog pokazatelja PRR 2014.-2020.: CCI 35. Indeks populacije čestih vrsta
ptica na poljoprivrednim staništima (2016,. 2017., 2018.) te ARKOD podatci.
• baza podataka o korisnicima IAKS i ne-IAKS mjera i prostorni podaci za IAKS
mjere, izvor APPRRR
• Godišnja izvješća LAG-ova
• Hrvatske vode (podaci o stanju voda, navodnjavanju i eroziji)
• Državni zavod za statistiku (agro-okolišni podaci)
• Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (stanje poljoprivrednog tla)
• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (podaci o bioraznolikosti, matrica
zemljišta, emisije stakleničkih plinova)
U svrhu prikupljanja namjenskih primarnih podataka, tj. izravno prikupljanje podatka u
svrhu provedbe vrednovanja, provedene su tri aktivnosti.
Održan je niz sastanaka i konzultacija između evaluatora zaduženih za pojedina tematska
područja ZPV-a u svrhu utvrđivanja dostupnih podataka, njihovog tumačenja te
identificiranja dodatnih izvora podataka koji su se mogli za potrebe ovog vrednovanja. U
nastavku je popis održanih konzultacija/sastanaka:
Institucija Tema konzultacije Datum
Ministarstvo poljoprivrede Utvrđivanje izvora podataka 4. travnja 2019.
Ministarstvo poljoprivrede Utvrđivane podataka za Mjere 19 i 20.2
4. travnja 2019.
Hrvatske vode
Stanje voda 9. travnja 2019.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Prostorni podaci vezani za Program ruralnog razvoja
9. travnja 2019.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Nacrt Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj (travanj, 2019.)
10. travnja 2019.
Hrvatske vode Stanje voda 15. travnja 2019.
Ministarstvo poljoprivrede Podatci za ŽP 6A, priprema za fokus skupinu s LAG-ovima
16. travnja 2019.
Osim navedenih, tim evaluatora je bio u kontinuiranom kontaktu s predstavnicima
Naručitelja u svrhu dobivanja pojašnjenja prije svega podataka o praćenju provedbe PRR-a.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
27
Druga aktivnost se odnosila na provedbu fokus skupine s predstavnicima uzorka LAG-ova.
Fokus skupina je održana 7. svibnja 2019. u Zagrebu, a na njoj su sudjelovali predstavnici
sljedećih LAG-ova: LAG Laura, LAG Lika, LAG Vinodol, LAG Središnja Istra, LAG Prigorje-
Zagorje, LAG Moslavina, LAG Posavina, LAG Srijem.
Treća aktivnost prikupljanja primarnih podataka odnosila se na provedbu on-line
istraživanja među korisnicima PRR-a. Izrađeno je 6 različitih upitnika koji su ciljano upućeni
korisnicima sljedećih TOP-ova, tj. Mjera: 1.1.1, 1.1.2, M02, 4.1.1, 4.1.2, .4.2.1, 6.1.1, 6.3.1, M10,
M11). Istraživanje je provedeno putem LimeSurvey on-line platforme, upućeno je na kontakt
adrese preko 4.500 korisnika navedenih mjera, te je zaprimljeno ukupno 407 valjanih
odgovora.
Nacrt rezultata analize u sklopu Zadatka 4 dostavljen je Ministarstvu 9. svibnja 2019. godine
te je održana prezentacija za Evaluacijsku radnu skupinu 12. lipnja 2019. te za Odbor za
praćenje 18. lipnja 2019. godine u Vukovaru. Nakon dostavljanja Godišnjeg izvješća o
provedbi PRR-a u 2019. godini Europskoj komisiji, komentari su zaprimljeni tijekom
kolovoza 2019. te su dostavljena pojašnjenja i prepravke u dijelovima GIP-a koji se odnose
na rezultate ovog vrednovanja.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
28
4. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na
Zajednička pitanja za vrednovanje
U ovom poglavlju predstavljeni su rezultati analize za pojedino pitanje za vrednovanje u
skladu s predloženim formatom za unos u SFC sustav.
Rezultati analize za ŽP 1A
Pitanje za vrednovanje broj 1., Žarišno područje 1A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle inovacije, suradnju i razvoj baze znanja u ruralnim područjima?
Opis konteksta
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava - pokazatelj
pruža informacije o udjelu nositelja poljoprivrednih gospodarstava koji su savladali osnovne
i više obrazovne razine u poljoprivredi, a također ukazuje na udio mladih poljoprivrednika
(ispod 35 godina) u ukupnom broju s različitim razinama obrazovanja u poljoprivredi.
Pokazatelj se ažurira temeljem provedbe Istraživanja o strukturi poljoprivrednih
gospodarstava koje provodi Eurostat, zajedno s DZS. Ažurirani podatci su prikazani u tablici
1. Trend napretka oba pokazatelja je izrazito pozitivan, posebice ako se promatra napredak
između istraživanja u 2013. i 2016. godini, u kojemu dolazi do skoro 80% povećanja oba
pokazatelja, što jasno ukazuje na značajan napredak u razini stručne osposobljenosti
nositelja poljoprivrednih gospodarstava.
Tablica 13: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010 2013 2016
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava
Udio u ukupnom broju nositelja s osnovnim i potpunim poljoprivrednim
obrazovanjem (% od ukupnog broja) 5 6 10,9
Udio nositelja ispod 35 g. s osnovnim i potpunim poljoprivrednim obrazovanjem
(% od ukupnog broja) 11,7 15,5 27,5
Popis potreba
Žarišno područje 1A odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog
razvoja RH:
Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 02. Jačanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i šumarstvu
Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
29
Potreba 04. Unaprjeđenje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
Potreba 20. Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
Popis mjera koje doprinose 1A
Izravni doprinos
M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1 /TOP 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4
Podmjera 1.2 /TOP 1.2.1
M02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć
poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1/TOP 2.1.1, 2.1.2, 2.1.3, 2.1.4
M16 – Suradnja
Podmjera 16.1/TOP 16.1.1, 16.1.2
Podmjera 16.4/TOP 16.4.1
Neizravni doprinos
Za žarišno područje 1A nisu identificirane mjere s neizravnim doprinosom.
Provedba PRR-a
Tablica 14: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 1.1 1.1.1. 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40
M1 1.1 1.1.2. 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95
M2 2.1 2.1.1. 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40
M2 2.1 2.1.2. 1.754.920,48 9 1.754.920,48 9 1.754.920,48 9 1.754.920,48
M2 2.1 2.1.3. 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
30
M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28
M2 2.3 2.3.1 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56
UKUPNO 3.403.438,34 55 3.403.438,34 55 3.403.438,34 55 3.403.438,34
Do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M01, (TOP 1.1.1., 1.1.2) i M02, (TOP 2.1.1,
2.1.2, 2.1.3, 2.1.4), TOP 2.1.1., 2.1.3. i 2.3.1.) u ukupno alociranom iznosu od 3.403.438,34
EUR. Za operaciju 16.1.1. ugovoreno je 20 Operativnih skupina (ukupna vrijednost ugovora
od 100.000,00 EUR) no nije bilo isplata do kraja 2018. godine te su u pripremi natječaji za
16.1.2 i 16.4.1 te 2. natječaj za 16.1.1.
Fizička provedba PRR-a
Tablica 15: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Mjera/pod-
mjera/TOP Pokazatelj Vrijednost -2018.
Ciljna vrijednost
2023. % Bilješke
M1
Ukupni javni rashodi €
(osposobljavanje,
razmjene poljoprivrednih
gospodarstava,
demonstracija) (1.1 do 1.3)
971.057,00 13.333.333,34 7,28%
M2 Ukupni javni rashodi € (2.1
do 2.3) 2.432.381,00 21.176.470,59 11,49%
M16 Ukupni javni rashodi €
(16.1 do16.9) 0,00 8.333.333,33 0%
Nije bilo
plaćanja do
31.12.2018.
S obzirom na činjenicu kako je ŽP 1A odnosno da su vezani TOP-ovi programirani pod ostalim
ŽP-ima (2A, 2B, 3A i P4), konkretni fizički pokazatelji ostvarenja su izravno vezani za ta
žarišna područja. Izravni pokazatelji ostvarenja se odnose na ukupne javne rashode za M1,
M2, M16. Za M1 postignuto je ostvarenje ciljne vrijednosti od 7.28%, za M2 od 11,49% dok
za M16 nije bilo izvršenih plaćanja do 31.12.2018.
Kako bi se analizirao doprinos ZPV-u za ŽP 1A važno je sagledati postignuće u provedbi
operacija u sklopu M2. U sklopu savjetovanja o višestrukoj sukladnosti, paket mjera
poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 2.1.1.), savjetovanju o
modernizaciji i povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava (TOP 2.1.2),
savjetovanju šumoposjednika (TOP 2.1.3.) te savjetovanje mladih poljoprivrednika (TOP
2.1.4) dostupno je bilo 108 savjetničkih paketa na kojima je sudjelovalo 5.262 korisnika, tj.
pruženo je 7355 savjetničkih paketa. U potpori za osposobljavanje savjetnika (TOP 2.3.1.)
sudjelovalo je 1.189 polaznika.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
31
U strukturi korisnika savjetodavnih paketa dominiraju muškarci naspram žena u omjeru 4:1,
dok po dobnoj strukturi za TOP-ove 2.1.1, 2.1.2 i 2.1.3 je sljedeća struktura korisnika: <40g
(24%), 40-50 (18%), 50-60 (22%) i >50g. (36%). Sličan omjer muškaraca i žena je i za TOP
2.1.4. Dominantna (preko 55%) je bila zastupljenost predstavnika mješovitih gospodarstava,
kao i obiteljskih gospodarstava (90,4%), a samo se manji dio (7,8%) bavio ekološkom
poljoprivredom. Prema evidenciji iz sustava praćenja provedbe M02, većina korisnika
(89,2%) korisnika nije bila korisnik drugih mjera PRR-a prije provedbe savjetovanja.
Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji
Tablica 16: Žarišno područje 1A: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. U kojoj mjeri je PRR pridonio
poticanju širenja znanja kroz
informativne aktivnosti, razmjene među
društvima i posjete
2. Poticaji za razvoj znanja
T1- postotak ukupne javne potpore
isplaćene za M1, M2 i M16 u odnosu na
ukupna alocirana javna sredstva PRR-a
(žarišno područje 1A)
Vrijednost pokazatelja do kraja 2018.
godine iznosi 0,14%, što iznosi 7,94%
ostvarenja ciljanog pokazatelja (1,8%)
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za potrebe izračuna pokazatelja T1 korišteni su dostupni podatci iz sustava praćenja pri
čemu su korištene vrijednosti pokazatelja O1, ukupna javna sredstva za mjere M1 i M2 (mjera
M16 nije imala izvršenih plaćanja) i ukupna planirana izdavanja za PRR. Za statističku obradu
strukture korisnika je korištena obrada korisnika savjetodavnih usluga od strane
Savjetodavne službe koja je provodila aktivnosti i korisnik je M2.
U svrhu utvrđivanja percepcije korisnosti i učinkovitosti provedena je on-line anketa na
uzorku od 224 korisnika TOP-ova 2.1.1, 2.1.2, 2.1.3 i 2.1.4, pri čemu je prikupljeno 30 valjanih
odgovora.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
U odnosu na procjenu u kojoj mjeri je PRR pridonio poticanju širenja znanja kroz
informativne aktivnosti, razmjene među društvima i posjete, financijska apsorpcija koja
predstavlja primarnu podlogu za praćenje razine ostvarenja ukazuje na vrlo niske razine
izvršenja. Prije svega činjenica kako mjera M16 još nije financirana utječe značajno na
prosudbu po ovom kriteriju. S druge strane rezultati percepcije samih korisnika kroz
provedeno istraživanje ukazuju na kvalitativnoj razini uspješnost ostvarenja i doprinosa
širenju znanja kroz informiranje.
U aspektu poticanja za razvoj znanja, ponovno niska potrošnja sredstava ukazuje na
neiskorišteni potencijal za većim dosegom savjetodavnih paketa, posebice uzevši u obzir
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
32
sveopći trend napretka obrazovanja među nositeljima poljoprivrednih gospodarstava u
Hrvatskoj, što je vidljivo i iz ažuriranih vrijednosti pokazatelja konteksta C.24. Također,
aktivnosti vezano za razvoj savjetnika ukazuju na visoku stručnost u obavljanju
savjetodavnog posla, što je istaknuto iz izravnih odgovora samih korisnika.
Rezultati on-line anketnog istraživanja među korisnicima savjetodavnih usluga kroz
operacije M2 (N=30) ukazuju na vrlo pozitivan utjecaj pruženih usluga u odnosu na razvoj i
poticanje na inovacijsko usmjerenje u poljoprivredi (graf. 01):
89% je istaknulo kako su im pružene usluge pomogle u boljem razumijevanju modernih
praksi u poljoprivredi;
71% je istaknulo kako ih je sudjelovanje potaknulo na konkretne promjene u poljoprivrednoj
djelatnosti na ekonomski isplativiji i inovativniji način;
90% ih je istaknulo kako su sudjelovanjem potaknuti na promjene u radu kako bi se bavili
ekološki prihvatljivijom poljoprivredom.
88% ih je istaknulo kako im je sudjelovanje pomoglo bolje razumjeti mogućnosti iz PRR-a za
razvoj svoje poljoprivredne proizvodnje.
Također je važno za istaknuti kako je tijekom istraživanja 90% ispitanika istaknulo kako su
zadovoljni ili izrazito zadovoljni stručnošću savjetnika, što se izravno može dovesti u svezu s
pozitivnim učinkom uspješnosti TOP-a 2.3.1. vezano za osposobljavanje savjetnika.
Kroz istraživanje je utvrđen i visok interes sudionika za korištenje mjera PRR-a, pri čemu ih
je 57% izjavilo kako su zainteresirani (većinom za TOP 4.1.1, te 6.1.1 i 6.3.1)
Zaključci
Niska razina apsorpcije sredstava ukazuje na nedovoljno iskorištenu priliku za povećanje
ulaganja u znanje i povezivanje poljoprivrednika.
Savjetodavne usluge pružene kroz M02 su vrlo pozitivno ocijenjene od strane korisnika
temeljem rezultata istraživanja.
Udio mladih poljoprivrednika/poduzetnika u aktivnostima je relativno nizak u odnosu na
dobnu strukturu korisnika.
Preporuke
Daljnje objavljivanje mogućnosti za savjetodavne usluge, a posebice aktiviranje ciljanih
obrazovnih aktivnosti za mlade poljoprivrednike mogu značajno utjecati na učinak širenja
znanja.
Iskustvo iz provedbe M02 je potrebno iskoristiti kako bi se bolje prilagodila ponuda i sadržaj
obrazovnih aktivnosti kroz M01.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
33
Savjetodavne i obrazovne usluge koje su ciljano krojene prema potrebama mladih
poljoprivrednika mogu značajno utjecati na (dugoročni) učinak PRR-a
Slika 1: Ocjena korisnosti pojedinih aspekata savjetodavnih usluga
Rezultati analize za ŽP 1B
Pitanje za vrednovanje broj 2., Žarišno područje 1B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva
te istraživanja i inovacija, u svrhu boljeg upravljanja okolišem i ekološke učinkovitosti?
Za ovo žarišno područje se doprinos može mjeriti samo za pod-mjeru 16.1 koja ima izravan
doprinos, ali ona je pokrenuta tek u 2018. godini i do kraja godine nije bilo isplata za tu pod-
mjeru.
U okviru PRR je u ovom ŽP programirana M16. Mjera je aktivirana tek u 2018. objavom prvog
natječaja za TOP 16.1.1. s ciljem uspostave operativnih skupina, koje će raditi na inovativnim
projektima vezanim za poljoprivrednu proizvodnju. Do kraja 2018. nije bilo isplata te se stoga
ne može vrednovati učinak sukladno zajedničkom pitanju za vrednovanje. Obzirom da je
postojao interes korisnika te je podneseno 30 prijava od kojih je 20 odobreno, možemo
zaključiti da postoji potencijal za projekte suradnje i doprinosa u području inovacija.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
34
Rezultati analize za ŽP 1C
Pitanje za vrednovanje broj 3., Žarišno područje 1C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle cjeloživotno učenje i stručno osposobljavanje u sektorima poljoprivrede
i šumarstva?
Opis konteksta
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava – analiza
pokazatelja je prikazana u poglavlju za ŽP 1A. Trend napretka oba pokazatelja je izrazito
pozitivan, posebice ako se promatra napredak između istraživanja u 2013. i 2016. godini, u
kojemu dolazi do skoro 80% povećanja oba pokazatelja, što jasno ukazuje na značajan
napredak na razinu stručne osposobljenosti nositelja poljoprivrednih gospodarstava.
Gledajući detaljnije rezultate istraživanja kroz ove tri godine, vidi se značajan porast broja
gospodarstava čiji su nositelji stekli poljoprivredno obrazovanje unutar 12 mjeseci, njih
12.910 u 2010. godini, 22.080 u 2013. te 51.421 u 2016. godini.
Tablica 17: Prikaz pokazatelja konteksta
Pokazatelj 2010 2013 2016
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava
Udio u ukupnom broju nositelja s osnovnim i potpunim poljoprivrednim
obrazovanjem (% od ukupnog broja) 5 6 10,9
Udio nositelja ispod 35 g. s osnovnim i potpunim poljoprivrednim obrazovanjem (%
od ukupnog broja) 11,7 15,5 27,5
Popis potreba
Žarišno područje 1C odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog
razvoja RH:
Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 02. Jačanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i šumarstvu
Potreba 10. Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim
promjenama
Popis mjera koje doprinose 1C
Izravni doprinos
M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1 /TOP 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
35
Podmjera 1.2 /TOP 1.2.1
Neizravni doprinos
Za žarišno područje 1C nisu identificirane mjere s neizravnim doprinosom.
Provedba PRR-a
Tablica 18: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/ pod-mjera/ TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi
za financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 1.1 1.1.1. 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40
M1 1.1 1.1.2. 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95
UKUPNO 971.057,35 16 971.057,35 16,00 971.057,35 16 971.057,35
Do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M01, (TOP 1.1.1., 1.1.2) u ukupno alociranom
iznosu od 971.057,35 EUR. Za ostale operacije unutar ovog ŽP, TOP 1.1.3, 1.1.4 i 1.2.1, nije
bilo izvršenih plaćanja do 31.12.2018.
Fizička provedba PRR-a
Tablica 19: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Mjera/TOP Pokazatelj Vrijednost -
2018.
Ciljna
vrijednost 2023. % Bilješke
1.1.1, 1.1.2
Osposobljavanje / stjecanje
vještina (1.1) – br. sudionika u
programima osposobljavanja
37.270 41.999 88,74%
Provedbom TOP-a 1.1.1. provedeno je 2311 tečajeva kroz 10 različitih programa za 28.300
polaznika, od kojih je otprilike 80% sudionika bilo muškaraca, dok je 85% sudionika bilo
korisnika mjera PRR-a. Kroz TOP 1.1.2 provedeno je 625 tečajeva kroz 29 različitih programa
za 8.970 polaznika, od kojih je otprilike 75% sudionika bilo muškaraca, dok je 45% sudionika
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
36
bilo korisnika mjera PRR-a. Mjereno pokazateljem ostvarenja O11-Broj dana treninga, za oba
TOP-a ostvareno je 3249,25 dana treninga.
Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji
Tablica 20: Žarišno područje 1C: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. Osigurana odgovarajuća izobrazba
za poduzetnike u poljoprivredi i
šumarstvu
T3- Ukupan broj sudionika kojima je
pružena izobrazba prema članku 14.
Uredbe (EU) br. 1305/2013 (Fokus
područje 1C)
Vrijednost pokazatelja do kraja 2018.
godine iznosi 37.270 što iznosi
88,74% ostvarenja ciljanog
pokazatelja (41.999)
Percepcija učinkovitosti /
korisnosti osposobljavanja s
obzirom na potrebe
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za potrebe izračuna pokazatelja T3 korišteni su dostupni podatci iz sustava praćenja
provedbe PRR-a pri čemu su korištene vrijednosti pokazatelja O12 „Broj sudionika na
treninzima “za mjeru M1, tj. TOP 1.1.1 i 1.1.2 te ciljna vrijednost za T3 pokazatelj. Za
statističku obradu strukture korisnika je korištena obrada korisnika savjetodavnih usluga od
strane Savjetodavne službe koja je provodila aktivnosti i korisnik jeM1.
U svrhu utvrđivanja percepcije korisnosti i učinkovitosti provedena je on-line anketa na
uzorku od 314 korisnika TOP-ova 1.1.1 i 1.1.2.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
U odnosu na procjenu u kojoj mjeri je PRR osigurao odgovarajuće obrazovanje za
poduzetnike u poljoprivredi i šumarstvu, ocjena je vrlo pozitivna. S obzirom na postignuće
pokazatelja ostvarenja od skoro 89% planiranog broja polaznika, a imajući na umu kako još
nisu aktivirane sve operacije u sklopu M1 (TOP 1.1.3 i 1.1.4 nisu imale izvršenje), činjenica
kako je isto postignuto uz samo 7,28% potrošnje alokacije za M01 pokazuje na visoku
učinkovitost u provedbi. Iznimno pozitivne povratne informacije od strane samih polaznika
u kontekstu korisnosti i učinkovitosti pruženih obrazovanja ukazuju kako su obrazovne
aktivnosti pridonijele pozitivnom trendu ulaganja u obrazovanje u poljoprivredi. Taj
pozitivan trend potvrđuju i ažurirane vrijednosti pokazatelja konteksta C.24.
Rezultati on-line anketnog istraživanja među korisnicima savjetodavnih usluga kroz
operacije TOP 1.1.1 i TOP 1.1.2 (N=314) su sažeti prikazani u nastavku:
81% je istaknulo kako su im pružena obrazovanja korisna ili izrazito korisna za bolje
razumijevanje modernih praksi u poljoprivredi;
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
37
75% ih je istaknulo kako su sudjelovanjem potaknuti na promjene u radu kako bi se bavili
ekološki prihvatljivijom poljoprivredom.
83% ih je istaknulo kako im je sudjelovanje pomoglo bolje razumjeti mogućnosti iz PRR-a za
razvoj svoje poljoprivredne proizvodnje, dok 75% je istaknulo kako ih je sudjelovanje
potaknulo na prijavu za korištenje dostupnih mjera PRR-a.
7% njih se slijedom sudjelovanja u obrazovanju odlučilo na prijavu na natječaj u sklopu TOP-
a 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava “, dok je 30% još bilo neodlučno. Nadalje slijedom sudjelovanja ispitanici su
se prijavili za ukupno 260 potpora u sklopu mjera M10 i M11.
Odgovori korisnika 1.1.2:
90% je istaknulo kako su im pružena obrazovanja korisna ili izrazito korisna za bolje
razumijevanje modernih praksi u poljoprivredi;
74% je istaknulo kako ih je sudjelovanje potaknulo na konkretne promjene u poljoprivrednoj
djelatnosti na ekonomski isplativiji i inovativniji način;
87% ih je istaknulo kako su sudjelovanjem potaknuti na promjene u radu kako bi se bavili
ekološki prihvatljivijom poljoprivredom.
84% ih je istaknulo kako im je sudjelovanje pomoglo bolje razumjeti mogućnosti iz PRR-a za
razvoj svoje poljoprivredne proizvodnje.
7% njih se slijedom sudjelovanja u obrazovanju odlučilo na prijavu na natječaj u sklopu TOP-
a 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava “, dok je 27% još bilo neodlučno.
Također je važno za istaknuti kako je tijekom istraživanja 91% ispitanika TOP-a 1.1.1 i 92%
ispitanika TOP-a 1.1.2 istaknulo kako su zadovoljni ili izrazito zadovoljni stručnošću
savjetnika, što se izravno može dovesti u svezu s pozitivnim učinkom uspješnosti TOP-a 2.3.1.
vezano za osposobljavanje savjetnika.
U strukturi korisnika obrazovnih paketa dominiraju muškarci naspram žena, gdje je omjer
82:18 za TOP 1.1.1 i 75:25 za TOP 1.1.2, dok po dobnoj strukturi je za TOP 1.1.1 skoro 80%
polaznika bilo iznad 40 godina starosti, a za TOP 1.1.2 je većina, njih 60%, bilo ispod 40
godina starosti.
Također, aktivnosti vezane za razvoj savjetnika (TOP 2.3.1) ukazuju na visoku stručnost u
obavljanju savjetodavnog posla, što je istaknuto iz izravnih odgovora samih korisnika
tijekom on-line istraživanja.
Zaključci
Dosadašnja postignuća provedbe M01 se mogu smatrati iznimno visokima, posebice u smislu
obuhvata broja korisnika te dodatno uzevši u obzir razinu utrošenih sredstava. Očito je kako
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
38
su ponuđeni obrazovni programi odgovorili na potrebe samih korisnika dok je s druge strane
stručnost samih predavača ocijenjena vrlo visoko od samih polaznika.
Sveukupni učinak M01 na cjeloživotno učenje bi svakako mogao biti veći kada bi se provele
planirani TOP-ovi, posebice za mlade poljoprivrednike (TOP 1.1.3), ali i kroz specijalističke
edukacije (TOP 1.1.4.)
Struktura polaznika ukazuje na dominantno sudjelovanje muškaraca, ali značajan interes
populacije ispod 40 godina starosti.
Preporuke
Čim prije započeti s provedbom TOP-a 1.1.3 kako bi se odgovorilo na potrebe mladih
poljoprivrednika, te osigurali pozitivni učinci na provedbu operacija kroz druge TOP-ove,
prije svega 6.1.1.
Rezultati analize za ŽP 2A
Pitanje za vrednovanje broj 4., Žarišno područje 2A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa pridonijele poboljšanju gospodarskih rezultata, restrukturiranju i modernizaciji
gospodarstava kojima je dodijeljena potpora, posebno povećanjem njihova sudjelovanja na
tržištu i diversifikacije poljoprivrednih aktivnosti?
Opis konteksta
C.14 Produktivnost rada u poljoprivredi izražava bruto dodanu vrijednost (BDV) u
poljoprivredi (u EUR) po baznim cijenama po godišnjoj jedinici rada (GJR). Pokazatelj za
Republiku Hrvatsku pokazuje nižu ažuriranu vrijednost u 2017. godini (5.603,3 EUR/GJR) u
odnosu na baznu 2010. godinu (6.348,9 EUR/GJR), no ukoliko se promatra od 2015. godina
(4.865,1 EUR/GJR) moguće je uočiti pozitivan trend povećanja vrijednosti pokazatelja. Ako
se analiziraju varijable pokazatelja, uočljivo je kako BDV u poljoprivredi u Hrvatskoj
kontinuirano raste od 2015. godine, dok je s druge strane vrijednost GJR u laganom opadanju
od 2015. godine, no porast BDV ima jači trend.
Tablica 21: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010.-
2012. 2015. 2016. 2017.
Ukupno – EUR/GJR 6.348,9 4.865,1 5.563,1 5.603,3
C.26 Poljoprivredni poduzetnički dohodak, mjeri dohodak koji proizlazi iz
poljoprivrednih aktivnosti. Pokazatelj životnog standarda poljoprivrednika mjeren u omjeru
poljoprivrednog prihoda u odnosu na GJR te je za Hrvatsku zabilježen trend rasta od bazne
vrijednosti u 2012. godini, te je u 2018. godini za 75% veći.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
39
Tablica 22: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
životni standard poljoprivrednika
(EUR/GJR) 2.957,5 3.922,7 3.259,2 4.730,5 5.413,8 5.468,1 5.170,0
životni standard poljoprivrednika
kao udio u životnom standardu
osoba zaposlenih u drugim
sektorima (%)
26,1 29.8 25,8 36,4 39,8 40,8 N/A
C.27 Ukupna faktorska produktivnost u poljoprivredi, mjeri ukupne proizvode u odnosu
na unose koji su potrebni za njihovu proizvodnju te pokazatelj ukazuje na kontinuiran porast
produktivnosti od bazne 2012. godine, i to za 4,9% (u 2017.)
Tablica 23: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
ukupno (indeks) (za Hrvatsku Indeks
2007. =100) * 103 104 102 105 107 108
*od 2015. godine promijenjena metodologija izračuna
Popis potreba
Žarišno područje 2A odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog
razvoja RH:
Potreba 01 - Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 03 - Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 06 - Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba 07 - Povećanje konkurentnosti sektora prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda
Potreba 08 - Komasacija poljoprivrednog i okrupnjavanje šumskog zemljišta
Potreba 09 - Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i šumarstvu
Potreba 10 - Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim
promjenama
Potreba 20 - Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
40
Potreba 21 - Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljišta
Potreba 23 - Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim
područjima
Popis mjera koje doprinose 2A
Izravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.2.
Podmjera 1.2 / TOP 1.2.1
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1 / TOP 2.1.2
Mjera 04 – Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.1/ TOP 4.1.1
Podmjera 4.3 /TOP 4.3.1
Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
Podmjera 6.3 /TOP 6.3.1
Mjera 16 - Suradnja
Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.
Mjera 18
Neizravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.4.
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.4
Mjera 05 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim
nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
Podmjera 5.2 / TOP 5.2.2
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
41
Mjera 16 - Suradnja
Podmjera 16.1. / TOP 16.4.1
Provedba PRR-a
Tablica 24: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 1.1 1.1.2. 545.061,91 7 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95
M2 2.1 2.1.2. 1.754.920,48 9 1.754.920,48 9 1.754.920,48 9 1.754.920,48
M4 4.1 4.1.1 294.636.608,34 3.290 861.710.707,00 871 216.707.302,00 365 86.356.633,29
M4 4.1 4.1.1 18 809.896,00
M6 6.3 6.3.1 83.677.199,60 1.673 175.099.445,00 2.332 34.882.889,00 2.310 23.294.992,13
UKUPNO 380.975.922,39 14.988 1.039.472.789,83 3.228 254.252.828,83 2.718 113.124.159,25
Tablica 25: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje neizravnih TOP-ova
Mjera/podmjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni
zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M2 2.1 2.1.1. 362.132,06 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40
M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28
M5 5.2 5.2.2 72.947.510,09 16 71.283.344,00 14 62.973.405,00 12 50.408.570,09
UKUPNO 73.419.403,43 32 71.755.104,68 30 63.445.165,68 28 50.880.330,77
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
42
Fizička provedba PRR-a
Tablica 26: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Mjera/pod-
mjera/TOP Pokazatelj Vrijednost -2018.
Ciljna vrijednost
2023. % Bilješke
1.1.2
Osposobljavanje / stjecanje
vještina – br. sudionika u
programima osposobljavanja
8.970,00
9.333,00 96,11%
1.1.2
Osposobljavanje / stjecanje
vještina - Ukupni javni rashodi
za osposobljavanje / vještine
545.718,00
2.666.666,67 20,46%
1.1.2, 1.2.1
Ukupni javni rashodi €
(osposobljavanje, razmjene
poljoprivrednih gospodarstava,
demonstracija)
545.718,00
4.000.000,00 13,64%
2.1.2
Broj savjetovanih korisnika 4.269,00
1.765,00 241,87%
2.1.2
Ukupni javni rashodi € 1.754.920,48
2.117.647,06 82,87%
4.1.1
Br. gospodarstava koja primaju
potporu radi ulaganja u
poljoprivredna gospodarstva
383,00
1.823,00 21,34%
4.3.1 Ukupni javni rashodi za ulaganja
u infrastrukturu 0 115.077.647,06 0,00%
Nije bilo
plaćanja u
sklopu TOP-a
4.1.1, 4.3.1 Ukupna ulaganja € (javno +
privatno) 107.945.791,61 460.506.218,49 23,44%
4.1.1 Ukupni javni rashodi € (4.1) 86.356.633,29 241.800.000,00 35,71%
4.1.1, 4.3.1 Ukupni javni rashodi € 86.356.633,29 356.877.647,06 24,20%
6.3.1 Broj korisnika (gospodarstava)
koji dobivaju potporu za
pokretanje poduzeća za razvoj
2.310,00
5.318,00 43,44%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
43
malih poljoprivrednih
gospodarstava (6.3)
6.3.1
Ukupna ulaganja € (javno +
privatno)
23.294.992,13
79.764.705,88 29,20%
6.3.1
Ukupni javni rashodi € 23.294.992,13
79.764.705,88 29,20%
16.1.1, 16.1.2 Ukupni javni rashodi € (16.1 do
16.9) 0 7.500.000,00 0,00%
Nije bilo
plaćanja u
sklopu TOP-a
Kroz TOP 1.1.2 provedeno je 29 različitih programa za 8.970,00 polaznika (ostvarenje ciljane
vrijednosti od 96,11%%), od kojih je otprilike 75% sudionika bilo muškaraca, 45% ispitanika
su bili korisnici drugih mjera PRR-a, dok po dobnoj strukturi njih 60% bilo ispod 40 godina
starosti.
Provedbom aktivnosti TOP 2.1.2 savjetovano je 4.269,00 korisnika, što je postignuće
pokazatelja ostvarenja od 240,96% uz potrošnju 82,87% cilja javnih rashoda za TOP. Ukupno
je pruženo 5439 savjetodavnih paketa, pri čemu je najkorišteniji paket bio “Poljoprivredno
gospodarstvo mješovite proizvodnje” (51% paketa), dok je među korisnicima savjetodavnih
paketa bilo 25% žena. Među korisnicima je bilo samo 7,72% onih koji su već bili mjera PRR-
a.
U sklopu TOP-a 4.1.1., 365 korisnika je primilo potporu te još 18 kroz financijski instrument
(21,34% ostvarenja ciljane vrijednosti) uz 36% ostvarenja ciljane alokacije sredstava.
Tablica 27: Struktura ulaganja projekata korisnika
1. natječaj
2. natječaj - sektor
svinjogojstva i
peradarstva
3. natječaj - sektor
stočarstva i peradarstva
UKUPNA VRIJEDNOST
ULAGANJA (EUR)* 145.655.991,67 17.198.018,61 32.373.530,87
Objekti za životinje 27,92% 87,33% 81,79%
Građenje 19,04% 66,49% 57,89%
Oprema 8,88% 20,84% 23,91%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
44
Uzgoj bilja i sjemenja 8,39% - -
Građenje 6,62% - -
Oprema 1,77% - -
Gospodarski i upravni objekti 0,14% 0,18% 1,61%
Građenje 0,10% 0,07% 1,59%
Oprema 0,04% 0,11% 0,01%
Oprema za berbu, sortiranje i
pakiranje 4,54% - -
Poljoprivredna mehanizacije i
oprema 31,26% 4,47% 14,01%
Građenje i/ili opremanje
objekata za skladištenje,
hlađenje, pakiranje
4,58% - -
Višegodišnji nasadi 9,73% - -
Rasadnik za proizvodnju 0,37% - -
Poboljšanje kvalitete
poljoprivrednog zemljišta 1,49% - -
Kupnja zemljišta i objekata 0,16% 0,09% 0,02%
Opći troškovi 1,29% 1,06% 2,57%
Nematerijalna ulaganja
(računalni programi, licence i
sl.
0,08% 0,02% -
Neprihvatljivo ulaganje 10,05% 6,86% -
*korišteni tečaj 1 EUR = 7,43 HRK
Među predviđenim troškovima korisnika nije bilo ulaganja u povećanje energetske
učinkovitosti niti ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima. Prema veličini
projekata, u prvom natječaju 83% projekata je u vrijednosti do 0,5 mil. EUR, 11% od 0,5 do 2
mil EUR, a ostalih 6% od 2 do 7 mil EUR. U druga dva natječaja, koja su bila vezana za pojedine
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
45
sektore (drugi za svinjogojstvo i peradarstvo i treći za stočarstvo i peradarstvo) otprilike
30% projekata je bilo u vrijednosti do 0,5 mil. EUR, otprilike 60 % od 0,5 do 2 mil EUR, a
ostalih 10% od 2 do 6 mil EUR.
Provedbom TOP-a 6.3.1 do kraja 2018. godine potporu je primilo 2.310 korisnika, kroz 1. i 2.
natječaj, tj. postignuto je ostvarenje od 43,44% ciljane vrijednosti uz 29% potrošnje
alociranog iznosa sredstava.
Struktura uzorka korisnika (73% ukupnog broja) 1. i 2. natječaja je prikazana prema
tipovima poljoprivrednih gospodarstava i veličini korištene poljoprivredne površine:
Tablica 28: Struktura korisnika u uzorku – tip gospodarstva
TIP
PG 8
Ratarst
vo
Povrćarst
vo
Voćarst
vo
Govedarst
vo, ovč. I
koz.
Svinjogojst
vo, perad.
Biljna
proizvod
nja -
komb.
Stočarst
vo -
komb.
Miješa
no
gosp.
Neklasificir
ano
Udio
korisni
ka
1.
natječ
aj
21% 3% 11% 40% 5% 5% 2% 14% 0%
2.
natječ
aj
22% 1% 40% 10% 1% 10% 0% 14% 1%
Tablica 29: Struktura korisnika u uzorku – veličina poljoprivredne površine
Korištene poljoprivredne površine
<5 ha 5-20 ha 20-50 ha >50 ha
1. natječaj 23,29% 48,22% 24,38% 4,11%
2. natječaj 80,50% 18,90% 0,44% 0,15%
Osnovni pregled strukture ulaganja po glavnim tipovima ulaganja za oba obuhvaćena
natječaja u sklopu TOP-a 6.3.1 je prikazan u nastavku:
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
46
Tablica 30: Struktura ulaganja po glavnim tipovima ulaganja
Izgradnja i opremanje Nasadi i životinje
1. natječaj 81% 19%
2. natječaj 34% 66%
Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji
Tablica 31: Žarišno područje 2A: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. podržana ulaganja su pridonijela
restrukturiranju i modernizaciji
poljoprivrednih gospodarstava koja su
primila potporu
T4/R1: postotak poljoprivrednih
gospodarstava kojima je dodijeljena
potpora u okviru PRR RH za ulaganja u
restrukturiranje ili modernizaciju
Vrijednost pokazatelja do kraja 2018.
godine iznosi 0,16% što iznosi 20,51%
ostvarenja ciljanog pokazatelja
(0,78%)
R2: Promjena u poljoprivrednoj
proizvodnji na gospodarstvima
kojima je dodijeljena
potpora/AWU (jedinica
godišnjeg rada)
4.1.1: 37.724,61 EUR/GJR
(+57,38%)
6.3.1: 2.921,70 EUR / GJR
(+39,12%)
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za potrebe izračuna pokazatelja rezultata T4/R1 korišten je broj korisnika TOP-a 4.1.1 iz
sustava praćenja te pokazatelja konteksta C.17 za 2010. godinu. Analiza strukture ulaganja je
provedena temeljem analize planova troškova ulaganja iz projektnih prijava korisnika.
Također je temeljem podataka iz poslovnih planova izračunat pokazatelj promjene u učinku
po radnoj jedinici za korisnike TOP-a 4.1.1 i 6.3.1 prema formuli koristeći podatke o ukupnom
prihodu i godišnjoj jedinici rada (GJR):
Promjena učinka = [(Σ Ukupni prihod 2 / Σ GJR 2) - (Σ Ukupni prihod 1 / Σ GJR 1)]
Pri tome oznaka „2“predstavlja vrijednosti navedene za 2. godinu nakon završetka ulaganja,
dok oznaka „1“označava baznu, godinu prije pripreme poslovnog plana. Protučinjeničnu
analizu nije bilo moguće provesti s obzirom na relativno mali udio potpuno završenih
(isplaćenih) operacija kao i nedostatak relevantnih FADN podataka za 2018. godinu za
Hrvatsku. Stoga je provedena aproksimacija promjene učinka kroz analizu podataka iz
poslovnih planova korisnika TOP-ova 4.1.1 i 6.3.1. Uzorak obuhvaća uzorak korisnika koji su
primili isplate do kraja 2018. godine, 364 za 4.1.1 i 2279 za 6.3.1, no rezultati izračuna
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
47
pokazatelja promjene učinka su negativni zbog distorzije korisnika koji su ostvarivali
prihode kroz neplaćeni rad. Stoga je usporedbe radi napravljen pod-uzorak korisnika koji su
prije provedbe projekta ostvarivali prihod od poljoprivredne djelatnosti kroz plaćeni rad na
gospodarstvu (N=248 za 4.1.1 te N=224 za 6.3.1) te izračunat pokazatelj temeljem tog pod-
uzorka.
U svrhu utvrđivanja percepcije korisnosti i učinkovitosti provedena je on-line anketa na
uzorku od 314 korisnika TOP-ova 1.1.1 i M02 (N=136).
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Temeljna procjena o utjecaju mjera PRR-a na poboljšanje gospodarskih rezultata i povećanju
sudjelovanja na tržištu jest da je u ovom trenutku provedbe PRR-a nije moguće napraviti s
obzirom na to kako nije proteklo dovoljno vremena od završetka pojedinih ulaganja kako bi
se navedene promjene mogle registrirati te pripisati utjecaju ulaganja iz PRR-a. Broj
potpisanih ugovora u sklopu mjere 4.1.1 (48% ciljane vrijednosti) u vrijednosti 89%
alociranog iznosa za TOP 4.1.1 ukazuje na moguću opasnost od neostvarenja ciljane
vrijednosti obuhvata gospodarstava. Analiza strukture ulaganja pojedinih natječaja u sklopu
TOP-a 4.1.1 ukazuju na povećanje udjela ulaganja u modernizaciju poslovanja kroz
opremanje u dugotrajnu imovinu što daje pozitivan učinak na modernizaciju poslovanja i
dugoročne pozitivne učinke.
Pokazatelj promjene u poljoprivrednoj proizvodnji u 2. godini nakon završetka ulaganja za
korisnike 4.1.1 iznosi 1.694 EUR (povećanje za 2,54% u odnosu na godinu prije ulaganja).
Činjenica kako pod-mjera 16.1. još nije bila u provedbi, tj. nije bilo plaćanja vezano za nju ima
ograničava utjecaj na povećanje sudjelovanja poljoprivrednika na tržištu.
Doprinos TOP-a 6.3.1 utjecaju na modernizaciju i diversifikaciju se može ocijeniti pozitivnim
s obzirom visoki obuhvat ugovorenih korisnika (preko 100% ciljane vrijednosti) s
ulaganjima u vrijednosti 43,6% alociranih sredstva, što ostavlja dovoljno prostora za dodatna
ulaganja, ali ukazuje na nisku prosječnu vrijednost pojedinog ulaganja. Pokazatelj promjene
u poljoprivrednoj proizvodnji u 2. godini nakon završetka ulaganja za korisnike 6.3.1 je
negativan i iznosi -14.589,89 EUR (smanjenje za 21,46% u odnosu na godinu prije
ulaganja248 za 4.1.1 te N=224 za 6.3.1), onih koji su imali evidentirane jedinice rada u
poslovnim planovima (kako za godinu prije ulaganja, tako i u projekcijama), a kako bi se
mogla prikazati realna slika GJR-a. Takav izračun je dao iznimno pozitivan rezultat:
4.1.1: +37.724,61 EUR/GJR (+57,38%)
6.3.1: +2.921,70 EUR / GJR (+39,12%)
Razlog ovom rezultatu je u povećanom broju angažiranih GJR koje su predviđeni planom u
odnosu na projekciju porasta prihoda, kao i vrlo nisku razinu zaposlenosti u malim
gospodarstvima. Zamjetno je i kvalitetnije usmjerenje 2. natječaja na manja gospodarstva u
odnosu na prethodni.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
48
Utjecaj M01 i M02 na aspekt modernizacija i razvoja je jasno utvrđen kroz povratne
informacije korisnika kroz provedeno istraživanje, ali i iznimno visoko ostvarenje
pokazatelja za te mjere.
Rezultati on-line anketnog istraživanja među korisnicima savjetodavnih usluga kroz
operacije TOP 1.1.2 (N=106) ukazuju na vrlo pozitivnu percepciju korisnosti obrazovanja u
odnosu na razvoj i poticanje na poboljšanje upravljanja i razvojem njihovog poljoprivrednog
djelovanja.
Također je potrebno istaknuti kako je 7% ispitanika slijedom sudjelovanja u obrazovanju se
odlučilo na prijavu na natječaj u sklopu TOP-a 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i
povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava “, dok je 27% još bilo neodlučno.
Također je važno za istaknuti kako je tijekom istraživanja 92% ispitanika TOP-a 1.1.2
istaknulo kako su zadovoljni ili izrazito zadovoljni stručnošću savjetnika, što se izravno
pozitivno odražava i na uspješnost TOP-a 2.3.1. vezano za osposobljavanje savjetnika.
U provedenom on-line istraživanju koje je provedeno među 407 korisnika različitih mjera
PRR-a sudjelovalo je i 30 korisnika M02, od kojih je 70% istaknulo kako su ih savjetodavne
usluge potaknule na konkretne promjene u svom radu za ekonomski isplativiju i inovativniju
poljoprivredu. Po pitanju korištenja M10 i M11, 30% ih je istaknulo kako su slijedom
sudjelovanja u savjetodavnim uslugama se prijavili TOP-ove M11, dok 53,3% se prijavilo na
TOP 10.1.16, i 33,3% 10.1.15.
Zaključci
Značajna ostvarenja i doprinos su kroz provedbu TOP-a 4.1.1 i 6.3.1 po pitanju ostvarenja
pokazatelja, no gledajući gospodarske učinke, izračun pokazatelja promjena u
poljoprivrednoj proizvodnji na gospodarstvima kojima je dodijeljena potpora/GJR (jedinica
godišnjeg rada) za korisnike TOP-a 4.1.1 je iznimno pozitivna i iznosi povećanje od 37.724,61
EUR/GJR, tj. +57,38% u odnosu na godinu prije potpore, a temeljem poslovnih planova
korisnika. Isti pokazatelj za korisnike TOP-a 6.3.1 pokazuje također vrlo pozitivan rezultat,
iako možda manji u apsolutnoj vrijednosti, 2.921,70 EUR/GJR, no i to predstavlja povećanje
od +39,12% u odnosu na godinu prije ulaganja.
Uz vrlo pozitivnu povratnu informaciju u vezi s savjetodavnim aktivnostima kroz M01 i M02,
glavni zaključak je kako su navedene mjere vrlo snažno doprinijele unapređenju
gospodarskog rezultata poljoprivrednih gospodarstava.
Preporuke
Ciljano usmjeriti obrazovne aktivnosti vezano za korisnike, ali i one čija su ulaganja završila
kako bi se omogućio dugoročni učinak.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
49
Slika 2: Ocjena korisnosti osposobljavanja u odnosu na navedene aspekte
Rezultati analize za ŽP 2B
Pitanje za vrednovanje broj 5., Žarišno područje 2B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle ulazak poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor
poljoprivrede, a pogotovo generacijsku obnovu?
Opis konteksta
C.17 Poljoprivredna gospodarstva - pokazatelj prati pet varijabli, tj. pod-pokazatelja: broj
poljoprivrednih gospodarstava, njihovu poljoprivrednu veličinu (KPP – korištena
poljoprivredna površina), ekonomsku veličinu, radnu snagu (GJR) i prosjek zadnje tri
varijable. Uspoređujući vrijednosti iz 2010. i 2016. godine, broj gospodarstava se smanjio
42%, no zamjetna je značajna konverzija po pitanju veličine gospodarstava. Smanjenje broja
gospodarstava je kod onih do 49,9 ha veličine, dok je došlo do povećanja od 55%
gospodarstava veličine 50-99,9 ha i 91% veličine iznad 100 ha. Taj trend potvrđuje i
povećanje prosječne veličine gospodarstava, koja se povećala za 107%, kao i povećanje
prosječne ekonomske veličine od 67%. Prosječna veličina u jedinici rada, mjerena po
osobama, se povećala za samo 9%, dok ako se gleda kroz GJR, povećanje je 50%.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
50
Tablica 32: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010 2013 2016
Ukupno (broj) 233.280 157,450 134.460
veličina farme <2 ha 122.790 60,700 50.810
veličina farme 2-4,9 ha 55.430 48,220 40.840
veličina farme 5-9,9 ha 30.240 24,690 20.080
veličina farme 10-19,9 ha 13.880 12,610 9.470
veličina farme 20-29,9 ha 4.330 3,880 3.160
veličina farme 30-49,9 ha 3.470 3,030 3.160
veličina farme 50-99,9 ha 2.290 2,610 3.540
veličina farme >100 ha 850 1,350 1.620
ekonomska veličina farme <2000 standardni ekonomski rezultat (SO) 89.480 39,450 29.660
ekonomska veličina farme 2.000 - 3.999 SO 51.540 36,310 31.910
ekonomska veličina farme 4.000 - 7.999 SO 41.540 33,430 30.820
ekonomska veličina farme 8.000 - 14.999 SO 24.430 22,880 18.670
ekonomska veličina farme 15.000 - 24.999 SO 11.880 10,530 9.130
ekonomska veličina farme 25.000 - 49.999 SO 8.800 8,820 8.100
ekonomska veličina farme 50.000 - 99.999 SO 3.860 3,840 3.610
ekonomska veličina farme 100.000 - 249.999 SO 1.380 1,600 1.480
ekonomska veličina farme 250.000 - 499.999 SO 200 220 560
ekonomska veličina farme > 500.000 SO 160 180 210
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
51
prosječna fizička veličina 5,6 10 11,6
prosječna ekonomska veličina 9.064,92 12,887 15.134
prosječna veličina u jedinici rada (osobe) 2,2 2.5 2,4
prosječna veličina u jedinici rada (GJR) 0,8 1.1 1,2
C.22 Poljoprivredna radna snaga – pokazatelj prikazuje na radnu snagu izravno zaposlenu
u poljoprivrednim gospodarstvima, mjereno po osobama i GJR-u. Zadnja ažurirana vrijednost
je u 2013. godini, te je zamjetan značajan pad broja osoba, što je bio trend i u većini zemalja
EU, u nekima u značajno većem omjeru.
Tablica 33: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010. 2013.
Ukupna redovna radna snaga na farmi (osobe) 513.680 388,370
Ukupna redovna radna snaga na farmi (GJR) 179.290 173,250
C.23 Dobna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava – kretanje pokazatelja
ukupnog broja nositelja prati ukupni trend pada broja poljoprivrednih gospodarstava, kao i
poljoprivredne radne snage, no s druge strane zamjetan je pozitivan trend udjela mlađih
nositelja poljoprivrednih gospodarstava, kako onih ispod 35 godina, tako i u dobnoj skupini
između 30 i 55 godina starosti.
Naziv pokazatelja 2010. 2013. 2016.
Ukupan broj nositelja poljoprivrednog gospodarstva 233.280 157,450 134.460
udio od < 35 g - % od ukupnog broja 4,1 N/a 5,1
omjer <35 / >= 55 g - broj mladih nositelja na 100 starijih nositelja 7 N/a 8,5
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava –
kvantifikacija pokazatelja je prikazana u odgovoru na ZPV za žarišno područja 1A koji
ukazuje na izrazito pozitivan trend u razini obrazovanja nositelja u periodu od 2013. do 2016.
godine.
Popis potreba
Žarišno područje 2B odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog
razvoja RH:
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
52
Potreba 01 - Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 03 - Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 05 – Generacijska obnova u poljoprivrednom sektoru
Potreba 06 - Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Popis mjera koje doprinose 2B
Izravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.3.
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1. / TOP 2.1.4
Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
Podmjera 6.3 /TOP 6.1.1
Neizravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.4.
Podmjera 1.2 / TOP 1.2.1
Mjera 04 - Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.1. / TOP 4.1.1
Provedba PRR-a
Tablica 34: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
53
M6 6.1 6.1.1 80.103.825,71 2212 103.319.935,00 646 32.271.360,00 618 23.472.812,77
UKUPNO 80.213.586,99 2.219 103.429.696,28 653 32.381.121,28 625 23.582.574,05
Tablica 35: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje neizravnih TOP-ova
Mjera/podmjera/TO
P
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi
za financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Bro
j Euro Broj Euro
M4 4.1 4.1.1 294.636.608,34 3290 861.710.707,00 871 216.707.302,00 365 86.356.633,29
M4 4.1 4.1.1 18 809.896,00
UKUPNO 294.636.608,3
4
3.29
0
861.710.707,0
0
87
1
216.707.302,0
0 383
87.166.529,2
9
Fizička provedba PRR-a
Tablica 36: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Mjera/pod-
mjera/TOP Pokazatelj Vrijednost -2018.
Ciljna vrijednost
2023. % Bilješke
1.1.3
Osposobljavanje / stjecanje
vještina (1.1) – br. sudionika u
programima osposobljavanja
0,00 5.600,00 0,00%
Nije bilo
izvršenih
plaćanja
1.1.3
Osposobljavanje / stjecanje
vještina (1.1) - Ukupni javni
rashodi za osposobljavanje /
vještine
0,00 2.000.000,00 0,00%
1.1.3
Ukupni javni rashodi €
(osposobljavanje, razmjene
poljoprivrednih
gospodarstava, demonstracija)
(1.1 do 1.3)
0,00 2.000.000,00 0,00%
2.1.4 Broj savjetovanih korisnika
(2.1) 303 1.925,00 15,74%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
54
2.1.4 Ukupni javni rashodi € (2.1 do
2.3) 109.761,28 2.117.647,06 5,18%
6.1.1
Broj korisnika (gospodarstava)
koji primaju potporu u
svojstvu mladih
poljoprivrednika za pokretanje
poslovanja (6.1)
618 1.004,00 61,55%
6.1.1 Ukupna ulaganja € (javno +
privatno) 23.472.812,77 50.222.222,22 46,74%
6.1.1 Ukupni javni rashodi € (6.1) 23.472.812,77 50.222.222,22 46,74%
Provedbom aktivnosti TOP 2.1.4 savjetovano je 303 korisnika, što je postignuće pokazatelja
ostvarenja od 15,74% uz potrošnju 5,18% cilja javnih rashoda za TOP. Ukupno je pruženo
422 savjetodavnih paketa, pri čemu je najkorišteniji paket bio “Poljoprivredno gospodarstvo
mješovite proizvodnje – Mladi poljoprivrednih” (62% paketa), dok je među korisnicima
savjetodavnih paketa bilo 25% žena. Među korisnicima je bilo samo 18% onih koji su već bili
korisnici mjera PRR-a.
U sklopu TOP-a 6.1.1, 618 korisnika je kroz dva natječaja primilo potporu (61,55% ostvarenja
ciljane vrijednosti) uz 46,74% ostvarenja ciljane alokacije sredstava. Struktura ulaganja
projekata korisnika je prikazana u tablici u nastavku:
Tablica 37: Struktura ulaganja projekata korisnika
1. natječaj 2. natječaj
UKUPNA VRIJEDNOST ULAGANJA
(EUR)* 15.363.611,19 12.147.578,06
Domaće životinje i bilje 12,45% 15,03%
Građenje i/ili opremanje objekata za
prodaju i prezentaciju vlastitih proizvoda 0,00% 0,04%
Kupnja ili zakup poljoprivrednog
zemljišta 10,29% 8,78%
Kupnja, građenje i/ili opremanje objekata 13,66% 7,48%
Operativno poslovanje 7,66% 4,08%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
55
Podizanje novih i/ili restrukturiranje
postojećih višegodišnjih nasada 8,67% 2,83%
Poljoprivredna mehanizacija 46,56% 61,26%
Stjecanje potrebnih stručnih znanja i
sposobnosti 0,53% 0,05%
Uređenje i poboljšanje kvalitete
poljoprivrednog zemljišta 0,18% 0,45%
*korišteni tečaj 1 EUR = 7,43 HRK
Prema veličini projekata (ukupna ulaganja), u oba natječaja je nešto manje od 90% ulaganja
bilo u vrijednosti od 50.000 do 60.000 EUR, oko 2% ispod te vrijednosti te preostalih otprilike
8% u vrijednosti do 106.000 EUR što je bio i najveći projekt.
Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji
Tablica 38: Žarišno područje 2B: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. Potpora za generacijsku obnovu
2. Poticaji za razvoj znanja
T5/R3: postotak poljoprivrednih
gospodarstava kojima je dodijeljena
potpora u okviru PRR-a za plan razvoja
poslovanja/ulaganja za mlade
poljoprivrednike
Vrijednost pokazatelja do kraja 2018.
godine iznosi 0,26% što iznosi 61,61%
ostvarenja ciljanog pokazatelja
(0,43%)
R2: Promjena u poljoprivrednoj
proizvodnji na gospodarstvima
kojima je dodijeljena
potpora/AWU (jedinica godišnjeg
rada)
Za 4.1.1 - 37.724,61 EUR /GJR
(+57,38%)
Za 6.1.1 - 12.321,15 EUR/GJR
(+37,51%)
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za potrebe izračuna pokazatelja rezultata T5/R3 korišten je broj korisnika TOP-a 6.1.1 iz
sustava praćenja te pokazatelja konteksta C.17 za 2010. godinu. Analiza strukture ulaganja je
provedena temeljem analize planova troškova ulaganja iz projektnih prijava korisnika.
Također je temeljem podataka iz poslovnih planova izračunat pokazatelj promjene u učinku
po radnoj jedinici za korisnike TOP-a 6.1.1 prema formuli koristeći podatke o ukupnom
prihodu i godišnjoj jedinici rada (GJR):
Promjena učinka = [(Σ Ukupni prihod 2 / Σ GJR 2) - (Σ Ukupni prihod 1 / Σ GJR 1)]
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
56
Pri tome oznaka „2“predstavlja vrijednosti navedene za 2. godinu nakon završetka ulaganja,
dok oznaka „1“označava baznu, godinu prije pripreme poslovnog plana. Protučinjeničnu
analizu nije bilo moguće provesti s obzirom na relativno mali udio potpuno završenih
(isplaćenih) operacija kao i nedostatak relevantnih FADN podataka za 2018. godinu za
Hrvatsku. Stoga je provedena aproksimacija promjene učinka kroz analizu podataka iz
poslovnih planova korisnika TOP-a 6.1.1. Uzorak obuhvaća skoro sve korisnike TOP-a, njih
608, no rezultati izračuna pokazatelja promjene učinka su negativni zbog distorzije korisnika
koji su ostvarivali prihode kroz neplaćeni rad. Stoga je usporedbe radi napravljen pod-uzorak
korisnika koji su prije provedbe projekta ostvarivali prihod od poljoprivredne djelatnosti
kroz plaćeni rad na gospodarstvu (N=183) te izračunat pokazatelj temeljem tog pod-uzorka.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Procjena utjecaja usmjerenja PRR-a na generacijsku obnovu u poljoprivredi se može ocijeniti
pozitivnom s obzirom na to kako su očiti snažni napori kroz PRR upravo u ovom pogledu.
Unatoč tome što nije aktiviran TOP 1.1.3, te nisku razinu ostvarenja TOP-a 2.1.4, koji bi
zapravo najviše trebali doprinijeti ostvarenju povećanja izobrazbe mladih poljoprivrednika,
a što će omogućiti kvalitetnu generacijsku obnovu, učinci drugih mjera, prije svega TOP-a
6.1.1 su značajni. Kao što je analiza konteksta pokazala, postoji jasan trend prema
obrazovanijim i mlađim nositeljima poljoprivrednih gospodarstava u RH, što je vjerojatno
doprinijelo uspješnosti mjera unutar ovog žarišnog područja. Iako se izravan ekonomski
učinak ne može još izravno mjeriti, zbog prekratkog vremena provedbe, dosadašnja
ostvarenja ukazuju na kvalitetnu i dobro usmjerenu provedbu. Broj potpisanih ugovora, tj.
korisnika, u sklopu mjere 6.1.1 (64% ciljane vrijednosti) u vrijednosti 64,3% alociranog
iznosa za TOP 6.1.1 ukazuje na skladan pristup ostvarenju ciljeva, te imajući u vidu iznimno
visok interes za ovim TOP-om, za očekivati je kako će se ciljevi postići.
Analiza strukture ulaganja pojedinih natječaja u sklopu TOP-a 6.1.1 ukazuju na visoki udio
ulaganja u modernizaciju poslovanja kroz opremanje u dugotrajnu imovinu, tj.
poljoprivrednu mehanizaciju što daje pozitivan učinak na modernizaciju poslovanja i
dugoročne pozitivne učinke, ako i ulaganja u proširenje poljoprivrednih površina kroz
kupnju ili najam. Također je važno za istaknuti kako su i kroz ulaganja mladi poljoprivrednici
jedan manji dio sredstava predvidjeli i za razvoj stručnih znanja i sposobnosti.
Pokazatelj promjene u poljoprivrednoj proizvodnji u 2. godini nakon završetka ulaganja za
korisnike 6.1.1 (na uzorku od 608 korisnika) daje negativan rezultat te iznosi - 3.966,96 EUR
(smanjenje za -7,68% u odnosu na godinu prije ulaganja). No, kao što je već istaknuto, zbog
pretpostavljene visoke razine neplaćenog rada, a koji nije kvantificiran u poslovnim
planovima koji su bili podloga za izračun pokazatelja, napravljen je alternativni izračun
pokazatelja na pod-uzorku korisnika (N=183), onih koji su imali evidentirane jedinice rada u
poslovnim planovima (kako za godinu prije ulaganja, tako i u projekcijama), a kako bi se
mogla prikazati realna slika GJR-a. Takav izračun je dao iznimno pozitivan rezultat, s
povećanjem od 12.321,15 EUR/GJR, tj. 37,51% u odnosu na godinu prije ulaganja. Kako je
natječaj za TOP 6.1.1 postavio između ostalog i uvjet visine potpore o namjeri primarnog
bavljenja poljoprivredom mladih poljoprivrednika, činjenica kako je u 2. natječaju samo
otprilike 9% korisnika bilo ispod te granice, ukazuje na značajan interes za profesionalnim
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
57
bavljenjem poljoprivredom velike većine korisnika, što svakako je preduvjet za dugoročne
učinke.
Činjenica kako TOP 1.1.3 još nije bio u provedbi, tj. nije bilo plaćanja vezano za njega, te da je
provedba TOP-a 2.1.4 na vrlo niskoj razini (ostvarenje pokazatelja od samo 15,75%, u
potrošnju 5,18% alociranih sredstava), vjerojatno je umanjio puni potencijal utjecaja koji se
do sada kroz PRR mogao ostvariti na značajniji ulazak mladih u poljoprivredu i generacijsku
obnovu. Unatoč tome, rezultati ostvarenja savjetodavnih usluga, kao i sudjelovanja korisnika
TOP-a 6.1.1 u osposobljavanjima kroz druge aktivnosti M01 su ostvarili vrlo pozitivan utjecaj
na mlade poljoprivrednike, što je vidljivo iz rezultata istraživanja među korisnicima TOP-a
6.1.1. U svrhu utvrđivanja percepcije korisnosti i učinkovitosti provedena je on-line anketa
na uzorku od 24 korisnika TOP-a 6.1.1. Kroz niz izjava korisnici su ocijenili korisnost i utjecaj
pruženih savjetodavnih usluga (Slika 1.).
Pri tome su svi ispitanici (100%) izjavili kako su zadovoljni (71%) ili izrazito zadovoljni
(29%) stručnošću
savjetnika. Unatoč tome što TOP 1.1.3 nije bio u provedbi, 42% ispitanika je sudjelovalo u
osposobljavanju za poljoprivrednike od strane Savjetodavne službe. Dodatno su korisnici
upitani o interesu za druge mjere PRR-a te ih je 71% izjavilo kako su zainteresirani, a među
njima najviše (35%) je istaknulo pod-mjeru 6.2 kao interesantnu.
Zaključci
Unatoč brojčanom smanjenju poljoprivrednih gospodarstava i broja upravitelja, udio mladih
se povećava, a što potvrđuje i visoki interes za mjerom 6.1.1.
Ulaganja za mlade poljoprivrednike su se većinom odnosila na mehanizaciju, građevine,
kupnju životinja i zemljišta, dok vrlo mala ulaganja u razvoj stručnog znanja.
Može se očekivati kako će poljoprivredna proizvodnja značajno rasti po završetku operacija.
Nedovoljna razina provedbe TOP-a 2.1.4, kao i neprovedba TOP-a 1.1.3 vjerojatno su umanjili
razinu učinaka u sklopu ovog žarišnog područja koja su se mogla ostvariti.
Preporuke
Aktivirati preostale TOP-ove i ubrzati provedbu mjera te dodatno poticati mlade
poljoprivrednika za ulaganja u stručna znanja u poljoprivredi kako bi se maksimizirao učinak
ulaganja u opremu i ostalu dugotrajnu imovinu.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
58
Slika 3: Korisnost savjetodavnih usluga kroz navedene aspekte
Rezultati analize za ŽP 2C
Pitanje za vrednovanje broj 6., Žarišno područje 2C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa utjecale na poboljšanje održivosti i konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva
te promicanje održivog gospodarenja šumama?
Opis konteksta
C.15 – Produktivnost rada u šumarstvu – pokazatelj prikazuje bruto dodanu vrijednost u
šumarstvu po GJR te ažurirana 3-godišnja prosječna vrijednosti (2013., 2014. i 2015.)
ukazuje na opadajući trend.
Tablica 39: Prikaz pokazatelja konteksta
Pokazatelj 2010-
2012
2013-
2015
C.15. Produktivnost rada u šumarstvu
Ukupno (EUR/GJR) 14.018,2 13.643,2
C.29 – Šume i druga šumska zemljišta (FOWL) – pokazatelj ukazuje na ukupne površine
šuma i drugih šumskih zemljišta te pokazuje porast površina 2015. u odnosu na baznu godinu
za 17.000 ha.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
59
Tablica 40: Prikaz pokazatelja konteksta
Pokazatelj 2010. 2015.
C.29. Šume i druga šumska zemljišta (FOWL)
Ukupno (1000 ha) 2.474 2.491
Udio od ukupne površine (% ( 43,7 44
Popis potreba
Žarišno područje 1C odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog
razvoja RH:
Potreba 09 - Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i šumarstvu
Potreba 19 - Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i
preradi drva
Potreba 20 - Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
Popis mjera koje doprinose 2C
Izravni doprinos
M04 - Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.3 /TOP 4.3.3
M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
Podmjera 8.6/TOP 8.6.1, 8.6.2
Neizravni doprinos
Za žarišno područje 2C nisu identificirane mjere s neizravnim doprinosom.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
60
Provedba PRR-a
Tablica 41: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi
za financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M4 4.3 4.3.3 16.318.977,12 29 9.077.424,00 21 6.650.483,00 3 517.574,15
M8 8.6 8.6.1 16.621.803,50 138 26.276.767,00 32 5.688.299,00 16 2.102.515,00
M8 8.6 8.6.1-
FI 1 3.004.427,00 1 47.095,00
M8 8.6 8.6.2 20.518.304,17 144 39.173.068,00 20 5.465.519,00 5 423.334,00
UKUPNO 53.459.084,79 311 74.527.259,00 74 20.808.728,00 25 3.090.518,15
Do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M04, (TOP 4.3.3) u iznosu od 517.574,15 EUR
prema 3 korisnika od ukupnog iznosa za koji su donesene Odluke o dodjeli sredstava u iznosu
od 6.673.238,01 EUR za 21 korisnika. Za operacije M08 (TOP 8.6.1. i 8.6.2) isplaćeno je
2.525.849,00 EUR prema 21 korisnika. Također je putem odobrenih Malih zajmova za ruralni
razvoj jednom krajnjem primatelju isplaćeno 47.095,00 EUR od strane HAMAG BICRO.
Fizička provedba PRR-a
Tablica 42: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Mjera/pod-
mjera/TOP Pokazatelj Vrijednost -2018.
Ciljna vrijednost
2023. %
4.3.3 O2 - Ukupna ulaganja € (javno + privatno) 517.574,15 21.345.882,35 2,42%
4.3.3 O1- Ukupni javni rashodi € 517.574,15 21.345.882,35 2,42%
8.6 O1 - Ukupni javni rashodi € 2.572.943,96 43.182.453,79 5,96%
Provedbom TOP-a 4.3.3 2 od 3 projekata se provode na područjima sa značajnim prirodnim
ograničenjima u Požeško-slavonskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok se jedan provodi u
Zagrebačkoj županiji (3). Među korisnicima su 2 općine i 1 fakultet.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
61
U sklopu TOP-a 8.6.1 16 korisnika je primilo isplatu sredstava u ukupnom iznosu od
2.102.515,00 EUR, pri čemu korisnici dodatno financiraju ulaganja u iznosu od 50-60%
vrijednosti ukupnog ulaganja. U strukturi ulaganja dominira s 38% ukupnog iznosa nabavka
samohodnog iverača, zatim forvarder (17%), šumski zglobni traktor (17%) i šumske izvedbe
poljoprivrednih traktora (11%), dok se ostatak odnosi na prikolice, dizalice i alate. Gotovo
50% korisnika je iz Karlovačke županije, dok su ostali iz Osječko-baranjske, Požeško-
slavonske, Sisačko-moslavačke, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije.
U sklopu TOP-a 8.6.2 5 korisnika je primilo isplatu sredstava u ukupnom iznosu od
423.334,00 EUR, pri čemu korisnici dodatno financiraju ulaganja u iznosu od 50% vrijednosti
ukupnog ulaganja. U strukturi ulaganja dominira s preko 60% ukupnog iznosa izgradnja
objekta i nabavka strojeva za izradu peleta, a ostatak na nabavku radnih vozila i alata.
Korisnici su s područja Krapinsko-zagorske (2), Međimurske, Sisačko-moslavačke i Ličko-
senjske županije.
Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji
Tablica 43: Žarišno područje 2C: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. Podržana ulaganja su pridonijela
poboljšanju poduprtim šumskim
gospodarstvima
Ukupno ulaganje u modernizaciju
tehnologija, strojeva, alata i opreme
(EUR)
Vrijednost pokazatelja do kraja 2018.
godine iznosi 4.363.337 EUR što iznosi
5,05% ostvarenja ciljanog pokazatelja
(86.364.908,00 EUR)
Ukupna duljina (re)konstruirane
šumske infrastrukture (km)
Vrijednost pokazatelja do kraja 2018.
godine iznosi 11,78km što iznosi
2,74% ostvarenja ciljanog pokazatelja
(430,00km)
Broj korisnika šumskih
gospodarstava u odnosu na one
koji djeluju u sektoru
Udio broja šumskih
gospodarstava (21) u ukupnom
broju gospodarstava u sektoru
(1.631) iznosi 1,29%
Za ovo žarišno područje nisu definirani zajednički pokazatelji učinka već se za procjenu
učinka koriste pokazatelji definirani u sklopu PRR-a.
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za potrebe izračuna pokazatelja učinka korišteni su dostupni podatci iz sustava praćenja
provedbe PRR-a za TOP-ove 4.3.3, 8.6.1 i 8.6.2. Za statističku obradu strukture korisnika je
korištena obrada troškovnika projektnih prijava korisnika kojima su isplaćena sredstva do
31.12.2018. u punom ili djelomičnom iznosu. Za izračun dodatnog pokazatelja rezultata „Broj
korisnika šumskih gospodarstava u odnosu na one koji djeluju u sektoru“ korišten je broj
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
62
korisnika mjera 8.6.1 i 8.6.2 u odnosu na ukupan broj gospodarskih subjekata koji se bave
gospodarskom djelatnosti C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;
proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala (NKD2007; izvor: DZS, 2016.).
Navedena djelatnost je bila kriterij odabira u sklopu TOP-a 8.6.2, sukladno Pravilniku o
provedbi mjere 8, podmjere 8.6 Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije i preradu,
mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda iz Programa ruralnog razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., te stoga se broj gospodarstava u toj djelatnosti može
smatrati primjerenim nazivnikom za izračun udjela.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
U odnosu na procjenu u kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa utjecale na poboljšanje
održivosti i konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva te promicanje održivog
gospodarenja šumama, ocjena je kako ostvarenje do kraja 2018. godine nije u potpunosti
zadovoljavajuće, ako se gleda s čisto kvantitativnog aspekta. Postignuća rezultata ostvarenja
su iznimno niski za ovu fazu provedbe PRR-a te se može utvrditi bojazan kako postavljene
ciljane vrijednosti neće realno biti moguće ostvariti. No, gledajući status provedenih natječaja
za 8.6.1 i 8.6.2 u kojima su iznosi zahtjeva znatno veći od alokacija natječaja te zajedno s
ugovorenim iznosima iz prethodnog natječaja, ipak je za očekivati kako će se financijski
pokazatelji ostvariti. To potvrđuje i činjenica kako nisu planirane daljnje objave natječaja za
ove TOP-ove. Također promatrajući provedbu TOP-a 4.3.3 koji pokazuje niske razine
financijskog ostvarenja s gledišta isplata, dok s gledišta ugovorenih operacija kroz 1. natječaj
(ukupno 21) te onih koje su odobrene kroz 2. natječaj (ukupno 15) se postiže obuhvat od
otprilike 50% alokacije za TOP.
Sa stajališta utjecaja, tj. promicanja održivog gospodarenja šumama, učinak operacija kroz
projekte ne može se u ovom trenutku smatrati značajnim s obzirom na vrlo mali broj
financiranih projekata. S druge strane, ako se sagledaju strukture ulaganja prema planovima
pojedinih korisnika, vidljiv je iskorak prema povećanju ulaganja u novu tehnologiju i
opremanje za razvoj proizvodnje novih proizvoda, šte daje jasnu naznaku kako postoji
potencijal i potreba za daljnjih ulaganjem. Iz razloga vremenskih ograničenja dostupnih
podataka i statusa završenosti projekata, nije moguće izračunati poboljšanje poslovne
konkurentnosti.
Zaključci
Nedovoljno visoka apsorpcija sredstava ugrožava postignuće ciljeva pod-mjere 4.3. i 8.6, prije
svega za ulaganje u šumsku infrastrukturu, iako gledajući daljnji plan provedbe i ugovorene
operacije te vrijednosti istih moguće je ipak ocijeniti kako bi provedba M08 mogla ostvariti
svoje ciljeve, dok za TOP 4.3.3 postoji određena razina neizvjesnosti temeljem dostupnih
podataka.
Struktura korisnika je mješovita, ako se sagleda dob, no gledajući zemljopisno utvrđuje se
izrazita zastupljenost korisnika iz središnje i istočne Hrvatske, koja jesu bogata šumama, ali
također je znakovit nedostatak korisnika iz drugih područja bogatih šumama, kao što su
Gorski kotar i Lika.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
63
Preporuke
Potrebno je osigurati bržu provedbu aktivnosti podrške u šumarstvu. U tu svrhu bi bilo
poželjno istražiti razloge niske razine provedbe TOP-ova, prije svega u smislu odgovaraju li
uvjeti potrebama potencijalnih korisnika, kao i za razloge nezastupljenosti određenih
zemljopisnih područja bogatim šumama u odobrenim operacijama.
Rezultati analize za ŽP 3A
Pitanje za vrednovanje broj 7., Žarišno područje 3A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa pridonijele poboljšanju konkurentnosti primarnih proizvođača kojima je
dodijeljena potpora njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac
programima kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, promocijom
lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe te proizvođačkim grupama i međustrukovnim
organizacijama?
Opis konteksta
C.14 Produktivnost rada u poljoprivredi,
Pokazatelj C.14 izražava bruto dodanu vrijednost (BDV) u poljoprivredi (u EUR) po baznim
cijenama po godišnjoj jedinici rada (GJR). Pokazatelj za Republiku Hrvatsku pokazuje nižu
ažuriranu vrijednost u 2017. godini (5.603,3 EUR/GJR) u odnosu na baznu 2010. godinu
(6.348,9 EUR/GJR), no ukoliko se promatra od 2015. godina (4.865,1 EUR/GJR) moguće je
uočiti pozitivan trend povećanja vrijednosti pokazatelja. Ako se analiziraju varijable
pokazatelja, uočljivo je kako BDV u poljoprivredi u Hrvatskoj kontinuirano raste od 2015.
godine, dok je s druge strane vrijednost GJR u laganom opadanju od 2015. godine, no porast
BDV ima jači trend.
Tablica 44: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010.-
2012. 2015. 2016. 2017.
C.14 Produktivnost rada u poljoprivredi
Ukupno – EUR/GJR 6.348,9 4.865,1 5.563,1 5.603,3
C.16 Produktivnost rada u prehrambenoj industriji.
Pokazatelj C.16 izražava produktivnost rada u prehrambenoj industriji kao bruto dodanu
vrijednost (BDV) u prehrambenoj industriji po zaposleniku. Vrijednost pokazatelja u 2016.
godini iznosi 24.167,2 EUR/osoba, što je značajno povećanje u odnosu na baznu 2010. godinu
(17.166,6 EUR/osoba). Obje varijable pokazatelja imaju pozitivan trend, no posebno se ističe
porast broja zaposlenih osoba u prehrambenoj industriji u Hrvatskoj.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
64
Tablica 45: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010. 2014. 2015. 2016. 2014.–
2016.
C.16 Produktivnost rada u prehrambenoj industriji
Ukupno – EUR/osoba 17.166,6 25.400 24.340,36 24.167,20 24.635,90
Popis potreba
Žarišno područje 3A odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog
razvoja RH:
Potreba 01 - Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 03 - Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 06 - Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba 12 - Organiziranje proizvođača i njihovo jače pozicioniranje na tržištu
Potreba 13 - Razvoj sustava kvalitete i veća uključenost proizvođača u program kvalitete
Potreba 26 - Poticanje poljoprivrednih gospodarstava da se uključe u viši standard uzgoja i
dobrobiti životinja
Popis mjera koje doprinose 3A
Izravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.4.
Mjera 3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
Podmjera 3.1/ TOP 3.1.1
Podmjera 3.2 / TOP 3.2.1
Mjera 04 – Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.2/ TOP 4.2.1
Mjera 09 – Uspostavljanje skupina proizvođača i organizacija
Podmjera 9.1 /TOP 9.1.1
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
65
Mjera 14 – Dobrobit životinja
Podmjera 14.1 / TOP 14.1.1, 14.1.2, 14.1.3
Mjera 16 – Suradnja
Podmjera 16.4. / TOP 16.4.1.
Neizravni doprinos
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.4
Mjera 04 - Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.1. / TOP 4.1.1
Mjera 16 - Suradnja
Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.
Provedba PRR-a
Tablica 46: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih poziva
Zaprimljeni zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M3 3.1 3.1.1 5.728.034,99 27 165.805,00 12 77.151,00 4 2.226,00
M4 4.2 4.2.1 109.825.033,65 243 126.985.801,00 81 63.844.414,00 44 30.204.079,02
M9 9.1 9.1.1 9.421.265,14 9 3.355.660,00 7 2.604.929,00 6 344.148,00
M3 3.1 3.1.1 5.728.034,99 27 165.805,00 12 77.151,00 4 2.226,00
UKUPNO 124.974.333,78 279 130.507.266,00 100 66.526.494,00 54 30.550.453,02
Do kraja 2018. izvršene su isplate za tip operacije 3.1.1 M03 u iznosu od 2.226,00 EUR prema
4 korisnika od ukupnog iznosa za koji su donesene Odluke o dodjeli sredstava u iznosu od
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
66
77.151,00 EUR za 12 korisnika. Za tip operacije 4.2.1 M04 isplaćeno je 30.204.079,02 EUR
prema 44 korisnika. Za M09 isplaćeno je 344.148,00 EUR prema 6 korisnika.
Tablica 47: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje neizravnih TOP-ova
Mjera/podmjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi
za financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M2 2.1 2.1.1. 362.132,06 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40
M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28
M4 4.1 4.1.1 294.636.608,34 3290 861.710.707,00 871 216.707.302,00 365 86.356.633,29
M4 4.1 4.1.1 18 809.896,00
UKUPNO 295.108.501,68 3306 471.760,68 887 217.179.062,68 399 87.638.289,97
Gledajući ostvarenje mjera koje neizravno doprinose postizanju ciljeva žarišnog područja 3A,
do kraja 2018. izvršene su isplate za bespovratna sredstva za tipove operacija 2.1.1, 2.1.4 u
M02, i 4.1.1 u M04 u iznosu od 86.828.393,97 EUR za 381 korisnika, te dodatnih 809.896,00
EUR za 18 krajnjih primatelja od strane HAMAG BICRO kroz financijske instrumente u okviru
TOP-a 4.1.1.
Fizička provedba PRR-a
Tablica 48: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Mjera/pod-
mjera/TOP Pokazatelj
Vrijednost -
2018.
Ciljna vrijednost
2023. % Bilješke
1.1.4
Osposobljavanje / stjecanje
vještina (1.1) – br. sudionika
u programima
osposobljavanja
0 3.733,00 -
Tip operacije se
nije provodio do
kraja 2018.
1.1.4
Osposobljavanje / stjecanje
vještina (1.1) - Ukupni javni
rashodi za osposobljavanje /
vještine
0 666.666,67 -
Tip operacije se
nije provodio do
kraja 2018.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
67
1.1.4
Ukupni javni rashodi €
(osposobljavanje, razmjene
poljoprivrednih
gospodarstava,
demonstracija) (1.1 do 1.3)
0 666.666,67 -
Tip operacije se
nije provodio do
kraja 2018.
3.1.1 Broj podržanih
gospodarstava 4 988 0,40%
3.1.1 Ukupni javni rashodi € 2.226,00 7.058.823,53 0,03%
4.2.1
Broj operacija podržanih za
ulaganja (npr. u
poljoprivrednim
gospodarstvima, preradi i
plasiranju na tržište
poljoprivrednih proizvoda)
44 434 10,14%
4.2.1 Ukupna ulaganja € (javno +
privatno) 53.159.179,08 223.435.294,12 23,79%
4.2.1 Ukupni javni rashodi € 30.204.079,02 111.717.647,06 27,04%
9.1.1
Broj podržanih operacija
(osnovane skupine
proizvođača)
6 33 18,18%
9.1.1
Broj gospodarstava koja
sudjeluju u podržanim
skupinama proizvođača
248 363 68,32%
Broj članova
korisnika
(proizvođačkih
organizacija) u
trenutku isplate
9.1.1 Ukupni javni rashodi € 344.147,85 8.888.888,89 3,87%
14.1.1, 14.1.2,
14.1.3 Broj korisnika 0 1.200 -
Mjera započela s
provedbom u
2018., nije bilo
isplata do kraja
2018.
14.1.1, 14.1.2,
14.1.3 Ukupni javni rashodi € 0 20.000.000,00 -
Mjera započela s
provedbom u
2018., nije bilo
isplata do kraja
2018.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
68
16.4.1
Broj poljoprivrednih
gospodarstava koja sudjeluju
u suradnji / lokalnoj
promociji među akterima
opskrbnog lanca
0 111 -
Tip operacije se
nije provodila do
kraja 2018.
16.4.1 Ukupni javni rashodi € 0 833.333,33 -
Tip operacije se
nije provodila do
kraja 2018.
Postignuća pokazatelja ostvarenja za TOP 3.1.1 su vrlo niska, ispod 1%, dok za druga dva
TOP-a unutar žarišnog područja je ostvarenje značajno bolje. Pokazatelji za TOP 4.1.1 postižu
otprilike 25% ostvarenja, dok za TOP 9.1.1 u prosjeku 30% ostvarenja pri čemu se posebice
ističe ostvarenje od 68% pokazatelja „Broj gospodarstava koja sudjeluju u podržanim
skupinama proizvođača “, unatoč relativno slabijoj financijskoj apsorpciji sredstava unutar
tog TOP-a.
U sklopu TOP-a 3.1.1 od 12 odobrenih projekata, 4 su primila isplate do kraja 2018. godine u
vrijednosti od 2.226,00 EUR, od ukupnog iznosa potpore u vrijednosti 77.151,00 EUR.
U sklopu 38 projekata financiranih iz TOP-a 4.2.1 u sklopu 1. natječaja, struktura ulaganja se
velikom većinom (49%) odnosila na ulaganja u preradu mesa (izgradnja objekata za
proizvodnju mesa i opremu za procesuiranje istog kao i skladištenje i transport), prerada
voća, povrća i bilja (9%) (građenje objekata za preradu i oprema), za preradu žitarica, uljarica
i industrijskog bilja (27%) (građenje objekata za preradu i oprema za preradu) dok recimo
samo 0,26% ulaganja se odnosilo na laboratorijsku opremu za ispitivanje kvalitete proizvoda
i 0,08% na nematerijalna prava, uključujući i sustave kvalitete. U sklopu 4 projekta
financirana u sklopu 2. natječaja, ciljano na mikro, male i srednje poljoprivredne proizvođače,
struktura ulaganja je sljedeća: 64% prerada voća i povrća (građenje proizvodnih objekata i
oprema za preradu i pakiranje), 22% za gospodarska vozila, 11% sredstava za opremu za
prerada mlijeka, 2% za opremu za preradu mesa, 1,46% ulaganje u objekte za prodaju i
prezentaciju.
U sklopu 6 projekata financiranih kroz TOP 9.1.1 ukupno je moguće utvrditi porast broja
članova skupina proizvođača tijekom trajanja projekta. Od ukupno 214 članova u svih 6
skupina proizvođača zajedno u gledajući trenutak odobravanja poslovnog plana, brojke su
rasle do 248 članova u trenutku isplate potpore te s datumom 1.4.2019. ta brojka iznosi 278
članova. Dvije skupine proizvođača su iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda te su i
najbrojniji (ukupno 135 članova u trenutku isplate), dok su druge dvije skupine iz sektora
povrća i voća (41 član u trenutku isplate) te jedna skupina iz sektora žitarica (37 članova) i
sektora svinjetine (35 članova).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
69
Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji
Tablica 49: Žarišno područje 3A: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. Ulaganja doprinose konsolidiranju i
razvoju kvalitete poljoprivredne
proizvodnje
2. Intervencije su potaknule integraciju
lanaca opskrbe i preradu
poljoprivrednih proizvoda
T6/R4 % poljoprivrednih
gospodarstava koja primaju potporu
za sudjelovanje u programima
kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim
lancima opskrbe te proizvođačkim
grupama/organizacijama
Vrijednost pokazatelja do kraja 2018.
godine iznosi 0,11 što iznosi 17,46%
ostvarenja ciljanog pokazatelja (0,63)
Promjena u učinku po radnoj
jedinici (4.2)
30.824,08 EUR/AWU
(povećanje od 17,84%)
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za potrebe izračuna pokazatelja rezultata korišten je broj korisnika TOP-a 3.1.1 i 9.1.1, s
obzirom na to kako za M16 nije bilo isplata prema korisnicima do kraja 2018. godine.
Korišteni su dostupni podatci iz sustava praćenja provedbe PRR-a za relevantne TOP-ove. Za
analizu strukture ulaganja korisnika u sklopu TOP-a 4.2.1 korištena je obrada poslovnih
planova u sklopu projektnih prijava korisnika kojima su isplaćena sredstva do 31.12.2018.,
prema skupinama troškova za koje je odobrena i u potpunosti ili djelomično isplaćena
potpora. Također je temeljem podataka iz poslovnih planova izračunat pokazatelj promjene
u učinku po radnoj jedinici za korisnike TOP-a 4.2.1 prema formuli koristeći podatke o
ukupnom prihodu i godišnjoj jedinici rada (GJR):
Promjena učinka = [(Σ Ukupni prihod 2 / Σ GJR 2) - (Σ Ukupni prihod 1 / Σ GJR 1)]
Pri tome oznaka „2“predstavlja vrijednosti navedene za 5. godinu u poslovnom planu, dok
oznaka „1“označava baznu, tekuću godinu u trenutku pripreme poslovnog plana.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Podatci iz analize kontekst ukazuju kako se povećava i produktivnost rada u poljoprivredi
nakon značajnog pada tijekom zadnje gospodarske krize te jednako tako i produktivnost rada
u prehrambenoj industriji. U tom kontekstu provedba TOP-a 3.1.1 koji se odnosi na
integraciju u poljoprivredno-prehrambeni lanac kroz programe kvalitete, što se očituje kroz
provedbu TOP-a 3.1.1. Provedba natječaja u sklopu TOP-a nije pobudila veliki interes
potencijalnih korisnika gledajući nisku razinu zahtjeva za financiranje.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
70
Kroz ulaganja kroz TOP 4.2.1 jasno se ostvaruje doprinos razvoju poljoprivredne
proizvodnje, posebice ako se gleda struktura ulaganja pojedinih projekata u kojima
dominiraju ulaganja u dugotrajnu proizvodnu/prerađivačku opremu. Također je zamjetan i
široki obuhvat poljoprivrednih sektora. No očita su niska ulaganja u sustave kvalitete
proizvoda (laboratoriji, sustavi kvalitete).
Ostvarenje TOP-a 9.1.1 je iznimno učinkovito posebice gledajući pokazatelje ostvarenja što
svakako ima pozitivan doprinos postizanju integracije među proizvođačima, a podatci o rastu
broju članova skupina proizvođača korisnika TOP-a ukazuju na to kako takav tip aktivnosti
budi njihovo zanimanje.
Zaključci
Činjenica kako TOP 1.1.4 i M16 još nisu imale provedbu aktivnosti, tj. nisu izvršena plaćanja
negativno se odražava na procjenu doprinosa promociji lokalnih tržište i kratkih lanaca
opskrbe.
Iako su ostvarena plaćanja, TOP 3.1.1 je za sada imao vrlo nisku razinu ostvarenja, kako u
obuhvatu korisnika tako i u apsorpciji sredstava te se ne može tvrditi kako je doprinos
integraciji zasada ostvaren. Također činjenice kako se izravni TOP-ovi pod M01, M14 i M16
nisu provodili, tj. započeti su natječaji no nije bilo isplata prema korisnicima, svakako je
umanjilo dosadašnju mogućnost utjecaja PRR-a na vrlo specifične aspekte obuhvaćene ovim
žarišnim područjem.
Na kraju, aspekt koji se može ocijeniti pozitivnim je u području uspostave, tj. razvoja
proizvođačkih skupina gdje su ostvareni zadovoljavajući rezultati u smislu obuhvata
poljoprivrednih gospodarstava istim, kao i zastupljenosti pojedinih poljoprivrednih sektora
u skupinama koje su primile potporu.
Preporuke
Povećati osviještenost potencijalnih korisnika o važnosti ulaganja u sustave kvalitete s
obzirom na vrlo nisku razinu dosadašnje zainteresiranosti. Pokušati ostvariti sinergijske
učinke s drugim aktivnostima i TOP-ovima PRR-a, prije svega informativnim i obrazovnim
kako bi se povećala ulaganja u ovom području.
Osigurati što je moguće veću interakciju TOP-ova unutar ovog žarišnog područja kako bi se
osiguralo sinergijsko djelovanje.
Rezultati analize za ŽP 3B
Pitanje za vrednovanje broj 8., Žarišno područje 3B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle sprečavanje rizika i upravljanje rizicima na poljoprivrednom
gospodarstvu?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
71
Opis konteksta
C.17 Poljoprivredna gospodarstva
Pokazatelj prati pet varijabli, tj. pod-pokazatelja: broj poljoprivrednih gospodarstava,
njihovu poljoprivrednu veličinu (UAA), ekonomsku veličinu, radnu snagu (GJR) i prosjek
zadnje tri varijable. Uspoređujući vrijednosti iz 2010. i 2016. godine, broj gospodarstava se
smanjio 42%, no zamjetna je značajna konverzija po pitanju veličine gospodarstava.
Smanjenje broja gospodarstava je kod onih do 49,9 ha veličine, dok je došlo do povećanja od
55% gospodarstava veličine 50-99,9 ha i 91% veličine iznad 100 ha. Taj trend potvrđuje i
povećanje prosječne veličine gospodarstava, koja se povećala za 107%, kao i povećanje
prosječne ekonomske veličine od 67%. Prosječna veličina u jedinici rada, mjerena po
osobama, se povećala za samo 9%, dok ako se gleda kroz GJR, povećanje je 50%.
Tablica 50: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010. 2013. 2016.
Ukupno (broj) 233.280 157,450 134.460
veličina farme <2 ha 122.790 60,700 50.810
veličina farme 2-4,9 ha 55.430 48,220 40.840
veličina farme 5-9,9 ha 30.240 24,690 20.080
veličina farme 10-19,9 ha 13.880 12,610 9.470
veličina farme 20-29,9 ha 4.330 3,880 3.160
veličina farme 30-49,9 ha 3.470 3,030 3.160
veličina farme 50-99,9 ha 2.290 2,610 3.540
veličina farme >100 ha 850 1,350 1.620
ekonomska veličina farme <2000 standardni ekonomski rezultat (SO) 89.480 39,450 29.660
ekonomska veličina farme 2.000 - 3.999 SO 51.540 36,310 31.910
ekonomska veličina farme 4.000 - 7.999 SO 41.540 33,430 30.820
ekonomska veličina farme 8.000 - 14.999 SO 24.430 22,880 18.670
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
72
ekonomska veličina farme 15.000 - 24.999 SO 11.880 10,530 9.130
ekonomska veličina farme 25.000 - 49.999 SO 8.800 8,820 8.100
ekonomska veličina farme 50.000 - 99.999 SO 3.860 3,840 3.610
ekonomska veličina farme 100.000 - 249.999 SO 1.380 1,600 1.480
ekonomska veličina farme 250.000 - 499.999 SO 200 220 560
ekonomska veličina farme > 500.000 SO 160 180 210
prosječna fizička veličina 5,6 10 11,6
prosječna ekonomska veličina 9.064,92 12,887 15.134
prosječna veličina u jedinici rada (osobe) 2,2 2.5 2,4
prosječna veličina u jedinici rada (GJR) 0,8 1.1 1,2
Popis potreba
Žarišno područje 3B odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog
razvoja RH:
03 - Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja, primjene i
širenja inovacija
11 - Bolje upravljanje rizicima u poljoprivredi
21 - Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljišta
Popis mjera koje doprinose 3B
Izravni doprinos
Mjera 05 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim
nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
Podmjera 5.2 / TOP 5.2.1, 5.2.2
Mjera 17 - Upravljanje rizicima
Podmjera 17.1 / TOP 17.1.1
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
73
Neizravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.1., 1.1.2, 1.1.3
Podmjera 1.2 / TOP 1.2.1
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.4
Provedba PRR-a
Tablica 51: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M5 5.2 5.2.1 41.673.956,02 423 12.847.150,00 243 4.232.386,00 43 404.358,49
M5 5.2 5.2.2 72.947.510,09 16 71.283.344,00 14 62.973.405,00 12 50.408.570,09
M17 17.1 17.1.1 32.757.394,08 19674 34.931.131,00 9192 16.621.276,70 7751 12.971.090,95
UKUPNO 147.378.860,19 20.113 119.061.625,00 9.449 83.827.067,70 7.806 63.784.019,53
Do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M05, (TOP 5.2.1, 5.2.2.) u iznosu
od 50.812.928,58 EUR prema 55 korisnika od ukupnog iznosa za koji su donesene Odluke o
dodjeli sredstava u iznosu od 67.205.791,00 EUR za 257 korisnika. Za operaciju M17 (TOP
17.1.1) isplaćeno je 12.971.090,95 EUR prema 7751 korisnika.
Tablica 52: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje neizravnih TOP-ova
Mjera/podmjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi
za financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 1.1 1.1.1. 426.116,33 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
74
M1 1.1 1.1.2. 545.061,91 7 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95
M2 2.1 2.1.1. 362.132,06 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40
M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28
UKUPNO 1.443.071,58 32 1.442.818,03 32 1.442.818,03 32 1.442.818,03
Gledajući ostvarenje mjera koje neizravno doprinose postizanju ciljeva žarišnog područja 3B,
do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M01 (TOP 1.1.1, 1.1.2) i M02, (TOP 2.1.1, 2.1.4)
u iznosu od 1.442.818,03 EUR za 32 korisnika.
Fizička provedba PRR-a
Tablica 53: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Mjera/pod-
mjera/TOP Pokazatelj
Vrijednost -
2018.
Ciljna vrijednost
2023. % Bilješke
5.2 Ukupni javni rashodi € (5.1 do
5.2) 50.812.928,58 94.117.647,06 53,99%
5.2.2 Razminirano poljoprivredno
zemljište (ha) 6.012 5.000 120,24%
Površina za 3.
fazu provedbe
TOP-a je sa
stanjem od
31.12.2018. u
površini od
990 ha (samo
udio površina
financiran iz
EPFRR-a) iz
godišnjeg
izvješća HCR-a
17.1.1
Broj poljoprivrednih
gospodarstava kojima se pruža
potpora radi premija za
osiguranje (17.1)
7.751,00 8.267,00 93,76%
17.1.1 Ukupni javni rashodi € (17.1) 12.971.090,95 43.673.373,50 29,70%
Ostvarenje M05 po pitanju ostvarenju ciljanih javnih rashoda iznos 54% ciljne vrijednosti,
obuhvaćajući podmjere 5.1 i 5.2. U sklopu TOP-a 5.2.1 za obnovu poljoprivrednog potencijala
narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima financirana su do kraja
2018. godine 43 korisnika iz Vukovarsko-srijemske (14), Dubrovačko-neretvanske (6),
Međimurske (4), Koprivničko-križevačke (4), Brodsko-posavske županije (3), Istarske (3),
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
75
Varaždinske (3), Splitsko-dalmatinske (2), Primorsko-goranske (2), i Zagrebačke (1)
Karlovačke (1). Kod većine korisnika elementarna nepogoda kao uzrok je bila poplava, a
ulaganja su se odnosila na biljne kulture (2.110 biljaka), 336 životinja kao i na ulaganje u
opremu i sanaciju štete na materijalnoj imovini.
TOP 5.2.2 je proveden kroz tri natječaja i operacija se provodila u 9 županija. Ostvarenje
pokazatelja razminiranog zemljišta je značajno premašilo ciljanu vrijednosti (120,24%), dok
s druge strane je financijsko ostvarenje na razini M05 54%. Najznačajnija ulaganja u
razminiranje putem ovog TOP-a su bila u Ličko-senjskoj (2.604 ha) i Sisačko-moslavačkoj
(2.200 ha) i te u Karlovačkoj (374 ha) i Požeško-slavonskoj županiji (371 ha).
Ovim je provedba TOP-a 5.2.2 doprinijela ostvarenju Nacionalnog programa protuminskog
djelovanja (NPPDRH) 2008.-2019. s doprinosom od 6,36% od ukupno razminiranog
područja do kraja 2018. godine, dok je na razini godina provedbe TOP-a udio u ukupnoj
površini razminiranog područja putem TOP-a 5.2.2 kako slijedi:
2016. 2017. 2018.
Razminirana površina kroz TOP 5.2.2 30,1 km2 18,5 km2 11,5 km2
Ukupno razminirana površina temeljem
NPPDRH 41,6 km2 36,5 km2 56 km2
Udio površine TOP 5.2.2. u ukupnoj površini 61% 51% 21%
Ostvarenje M17, tj. TOP-a 17.1.1 po broju poljoprivrednih gospodarstava kojima se pruža
potpora za premije osiguranja iznosi 93,76% cilja uz ostvarenje 29,70% ukupnog iznosa
planiranih javnih rashoda. Prema godinama provedbe pružene su sljedeće potpore u odnosu
na osiguranu površinu, broj osiguranih životinja te tipova osiguranja za poljoprivredne
kulture i životinje:
2016. 2017.
Osigurana površina (ha) 137.618 129.843
Broj osiguranih životinja 71.013 3.107.277
Tip osiguranja - za kulture 5.457 8.729
Tip osiguranja - za životinje 21 87
Broj korisnika u godini 2.053 2.945
U 2018. godini je zaprimljeno oko 7.000 zahtjeva od kojih je do kraja 2018. isplaćeno 1.365
zahtjeva. To predstavlja značajno povećanje interesa za ovaj TOP, a koji je rezultat izmjena u
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
76
Pravilniku o mjeri 17 kao i intenzivne promotivne kampanje putem informativnih radionica
i medijske promocije Ministarstva poljoprivrede
Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji
Tablica 54: Žarišno područje 3B: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. Podrška za prevenciju i upravljanje
rizicima u poljoprivrednom sektoru
zbog prirodnih katastrofa, nepovoljnih
klimatskih događanja i katastrofalnih
događaja
T7/R5: postotak poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u
programima upravljanja rizicima
Ostvarenje pokazatelja je 1,94% što predstavlja postignuće od 54,79%
ciljane vrijednosti pokazatelja (3,54%). 2. Doprinos obnovi i / ili očuvanju
proizvodnog potencijala
3.1 Doprinos razminiranju
poljoprivrednog zemljišta
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za potrebe izračuna pokazatelja rezultata R5 korišten je broj korisnika TOP-a 17.1.1 iz
sustava praćenja provedbe PRR-a za TOP-ove u odnosu na baznu vrijednost pokazatelja
konteksta C.17 za 2010. godinu. Detaljna analiza provedbe TOP-a i strukture ulaganja u
aktivnosti osiguravanja usjeva životinja i bilja je napravljena temeljem podataka dostavljenih
od Hrvatskoj ureda za osiguranja (HUO). Analiza provedbe TOP-a 5.2.1 se temeljila na
podatcima iz sustava praćenja, kao i za 5.2.2 te dodatno temeljem podataka i godišnjeg
izvješća Hrvatskog centra za razminiranje.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Temeljem analiziranih podataka o ostvarenju operacija unutar ovog žarišnog područja njihov
utjecaj na podupiranje sprečavanje rizika i upravljanje rizicima na poljoprivrednim
gospodarstvima potrebno je sagledati odvojeno s obzirom na vrlo specifične obuhvate istih.
TOP 5.2.1 je za sada imao vrlo mali obuhvat korisnika, posebice ako se usporedi s ukupnim
brojem poljoprivrednih gospodarstava te nisku razinu iskorištenosti alociranih sredstava,
gledajući iznos ugovorenih kao i isplaćenih operacija. S druge strane TOP 5.2.2 ostvaruje
iznimno visoku uspješnost, a što dugoročno ostvaruje utjecaj na dostupnost poljoprivrednog
zemljišta, ali i sigurnosnom aspektu te je ostvareno sinergijskog djelovanje PRR i nacionalne
politike u području razminiranja. Pokazatelj fizičkog ostvarenja je ostvario vrlo visoku razinu
ostvarenja uz značajno manji postotak ostvarenja financijskog ostvarenja što ukazuje na
učinkovito korištenje sredstava.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
77
Provedbom TOP-a 17.1.1 se zapravo gradi praksa osiguravanja u poljoprivredi te je iznimno
važan obuhvat velikog broja korisnika, što se i ostvaruje. S pojedinim natječajima su se
mijenjali uvjet potpore kako bi se bolje odgovorilo potrebama korisnika i dodatno potaknulo
uključivanje, što je dodatno popraćeno i medijskom kampanjom.
Zaključci
Očekivanja koja su bila postavljena pred TOP 5.2.1 se nisu ostvarila s obzirom na nisku razinu
interesa kod prijave, a i kasnijeg odabira. Provedbom TOP-a 5.2.2 ostvario se značajan
napredak upravljanju specifičnim rizikom miniranog poljoprivrednog zemljišta, uz iznimno
pozitivno ostvarenje pokazatelja, dok s druge strane nisu iskorištena sva alocirana sredstva.
Također i TOP 17.1.1 ostvaruje iznimne rezultate za koje se može reći kako direktno
doprinosi ublažavanju posljedica ostvarenja rizika. Tijekom provedbe TOP-a prilagođavani
su uvjeti kako bi se dodatno potaknulo korištenje TOP-a, što je i ostvareno tijekom 2018.
godine i time ostvario značajan doprinos upravljanju rizicima na poljoprivrednim
gospodarstvima. S obzirom na to kako je sa 30% korištenih sredstava obuhvaćeno preko
90% planiranog broja korisnika, za očekivati je kako e se provedbom ovog TOP-a značajno
nadmašiti očekivanja.
Preporuke
Intenzivirati aktivnosti osvještavanja, informiranja vezano za TOP 5.2.1 i identificirati
razloge niskog interesa potencijalnih korisnika s obzirom na važnu funkciju obnove
poljoprivrednog potencijala te po mogućnosti ostvariti sinergijske učinke s TOP-om 17.1.1
kako bi se umanjile posljedice budućih potencijalnih rizničkih pojava kod korisnika TOP-a
5.2.1 za koje je za pretpostaviti kako su u rizičnom području od poplava.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
78
Slika 4: Obuhvaćene površine TOP 5.2.2
Rezultati analize za ŽP 4A
Pitanje za vrednovanje broj 9., Žarišno područje 4A: U kojoj mjeri su intervencije u okviru
Programa poduprle obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima
mreže Natura 2000 i u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim
ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza?
OPIS KONTEKSTA
C.34 - Područja Natura 2000.
Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,7 % kopnenog teritorija, 15,4% mora
(unutarnje morske vode te teritorijalno more), odnosno obuhvaća 29,1 % ukupne površine
Republike Hrvatske. Oko 26% područja ekološke mreže zaštićeno je u jednoj od devet
nacionalnih kategorija zaštićenih područja (87% zaštićenih područja uključeno je u ekološku
mrežu Natura 2000). Udio KPP na područjima Natura 2000, u koje su uključeni i prirodni
travnjaci, je u 2016.g iznosio 25,7% površine (najveći postotak u EU-28), dok je udio šumskih
područja s uključenim prijelaznim šumama iznosio 45% ukupnog šumskog područja.
Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) pokrivaju 28,3% teritorija RH,
dok područja očuvanja značajnih za ptice (POP) pokrivaju 30,1%.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
79
C.35 - Indeks čestih vrsta ptica na poljoprivrednom zemljištu (FBI)
Za procjenu učinaka PRR-a na biološku raznolikost Uredbom 808/2014 uveden je kao
pokazatelj konteksta Indeks čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima (eng. Farmland
Bird Index: FBI) koji ukazuje na promjenu trenda biološke raznolikosti kroz praćenje
populacije ptica na poljoprivrednim područjima.
Podaci o 30 vrsta ptica poljoprivrednih staništa na temelju kojih se računa FBI prikupljaju se
tek od 2015. godine u okviru različitih institucija: 2015. - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
odnosno bivši Državni zavod za zaštitu prirode; 2016. - Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i
prirode (HDZPP); 2017. i 2018. - Udruga Biom, HDZPP, Geonatura d.o.o. Podaci se prikupljaju
na ukupno 54 kvadranta veličine 10 km x10 km diljem Hrvatske ravnomjerno raspoređenih
u tri biogeografske regije: kontinentalna, alpinska i mediteranska. Svake godine na istim
kvadrantima ptice se prebrojavaju standardnom ornitološkom metodom istraživanja, na dva
točkasta transekta s po devet točaka. Na tim točkama ptice se bilježe u tri pojasa udaljenosti
(0-30 m, 30-100 m, >100 m) dvaput tijekom jedne sezone gniježđenja od početka travnja do
sredine lipnja.
Pokazatelj izražava kvantitativne i kvalitativne varijacije u populacijama vrsta ptica koje se
razmnožavaju u poljoprivrednom okruženju - naime, koje ovise o tom okruženju za
reprodukciju ili hranjenje - što je povezano s područjima intervencija PRR-a.
Tablica 55: Razvoj indeksa ptica poljoprivrednih staništa u RH (Izvješće o izračunu
zajedničkog poljoprivredno-okolišnog pokazatelja PRR 2014.-2020.: CCI 35., 2018.
godina)
Godina 2015 2016 2017 2018
Indeks (FBI) 100 (referentna
godina) 95 102 100
Indeks još fluktuira oko početne vrijednosti (Tablica 1) te je prerano za donošenje zaključaka
o postojanosti trenda, odnosno o utjecaju poljoprivrede na vrste iz indeksa, jer se radi tek o
četverogodišnjem istraživanju (2015.-2018.), a u prirodnim sustavima su fluktuacije
brojnosti određenih populacija uobičajene. Stoga je potrebno i dalje kontinuirano vršiti
praćenja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima u RH, kao što se to radi u ostalim
državama članicama EU.
C.37 - Poljoprivredna područja velike prirodne vrijednosti (PPVPV)
Poljoprivrednim područjima velike prirodne vrijednosti (eng. High Nature Value farmland)
generalno se smatraju područja s niskim intenzitetom gospodarenja koje podržava visoku
biološku raznolikost. Stoga i veći udio poljoprivrednih područja velike prirodne vrijednosti
(PPVPV) u ukupnome zemljištu upućuje na veću biološku raznolikost. Kao što je definirano
na razini EU (Definicija EEA 2004, koja je izmijenjena u IEEP dokumentu - EENRD "Guidance
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
80
Document to the Member States on the application of the high nature value impact indicator")
"poljoprivredne površine kao visoka prirodna vrijednost uključuju područja u Europi gdje
poljoprivreda predstavlja važnu (ili čak glavnu) upotrebu zemljišta, u kojoj je ista popraćena
poljoprivredom ili služi kao podrška velikoj raznolikosti vrsta i staništa, ili prisutnosti vrsta
čije je očuvanje od europskog značaja, nacionalno i / ili regionalno".
U EU se trenutno koristi širok raspon pristupa i kombinacija metoda za procjenu opsega
poljoprivredne proizvodnje visoke prirodne vrijednosti. Zbog razlike u dostupnosti
podataka, fizičkog/ekološkog stanja, te sustava i prakse poljoprivrede u zemljama članicama,
jedinstvena precizna definicija koja obuhvaća sve vrste poljoprivrednih područja visoke
prirodne vrijednosti u Europi nije moguća.
2011. godine bivši Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) i sad već bivša Hrvatska agencija
za okoliš i prirodu (HAOP) izradio je indikativnu kartu PPVPV-a. Utvrđivanje PPVPV temeljilo
se na podacima iz baze o pokrovu zemljišta (CLC 2000), pri čemu se u obzir uzimala
rasprostranjenost područja važnih za biološku raznolikost. Područja odabranih CLC klasa
preklopila su se s međunarodno i nacionalno važnim područjima za biološku raznolikost,
uključujući područja važna za ptice (IBA - Important Bird Areas), područja važna za leptire
(PBA - Prime Butterfly Areas ) te područja ekološke mreže NATURA 2000. Kao specifičnost
Hrvatske, u PPVPV su uključeni i slatkovodni ribnjaci velike prirodne vrijednosti. S obzirom
da ta važna područja mogu biti ugrožena napuštanjem ili intenzifikacijom poljoprivredne
proizvodnje, potrebno je pratiti njihovo stanje i trend u smislu površina pod odgovarajućim
načinima gospodarenja. Kako je većina navedenih podloga korištena pri izradi karte PPVPV-
a 2011. godine zastarjela, 2018. godine karta je ažurirana koristeći nove podatke CLC-a
(Corine Land Cover) iz 2012. godine te karte staništa Hrvatske iz 2016. Također su pri
ponovnom izračunu korišteni i podaci iz ARKOD-a vezani uz korištenje zemljišta te su u
analziu uključene i nove vrste kao Falco cherrug, Scilla litardierei, Gladiolus palustris,
Pulsatilla grandis.
PPVPV izračunata u 2018. godini obuhvaćaju 634 786,99 ha, što čini 48,24% KPP-a.
POPIS MJERA KOJE DOPRINOSE ŽARIŠNOM PODRUČJU 4A
Izravni doprinos
M01: 1.1.1
M02: 2.1.1, 2.1.3, 2.3.1
M04: 4.4.1
M08: 8.5.1, 8.5.2
M 10: 10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6, 10.1.8, 10.1.9, 10.1.10, 10.1.11; 10.2.1
M11: 11.1.1, 11.2.1
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
81
M13:13.1, 13.2, 13.3
Neizravni doprinos
M01: 1.2.1
M04: 4.3.3
M10:10.1.7., 10.1.12
M16: 16.1.1., 16.1.2
PROVEDBA PRR-A I POKAZATELJI OSTVARENJA
Mjera 01 Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Strukovno osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda,
okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 1.1.1)
Od početka provedbe ove operacije (2016.g) do kraja 2018. godine, Savjetodavna služba je
provodila 8 vrsta strukovnih osposobljavanja u ukupnom trajanju od 1.436 dana za
25.756 polaznika. Pokazatelji ostvarenja prikazani su u Tablici 3. Ukupno je održano je
2.311 tečajeva vezanih uz IAKS mjere (M10 i M11), što je 78 % od ukupnog broja tečajeva
M01. Na tečajevima je sudjelovalo 70 % polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog
razvoja.
Mjera 02. Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom
i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
U okviru savjetovanja o višestrukoj sukladnosti, paket mjera poljoprivreda, okoliš i
klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 2.1.1.) provelo se 30 savjetničkih paketa za 947
pojedinačnih korisnika, čime je ostvareno 8,94% postavljenog cilja, dok su u okviru
savjetovanja šumoposjednika (TOP 2.1.3.) provedena 3 savjetnička paketa za 104 korisnika
(2,7% cilja). U potpori za osposobljavanje savjetnika (TOP 2.3.1.) sudjelovao je 1.071
polaznik. Za ove operacije ukupno je isplaćeno 567.699 EUR.
M04 - Ulaganja u fizičku imovinu
Natječaj za TOP 4.4.1 „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša „koja izravno
doprinosi ovom ŽP je otvoren tek u 2019. godini, stoga do sada nije bilo isplata.
M08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
Za ulaganja u konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura (TOP 8.5.1)
na ukupno 2 raspisana natječaja (1. u 2016., 2. u 2018.) zaprimljene su ukupno 142 prijave,
s ukupnim traženim iznosom potpore 12.264.162 EUR. Do kraja 2018. godine odobrena su
32 zahtjeva za potporu u ukupnom iznosu potpore od 2.166.170 EUR. Od 32 odobrena
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
82
zahtjeva ukupno je isplaćeno 17 korisnika u ukupnom iznosu potpore 530.919 EUR za
započete operacije. U 2018. je zaprimljeno 100 prijava, s ukupnim traženim iznosom potpore
od 9.683.250 EUR, čija obrada je u do kraja 2018. godine bila u tijeku.
Na ukupno 2 otvorena natječaja (u 2016. I 2018. godini) za uspostavu i uređenje poučnih
staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture (TOP-a 8.5.2) zaprimljeno je 205 prijava,
s ukupnim traženim iznosom potpore 16.876.026 EUR. Do kraja 2018. godine odobreno je
ukupno 16 zahtjeva za potporu u ukupnom iznosu potpore od 867.819 EUR. Od 16
odobrenih zahtjeva ukupno su isplaćena 3 korisnika u ukupnom iznosu potpore 46.235
EUR za započete operacije.
Isplaćenim brojem korisnika za ove dvije operacije (20) postiglo se 1.26% postavljenog cilja,
dok se ukupno uloženim javnim sredstvima u razvoj šumskih područja i poboljšanje
održivosti šuma (577,154.14) ostvarilo 1,21% postavljenog cilja (Tablica 3).
Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Podmjera 10.1. / TOP-ovi 10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6, 10.1.7, 10.1.8, 10.1.9, 10.1.10,
10.1.11, 10.1.12, 10.1.13
Ostvarena i planirana raspodjela površina i uloženih javnih sredstava po operacijama, kao i
broj isplaćenih korisnika u okviru 10.1 za ŽP 4A prikazani su u Tablici 2.
Tablica 56: Pokazatelji provedbe za podmjeru 10.1.
Operacija
Planirana
površina
(ha)
Površina
u 2018.
(ha)
Ostvareno/povr
šina (ha)
Financijska
alokacija (€)
Ostvarena
sredstva
(€)
Ostvareno (€)
Broj
isplaćenih
korisnika
10.1.3 7000 3702.94 53% 5250000 804759 15% 407
10.1.4 600 159.99 27% 878400 55400 6% 82
10.1.5 400 1.75 0% 720000 2993 0% 7
10.1.6 9500 0 0% 19455827 0 0% 0
10.1.7 7460 33.91 0% 17232600 22282 0% 54
10.1.8 8000 293.71 4% 36180000 420265 1% 461
10.1.9 - - - 13049280 8884922 68% 7647
(15.367 UG)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
83
10.1.10 - - - 4975970 685400 14% 1101
10.1.11. - - - 428203 0 0% 0
10.1.12 5308 0 0% 7000000 0 0% 0
10.11.13 5992 0 0% 6000000 0 0% 0
UKUPNO 44260 4192.3 9% 111170280 10876021 10% 9759
Za održavanje živica (TOP 10.1.11), korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki
(10.1.12) i metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (10.1.13) do kraja 2018.
godine nije bilo isplata, kao ni za podmjeru 10.2.
Ukupna površina obuhvaćena isplaćenim potporama za podmjeru 10.1. u 2018. iznosi
4192,3 ha, čime je postignuto 9% cilja za ovu podmjeru u okviru ŽP 4A. Ukupno potrošena
javna sredstva za tu podmjeru iznose 10.876.021,00 EUR, što čini 10% postavljenog cilja
(Tablica 3).
M11 Ekološki uzgoj
Za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode (11.1.1) ukupno je od početka
provedbe do kraja 2018. godine isplaćeno 48.369.141 EUR za ukupno 7.530 zahtjeva, dok je
za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (11.2.1) za isto razdoblje
isplaćeno 30.447.213 EUR za ukupno 4.183 zahtjeva. Ukupno ostvarenim javnim rashodima
za obje operacije ostvareno je 61,4% cilja za ŽP 4A. Za razliku od0 površina u podmjeri 10.1
za ovo ŽP, površina obuhvaćena TOP-om 11.1.2 premašuje cilj (256%), dok se površinom
obuhvaćenom pod TOP-om 11.2.1. ostvarilo 92% cilja.
M13 Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim
ograničenjima
Ukupno je od početka provedbe do kraja 2018. godine za M13 isplaćeno 145.742.204,84 EUR,
čime se ostvarilo 45,3% planiranih javnih sredstava.
Tablica 57: Žarišno područje 4A: izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Pokazatelj Vrijednost
Ciljna
vrijednost
2023.
% Bilješke
Poljoprivreda
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
84
Osposobljavanje / stjecanje vještina (1.1)
– br. sudionika u programima
osposobljavanja
25.756 16.333,00 157,69 TOP 1.1.1. zaključno s
2018. g.
Ukupni javni rashodi € (osposobljavanje,
razmjene poljoprivrednih gospodarstava,
demonstracija) (1.1 do 1.3)
425.339,40 4.666.666,67 9,11
Isplaćene potpore pod
TOP-om 1.1.1. zaključno s
2018. g.
Broj savjetovanih korisnika (2.1) 947 10.588,00 8,94 TOP 2.1.1. zaključno s
2018. g.
Ukupni javni rashodi € (2.1 do 2.3) 577.154,14 12.705.882,35 4,54
Isplaćene potpore pod
TOP-om 2.1.1. i 2.3.1.
zaključno s 2018. g.
Područje (ha) u okviru mjera za
poljoprivredu, okoliš i klimatske
promjene (10.1)
4,192,30 44.260,00 9,47
Površine pod TOP-ovima
10.1.3. i 10.1.4., 10.1.5,
10.1.7 i 10.1.8 u 2018. g.
Ukupni javni rashodi (€) (M10.1) 10.876.021,00 111.170.280,00 9,78
Isplaćene potpore pod
TOP-ovima 10.1.3. i 10.1.4.,
10.1.5, 10.1.6, 10.1.7, 10.1.8
i 10.1.9 i 10.1.10, 10.1.11,
10.1.12, 10.1.13 zaključno s
2018. g.
Područje (ha) – prijelaz na ekološki uzgoj
(11.1) 42.242,26 16.496,00 256,08
Površine pod TOP-om
11.1.1. u 2018. g.
Područje (ha) – održavanje ekološkog
uzgoja (11.2) 38.414,01 41.648,00 92,23
Površine pod TOP-om
11.2.1. u 2018. g.
Ukupni javni rashodi (€) (M11) –ekološki
uzgoj 78.816.354,41 128.309.623,50 61,43
Isplaćene potpore pod
TOP-om 11.1.1. i 11.2.1.
zaključno s 2018. g.
Područje (ha) – gorsko planinska
područja (13.1) 67.008,38 32.034,00 209,18
Površine pod TOP-om
13.1.1. u 2018. g.
Područje (ha) – druga područja sa
značajnim prirodnim ograničenjima
(13.2)
353.687,83 355.117,00 99,60 Površine pod TOP-om
13.2.1. u 2018. g.
Područje (ha) – područja s posebnim
ograničenjima (13.3) 37.583,23 35.333,00 106,37
Površine pod TOP-om
13.3.1. u 2018. g.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
85
Ukupni javni rashodi (€) (M13) 145.742.204,84 321.600.000,00 45,32
Isplaćene potpore pod
TOP-om 13.1.1., 13.2.1. i
13.3.1. zaključno s 2018. g.
Šumarstvo
Broj savjetovanih korisnika (2.1) 104 3.850,00 2,70 Broj korisnika pod TOP-om
2.1.3. zaključno s 2018. g.
Ukupni javni rashodi € (2.1 do 2.3) 205.699,83 4.235.294,12 4,86
Isplaćene potpore pod
TOP-om 2.1.3. i 2.3.1.
zaključno s 2018. g.
Ukupni javni rashodi € (8.5.) 577,154.14 47.881.224,69 1,21
Isplaćene potpore pod
TOP-om 8.5.1. i 8 5.2.
zaključno s 2018. g.
Broj operacija (ulaganja kojima se
poboljšava otpornost i vrijednost
šumskih ekosustava) (8.5.)
20 1.583,00 1,26
Projekti pod TOP-ovima
8.5.1. i 8.5.2 zaključno s
2018.g. (kumulativ).
Područja obuhvaćena ulaganjima kojima
se poboljšava otpornost i vrijednost
šumskih eko sustava (8.5.)
168,21 6.300,00 2,67 Površine pod TOP-om 8.5.1.
zaključno s 2018. g.
4. KRITERIJI PROSUDBE I IZRAČUN POKAZATELJA REZULTATA/CILJA, TE DODATNIH
POKAZATELJA
Kriteriji prosudbe za odgovor na evaluacijsko pitanje su:
1. Biološka i krajobrazna raznolikost u područjima ulaganja je obnovljena, održavana ili
poboljšana, te su karakteristike PPVPV sačuvane/poboljšane,
2. Područja s prirodnim ograničenjima su održavana ili poboljšana,
3. Ugrožene izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja su očuvane.
Zajednički pokazatelji rezultata:
R7 / T9 -% poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju
kojima se podupire bioraznolikost i/ili krajobrazi s ciljnom vrijednosti od 7,68%
Zahvaljujući prvenstveno površinama pod M11 (tablica 2), ostvareno je 84% postavljenog
cilja T9, u vrijednosti od 6,44% poljoprivrednog zemljišta.
R6 / T8 -% šuma ili drugih šumskih područja za koje su sklopljeni ugovori o
upravljanju kojima se podupire bioraznolikost s ciljnom vrijednosti od 0,25%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
86
Za izračun pokazatelja T8 (pokazatelj vezani uz šumarstvo) koristi se fizička površina (ha) iz
operacije 8.5.1. Ukupna površina obuhvaćena konverzijom iznosi 168,21 ha, što predstavlja
svega 2,67% postavljenog cilja.
Osim zajedničkih pokazatelja rezultata, korišteni su sljedeći pokazatelji:
C.35 Index čestih vrsta ptica na poljoprivrednom zemljištu
Analiza učinaka mjera PRR na faunu ptica u Hrvatskoj pokazala je uglavnom negativan utjecaj
poljoprivrednih potpora na abundanciju ptica iz indeksa, dok su poljoprivredne površine pod
IAKS potporama imali uglavnom pozitivan utjecaj na abundanciju ptica poljoprivrednih
staništa i tako predstavljaju adekvatnu mjeru za podizanje brojnosti vrsta (Izvor: Izvještaj
BIOM, 2018).
Udio poljoprivredne površine za koje su sklopljeni ugovori kojima se podupire
bioraznolikost i/ili očuvanje krajobraza u Poljoprivrednim područjima velike
prirodne vrijednosti (PPVPV)
Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju
kojima se podupire bioraznolikost i/ili očuvanje krajobraza (operacije 10.1.3, 10.1.4, 10.1.5,
10.1.7, 10.1.8, 11.1, 11.2, 11.3, 13.1, 13.2 i 13.3) 22% se nalazi u području PPVPV, što čini
10,8% KPP-a. Izračun je napravljen na temelju podataka iz ARKOD sustava za površine u
2017. godini.
KORIŠTENI METODOLOŠKI PRISTUP I EVENTUALNI IZAZOVI
Za analizu i obradu podataka za ŽP4A korišteni su tablični i tekstualni podaci Ministarstva
poljoprivrede, Agencije za plaćanja, Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. Analizirane su
individualne operacije programirane za očuvanje staništa i bioraznolikosti, te je ocjena
učinka napravljena na temelju kombinacije kvalitativne ocjene i gore navedenih
kvantitativnih pokazatelja ostvarenja i rezultata, uzimajući u obzir vrstu intervencije,
prostornu i vremensku dimenziju učinka mjera, vrijednost i osjetljivost područja pod
mjerama, te financijsku dimenziju tih intervencija.
ODGOVOR NA PITANJE ZA VREDNOVANJE
Zaštita staništa, biološke i krajobrazne raznolikosti (kriterij prosudbe br. 1)
Operacija 10.1.3. „Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)“je u značajnoj
mjeri doprinijela očuvanju područja visoke vrijednosti s obzirom da se provodila na površini
od 3703 ha (2018. godina), na kojoj se propisanim vremenom i načinom košnje travnjaka,
vremenom za napasivanje, zabranom korištenja mineralnog ili stajskog gnojiva, sredstava za
zaštitu bilja, hidromelioracijskih zahvata, uklanjanjem invazivnih vrsta, te drugih
pojedinačnih biljaka koje nisu prikladne za ispašu stoke, sprječava gubitak bioraznolikosti,
nestanak vrijednih i rijetkih staništa kao i karakterističnih krajobraza. Više od 80% te
površine se nalazi se u PPVPV.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
87
Ostvarene potpore održavanju ekstenzivnih voćnjaka i ekstenzivnih maslinika
(Operacije 10.1.7 i 10.1.8) su do kraja 2018. godine u maloj mjeri doprinijele očuvanju
krajobrazne i biološke raznolikosti. Operacija 10.1.7 je provedena na površini od svega 34 ha
(što čini 0.1% planirane površine), dok je operacija 10.1.8 provedena na 4% planirane
površine. Opstanak ekstenzivnih voćnjaka i maslinika je važan za održavanje krajobrazne i
biološke raznolikosti.
Potpora održavanju suhozida (TOP 10.1.10) je u nešto većoj mjeri od prethodno navedenih
operacija doprinijela očuvanju krajobrazne i biološke raznolikosti (do kraja 2018. godine je
isplaćeno 13,8 % planiranih sredstava).
Ekološka poljoprivreda doprinosi značajnom smanjenju pesticida i sintetskih gnojiva u
okoliš povećavajući organsku tvar u tlu, s posljedičnim koristima za vodene i kopnene
ekosustave. U širem kontekstu, doprinosi i razvoju specifičnih ruralnih područja, očuvanju
kulturne baštine kao i tipičnog hrvatskog krajobraza. PRR je u privlačenju korisnika za
potpore ekološkom uzgoju bio vrlo uspješan, s rastućim brojem korisnika na godišnjoj razini.
Od ukupnog broja subjekata u Upisniku subjekata u ekološkoj proizvodnji u RH, 88% su
korisnici potpora PRR-a za ekološku proizvodnju (2018. godina). Od ukupno ostvarene
površine, 29% površine za podmjeru 11.1. i 23% za podmjeru 11.2 se nalaze u PPVPV,
čime ove podmjere u velikoj mjeri doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti. Iz
raspodjele površina za11.1. i 11.2 (Slike 1 i 2), vidi se da je najveća površina obuhvaćena
potporama obuhvaća oranice, te krške pašnjake i livade.
Mjere za zaštitu pojedinih vrsta
Kosac je strogo zaštićena vrsta koja živi na kasno košenim travnjacima s dovoljno visokom i
gustom vegetacijom (najmanje 30 cm) u kojoj se može uspješno gnijezditi i kretati. Pilot
mjera zaštite ptice kosca (Crex crex) (10.1.4) se provodila na oko 160 ha površine (27%
planirane površine) i podrazumijeva primjenu propisanog vremena i načina košnje
travnjaka, zabranu hidromelioracijskih zahvata i korištenja mineralnih i stajskog gnojiva i
pesticida, čime se doprinosi povećanju broj jedinki ove ugrožene vrste. Ministarstvo
poljoprivrede pokrenulo trogodišnji projekt praćenja kosca (s obzirom da on nije uključen u
FBI) u cilju određivanja učinaka ove operacije, što će biti moguće tek u ex-post evaluaciji.
Na površini od svega 1.75 ha provodila se Pilot mjera za zaštitu leptira (10.1.5) kojom se
štite se četiri vrste ugroženih i strogo zaštićenih danjih leptira (veliki livadni plavac, zagasiti
livadni plavac, močvarni plavac) i močvarni okaš). Ove vrste su vrlo osjetljive na period
košnje, ukoliko se ona provodi u vrijeme njihovog razmnožavanja. Stoga je ovom operacijom
propisan način i doba godine košnje, kako bi se ove populacije mogle nesmetano razvijati.
Učinak ove operacije je mali.
Doprinos očuvanju bioraznolikosti šuma (operacije 8.5.1 i 8.5.2)
Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura (8.5.1) obuhvatila je 17
korisnika na ukupnoj, relativno maloj površini od 168,21 ha (2,67% cilja). Unatoč slaboj
apsorpciji, isplaćene potpore lokalno doprinose očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti,
odnosno očuvanju i obnovi posebnih staništa i prirodnih krajobraza promicanjem
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
88
diverzifikacije šuma u odnosu na strukturu i sastav. Tipovi konverzija u okviru korisnika
potpore detaljnije su opisani pod ŽP 5E. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i
ostale manje infrastrukture (TOP-a 8.5.2) provedena je u okviru 3 projekta s ciljem
podizanja svijesti o važnosti šumskih ekosustava i njihovom održivom upravljanju.
Doprinos područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
(M13) (kriterij prosudbe br.2)
M13 iznimno je važna za održavanje poljoprivredne proizvodnje na područjima gdje su
nepovoljni uvjeti za poljoprivredne aktivnosti, budući da je su oko 60 % iskorištene
poljoprivredne površine i približno 70 % poljoprivrednih gospodarstava određeno kao
područja s ograničenjima. Ostvarenim potporama na velikoj površini (Tablica 3), ova mjera
je značajno doprinijela očuvanju karakterističnih krajobraza, te očuvanju i poboljšanju
bioraznolikosti. Oko 50% površine pod potporama PRR-a za GPP i PZO, te oko 25% za PPO
se nalazi unutar PPVPV-a.
Doprinos očuvanju ugroženih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, od kojih su neke
kritično ugrožene (kriterij prosudbe br. 3)
Očuvanje se je provodilo u okviru operacije 10.1.9. kroz potporu uzgojnim programima koje
provode udruge uzgajivača, uzgojne organizacije i/ili ovlaštene ustanove. Do kraja 2018.
godine ovom je operacijom obuhvaćeno 15.367 uvjetnih grla, te je isplaćeno 68,1%
planiranih sredstava, za ukupno 2.658 korisnika (7.647 zahtjeva), što čini veliki doprinos
očuvanju genetskih resursa. Od ukupnog broja obuhvaćenih uvjetnih grla, preko 30% se
odnosi na pasmine konja hrvatski hladnokrvnjak (20%) i hrvatski posavac (13%). Slijede
pasmina goveda buša (9% obuhvaćenih uvjetnih grla) i pasmina ovaca lička pramenka (9%
obuhvaćenih uvjetnih grla).
ZAKLJUČCI
PRR je u prvenstveno zahvaljujući dobrim rezultatima za M11 i M13 u velikoj mjeri pridonio
očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti. Potpuna kvantifikacija učinaka nije moguća u
ovom trenutku. Poduzete su aktivnosti u cilju kvantifikacije učinaka za ex-post evaluaciju.
PRR je u značajnoj mjeri pridonio održavanju i poboljšanju područja s prirodnim
ograničenjima.
PRR je u velikoj mjeri pridonio očuvanju ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih
životinja.
PREPORUKE
Potaknuti provedbu mjere 4.4., kao i operacija 10.1.11, 10.1.12, 10.1.13, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6,
10.1.7, 10.1.8, 8.5.1, 8.5.2
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
89
Slika 5: Udio površina za kategoriju upotrebe zemljišta za M11.1
Slika 6: Udio površina za kategoriju upotrebe zemljišta za M11.2
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
90
Rezultati analize za ŽP 4B
Pitanje za vrednovanje broj 10., Žarišno područje 4B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i
pesticidima?
Opis konteksta
CCI 40. Kvaliteta vode – Pokazatelj kvalitete vode pokazuje potencijalni utjecaj
poljoprivrede na kakvoću vode zbog onečišćenja nitratima i fosfatima. Onečišćenje nitratima
i fosfatima procjenjuje se kroz dva glavna pokazatelja (bruto bilanca hranjivih tvari te nitrati
u slatkoj vodi).
Bruto bilance hranjivih tvari daju procjenu potencijalnog onečišćenja vode. One predstavljaju
ukupnu potencijalnu prijetnju viška dušika (N) i fosfora (P) u poljoprivrednim tlima u odnosu
na okoliš. Kada se N i P primjenjuju u suvišku, mogu uzrokovati zagađenje površinske i
podzemne vode (uključujući pitku vodu) i eutrofikaciju. Nitrati u površinskim i podzemnim
vodama mogu imati porijeklo iz mineralnih i organskih gnojiva koja se primjenjuju u
poljoprivrednoj proizvodnji.
Ukupna bilanca dušika na poljoprivrednim tlima ovisi o nizu čimbenika, kao što su: potrošnja
mineralnih i organskih gnojiva, načina korištenja zemljišta, prinosi pojedinih kultura i
sadržaj dušika u tim prinosima, a nužno je imati podatke o atmosferskom taloženju dušika te
o stočarskoj proizvodnji. Bilanca dušika u razdoblju od 2010. do 2017. godine bila je
pozitivna, dok se višak dušika kontinuirano smanjuje. Navedeni višak dušika se smanjuje radi
smanjenog unosa dušičnih mineralnih gnojiva i smanjenja ukupnog broja stoke.
Uloga fosfora veoma je značajna, odnosno njegova razina u tlu pokazatelj je plodnosti tla.
Nedostatak fosfora uzrokuje slab rast biljaka, osobito korijenovog sustava, kasnu cvatnju i
zriobu. S aspekta poljoprivrede, nedostatak fosfora utječe na hranidbenu vrijednost
poljoprivrednih proizvoda što za rezultat ima niže prinose. Bilanca fosfora u razdoblju od
2010. do 2017. godine bila je pozitivna te kao i kod dušika uočava se kontinuirano smanjenje
viška fosfora. Višak fosfora u poljoprivrednim tlima Hrvatske tijekom nekoliko posljednjih
desetljeća prošloga stoljeća često se javljao zbog prekomjerne gnojidbe fosfatnim gnojivima
(Nacrt izvješća o stanju okoliša, travanj 2019). Bilanca fosfora za 2016. godinu je negativna i
iznosi - 4 kg/ha (Eurostat)) (Tab 1, Tab 1a).
Analizirani su podaci vezani za kvalitetu vode na mjernim postajama za površinske i
podzemne vode (koje su uključene u EIONET sustav) za razdoblje od 2012. do 2018. godine,
a s kojih se podaci koriste za izračun pokazatelja C.40. Navedene mjerne postaje obuhvaćaju
samo dio mjernih postaja od sveukupnog broja mjernih postaja Hrvatskih voda. Za potrebe
procjene pritisaka sektora poljoprivrede te učinaka provedbe PRR, podaci s ovih mjernih
postaja se mogu koristiti isključivo kao pokazatelj konteksta. Iz navedenih podataka vidljivo
je da je na gotovo više od 35 % postaja površinska voda bila visoke kvalitete, na više od 50 %
postaja umjerene kvalitete, te na manje od 20 % postaja loše kvalitete tijekom godina. Što se
tiče kvalitete podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 %
postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete (Tab 1b, 1c).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
91
Tablica 58: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010
C.40 – Kvaliteta vode
Potencijalni višak dušika na poljoprivrednom zemljištu (kg N/ha/godina) 75
Potential surplus of phosphorus on agricultural land (kg P/ha/year) 10
Nitrati u slatkoj vodi – površinska voda (%)
Visoka kvaliteta (<2.0) 35,2
Umjerena kvaliteta (>=2.0 and <5.6) 50
Loša kvaliteta (>=5.6) 14,8
Nitrati u slatkoj vodi – podzemna voda (%)
Visoka kvaliteta (<25) 96,7
Umjerena kvaliteta (>=25 and <50) 3,3
Loša kvaliteta (>=50) 0
Tablica 59: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja* (izvor: Eurostat) 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Potencijalni višak dušika na poljoprivrednom zemljištu
(kg N/ha/godina) 64 65 81 94 88 51 58 65 43
Potencijalni višak fosfora na poljoprivrednom
zemljištu (kg P/ha/godina) 10 2 7 6 7 3 6 4 -4
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
92
Tablica 60: Prikaz pokazatelja konteksta
Površinske vode Visoke kvalitete Umjerene kvalitete Loše kvalitete
Nitrati - mg/L N03 <2,0 >=2,0 - <5,6 >=5,6
% postaja u određenim klasama 2012 god 37,74 52,83 9,43
% postaja u određenim klasama 2013 god 26,42 56,60 16,98
% postaja u određenim klasama 2014 god 40,38 51,92 7,69
% postaja u određenim klasama 2015 god 33,33 52,94 13,73
% postaja u određenim klasama 2016 god 35,85 52,83 11,32
% postaja u određenim klasama 2017 god 37,74 47,17 15,09
% postaja u određenim klasama 2018 god 36,54 46,15 17,31
Tablica 61: Prikaz pokazatelja konteksta
Podzemne vode Visoke kvalitete Umjerene kvalitete Loše kvalitete
Nitrati - mg/L N03 <25 >=25 - <50 >=50
% postaja u određenim klasama 2012 god 88,52 8,20 3,28
% postaja u određenim klasama 2013 god 90,32 6,45 3,23
% postaja u određenim klasama 2014 god 91,94 4,84 3,23
% postaja u određenim klasama 2015 god 91,94 4,84 3,23
% postaja u određenim klasama 2016 god 91,94 6,45 1,61
% postaja u određenim klasama 2017 god 90,16 8,20 1,64
% postaja u određenim klasama 2018 god 91,80 6,56 1,64
Popis mjera koje doprinose 4B
Izravni doprinos
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
93
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
TOP 1.1.1.
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
TOP 2.1.1., 2.1.3
TOP 2.3.1.
Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
TOP 10.1.12., 10.1.13., 10.1.15., 10.1.16.
Neizravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
TOP 1.1.2., 1.1.3.
TOP 1.2.1.
Mjera 04 - Ulaganja u fizičku imovinu
TOP 4.1.1., 4.1.2.
TOP 4.3.1.
Mjera 08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
TOP 8.5.1.
Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
TOP 10.1.1., 10.1.2., 10.1.10., 10.1.11.
Mjera 11 - Ekološki uzgoj
Mjera 13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim
ograničenjima
Mjera 16 - Suradnja
TOP 16.1.1., 16.1.2.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
94
Provedba PRR-a
Tablica 62: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni
zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 1.1. 1.1.1. 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40
M2 2.1. 2.1.1. 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40
M2 2.1. 2.1.3. 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27
M2 2.3. 2.3.1. 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56
M10 10.1 10.1.12. 0,00 54 0,00 0 0,00 0 0,00
M10 10.1 10.1.13. 0,00 68 0,00 0 0,00 0 0,00
M10 10.1 10.1.15. 0,00 20 0,00 0 0,00 0 0,00
M10 10.1 10.1.16. 0,00 92 0,00 0 0,00 0 0,00
Ukupno ŽP 993.038,63 266 993.038,63 32 993.038,63 32 993.038,63
Do kraja 2018. za M01, TOP 1.1.1. i M02, TOP 2.1.1., 2.1.3. i 2.3.1. isplaćeno je 993.038,63 EUR.
Na treninzima za strukovno osposobljavanje o višestrukoj sukladnosti, paket mjera
poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 1.1.1.) sudjelovalo je 28.300
polaznika. U sklopu TOP-a 1.1.1. održano je 2.311 tečajeva vezanih uz IAKS mjere (M10 i
M11), što je 78 % od ukupnog broja tečajeva M01. Na tečajevima je sudjelovalo 70 %
polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog razvoja.
U sklopu savjetovanja o višestrukoj sukladnosti, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske
promjene, ekološki uzgoj (TOP 2.1.1.) otvoreno je 30 savjetničkih paketa za 783 pojedinačnih
korisnika, dok je u sklopu savjetovanja šumoposjednika (TOP 2.1.3.) otvoreno 3 savjetnička
paketa za 104 pojedinačnih korisnika. Za ove operacije isplaćeno je ukupno 380.746,67 EUR.
U potpori za osposobljavanje savjetnika (TOP 2.3.1.) sudjelovao je 1.071 polaznik.
Za M10 (TOP-ovi 10.1.12., 10.1.13., 10.1.15. i 10.1.16.) nije bilo isplata odnosno podneseni
zahtjevi još su u obradi.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
95
Tablica 63: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje neizravnih TOP-ova
Mjera/podmjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
Zaprimljeni zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 1.1. 1.1.2. 545.718 7 545.718 7 545.718 7 545.718
M2 2.1. 2.1.4. 268.318 7 268.318 7 268.318 7 109.761
M4 4.1. 4.1.1. 295.141.203 3.290 861.710.707 871 216.707.302 365 86.356.633
M4 4.1. 4.1.2. 103.002.480 777 136.947.755 374 75.880.103 119 30.712.469
M4 4.1. 4.3.1. 94.643.640 9 48.568.438 9 48.109.012 0 0
M8 8.5. 8.5.1. 17.526.600 142 12.333.029 32 2.207.758 17 530.919
M10 10.1 10.1.1. 5.290 39 5.290 17 5.290 17 5.290
M10 10.1 10.1.2. 151.842 312 151.842 153 151.842 153 151.842
M10 10.1 10.1.10. 773.699 1.726 773.699 1101 773.699 1101 773.699
M10 10.1 10.1.11. 0 2.002 0 0 0 0 0
M11 11.1 11.1.1. 48.369.141 11.473 48.369.141 6.530 48.369.141 6.530 48.369.141
M11 11.2 11.2.1. 30.447.213 6.331 30.447.213 4.183 30.447.213 4.183 30.447.213
M13 13.1 13.1.1. 30.162.315 23.081 30.162.315 16.101 30.162.315 16.101 30.162.315
M13 13.2 13.2.1. 30.162.315 172.689 108.064.093 124.790 30.162.315 124.790 30.162.315
M13 13.3 13.3.1. 7.515.796 42.554 7.515.796 29.492 7.515.796 29.492 7.515.796
Ukupno ŽP 736.617.350 264.439 1.285.863.355 183.667 569.207.601 182.882 343.656.592
Do kraja 2018. godine za M01, TOP 1.1.2. i M02, TOP 2.1.4. Za usluge pod tim operacijama
isplaćeno je 655.479,23 EUR. Za TOP-ove 1.1.3. i 1.2.1. nisu zatražene potpore.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
96
Na treninzima za strukovno osposobljavanje poljoprivrednika (TOP 1.1.2.) sudjelovalo je
8.970 polaznika na ukupno 29 tečajeva. Na tečajevima je sudjelovalo 48 % polaznika koji su
korisnici mjera Ruralnog razvoja.
U sklopu savjetovanja mladih poljoprivrednika (TOP 2.1.4.) otvoreno je 21 savjetničkih
paketa na kojima je sudjelovalo 356 polaznika, od kojih je 18 % korisnika mjera Ruralnog
razvoja, a njih 7 % bavi se ekološkom proizvodnjom.
Za M04 (TOP 4.1.1., 4.1.2.) predano je 4.067 zahtjeva, od čega su do kraja 2018. obrađena i
isplaćena 484 zahtjeva u ukupnom iznosu od 117.069.102,47 EUR. Za TOP 4.3.1. zaprimljeno
je 9 projekata, ali do kraja 2018. godine nije bilo isplata.
Do kraja 2018. godine isplaćeno je 17 projekata za konverzije degradiranih šumskih sastojina
i šumskih kultura (TOP 8.5.1.) u iznosu od 530.918,75 EUR. U 2018. godini bilo je prijavljeno
100 projekata koji još nisu obrađeni.
Pod M10 obrađeni su i isplaćeni TOP 10.1.2. i TOP 10.1.10. u iznosu od 837.241,91 EUR. Za
TOP 10.1.2. su u 2018. predana 155 zahtjeva koja još nisu administrativno obrađena.
Do kraja 2018. godine obrađene su i isplaćene operacije pod M11 u iznosu od 78.816.354,41
EUR, kao i operacije pod M13 u iznosu od 145.742.204,84 EUR.
Po završetku 2018. godine, ukupno je bilo 264.705 prijava za operacije pod mjerama koje
izravno i neizravno doprinose žarišnom području 4B. Od toga je odobreno 182.914 prijava i
isplaćeno 344.649.630,57 EUR.
Fizička provedba PRR-a
Tablica 64: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Pokazatelj Vrijednost Ciljna vrijednost
2023. % Bilješke
Poljoprivreda
Osposobljavanje / stjecanje vještina
(1.1) – br. sudionika u programima
osposobljavanja
28.300 16.333,00 173,27 broj sudionika pod
TOP-om 1.1.1. *
Osposobljavanje / stjecanje vještina
(1.1) – ukupni javni rashodi za
osposobljavanje / vještine
425.339,40 4.666.666,67 9,11 isplaćena potpore
pod TOP-om 1.1.1.*
Ukupni javni rashodi €
(osposobljavanje, razmjene
poljoprivrednih gospodarstava,
demonstracija) (1.1 do 1.3)
425.339,40 4.666.666,67 9,11 Isto kao gore
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
97
Broj savjetovanih korisnika (2.1) 783 10.588,00 7,40 broj korisnika pod
TOP-om 2.1.1.*
Ukupni javni rashodi € (2.1 do 2.3) 548.951,96 12.705.882,35 4,32
isplaćena potpora
pod TOP-om 2.1.1. i
2.3.1. *
Područje (ha) u okviru mjera za
poljoprivredu, okoliš i klimatske
promjene (10.1)
387,29 40.500,00 0,96 površine pod TOP-
om 10.1.1. i 10.1.2. **
Ukupni javni rashodi (€) (M10) 157.131,93 111.667.680,00 0,14
isplaćena potpora
pod TOP-om 10.1.1. i
10.1.2. *
Područje (ha) – prijelaz na ekološki
uzgoj (11.1) 42.242,26 16.496,00 256,08
površine pod TOP-
om 11.1.1. u 2018. g.
Područje (ha) – održavanje
ekološkog uzgoja (11.2) 38.414,01 41.648,00 92,23
površine pod TOP-
om 11.2.1. **
Ukupni javni rashodi (€) (M11) 78.816.354,41 128.309.623,50 61,43
isplaćena potpora
pod TOP-om 11.1.1. i
11.2.1. *
Područje (ha) – gorsko planinska
područja (13.1) 67.008,38 32.034,00 209,18
površine pod TOP-
om 13.1.1. **
Područje (ha) – druga područja sa
značajnim prirodnim ograničenjima
(13.2)
353.687,83 355.117,00 99,60 površine pod TOP-
om 13.2.1.**
Područje (ha) – područja s posebnim
ograničenjima (13.3) 37.583,23 35.333,00 106,37
Pokazatelj se odnosi
na površine
pod TOP-om 13.3.1.*
Ukupni javni rashodi (€) (M13) 145.742.204,84 321.600.000,00 45,32
isplaćena potpore
pod TOP-om 13.1.1.,
13.2.1. i 13.3.1. *
Šumarstvo
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
98
Osposobljavanje / stjecanje vještina
(1.1) – br. sudionika u programima
osposobljavanja
- 7.000,00 - Nije bilo isplata
Osposobljavanje / stjecanje vještina
(1.1) - ukupni javni rashodi za
osposobljavanje / vještine
- 2.000.000,00 - Nije bilo isplata
Ukupni javni rashodi €
(osposobljavanje, razmjene
poljoprivrednih gospodarstava,
demonstracija) (1.1 do 1.3)
- 2.000.000,00 - Nije bilo isplata
Broj savjetovanih korisnika (2.1) 104 3.850,00 2,70 broj korisnika pod
TOP-om 2.1.3. *
Ukupni javni rashodi € (2.1 do 2.3) 205.699,83 4.235.294,12 4,86
isplaćena potpora
pod TOP-om 2.1.3. i
2.3.1. *
Ukupni javni rashodi € (8.5.) 530.918,75 47.881.224,69 1,11 isplaćena potpora
pod TOP-om 8.5.1. *
Broj operacija (ulaganja kojima se
poboljšava otpornost i vrijednost
šumskih ekosustava) (8.5.)
17 1.583,00 1,07 projekti pod TOP-om
8.5.1. *
Područja obuhvaćena ulaganjima
kojima se poboljšava otpornost i
vrijednost šumskih eko sustava
(8.5.)
168,21 6.300,00 2,67 površine pod TOP-
om 8.5.1. *
* kumulativ
** u 2018.
Poljoprivreda
Na osnovu TOP-a 1.1.1. dobiven je broj sudionika i javni rashod u Programima
osposobljavanja i stjecanju vještina. Prema broju sudionika u Programima do kraja 2018.
godine ostvareno je 173,27 % postavljenog cilja, dok je prema javnim rashodima za isti
pokazatelj ostvareno 9,11 % postavljenog cilja.
Prema broju savjetovanih korisnika za TOP 2.1.1. ostvareno je 7,4 % postavljenog cilja.
Ukupni javni rashodi za savjetovanje ostvarili su 4,32 % postavljenog cilja, a za izračun su
korišteni TOP-ovi 2.1.1. i 2.3.1.
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za poljoprivredu,
okoliš i klimatske promjene ostvareno je 0,96 % postavljenog cilja. Za izračun ovog
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
99
pokazatelja planiranog ostvarenja korišteni su TOP 10.1.1. i TOP 10.1.2., koji doprinose ŽP
4B u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog
ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.1. u PRR RH). Ukupni javni rashodi za isti
pokazatelj ostvarili su 0,14 % postavljenog cilja.
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za prijelaz na
ekološki uzgoj ostvareno je 256,08 % postavljenog cilja. Za izračun ovog pokazatelja
planiranog ostvarenja korišten je TOP 11.1.1., koji doprinosi ŽP 4B u skladu s raspodjelom
okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više
okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.2. u PRR RH).
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za prijelaz na
ekološki uzgoj ostvareno je 92,23 % postavljenog cilja. Za izračun ovog pokazatelja
planiranog ostvarenja korišten je TOP 11.2.1., koji doprinosi ŽP 4B u skladu s raspodjelom
okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više
okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.2. u PRR RH).
Ukupni javni rashodi M11 ostvarili su 61,43 % postavljenog cilja, dok su ukupni javni rashodi
M13 ostvarili 45,32 % postavljenog cilja.
Šumarstvo
Prema broju savjetovanih korisnika za TOP 2.1.3. do kraja 2018. godine ostvareno je 2,7 %
postavljenog cilja. Ukupni javni rashodi za savjetovanje ostvarili su 4,86 % postavljenog cilja,
a za izračun su korišteni TOP-ovi 2.1.3. i 2.3.1.
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Broj operacija obuhvaćenih ulaganjima u kojima
se poboljšava otpornost i vrijednost šumskih ekosustava ostvareno je 1,07 % postavljenog
cilja. Za izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja korišten je TOP 8.5.1., koji doprinosi
ŽP 4B u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje
jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.2.3. u PRR RH).
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područja (ha) obuhvaćenih ulaganjima u kojima
se poboljšava otpornost i vrijednost šumskih ekosustava ostvareno je 2,67 % postavljenog
cilja. Za izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja također je korišten TOP 8.5.1. Ukupni
javni rashodi za isti pokazatelj (TOP 8.5.1.) ostvarili su 1,11 % postavljenog cilja.
Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji
Za izračun pokazatelja R8/T10 i R9/T11 koristio se broj ugovorenih hektara s obzirom na
doprinos tipova operacija žarišnom području 4B, a u skladu s raspodjelom okolišnih
mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva
(Tab. 11.4.1.1., 11.4.1.2. i 11.4.2.3. u PRR RH).
U skladu s navedenom raspodjelom okolišnih mjera/programa, za izračun pokazatelja
R8/T10 korištene su površine TOP-ova 10.1.1., 10.1.2., 11.1.1. i 11.2.1 u ukupnom iznosu od
81.043,56 ha. Dobivena vrijednost pokazatelja R8/T10 iznosi 6,16 %, što je 118,89 %
postavljenog cilja (Tab. 4). Najveći doprinos ovom pokazatelju bila je M11.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
100
Vrijednost pokazatelja R9/T11 iznosi 0,01 %, što je 2,72 % postavljenog cilja. Doprinos ovom
pokazatelju bio je TOP 8.5.1 s ukupnom površinom od 168,21 ha (Tab. 4).
Tablica 65: Žarišno područje 4B: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. Kvaliteta vode je poboljšana
2. Korištenje mineralnih gnojiva je
smanjeno
3. Korištenje pesticida je smanjeno
•R8 / T10 - % poljoprivrednog
zemljišta za koje su sklopljeni ugovori
o upravljanju radi boljeg gospodarenja
vodama
R8/T10 iznosi 6,16 %, što je 118,89 %
postavljenog cilja
•R9 / T11 - % šumskog zemljišta za
koje su sklopljeni ugovori o
upravljanju radi boljeg gospodarenja
vodama
R9/T11 iznosi 0,01 %, što je 2,72 %
postavljenog cilja
•Izračun „proxy“ pokazatelja
vezanog za uštede u korištenju N
i P gnojiva kao posljedica PRR-a
- Ušteda N na ranjivim
područjima je 340,36 t
- Ušteda P na ranjivim
područjima je 51,94 t
- Ušteda dušika iznosi 7.760,86 t,
što znači da je PRR doprinio
smanjenju unosa N od 4,43 %
odnosno smanjenju potrošnje N
iz mineralnih gnojiva od 9,01 %
- Ušteda fosfora iznosi 1197,16 t,
što znači da je PRR doprinio
smanjenju unosa P od 5,10 %
odnosno smanjenju potrošnje P iz
mineralnih gnojiva od 9,29 %.
•Izračun uštede pesticida
- Ušteda pesticida iznosi
172.514,19 kg što iznosi oko 9%
od srednje godišnje potrošnje
pesticida u razdoblju od 2015.-
2017. godine.
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
S obzirom na kompleksnost procjene pritiska sektora poljoprivrede općenito na stanje voda
odnosno jasnog definiranja i razlikovanja doprinosa točkastih i raspršenih izvora
onečišćenja, za definiranje doprinosa PRR (M10 i M11) u smanjenju unosa N i P u vode uzet
je u obzir izračun nekoliko proxy vrijednosti. Važno je naglasiti da se na područjima mjera
PRR ne provodi ciljani monitoring površinskih i podzemnih voda, niti su te površine uzete u
obzir pri odabiru mjernih nacionalnih monitoringa, niti pri definiranju pritiska jer je
implementacija PRR počela nakon donošenja zadnjeg Plana upravljanja vodnim područjima
(2016.). Također, s obzirom na to da ne postoji centralni sustav prikupljanja i obrade
podataka vezanih za korištenje gnojiva i pesticida za korisnike PRR, za izračune proxy
vrijednosti korišteni su dostupni podaci vezani za statistiku potrošnje mineralnih gnojiva
(potrošnja mineralnih gnojiva u tonama aktivne tvari za razdoblje od 2012.-2017.) i pesticida
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
101
(prodaja za razdoblje 2015. do 2017., DZS), bilanca N i P (DZS, 2010.-2017.), izračunati podaci
o utrošku N i P na županijskoj razini iz mineralnih gnojiva na 1 ha za 2012. godinu (projekt:
Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH, 2014.). Za
prostorne analize korišteni su prostorni podaci korisnika, ustupljeni od strane Agencije za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za 2017. godinu.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla proglašavaju se
ranjivim područjima. Za potrebe ocjene doprinosa PRR, izračunata je ušteda korištenja N i P
iz mineralnih gnojiva na ranjivim područjima. Ukupna ušteda utroška dušika iz mineralnih
gnojiva primjenom mjera PRR na ranjivim područjima iznosi 340,36 t, dok ukupna ušteda
fosfora iznosi 51,94 t.
Ukupna ušteda utroška dušika iz mineralnih gnojiva primjenom mjera PRR iznosi 7.760,86 t,
što znači da je PRR pridonio smanjenju unosa dušika od 4,43 % (srednje vrijednosti za
razdoblje od 2010.-2017.) odnosno smanjenju potrošnje dušika iz mineralnih gnojiva od 9,01
% (srednje vrijednosti za razdoblje od 2012.-2017.). Ukupna ušteda utroška fosfora iz
mineralnih gnojiva primjenom mjera PRR iznosi 1.197,16 t, što znači da je PRR pridonio
smanjenju unosa fosfora od 5,10 % (srednje vrijednosti za razdoblje od 2010.-2017.)
odnosno smanjenju potrošnje fosfora iz mineralnih gnojiva od 9,29 % (srednja vrijednost za
razdoblje od 2012.-2017.).
Ukupna izračunata ušteda potrošnje pesticida primjenom mjera PRR iznosi 172.514,19 kg,
što iznosi oko 9 % (8,99 %) srednje godišnje potrošnje pesticida u razdoblju od 2015.-2017.
godine.
S obzirom na izračunato smanjenje prema proxy vrijednostima u korištenju mineralnih
gnojiva i pesticida, može se zaključiti da je PRR pridonio poboljšanju kvalitete voda.
Ukupno gledajući pokazatelje ostvarenja kao i pokazatelje rezultata u sektoru poljoprivrede,
vidljiva je veća razina implementacije mjera i pripadajućih površina koje su povezane s
upravljanjem vodama odnosno korištenjem pesticida i gnojiva, u odnosu na iste pokazatelje
za šumarstvo.
Značajni doprinos u provedbi mjera PRR vidljiv je u području edukacije (M1) koja je
obuhvatila korisnike PRR i ne-korisnike PRR, gdje je premašena vrijednost pokazatelja
ostvarenja.
S obzirom na izraženi neizravni doprinos M11 u sektoru poljoprivrede, dodatno je analiziran
status realizacije ove mjere odnosno rast korisnika ove mjere i njezin udio u ukupnoj
ekološkoj proizvodnji. Razmatran je period od 2015. do 2018. godine u kojem je rastao
ukupan broj ekoloških proizvođača. Ono što je važno s aspekta provedbe mjera PRR jest da
su više od 80 % ekoloških proizvođača u RH korisnici M11. Nadalje, što se tiče samih
korisnika M11 više od 50 % su korisnici podmjere 11.1. odnosno oni koji prelaze s
konvencionalne proizvodnje na ekološku proizvodnju.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
102
Zaključci
Provedba mjera PRR doprinijela je smanjenju unosa N i P iz mineralnih gnojiva te smanjenju
potrošnje pesticida, što je zaključeno temeljem izračunatih proxy vrijednosti.
Edukacija i savjetovanje financirano kroz mjere PRR obuhvatila je veliki broj
poljoprivrednika.
U sektoru poljoprivrede vidljiva je veća razina implementacija tipova operacija vezanih za
bolje upravljanje vodama odnosno upravljanje gnojivima i pesticidima u odnosu na sektor
šumarstva.
Mjere s neizravnim doprinosom ŽP 4B imaju veću razinu implementacije, a posljedično i
učinak (npr. M11), od mjera s izravnim doprinosom ŽP 4B.
Preporuke
Promoviranje mjera s izravnim doprinosom žarišnom području 4B.
Promoviranje mjera PRR u šumarstvu.
Dodatno razviti prikupljanje podataka vezano za potrošnju gnojiva i pesticida za korisnike
PRR-a
Rezultati analize za ŽP 4C
Pitanje za vrednovanje broj 11., Žarišno područje 4C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom?
Opis konteksta
CCI 41. Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu - pokazatelj procjenjuje ukupni sadržaj
organskog ugljika u obradivim tlima. Organski ugljik u tlu, glavna komponenta organske tvari
u tlu, izuzetno je važan u svim procesima u tlu. Organska tvar u tlu uglavnom potječe od
biljnih ostataka, dok mikrobni, gljivični i životinjski doprinosi čine mali dio njegove ukupne
količine. Godišnja stopa gubitka organske tvari može se uvelike razlikovati, ovisno o načinu
uzgoja, vrsti pokrova biljke/usjeva, stanju odvodnje tla i vremenskim uvjetima. Smanjenje
sadržaja organske tvari u tlu predstavlja jedan od najvažniji procesa oštećenja tla koji dovodi
do postepenog i permanentnog pogoršanja fizikalnih svojstava tla. S obzirom na nepostojanje
pouzdanih podataka o stanju organskog ugljika u poljoprivrednom tlu na nacionalnoj razini,
nužno je izvršiti istraživanja tla u svrhu utvrđivanja sadržaja organskog ugljika tako da se
uvažava detaljan način korištenja poljoprivrednog zemljišta, značajke klime po pojedinim
agroregijama, intenzitet poljoprivredne proizvodnje, značajke tla i drugo.
U Hrvatskoj su u većoj ili manjoj mjeri prisutne sve prepoznate prijetnje prema tlu i
degradacijski procesi: erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje tla, zaslanjivanje tla,
zbijanje tla, prekrivanje tla i zemljišta, gubitak biološke raznolikosti, prenamjena zemljišta,
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
103
plavljenja i klizišta. Međutim, podaci se ne prikupljaju sustavno i harmonizirano, što otežava
procjenu stanja i trendova.
S obzirom na to da se radi o procijenjenim vrijednostima, pokazatelj 41. koristi se isključivo
kao kontekst pokazatelj. Količina organske tvari u tlu mijenja se vrlo sporo i pod utjecajem je
različitih faktora odnosno može proći više desetljeća kako bi se mogle vidjeti značajne
promjene.
CCI 42. Erozija tla vodom - Erozija tla vodom predstavlja procijenjenu srednju količinu
gubitka tla odnesenog vodom s površine poljoprivrednog zemljišta.
Ukazuje na intenzitet oštećivanja poljoprivrednog zemljišta erozijskim procesima. Na eroziju
tla vodom utječu mnogi čimbenici poput klime, načina korištenja zemljišta, pokrova
zemljišta, teksture tla, nagiba, te održavanja zemljišta. Stvarni rizik od erozije tla vodom
predstavlja stvarni ili aktualni rizik od erozije u okviru čije procjene se uvažava pokrov i
način korištenja zemljišta. Visok rizik od erozije tla vodom obuhvaća 23,2 % poljoprivrednog
zemljišta, a umjereni rizik obuhvaća 23,1 % poljoprivrednog zemljišta. Šumsko zemljište u
krškom području je osjetljivo na eroziju tla vodom, pa umjereni stvarni rizik obuhvaća 44,8
% šumskoga tla (Nacrt Izvješća o stanju okoliša u RH, travanj 2019). Prema izračunatim
vrijednostima pokazatelja C.42 poljoprivredna površina pod erozijom se povećala, ali se
količina erozije smanjila (Tab. 1).
Tablica 66: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2006 2012 2016
C.41 - Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu
Ukupne procjene sadržaja organskog ugljika (megatona) 1248
Štetan sadržaj organskog ugljika (g/kg) 19
C.42 - Erozija tla vodom
Udio gubitka tla zbog utjecaja vode (tona/ha/godina) 3,2 3,03
Pogođena poljoprivredna površina (1000 ha) 159,6 238,7
Pogođena poljoprivredna površina (%) 6,3 9,4
Popis mjera koje doprinose žarišnom području 4C
Izravni doprinos
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
104
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.1.
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.3
Podmjera 2.3. / TOP 2.3.1.
Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Podmjera 10.1. / TOP 10.1.1.
Neizravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.2. / TOP 1.2.1.
Mjera 04 - Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.1. / TOP 4.1.1., 4.1.2.
Podmjera 4.3. / TOP 4.3.2.
Mjera 08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
Podmjera 8.5. / TOP 8.5.1.
Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Podmjera 10.1. / TOP 10.1.2., 10.1.10., 10.1.11., 10.1.14., 10.1.15., 10.1.16.
Mjera 11 - Ekološki uzgoj
Podmjera 11.1. / TOP 11.1.1.
Podmjera 11.2. / TOP 11.2.1.
Mjera 13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim
ograničenjima
Podmjera 13.1. / TOP 13.1.1.
Podmjera 13.2. / TOP 13.2.1.
Podmjera 13.3. / TOP 13.3.1.
Mjera 16 - Suradnja
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
105
Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.
Provedba PRR-a
Na temelju financiranih operacija, do kraja 2018. godine obrađeno je 49 zahtjeva i isplaćeno
998.328,96 EUR izravnih doprinosa žarišnom području 4C (Tab. 2a).
Tablica 67: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje izravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP
Opis TOP-
a/naziv
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
(Euro)
Zaprimljeni
zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 1.1. 1.1.1.
Strukovno
osposobljavanje
za višestruku
sukladnost, paket
mjera
poljoprivreda,
okoliš i klimatske
promjene,
ekološki uzgoj
425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40
M2 2.1. 2.1.1.
Savjetovanje o
višestrukoj
sukladnosti,
mjerama
„Poljoprivreda,
okoliš i klimatske
promjene“i
„Ekološki uzgoj“
361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40
M2 2.1. 2.1.3. Savjetovanje
šumoposjednika 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27
M2 2.3. 2.3.1. Osposobljavanje
savjetnika 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56
M10 10.1 10.1.1.
Obrada tla i sjetva
na terenu s
nagibom za
oranične
jednogodišnje
kulture
5.290,33 39 5.290,33 17 5.290,33 17 5.290,33
UKUPNO ŽP 998.328,96 71 998.328,96 49 998.328,96 49 998.328,96
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
106
Do kraja 2018. za M01, TOP 1.1.1. i M02, TOP 2.1.1., 2.1.3. i 2.3.1. isplaćeno je 993.038,63 EUR.
Na treninzima za strukovno osposobljavanje o višestrukoj sukladnosti, paket mjera
poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 1.1.1.) sudjelovalo je 28.300
polaznika. U sklopu TOP-a 1.1.1. održano je 2.311 tečajeva vezanih uz IAKS mjere (M10 i
M11), što je 78 % od ukupnog broja tečajeva M01. Na tečajevima je sudjelovalo 70 %
polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog razvoja.
U sklopu savjetovanja o višestrukoj sukladnosti, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske
promjene, ekološki uzgoj (TOP 2.1.1.) otvoreno je 30 savjetničkih paketa za 783 pojedinačnih
korisnika, dok je u sklopu savjetovanja šumoposjednika (TOP 2.1.3.) otvoreno 3 savjetničkih
paketa za 104 pojedinačnih korisnika. Za ove operacije isplaćeno je ukupno 380.746,67 EUR.
U potpori za osposobljavanje savjetnika (TOP 2.3.1.) sudjelovao je 1.071 polaznik.
Za obradu tla i sjetvu na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture (TOP 10.1.1.)
isplaćeno je do kraja 2018. godine 5.290,33 EUR za ukupno 17 zahtjeva. U 2018. godini
zaprimljeno je 16 zahtjeva koji još nisu obrađeni.
Prema financiranim operacijama neizravnih doprinosa žarišnom području 4C, do kraja 2018.
godine obrađeno je 182.851 zahtjeva i isplaćeno 342.995.822,38 EUR (Tab. 2b).
Tablica 68: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za
financiranje neizravnih TOP-ova
Mjera/pod-
mjera/TOP Opis TOP-a/naziv
Financijs
ka
alokacija
objavljen
ih poziva
(Euro)
Zaprimljeni
zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivn
osti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M4 4.1. 4.1.
1.
Restrukturiranje,
modernizacija i
povećanje
konkurentnosti
poljoprivrednih
gospodarstava
295.141.2
03 3.290
861.710.
707 871
216.707.30
2 365
86.356.6
33
M4 4.1. 4.1.
2.
Zbrinjavanje,
rukovanje i
korištenje stajskog
gnojiva u cilju
smanjenja štetnog
utjecaja na okoliš
103.002.4
80 777
136.947.
755 374 75.880.103 119
30.712.4
69
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
107
M8 8.5. 8.5.
1.
Konverzija
degradiranih
šumskih sastojina i
šumskih kultura
17.526.60
0 142
12.333.0
29 32 2.207.758 17 530.919
M10 10.1 10.1
.2.
Zatravnjivanje
trajnih nasada 151.842 312 151.842 153 151.842 153 151.842
M10 10.1 10.1
.10. Očuvanje suhozida 773.699 1.726 773.699 1101 773.699 1101 773.699
M10 10.1 10.1
.11. Očuvanje živica 0 2002 0 0 0 0 0
M10 10.1 10.1
.14.
Poboljšano
održavanje
međurednog
prostora u
višegodišnjim
nasadima
0 180 0 0 0 0 0
M10 10.1 10.1
.15.
Primjena
ekoloških gnojiva u
višegodišnjim
nasadima
0 20 0 0 0 0 0
M10 10.1 10.
1.16.
Mehaničko
uništavanje korova
unutar redova
višegodišnjih
nasada
0 92 0 0 0 0 0
M11 11.1 11.
1.1.
Plaćanja za prijelaz
na ekološke
poljoprivredne
prakse i metode
48.369.14
1 11.473
48.369.1
41 6.530 48.369.141 6.530
48.369.1
41
M11 11.2 11.2.
1.
Plaćanja za
održavanje praksi i
metoda ekološkog
uzgoja
30.447.21
3 6.331
30.447.2
13 4.183 30.447.213 4.183
30.447.2
13
M13 13.1 13.1.
1.
Plaćanja u gorsko
planinskim
područjima
30.162.31
5 23.081
30.162.3
15 16.101 30.162.315 16.101
30.162.3
15
M13 13.2 13.2
.1.
Plaćanja u
područjima sa
značajnim
30.162.31
5 172.689
108.064.
093 124.790 30.162.315
124.79
0
30.162.3
15
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
108
prirodnim
ograničenjima
M13 13.3 13.3
.1.
Plaćanja u
područjima s
posebnim
ograničenjima
7.515.796 42.554 7.515.79
6 29.492 7.515.796 29.492
7.515.79
6
Ukupno ŽP 641.154.383 264.66
9
1.236.47
5.591
183.62
7
520.279.2
63
182.85
1
342.995.
822
Za M04 (TOP 4.1.1., 4.1.2.) predano je 4.067 zahtjeva, od čega su do kraja 2018. obrađena i
isplaćena 484 zahtjeva u ukupnom iznosu od 117.069.102,47 EUR. TOP 4.3.2. nije do kraja
2018. započeo s provedbom.
Do kraja 2018. godine isplaćeno je 17 projekata za konverzije degradiranih šumskih sastojina
i šumskih kultura (TOP 8.5.1.) u iznosu od 530.918,75 EUR. U 2018. godini bilo je prijavljeno
100 projekata koji još nisu obrađeni.
Pod M10 obrađeni su i isplaćeni TOP 10.1.2. i TOP 10.1.10. u iznosu od 837.241,91 EUR. Za
TOP 10.1.2. su u 2018. predana 155 zahtjeva koja još nisu administrativno obrađena. Za TOP-
ove 10.1.11., 10.1.14., 10.1.15. i 10.1.16. nije bilo isplata odnosno podneseni zahtjevi u 2018.
godini još su u obradi.
Do kraja 2018. godine obrađene su i isplaćene operacije pod M11 u iznosu od 78.816.354,41
EUR, kao i operacije pod M13 u iznosu od 145.742.204,84 EUR.
Po završetku 2018. godine, ukupno je bilo 264.669 prijava za operacije pod mjerama koje
izravno i neizravno doprinose žarišnom području 4C. Od toga je odobreno 182.900 prijava i
isplaćeno 343.994.151,34 EUR.
Fizička provedba PRR-a
Za izračune pokazatelja planiranog ostvarenja u poljoprivredi i šumarstvu korištene su mjere
i tipovi operacija koji izravno doprinose žarišnom području 4C (Tab. 3).
Tablica 69: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Pokazatelj Vrijednost
Ciljna
vrijednost
2023.
% Bilješke
Poljoprivreda
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
109
Osposobljavanje / stjecanje vještina
(1.1) – br. sudionika u programima
osposobljavanja
28.300 16.333,00 173,27
Pokazatelj se odnosi na broj
sudionika pod TOP-om 1.1.1.
zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Osposobljavanje / stjecanje vještina
(1.1) – ukupni javni rashodi za
osposobljavanje / vještine
425.339,40 4.666.666,67 9,11
Pokazatelj se odnosi na
isplaćene potpore pod TOP-
om 1.1.1. zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Ukupni javni rashodi €
(osposobljavanje, razmjene
poljoprivrednih gospodarstava,
demonstracija) (1.1 do 1.3)
425.339,40 4.666.666,67 9,11
Pokazatelj se odnosi na
isplaćene potpore pod TOP-
om 1.1.1. zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Broj savjetovanih korisnika (2.1) 783 10.588,00 7,40
Pokazatelj se odnosi na broj
korisnika pod TOP-om 2.1.1.
zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Ukupni javni rashodi € (2.1 do 2.3) 548.951,96 12.705.882,35 4,32
Pokazatelj se odnosi na
isplaćene potpore pod TOP-
om 2.1.1. i 2.3.1. zaključno s
2018.g. (kumulativ).
Područje (ha) u okviru mjera za
poljoprivredu, okoliš i klimatske
promjene (10.1)
387,29 40.500,00 0,96
Pokazatelj se odnosi na
površine pod TOP-om 10.1.1.
i 10.1.2. u 2018. g.
Ukupni javni rashodi (€) (M10) 842.532,24 111.667.680,00 0,75
Pokazatelj se odnosi na
isplaćene potpore pod TOP-
om 10.1.1., 10.1.2. i 10.1.10.
zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Područje (ha) – prijelaz na ekološki
uzgoj (11.1) 42.242,26 16.496,00 256,08
Pokazatelj se odnosi na
površine pod TOP-om 11.1.1.
u 2018. g.
Područje (ha) – održavanje ekološkog
uzgoja (11.2) 38.414,01 41.648,00 92,23
Pokazatelj se odnosi na
površine pod TOP-om 11.2.1.
u 2018. g.
Ukupni javni rashodi (€) (M11) 78.816.354,41 128.309.623,50 61,43
Pokazatelj se odnosi na
isplaćene potpore pod TOP-
om 11.1.1. i 11.2.1. zaključno
s 2018.g. (kumulativ)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
110
Područje (ha) – gorsko planinska
područja (13.1) 67.008,38 32.034,00 209,18
Pokazatelj se odnosi na
površine pod TOP-om 13.1.1.
u 2018. g.
Područje (ha) – druga područja sa
značajnim prirodnim ograničenjima
(13.2)
353.687,83 355.117,00 99,60
Pokazatelj se odnosi na
površine pod TOP-om 13.2.1.
u 2018. g.
Područje (ha) – područja s posebnim
ograničenjima (13.3) 37.583,23 35.333,00 106,37
Pokazatelj se odnosi na
površine pod TOP-om 13.3.1.
u 2018. g.
Ukupni javni rashodi (€) (M13) 145.742.204,84 321.600.000,00 45,32
Pokazatelj se odnosi na
isplaćene potpore pod TOP-
om 13.1.1., 13.2.1. i 13.3.1.
zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Šumarstvo
Osposobljavanje / stjecanje vještina
(1.1) – br. sudionika u programima
osposobljavanja
- 7.000,00 - Nije bilo isplata
Osposobljavanje / stjecanje vještina
(1.1) - ukupni javni rashodi za
osposobljavanje / vještine
- 2.000.000,00 - Nije bilo isplata
Ukupni javni rashodi €
(osposobljavanje, razmjene
poljoprivrednih gospodarstava,
demonstracija) (1.1 do 1.3)
- 2.000.000,00 - Nije bilo isplata
Broj savjetovanih korisnika (2.1) 104 3.850,00 2,70
Pokazatelj se odnosi na broj
korisnika pod TOP-om 2.1.3.
zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Ukupni javni rashodi € (2.1 do 2.3) 205.699,83 4.235.294,12 4,86
Pokazatelj se odnosi na
isplaćene potpore pod TOP-
om 2.1.3. i 2.3.1. zaključno s
2018.g. (kumulativ).
Ukupni javni rashodi € (8.5.) 530.918,75 47.881.224,69 1,11
Pokazatelj se odnosi na
isplaćene potpore pod TOP-
om 8.5.1. zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
111
Broj operacija (ulaganja kojima se
poboljšava otpornost i vrijednost
šumskih ekosustava) (8.5.)
17 1.583,00 1,07
Pokazatelj se odnosi na
projekte pod TOP-om 8.5.1.
zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Područja obuhvaćena ulaganjima
kojima se poboljšava otpornost i
vrijednost šumskih eko sustava (8.5.)
168,21 6.300,00 2,67
Pokazatelj se odnosi na
površine pod TOP-om 8.5.1.
zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Poljoprivreda
Na osnovu TOP-a 1.1.1. dobiven je broj sudionika i javni rashod u Programima
osposobljavanja i stjecanju vještina. Prema broju sudionika do kraja 2018. godine ostvareno
je 173,27 % postavljenog cilja, dok je prema javnim rashodima za isti pokazatelj ostvareno
9,11 % postavljenog cilja.
Prema broju savjetovanih korisnika u TOP-a 2.1.1. ostvareno je 7,40 % postavljenog cilja.
Ukupni javni rashodi za savjetovanje ostvarili su 4,32 % postavljenog cilja, a za izračun su
korišteni TOP-ovi 2.1.1. i 2.3.1.
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za poljoprivredu,
okoliš i klimatske promjene ostvareno je 0,96 % postavljenog cilja. Za izračun ovog
pokazatelja planiranog ostvarenja korišteni su TOP 10.1.1., TOP 10.1.2. i 10.1.10., koji
doprinose ŽP 4C u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za
ostvarivanje jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.1. u PRR RH). Ukupni
javni rashodi za isti pokazatelj ostvarili su 0,75 % postavljenog cilja.
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za prijelaz na
ekološki uzgoj ostvareno je 256,08 % postavljenog cilja. Za izračun ovog pokazatelja
planiranog ostvarenja korišten je TOP 11.1.1., koji doprinosi ŽP 4C u skladu s raspodjelom
okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više
okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.2. u PRR RH).
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za održavanje
ekološkog uzgoja ostvareno je 92,23 % postavljenog cilja. Za izračun ovog pokazatelja
planiranog ostvarenja korišten je TOP 11.2.1., koji doprinosi ŽP 4C u skladu s raspodjelom
okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više
okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.2. u PRR RH).
Ukupni javni rashodi M11 ostvarili su 61,43 % postavljenog cilja, dok su ukupni javni rashodi
M13 ostvarili 45,32 % postavljenog cilja.
Šumarstvo
Prema broju savjetovanih korisnika za TOP 2.1.3. ostvareno je 2,70 % postavljenog cilja.
Ukupni javni rashodi za savjetovanje ostvarili su 4,86 % postavljenog cilja, a za izračun su
korišteni TOP-ovi 2.1.3. i 2.3.1.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
112
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Broj operacija obuhvaćenih ulaganjima u kojima
se poboljšava otpornost i vrijednost šumskih ekosustava ostvareno je 1,07 % postavljenog
cilja. Za izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja korišten je TOP 8.5.1., koji doprinosi
ŽP 4C u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje
jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.2.3. u PRR RH).
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područja (ha) obuhvaćenih ulaganjima u kojima
se poboljšava otpornost i vrijednost šumskih ekosustava ostvareno je 2,67 % postavljenog
cilja. Za izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja korišten je TOP 8.5.1. Ukupni javni
rashodi za isti pokazatelj (TOP 8.5.1.) ostvarili su 1,11 % postavljenog cilja.
Izračun kriterija prosudbe i relevantnih indikatora
Za izračun pokazatelja R10/T12 i R11/T13 koristio se broj ugovorenih hektara s obzirom na
doprinos tipova operacija žarišnom području 4C, a u skladu s raspodjelom okolišnih
mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva
(Tab. 11.4.1.1., 11.4.1.2. i 11.4.2.3. u PRR RH).
U skladu s navedenom raspodjelom okolišnih mjera/programa, za izračun pokazatelja
R10/T12 korištene su površine TOP-ova 10.1.1., 10.1.2., 11.1.1. i 11.2.1 u ukupnom iznosu od
81.043,56 ha. Dobivena vrijednost pokazatelja R8/T10 iznosi 6,16 %, što je 118,89 %
postavljenog cilja (Tab. 4). Najveći doprinos ovom pokazatelju bila je M11.
Vrijednost pokazatelja R11/T13 iznosi 0,01 %, što je 2,72 % postavljenog cilja. Doprinos
ovom pokazatelju bio je TOP 8.5.1. s ukupnom površinom od 168,21 ha (Tab. 4).
Tablica 70: Veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i dodatnih pokazatelja
Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1.Upravljanje tlom je poboljšano
(porast % organske tvari u tlu)
2.Erozija tla je spriječena
•R10 / T12 - % poljoprivrednog
zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o
upravljanju radi boljeg gospodarenja
tlom i/ili sprečavanja erozije tla
R10/T12 iznosi 6,16 %, što je 118,89 %
postavljenog cilja
•R11 / T13 - % šumskog zemljišta za
koje su sklopljeni ugovori o upravljanju
radi boljeg gospodarenja tlom i/ili
sprečavanja erozije tla
R11/T13 iznosi 0,01 %, što je 2,72 %
postavljenog cilja
•Trenutno stanje kvalitete tla
(prosječni % organske tvari u tlu)
i važnost erozije tla u
poljoprivrednim područjima
- 69 % površina mjera M10 i M11,
M13 nalazi se unutar područja s
udjelom ugljika manjim od 2,53 %.
- ukupna površina na kojoj PRR
doprinosi povećanju organskog
ugljika iznosi 360.550,01 ha.
- erozija tla vodom nakon
provođenja mjera Programa
ruralnog razvoja smanjila se za
150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88
t/ha/god
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
113
- površina PRR na kojoj je razina
erozije veća od 10 t/ha/god iznosi
6 896,45 ha.
Opis korištenog metodološkog pristupa i izazova/rizika
S obzirom na to da se sustavni monitoring stanja tla i erozije ne provodi na području RH pa
tako ni na području provedbe PRR, za potrebe definiranja dodatnih pokazatelja korišteni su
podaci iz projekta „Promjena zaliha ugljika u tlu i izračun trendova ukupnog dušika i
organskog ugljika u tlu te odnosa C:N“ za izračune udjela organskog ugljika na području
provedbe PRR (M10, M11, M13). Temeljem mjerenja organskog ugljika u tlu na dubini
između 0 – 30 cm, koja su provedena 2016. godine na 725 lokacija koje pokrivaju područje
RH, napravljena je interpolacija kako bi se procijenile nepoznate vrijednosti na određenim
mjestima.
Izračun erozije tla vodom napravljen je RUSLE metodologijom. Kao baza izračuna korišteni
su već agregirani podaci o eroziji tla od strane European Soil Data Centre (ESDAC) u vidu
srednje stope erozije. Ovaj pokazatelj procjenjuje prosječnu stopu erozije tla isključivo na
obradivim površinama, koje su definirane klasama 21X CORIN Land Cover (CLC), a za
područje RH iznosi 3,03 t/ha/god (zadnji izračun za 2012. godinu). RUSLE metodologija
uvažava 5 faktora: erozivnost oborine (R faktor), kredibilnost tla (K faktor), dužinu i nagib
terena (LS faktor), praksu podrške (P faktor), te način korištenja i obrade tla (C faktor).
Za prostorne analize korišteni su prostorni podaci korisnika ustupljeni od strane Agencije za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za 2017. godinu.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Ukupna količina udjela organskog ugljika izračunata je korištenjem proxy pokazatelja,
procjenjujući kako je za oko 70% površina obuhvaćenih mjerama 10, 11 i 13 (360.550 ha)
moguće odrediti povećanje sadržaja organske tvari.
Da bi se izračunao doprinos PRR-a, korištena je bonitetna vrijednost (prema postojećoj
znanstvenoj literaturi) od 0,1% povećanja organske tvari za svaku godinu primjene
prikladnih praksi upravljanja za gospodarenje tlom - zbog prethodno navedenih mjera.
Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju
rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se
za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj
je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.
Značajni doprinos u provedbi mjera PRR vidljiv je u području edukacije (M1) koja je
obuhvatila korisnike PRR i ne-korisnike PRR, gdje je premašena vrijednost pokazatelja
ostvarenja.
Ukupno gledajući pokazatelje ostvarenja kao i pokazatelje rezultata u sektoru poljoprivrede,
vidljiva je veća razina implementacije mjera i pripadajućih površina koje su povezane s
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
114
upravljanjem u svrhu boljeg gospodarenja tlom i/ili sprečavanja erozije tla, u odnosu na iste
pokazatelje za šumarstvo.
S obzirom na izraženi neizravni doprinos M11 u sektoru poljoprivrede, dodatno je analiziran
status realizacije ove mjere odnosno rast korisnika ove mjere i njezin udio u ukupnoj
ekološkoj proizvodnji. Razmatran je period od 2015. do 2018. godine u kojem je rastao
ukupan broj ekoloških proizvođača. Ono što je važno s aspekta provedbe mjera PRR jest da
je više od 80 % ekoloških proizvođača u RH korisnika M11. Nadalje, što se tiče samih
korisnika M11 više od 50 % su korisnici podmjere 11.1. odnosno oni koji prelaze s
konvencionalne proizvodnje na ekološku proizvodnju.
Zaključci
Provedba mjera PRR doprinijela je povećanju organskog ugljika u tlu te sprječavanju erozije,
što je zaključeno temeljem izračunatih proxy vrijednosti.
Edukacija i savjetovanje financirano kroz mjere PRR obuhvatilo je veliki broj
poljoprivrednika.
U sektoru poljoprivrede vidljiva je veća razina implementacija tipova operacija vezanih za
gospodarenjem tlom i sprječavanje erozije u odnosu na sektor šumarstva.
Mjere s neizravnim doprinosom ŽP 4C imaju veću razinu implementacije, a posljedično i
učinak (npr. M11), od mjera s izravnim doprinosom ŽP 4C.
Preporuke
Promoviranje mjera s izravnim doprinosom žarišnom području 4C.
Promoviranje mjera PRR u šumarstvu.
Dodatno razviti praćenje stanja tla na području provedbe PRR.
Rezultati analize za ŽP 5A
Pitanje za vrednovanje broj 12., Žarišno područje 5A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi voda u poljoprivredi?
Pod ovim žarišnim područjem nije direktno programiran niti jedan tip operacije iz PRR RH.
U PRR-u nisu programirane mjere koje imaju izravan doprinos ovom žarišnom području, ali
su identificirane mjere koje imaju sekundarni doprinos učinkovitosti u korištenju vode. To je
u skladu s identificiranim potrebama u Hrvatskoj da ispuni svoje ciljeve do 2020. glede
navodnjavanja. Ulaganja u infrastrukturu, okosnicu za navodnjavanje, te ulaganja
namijenjena boljem korištenju vode za navodnjavanje na gospodarstvima u Mjeri M4
neizravno će doprinijeti ovom žarišnom području.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
115
S ciljem prikaza postojećih ulaganja Programa ruralnog razvoja koje se odnose na
učinkovitije sustave navodnjavanja ili na poboljšanje infrastrukture za navodnjavanje,
korištena je analiza poslovnih planova za tipove operacija 4.1.1. i 4.3.1. te su prikazana
ukupna ulaganja u navodnjavanje u odnosu prema ukupnim ulaganjima kroz Mjeru M4.
Također, analizirane su i navodnjavane kulture i površine.
Pod mjerom M4 (ulaganje u fizičku imovinu), unutar tipa operacije 4.1.1. zatražena su
ulaganja u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjavanje. Ugovorena su 43 projekta, od
kojih su do kraja 2018. godine isplaćena samo 3. Za ta tri projekta ukupno je isplaćeno
463.768,01 EUR-a, što je 0,39 % od ukupno isplaćenih projekata za mjeru M4. Navodnjavane
kulture su vinova loza (višegodišnji nasad – vinograd) na površini od 2,98 ha, rajčica
(staklenik) na površini od 0,96 ha, te lijeska (višegodišnji nasad – voćnjak) na površini od
119,95 ha.
Tip navodnjavanja za ove projekte je “kap po kap”. Navodnjavane ″kap po kap″ kao jedan od
najboljih i najpopularnijih sustava navodnjavanja omogućuje znatnu uštedu vode. Sistemi za
navodnjavanje kap po kap, također poznati pod nazivom mikro navodnjavanje ili lokalizirano
navodnjavanje, su metoda navodnjavanja koji štedi vodu i gnojivo dozvoljavajući da voda
polako kaplje do korijena biljaka na površinu zemljišta ili direktno u zoni korijena, putem
mreže ventila i cijevi.
Unutar tipa operacije 4.3.1. odnosno Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog
navodnjavanja prijavljeno je 9 projekata u ukupnom iznosu tražene potpore od
360.246.535,45 kn. Potpisano je 9 Ugovora o financiranju u ukupnom iznosu 356.838.835,98
kn (47.202.777,36 EUR). Do kraja 2018. godine javna nabava je bila u tijeku za 7 ugovora te
nije bilo isplata. Avansno su plaćena 2 projekta (3.002.897,94 EUR-a), oba na području
Virovitičko-podravske županije.
Iz prikazane analize vidljivo je da je stopa ulaganja u sustave navodnjavanja unutar tipova
operacije 4.1.1. i 4.3.1. izrazito niska.
Za potrebe procjene potreba budućih ulaganja u sustave navodnjavanja, u sklopu ankete za
korisnike mjere M10 i M11, ispitane su moguće potrebe i interes korisnika ovih mjera
ruralnog razvoja za ulaganje u sustave navodnjavanja. Prema rezultatima ankete korisnika
mjera M10 i M11, više od 60 % ispitanika zainteresirano je za financiranje navodnjavanja u
sklopu PRR.
Rezultati analize za ŽP 5B
Pitanje za vrednovanje broj 13: Žarišno područje 5B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi energije u poljoprivredi i preradi hrane?
Pod ovim žarišnim područjem nije direktno programiran niti jedan tip operacije iz PRR RH.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
116
U okviru PRR nisu programirane mjere u okviru ovog ŽP te stoga nema izravnog
doprinosa. S druge strane, planiran je i očekuje se sekundarni doprinos dijela mjera kroz
odgovarajuće tipove operacija (M01, M02, M04 (4.1.3., 4.2.2.), M16 i M17). Potencijal
za ostvarenje učinka svakako postoji jer se radi o velikom broju mjera i tipova operacija
koji mogu sekundarno ostvariti doprinos većoj učinkovitosti u upotrebi energije u
poljoprivredi i preradi hrane. Uzimajući u obzir razinu provedbe navedenih mjera do
kraja 2018. godine, zaključujemo kako je za mjerenje učinka još prerano te će se isto
moći obaviti tek u ex-post razdoblju.
Rezultati analize za ŽP 5C
Pitanje za vrednovanje broj 14: Žarišno područje 5C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa pridonijele opskrbi i korištenju obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada
i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva?
Opis konteksta
Pokazatelj CCI 43 – Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva, sadržava
podatke o proizvodnji energije iz proizvoda, nusproizvoda i ostataka iz proizvodnje u
poljoprivredi i šumarstvu. Povećanjem proizvodnje takve energije smanjuje se efekt
staklenika te utječe na ublažavanje klimatskih promjena. Dodatno se povećava efikasnost i
održivost poljoprivredne i šumarske proizvodnje što je osobito važno za ruralna područja.
Pokazatelj CCI 44 - Korištenje energije u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenoj industriji,
važan je za energetsku bilancu na razini države ali i na razini EU. Smanjenjem potrošnje
energije povećava se efikasnost proizvodnje i njena održivost te utječe na smanjenje emisije
stakleničkih plinova, a samim time i na ublažavanje klimatskih promjena.
Tablica 71: Kvantifikacija pokazatelja konteksta
Pokazatelj 2010 2011 2012 2013 2016
CCI 43 – Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i
šumarstva
Obnovljiva energija iz poljoprivrede [kt en] 13,2
kt en N/A N/A 46 kt en
44,3 kt
en
Obnovljiva energija iz šumarstva [kt en] 473 kt
en N/A 694 kt en 704 kt en
1531,3
kt en
CCI 44 – Korištenje energije u poljoprivredi, šumarstvu i
prehrambenoj industriji
Izravno korištenje energije u poljoprivredi/šumarstvu [kt en] N/A 192 kt
en 200,4 kt en 198 kt en
205,9 kt
en
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
117
Potrošnja energije po ha korištenog poljoprivrednog zemljišta +
površine šuma [kg en/ha] N/A
50,5 kg
en/ha
61,6 kg
en/ha N/A N/A
Izravno korištenje energije u industriji hrane [kt en] N/A 246 kt
en 229,6 kt en 219 kt en
208,1 kt
en
Ukupna potrošnja energije [kt en] N/A N/A 5.908,5 kt
en 5.813 kt en
6.585,2
kt en
Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište [ha] N/A N/A 1.331.000
ha
N/A
(1.301.985
ha) [1]
N/A
Ukupna površina šuma [ha] N/A N/A
1.920.000
ha
(2.233.569
ha) [2]
N/A
(2.465.366
ha) [3]
N/A
EUROSTAT
Potrebe vezane uz problem
Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Suradnja s različitim dionicima poput istraživača, poduzetnika, nevladinih organizacija
nužna je da bi lakše razvili nove proizvode za tržište. Suradnja će osigurati platformu za
razmjenu i širenje znanja usmjerenog na rješavanje utjecaja klimatskih promjena i poticanje
primjene olakotnih praksi, kao što je smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Potreba 04. Unaprjeđenje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
U Hrvatskoj 60 % privatnih šuma nema izrađene šumsko-gospodarske planove koji su
osnovni preduvjet za održivo gospodarenje privatnim šumama. Izradom šumsko-
gospodarskih planova osigurava se trajnost prihoda, ekološko i socijalno odgovorno
gospodarenje šumama uz očuvanje i povećanje biološke raznolikosti, općekorisnih funkcija
šuma te dugoročno i gospodarske vrijednosti šumskih ekosustava.
Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama
i izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Zbog ekonomske krize i nedostataka kvalitetnih investicijskih sredstava na nacionalnoj
razini gospodarstva su u fazi stagnacije i zaostajanja u pogledu razvoja, modernizacije
objekata, opreme, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, što je često vezano na dostizanja
standarda Unije. Opći problem i u primarnoj i u sekundarnoj proizvodnji je nedovoljan
nadzor i uvođenje novih tehnika i tehnologija koje izravno utječu na kvalitetu i cijenu
konačnog proizvoda, što hrvatski poljoprivredni sektor općenito čini nekonkurentnim.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
118
Potreba 07. Povećanje konkurentnosti prerade i marketinga u sektoru
poljoprivrednih proizvoda
Kako bi se postigla konkurentna pozicija, potrebno je povećati ulaganja u modernizaciju
prerade poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kako bi se poboljšala učinkovitost
proizvodnje. To zahtijeva poboljšanje tehnoloških procesa i uvođenje novih tehnologija za
bolju kontrolu procesa, učinkovito korištenje sirovina, uvođenje tehnoloških i upravljačkih
strategija za ublažavanje emisija stakleničkih plinova iz lanca hrane i njihovo smanjenje,
smanjenje potrošnje energije i poboljšanje energetske učinkovitosti, smanjenje negativnih
utjecaja na okoliš uz osiguranje zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, kao i ulaganja u
osposobljavanje i razvoj vještina zaposlenika.
Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u
šumarstvu i preradi drva
Zbog sve veće potražnje za drvom potrebno je povećati produktivnost i učinkovitost
pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva, ali istovremeno zaštititi i očuvati šumske
ekosustave. Također je nužno uvođenje novih tehnika i tehnologija te primjena i razvoj
inovacija.
Potreba 20. Povećanje razine proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
Povećanje uporabe obnovljivih izvora energije jedan je od strateških prioriteta Hrvatske u
pogledu ovisnosti o energentima, energetskoj sigurnosti i zaštiti okoliša; one predstavljaju
razvojnu priliku za domaću industriju kroz stvaranje novih radnih mjesta, kao i jedinu
moguću alternativu fosilnim gorivima. Hrvatska ima gotovo idealne insolacije i klimatske
uvjete za iskorištavanje sunčeve energije.
U Energetskoj strategiji Republike Hrvatske, udio obnovljivih izvora energije u finalnoj
potrošnji energije u 2020. godini planiran je u iznosu od 20%. Hrvatska ima zadovoljavajuće
količine biomase te mogućnost proizvodnje bioplina gdje se koristi gnojivo, zeleni otpad i
organski otpad iz mulja koji se razvija tijekom obrade otpadnih voda itd. Značajan potencijal
za biomasu leži u privatnim šumama koje se uglavnom koriste kao drva za ogrjev. Zbog veće
potražnje i velikog potencijala, potrebno je razviti i povećati primjenu novih tehnologija za
proizvodnju i skladištenje šumske biomase te uvesti nove strojeve za ostvarivo sakupljanje
biomase, osobito iz neadekvatno povezanih i trenutno nepristupačnih šumskih područja
Potreba 23. Diversifikacija aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim
područjima
U posljednjih nekoliko godina, udio poljoprivrednog sektora u BDP-u, kao i udio zaposlenih,
doživio je negativne trendove. Negativni gospodarski i populacijski trendovi odražavaju se i
na činjenicu da sve veći broj obiteljskih gospodarstava nije ekonomski isplativ samo na
primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, osim ako za gospodarstvo ne postoje dodatni prihodi.
Štoviše, energetsku učinkovitost treba povećati ulaganjem u korištenje obnovljivih izvora
energije.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
119
Popis mjera koje doprinose ŽP
1. Izravni doprinosi
M04 – Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.1. – Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Tip operacije 3 – Korištenje obnovljivih izvora energije
M04 - Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.2. – Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda
Tip operacije 2 – Korištenje obnovljivih izvora energije
2. Neizravni doprinos
M01 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. – Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina
Tip operacije 1 – Strukovno osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera
poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj
Tip operacije 2 – Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednik
Tip operacije 3 – Strukovno osposobljavanje za mlade poljoprivrednike
Podmjera 1.2. – Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti
Tip operacije 1 – Demonstracijske aktivnosti
M02 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć
poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1. – Potpora za pružanje savjetodavnih usluga
Tip operacije 1 – Savjetovanje o višestrukoj sukladnosti, mjeri poljoprivreda, okoliš i
klimatske promjene i ekološkoj poljoprivredi
Tip operacije 3 – Savjetovanje šumoposjednika
Tip operacije 4 – Savjetovanje mladih poljoprivrednika
Podmjera 2.3. – Potpora za osposobljavanje savjetnika
Tip operacije 1 – Osposobljavanje savjetnika
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
120
M08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
Podmjera 8.6. - Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i
marketing šumskih proizvod
Tip operacije 1 - Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i
šumskouzgojnim radovima
Tip operacije 2 - Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj
preradi drva
Tip operacije 3 – Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda
M16 – Suradnja
Podmjera 16.1. - Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog inovacijskog
partnerstva (EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost
Tip operacije 1 - Potpora za osnivanje operativnih skupina
Tip operacije 2 – Operativne skupine
M17 – Upravljanje rizicima
Podmjera 17.1. – Premije za osiguranje usjeva. životinja i biljaka
Tip operacije 1 - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka (od proizvodnih gubitaka uzrokovanih
nepovoljnim klimatskim prilikama, životinjskim i biljnim bolestima, najezdom nametnika,
okolišnim incidentom i mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ)
Tablica 72: Mjere/podmjere koje su programirane pod drugim ŽP-ovima, ali
potencijalno pokazuju sekundarne doprinose ovom ŽP-u
Mjera Podmjera
M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
1.1 - Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti
stjecanja vještina
1.2. – Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne
aktivnosti
M02. Savjetodavne službe, službe za upravljanje
poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć
poljoprivrednim gospodarstvima
2.1 - Potpora za pružanje savjetodavnih usluga
2.3 - Potpora za osposobljavanje savjetnika
M04 - Ulaganja u fizičku imovinu
4.1. – Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
4.2. – Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj
poljoprivrednih proizvoda
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
121
4.3. - Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj,
modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva
M08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i
poboljšanje održivosti šuma
8.6. - Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu,
mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda
M16 - Suradnja
16.1. - Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina
Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) za poljoprivrednu
produktivnost i održivost
M17 – Upravljanje rizicima 17.1. – Premije za osiguranje usjeva. životinja i biljaka
Provedba Programa
Tablica 73: Žarišno područje 5C: financijska raspodjela, br. i vrijednost objavljenih
poziva na dostavu prijedloga
Mjera/podmjera Opis
Financijsk
a
raspodjela
(EUR)
Poziv na dostavu
prijedloga Financirane operacije
Operacije
plaćene u
cijelosti
Br. EUR Br. EUR Br. EUR
M04 4.1. 4.1.3.
Korištenje
obnovljivih
izvora
energije
113 11.997.731.
00 28
1.397.567.0
0 6
164.996.5
4
M04 4.2. 4.2.2.
Korištenje
obnovljivih
izvora
energije
21 28.985.909.
00 0 0.00 0 0.00
Ukupno M04 134 40.983.640.
00 28
1.397.567.
00 6
164.996.5
4
Ukupno izravni
doprinosi 134
40.983.640.
00 28
1.397.567.
00 6
164.996.5
4
M1 1.1. 1.1.1.
Strukovno
osposoblja
vanje za
višestruku
sukladnost
426.116.33 9 425.339.40 9 425.339.40 9 425.339.4
0
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
122
M1 1.1. 1.1.2.
Strukovno
osposoblja
vanje za
poljoprivre
dnike
545.061.91 7 545.717.95 7 545.717.95 7 545.717.9
5
M1 1.1. 1.1.3.
Strukovno
osposoblja
vanje za
mlade
poljoprivre
dnike
0 0.00 0 0.00 0 0.00
M1 1.2. 1.2.1.
Demonstra
cijske
aktivnosti
0 0.00 0 0.00 0 0.00
Ukupno M1 971.178.24 16 971.057.35 16 971.057.35 16 971.057.3
5
M2 2.1. 2.1.1.
Savjetovanj
e o
višestrukoj
sukladnosti
362.132.06 9 361.999.40 9 361.999.40 9 361.999.4
0
M2 2.1. 2.1.3.
Savjetovanj
e
šumoposje
dnika
18.747.27 6 18.747.27 6 18.747.27 6 18.747.27
M2 2.1. 2.1.4.
Savjetovanj
e mladih
poljoprivre
dnika
109.761.28 7 109.761.28 7 109.761.28 7 109.761.2
8
M2 2.3. 2.3.1.
Osposoblja
vanje
savjetnika
186.952.56 8 186.952.56 8 186.952.56 8 186.952.5
6
Ukupno M2 677.593.17 30 677.460.51 30 677.460.51 30 677.460.5
1
M8 8.6. 8.6.1.
Modernizac
ija
tehnologija
u
pridobivanj
u drva i
šumsko
16.621.803.
50 138
26.276.767.
00 32
5.688.299.0
0 16
2.102.514.
69
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
123
uzgojnim
radovima
M8 8.6. 8.6.2.
Modernizac
ija
tehnologija
u
predindust
rijskoj
preradi
drva
20.518.304.
17 144
39.173.068.
00 20
5.465.519.0
0 5
423.334.2
7
M8 8.6. 8.6.3.
Marketing
drvnih i
nedrvnih
šumskih
proizvoda
0 0.00 0 0.00 0 0.00
Ukupno M8 37.140.107.
67 282
65.449.835.
00 52
11.153.818.
00 21
2.525.848.
96
16 6.1. 16.1.1.
Potpora za
osnivanje
operativnih
skupina
153.432.03 30 150.000.00 0 0.00 0 0.00
M16 16.1. 16.1.2. Operativne
skupine 0 0.00 0 0.00 0 0.00
Ukupno M16 153.432.03 30 150.000.00 0 0.00 0 0.00
17 7.1. 17.1.1.
Osiguranje
usjeva,
životinja i
biljaka
32.757.394.
08 19.674
34.931.131.
00 9.192
16.621.276.
70 7.751
12.971.09
0.95
Ukupno M17 32.757.394.
08 19.674
34.931.131.
00 9.192
16.621.276.
70 7.751
12.971.09
0.95
Ukupno neizravni
doprinosi
71.699.70
5.19 20.032
102.179.48
3.86 9.290
29.423.612
.56 7.818
17.145.45
7.77
Ukupno ŽP 71.699.705.19 20.166 143.163.12
3.86 9.318
30.821.179
.56 7.824
17.310.45
4.31
a. Fizička provedba Programa
Tablica 74: Žarišno područje 5C: kvantifikacija pokazatelja rezultata
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
124
Pokazatelj Vrijednost
2018 Cilj % Bilješke
Ukupno ulaganje u proizvodnju obnovljive energije
(EUR) 161,237,647.06
Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja (4.1,
4.2) 6 796.00 0.75
Ukupna ulaganja (javna + privatna) 189.746.02 161,237,647.06 0.12
Ukupni javni rashodi (EUR) 164.996.54 94,055,294.12 0.18
Definiranje kriterija procjene i relevantnih pokazatelja
Tablica 75: Veze između kriterija procjene, zajedničkih i dodatnih pokazatelja
rezultata
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
Upotreba obnovljivih izvora energije
se povećala
T 16: Ukupno ulaganje u obnovljive
izvore energije
Izravni doprinosi: 189.746.02 EUR od
čega je potpora iznosila 164.996.54
EUR. Ukupan broj korisnika 6. Ukupno
ulaganje u obnovljive izvore energije
čini 0.12% ciljanog ulaganja.
T 16 = 189.746.02 EUR
Ukupna ulaganja u obnovljive
izvore energije uz podršku PRR-a,
uključujući i vrstu obnovljive
energije
Opskrba iz obnovljivih izvora energije
se povećala
R 15: Količina energije proizvedena iz
obnovljivih izvora energije
sufinanciranih kroz projekte
Ukupan broj projekata: 6
Sve elektrane su sunčane elektrane.
Ukupna snaga elektrana: 219 kW
Količina energije proizvedena iz
obnovljivih izvora energije
sufinanciranih kroz projekte: 240.900
kWh/god
Obnovljiva energija koja se
koristi
na sufinanciranim
gospodarstvima
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
125
R 15 = 240.900 kWh/god
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za analizu i obradu podataka za ŽP 5C korišteni su tablični i tekstualni podaci Ministarstva
poljoprivrede, Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. Podaci su pristizali na vrijeme i u
skladu sa očekivanjima, te dovoljno rano kako bi mogli biti pregledani i obrađeni.
Komunikacija je uključivala Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Za definiranje ciljeva ulaganja u obnovljive izvore energije i proizvodnje energije iz
obnovljivih izvora žarišnog područja 5C najistaknutije su tipovi operacija 4.1.3. i 4.2.2. Za
provedbu tipa operacije 4.1.3. otvorena su dva natječaja, prvi u 2016. godini i drugi u 2018.
godini. Na natječaje je zaprimljeno ukupno 113 prijava, a do kraja 2018. godine je odobreno
28 prijava s ukupnim iznosom potpore od 1.397.567.16 EUR. Isplaćeno je 6 korisnika s
ukupnim iznosom potpore 164.996.54 EUR. Svih 6 korisnika isplaćeno je u cijelosti.
Za provedbu tipa operacije 4.2.2. otvoren je jedan natječaj u 2018. godini. Zaprimljene su 21
prijave za potporu, s ukupnim traženim iznosom potpore od 9.749.520 EUR.
S obzirom na činjenicu da kroz operaciju 4.2.2. do kraja 2018. nije bilo ulaganja, te da su
ulaganja unutar tipa operacije 4.1.3. relativno mala brojem i iznosom, moguće je zaključiti da
su intervencije u okviru Programa imale neznatan doprinos u opskrbi i korištenju obnovljivih
izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu
biogospodarstva.
Samo korištenje nusproizvoda, otpada, ostatak i drugih neprehrambenih proizvoda nije
utjecalo na doprinos u opskrbi i korištenju obnovljivih izvora energije s obzirom da je svih 6
isplaćenih korisnika uložilo u sunčane elektrane.
U Hrvatskoj je u travnju 2019. godine ukupno instalirano 53.434 kW sunčanih elektrana, te
je iz sunčanih elektrana zabilježena ukupna proizvodnja od 6.956.474 kWh/god. U sklopu
Programa instalirano je 219 kW sunčanih elektrana, što je 0.41% ukupno instaliranih
sunčanih elektrana u Hrvatskoj (Izvor: HROTE).
Činjenica je da je povećanje uporabe obnovljivih izvora energije jedan je od strateških
prioriteta Hrvatske u pogledu ovisnosti o energentima, energetskoj sigurnosti i zaštiti okoliša
te predstavlja razvojnu priliku za domaću industriju. Hrvatska ima gotovo idealne insolacije
i klimatske uvjete za iskorištavanje sunčeve energije te ima zadovoljavajuće količine biomase
koja kao sirovina uključuje šume i poljoprivrednu biomasu dobivenu tijekom proizvodnih
procesa, te mogućnost proizvodnje bioplina gdje se koristi gnojivo, zeleni otpad i organski
otpad iz mulja koji se razvija tijekom obrade otpadnih voda. Značajan potencijal za biomasu
leži u privatnim šumama koje se uglavnom koriste kao drva za ogrjev. Zbog veće potražnje i
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
126
velikog potencijala, potrebno je razviti i povećati primjenu novih tehnologija za proizvodnju
i skladištenje šumske biomase te uvesti nove strojeve za ostvarivo sakupljanje biomase,
osobito iz neadekvatno povezanih i trenutno nepristupačnih šumskih područja.
Na samo korištenje navedenih izvora energije u hrvatskoj poljoprivredi se još uvijek gleda
kao na luksuzno ulaganje koje slijedi tek nakon namirenih osnovnih potreba, pa je broj
obiteljskih gospodarstava koja su pokrenula nove aktivnosti vezane uz ulaganja u obnovljive
izvore energije još uvijek neznatan.
Zaključno, slabo ulaganje ili ne ulaganje u obnovljive izvore energije može se povezati s
nedovoljnom svijesti potencijalnih korisnika o prednostima korištenja obnovljivih izvora
energije kao i trenutnim fokusom razvoja poljoprivrede odnosno gospodarstava na
unapređenju modernizacije i konkurentnosti koje u prvom valu ulaganja ne uključuje i
ulaganja u obnovljive izvore energije. Isto tako je važno navesti kako je značajan element i
sama činjenica povezanosti ovog segmenta sa mogućnostima prodaje energije obzirom na
ograničenje korištenja samo za potrebe gospodarstva i s tim u svezi elemenata državne
potpore.
Ukupno ulaganje u obnovljive izvore energije iznosilo je 189.746.02 EUR od čega je potpora
kroz Program iznosila 164.996.54 EUR. Količina energije proizvedene iz obnovljivih izvora
energije sufinanciranih kroz projekte iznosi 240.900 kWh/god.
Zaključci
Intervencija Programa do sada nije značajno doprinijela opskrbi i korištenju obnovljivih
izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu
biogospodarstva.
Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes za ulaganja u druge oblike
obnovljivih izvora energije osim sunčanih elektrana. Interes za ulaganje u iskorištavanje
otpada, nusproizvoda i ostataka nije pokazan.
Preporuke
Povećati djelovanje na promociji i informiranju poljoprivrednika o prednostima obnovljivih
izvora energije te iskorištavanju otpada, nusproizvoda i ostataka u svrhu biogospodarstva.
Staviti veći naglasak na iskorištavanje nusproizvoda, otpada i ostataka te informirati i
educirati poljoprivrednike o takvim mogućnostima.
Rezultati analize za ŽP 5D
Pitanje za vrednovanje broj 15: Žarišno područje 5D: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa pridonijele smanjenju emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje
poljoprivredna djelatnost?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
127
Opis konteksta - emisije stakleničkih plinova i amonijaka
U 2016. godini ukupna emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede u RH je iznosila 2955.4
kt CO2-eq, od čega 313.3 kt dolazi iz zemljišta pod usjevima, dok su travnjaci sekvestrirali
212.6 kt CO2-ekvivalenta (NIR 2018). U 2016. godini je poljoprivreda doprinosila s 12.1% u
ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u RH. Ukupna emisija u razdoblju od 2010. do 2016.
godine prikazana je u Tablici 1.
Crijevna fermentacija životinja (CH4) odgovorna je za oko 40% emisija, gospodarenje
stajskim gnojem doprinosi oko 20% u ukupnoj emisiji iz poljoprivrede (CH4 i N2O), dok
upravljanje poljoprivrednim tlima (N2O) doprinosi s oko 36%.
Ukupno 83,8 % emisija NH3 u Hrvatskoj u 2016. proizlazi iz sektora poljoprivrede, u iznosu
od 29,3 kt u kojem kategorija Uporabe mineralnih N-gnojiva doprinosi s 26%, dok ostale
emisije proizlaze iz sektora Gospodarenje stajskim gnojivom. Ukupni trend emisije NH3 iz
uzgoja životinja (gospodarenje stajskim gnojem) ovisi o broju životinja (čiji ukupni broj ima
padajući trend – Tablica 1), te načinu gospodarenja gnojivom.
Tablica 76: Prikaz zajedničkih pokazatelja konteksta
Pokazatelj Jedinica 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Ukupno KPP - CCI
18 ha 1.316.010 1.326.083 1.330.973 1.571.200 1.508.885 1.537.629 1.546.019
Udio emisije
stakleničkih
plinova iz
poljoprivrede u
ukupnoj emisiji
RH
% 9,9 10,3 12,7 9,5 10,5 10,9 12,1
Ukupne GHG
emisije iz
poljoprivreda
(CH4 i N2O i
emisija iz
tla/uklanjanje)
k t
ekvivalenta
CO2
3.022,4 3.100,5 3.055,9 2.890,0 2,667,9 2.542,6 2.955,4
Crijevna
fermentacija
(CH4)
% 40% 40% 39% 38% 37% 39% 39%
Gospodarenje
stajskim gnojem
(CH4)
% 16% 15% 15% 14% 14% 15% 15%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
128
Gospodarenje
stajskim gnojem
(N2O)
% 6% 6% 6% 5% 5% 6% 5%
Poljoprivredna
tla(N2O) % 36% 39% 37% 34% 32% 33% 36%
Emisija iz usjeva
(LULUCF) % 5% 5% 7% 6% 2% 7% 10%
Odliv iz pašnjaka
(LULUCF) % -3% -2% -3% -2% -2% -4% -7%
Broj uvjetnih grla
CCI 21 UG
1.020.180 864.020
Emisije
amonijaka iz
poljoprivrede
kt NH3 30,8 31,76 31,6 27,8 26,7 28,7 29,3
Potrošnja
mineralnih
gnojiva
t N 109.345 125.015 106.884,4 77.919,6 73.680,25 87.427,7 72.320,0
Popis mjera koje doprinose žarišnom području 5D
Za izravni doprinos smanjenju emisija u okviru ŽP 5D programirana su sljedeće mjere i
operacije:
M4: 4.1.2.
M10: 10.1.2.,10.1.14
M14: 14.1.; 14.1; 14.3
Neizravni doprinos ovom ŽP imaju sljedeće mjere, podmjere i operacije:
M1: 1.1.1, 1.2.1 (izravan doprinos u ŽP 4B)
M2: 2.1.1. (izravan doprinos u ŽP 4B)
M3: 3.1.1. (Izravan doprinos u ŽP 3A)
M4: 4.1.1. (izravan doprinos u ŽP 2A)
M10: 10.1.6, 10.1.7, 10.1.8 (izravan doprinos u ŽP 4A, 5E i 4A)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
129
M11: 11.1., 11.2 (izravan doprinos u P4 ŽP 4A)
M16: 16.1 (izravan doprinos u ŽP 3A)
M17: 17.1 (izravan doprinos u ŽP 3B)
Provedba PRR-a
Do kraja 2018. godine objavljeno je ukupno 5 natječaja za TOP 4.1.2, od kojih je 1 poništen.
Broj prijava je rastao iz godine u godinu, a ukupno je zaprimljeno 777 prijava (od kojih 146
u 2018. godini koji su još u obradi). Do kraja 2018. godine odobrena su 374 zahtjeva (u
ukupnom iznosu potpore od 77.759.383 EUR uključujući i potporu kroz financijske
instrumente u iznosu od 3.004.427 EUR). Ukupno je isplaćeno 119 korisnika u ukupnom
iznosu potpore 30.712.469 EUR za započete operacije.
Za TOP 10.1.2. je od početka provedbe do kraja 2018. godine isplaćeno 151.842 EUR za
ukupno 153 zahtjeva (54 zahtjeva zaprimljena u 2016. godini, 99 zahtjeva zaprimljenih u
2017. godini).
Podnošenje zahtjeva za TOP 10.1.14 započelo je u 2018. godini te su zaprimljena 92 zahtjeva,
čija obrada je u tijeku, tako da do kraja 2018. godine nije bilo isplata za ovaj TOP.
Provedba M14 započela je u 2018. godini podnošenjem Jedinstvenog zahtjeva za potporu, te
do kraja 2018. nije bilo isplata.
Pokazatelji ostvarenja – fizička provedba PRR-a
Od ukupno planiranih javnih ulaganja za TOP 4.1.2 u iznosu od 73,380,000.00 EUR (O1 –
Tablica 2), do sada ugovorenim potporama ostvareno je 106% tog iznosa za 374 korisnika,
dok je isplaćenim iznosom do kraja 2018. ostvareno 42% (Tablica 2) za 119 korisnika. Broj
uvjetnih grla stoke na koja se odnose ulaganja u stočarstvo s ciljem smanjenja emisija
stakleničkih plinova i/ili amonijaka obuhvaćanih potporama za isplaćene korisnike iznosi
52.006, čime je ostvareno 138% postavljenog cilja (37.800).
Za razliku op operacije 4.1.2, operacija 10.1.2. „Zatravnjivanje trajnih nasada “je vrlo malo
iskorištena, svega 2% od ukupno alociranih sredstava, dok isplata za operaciju 10.1.14.
„Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima “nije bilo (Tablica
2). Površina obuhvaćena potporama za TOP 10.1.2 iznosi 365,29 ha, što čini 7,31%
postavljenog cilja (5.000 ha).
Površina za operacije koje neizravno doprinose ovom ŽP (za operacije 10.1.7, 10.1.8, 11.1. i
11.2.) je znatno veća i iznosi ukupno 80.983,89 ha, te s TOP-om 10.1.2 čini 6.2% ukupne
poljoprivredne površine (KPP).
U odnosu na ukupno alocirana sredstva u PRR RH za ŽP 5D (83.310.000 EUR) ugovoreno je
94% i to prvenstveno putem mjere 4. U odnosu na ukupno alocirana sredstava za ovo žarišno
područje, isplaćeno je 37%.
Tablica 77: Žarišno područje 5D: pokazatelji provedbe (ostvarenja)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
130
Pokazatelj Vrijednost
2018 Cilj (2023) % Bilješke
O3 Broj operacija podržanih za ulaganja (npr.
Skladištenje gnojiva, obrada gnojiva (4.1.2)
119 isplaćeno
374 odobreno 1,260
9.44
(isplaćeno)
29.68
(odobreno)
Broj
podržanih
operacija za
operaciju
4.1.2
O8 Grla stoke u koja se tijekom upravljanja stokom
ulaže radi smanjenja emisija stakleničkih plinova i/ili
amonijaka
52005,8
37,800
138%
Grla stoke za
operaciju
4.1.2. Većina
ulaganja u
velike farme
(samo VUPIK
d.d. doprinosi
s oko 15000
UG)
O2 Ukupna ulaganja EUR (javno + privatno) M04 36,547,838.32
111,600,000 32.75%
i Iznos
ulaganja za
isplaćene
projekta do
kraja 2018.
godine za
operaciju
4.1.2.
O1 Ukupni javni rashodi (EUR) – M04 (4.1.2)
30,712,461.18
(isplaćeno)
77,759,382.94
(ugovoreno)
73,380,000
42.06%
(isplaćeno)
105,97%
(ugovoreno)
Isplaćeno do
kraja 2018.
godine
Ugovoreno
do kraja
2018. godine
O5 Područje (ha) (npr. Zeleni pokrov, usjev, smanjenja
gnojidba, proširenje, itd.) – 10.1.2 i 10.1.14
365,29
(2018.)
5,000
7,31%
(kumulativno)
Površina
koja se
odnosi na
operaciju
10.1.2
O1 Ukupni javni rashodi (Eur) – (10.1.2 i 10.1.14) 151,841.6 9,930,000 1.53%
Javni rashodi
za M10.1.2
kumulativno
za 153
ugovora za
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
131
koje je
dodijeljena
potpora
Kriteriji prosudbe i izračun relevantnih pokazatelja
Kriterij prosudbe: Mjere PRR-a doprinijele su smanjenju emisija stakleničkih plinova i
amonijaka.
Za ocjenu doprinosa mjera PRR-a smanjenju emisija stakleničkih plinova i amonijaka,
prosudba se vršila na temelju kvalitativne ocjene doprinosa mjera, te sljedećih kvantitativnih
pokazatelja (Tablica 3):
Pokazatelji cilja/rezultata:
R16/T17: postotak uvjetnih grla na koji se odnose ulaganja u stočarstvo, s ciljem smanjenja
emisija stakleničkih plinova i/ili amonijaka, sa ciljanom vrijednosti od 3,71%,
Putem TOP-a 4.1.2., 52.006 uvjetnih grla je obuhvaćeno ulaganjem za isplaćene i započete
projekte odnosno 5,10% od ukupnog broja uvjetnih grla, što znači da je postignuto preko
100% postavljenog cilja.
R17/T18: postotak poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju s
ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova i/ili amonijaka, sa ciljanom vrijednosti od
0,91%.
Programirani TOP 10.1.2. doprinio je cilju T18, kao i TOP-ovi 10.1.7 i 10.1.8., koji sekundarno
doprinose ŽP 5D. Ukupno su se ova tri TOP-a provodila na 693 ha odnosno 5,8% postavljenog
cilja T9, u vrijednosti od 0,05% poljoprivrednog zemljišta.
Dopunski pokazatelji:
R18 - smanjene emisije metana i dušikovog oksida radi primjene mjera u PRR projektima
(dopunski pokazatelj rezultata)
Procijenjeno je smanjenje emisija stakleničkih plinova (N2O) od oko 29 kt CO2. To smanjenje
čini 2,7 % ukupne emisije N2O iz poljoprivrednih tala u RH, odnosno 1% ukupnih emisija
stakleničkih plinova iz poljoprivrede.
R19 - smanjene emisije amonijaka (dopunski pokazatelj rezultata)
Procijenjeno je smanjenje emisije amonijaka (NH3) od oko 0,39 kt NH3, što čini 5,1% ukupne
emisije amonijaka iz sektora “Mineralna gnojiva”, odnosno 1,3% ukupne emisije amonijaka
iz poljoprivrede.
Opis korištenog metodološkog pristupa i izazova
Za izračun pokazatelja T17 koristi se ukupan broj uvjetnih grla obuhvaćen ulaganjem kroz
TOP 4.1.2., dok se za izračun pokazatelja T18 koristi površina na kojoj se provode TOP-ovi iz
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
132
M10, a koji doprinose ŽP 5D u skladu sa PRR RH, tablicom 11.4. Podaci su preuzeti iz sustava
za praćenje provedbe programa Ministarstva poljoprivrede, te Agencije za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Kompletan inventar emisija stakleničkih plinova i amonijaka s gospodarstava koji primaju
potporu PRR-a (u cilju usporedbe s nacionalnim inventarom emisija) trebao bi obuhvaćati
emisije iz svih podsektora. (Crijevna fermentacija, gospodarenje stajskim gnojivom,
upravljanje poljoprivrednim tlo, kao i LULUCF sektor). S obzirom na nedostatak detaljnih
podataka za izračun kompletnog inventara emisija iz svih sektora, dopunski pokazatelji R18
i R19 su procijenjeni temeljem izračuna uštede mineralnih gnojiva na bazi dušika za one
mjere koje uključuju ograničenje njihove upotrebe (u okviru mjere 10 i 11), s obzirom da je
površina samo za TOP 10.1.2 (koji ima izravan doprinos) neznatna. Ukupna razmatrana
površina pod mjerama 10 i 11 čini 9% KPP.
Za izračun uštede mineralnih gnojiva korišteni su podaci o prosječnom godišnjem unosu
dušika iz mineralnih gnojiva po hektaru, po županijama, iz projekta Utjecaj poljoprivrede na
onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH, 2014 (SAGRA 1), te površina pod navedenim
mjerama iz ARKOD-a za 2017. godinu. Uzimajući u obzir da je za svaki kg korištenog N gnojiva
emisija N2O jednaka 1.25% te da je u potencijal učinka staklenika N2O 298 (Analiza metoda
za izračun emisija stakleničkih plinova i amonijaka i bilance nutrijenata, 2011) veći od onoga
za CO2, dobivena je ušteda u kt CO2 eq za N2O iz mineralnih gnojiva.
Smanjenje emisije amonijaka (NH3) iz podesktora “Mineralna gnojiva” izračunato je pomoću
formule:
ENH3= Nmgx EFNH3,
gdje je ENH3 emisija amonijaka (kg), Nmg količina dušika iz mineralnog gnojiva (kg), a
EFNH3 emisijski faktor (0.05 kg NH3 / kg primijenjenog N iz mineralnih gnojiva preuzet iz
EMEP/EEA vodiča za izračun inventara emisija iz 2016. godine (Tier 1 metodologija za sektor
3Da1). U inventaru emisije amonijaka, Republika Hrvatska trenutno nema uključene mjere
smanjenja emisija niti određene emisijske faktore za gospodarenje uz primjenu mjera, iako
se pojedine mjere koriste, što bi bilo potrebno za izračun emisija za slučaj primjene
specifičnih mjera.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Od ukupno odobrenih ulaganja u okviru TOP-a 4.1.2, 40% se odnosi na ulaganje u građenje
skladišnih kapaciteta i opremu za rukovanje stajskog gnoja i digestata, dok se 60% odnosi na
opremu za poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar,
transport i primjenu gnojiva). Ova ulaganja izravno utječu na smanjenje emisija metana i
didušikovog oksida iz podsektora „Upravljanje stajskim gnojivom “koji u ukupnim emisijama
iz poljoprivrede čini oko 20% (Tablica 1).
U ukupnoj emisiji amonijaka iz poljoprivrede, više od 70% emisija potječe iz podsektora
“Gospodarenje stajskim gnojivom” (dok ostatak potječe od mineralnih gnojiva). Stoga ova
operacija, uz odgovarajuću primjenu stajskog gnojiva, ima također veliki potencijal u
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
133
smanjenju emisija amonijaka. Potpuni učinak ovih ulaganja doći će do izražaja tek u
narednom razdoblju, kada se u potpunosti implementiraju prakse učinkovitog upravljanja
stajskim gnojivom. Učinkovitost ulaganja u smislu smanjenja emisija stakleničkih plinova
direktno je povezana s načinom upravljanja stajskim gnojivom i poljoprivrednim tlom, koji
ovisi o stupnju znanja i vještina poljoprivrednika. Stoga edukacija poljoprivrednika ima
izuzetno važan značaj, jer bez znanja i razumijevanja nije moguće postići željene učinke s
uloženim sredstvima u fizičku infrastrukturu i mehanizaciju.
Kvantitativna ocjena smanjenja emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz ostvarenih
ulaganja putem TOP 4.1.2 u ovom trenutku nije moguća zbog nedostatka detaljnih podataka
za tu ocjenu na razini pojedinih gospodarstava.
Prema raspodjeli ulaganja po podsektorima (Slika 1), u okviru operacije 4.1.2. najveći
postotak ulaganja odnosi se na sektore proizvodnje mesa i to govedarstvo, ovčarstvo i
kozarstvo (62%), te na proizvodnju mlijeka (15%) koji ujedno čine i najveći doprinos emisiji
stakleničkih plinova i amonijaka u RH.
S obzirom na stupanj iskorištenosti sredstava iznad postavljenih ciljeva, povoljnu raspodjelu
ulaganja prema podsektorima, te relativno dobre pokazatelje ostvarenja mjera M1 i M2
vezanih uz strukovno osposobljavanje i savjetovanje o višestrukoj sukladnosti (paket mjera
poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene – opisano pod ŽP 4B), može se reći da ostvarena
ulaganja imaju veliki potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka u
sektoru „Gospodarenje stajskim gnojivom“.
Za razliku od operacije 4.1.2, operacija 10.1.2. „Zatravnjivanje trajnih nasada „je vrlo malo
iskorištena, svega 2% od ukupno alociranih sredstava na površini od 365,29 ha. Ovom
operacijom postiže se održivo upravljanje zemljištem putem korištenja odgovarajućih
agrotehničkih mjera koje smanjuju gubitak organske tvari iz tla i spriječavaju odljev
stakleničkih plinova. Isto se postiže i operacijama 10.1.7. i 10.1.8. (Održavanje ekstenzivnih
voćnjaka, maslinika) te operacijom 10.1.14 (Poboljšano održavanje međurednog prostora u
višegodišnjim nasadima). Ove operacije, kao i operacije 10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 11.1. i 11.2
doprinose i smanjenju emisija N2O radi zabranjene ili ograničene upotrebe mineralnih
gnojiva. Ukupno izračunato smanjenje emisije N2O temeljem uštede dušika iz mineralnih
gnojiva iznosi oko 2,7 % u odnosu na ukupne emisije N2O iz poljoprivrednih tala u RH
odnosno 1 % u odnosu na ukupnu emisiju stakleničkih plinova iz poljoprivrede.
S obzirom na slabu iskorištenost operacija u okviru mjere 10 u ovom ŽP, potrebno je nastaviti
ulagati napor u edukaciju i osposobljavanje poljoprivrednika u cilju privlačenja korisnika
mjere 10, kao i učinkovite upotrebe predviđenih sredstava za tu mjeru. Isto vrijedi i za mjeru
14 - dobrobit životinja, a koja ima značajan potencijal za smanjenje emisija metana (crijevna
fermentacija doprinosi 40% ukupnim emisijama stakleničkih plinova iz poljoprivrede) i
amonijaka.
U ukupnoj emisiji amonijaka u RH, podsektor “Mineralna gnojiva” doprinosi s 26%, dok
većina emisije potječe iz sektora “Gospodarenje stajskim gnojivom”. Razmatrane operacije iz
PRR-a doprinose smanjenju ukupne emisije amonijaka iz sektora “Mineralna gnojiva” za oko
5,1%”, odnosno za oko 1,3% ukupne emisije amonijaka iz poljoprivrede.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
134
Slika 7: Raspodjela ulaganja prema podsektorima
Zaključci
Provedene mjere PRR-a su doprinijele smanjenju emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz
poljoprivrede za minimalno 1% u odnosu na ukupne emisije iz poljoprivrede u RH.
Preporuke
Nastaviti s edukacijom poljoprivrednika po pitanju upravljanja stajskim gnojem radi
otvaranja maksimalnog potencijala smanjenja emisija.
Potrebno je nastaviti s promocijom i edukacijom potencijalnih korisnika vezano uz operacije
10.1.2 i 10.1.14, te mjeru14 u cilju privlačenja korisnika s obzirom na dosadašnju nisku
apsorpciju ovih operacija i njihov potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Rezultati analize za ŽP 5E
Pitanje za vrednovanje broj 16: Žarišno područje 5E: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle pohranu i sekvestraciju ugljika u poljoprivredi i šumarstvu?
Opis konteksta
CCI 33. Intenzitet uzgoja - temelji se na poljoprivredno-okolišnom pokazatelju
intenzifikacija/ekstenzifikacija. Ovaj pokazatelj prati trendove vezane uz promjene sustava
proizvodnje te povećanje razine poljoprivredne (trendovi udjela korištenja površina za
ratarsku proizvodnju, pašnjake, trajne nasade) i stočarske proizvodnje (goveda, ovce i svinje)
po jedinici površine ili rada. Do nje dolazi zahvaljujući povećavanju poljoprivrednih ulaganja
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
135
u skladu s određenim ograničavajućim čimbenicima (prostor, radna snaga, imovina), a
obično je povezana sa smanjivanjem poljoprivrednih ulaganja male učinkovitosti.
Poljoprivredna ulaganja imaju svoj učinak na okoliš bilo da su u pitanju gnojiva, hrana za
životinje, energija ili voda. Pokazatelj se izrađuje temeljem analize podataka u vremenu: o
trendovima ulaganja prema tipu ulaganja u kn i kn/ha (prema prosječnim troškovima ili
ulaganjima po hektaru). Postotak KPP s niskim intenzitetom uzgoja u 2016. godini smanjio
se u odnosu na 2013. godinu, dok se postotak KPP sa srednjim ili visokim intenzitetom uzgoja
povećao. Također, došlo je do povećanja područja pod ekstenzivnim pašnjacima (Tab. 1).
CCI 41. Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu - pokazatelj procjenjuje ukupni sadržaj
organskog ugljika u obradivim tlima. Organski ugljik u tlu, glavna komponenta organske tvari
u tlu, izuzetno je važan u svim procesima u tlu. Organska tvar u tlu uglavnom potječe od
biljnih ostataka, dok mikrobni, gljivični i životinjski doprinosi čine mali dio njegove ukupne
količine. Godišnja stopa gubitka organske tvari može se uvelike razlikovati, ovisno o načinu
uzgoja, vrsti pokrova biljke/usjeva, stanju odvodnje tla i vremenskim uvjetima. Smanjenje
sadržaja organske tvari u tlu predstavlja jedan od najvažniji procesa oštećenja tla koji dovodi
do postepenog i permanentnog pogoršanja fizikalnih svojstava tla. S obzirom na nepostojanje
pouzdanih podataka o stanju organskog ugljika u poljoprivrednom tlu na nacionalnoj razini,
nužno je izvršiti istraživanja tla u svrhu utvrđivanja sadržaja organskog ugljika tako da se
uvažava detaljan način korištenja poljoprivrednog zemljišta, značajke klime po pojedinim
agroregijama, intenzitet poljoprivredne proizvodnje, značajke tla i drugo.
U Hrvatskoj su u većoj ili manjoj mjeri prisutne sve prepoznate prijetnje prema tlu i
degradacijski procesi: erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje tla, zaslanjivanje tla,
zbijanje tla, prekrivanje tla i zemljišta, gubitak biološke raznolikosti, prenamjena zemljišta,
plavljenja i klizišta. Međutim, podaci se ne prikupljaju sustavno i harmonizirano, što otežava
procjenu stanja i trendova.
S obzirom na to da se radi o procijenjenim vrijednostima, pokazatelj 41. koristi se isključivo
kao kontekst pokazatelj. Količina organske tvari u tlu mijenja se vrlo sporo i pod utjecajem je
različitih faktora odnosno može proći više desetljeća kako bi se mogle vidjeti značajne
promjene te nije vjerojatno da će se količina organske tvari značajno promijeniti u
programskom razdoblju PRR (2014.-2020.).
Tablica 78: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010 2013 2016
C.33 - Intenzitet poljoprivrednog uzgoja
Niski intenzitet (% ukupnog KPP-a) 49,7 25,0
Srednji intenzitet (% ukupnog KPP-a) 38,6 45,8
Visoki intenzitet (% ukupnog KPP-a) 11,8 29,2
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
136
Ispaša (ha ekstenzivna) 162,75 413,55
Ispaša (% of total UAA) 12,4 26,3
C.41 - Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu
Ukupne procjene sadržaja organskog ugljika (megatona) 1248
Štetan sadržaj organskog ugljika (g/kg) 19
Popis mjera koje doprinose žarišnom području 5E
Izravni doprinos
Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Podmjera 10.1. – TOP: 10.1.7.
Neizravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.1., 1.1.2.
Podmjera 1.2. / TOP 1.2.1.
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.3., 2.1.4.
Podmjera 2.3. / TOP 2.3.1.
Mjera 03 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
Podmjera 3.1. / TOP 3.1.1.
Podmjera 3.2. / TOP 3.2.1.
Mjera 08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
Podmjera 8.5. / TOP 8.5.1.
Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Podmjera 10.1. / TOP 10.1.2., 10.1.3., 10.1.4., 10.1.5., 10.1.6., 10.1.8.
Mjera 11 - Ekološki uzgoj
Podmjera 11.1. / TOP 11.1.1.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
137
Podmjera 11.2. / TOP 11.2.1.
Mjera 16 - Suradnja
Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.
Mjera 17 - Upravljanje rizicima
Podmjera 17.1 / TOP 17.1.1.
Provedba PRR-a
Na temelju financiranih operacija, do kraja 2018. godine isplaćeno je 22.281,51 EUR izravnih
doprinosa. Broj prijava za održavanje ekstenzivnih voćnjaka (TOP 10.1.7.) povećavao se na
godišnjoj bazi, a ukupan broj prijava iznosio je 89. Od toga 34 prijave u 2018. godini još nisu
obrađene.
Tablica 79: Žarišno područje 5E: financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih
poziva za financiranje izravnih TOP-ova
Mjera /
pod-mjera/TOP
Opis TOP-
a/naziv
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
(Euro)
Zaprimljeni zahtjevi
za financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnosti
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 10.1. 10.1.7.
Održavanje
ekstenzivnih
voćnjaka
22.281,51 89 22.281,51 54 22.281,51 54 22.281,51
Ukupno ŽP 22.281,51 89 22.281,51 5 4 22.281,51 54 22.281,51
Prema financiranim operacijama neizravnih doprinosa žarišnom području 5E, do kraja 2018.
godine obrađeno je 19.183 zahtjeva i isplaćeno 93.686.612,70 EUR.
Tablica 80: Žarišno područje 5E: financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih
poziva za financiranje neizravnih TOP-ova
Mjera /
pod-mjera/TOP Opis TOP-a/naziv
Financijska
alokacija
objavljenih
poziva
(Euro)
Zaprimljeni zahtjevi
za financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava
Financirane
operacije/aktivnost
i
Broj Euro Broj Euro Broj Euro
M1 1.1. 1.1.1.
Strukovno
osposobljavanje
za višestruku
sukladnost,
paket mjera
425.339 9 425.339 9 425.339 9 425.339
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
138
poljoprivreda,
okoliš i
klimatske
promjene,
ekološki uzgoj
M1 1.1. 1.1.2.
Strukovno
osposobljavanje
za
poljoprivrednik
e
545.718 7 545.718 7 545.718 7 545.718
M2 2.1. 2.1.1.
Savjetovanje o
višestrukoj
sukladnosti,
mjerama
„Poljoprivreda,
okoliš i
klimatske
promjene“i
„Ekološki uzgoj“
361.999 9 361.999 9 361.999 9 361.999
M2 2.1. 2.1.3. Savjetovanje
šumoposjednika 18.747 6 18.747 6 18.747 6 18.747
M2 2.1. 2.1.4.
Savjetovanje
mladih
poljoprivrednik
a
268.318 7 268.318 7 268.318 7 109.761
M2 2.3. 2.3.1. Osposobljavanje
savjetnika 186.953 8 186.953 8 186.953 8 186.953
M3 3.1. 3.1.1.
Potpora za
sudjelovanje
poljoprivrednik
a u sustavima
kvalitete za
poljoprivredne i
prehrambene
proizvode
5.737.845 27 165.805 12 77.151 4 2.226
M8 8.5. 8.5.1.
Konverzija
degradiranih
šumskih
sastojina i
šumskih kultura
17.526.60
0 142 12.333.029 32 2.207.758 17 530.919
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
139
M10 10.1 10.1.2. Zatravnjivanje
trajnih nasada 151.842 312 151.842 153 151.842 153 151.842
M10 10.1 10.1.3.
Očuvanje
travnjaka velike
prirodne
vrijednosti
804.759 739 804.759 407 804.759 407 804.759
M10 10.1 10.1.4.
Pilot mjera za
zaštitu kosca –
Crex crex
55.400 149 55.400 82 55.400 82 55.400
M10 10.1 10.1.5. Pilot mjera za
zaštitu leptira 2.993 13 2.993 7 2.993 7 2.993
M10 10.1 10.1.8.
Održavanje
ekstenzivnih
maslinika
420.265 795 420.265 461 420.265 461 420.265
M11 11.1 11.1.1.
Plaćanja za
prijelaz na
ekološke
poljoprivredne
prakse i metode
48.369.14
1
11.47
3 48.369.141 6.530 48.369.141 6.530 48.369.141
M11 11.2 11.2.1.
Plaćanja za
održavanje
praksi i metoda
ekološkog
uzgoja
30.447.21
3 6.331 30.447.213 4.183 30.447.213 4.183 30.447.213
M17 17.1 17.1.1.
Osiguranje
usjeva, životinja
i bilja
22.701.99
4
12.56
2 22.704.737 9.192 16.649.742 7.293 11.253.338
Ukupno ŽP 128.025.126 32.58
9
117.262.25
8
21.10
5
100.993.33
8 19.183 93.686.613
Za M01, TOP 1.1.1., 1.1.2. i M02, TOP 2.1.1., 2.1.3., 2.1.4. i 2.3.1 isplaćeno je 1.648.517,86 EUR.
Za TOP-ove 1.1.3. i 1.2.1. nije bilo isplata.
Na treninzima za strukovno osposobljavanje o višestrukoj sukladnosti, paket mjera
poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 1.1.1.) sudjelovalo je 28.300
polaznika. U sklopu TOP-a 1.1.1. održano je 2.311 tečajeva vezanih uz IAKS mjere (M10 i
M11), što je 78 % od ukupnog broja tečajeva M01. Na tečajevima je sudjelovalo 70 %
polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog razvoja. Na treninzima za strukovno
osposobljavanje poljoprivrednika (TOP 1.1.2.) sudjelovalo je 8.970 polaznika na ukupno 29
tečajeva. Na njima je sudjelovalo 48 % polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog razvoja.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
140
U sklopu savjetovanja o višestrukoj sukladnosti, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske
promjene, ekološki uzgoj (TOP 2.1.1.) otvoreno je 30 savjetničkih paketa za 783 pojedinačnih
korisnika, dok je u sklopu savjetovanja šumoposjednika (TOP 2.1.3.) otvoreno 3 savjetnička
paketa za 104 pojedinačnih korisnika. Za ove operacije isplaćeno je ukupno 380.746,67 EUR.
U sklopu savjetovanja mladih poljoprivrednika (TOP 2.1.4.) otvoreno je 21 savjetničkih
paketa na kojima je sudjelovalo 356 polaznika, od kojih je 18 % korisnika mjera Ruralnog
razvoja, a njih 7 % bavi se ekološkom proizvodnjom. U potpori za osposobljavanje savjetnika
(TOP 2.3.1.) sudjelovalo je 1.071 polaznika.
Za potporu za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i
prehrambene proizvode (TOP 3.1.1.) do kraja 2018. bilo je zaprimljeno 27 zahtjeva, od toga
su 4 zahtjeva obrađena i isplaćena u iznosu od 2.225,85 EUR.
Do kraja 2018. godine isplaćeno je 17 projekata za konverzije degradiranih šumskih sastojina
i šumskih kultura (TOP 8.5.1.) u iznosu od 530.918,75 EUR. U 2018. godini bilo je prijavljeno
100 projekata koji još nisu obrađeni.
Pod M10 obrađeni su i isplaćeni TOP-ovi 10.1.2., 10.1.3., 10.1.4, 10.1.5. i 10.1.8. Zahtjevi
zaprimljeni u 2018. godini za navedene tipove operacija još nisu obrađeni u 2018. godini. U
2018. je za TOP 10.1.2. zaprimljeno 155 prijava, za TOP 10.1.3. zaprimljeno je 309 prijava, za
TOP 10.1.4. zaprimljeno je 62 prijave, za TOP 10.1.5. zaprimljene su 4 prijave, te je za TOP
10.1.8. zaprimljeno 325 prijava. Za TOP 10.1.6. od početka provedbe PRR-a do kraja 2018.
godine nije zatražena potpora.
Broj prijava za pojedini tip operacije M10 rastao je iz godine u godinu, kao i broj odobrenih i
isplaćenih prijava. Po završetku 2018. godine bilo je ukupno 2.008 prijava za tipove operacija
M10. Od toga je odobreno 1.110 prijava i isplaćeno 1.435.257,88 EUR.
Pod M11 obrađeno je 10.713 prijava do kraja 2018. godine te je ukupno isplaćeno
78.816.354,41 EUR.
Za osiguranje usjeva, životinja i bilja (TOP 17.1.1.) obrađeno je 7.293 prijava te je za njih
isplaćeno 11.253.337,95 EUR.
Po završetku 2018. godine, ukupno je bilo 32.589 prijava za tipove operacija pod mjerama
koje izravno i neizravno doprinose žarišnom području 5E. Od toga je odobreno 19.237
prijava i isplaćeno 93.708.894,21 EUR.
Fizička provedba PRR-a
Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za poljoprivredu,
okoliš i klimatske promjene, u 2018. godini, ostvareno je 61,09 % postavljenog cilja. Za
izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja korišten je TOP 10.1.7. (izravni doprinos ŽP
5E) te TOP-ovi 10.1.2., 10.1.3., 10.1.4., 10.1.5. i 10.1.8. koji neizravno doprinose ŽP 5E, a u
skladu su s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili
više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.1. u PRR RH). Ukupni javni rashodi za isti
pokazatelj ostvarili su 8,46 % postavljenog cilja zaključno s 2018.g..
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
141
Tablica 81: Žarišno područje 5E: izračun pokazatelja planiranih ostvarenja
Pokazatelj Vrijednost Ciljna vrijednost
2023. % Bilješke
Područje (ha) u okviru mjera za
poljoprivredu, okoliš i klimatske uvjete za
sekvestraciju ugljika (M10)
4.557,59 7.460,00 61,09
Pokazatelj se odnosi
na površine pod TOP-
om 10.1.2., 10.1.3.,
10.1.4, 10.1.5., 10.1.7.,
10.1.8. u 2018. g.
Ukupni javni rashodi (€) 1.457.539,39 17.232.600,00 8,46
Pokazatelj se odnosi
na isplaćene potpore
pod TOP-om10.1.2.,
10.1.3., 10.1.4, 10.1.5.,
10.1.7., 10.1.8
zaključno s 2018.g.
(kumulativ).
Kriteriji prosudbe i izračun relevantnih pokazatelja
Za izračun pokazatelja R20/T19 koristio se broj ugovorenih hektara s obzirom na doprinos
tipova operacija žarišnom području 5E, a u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa
programiranih za ostvarivanje jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.1. u
PRR RH). U izračun su ušle površine TOP-ova 10.1.2., 10.1.3., 10.1.4., 10.1.5., 10.1.7. i 10.1.8.
u ukupnom iznosu od 4.557,59 ha.
Dobivena vrijednost pokazatelja R20/T19 iznosi 0,12 %, što je 13,07 % postavljenog cilja.
Tablica 82: Žarišno područje 5E: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i
dodatnih pokazatelja
Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
1. Očuvanje i pohrana ugljika u
poljoprivredi i šumarstvu se povećala
2. Poljoprivredno i šumsko zemljište za
koje su sklopljeni ugovori o upravljanju
koji pridonose sekvestraciji ili pohrani
ugljika je povećano
•R20 / T19 - % poljoprivrednog i
šumskog zemljišta za koje su sklopljeni
ugovori o upravljanju koji pridonose
sekvestraciji ili pohrani ugljika
- u 2018. godini iznosi 0,12 %, što je
13,07 % postavljenog cilja
• Vrste aktivnosti koje pridonose
očuvanju ugljika i sekvestracija
zemljišta na temelju ugovora za
upravljanje (npr. pošumljavanje,
održavanje šuma, sekvestrirani
ugljik putem trajnih nasada)
Dodatni pokazatelj za mjerenje doprinosa ovom žarišnom području su ulaganja u razvoj
šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma (M08). Prema do sada isplaćenim projektima
za konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura (TOP 8.5.1.) obnovit će se
168,21 ha šuma i šumskog zemljišta što će pridonijeti u očuvanju ugljika i sekvestraciji
zemljišta.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
142
Prema tipu konverzije planirane su 3 vrste konverzija:
Konverzija listačama na kontinentu na površini od 165,17 ha
Konverzija listačama na kršu na površini od 1,75 ha
Konverzija četinjačama na kontinentu na površini od 1,29 ha.
Prema vrsti ulaganja za koju se traži potpora planirane su 3 vrste ulaganja:
Konverzija panjača, šikara, šibljaka, makija i gariga u šumske sastojine visokog uzgojnog
oblika na površini od 120,23 ha
Konverzija šumskih kultura i plantaža u mješovite šumske sastojine visokog uzgojnog oblika
autohtonih vrsta drveća na površini od 25,27 ha
Konverzija šumskih sastojina narušene strukture vrsta drveća u mješovite šumske sastojine
s povoljnim udjelom glavnih vrsta drveća na površini od 22,11 ha.
Prema načinu izvođenja konverzije korištena su 3 načina konverzije:
• Sadnja sadnica uz ograđivanje zaštitnom ogradom na površini od 86,04 ha
• Sadnja sadnica uz korištenje štitnika za sadnice na površini od 43,33 ha
• Sjetva sjemena uz ograđivanje zaštitnom ogradom na površini od 38,84 ha.
Opis korištenog metodološkog pristupa i izazova/rizika
Za analizu izravnih i neizravnih doprinosa mjera PRR korišteni su podaci Ministarstva
poljoprivrede vezani za financijsku provedbu mjera. Za analizu aktivnosti koje doprinose
očuvanju i sekvestraciji ugljika korišteni su osim podataka Ministarstva o financijskoj
provedbi i Planovi konverzije. Podaci vezani za stanje tla na području provedbe mjera PRR
koji doprinose ŽP 5E nisu bili dostupni. Odgovor na pitanje za vrednovanje temelji se na
kvalitativnoj procjeni.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Učinci provedbe TOP-a 10.1.7. temelje se na činjenici da ekstenzivni voćnjaci uklanjaju CO2
iz atmosfere vežući ga u brzo rastuću masu stabala, a ostaci trave (od zatravnjene površine
između stabala) omogućavaju povećanje ugljika u tlu. Korisnici preuzimaju obvezu
petogodišnjeg razdoblja provođenja operacije. Operacija se provodila na ukupnoj površini od
33,91 ha u 2018. godini.
Provedbom planiranih konverzija degradiranog oblika šumskih sastojina nastat će mješovite,
stabilne i vitalne šumske sastojine visokog uzgojnog oblika autohtonih vrsta drveća s
optimalnom strukturom i udjelom vrsta drveća čime će se povećati sposobnost sastojina za
spremanje ugljika jer su prirodne, stabilne sastojine najveći spremnici ugljika (ponori
ugljika), pa su stoga predloženi projekti u skladu s općim ciljem povećanja sekvestracije
ugljika u šumarstvu. Što se tiče duljine provedbe tipa operacije, korisnik je u obvezi najmanje
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
143
narednih pet godina osigurati da predmet ulaganja za koji je ostvario potporu u okviru
podmjere 8.5. bude u funkciji i dostupan javnosti.
Provedbom planiranih konverzija dugoročno će se povećati kvaliteta i kvantiteta drvne mase
što će doprinijeti i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije (šumske biomase) u
ruralnim područjima.
Planiranim konverzijama uglavnom će se podizati sastojine gdje je glavna vrsta hrast kitnjak
te sastojine gdje je glavna vrsta hrast lužnjak. Dugoročno to znači da će se rastom i razvojem
mladih sastojina hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka visokog uzgojnog oblika povećati okolišna
vrijednost i općekorisne funkcije šumskih ekosustava, odnosno poboljšat će se zaštita tala,
voda i zraka. Također, autohtone stabilne sastojine dat će doprinos ublažavanju učinaka
klimatskih promjena na šume, spremanju ugljika i otpuštanju kisika.
Financijska implementacija mjera koje izravno i neizravno doprinose ŽP 5E je niska, što za
posljedicu ima male površine koje doprinose sekvestraciji ugljika odnosno pohranjivanju
istog. Trenutni doprinos se ne može smatrati značajnim. Međutim, s obzirom na porast
prijavljenih projekata (TOP 8.5.1. i TOP 10.1.7.) može se očekivati da će se površine šumskog
i poljoprivrednog zemljišta povećavati, a samim tim i doprinos sekvestraciji ugljika.
Zaključci
Porastom broja prijavljenih projekata može se očekivati povećanje površina šumskog i
poljoprivrednog zemljišta vezanih za pohranu i sekvestraciju ugljika.
Provedba tipova operacija koje izravno (10.1.7.) i neizravno (8.5.1.) doprinose ŽP 5E je niska.
Preporuke
Poboljšati promociju tipova operacija 10.1.7. i 8.5.1.
Rezultati analize za ŽP 6A
Pitanje za vrednovanje broj 17, Žarišno područje 6A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle diversifikaciju, stvaranje i razvoj malih poduzeća, kao i otvaranje radnih
mjesta?
Tipovi operacija koje imaju izravni doprinos žarišnom području 6A su mjere 6.2.1, 6.4.12,
8.6.3. Za niti jednu od tih mjera nije izvršena isplata krajnjim korisnicima do kraja 2018.
godine i stoga nije moguće provesti relevantne evaluacijske analize.
2 Do kraja 2018. izvršena je isplata korisniku (tijelima koja provode financijske instrumente za tip operacije 6.4.1) ali nije bilo isplata prema krajnjim primateljima financijskih instrumenata.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
144
Mjere koje se neizravno odnose na FA 6A su mjere 1 i 4. Za mjeru 1 ne postoji logička podloga
za izračunavanje odgovarajućeg pokazatelja za otvaranje radnih mjesta, dok se za mjeru 4
stvorena radna mjesta kvantificiraju u sklopu žarišnog područja 2A.
U okviru PRR u ovom ŽP programirana je M6 s dva tipa operacija (6.2.1. i 6.4.1.) te M8 s
jednim tipom operacije (8.6.3.). Status provedbe detaljno je opisan u poglavlju 1., točki 1.c).
Tipovi operacija u okviru M6 aktivirani su tek u 2018. godini objavom prvih natječaja. Do
kraja 2018. godine natječaj je još bio u obradi i nije bilo isplata. Već u prvim natječajima
iskazan je veliki interes korisnika za bespovratna sredstva za ulaganja za pokretanje i razvoj
nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Pristiglo je 900 prijava s traženim
iznosom potpore preko 50 mil. EUR, što je svakako značajan doprinos ovom ŽP. Tijekom
2018. pokrenuti su i financijski instrumenti u okviru PRR-a zahvaljujući kojima se planiraju i
ulaganja u razvoj nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima. Do kraja 2018. nije
bilo isplata krajnjim primateljima za taj vid ulaganja.
Što se tiče M8, proveden je jedino natječaj za TOP 8.6.3. (1 odobreni zahtjev za potporu) ali
nije bilo isplata.
S obzirom na interes korisnika za objavljene natječaje za M6 vidljiv je potencijal za ostvarenje
učinka i dostizanje ciljeva ovog ŽP. Razvidna je važnost doprinosa ovih mjera i ulaganja u cilju
značajnog potencijala na smanjenje siromaštva, povećanje mehanizama suočavanja u slučaju
neuspjeha u proizvodnji ili nestabilnosti cijena, te poboljšanja sigurnosti hrane i života u
ruralnim područjima. Uzimajući u obzir razinu provedbe navedenih mjera do kraja 2018.
godine, zaključujemo kako je za mjerenje učinka još prerano te će se isto moći obaviti tek u
naprednijoj fazi provedbe PRR-a odnosno u ex-post razdoblju
Rezultati analize za ŽP 6B
Pitanje za vrednovanje broj 18., Žarišno područje 6B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru
Programa poduprle lokalni razvoj u ruralnim područjima?
Opis konteksta
Usporedbom stanja stanovništva u 2012. i 2016., bilježi se pad ukupnog broja stanovnika u
RH. Na pad stanovništva djelovalo je više čimbenika, između ostalog iseljavanje u druge
zemlje. Osim po smanjenju broja stanovnika, suvremenu demografsku sliku Hrvatske
obilježavaju još tri procesa: starenje, prirodna depopulacija te prostorna polarizacija
stanovništva. Depopulacija i starenje su dva povezana demografska procesa koja najviše
utječu na demografski razvoj nekog područja.
Gledajući trendove u broju stanovnika u ruralnom području, uočava se pad stanovnika, u
manjem postotku se povećava broj stanovnika u gradovima, no raste broj stanovništva u
mješovitim područjima. U ukupnom broju stanovnika, sa 67,7 % prevladava stanovništvo u
dobi od 15 do 64 godine čiji postotak se nešto smanjuje u 2016. U ruralnom stanovništvu
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
145
također prevladava stanovništvo iste dobi, s tim da njegov postotak nešto pada u 2016., ali
se povećava broj stanovništva starijeg od 64 godine. Demografsko starenje, tj. povećanje
udjela stanovništva starijeg od 60 ili 64 godine u ukupnom broju, donosi značajne
demografske, ekonomske, socijalne i socio-psihološke posljedice. Da je stanovništvo
Hrvatske ušlo u proces demografskog starenja, može se potkrijepiti i brojem osoba starijih
od 60 i više godina. Ako je on dostigao razinu 12% i više, smatra se da je stanovništvo počelo
demografski stariti. Udio osoba od 60 i više godina u stanovništvu Hrvatske znatno je
nadmašio navedeni postotak pa je 2012. godine iznosio 17.3 %, s trendom povećanja (19,2
% u 2016.). Vrla slična, no još nešto nepovoljnija situacija je u ruralnim prostorima.
U Hrvatskoj, koja je površinom mala zemlja (56.594 km2), primjetno je smanjenje ruralne
površine (sa 79,1% od ukupne površine u 2012. na 62,9 % u 2015.). Dok se površina urbanog
prostora nije promijenila u promatranom razdoblju, povećala se površina mješovitog
područja (sa 19,8% od ukupne površine u 2012. na 35,9 % u 2015.).
Prema prosječnoj gustoći naseljenosti, Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih
zemalja, s tim da prosječna gustoća ima trend pada, kako u urbanom, tako i u ruralnom
prostoru. Gustoća naseljenosti u ruralnom području je manja u odnosu na ukupnu gustoću, a
i tu je primjetan trend smanjivanja (55,7% st/km2 u 2011. te 51,0 st/km2 u 2015.).
Iako u Hrvatskoj ukupna zaposlenost ima trend rasta, u 2016. Hrvatska je, uz Grčku i Italiju, imala
najniže stope zaposlenosti. U dobnoj strukturi od 15 do 64 godine u 2012. zaposlenost je bila
50,7%, dok je u 2016. iznosila 56,9%. Rezultati za dobnu strukturu od 20 do 64 godine nešto
su povoljniji (55,3% u 2012. te 61,4 % u 2016.). Primjetna je razlika u stopi zaposlenosti
između muškaraca i žena i to u korist muškaraca. Primjetna je i razlika u razini zaposlenosti
u ruralnim i urbanim područjima, u kojima je stopa zaposlenosti znatno veća. U ruralnim
područjima je zaposlenost 2012. bila 49,8%, a 2016. 53,2 %, dok je te godine u gradovima
iznosila 61,5%.
Razina samozapošljavanja u Hrvatskoj je u padu, sa 16,4 % u 2012., u 2016. je pala na 11,8
%, što je manje od prosjeka u EU (14,0 %). Vidljiva je razlika na regionalnoj razini, naime u
jadranskom dijelu razina samozapošljavanja je u 2016. iznosila 12,9 %, dok je u
kontinentalnom dijelu bila 11,3 %.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je tek 2015. preokrenula negativni trend na tržištu
rada. Stopa nezaposlenosti3 je s 15,9 % u 2012. pala na 13,1 % u 2016. Vidljiva razlika je u
ruralnim područjima gdje 2016. stopa nezaposlenosti iznosi 14,9 %, u odnosu na urbana
područja gdje je ta stopa 10,8 %. U 2016. godini stopa nezaposlenosti mladih4 iznosila je 31,
3 % (EU prosjek 18,7%), što je ipak manje nego 2012. kad je iznosila visokih 43 %. Dok je
3 Stopa nezaposlenosti definira se kao udio nezaposlenih u radnoj snazi (sastavljenoj od zaposlenih i nezaposlenih osoba). Nezaposlena osoba, prema smjernicama Međunarodne organizacije rada, ima od 15 do 74 godine, trenutno je bez posla, ali dostupna i aktivno traži posao.
4 Stopa nezaposlenosti mladih odnosi se na populaciju u dobnoj skupini od 15 do 24 godine i znatno je viša od prosjeka za stanovništvo od 15 do 74 godine.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
146
2012. nezaposlenost mladih u ruralnom području bila manja nego u ukupnoj stopi (41,3 %),
u 2016. taj se odnos preokrenuo te je postotak nezaposlenih mladih u ruralnim prostorima
veći (34,5 %), pogotovo u odnosu na gradska područja (28,5 %).
Vrijednost bruto društvenog proizvoda (BDP) izraženog u standardnoj kupovnoj moći (PPS)5
u odnosu na EU (EU 28=100), pokazuje da je Hrvatska ispod prosjeka EU-a. Indeks PPS-a
iznosi za Hrvatsku u 2016. 59, dok je 2012. u odnosu na EU-27 iznosio 61 te pokazuje pad.
Indeks PPS-a se neznatno povećao u ruralnim područjima, s 45,8 u 2012. na 46 u 2014.
Vidljiva je razlika između ruralnog i urbanog, gdje je taj indeks 103, dakle nešto malo viši od
prosjeka u EU.
Postotak ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u ruralnim područjima je nešto
smanjen u 2015. u odnosu na 2012., ali je još uvijek zabrinjavajuće visok (34,9% od ukupnog
stanovništva). I u malim gradovima i predgrađima te u većim gradovima ta stopa rizika
prilično je visoka (27,1 % i 20,3 %), no ipak nešto manja nego u ruralnim sredinama. U
studenom 2016. za Hrvatsku je objavljena 'Ocjena siromaštva za mala područja temeljem
potrošnje (Karte siromaštva)'6 te se u tom dokumentu mogu naći detaljniji podaci i razlike
između pojedinih područja.
Sektor tercijarnog ili uslužnog sektora glavno je područje djelovanja u gospodarstvu EU-28
pa tako i u Hrvatskoj, s udjelom od 69,4,7% bruto dodane vrijednosti (BDV)7 u 2016.
Primjetan je blagi rast u odnosu na 2012. Sekundarni sektor je daleko iza, s udjelom u 2016.
od 26,5% i primarnog sektora koji doprinosi samo 4,1% BDV-a. U odnosu na 2012., upravo
je u primarnom sektoru najviše pao udio. U 2014. godini sektor usluga najviše je pridonio
BDV-u u pretežno ruralnim područjima s udjelom od 58,7%, dok je u urbanim regijama
81,3%. Sekundarni sektor u pretežno ruralnim regijama pridonio je 33,5% BDV-a. Primarni
sektor predstavlja 7,8% BDV-a u pretežno ruralnim područjima, dok je u urbanim
područjima samo 0,3%.
Većina radne snage, kako u EU-28 tako i u Hrvatskoj zaposlena je u tercijarnom sektoru ili
sektoru usluga, što odgovara važnosti ovog sektora u ukupnom gospodarstvu (vidi zajednički
pokazatelj konteksta 10: Struktura gospodarstva). Sekundarni sektor, koji uključuje
prehrambenu industriju, čini 26,9% zaposlenosti u 2016., što predstavlja pad u odnosu na
2009. kad je iznosio 31,3 %. Primarni sektor je u 2016. zapošljavao 7,5% radne snage. Udio
5 Standardna jedinica kupovne moći (PPS) je umjetna jedinica koja uzima u obzir razliku maloprodajnih cijena među zemljama pa se jednom PPS može kupiti ista količina roba i usluga u svim zemljama.
6 https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/Istaknute%20teme/Kartom%20siroma%C5%A1tva/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20ocjeni%20siroma%C5%A1tva%20za%20mala%20podru%C4%8Dja%20temeljem%20potro%C5%A1nje%20(karte%20siroma%C5%A1tva)%20u%20RH.pdf
7 Bruto dodana vrijednost (BDV) po zaposlenom važan indikator gospodarskog stanja zemlje. Mjerenje produktivnosti rada na razini države je posebno značajno za analizu gospodarskog rasta, konkurentnosti i standarda života u određenom gospodarstvu, kao i za pojašnjenje gospodarskih preduvjeta nužnih za privlačenje domaćih i inozemnih investicija i društveni razvoj. Rast produktivnosti podrazumijeva povećanu vrijednost proizvodnje, a samim tim i povećanje dohotka, što dalje omogućava povećanje ukupne potražnje, smanjenje siromaštva i napredak društva uopće. Uobičajeno je da se za mjerenje produktivnosti tj. efikasnosti rada koristi omjer bruto dodane vrijednosti proizvedenih roba te usluga i faktora proizvodnje - broja radnika ili radnih sati u određenom razdoblju.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
147
radnih mjesta u primarnom sektoru općenito se smanjuje u EU, ali Hrvatska pokazuje
suprotan trend (4,7 % u 2009.). Zaposlenost u tercijarnom sektoru je nešto porasla. Što se
tiče zaposlenosti po vrsti područja, primjetan je najveći pad zaposlenosti u ruralnim
područjima (sa 48,3 % u 2010. na 36,1 % u 2014.). Najviše raste u mješovitim te neznatno u
urbanim područjima. U ruralnom području je u 2014., najviše bilo zaposleno u tercijarnim
zanimanjima (59,2 %) s trendom rasta, u primarnom 7,4% te sekundarnom 33,4 %, u oba
sektora s trendom smanjivanja.
Prosječna produktivnost rada u EU-28 u 2016. godini dostigla je 57.400 EUR/osoba, dok je u
Hrvatskoj 23.970,6 EUR/osoba, s trendom pada u odnosu na 2012. Razlike između
gospodarskih sektora su značajne. Najveća produktivnost zabilježena je u tercijarnom
sektoru (25.378,9 EUR/osoba), a zatim u sekundarnom sektoru (23.623,8 EUR/osoba).
Produktivnost u primarnom sektoru, kojem pripada i poljoprivreda, je najmanja, svega
12.968,6 EUR/osoba i predstavlja veliki pad u odnosu na 2009. (26.497,2 EUR/osoba). U
svim državama članicama, osim Slovačke i Malte, primarni sektor pokazuje najnižu
produktivnost.
Radna mjesta u ruralnim regijama diljem EU-a imaju tendenciju stvaranja nižeg BDV-a nego
u mješovitim ili urbanim regijama (iznimke su Hrvatska, Latvija, Nizozemska, Portugal i
Slovačka, gdje je produktivnost rada veća u ruralnim nego u mješovitim područjima). Niska
prosječna produktivnost rada u primarnom sektoru i u ruralnim područjima općenito su
povezana s nižim životnim standardom i poticaj su za migracije iz ruralnih u urbane sredine.
Tablica 83: Prikaz zajedničkih pokazatelja konteksta (društveno gospodarska i
ruralna situacija)
1. Stanovništvo -Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 1 – CCI 1
Naziv pokazatelja
Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
ukupno Stanovništvo 4.398.150 2012.p 4.190.669 2016.
ruralno % od ukupnog 56,5 2012. 43,1 2016.
mješovito % od ukupnog 25,4 2012. 37,8 2016.
Urbano % od ukupnog 18,1 2012. 19,1 2016.
• Dobna struktura – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 2 – CCI 2
Naziv pokazatelja
Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno manje od 15 godina
% od ukupnog stanovništva
14,9 2012. p 14,6 2016.
Ukupno 15-64 godine
% od ukupnog stanovništva
67,7 2012. p 66,2 2016.
Ukupno više od 64 godine
% od ukupnog stanovništva
17,3 2012. p 19,2 2016.
Ruralno manje od 15 godina
% od ukupnog stanovništva
15 2012. p 14,6 2016.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
148
Ruralno 15-64 godine
% od ukupnog stanovništva
67,4 2012. p 66,0 2016.
Ruralno više od 64 godine
% od ukupnog stanovništva
17,6 2012. p 19,4 2016.
• Površina – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 3 – CCI 3
Naziv pokazatelja
Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno Km2 56.594 2012. 56.594
2015.
Ruralno % od ukupne površine
79,1 2012. 62,9 2015.
Mješovito % od ukupne površine
19,8 2012. 35,9 2015.
Urbano % od ukupne površine
1,1 2012. 1,1 2015.
• Gustoća stanovnika – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 4 – CCI 4
Naziv pokazatelja
Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno Stanovnika/km2 77,8 2011. 74,4 2015.
Ruralno Stanovnika/km2 55,7 2011. 51,00 2015.
• Stopa zaposlenosti – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 5 – CCI 5
Naziv pokazatelja
Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno (15 -64 godina)
% 50,7 2012. 56,9 2016.
Muškarci (15-64 godine)
% 55,1 2012. 61,4 2016.
Žene (15-64 godine)
% 46,2 2012. 52,4 2016.
*Ruralno (rijetko naseljeno) (15-64 godine)
% 49,8 2012. 53,2 2016.
Ukupno (20-64 godine)
% 55,3 2012. 61,4 2016.
Muškarci (20-64 godine)
% 60,6 2012. 66,2
2016.
Žene (20-64 godine)
% 50,2 2012. 57,1
2016.
• Stopa samozapošljavanja – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 6 – CCI 6
Naziv pokazatelja
Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno (15 -64 godina)
% 16,4 2012. 11,8 2016.
• Stopa nezaposlenosti – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 7 – CCI 7
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
149
Naziv pokazatelja
Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno (15 -74 godina)
% 15,9 2012. 13,1 2016.
Mladi (15-24 godine)
% 43 2012. 31,3 2016.
*Ruralno (rijetko naseljeno) (15-74 godine)
% 16,2 2012. 14,9 2016.
Mladi (15-24 godine)
% 41,3 2012. 34,5 2016.
• BDP po stanovniku - Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 8 - CCI 8 BDP
Naziv pokazatelja Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno Index PPS (EU-27=100) za 2012.
(EU-28=100) za 2016.
61 2012. 59 2016.
*ruralno Index PPS (EU-27=100) za 2012.
(EU-28=100) za 2014.
45,8 2010. 46 2014.
• Stopa siromaštva – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 9 – CCI 9
Naziv pokazatelja Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno % od ukupnog stanovništva
32,7 2012. 29,1 2015.
*ruralno(rijetko naseljena)
% od ukupnog stanovništva
38,1 2012. 34,9 2015.
• Struktura gospodarstva(BDV) - Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 10 – CCI 10
Naziv pokazatelja Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Ukupno Milijuni EUR 37.279,4 2012.p 38.333,6 2016.
Primarni % od ukupnog 5 2012.p 4,1 2016.
Sekundarni % od ukupnog 26,3 2012.p 26,5 2016.
Tercijarni % od ukupnog 68,8 2012.p 69,4 2016.
Ruralni % od ukupnog 44,2 2010. 34,0 2014.
Mješoviti % od ukupnog 22,5 2010. 32,7 2014.
Urbani % od ukupnog 33,3 2010. 33,3 2014.
• Struktura zaposlenja- Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 11 – CCI 11
Naziv pokazatelja Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
150
Ukupno 1000 osoba 1.429,5 2012. 1.599,2 2016.
Primarni % od ukupnog 4,7 2009. 7,5 2016.
Sekundarni % od ukupnog 31,3 2009. 26,9 2016.
Tercijarni % od ukupnog 64 2009. 65,6 2016.
Ruralni % od ukupnog 48,3 2010. 36,1 2014.
Mješoviti % od ukupnog 23 2010. 34,8 2014.
Urbani % od ukupnog 28,7 2010. 29,0 2014.
• Produktivnost rada gospodarskog sektora - Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 12 –CCI 12
Naziv pokazatelja Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost
Ažurirana godina
Total EUR/osoba 26.078,6 2012.p 23.970,6 2016.
Primarni EUR/osoba 26.497,2 2009. 12.968,6 2016.
Sekundarni EUR/osoba 20.770,4 2009. 23.623,8 2016.
Tercijarni EUR/osoba 26.642,6 2009. 25.378,9 2016.
Ruralni EUR/osoba 24.399,2 2010. 25.865,9 2014.
Mješoviti EUR/osoba 26.045,3 2010. 25.810,5 2014.
Urbani EUR/osoba 30.924,7 2010. 31.446,9 2104.
Potrebe povezane sa žarišnim područjem/pitanjem
Potreba broj 06. - Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Struktura gospodarstva u Hrvatskoj sastoji se od iznimno velikog broja malih obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava (141.020 ili 60,05%, s do 4.000 EUR godišnje ekonomske
vrijednosti), koja su na rubu ekonomske održivosti. Zbog ekonomske krize i nedostataka
kvalitetnih investicijskih sredstava na nacionalnoj razini, ta su gospodarstva u fazi stagnacije
i zaostajanja u pogledu razvoja, modernizacije objekata, opreme, energetske učinkovitosti i
zaštite okoliša, što je često vezano na dostizanja standarda Unije.
Odgovarajuće upravljanje gospodarstvima potrebno je kako bi se smanjila emisija
stakleničkih plinova. Dobre prakse vezane uz upravljanje gnojivom - u smislu najvišeg
mogućeg postotka suhe tvari u određenom sustavu proizvodnje, najnižeg mogućeg sadržaja
fosfora i najnižeg mogućeg sadržaja teških metala te primjenu dobre prakse i tehnologija za
smanjenje emisija u zrak, vodu i tlo na minimum, što se uvodi kao dio modernizacije
hrvatskog poljoprivrednog sektora.
U isto vrijeme, ova su gospodarstva vrlo važna sa stajališta ukupne poljoprivredne
proizvodnje u Hrvatskoj, s obzirom da posjeduju značajne resurse. Imaju pristup 14,98%
korištenog poljoprivrednog područja, 13,71% stoke te sudjeluju s 11,33% vrijednosti
poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
151
Mala poljoprivredna gospodarstva također su važna u smislu seoskog stanovništva, očuvanja
i zaštite okoliša, stanovništva i kulturnog nasljeđa ruralnih zajednica i proizvodnje lokalnih
proizvoda.
Nadalje, hrvatsku poljoprivredu karakterizira neproporcionalno visoka proizvodnja žitarica,
kukuruza i drugih nisko-profitabilnih usjeva u odnosu na nedovoljnu proizvodnju visoko-
profitabilnih, radno intenzivnih kultura, kao što su povrće i voće (samo 3% od ukupne
obradive površine) čija proizvodnja ne
pokriva potrebe stanovništva, prehrambenu industriju i turizam. Isto vrijedi i za uljarice, kao
i mlijeko i meso, osim za perad. Opći problem i u primarnoj i u sekundarnoj proizvodnji je
nedovoljan nadzor i uvođenje novih tehnika i tehnologija koje izravno utječu na kvalitetu i
cijenu konačnog proizvoda, što hrvatski poljoprivredni sektor općenito čini nekonkurentnim.
Potreba broj 22. - Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa
Nedostatak administrativnih kapaciteta na svim razinama javne uprave i korisnika, kao i
nedovoljna suradnja i koordinacija između svih dionika negativno utječe na učinkovitost
provedbe i iskorištenost sredstava. Dosadašnja suradnja javnog i civilnog sektora kroz
proces socijalnog dijaloga nije omogućavala učinkovito donošenje i provedbu lokalnih
politika i planova. Apsorpcija sredstava EU-a na lokalnoj razini zahtijevat će značajno
unapređenje programskih i administrativnih kapaciteta.
Nedovoljan razvoj lokalnih razvojnih inicijativa nije omogućio lokalnim dionicima pripremu
i provedbu lokalnih razvojnih strategija te na taj način sudjelovanje u razvoju svoga područja.
Iako je provedba LEADER pristupa u Hrvatskoj započela unutar IPARD programa,
pokrivenost područja odabranim LAG-ovima još uvijek nije dovoljna. Odabrana 42 LAG-a
pokrivaju oko 69% površine i uključuju 34% svih stanovnika Republike Hrvatske.
Potreba 24. - Razvoj lokalne komunalne, turističke i prometne infrastrukture
Slabo naseljeni ruralni prostori ostali su na nižoj razini razvoja komunalne i prometne
infrastrukture u odnosu na urbana i mješovita područja.
Slaba povezanost nerazvijenih ruralnih područja s lokalnim i regionalnim centrima,
nedovoljna kvaliteta i izgrađenost postojeće komunalne i prometne infrastrukture još uvijek
ne omogućava potrebne uvjete za održivi razvoj ruralnih područja i kvalitetu života na tom
području. Priključenost stanovništva na sustave javne odvodnje u ruralnim područjima je
nedovoljna i znatno manja u odnosu na urbana područja. U područjima s manje od 2000 ES
(ekvivalenta stanovnika), priključenost stanovništva na sustave javne odvodnje iznosi svega
7%, što je posljedica tehničke i financijske zahtjevnosti takvih projekata, ali i slabog
financijskog kapaciteta jedinica lokalne samouprave u ruralnim područjima. U jedinicama
lokalne samouprave prisutan je nedostatak kvalitetne strateško-planske dokumentacije i
neusklađenost iste s nadređenim strateškim dokumentima.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
152
Pristup širokopojasnom internetu nedovoljan je i neujednačen u ruralnim područjima.
U ruralnim područjima nedovoljan je broj kvalitetne turističke infrastrukture koja
omogućava jačanje prepoznatljivosti ukupne turističke ponude određenog područja i
njegovo tzv. brendiranje: tematske staze i parkovi, turističke atrakcije i objekti povijesnog i
kulturnog značenja, prirodne turističke atrakcije.
S obzirom na to da turistička infrastruktura može imati utjecaj na okoliš, svi projekti trebaju
dokazati da su poduzete odgovarajuće mjere prevencije/ublažavanja mogućeg utjecaja na
okoliš.
Potreba 25. - Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo
U Hrvatskoj je prisutan izraziti trend nepovoljnih demografskih kretanja, starenja
stanovništva, rasta broja starijih u odnosu na aktivno stanovništvo, kao i rasta udjela
samačkih kućanstava. Već je u 1981. godini 80% površine Hrvatske bilo zahvaćeno
depopulacijom, što je bilo približno 90,0% svih sela. Stanovništvo Hrvatske pod dugotrajnim
je procesom starenja, što je vidljivo iz brojnih pokazatelja. Prema zadnjem popisu
stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika starih 65 i više godina (17,7%) prvi je put
premašio broj djece od 0 do 14 godina (15,2%). Prirodni prirast stanovništva negativan je za
čitavu Hrvatsku, dok je u pretežno ruralnim područjima opadanje stanovništva znatno
izraženije nego u pretežno urbanim.
Nedostatak i neodgovarajuće stanje i opremljenost društvenih, kulturno-zabavnih i sportsko-
rekreacijskih objekata kao što su društveni i vatrogasni domovi, dječji vrtići, domovi za
starije osobe, ne omogućava zadržavanje postojećih i doseljavanje novih stanovnika te
kvalitetnije življenje u ruralnim područjima. Navedeni negativni trendovi posebno utječu i
na radno aktivno stanovništvo koje je osnova za održivi razvoj ruralnih područja.
Lista mjera koje izravno doprinose žarišnom području 6B
Izravni doprinos
Mjera 19 - Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijativa LEADER/CLLD
Pod-mjere/TOP-ovi
19.1.1. - Pripremna pomoć
19.2.1. - Provedba operacija unutar CLLD strategije (da li tu stavljamo operacije koje su
aktivirali LAG-ovi?)
19.3.1. - Priprema aktivnosti suradnje LAG-a
19.4.1. - Tekući troškovi i animacija
Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
153
Pod-mjere/TOP-ovi
7.1.1. -Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave
7.2.1. - Izgradnja i/ili rekonstrukcija javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i
pročišćavanje otpadnih voda
7.2.2. - Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju nerazvrstanih cesta
7.4.1. - Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.
Neizravni doprinos
Mjera Pod-mjera Razlozi za uključivanje ove mjere u ŽP
01 Sekundarni doprinos ovom fokus području imat će radionice prijenosa znanja za organizaciju opskrbnog lanca i proizvođačke grupe u sklopu Mjere M01 koje će pridonijeti lokalnom razvoju u ruralnim područjima, usmjeravanjem na lokalna tržišta i smanjenjem broja posrednika.
Tablica 84: Provedba Programa
Mjera/pod-
mjera/TOP
Financijska
alokacija
objavljenih
natječaja
Zaprimljeni zahtjevi za
financiranje
Odluke o dodjeli
sredstava/Odobrene prijave
Broj isplaćenih
zahtjeva za
financiranje
Broj EUR Broj EUR Broj EUR
M07.
7.1. 7.1.1. 6.867.754,52
EUR* 630
9.137.709
EUR 433 6.390.032 EUR 229
2.588.253,
95 EUR
7.2. 7.2.1. 69.567.997
EUR* 209
116.860.207
EUR 71 38.290.147 EUR
45
10.159.789
,83 EUR
7.2. 7.2.2. 93.724.694,91
EUR* 263
110.371.862
EUR* 214 89.000.432 EUR 184
35.042.113
,4 EUR
7.4 7.4.1. 246.989.743,1
EUR* 1078
611.877.161
EUR 215 145.546.172 EUR 5
1.416.884,
12 EUR
Ukupno M07. 417.150.144
EUR * 2180 848.246.939 933
279.226.783
3EUR 463
49.207.041
,3EUR
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
154
EUR
M19. 19.1. 19.1.1.
2.962.560,77
EUR*
54
LAG-a
2.646.343 E
UR*
50
LAG-ova 2.389.854 EUR
50
LAG-ova
2.272.043
EUR
19.2. 19.2.1. 65.984.301,12
EUR*
54
LAG-a
47.523.518,
46 EUR*
54
46.673.249,95
EUR
37
korisnik-a
mjere
6.3.1.
preko
LAG-ova
278.005,26
EUR
19.3. 19.3.1.
Iznos uključen u
iznos pod-mjere
19.2.
54
LAG-ova
2.333.662,4
8 EUR
54
LAG-ova
2.333.662,48 EUR 0 0
19.4. 19.4.1.
Iznos uključen u
iznos pod-mjere
19.2.
54
LAG-a
12.472.298,
59*
54 LAG-a
12.245.621,73
EUR*
54 LAG-a
Ukupno
4.174.918,
64 EUR
Ukupno M19. 68.946.862
EUR*
-
64.975.822,
53 EUR*
-
61.542.388,08
EUR
-
6.724.967
EUR
Total ŽP 486.097.006
EUR
2180
korisnika i
54 LAG-a
913.222.761
,53 EUR*
933
korisnika i
54 LAG-a
340.769.171,08
EIR
500
korisnika i
54 LAG-a
55.932.007
,88 EUR
Tablica 85: Fizička provedba programa
Mjera;
pod-
mjera
Pokazatelj Vrijednost u 2018. Ciljna vrijednost
2023. % Bilješke
7.1.
O.3. Br. aktivnosti koje primaju
potporu radi izrade projekta
razvoja sela i planova
upravljanja područjem
N2000/HNV
229
532,00
43
Podatak se odnosi
isključivo na
korisnike/aktivnosti
koji su u cijelosti
isplaćeni
7.2. O.3 Br. aktivnosti koje primaju
potporu radi ulaganja u malu Vidi gore
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
155
infrastrukturu, uključujući
ulaganja u obnovljive izvore
energije
229 382,00 59,94
7.4.
O.3 Br. aktivnosti koje primaju
potporu radi ulaganja u temeljne
lokalne usluge za ruralno
stanovništvo
5
473,00
1,057 Vidi gore
07.
O.15 Stanovništvo koje ima
koristi od poboljšanih
usluga/infrastrukture (7.1; 7.2
i 7.4)
1.272.687,00
1.072.653,00
118,64
Broj stanovnika
izračunat je temeljem
ukupnog broja
stanovnika uključenih
općina i gradova, a u
slučaju općina i
gradova s više od
20.000 stanovnika
korišteni su brojevi
izravnih korisnika.
Korišteni su podaci
DZS-a iz popisa
stanovništva 2011.
godine.
07. O.1 Ukupni javni rashodi (EUR) 49.207.041,30
265.882.352,94 18,50
Iznos svih plaćenih
projekata u M7
19. O.19 Broj odabranih lokalnih
akcijskih grupa (LAG) 54 45,00
Ukupni broj LAG-ova
ostvaren je u prvim
godinama provedbe i
ne očekuju se više
nikakve promjene.
19. O.18 Stanovništvo pokriveno
LAG-om 2.371.614,00 1.427.724,00 166,11
Stanovništvo
pokriveno LAG-om je
povećano za
85.659,00 ljudi u
odnosu na 2017. To je
posljedica
reorganizacije LAG-
ova i njihovo
proširenje na dio
teritorija koji ranije
nije bio obuhvaćen
LAG-ovima.
19.1. O.1 Ukupni javni rashodi (EUR)
– pripremna potpora 2.272.042,94 4.052.443,50 56,066 Ukupna vrijednost
ostvarena je u prvim
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
156
godinama provedbe
Programa.
19.2.
O.1. Ukupni javni rashodi (EUR)
– potpora za provedbu operacija
u sklopu lokalnog razvoja pod
vodstvom zajednice (CLLD)
278.005,26
43.226.064,00
0,6431
Iznos se odnosi samo
na isplaćene potpore
37 korisnika mjere
6.3.1. kroz LAG
natječaje.
19.3.
O.1. Ukupni javni rashodi (EUR)
– priprema i provedba
aktivnosti suradnje lokalne
akcijske skupine (19.3. – 19.3.1.
i 19.3.2.)
0
4.052.443,50
0
Do kraja 2018, godine
nije bilo plaćanja u
ovoj pod-mjeri.
Natječaj za TOP
19.3.1. objavljen je
28.06. 2018., a
zahtjevi za potporu se
podnose od 18.07.
2018. do 30.06. 2019.
Natječaj za TOP
19.3.2. objavljen je
26.06. 2018., a
zahtjevi za potporu se
podnose od 18.07.
2018. do 30.06.
19.4.
O.1. Ukupni javni rashodi (EUR)
– potpora za tekuće troškove i
animaciju
4.174.918,64
(3.757.426,78 –
troškovi rada LAG-
a)
(417.491,86 –
potpora za
animaciju LRS-a)
16.209.774,00 23,18
Potpora se dijeli na
potporu za troškove
rada LAG-a i potporu
za animaciju LRS-a
Tablica 86: Kriteriji prosudbe i relevantni pokazatelji
Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji
rezultata
Dodatni pokazatelji
rezultata Iznosi
1. Ruralno stanovništvo ima
koristi od lokalnih aktivnosti
R22/T21 Postotak
ruralnog stanovništva
obuhvaćenog lokalnim
razvojnim strategijama
Izračun:
O.18 Stanovništvo
pokriveno LAG-om
financirano PRR-om iz
LEADER-a u okviru
Broj LAG-ova/partnerstava
stvoreno u okviru LEADER-
a, veličina teritorija i broj
JLS-ova
R22/T21 - 65,83%
ruralnog stanovništva
obuhvaćeno je lokalnim
razvojnim strategijama
Osnovana su 54 LAG
partnerstva s ukupnom
površinom od 51.047,08
km²; obuhvaća 514
jedinica lokalne
samouprave, odnosno
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
157
2. Kapacitet LAG-a za
uključivanje partnerstva u
planiranje i provedbu LRS-
a/reprezentativnost
partnerstva
cjelokupnog programskog
razdoblja
Ukupan broj ruralnog
stanovništva pokrivenog
Programom ruralnog
razvoja**
% troškova LEADER mjere
(isplaćena sredstva) u
odnosu na ukupna isplaćena
sredstva Programa ruralnog
razvoja
Kapaciteti LAG-ova za
upravljanje i provedbu
operacija
Upravljanje LAG-
om/partnerstvom
6165 naselja u Republici
Hrvatskoj.
Troškovi (isplaćena
sredstva) LEADER mjere
su 0,95 % od ukupnih
troškova PRR-a.
LAG-ovi cijene predložak
za raspisivanje natječaja
koji su dobili od APPRRR-
a. Prethodno stečeno
iskustvo preneseno je na
LAG-ove kao i
pripremljena natječajna
dokumentacija. Ona je, uz
jasno definiranje kriterija
za odabir projekata koje
su pripremili LAG-ovi,
temeljni preduvjet za
kvalitetnu provedbu ovog
dijela PRR-a. LAG-ovi
također ističu dobru
komunikaciju s
upravljačkim i
kontrolnim tijelom.
Među LAG-ovima postoji
značajna razlika u
kapacitetima čemu treba
posvetiti pažnju. Uspješni
imaju potporu zajednice i
JLS-ova te koriste i druge
fondove (nacionalne i
EU). Razlike se najviše
uočavaju u broju
zaposlenika u LAG-u, jer
zbog ograničenih
kapaciteta ti LAG-ovi
zaostaju u procesu objave
natječaja u okviru TOP
19.2.
Važan dio rada LAG-ova je
i Upravni odbor odnosno
njegovi članovi. To su
istaknuti i aktivni ljudi u
zajednici koji su preuzeli
odgovornost za rad LAG-a
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
158
te njihovo djelovanje
doprinosi ugledu LAG-a.
Stoga su važan dio rada
LAG-a, njegove
prepoznatljivosti i
povjerenja lokalne
zajednice.
3.Stvorene su prilike za
zapošljavanje lokalnog
stanovništva
R24/T23 – radna mjesta
stvorena su u okviru
podržanih projekata
Stvoreno je 9 novih
radnih mjesta.
4.. Poboljšan pristup lokalnim
uslugama i infrastrukturi
R23/T22 Postotak
ruralnog stanovništva koje
ima koristi od
unaprijeđenih
usluga/infrastrukture
Izračun:
Stanovništvo koje ima
koristi od unaprijeđenih
usluga/infrastrukture
podržanih u okviru mjere 7
(O.15/T22)
Ukupan broj ruralnog
stanovništva pokrivenog
Programom ruralnog
razvoja**
R23/T22 - 35,32 %
ruralnog stanovništva
ima koristi od
unaprijeđenih
usluga/infrastrukture
Korišteni metodološki pristupi i eventualni izazovi/rizici
U okviru pripreme odgovora na ovo ZVP nije bilo osobitih problema. Kao izvori podataka
korišteni su podaci iz Programa ruralnog razvoja, Državnog zavoda za statistiku i Eurostata,
informacije iz baze podataka Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a te godišnji izvještaji
Ministarstva poljoprivrede (uključujući i godišnja izvješća o radu LAG-ova). Također su
korištene informacije s mrežne stranice Leader mreže Hrvatske vezano za radionice za LAG-
ove o evaluaciji.
Polu-strukturirani intervjui s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede održani su u više
navrata. Prvi sastanci imali su za cilj opće upoznavanje s raspoloživim informacijama
vezanima za cjelokupno žarišno područje, dok su u kasnijim fazama sastanci bili usmjereni
na pojedine mjere, odnosno pod-mjere i operacije. U okviru istraživanja podataka,
organiziran je i sastanak s Agencijom za plaćanja.
U cilju uključivanja korisnika u proces pripreme odgovora na pitanje organizirana je fokus
grupa s predstavnicima osam lokalnih akcijskih grupa. Cilj fokus grupe bio je dobiti
informacije o provedbi pod-mjera u okviru M19. s posebnim naglaskom na kvalitetu
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
159
partnerstva i lokalnih razvojnih strategija, izazove u njihovoj provedbi te na dobivanje
preporuka za poboljšanje provedbe aktivnosti. Prijedlog LAG-ova za sudjelovanje na
fokusnoj grupi dalo je Ministarstvo poljoprivrede, a kriteriji odabira bili su bolja razvijenost
LAG-ova te zastupljenost svih hrvatskih regija. Za fokusnu skupinu pripremljen je upitnik koji
je pomogao facilitatorima u vođenju strukturiranog razgovora. Glavni dio upitnika sadržavao
je 5 grupa pitanja i bila su podijeljena po pod-mjerama M19. Dodatno su bila još dva pitanja,
jedno se odnosilo na Mrežu za ruralni razvoj, a drugo na monitoring i evaluaciju provedbe
LRS-ova.
Bilješke s fokusne grupe s osam predstavnika LAG-ova Hrvatske
Voditeljice: Lidija Pavić Rogošić, ODRAZ i Ivana Laginja, Laginja j .d.o.o.
Zagreb, 7. 5. 2019.
PODMJERA 19. 1. PRIPREMNA POMOĆ
1. LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE
U procesu izrade LRS-a LAG-ovima je dana autonomija u izradi, uz informaciju da imaju
mogućnost širokog izbora mjera kako bi zadovoljili prepoznate potrebe svojih korisnika i
područja. Kao posljedica toga, LAG-ovi su odabrali (pre)širok broj mjera. Valja napomenuti
da su tada pri ocjenjivanju LRS-ova, LAG-ovi dobivali manji broj bodova za manji broj
planiranih mjera, odnosno operacija. Nedostajale su informacije o provedbi, a u
međuvremenu su se mijenjali pravilnici što se odrazilo na izradu LRS-ova i odabir mjera.
Kasnije, u fazi provedbe LRS-ova dolazilo je do kašnjenja otvaranja natječaja za operacije
unutar podmjere 19.2. To ujedno znači i manje vremena za provedbu. Osim toga, neke
operacije su izmijenjene, a neke se nisu još niti otvorile.
Zbog gore navedenog LAG-ovi su u proteklom razdoblju barem dva puta mijenjali svoje LRS-
ove, procjena je da će do kraja proračunskog razdoblja u prosjeku svaki LAG tri puta mijenjati
LRS. Procedura promijene nije komplicirana, no postavlja se pitanje odustajanje od ciljeva
koje je postavila prva generacija LRS-ova odnosno indikatora koji su tada postavljeni. To
konkretno znači da će svi LAG-ove koji su odustali od operacija koje donose zapošljavanje
imati manje zaposlenih od inicijalnog plana. LAG-ovima to nije problem jer to sad njihovi LRS-
ovi predviđaju, ali ostaje otvoreno pitanje kako će se to odraziti na indikatore na višoj razini.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
160
2. LAG-ovi
Sudionici smatraju da postoji visok stupanj solidarnosti među LAG-ovima koji si uzajamno
pomažu savjetima i razmjenom informacija.
Nažalost, postoji značajna razlika između LAG-ova, tako da postoje slučajevi gdje LAG-ovi
nisu raspisali još niti jedan natječaj. Smatraju da bi se trebalo više pažnje posvetiti tom
problemu i ukoliko se vidi da se sredstva neće potrošiti, da se tim LAG-ovima uzmu
nepotrošena sredstva i preusmjere onima koji ih smisleno i s lakoćom mogu iskoristiti. To bi
ujedno bila i poruka lokalnoj zajednici o tome da LAG može biti koristan ili ukoliko nije, da se
poradi na menadžmentu kako bi se situacija poboljšala. Lokalna samouprava u tome ima
značajnu ako ne i presudnu ulogu te može i trebala bi pomoći u rješavanju ovog pitanja.
Oni koji su uspješni imaju potporu zajednice i JLS-ova te koriste i druge fondove, kako
nacionalne tako i EU. Uspješni LAG-ovi su na taj način postigli kontinuitet u radu, manji je
odljev zaposlenika te su tako mogli financirati svoj rad u kriznim razdobljima.
Trenutna sredstva s kojima LAG-ovi raspolažu iz PRR-a nisu dovoljna za ukupan i kvalitetan
rad LAG-ova. Upravo stoga se većina koristi i ostalim raspoloživim sredstvima za rad udruga,
uglavnom iz fondova EU-a te dijelom iz nacionalnih izvora. Važan iznos sredstava je i lokalno
financiranje (članarine i doprinos lokalnih samouprava) zahvaljujući kojem su LAG-ovi
premostili vrijeme između završetka IPARD-a i početka provedbe PRR-a 2014.-2020. Stoga
LAG-ovi smatraju da s lokalnom samoupravom treba razvijati partnerske odnose, jer oni
ostaju značajni financijski izvor za funkcioniranje LAG-a. Već sad razmišljaju kako će
premostiti razdoblje između završetka aktualnog PRR-a i početak sljedećeg i vjeruju da će to
uglavnom biti zahvaljujući partnerstvu s lokalnom samoupravom te ostalim projektima koje
provode (nevezano za PRR). Preporučili su da se razmisli o mehanizmu predfinanciranja.
Problem je nesigurnost zaposlenika te su mnogi nakon što su stekli iskustvo pronašli posao
u razvojnim agencijama, konzultantskim tvrtkama i sl.
U nekim područjima bio je prevelik utjecaj politike te je dolazilo do mijenjanja strukture
zaposlenika nakon izbora, što nije dobro za uspjeh i održivost LAG-a.
Postavilo se i pitanje (pre)velike administrativne kontrole kontrolnog tijela pa se ima osjećaj
nepovjerenja; s jedne strane radilo se o procesu u kojem svi uče, s druge strane nije loše da
bude detaljna kontrola kako se ne bi dešavale i ponavljale greške u provedbi.
PODMJERA 19. 2. PROVEDBA OPERACIJA UNUTAR CLLD STRATEGIJE
3. LAG-ovima je, s obzirom da nisu imali prijašnja iskustva, dobro došlo što su imali
predložak za raspisivanje natječaja koji su dobili od APPRRR-a koristeći njihove
prethodno objavljene natječaje. Dobra natječajna dokumentacija te dobra komunikacija
s upravljačkim i kontrolnim tijelom su preduvjeti za kvalitetnu provedbu natječaja. U
odnosu na neke druge zemlje, kod nas se zahtjevi podnose svaka tri mjeseca i relativno
brzo dolazi do isplata.
Zbog sporog pokretanja mjera (LAG-ovi slijede proces otvaranja mjera i tek onda mogu
i sami raspisati neku mjeru) raspisi natječaja su krenuli kasno, a relativno mala
sredstava (cca 10 mil. HRK za podmjeru 19.2.) su ograničili mogućnosti LAG-ova.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
161
Najpopularnije operacije pokazale su se unutar podmjera 6.3.; 7.4. i 4.1. S ove vremenske
distance i stečenim iskustvom, uviđaju da je trebalo odabrati manji broj mjera odnosno
operacija. Smatraju da su imali dovoljno slobode u raspisu natječaja te da je izuzetno
važno jasno definirati kriterije koje su sami postavljali, kao temelj za kvalitetno i
transparentno bodovanje pristiglih projekata. U tom slučaju, izbor je jasan i odabir
prolazi bez problema.
4. LAG-ovi smatraju da je njima namijenjen premali iznos sredstava, koji danas iznosi 3%
od ukupnog PRR proračuna. Smatraju da bi on mogao ići i do 10% uz mijenjanje nekih
uvjeta. Prvenstveni uvjet trebao bi biti kreiranje kriterija za odabir/stvaranje kvalitetnog
menadžmenta LAG-a te da broj djelatnika u LAG-u ne bi trebao biti manji od dva. Primjer
su im LAG-ovi sa svega jednim djelatnikom, koji se susreću s ozbiljnim problemima u
radu. Njihov argument za povećanje sredstava za mjeru LEADER jest da oni bolje poznaju
teren i mogu rješavati pitanja koja se otvaraju tijekom raspisa natječaja brže i
djelotvornije.
5. Na početku raspisa za pojedinu operaciju održavane su radionice, no često na njima nisu
bili potencijalni korisnici, nego konzultanti koji su se oslanjali na njihovo znanje i
iskustvo. Nažalost, mnogi konzultanti nisu dovoljno educirani, a s obzirom na veliku
potražnju za konzultantima dogodilo se da puno priučenih ljudi radi taj posao i stoga
dolazi do „padanja“ projekata. Nakon takvog ishoda, korisnik potaknut savjetom
APPRRR-a dolazi u LAG i traži pomoć. Stoga smatraju da je edukacija iznimno važna i da
bi ona trebala obuhvatiti širok krug onih koji su uključeni u mjeru LEADER – od
djelatnika APPRRR-a, Ministarstva, LAG-ova, ali i konzultanata koji pomažu korisnicima
u pripremi projekata, kako bi imali kvalitetne projekte. Bilo bi važno stvoriti listu
preporučenih konzultanata , po mogućnosti s kvalitetnom regionalnom distribucijom te
osmisliti kvalitetne edukacije.
Dobro je što postoji na mrežnoj stranici Uprave za ruralni razvoj pri Ministarstvu
poljoprivrede posebna aplikacija Pitanja i odgovori na kojoj se elektronskim putem
može postavljati pitanja koja se tiču aktivnih natječaja, no bilo bi poželjno da se odgovori
brže stižu. Predstavnici LAG-ova su zadovoljni komunikacijom s odjelom za LEADER,
dok neki drugi odjeli nisu tako susretljivi.
Problem je dobivanje nekih odgovora na specifična stručna pitanja koja se javljaju uz
određene mjere, npr. vezano uz građenje, građevinske dozvole, pomorsko dobro i sl.
6. S obzirom da LAG-ovi sada raspolažu s malim sredstvima, ukupni utjecaj provedbe LRS-
a neće biti velik. LAG-ovi bi trebali imati min 50. mil. HRK na raspolaganju da bi utjecaj
zaista bio vidljiv. No, postoji dodana vrijednost LEADER-a koju se ne smije zanemariti:
preko LAG-ova se sredstva ravnomjernije disperziraju; LAG-ovi zapošljavaju ljude na
terenu i tako se jačaju ljudski kapaciteti u ruralnim područjima; važna je podrška JLS-
ova te umrežavanje različitih dionika i uključenost zajednice. Razvijanje kvalitetnog
odnosa i povjerenja s Ministarstvom poljoprivrede i APPRRR-om te ukorijenjenost u
zajednicu daju dobar rezultat.
PODMJERA 19. 3. PRIPREMA I PROVEDBA AKTIVNOSTI SURADNJE LAG-a
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
162
7. Projekti suradnje iznose svega 5% od raspoloživih sredstava svakog LAG-a. Radi se o
relativno malim sredstvima s kojima se prvenstvo mogu organizirati studijska putovanja
s ciljem razmjene iskustava i upoznavanja članova LAG-a i izrada nekih istraživanja ili
dokumenata (u jednom LAG-u su tako pripremili Strategiju razvoja turizma za tri
županije). LAG-ovi ova sredstva uglavnom koriste za međuteritorijalnu suradnju.
Izbjegavaju manje investicije jer treba dokazati ekonomsku opravdanost.
PODMJERA 19. 4. TEKUĆI TROŠKOVI I ANIMACIJA
8. LAG-ovi su dobro umreženi s lokalnim potpornim institucijama (HZPSS, razvojne
agencije i sl.), lokalnom samoupravom i dr. pa nemaju problema s promidžbom na
lokalnom razini. Koriste lokalne manifestacije, a neki organiziraju i svoje. Većina LAG-
ova ima web stranice i profile na Facebooku na koji način dijele i razmjenjuju informacije
sa svojim korisnicima i partnerima.
Važan dio rada LAG-ova je i Upravni odbor odnosno njegovi članovi. Nisu svi jednako
aktivni, ali su tu kad nešto zatreba. To su ljudi koji nešto znače u zajednici i preuzeli su
odgovornost za rad LAG-a te njihov ugled doprinosi ugledu LAG-a. Stoga su važan dio
rada LAG-a, njegove prepoznatljivosti i povjerenja lokalne zajednice.
9. Tekući troškovi LAG-a iznose cca 70%, dok na animaciju odlazi cca 30%. LAG-ovima bi
trebalo više sredstava za tekuće troškove s obzirom da im je potrebno: vlastito
knjigovodstvo i vođenje javne nabave. Iz tekućih troškova se najčešće financira i
edukacija.
MREŽA ZA RURALNI RAZVOJ
10. Mreža za ruralni razvoj financira radionice, izradu promotivnih materijala i studijskih
putovanja. Mreža ima vlastitu web stranicu koja ne obiluje informacijama. LAG-ovi se
više koriste stranicom Ministarstva i APPRRR-a. Mreža je kasno krenula s radom. LAG-
ovima svakako treba podrška, osobito za pojedina specifična pitanja. U APPRR-u je
premalo ljudi koji su u izravnom kontaktu s LAG-ovima.
Sudionici smatraju da postoji visok stupanj solidarnosti među LAG-ovima koji si
uzajamno pomažu savjetima i razmjenom informacija. Neki od sudionika su napomenuli
da smatraju da ima previše ruralnih mreža koje nisu u potpunosti ostvarile svoju ulogu,
a tome je doprinijelo i kašnjenje rada MRR-a. Vjeruju da bi im MRR mogla biti od značajne
pomoći, osobito u osiguravanju stručno-tehničke podrške u provedbi operacija odnosno
rješavanju specifičnih pitanja pojedinih natječaja. To se za sada odnosi prvenstveno na
operaciju 7.4.1. za koju je potrebno dosta specifičnih znanja vezano za pitanja u domeni
građevinarstva i arhitekture. Zbog složene zakonske regulative, LAG-ovi niti APPRRR
nemaju stručnjaka koji mogu odgovoriti na niz specifičnih pitanja. Upravo zato neka
služba podrške za sve LAG-ove bi bila od velike važnosti.
Što se tiče edukacije, sada bi bila poželjna ona o javnoj nabavi.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
163
MONITORING I EVALUACIJA
11. Ne postoji zajednička metodologija te bi bilo dobro poraditi na tome i definirati elemente
koje bi imali svi te bi bilo i lakše raditi usporedne analize.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
164
Tablica 87: Predstavnici LAG-ova koji su sudjelovali na fokusnoj skupini:
Naziv Predstavnik/ca
LAG Laura Ivan Čupić, voditelj LAG-a
LAG Lika Ivana Starčević, v.d. voditeljica LAG-a
LAG Vinodol Marjan Baričević, voditelj LAG-a
LAG Središnja Istra Manuel Životić, djelatnik LAG-a
LAG Prigorje-Zagorje Krunoslav Đurec, voditelj LAG-a
LAG Moslavina Anica Lenart, voditeljica LAG-a
LAG Posavina Goran Jelinić, voditelj LAG-a
LAG Srijem Albert Varga, voditelj LAG-a Srijem
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Mjera 19
Mjera 19 je u smislu obuhvata ruralnog stanovništva kroz lokalne razvojne strategije ispunila
očekivane ciljeve. Operacija 19.1.1. (potpora pripremi LRS-a) izvršena je u cijelosti još 2016.
(natječaj je bio raspisan u srpnju 2015.). Na natječaj su bila zaprimljena 54 zahtjeva, 4 ih je
odbijeno. Izdano je 50 Odluka o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu potpore od 2.272.043
EUR te je financirana izrada 50 lokalnih razvojnih strategije LAG-ova. LRS-ovi uključuju
2.371.614,00 ruralnih stanovnika što je 166,11 % od ciljne vrijednosti PRR-a (O.18).
Stanovništvo pokriveno LAG-ovima je u odnosu na raniji GIP povećano za 85.658 ljudi kao
posljedica reorganizacije LAG-ova i njihovog proširenja na dio teritorija koji ranije nije bio
obuhvaćen. Do kraja 2018. LAG-ovi pokrivaju teritorij od 51.047,08 km² te uključuju 6165
naselja odnosno 514 jedinica lokalne samouprave. Ukupni javni rashodi za TOP 19.1.1. iznose
2.272.042,94 EUR čija je ukupna vrijednost ostvarena u prvim godinama provedbe programa
i dosegnula je svoju maksimalnu vrijednost.
Natječaj za provedbu TOP-a 19.2.1. odabir lokalnih razvojnih strategija LAG-ova bio je
otvoren od 3. lipnja do 1. srpnja 2016. Predmet natječaja bio je dodjela sredstava za provedbu
LRS-ova za cjelokupno trajanje PRR-a 2014.-2020. odnosno za provedbu pod-mjere 19.2.
„Provedba operacija unutar CLLD strategije “, 19.3. „Priprema i provedba aktivnosti suradnje
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
165
LAG-a“ i 19.4. „Tekući troškovi i animacija “. Na natječaju su ukupno odobrena 54 LAG-a, s
ukupnim iznosom dodijeljene potpore od 61.927.538,49 EUR-a. Tijekom 2017. i 2018.
lokalne razvojne strategije LAG-ova su revidirane 1-2 puta, a do kraja programskog razdoblja
očekuje se da će većina LAG-ova imati do tri promjene LRS-a. Prvenstveni razlog revizija LRS-
ova je sužavanje broja mjera koje LAG-ovi predviđaju provoditi, a rezultat su dosadašnjeg
iskustva u provedbi operacija.
Provedba pod-mjere 19.2 je u tijeku i koriste ju 54 LAG-a, što je veći broj od predviđenih 45
(O.19). U okviru spomenute operacije do kraja 2018. isplaćeno je 37 korisnika u iznosu od
278.005,26 EUR i to za provedbu operacije 6.3.1. U okviru te pod-mjere stvoreno je 9 novih
radnih mjesta. U okviru iste pod-mjere iznos alociranih sredstava za natječaje LAG-ova u
2018. iznosio je 18.615.113 EUR. LAG-ovi su raspisali 82 natječaja, svi su se odnosili na
operacije 6.3.1. i 7.4.1., a APPRRR je zaprimio 439 projekata koji su odobreni na natječajima
LAG-ova.
Udio troškova za projekte suradnje je svega 5% od raspoloživih sredstava za svaki LAG. S
obzirom da su sredstva relativno mala i ograničena u kategorijama troška, tim sredstvima
LAG-ovi prvenstvo planiraju organizirati studijska putovanja unutar zemlje u cilju razmjene
iskustava te provedbe različitih istraživanja i izradu strateških dokumenata.
U okviru operacije 19.4. LAG-ovi imaju na raspolaganju sredstva za vlastito djelovanje,
plaćanje troškova zaposlenika te najčešće i troškove edukacije. Tekući troškovi LAG-a iznose
cca 70%, dok na animaciju odlazi cca 30% raspoloživih sredstava. LAG-ovi smatraju da bi
trebalo više sredstava za tekuće troškove s obzirom da im je potrebno vlastito knjigovodstvo
i vođenje javne nabave.
Ukupni javni rashodi za pripremnu potporu (19.1.1.) iznose 2.272.042,94 EUR, odnosno
56,066% od planiranih sredstava i oni se neće mijenjati. Ukupni javni rashodi za pod-mjeru
19.2 iznose 278.005,26 EUR što je 0,6431% od ciljne vrijednosti. Ukupni javni rashodi za pod-
mjeru 19.3. su 0, jer do kraja 2018. nema korištenih sredstava. Ukupni javni rashodi za pod-
mjeru 19.4 iznose 4.174.918,64 EUR što iznosi 23.18% od ciljne vrijednosti.
U procesu izrade LRS-a LAG-ovima je dana autonomija u izradi, uz informaciju da imaju
mogućnost širokog izbora mjera kako bi zadovoljili prepoznate potrebe korisnika i područja.
Kao posljedica toga i zbog nedostatka iskustva, LAG-ovi su odabrali (pre)širok broj mjera. S
obzirom da su natječaji LAG-ova krenuli tek tijekom 2018. jer su se naslanjali na ranije
raspisane natječaje za iste operacije koje je otvarao APPRRR, dolazi do revizije LRS-ova jer
LAG-ovi u praksi uviđaju da će im preveliki broj odabranih operacija ugroziti planirani tijek i
obim provedbe LRS-ova. Stoga su LAG-ovi u proteklom razdoblju barem dva puta mijenjali
svoje LRS-ove, a procjena je da će do kraja proračunskog razdoblja u prosjeku svaki LAG tri
puta mijenjati LRS. Procedura promjene nije komplicirana, no očekuje se promjena
pokazatelja u odnosu na one koje je predvidjela prva generacija LRS-ova.
Prema mišljenju samih LAG-ova među njima postoje značajne razlike u kapacitetima, čemu
treba posvetiti posebnu pažnju. To se posebno odražava u slučajevima kada su ograničeni
ljudski kapaciteti u LAG-u pa neki LAG-ovi nisu pripremili niti raspisali niti jedan natječaj.
Ukoliko postoji opasnost da sredstva namijenjena LAG-u neće biti potrošena, LAG-ovi
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
166
predlažu da se putem novih natječaja sredstva preusmjere LAG-ovima koji su sva svoja
sredstva već raspodijelili. To bi ujedno bila i poruka lokalnoj zajednici o tome da LAG može
biti koristan ili ukoliko nije, da se poradi na menadžmentu kako bi se situacija poboljšala.
Također smatraju da se uspješni LAG-ovi posebno ističu po tome što imaju potporu lokalne
zajednice i jedinica lokalne samouprave te znaju i mogu koristiti i druge izvore financiranja
(nacionalne i EU). Tako su i do sada postigli kontinuitet u radu, manji je odljev zaposlenika te
su mogli financirati rad u razdoblju između dva programska razdoblja i osigurati
predfinanciranje. Ujedno su preporučili da je nužno potrebno razmisliti i razraditi
mehanizam predfinanciranja.
Ono što LAG-ovi smatraju važnim u okviru provedbe natječaja za operaciju 7.4.1. jest, uz
potporu koju dobivaju od APPRRR-a, osiguranje dodatne potpore u rješavanju specifičnih
stručnih pitanja. Jedna od najizvjesnijih mogućnosti bila bi potpora u okviru aktivnosti Mreže
za ruralni razvoj.
LAG-ovi također smatraju da trenutna sredstva s kojima LAG-ovi raspolažu iz PRR-a (cca 3%
od ukupnog iznosa) nisu dovoljna za ukupan i kvalitetan rad LAG-ova. Stoga se većina njih
koristi i ostalim raspoloživim sredstvima za rad udruga, uglavnom iz fondova EU-a te iz
nacionalnih izvora. Važan iznos sredstava je i lokalno financiranje (članarine i doprinos
lokalnih samouprava) zahvaljujući kojem su LAG-ovi premostili vrijeme između završetka
IPARD-a i početka provedbe PRR-a. Stoga LAG-ovi smatraju da s lokalnom samoupravom
treba razvijati partnerske odnose, jer oni ostaju značajni financijski izvor za funkcioniranje
LAG-a. Već sad razmišljaju kako će premostiti razdoblje između završetka aktualnog PRR-a i
početak sljedećeg i vjeruju da će to uglavnom biti zahvaljujući partnerstvu s lokalnom
samoupravom te ostalim projektima koje provode (nevezano za PRR).
Tijekom 2018. LEADER mreža Hrvatske održala je dvije radionice, u suradnji s domaćim i
stranim partnerima te Nacionalnom mrežom za ruralni razvoj, Ministarstvom poljoprivrede
i APPRRR-om, za stotinjak predstavnika LAG-ova iz cijele Hrvatske s ciljem upoznavanja s
postupcima praćenja i vrednovanja LRS-ova. Cilj je bio i razgovor o stvaranju sustava
praćenja i vrednovanja LRS-ova. Tendencija je da LAG-ovi uzajamnom potporom (peer
podrška) koja se temelji na solidarnom odnosu ostvarenom u ranijem razdoblju, zajednički
razviju usuglašeni i ujednačeni sustav praćenja i vrednovanja LRS-ova kako bi bilo moguće
uspoređivati dobivene rezultate. Predstavnici LAG-ova koji su sudjelovali na fokusnoj grupi
jasno su iskazali potrebu izrade zajedničke metodologije koja još nije pripremljena, u čemu
bi im svakako bila važna pomoć svih prije spomenutih institucija, ranije uključenih u ovaj
proces.
Mjera 7
Mjera 7 je obuhvatila velik dio ruralnog stanovništva, njih 1.272.687 kroz neku od
provedenih operacija. To je 120,47% u odnosu na ciljnu vrijednost. U pojedinim općinama
provode se i do tri projekta u okviru ove mjere.
U okviru TOP 7.1.1. je kroz dva natječaja (prvi natječaj bio je 2015., a drugi 2017.) financirana
izrada 229 strateška dokumenta. Najveći dio odnosi se na izradu ukupnih strateških planova
općina, dok se manji dio odnosi na izradu strategija razvoja turizma, izmjene i dopune
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
167
prostornih planova te izradu strategija razvoja poljoprivrede. U odnosu na ciljnu vrijednost,
to iznosi 43%.
U okviru pod-mjere 7.2. financirano je 229 projekata; u okviru TOP 7.2.1 - 45 projekata (kroz
dva natječaja, prvi u 2016. i drugi u 2018.) obnove ili izgradnje sustava za opskrbu vode ili
odvodnje. U okviru TOP 7.2.2. (jedan natječaj raspisan je do kraja 2018.) financirano je 184
projekta rekonstrukcije i izgradnje lokalnih nerazvrstanih cesta. To je 59,94% od ciljne
vrijednosti.
Operacija 7.4.1. usmjerena je na poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za
ruralno stanovništvo. Do kraja 2018. otvorena su dva natječaja na koje je pristiglo 1.078
prijava. Od tog broja isplaćeno je 5 korisnika od ukupno 202 potpisana ugovora o
financiranju, za aktivnosti obnove ili izgradnje dječjih vrtića. U odnosu na ciljnu vrijednost,
to iznosi 1,057%.
Iznos ukupnih javnih rashoda u ovoj mjeri iznosi 49.207.041,30 odnosno 18,50% od ciljne
vrijednosti.
Mjera 7. i njene operacije, posebno ona koja se odnosi na ulaganja u pokretanje, poboljšanje
ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme
i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu značajan su dio PRR. S obzirom na složenost
njene provedbe alokacija natječaja u iznosu od 419.116.207,3 EUR značajno je veća od
predviđene alokacije za tu mjeru i iznosi 272.222.999,1 EUR. Prvenstveni razlog za povećanje
alokacije je bio veliki broj pristiglih kvalitetnih projekata na natječaje. S obzirom na porast
cijena u građevinarstvu, prilikom provedbe projekata u okviru mjere 7 odnosno tijekom
provedbe postupaka javne nabave za radove, nerijetko se događa da iznos odabrane ponude
premašuje procijenjeni iznos iz ugovora o financiranju, a također je i čest slučaj da iznos
odabrane ponude premašuje najviši dozvoljeni iznos vrijednosti projekta za koji se može
podnijeti zahtjev za potporu, a koji je propisan primjenjivim pravilnikom i natječajem za
provedbu pojedinog tipa operacije u okviru mjere 7. Petom izmjenom Programa u dijelu koji
se odnosi na mjeru 7, izmjenom definicije potpore i male infrastrukture, korisnicima koji su
sklopili ugovor o financiranju s Agencijom za plaćanja, omogućena je provedba projekata i u
slučaju kad ukupna vrijednost prihvatljivih troškova i ukupna vrijednost projekta nakon
provedenih postupaka nabave i/ili tijekom provedbe projekta poraste iznad vrijednosti
utvrđene ugovorom o financiranju, odnosno poraste iznad najvišeg dozvoljenog iznosa
vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova i ukupne vrijednosti projekta. U tom slučaju,
Agencija za plaćanja korisnicima ne može dodijeliti potporu iz Programa višu od potpore
definirane ugovorom o financiranju, dok su razliku između iznosa dodijeljene potpore iz
Programa do ukupne vrijednosti projekta korisnici u obvezi financirati sami (iz vlastitih
sredstava i/ili drugih izvora financiranja).
Do kraja 2018. isplaćeno je 49.207.041,3 EUR za provedbu 463 projekta.
Zaključci
LAG-ovi svojim strategijama uključuju 2.372.614 stanovnika ruralnih prostora. U okviru
svojih dosadašnjih aktivnosti proveli su 37 projekata kojima je bio cilj razvoj malih
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
168
poljoprivrednih gospodarstava. U okviru tih projekata stvoreno je 9 novih radnih
mjesta. Tijekom 2018. LAG-ovi su raspisali 82 natječaja pa je stoga za očekivati da se
provedba operacije 19.2.2. značajnije ubrza i njeni učinci postanu vidljiviji u 2019. i
kasnije. Najveći broj raspisanih natječaja LAG-ova odnosi se na razvoj malih poljoprivrednih
gospodarstava koji su od vitalne važnosti za opstojnost života u ruralnim područjima te
razvoj ruralne infrastrukture u cilju poboljšanja kvaliteta života u ruralnim
područjima. Projekti suradnje tek su u inicijalnoj fazi i do kraja 2018. nije bilo nikakvih
aktivnosti. S obzirom da su za projekte suradnje predviđena manja sredstva, većina LAG-ova
će ih koristiti za aktivnosti razmjene iskustava unutar RH.
Mjera 7 je obuhvatila velik dio ruralnih stanovnika, ukupno njih 1.272.687 koji žive u 356
jedinica lokalne samouprave i imaju koristi od unaprijeđenih usluga/infrastrukture. U
pojedinim općinama provode se i po tri projekta iz ove mjere. Različita ulaganja u okviru ove
mjere moraju biti u skladu sa strateškim razvojnim programom jedinice lokalne samouprave
u kojoj se ono provodi, odnosno moraju doprinositi razvoju kvalitete života na ruralnom
području. Stoga su mnoge općine pristupile izradi strateških razvojnih planova koji su
financirani iz PRR-a, temeljem kojih su se prijavile za investicije za unapređenje ruralne
infrastrukture u cilju unaprjeđenja kvalitete života na svom području. Najveći broj investicija
odnosi se na ulaganja u obnovu ili izgradnju sustava vodoopskrbe ili odvodnje te ruralne
cestovne infrastrukture, što treba doprinijeti podizanju kvalitete života u ruralnim
područjima te poboljšanju dostupnosti tih područja u cilju njihovog ukupnog društvenog i
gospodarskog razvoja. Natječaji iz ove mjere su u 2018. prvenstveno bili usmjereni na
provedbu operacije 7.4.1. kojoj je za cilj razvoj ruralne infrastrukture – vatrogasnih domova,
vrtića i ostalog što doprinosi rješavanju prioritetnih problema definiranih u PRR-u.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
169
5. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na pitanja
za vrednovanje vezana za ostala područja PRR-a (ZPV 19,
20, 21)
Rezultati analize za ZPV 19
Pitanje za vrednovanje broj 19: U kojoj su mjeri sinergije između prioriteta i žarišnih
područja Programa povećale njegovu učinkovitost?
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske (verzija 6.1 iz veljače 2019. godine) postavlja
intervencijsku logiku odnosno povezanost između prioriteta Unije (P), žarišnih (fokus)
područja (ŽP) i mjera (M). Potrebe definirane u SWOT analizi imaju svoj odgovor u nekoj od
odabranih mjera PRR-a, a mjere su odabrane i usklađene na način da daju logičnu cjelinu.
Opis korištenog metodološkog pristupa i izazova/rizika
Kao izvori podataka korišteni su podaci iz Programa ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu
Program) te informacije iz baze podataka Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a. Također
su korištene informacije dostupne na mrežnoj stranici Programa - https://ruralnirazvoj.hr/
U cilju dobivanja više operativno-tehničkih informacija, u dva navrata održani su polu-
strukturirani intervjui s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede. U okviru tih razgovora
ustanovljeno je da je količina raspoloživih informacije vezano za temu ovog pitanja za
vrednovanje ograničena s obzirom na još uvijek ranu fazu provedbe Programa ruralnog
razvoja. Iz razgovora je također razvidno da Ministarstvo još uvijek nije razvilo alate za
izravno praćenje eventualnih sinergijskih učinaka mjera različitih žarišnih područja.
Provedena je i on-line anketa korisnika, u okviru koje su dobivene i informacije o mogućim
učincima prijenosa znanja i aktivnosti informiranja na pojedina žarišna područja, tj. utjecaja
istih na korištenje drugih mjera PRR-a. Istraživanjem je obuhvaćen uzorak korisnika tipova
operacija 1.1.1, 1.1.2, 4.1.1, 4.1.2, 6.1.1 te mjera M02, M10 i M11, ukupno njih 407 sudjelovalo
je u istraživanju. Kroz istraživanje su, među ostalim, ispitani i utjecaji drugih operacija na
korištenje mogućnosti iz Programa, kao i interes korisnika navedenih mjera za druge
operacije/mjere PRR-a.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Glavni pokazatelj ovog ZPV-a je stupanj interakcije između mjera odnosno pod-mjera, kako i
u kojim slučajevima su pod-mjere spojene ili povezane u integriranim projektima.
Program ruralnog razvoja glavni prostor za povezivanje i stvaranje sinergija predviđa
uključivanjem mjere 01 najveći broj prioriteta, odnosno žarišnih područja Programa. Izravni
učinci M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja predviđeni su u sljedećim žarišnim
područjima: 1A, 1C, 2A, 2B, 3A, 4A, 4B, 4C (Tablica u poglavlju 5.4. Programa - Sažeta
intervencija logike). Povezivanje s ostalim mjerama jasno je utvrđeno u Pravilniku o provedbi
mjere 01 "Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja", odnosno pod-mjera 1.1. "Potpora za
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
170
strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanje vještina" te TOP-a 1.1.1. "Strukovno
osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske
promjene, ekološki uzgoj" i TOP-a 1.1.2. "Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike" iz
Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. (NN br. 30/15). U
spomenutom Pravilniku utvrđena je obaveza korisnika mjera M10 i M11 za sudjelovanje u
aktivnostima TOP-a 1.1.1. U okviru mjere 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje
poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima također se
predviđa mogućnost izravnog povezivanja s operacijama drugih mjera, iako u manje
obavezujućem obliku. Pravilnikom o provedbi mjere M02 „Savjetodavne službe, službe za
upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima“ (NN
123/15) utvrđene su takve poveznice u okviru provedbe TOP-a 2.1.1 gdje je definirano se da
prednost daje poljoprivrednicima koji su korisnici M10 i M11. Slična situacija je i u TOP-u
2.1.4. u okviru koje se daje prednost korisnicima pod-mjere 6.1. Potpora za pokretanje
poslovanja mladim poljoprivrednicima.
U sklopu provedenog anketnog istraživanja ispitane su ranije navedene poveznice među
pojedinim mjerama odnosno operacijama, iz perspektive samih korisnika. Kada su korisnici
TOP-ova 1.1.1, 1.1.2, 6.1.1 te M02 upitani o korisnosti obrazovanja/savjetovanja kroz mjere
M01 i M02 za poticanje korištenja dostupnih mjera PRR-a, velika većina (od 90 do 93%,
ovisno o korisniku pojedine operacije/mjere) ih je smatrala da su korisne ili izrazito korisne
(grafikon 1.). U sličnom visokom postotku ispitanici su ocijenili i korisnost tih aktivnosti za
bolje razumijevanje mogućnosti iz Programa za razvoj poljoprivrede.
Nadalje, među korisnicima aktivnosti u sklopu TOP-a 1.1.1 i M02 koji su već korisnici M10
i/ili M11, većina njih (54% za 1.1.1 i 73% za M02) istaknula je da su zainteresirani za
korištenje dodatnih mogućnosti iz M10/M11. S druge strane upravo među korisnicima
M10/M11 istraživanje je pokazalo kako su malo zainteresirani za druge mjere PRR-a, samo
njih 29,2%, dok korisnici drugih mjera pokazuju visoki interes za korištenje ostalih mjera
PRR-a (grafikon 2).
Istraživanjem se posebno ispitao utjecaj osposobljavanja/savjetovanja u sklopu M01 i M02
na korištenje TOP-a 4.1.1 - restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti
poljoprivrednih gospodarstava. Rezultati pokazuju kako je utjecaj relativno mali, odnosno
samo 3,3% ispitanika korisnika M02 prijavilo se za operaciju 4.1.1 nakon
osposobljavanja/savjetovanja, dok je kod korisnika M01 taj postotak dvostruko veći (6,6%).
No zamjetan je i značajan postotak neodlučnih korisnika (20-30%) (grafikon 3.).
Istraživanje je također pokazalo da je osposobljavanje/savjetovanje u okviru TOP-a značajno
utjecalo na prijavu na mjere 10 i/ili 11 te da je M2 bila vrlo značajna za prijavu na spomenute
mjere.
U okviru provedbe Programa uočeno je da, u provedbi operacija u kojima postoji potencijalna
mogućnost negativnih interakcija odnosno utjecaja na okoliš, u okviru općih uvjeta
prihvatljivosti projekta predviđeno je dostavljanje dokaza o tome da projekt nema značajan
negativni utjecaj na okoliš i/ili ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (M.07 i
investicijske mjere).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
171
I na kraju, bez obzira što se ne radi o povezivanju među mjerama i pod-mjerama između
različitih žarišnih područja, nego unutar pojedine mjere, vrijedno je spomenuti da je u okviru
M07 uočena povezanost operacije 7.1.1. s operacijama izgradnje ruralne infrastrukture
(7.2.1.; 7.2.2. i 7.4.1.). Naime, jedan od uvjeta prihvatljivosti projekata u tipovima operacija
7.2.1, 7.2.2 i 7.4.1 je taj da je ulaganje prihvatljivo ako je u skladu sa strateškim razvojnim
programom jedinice lokalne samouprave (ili lokalnom razvojnom strategijom odabrane
lokalne akcijske grupe unutar Programa za tip operacije 7.4.1) i prostornim planom jedinice
lokalne samouprave.
Prihvatljivi projekti u tipu operacije 7.1.1. su upravo:
• izrada ili izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada
• izrada ili izmjena i dopuna strateškog razvojnog programa općine ili grada i
• izrada ili izmjena i dopuna strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih
sektora na području općine/grada koji je korisnik.
U okviru dosad isplaćenih troškova M.07, 79 općina iskoristilo je operaciju 7.1.1. za izradu
gore spomenutih dokumenata i povezalo ih s prijavom za neku od ostalih operacija unutar
M.07. To konkretno znači da je uz operaciju 7.1.1., jedna općina iskoristila i operaciju 7.4.1.
(Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme) i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
dok su dvije općine iskoristile operacije 7.4.1. i 7.2.2.. Tri općine iskoristile su, uz operaciju
7.1.1. i operacije 7.2.1. (Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju,
pročišćavanje otpadnih voda) i 7.2.2. (Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta
male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije -
ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta). Ostatak od 73 općine iskoristio je uz operaciju
7.1.1. i operaciju 7.2.2..
Zaključno, dodjelom potpore jedinicama lokalne samouprave za izradu razvojnih planova
postigla se veća učinkovitost dodjele potpore predviđene kroz ostale tipove operacija unutar
mjere 7, s obzirom na to da se one, kako je gore navedeno, trebaju provoditi u skladu s
planovima za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima.
Bitno je navesti kako je element sinergije između žarišnih područja uzet u obzir u provedbi
mjere 4. Radi se o jednoj jako kompleksnoj mjeri koja svojim intervencijama doprinosi
velikom broju žarišnih područja, a samim time i više prioriteta ruralnog razvoja ZPP-a.
Primjeri iz dosadašnje prakse su povezivanje ulaganja kroz natječaje za provedbu Pod-mjere
4.1. (povezivanje ulaganja u sklopu tipa operacije 4.1.1 (P2) s ulaganjima u tipove operacija
4.1.2 i 4.1.3 (P5)) kao i povezivanje ulaganja kroz natječaje za provedbu Pod-mjere 4.2.
(povezivanje ulaganja u sklopu tipa operacije 4.2.1 (P3) s ulaganjima u tip operacije 4.2.2
(P5)).
Gledajući sve mjere PRR-a, isto tako možemo reći da mjere od kojih se očekuje najveći stupanj
međusobne sinergije nisu do kraja 2018. godine bile u dovoljno naprednom stupnju
provedbe – tu govorimo posebice o mjerama 3 i mjeri 16. Za očekivati je da će se punom
provedbom ovih mjera ostvariti veliki stupanj sinergije.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
172
Zaključci
U okviru Programa predviđeno je povezivanje mjera, odnosno pod-mjera. To se osobito
odnosi na M01 i M02 u odnosu na M10, M11 i pod-mjeru 6.1. Za sada su utvrđeni određeni
pozitivni učinci na provedbu ostalih mjera predviđenih Programom, gledajući barem iz
perspektive samih korisnika, dok je za analizu izravnog utjecaja potreban duži period
provedbe pojedinih tipova operacija.
Procjena sinergijskih učinaka samo je djelomično moguća s obzirom na prekratko vrijeme
provedbe Programa. Osim toga sustav za prikupljanje podataka na kojima bi se mogla obaviti
dublja analiza povezanih učinaka pod-mjera Programa još nije izgrađen, a posebice u smislu
kvalitativnog praćenja i analize. U okviru dostupnih podataka nisu uočeni negativni
sinergijski učinci.
Uočena je dodatna povezanost učinaka unutar iste mjere, a odnosi se na različite operacije
unutar M.07. koje su bile povezane u sukcesivnoj provedbi, odnosno uvjetovanosti slijeda
provedbe pojedinih operacija u cilju ostvarenja strateških ciljeva lokalnih razvojnih
programa.
Preporuke
Osigurati kontinuirano kvalitativno praćenje učinaka M01 i M02 na žarišna područja
predviđena Programom, kako onih koji su definirani programskim dokumentima, tako i one
druge, potencijalno neočekivane, sinergijske učinke, pozitivne ali i eventualne negativne
učinke međudjelovanja pojedinih mjera.
Predlaže se dodatno razviti postojeći sustav prikupljanja podataka i praćenje u svrhu
identifikacije mogućih učinaka sinergijskih veza među žarišnim područjima, mjerama i pod-
mjerama Programa.
Slika 8: Korisnost obrazovanja/savjetovanja kroz M1/M2 za poticanje korištenja
dostupnih mjera PRR-a
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
173
Slika 9: Jeste li zainteresirani za još neke mjere Programa ruralnog razvoja?
Slika 10: Jeste li slijedom sudjelovanja u osposobljavanju prijavili korištenje mjere 4.1.1.
Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava?
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
174
Slika 11: Jeste li slijedom sudjelovanja u osposobljavanju savjetovanja prijavili i na
dodatne tipove operacija mjera 10/11 i/ili Programa ruralnog razvoja RH?
Rezultati analize za ZPV 20
Pitanje za vrednovanje broj 20: U kojoj je mjeri tehnička pomoć pridonijela ostvarenju ciljeva
utvrđenih u članku 59. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i članku 51. stavku 2. Uredbe (EU) br.
1305/2013?
Ukupni cilj tehničke pomoći je unaprjeđenje učinkovitosti ostalih dijelova Programa ruralnog
razvoja, osnaživanje administrativne provedbe PRR-a i smanjivanje administrativnog
opterećenja korisnika.
Mjera se provodi kroz dvije pod-mjere:
Potpora za aktivnosti Tehničke pomoći za provedbu Programa (20.1)
Potpora za uspostavu i rad nacionalne Mreže za ruralni razvoj (20.2)
U sklopu ove mjere, prihvatljive su sljedeće aktivnosti:
• aktivnosti koje se odnose na zadaće Odbora za praćenje Programa, uključujući sve
troškove vezane uz sastanke Odbora za praćenje I stručnih skupina, stručnjake koji
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
175
sudjeluju na navedenim sastancima i aktivnosti jačanja kapaciteta za članove Odbora
za praćenje
• strategija informiranja i promidžbe te provedba godišnjih planova za informiranje i
promidžbu Programa
• aktivnosti usmjerene na jačanje administrativnih kapaciteta Upravljačkog tijela,
Agencije za plaćanja i drugih tijela uključenih u upravljanje i provedbu Programa
ruralnog razvoja, uključujući aktivnosti osposobljavanja i jačanja kapaciteta
• mjere potrebne za osiguravanje učinkovitog praćenja Programa uključujući
uspostavu odgovarajućeg sigurnog informacijskog sustava za praćenje, održavanje,
upravljanje i izvještavanje o statističkim podacima o Programu i napretku prema
definiranim ciljevima i prioritetima u skladu s čl. 66. (1a) Uredbe (EU) br. 1305/2013
• neovisna ex-post evaluacija Programa i aktivnosti vezane uz praćenje i evaluaciju
Programa, kako je navedeno u Planu evaluacije
• mjere za rješavanje operativnih uskih grla pri upravljanju PRR-om
• mjere za povećanje kapaciteta korisnika za pristup i korištenje PRR
• mjere za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika
• osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne mreže, uključujući troškove ustrojstvene
jedinice za potporu Mreži i pripremu i provedbu Akcijskog plana Mreže
• aktivnosti vezane uz međunarodno/EU umrežavanje i suradnju, uključujući
ENRD/EIP
• aktivnosti potrebne za zatvaranje IPARD programa i ex post evaluaciju iz članka 191.
Uredbe (EU) br. 718/2007
• priprema Programa 2021.-2027. i povezani troškovi, uključujući i ex-
ante evaluaciju, strateške procjene utjecaja na okoliš i povezane evaluacijske
aktivnosti.
Tablica 88: Financijska alokacija
Mjera/pod-
mjera
Ukupno
alocirana
sredstva u
EUR
Opis plaćenih troškova Ukupno plaćeni troškovi u EUR
M
20. 20.1.
Troškovi službenika, neizravni
troškovi i troškovi službenih
putovanja
7.757.827.89 EUR
TROŠKOVI ROBA, RADOVA I USLUGA
1. Strategija i godišnji planovi
informiranja i promidžbe Programa
te aktivnosti za povećanje kapaciteta
korisnika za pristup i korištenje
Programa (Zakup oglasnog prostora
(TV, radio, portali, tiskovine itd.);
Dizajn, audio - vizualni materijali,
tisak, promotivni materijali;
2.065.484,68 EUR
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
176
Radionice, seminari, sajmovi i ostala
događanja; Mrežna stranica,
društvene mreže i ostalo)
2. Aktivnosti usmjerene na jačanje
administrativnih kapaciteta UT, AP i
drugih tijela uključenih u upravljanje
i provedbu Programa te aktivnosti za
rješavanje operativnih uskih grla u
upravljanju Programom i smanjenja
administrativnog tereta korisnika
(Aktivnosti za jačanje
administrativnih kapaciteta;
Aktivnosti za rješavanje operativnih
uskih grla)
425.387,72 EUR
3. Aktivnosti koje se odnose na
zadaće i jačanje kapaciteta Odbora za
praćenje Programa, aktivnosti koje
se odnose na praćenje i evaluaciju
Programa te aktivnosti pripreme za
programsko razdoblje 2021. - 2027.
(Usluge stručnjaka za nesmetanu
implementaciju/praćenje/evaluaciju
PRR, izrada studija vezano za
provedbu mjera; Odbor za praćenje,
druge stručne skupine i
povjerenstva, povjerenstvo za
prigovore)
489.465,04 EUR
4. Aktivnosti potrebne za osiguranje
učinkovitog i sigurnog
informacijskog sustava u svrhu
nadziranja i evaluacije Programa
(Izrada softverskog programa
sustava - izgradnja sustava praćenja
PRR; Unaprjeđenje i održavanje
softverskog sustava; Nabava
hardverskih komponenti potrebnih
za izgradnju softverskih sustava)
155.046,7 EUR
UKUPNO
M.20.1
58.271.889,23
EUR
10.893.210,04 EUR
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
177
Izračun kriterija prosudbe i relevantnih indikatora
Tablica 89: Veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i dodatnih pokazatelja
Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji
rezultata Lista pokazatelja
Jačanje upravljanja
Područja aktivnosti tehničke
pomoći (broj i vrsta
aktivnosti); horizontalno
kroz sve pod-mjere/tipove
operacija
Izrada kalkulacija i troškova iz tipa operacije 4.1.1.
„Neproizvodna ulaganja vezana za očuvanje okoliša“ uz
opis/izradu metodologije za njihov izračun
Za M.13. – određivanje područja sa prirodnim
ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
s kalkulacijama za utvrđivanje vrijednosti indikatora
broj 41. i broj 42. Kalkulacije su osnova za pravdanje
mjere u sljedećem programskom razdoblju (2021-
2027.)
M.10. i M.11. – Određivanje mogućih kombinacija
IAKS mjera s kalkulacijama uz prijedlog poboljšanja
provedbe
Prijedlog izmjene TOP 10.1.6. – Uspostava poljskih
traka unutar M.10.
Izrada kalkulacija troškova u M.14. kao preduvjet
uvrštavanja mjere u PRR (2014.-2020.); izmjenom
PRR-a
Stručno mišljenje o primjeni pravila o državnim
potporama, za pod-mjeru 7.4. – TOP 7.4.1.
Analiza podataka o čestim vrstama ptica na
poljoprivrednim staništima i izračun zajedničkog
poljoprivredno-okolišnog pokazatelje PRR 2014.-
2020. CCI 35.
Ex-ante analiza za uspostavu financijskih
instrumenata (EIB), ona je temelj za programiranje
financijskih instrumenata koji su pokrenuti u 2018.
godini
Institucionalni i
administrativni
kapaciteti za
učinkovito upravljanje
PRR-om su osnaženi
Vrsta i broj provedenih
aktivnosti za izgradnju
kapaciteta
2. Aktivnosti usmjerene na jačanje administrativnih
kapaciteta UT, AP i drugih tijela uključenih u
upravljanje i provedbu Programa te aktivnosti za
rješavanje operativnih uskih grla u upravljanju
Programom i smanjenja administrativnog tereta
korisnika (Aktivnosti za jačanje administrativnih
kapaciteta; Aktivnosti za rješavanje operativnih uskih
grla).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
178
64 aktivnosti
3. Aktivnosti koje se odnose na zadaće i jačanje
kapaciteta Odbora za praćenje Programa, aktivnosti
koje se odnose na praćenje i evaluaciju Programa te
aktivnosti pripreme za programsko razdoblje 2021. -
2027. (Usluge stručnjaka za nesmetanu
implementaciju/praćenje/evaluaciju PRR, izrada
studija vezano za provedbu mjera; Odbor za praćenje,
druge stručne skupine i povjerenstva, povjerenstvo za
prigovore).
48 aktivnosti
4. Aktivnosti potrebne za osiguranje učinkovitog i
sigurnog informacijskog sustava u svrhu nadziranja i
evaluacije Programa (Izrada softverskog programa
sustava - izgradnja sustava praćenja PRR; Unaprjeđenje
i održavanje softverskog sustava; Nabava hardverskih
komponenti potrebnih za izgradnju softverskih
sustava).
12 aktivnosti
5. osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom
mrežom, uključujući troškove ustrojstvene jedinice za
podršku rada mreže i pripremu i provedbu Akcijskog
plana mreže; Aktivnosti koje se odnose na
međunarodno/EU umrežavanje i suradnju, uključujući
ENRD/EIP. Od 2018. godine odvojene su aplikacija i
zahtjevi za plaćanja prema APPRRR-u i EK na 20.1 TP i
20.2 – MRR. Zato gornji financijski podaci ne uključuju
troškove MRR-a koji se vode odvojeno, a aktivnosti –
njihov broj i opis nalazi se u ZVP-u 21.
Program ruralnog
razvoja predstavljen je
javnosti i informacije
su raspodijeljene
Broj i tip komunikacijskih
aktivnosti i aktivnosti širenja
informacija
1. Strategija i godišnji planovi informiranja i promidžbe
Programa te aktivnosti za povećanje kapaciteta
korisnika za pristup i korištenje Programa (Zakup
oglasnog prostora (TV, radio, portali, tiskovine itd.);
Dizajn, audio - vizualni materijali, tisak, promotivni
materijali; Radionice, seminari, sajmovi i ostala
događanja; Mrežna stranica, društvene mreže i ostalo).
418 aktivnosti
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
179
Opis korištenog metodološkog pristupa I izazova/rizika
Kao izvori podataka korišteni su podaci iz Programa ruralnog razvoja, informacije iz baze
podataka Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a, raspoloživi podaci sa mrežne stranice
Program ruralnog razvoja - https://ruralnirazvoj.hr/program/.
U cilju dobivanja više operativnih informacija, u više navrata održani su polu-strukturirani
intervjui s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede (Upravljačkog tijela), posebno s
voditeljicom odjela za Tehničku pomoć.
U prikupljanju podataka i informacija nije bilo problema, no proces je svakako bio koristan u
cilju konsolidiranja dostupnih podataka te prepoznavanja izazova s kojima će se trebati
posebno pozabaviti u razdoblju do kraja provedbe PRR-a.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Sredstvima Tehničke pomoći moguće je financirati aktivnosti koje podupiru pripremu,
upravljanje, nadzor, evaluaciju, informiranje i komunikaciju, umrežavanje, rješavanje
prigovora te kontrolu i reviziju Programa ruralnog razvoja, koje podupiru aktivnosti za
smanjenje administrativnog opterećenja korisnika i posebne aktivnosti za jačanje kapaciteta
nadležnih hrvatskih tijela i korisnika da upravljaju i koriste Program ruralnog razvoja.
Nadalje, sredstvima Tehničke pomoći financira se osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne
mreže.
Mjera se provodi kroz dvije pod-mjere:
• Potpora za aktivnosti Tehničke pomoći za provedbu Programa (20.1)
• Potpora za uspostavu i rad nacionalne Mreže za ruralni razvoj (20.2)
Korisnici mjera tehničke pomoći su UT - Ministarstvo poljoprivrede (Mreža za ruralni razvoj
je u programskom razdoblju 2014. – 2020. ostala pod upravom Ministarstva poljoprivrede) i
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Mjeru provodi Ministarstvo poljoprivrede. Broj alata i aktivnosti povećavao se je tijekom
godina, pa ukupan broj provedenih aktivnosti od početka provedbe Programa iznosi 642. Sve
aktivnosti koje se provode u okviru mjere tehničke pomoći podijeljene su u 4. skupine, s
obzirom da su od 2018. godine odvojene aplikacija i zahtjevi za plaćanja prema APPRRR-u i
EK na 20.1 TP i 20.2 – Mreža za ruralni razvoj (stoga više informacija o MRR-u u okviru
odgovora na ZVP 21.).
1. Strategija i godišnji planovi informiranja i promidžbe Programa te aktivnosti za povećanje
kapaciteta korisnika za pristup i korištenje Programa (Zakup oglasnog prostora (TV, radio,
portali, tiskovine itd.); Dizajn, audio - vizualni materijali, tisak, promotivni materijali;
Radionice, seminari, sajmovi i ostala događanja; Mrežna stranica, društvene mreže i ostalo).
U okviru ove skupine aktivnosti od početka provedbe Programa provedeno je ukupno 418
aktivnosti. One se odnose na provedbu informativnih i promotivnih aktivnosti vezanih za
provedbu Komunikacijske strategije na godišnjoj razini. U 2018. godini aktivnosti su se
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
180
provodile kontinuirano korištenjem različitih komunikacijskih alata. Aktivnosti promidžbe
intenzivnije su se odvijale uoči raspisivanja pojedinih natječaja.
U okviru aktivnosti predstavljanja PRR-a djelatnici Uprave su u 2018. godini organizirali
ukupno 103 događanja, što je dvostruko više u odnosu na godinu ranije. U okviru spomenutih
događanja bile su i radionice na kojima je sudjelovalo 7.619 sudionika. Najveći broj radionica
(17) održano je u Zagrebu sa ukupno 2004 sudionika, dok je ostatak događanja bio
regionalno raspodijeljen.
U 2018. godini informiranje šire javnosti provedeno je kroz 96 priopćenja za medije, što je
povećanje od gotovo 100 % u odnosu na godinu ranije. Uz to, predstavnici Ministarstva
sudjelovali su i u brojnim sajmovima i konferencijama gdje je ostvaren neposredni kontakt s
korisnicima.
Mrežna stranica www.ruralnirazvoj.hr jedan je od najvažnijih komunikacijskih alata koji
bilježi iznimnu posjećenost s 1.247.512 posjeta u 2018. godini što je u odnosu na 2017.
godinu povećanje od 20%. Analiza sadržaja ukazuje na 156.874 novih korisnika te 526.299
sesija. Prosječno vrijeme zadržavanja na stranici iznosilo je oko dvije minute i trideset
sekundi. Najveću posjećenost bilježe pod-stranice „natječaji“ te „pitanja i odgovori“. U cilju
predstavljanja uspješnih primjera, u 2018. godini angažiran je izvršitelj koji piše i objavljuje
uspješne priče korisnika PRR RH na portalu Agroklub. Priče se objavljuju 4 puta mjesečno, a
iste se onda prenose i na mrežnoj stranici Programa ruralnog razvoja. U 2018. godini
uspješno funkcionira sustav „Pitanja i odgovora“ koji se sastoji od unutrašnje strukture
odgovaranja na upite (onaj koji daje odgovore, kontrolor, verifikator, supervizor), a istim
upravljaju i djelatnici APPRRR-a kao Provedbenog tijela. Ukupno je u 2018. godini
zaprimljeno 2.996 pitanja korisnika te je do kraja godine verificirano 2.152 odgovora. U 2018.
godini PRR RH prisutan je i na društvenim mrežama, Facebook stranica ima 7.828 pratitelja,
što je povećanje od 20% u odnosu na godinu ranije. Ovaj alat doprinio je popularizaciji PRR
RH i omogućio je brzu distribuciju svih važnih informacija. Osim Facebooka, aktivni su i
profili na Twiteru, Instagramu, Google+ i Linkedinu.
Oglašavanje u elektroničkim medijima u 2018. godini bilo je zastupljeno i kroz video
oglašavanje za 15 web portala Styria grupe u trajanju od 3 mjeseca (IAKS, M17).
U 2018. godini otisnuto je 5.000 primjeraka IAKS brošure, tiskani su promotivni materijali za
korisnike, letci za TOP 8.5.1. i 8.6.2 te za financijske instrumente. Podmjera 6.2. oglašavana
je u 6 dnevnih novina te u 12 tjednika, mjesečnika i specijaliziranih poljoprivrednih časopisa
u RH. Krajem 2018. godine sklopljeni su dvogodišnji okvirni sporazumi za oglašavanje u 19
tiskovina. U 2019. je u planu izrada brošure uspješnih projekata financiranih iz PRR-a koja će
se sastojati od pedesetak odobrenih i isplaćenih projekata.
Televizijsko oglašavanje bilo je realizirano kroz 12 televizijskih postaja, odnosno 3
televizijske kuće s nacionalnom pokrivenošću (M10, M17, FI) dok je na gotovo stotinjak
radijskih postaja bilo preko 500 emitiranja (M2, M3, Fi, IAKS).
Pozivni centar namijenjen informiranju potencijalnih korisnika o mogućnostima financiranja
PRR RH djeluje kontinuirano kroz godinu, a primi se prosječno dvadeset poziva dnevno.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
181
2. Aktivnosti usmjerene na jačanje administrativnih kapaciteta UT, AP i drugih tijela
uključenih u upravljanje i provedbu Programa te aktivnosti za rješavanje operativnih uskih
grla u upravljanju Programom i smanjenja administrativnog tereta korisnika (Aktivnosti za
jačanje administrativnih kapaciteta; Aktivnosti za rješavanje operativnih uskih grla).
U proteklom razdoblju proveden je cijeli niz aktivnosti, njih 64 s ciljem jačanja
administrativnih kapaciteta. Od ukupnog broja, njih 7 odnosi se na aktivnosti koje su se bavile
rješavanjem tehničkih aspekata provedbe pojedinih mjera i operacija PRR-a odnosno
ostvarenja preduvjeta za provedbu pojedinih mjera, odnosno operacija PRR-a.
Provedene su i edukacijske aktivnosti, s ciljem osnaživanja kapaciteta UT-a, to se
prvenstveno odnosi na specijalizirane (za pitanja vezana uz PRR) radionice i seminare
organizirane od strane Europske komisije i povezanih institucija, edukaciju za javnu nabavu
(zbog potrebe izrade tehničkih specifikacija i ocjenjivanja ponuda te terminskog plana
aktivnosti) i edukacija za upoznavanje s metodama vrednovanja (osnovne statističke metode
kod postupaka vrednovanja Programa).
3. U okviru dosadašnje provedbe PRR-a provedeno je 48 aktivnosti koje se odnose na zadaće
i jačanje kapaciteta Odbora za praćenje Programa, aktivnosti koje se odnose na praćenje i
evaluaciju Programa te aktivnosti pripreme za programsko razdoblje 2021. - 2027. (Usluge
stručnjaka za nesmetanu implementaciju/praćenje/evaluaciju PRR, izrada studija vezano za
provedbu mjera; Odbor za praćenje, druge stručne skupine i povjerenstva, povjerenstvo za
prigovore).
Redovito praćenje provedbe PRR-a osigurano je za bespovratna sredstva redovitim kanalom
izvještavanja i komunikacije između UT i APPRRR. UT-u se na mjesečnoj razini dostavljaju
podaci na razini svakog projekta (korisnika). Pojedini podaci dostavljaju se i češćim
intenzitetom (tjedno ili na zahtjev). Određeni predstavnici UT imaju direktan pristup u IT
sustav AP (mogućnost uvida u podatke). Osim navedenoga, u cilju učinkovitijeg praćenja
održavaju se i povremeni operativni sastanci između UT i APPRRR.
Što se tiče financijskih instrumenata, sustav praćenja provedbe je osiguran redovitim
kanalom izvještavanja i komunikacije između UT/APPRRR i tijela koji provode financijske
instrumente (HAMAG-BICRO i HBOR) kao i redovitim održavanjem sastanaka upravljačkih
skupina.
U lipnju 2015. godine osnovan je Odbor za praćenje PRR-a. U njegovom sastavu je 49
članova s pravom glasa (stanje na dan 31. prosinca 2018. godine), a čine ga predstavnici
državne uprave (ministarstava), javnih tijela, gospodarsko-socijalnih partneri, akademske
zajednice, lokalne i regionalne samouprave, udruga civilnog društva i bankarskog sektora.
Predstavnici Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Agencije za reviziju sustava
provedbe programa Europske unije i Europske komisije sudjeluju u radu Odbora u
savjetodavnoj ulozi odnosno kao promatrači.
Odbor radi temeljem Poslovnika o radu Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog
razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Njime je uređen način rada, prava i
obveze članova, postupak donošenja odluka te druga pitanja relevantna za rad Odbora.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
182
Zadnja revizija Poslovnika o radu datira iz lipnja 2018. godine. Odbor je do sada održao 6
sjednica. Svi dokumenti relevantni za rad Odbora dostupni su na mrežnoj stranici Programa
ruralnog razvoja.
U okviru ove skupine aktivnosti provedeno je vrednovanje mjera PRR-a za potrebe godišnjeg
izviješća o provedbi za 2016. godinu za koje su angažirani vanjski stručnjaci.
4. Aktivnosti potrebne za osiguranje učinkovitog i sigurnog informacijskog sustava u svrhu
nadziranja i evaluacije Programa (Izrada softverskog programa sustava - izgradnja sustava
praćenja PRR; Unaprjeđenje i održavanje softverskog sustava; Nabava hardverskih
komponenti potrebnih za izgradnju softverskih sustava).
Cijeli sustav upravljanja i kontrole PRR-a, a koji u sebi obuhvaća i element praćenja provedbe,
predmet je vrednovanja u okviru aktivnosti vrednovanja PRR-a koje je započelo u 2019.
godini. Dovršetak svih aktivnosti planiran je do listopada 2019. godine.
Ukupni iznos utrošenih sredstava iznosi 10.893.210,04 EUR (navedena sredstva ne uključuju
troškove MRR-a) od raspoloživih 58.271.889,23. Od ukupno potrošenih sredstava
7.757.827,89 EUR odnosi na troškove službenika, neizravne troškove i troškove službenih
putovanja; 2.065.484,68 EUR utrošeno je na troškove aktivnosti br. 1.; 425.387,72 EUR na
troškove aktivnosti br. 2; 489.465,04 EUR na troškove aktivnosti br. 3 te 155.046,70 EUR na
troškove aktivnosti br. 4.
I na kraju, u okviru mjere tehničke pomoći provodi se projekt „Strategija razvoja
poljoprivrede i ribarstva RH 2020. “ (RAS instrument Svjetske banke) u ukupnom iznosu od
2,5 mil. EUR. Kroz mjeru Tehničke pomoći PRR-a financira se samo dio studije koji se odnosi
na izradu dijela Strategije poljoprivrede za razdoblje nakon 2020. godine, kao podloge za
izradu Strateškog plana ZPP-a za programsko razdoblje 2021.-2027. godine. Troškovi ovog
projekta nisu u cijelosti isplaćeni i nisu uključeni u troškove za izradu ovog izvještaja.
Zaključci
Aktivnosti tehničke pomoći izravno su povezane sa dinamikom i obujmom ukupne provedbe
PRR-a. Promotivne aktivnosti tehničke pomoći slijedile su objave natječaja, odnosno
pokretanje mjera te pojačanu promociju onih mjera u kojima se identificiralo njihovo slabije
iskorištenje zbog smanjenog interesa potencijalnih korisnika. Informiranje široke javnosti,
komunikacija i umrežavanje značajno doprinose djelotvornoj provedbi PRR-a.
Proces praćenja i evaluacije PRR-a odvija se prema planu i rokovima zadanima u Godišnjem
planu evaluacijskih aktivnosti koji usvaja Evaluacijska radna skupina.
Preporuke
Nastavak promotivnih aktivnosti i njihovo intenziviranje kroz medije i društvene mreže.
Također bi bilo korisno korisnike informirati o mogućnostima mjera, ali i njihovu povezanost
u smislu očekivanog ostvarenja ciljeva iz PRR-a.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
183
Pojačati edukacijsku kampanju za mjere i operacije za koje je koje postoje pokazatelji o
slabijem interesu potencijalnih korisnika PRR-a.
Rezultati analize za ZPV 21
Pitanje za vrednovanje broj 21: U kojoj je mjeri Mreža za ruralni razvoj (MRR) pridonijela
ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 54. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013?
Jedna od osnovnih zadaća Mreže za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Mreža) je komunikacija
i prijenos informacija prema dionicima ruralnog prostora o mogućnostima Programa
ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020 (u daljnjem tekstu: Program).
Misija Mreže je integrirati i ujediniti sve one koji na različitim razinama sudjeluju u ruralnom
razvoju.
Prema navodima iz Programa: „Uloga Nacionalne mreže za ruralni razvoj je promicanje mjera
programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj, razmjena ideja i dobre prakse u provedbi
Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj i Europskoj uniji, promicanje mjera programa
ruralnog razvoja, promicanje partnerstva i suradnje te podizanje svijesti i jačanje kapaciteta
svih članova Mreže. “
Mreža je uspostavljena unutar Ministarstva poljoprivrede te je u programskom razdoblju
2014. – 2020. nastavila djelovati na temeljima Mreže iz razdoblja 2007. – 2013. Mreža je
ostala pod upravom Ministarstva poljoprivrede, ali je u svrhu jačanja provedbe aktivnosti u
nadležnosti Mreže te intenzivnijeg uključivanja članstva u rad i razvoj aktivnosti Mreže kao i
ostalih dionika ruralnog prostora reorganizirana.
U 2018. godini izrađen je novi Pravilnik o radu Mreže kojim je detaljnije propisana provedba
podmjere 20.2 »Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne mreže« unutar mjere
20 „»Tehnička pomoć “«. . Pravilnik definira zadatke, organizaciju, aktivnosti i financiranje
Mreže.
Mrežu čine Upravljački odbor Mreže koji je sastavljen od predstavnika javnog, gospodarskog
i civilnog sektora, tajništvo Mreže koje djeluje u Ministarstvu poljoprivrede te članovi Mreže.
Mreža djeluje temeljem Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020. koji opisuje
strukturu Mreže, izdvojene („outsourced“) aktivnosti, aktivnosti i alate tajništva Mreže u
provedbi Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020., te praćenje i provedu
Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014.- 2020.
Predviđene aktivnosti i alati tajništva Mreže doprinose sljedećim ciljevima:
• Povećanje uključenosti dionika
• Poboljšanje kvalitete provedbe Programa
• Informiranje šire javnosti i potencijalnih korisnika (izravni i neizravni doprinos)
• Poticanje inovacija (izravni i neizravni doprinos)
• Predviđene aktivnosti i alati tajništva Mreže su:
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
184
• Identifikacija i prikupljanje primjera dobre prakse koji obuhvaćaju sve prioritete
Programa
• Organizacija seminara, radionica, sastanaka i sličnih aktivnosti s ciljem razmjene
iskustva i informacija dionika ruralnog razvoja, dijeljenje i širenje rezultata ovih
aktivnosti
• Organizacija događaja za lokalne akcijske grupe (u daljnjem tekstu: LAG-ove)
• Aktivnosti tehničke potpore za međuteritorijalnu i transnacionalnu suradnju LAG-
ova (umrežavanje)
• Aktivnosti u vezi inovacija i Europskog inovacijskog partnerstva (EIP)i distribucija
rezultata operativnih grupa i olakšavanje povezivanja između grupa i partnera
• Aktivnosti za pružanje umrežavanja savjetnika i usluga za podršku inovacijama
• Sudjelovanje u Radnoj skupini za evaluaciju Programa (EWD-RD)
• Sudjelovanje na aktivnostima ENRD-a
• Potpora aktivnostima međuteritorijalne i transnacionalne suradnje LAG-ova i
povezanih dionika
• Olakšavanje tematskih i analitičkih razmjena između dionika ruralnog razvoja
• Podjela i distribucija nalaza praćenja i procjene
• Samo-procjena i praćenje aktivnosti Mreže
• Studije i analize.
Mreža priprema i godišnji provedbeni Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj kako je
predviđeno u Programu, a usvaja ga Upravljački odbor Mreže za ruralni razvoj. U godišnjem
provedbenom Akcijskom planu Mreže za ruralni razvoj predviđeno je više događaja za
članove Mreže za ruralni razvoj, Upravljački odbor Mreže za ruralni razvoj, tematske radne
grupe, LAG-ove i ostale dionike ruralnog razvoja. Također je u planu za 2019. godinu
organizacija trećeg po redu Hrvatskog ruralnog parlamenta, provedba promotivnih
aktivnosti Mreže te sufinanciranje (putem Poziva) prihvatljivih aktivnosti članova Mreže.
Tablica 90: Financijska alokacija
Mjera/pod-
mjera
Ukupno
alocirana
sredstva u EUR
Opis plaćenih troškova Ukupno plaćeni troškovi u EUR
M 20 20.2. 6.474.654,36 EUR
Troškovi službenih putovanja 28.868,45
Troškovi roba/radova/usluga 66.981,38
UKUPNO
M.20
6.474.654,36 EUR
95.849,83
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
185
Izračun kriterija prosudbe i relevantnih pokazatelja
Tablica 91: Veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i dodatnih pokazatelja
Kriterij prosudbe Zajednički/dodatni
pokazatelji rezultata Iznosi/vrijednosti
1. Kvaliteta provedbe
PRR-a poboljšana je kroz
aktivnosti MRR-a
O24. Broj tematskih i
analitičkih razmjena
uspostavljenih uz potporu
MRR-a
O.24 iznosi 6 analitičkih razmjena:
1 tematske radne skupine od kojih je jedna bila
usmjerena na širenje informacija o nalazima praćenja i
vrednovanja
3 konzultacija s dionicima
2 ostalo (treninzi/mrežni forumi…)
O25. Broj komunikacijskih
alata MRR-a
O.25 MRR koristi 23 kom. alat:
5 događanja je organizirala MRR
od toga je 1 bilo usmjereno prema savjetnicima i/ili
aktivnostima potpore inovacijama
4 je bilo usmjereno prema LAG-ovima kao i potpora
suradnji
13 publikacija – letci, glasnici, časopisi… uključujući e-
publikacije
5 ostalih alata (mrežna stranica, društveni mediji)
O.26.Broj aktivnosti ENRD-a
u kojima je sudjelovala MRR
O.26 iznosi 10
Mreža je sudjelovala u 10 aktivnosti Europske mreže za
ruralni razvoj u kojima je dala svoj aktivni doprinos)
O.1. Ukupni javni rashodi u
EUR 95.849,83 EUR
LAG-ovi koriste kapacitete
MRR-a
LAG-ovi ograničeno koriste kapacitete MRR-a s obzirom
na razvijenost mrežne stranice i intenzitet provedenih
aktivnosti informiranja i edukacije.
Opis korištenog metodološkog pristupa i izazova/rizika
Kao izvori podataka korišteni su podaci iz Programa, informacije iz baze podataka
Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja), Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj 2014.-
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
186
2020. te godišnji provedbeni Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj za 2018. godinu. Također
su korišteni i raspoloživi podaci sa mrežne stranice Mreže za ruralni razvoj - www.mrr.hr
U cilju dobivanja više operativnih informacija, u više navrata održani su razgovori s
predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, posebno s voditeljicom odjela za Tehničku
pomoć kao i voditeljem Odjela te voditeljicom službe nadležne za LEADER i ruralnu mrežu.
Fokus grupa s predstavnicima 8 LAG-ova u Hrvatskoj korištena je i za razgovor o ulozi i
dosadašnjim rezultatima Mreže, vezano za njen doprinos razvoju LAG-ova i njihovoj potpori
u provedbi Programa.
U prikupljanju podataka i informacija nije bilo problema, a proces je svakako bio koristan u
cilju konsolidiranja dostupnih podataka te prepoznavanja izazova s kojima će se trebati
posebno pozabaviti u razdoblju do kraja provedbe PRR-a.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Mreža za ruralni razvoj uspostavljena je u programskom razdoblju 2007. – 2013. i na tim
temeljima nastavila je svoj rad u razdoblju 2014. – 2020. Mreža je ostala pod upravom
Ministarstva poljoprivrede, ali je u svrhu jačanja provedbe aktivnosti u nadležnosti Mreže te
intenzivnijeg uključivanja članstva u rad i razvoj aktivnosti Mreže kao i ostalih dionika
ruralnog prostora, reorganizirana. Predviđeno je proširenje aktivnosti Mreže i jačanje njenog
doprinosa u provedbi Programa, što se odražava u Akcijskom planu Mreže za ruralni razvoj
2014.-2020. Trenutno je na snazi godišnji provedbeni Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj
za 2018. godinu koji je usvojio Upravljački odbor Mreže za ruralni razvoj.
U 2017. godini pokrenuta je izrada novog pravilnika o Mreži za ruralni razvoj koji je usvojen
u srpnju 2018. godine. Prepoznate su i potrebe za jačanje kapaciteta Tajništva Mreže te su
poduzete odgovarajuće aktivnosti koje s realizacijom započinju u 2019. godini.
Prema pravilniku Mrežu čine Upravljački odbor Mreže za ruralni razvoj koji je sastavljen od
predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora, tajništvo Mreže koje djeluje u
Ministarstvu poljoprivrede te članovi Mreže.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
187
Slika 12: Članovi
Članstvo Mreže krajem 2018. godine činilo je oko 300 članova, dok ih se nešto manji dio
smatra aktivnima. Krajem listopada 2018. godine aktiviran je unaprijeđeni elektronički
sustav prijave u članstvo Mreže i ažuriranja podataka postojećih članova Mreže. Aktivnost
(aktivni članovi) je novost koja je uvedena radi primjene odredbi GDPR-a te se aktivnim
članovima Mreže smatraju svi članovi koji su aktivirali svoj korisnički račun i dali suglasnost
za prikupljanje i obradu osobnih podataka. Aktivnost članova preduvjet je za podnošenje
prijava na pozive za sufinanciranje prihvatljivih aktivnosti koje će se sufinancirati sredstvima
Mreže za ruralni razvoj. Struktura Mreže je grafički prikazana na Slici 1.
Do kraja 2018. godine bilo je ukupno 336 članova, a raspodjela po skupinama je kako slijedi:
• JLS-ovi – 51
• LAG-ovi - 38
• Obrazovne i znanstvene institucije – 10
• Poljoprivredna gospodarstva – 74
• Razvojne agencije – 19
• Stručne ustanove – 7
• Udruge i komore – 77
• Ostali - 60
Do kraja 2018. godine Mreža za ruralni razvoj provela je ukupno 39 aktivnosti. Najveći broj
aktivnosti odnosi se na komunikacijske alate Mreže, njih 23 kojima je bio cilj informirati i
upoznati korisnike s pojedinim dijelovima Programa u cilju njihovog jačeg uključivanja u
provedbu Programa. U okviru tih aktivnosti Mreža je organizirala ili suorganizirala 7
radionica za LAG-ove s ciljem jačanja njihove međusobne suradnje i razvoja znanja vezano za
provedbu lokalnih razvojnih strategija unutar pod-mjere 19.2.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
188
Mrežna stranica Mreže nadograđivana je tijekom 2017. i 2018. godine te joj je unaprijeđen
vizualni identitet te obim, učestalost i kvaliteta pruženih informacija.
Mreža je također u razdoblju do kraja 2018. godine objavila nekoliko publikacija (Vodič za
izradu, monitoring i evaluaciju LRS, Vodič za lokalni razvoj vođen zajednicom za lokalne
sudionike, prijevod izdanja Revija ruralnog razvoja EU).
Mreža je bila suorganizator Drugog hrvatskog ruralnog parlamenta koji je održan od 20. do
22. travnja 2017. godine u Međimurju. Drugi ruralni parlament okupio je preko 300
sudionika iz cijele Hrvatske: LAG-ove i druge udruge koje se bave ruralnim razvojem, stručne
i znanstvene organizacije, predstavnike ministarstava i državnih upravnih tijela, jedinice
lokalne samouprave, poduzetnike, poljoprivredne proizvođače, obrtnike i druge dionike
ruralnog razvoja. Cilj ruralnog parlamenta bio je raspraviti o stanju u ruralnom razvoju i
mogućim rješenjima problema u ruralnim područjima što se je artikuliralo kroz Deklaraciju
drugog Hrvatskog ruralnog parlamenta.
Mreža je do kraja 2018. godine aktivno sudjelovala na 10 događanja koje je organizirala
Europska mreža za ruralni razvoj.
Predstavnici Mreže aktivno sudjeluju i u radu Evaluacijske radne skupine Programa.
U 2018. godini Mreža je raspisala prvi Poziv za podnošenje prijedloga aktivnosti u provedbi
godišnjeg provedbenog plana Mreže za ruralni razvoj za 2018. godinu na koji je ukupno
pristiglo 19 prijava s traženim iznosom potpore od 327.667,82 kune. Nakon obrade pristiglih
prijava odobreno je 12 prijava u iznosu od 170.640,10 kuna, a ukupno je isplaćeno 12 prijava
u iznosu od 170.364,73 kuna. Potpora je dodijeljena za organizaciju 6 događaja (radionice i
sajmovi), 2 studijska putovanja, a u sklopu 4 prijave izrađeni su promidžbeni materijal
(brošure i katalozi).
U okviru fokus grupe s LAG-ovima bilo je riječi i o suradnji s Mrežom. Suradnja s Mrežom
odnosila se uglavnom na financiranje radionica LAG-ova, izradu promotivnih materijala i
pokrivanje troškova studijskih putovanja. S obzirom na količinu raspoloživih informacija na
www.mrr.hr, LAG-ovi su ovu mrežnu stranicu do sada koristili u ograničenom obujmu.
LAG-ovi smatraju da je Mreža za njih iznimno važna, osobito u njihovom povezivanju,
razmjeni informacija, unaprjeđenju znanja i vještina, i dr. Vjeruju da bi im Mreža mogla biti
od značajne pomoći, osobito u osiguravanju stručno-tehničke podrške u provedbi operacija
odnosno rješavanju specifičnih pitanja pojedinih natječaja. Prema njihovom dosadašnjem
iskustvu, to se trenutno prvenstveno odnosi na operaciju 7.4.1. za koju je potrebno dosta
specifičnih znanja vezano za pitanja u domeni građevinarstva i arhitekture.
Za aktivnosti praćenja i vrednovanja, za LAG-ove je u organizaciji LEADER mreže Hrvatske te
u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede (te uz sudjelovanje predstavnika Mreže) u
studenome 2018. godine održana radionica pod nazivom “Integrirani lokalni razvoj
provedbom LEDAER/CLLD-a – uvod u vrednovanje LAG-ova/LRS i jačanje međusobne
suradnje LAG-ova “. Cilj radionice bio je informiranje i edukacija LAG-ova o značaju
vrednovanja rada LAG-ova u provedbi lokalnih razvojnih strategija na nacionalnoj i EU razini
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
189
te stvaranje partnerstva za provedbu transnacionalnih i međuregionalnih projekata
suradnje. Obzirom se radi o jednom izuzetno zahtjevnom procesu, ovo programsko razdoblje
će obilježiti postupak učenja te i dalje postoji potreba za unapređenjem, razmjenom iskustava
i praksi u provedbi vrednovanja LRS-ova. U okviru održane fokus grupe LAG-ovi su
spomenuli izazove s kojima se suočavaju u smislu praćenja i vrednovanja (postoje smjernice
za vrednovanje LAG-ova koje je pripremila EK) njihovih lokalnih razvojnih strategija te da
vide kao mogućnost podršku Mreže u postavljanju kvalitetnog jedinstvenog sustava praćenja
i vrednovanja njihovih lokalnih razvojnih strategija. Pritom svakako treba imati u vidu
osnovni zadatak Mreže u kontekstu vrednovanja, a to je podrška u širenju rezultata
vrednovanja (a ne tehnička pomoć u provedbi i uspostavi sustava). Osim samih LAG-ova, kao
samo jedne od skupina članova Mreže, opseg i mogućnosti djelovanja Mreže su puno širi. U
narednom se razdoblju očekuje da će veći dio aktivnosti Mreže biti fokusiran na identificirane
aspekte uspješnije provedbe Programa (primjerice, priče o uspješnim projektima, inovacije,
EIP i sl.) kao i pripreme za buduće programsko razdoblje.
Alocirana sredstva za Programsko razdoblje 2014. -2020. godine su okvirno 6.474.654,36
EUR. Do sada je utrošeno 95.849,83 EUR.
Zaključci
Mreža ima osobito važnu ulogu u osnaživanju kapaciteta za provedbu Programa na terenu i
njegovu promidžbu. LAG-ovi Mrežu smatraju važnom platformom za razmjenu znanja,
vještina i korisnih informacija, ali i mjestom pružanja podrške u pripremi i provedbi
operacija, posebno onih zahtjevnijih koje traže specijalizirana znanja i vještine. Osim LAG-
ova, Mreža može značajno doprinijeti ostalim korisničkim i partnerskim skupinama u
povezivanju, umrežavanju te razvoju znanja i razmjeni iskustava.
Mreža za sada ne raspolaže odgovarajućim ljudskim kapacitetima s obzirom na njenu ulogu
u Programu i očekivanom obimu poslova. Osim unutarnjih, Mreža na raspolaganju ima i
mogućnosti korištenja vanjskih kapaciteta. Mreža prolazi proces reorganizacije i osnaživanja,
a u cilju učinkovitije uloge Mreže u provedbi Programa.
Preporuke
Kako bi Mreža u svom daljnjem razvoju dostigla razinu mreža za ruralni razvoj drugih država
članica, svakako bi bilo važno koristiti njihovo iskustvo te ih koristiti kao mjerilo ili pokazatelj
(„benchmark“) za postavljanje ciljeva i razvoj svojih aktivnosti i alata do kraja ovog
programskog razdoblja. Također bi bilo korisno proširiti intenzitet suradnje unutar
postojećeg i budućeg članstva, s osobitim naglaskom na jače uključivanje potpornih
institucija poput Savjetodavne službe, lokalnih razvojnih agencija te ostalih ruralnih aktera
važnih za promociju i provedbu PRR-a.
Potrebno je proširenje i jačanje unutrašnjih kapaciteta Mreže, odnosno Tajništva mreže u
cilju intenziviranja i proširenja aktivnosti Mreže, a za što se predlažu koristiti i vanjski resursi
(„outsourcing“) za dodatne edukacije i usavršavanja.
Potrebno je intenzivirati sve aktivnosti Mreže predviđene Akcijskim planom.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
190
6. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na pitanja
za vrednovanje vezana za glavne ciljeve EU
Pitanja za vrednovanje o ciljevima Unije mogu se podijeliti u tri skupine na temelju referentne
politike:
• doprinos PRR-a strategiji Europa 2020. (ZPV 22, 23, 24, 25);
• doprinos PRR-a prioritetima Unije za okoliš i biološku raznolikost (ZPV 26)
• doprinos ciljeva PRR-a Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPV 27, 28, 29, 30).
Poveznica između doprinosa ciljevima Unije i intervencijske logike PRR-a u odnosu na
žarišna područja je prikazan na sljedećoj grafici, što ukazuje kako odgovori na ova pitanja za
vrednovanje jesu postavljena na višoj razini, ali proizlaze iz specifičnih aspekata PRR-a:
Slika 13: Logički okvir doprinosa PRR-a glavnim ciljevima EU
Iz perspektive vrednovanja, za svako pitanje potrebno je identificirati pokazatelje konteksta8
koji omogućuju analizu trenda, a istovremeno i pokazatelje rezultata koji su najprikladniji za
prikaz doprinosa PRR-a.
8 Među njima ima i onih koji imaju konotaciju učinka u odnosu na ciljeve Drugog stupa ZPP-a
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
191
U tablici u nastavku su prikazani doprinosi žarišnih područja, odabranih pokazatelja
konteksta i rezultata koji doprinose pojedinim ZPV od 22 do 30:
Tablica 92: Pokazatelji doprinosa PRR-a ciljevima EU
ZPV o ciljevima Unije Doprinos ŽP Pokazatelji konteksta Pokazatelji koji se odnose na ŽP (rezultata,
cilja)
ZPV 22 (stopa zaposlenosti) 2B 6A 6B C.1 C.5 C.13 R.21 i R.24
ZPV 23 (BDP i I&R) 1B (1A) n/p Ukupni javni izdaci (EUR)
ZPV 24 (Cilj 20-20-20) 5C 5D 5E C.43 C.44 C.45 R.15 R.16 R.18, R.19, R.20
ZPV 25 (siromaštvo) 6A 6B C.9 R.1, R.2, R.3, R.4, T.3, R.21, R.22 R.23
ZPV 26 (EU bioraznolikost) 4A, 4B, 4C C.35 C.37 R.6 i R.7
ZPV 27 (konkurentnost poljoprivrede)
2A 2B 2C 3A C.13-C.33 T.1, T.3, R.1 do R.5
ZPV 28 (održivost i klimatske promjene)
4A 4B 4C 5C 5D 5E C.31-C.45 R.6 do R.20
ZPV 29 (teritorijalni razvoj) 6A 6B C.1-C.12 R.22 do R.24
ZPV 30 (inovacije) Svi osim okolišnih n/p T.1
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
192
Rezultati analize za ZPV 22
Pitanje za vrednovanje broj 22: U kojoj je mjeri PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za
2020. godinu da se stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine poveća na
najmanje 75 %?
Opis konteksta
C.22 Poljoprivredna radna snaga – pokazatelj prikazuje na radnu snagu izravno zaposlenu u
poljoprivrednim gospodarstvima, mjereno po osobama i GJR-u. Zadnja ažurirana vrijednost
je u 2013. godini, te je zamjetan značajan pad broja osoba, što je bio trend i u većini zemalja
EU, u nekima u značajno većem omjeru.
Tablica 93: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010. 2013.
Ukupna redovna radna snaga na farmi (osobe) 513.680 388,370
Ukupna redovna radna snaga na farmi (GJR) 179.290 173,250
I.14 Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima
Naziv pokazatelja Jedinica
Vrijednosti u RH po relevantnim
godinama
Vrijednosti u EU 28 po
komplementarnim godinama
2012. 2017. 2012. 2017.
Ruralno (slabo
naseljeno)
(stanovništvo 15-64
godina)
% 49,8 54,7 63,4 67,7
U kontekstu ciljeva strategija Europa 2020, cilja za Republiku Hrvatsku za povećanje
zaposlenosti iznosi 62,9%, dok je vrijednost u 2018. godini iznosila 65,2%, čime je cilj na
razini države postignut.
Popis potreba
Ovom području odgovaraju sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog
razvoja RH:
Potreba 01 - Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
193
Potreba 03 - Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 05 – Generacijska obnova u poljoprivrednom sektoru
Potreba 06 - Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba 22. - Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa
Potreba 24. - Razvoj lokalne komunalne, turističke i prometne infrastrukture
Potreba 25. - Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo
Popis mjera koje doprinose području
Izravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.3.
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1. / TOP 2.1.4
Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
Podmjera 6.1 /TOP 6.1.1
Mjera 19 - Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijativa LEADER/CLLD
Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
Provedba PRR-a
Tablica 94: Ostvarenje pokazatelja rezultata
Pokazatelj cilja - naziv Ciljna
vrijednost
Ostvarenje
2018.
Udio
ostvarenja
T5 - postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena
potpora u okviru PRR RH za plan razvoja poslovanja/ulaganja za
mlade poljoprivrednike
0,43% 0,26% 60,47%
T21 - postotak ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama
lokalnog razvoja 39,63% 65,83% 166,11%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
194
T22 - postotak ruralnog stanovništva koje ima koristi od
poboljšanih usluga/infrastrukture 29,78% 35,32% 118,60%
T23 - radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena
potpora (LEADER) 180 9 5,00%
Važan izravan učinak na povećanje stope zaposlenosti se svakako može očekivati od
provedbe investicijskih operacija u sklopu M04 i M06. Kao što je već prethodno istaknuto,
mali broj operacija u sklopu ove dvije mjere je bio okončan do kraja 2016. godine, a kako bi
se mogao utvrditi njihov direktan doprinos zapošljavanju s 2-godišnjim odmakom (dakle do
kraja 2018. godine). No moguće je procijeniti utjecaj na povećanje zaposlenosti kroz analizu
poslovnih planova korisnika investicijskih ulaganja mjera M04 i M06 sagledavajući razinu
GJR prije ulaganja i procijenjenog broja GJR dvije godine nakon ulaganja. Rezultata
procijenjenog povećanja u broju GJR po pojedinim TOP-ovima je sljedeći:
• 6.1.1: +528,47 GJR
• 4.1.2: +50,76 GJR
• 4.1.1: +806,59 GJR
• 6.3.1: +298,62 GJR
• 4.2.1: +214,97 GJR
• 4.1.3: +34,08 GJR
UKUPNO: 1.933,49 GJR
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Procjena utjecaja usmjerenja PRR-a na generacijsku obnovu u poljoprivredi se može ocijeniti
pozitivnom s obzirom na to kako su očiti snažni napori kroz PRR upravo u ovom pogledu.
Broj potpisanih ugovora, tj. korisnika, u sklopu mjere 6.1.1 (64% ciljane vrijednosti) u
vrijednosti 64,3% alociranog iznosa za TOP 6.1.1 ukazuje na skladan pristup ostvarenju
ciljeva, te imajući u vidu iznimno visok interes za ovim TOP-om, za očekivati je kako će se
ciljevi postići. Analizom investicijskih TOP-ova M04 i M06 (4.1.1, 4.1.2, 4.1.3, 4.2.1, 6.1.1 i
6.3.1) procijenjeno je kako postoji potencijal za porast zapošljavanja, mjeren u GJR od
1.933,49 dvije godine nakon završetka pojedinih ulaganja.
Također je važno za istaknuti kako su i kroz ulaganja mladi poljoprivrednici jedan manji dio
sredstava predvidjeli i za razvoj stručnih znanja i sposobnosti.
Mjera 19 je u smislu obuhvata ruralnog stanovništva kroz lokalne razvojne strategije ispunila
očekivane ciljeve. Operacija 19.1.1. (potpora pripremi LRS-a) izvršena je u cijelosti još 2016.
(natječaj je bio raspisan u srpnju 2015.). Stanovništvo pokriveno LAG-ovima je u odnosu na
raniji GIP povećano za 85.658 ljudi kao posljedica reorganizacije LAG-ova i njihovog
proširenja na dio teritorija koji ranije nije bio obuhvaćen.
Mjera 7 je obuhvatila velik dio ruralnog stanovništva, njih 1.272.687 kroz neku od
provedenih operacija. To je 120,47% u odnosu na ciljnu vrijednost. U pojedinim općinama
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
195
provode se i do tri projekta u okviru ove mjere. Iznos ukupnih javnih rashoda u ovoj mjeri
iznosi 49.207.041,30 odnosno 18,50% od ciljne vrijednosti.
Mjera 7. i njene operacije, posebno ona koja se odnosi na ulaganja u pokretanje, poboljšanje
ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme
i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu značajan su dio PRR. S obzirom na složenost
njene provedbe alokacija natječaja u iznosu od 419.116.207,3 EUR značajno je veća od
predviđene alokacije za tu mjeru i iznosi 272.222.999,1 EUR.
Zaključci
Unatoč brojčanom smanjenju poljoprivrednih gospodarstava i broja upravitelja, udio mladih
se povećava, a što potvrđuje i visoki interes za mjerom 6.1.1. Može se očekivati kako će
poljoprivredna proizvodnja značajno rasti po završetku operacija, a time i utjecaj na razinu
zapošljavanja, što ukazuje i procijeni porast od 1.933,49 GJR dvije godine nakon investicijskih
ulaganja
LAG-ovi svojim strategijama uključuju 2.372.614 stanovnika ruralnih prostora. U okviru
svojih dosadašnjih aktivnosti proveli su 37 projekata kojima je bio cilj razvoj malih
poljoprivrednih gospodarstava. U okviru tih projekata stvoreno je 9 novih radnih
mjesta. Tijekom 2018. LAG-ovi su raspisali 82 natječaja pa je stoga za očekivati da se
provedba operacije 19.2.2. značajnije ubrza i njeni učinci postanu vidljiviji u 2019. i
kasnije. Najveći broj raspisanih natječaja LAG-ova odnosi se na razvoj malih poljoprivrednih
gospodarstava koji su od vitalne važnosti za opstojnost života u ruralnim područjima te
razvoj ruralne infrastrukture u cilju poboljšanja kvaliteta života u ruralnim područjima.
Mjera 7 je obuhvatila velik dio ruralnih stanovnika, ukupno njih 1.272.687 koji žive u 356
jedinica lokalne samouprave i imaju koristi od unaprijeđenih usluga/infrastrukture. U
pojedinim općinama provode se i po tri projekta iz ove mjere. Različita ulaganja u okviru ove
mjere moraju biti u skladu sa strateškim razvojnim programom jedinice lokalne samouprave
u kojoj se ono provodi, odnosno moraju doprinositi razvoju kvalitete života na ruralnom
području.
Kao što je istaknuto u odgovorima na pitanja za vrednovanje za pojedina žarišna područja,
analizu doprinosa PRR-a na porast zaposlenosti u ovoj trenutku nije moguće jasno utvrditi s
obzirom na nedovoljan protok vremena od završetka ulaganja koja su mogla i trebala izravno
doprinijeti porastu zaposlenosti. Takvu analizu će biti moguće napraviti tijekom ex-post
vrednovanja PRR-a.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
196
Rezultati analize za ZPV 23
Pitanje za vrednovanje broj 23: U kojoj je mjeri PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za
2020. godinu da se 3 % BDP-a EU-a ulaže u istraživanje i razvoj te inovacije?
S obzirom da temeljem pod-mjere 16.1 do 31.12.2018. još nije bilo izvršenih isplata prema
korisnicima, odgovor na ovo ZPV će uzeti u razmatranje samo mjere povezane s ŽP 1A, koje
međutim nema izravan utjecaj na razvoj i inovacije.
Opis konteksta
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava - pokazatelj
pruža informacije o udjelu nositelja poljoprivrednih gospodarstava koji su savladali osnovne
i više obrazovne razine u poljoprivredi, a također ukazuje na udio mladih poljoprivrednika
(ispod 35 godina) u ukupnom broju s različitim razinama obrazovanja u poljoprivredi.
Pokazatelj se ažurira temeljem provedbe Istraživanja o strukturi poljoprivrednih
gospodarstava koje provodi Eurostat, zajedno s DZS. Ažurirani podatci su prikazani u tablici
1. Trend napretka oba pokazatelja je izrazito pozitivan, posebice ako se promatra napredak
između istraživanja u 2013. i 2016. godini, u kojemu dolazi do skoro 80% povećanja oba
pokazatelja, što jasno ukazuje na značajan napredak u razini stručne osposobljenosti
nositelja poljoprivrednih gospodarstava.
Tablica 95: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010 2013 2016
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava
Udio u ukupnom broju nositelja s osnovnim i potpunim poljoprivrednim
obrazovanjem (% od ukupnog broja) 5 6 10,9
Udio nositelja ispod 35 g. s osnovnim i potpunim poljoprivrednim obrazovanjem (%
od ukupnog broja) 11,7 15,5 27,5
Popis potreba
Mjere u ovom području odgovaraju na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu
ruralnog razvoja RH:
Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 02. Jačanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i šumarstvu
Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 04. Unaprjeđenje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
197
Potreba 20. Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
Popis mjera koje doprinose području
Izravni doprinos
M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1 /TOP 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4
Podmjera 1.2 /TOP 1.2.1
M02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć
poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1/TOP 2.1.1, 2.1.2, 2.1.3, 2.1.4
M16 – Suradnja
Podmjera 16.1/TOP 16.1.1, 16.1.2
Podmjera 16.4/TOP 16.4.1
Provedba PRR-a
Tab . Izračun ostvarenja pokazatelja rezultata
Pokazatelj cilja - naziv
T1 - postotak ukupne javne potpore isplaćene za M1, M2 i M16 u
odnosu na ukupna alocirana javna sredstva za PRR RH
Odgovor na pitanje za vrednovanje
U odnosu na procjenu u kojoj mjeri je PRR pridonio poticanju širenja znanja kroz
informativne aktivnosti, razmjene među društvima i posjete, financijska apsorpcija koja
predstavlja primarnu podlogu za praćenje razine ostvarenja ukazuje na vrlo niske razine
izvršenja. Prije svega činjenica kako mjera M16 još nije financirana utječe značajno na
prosudbu po ovom području.
U aspektu poticanja za razvoj znanja, ponovno niska potrošnja sredstava ukazuje na
neiskorišteni potencijal za većim dosegom savjetodavnih paketa, posebice uzevši u obzir
sveopći trend napretka obrazovanja među nositeljima poljoprivrednih gospodarstava u
Hrvatskoj, što je vidljivo i iz ažuriranih vrijednosti pokazatelja konteksta C.24. Također,
aktivnosti vezano za razvoj savjetnika ukazuju na visoku stručnost u obavljanju
savjetodavnog posla, što je istaknuto iz izravnih odgovora samih korisnika.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
198
Zaključci
Niska razina apsorpcije sredstava ukazuje na nedovoljno iskorištenu priliku za povećanje
ulaganja u znanje i povezivanje poljoprivrednika. Savjetodavne usluge pružene kroz M02 su
vrlo pozitivno ocijenjene od strane korisnika temeljem rezultata istraživanja. Udio mladih
poljoprivrednika/poduzetnika u aktivnostima je relativno nizak u odnosu na dobnu
strukturu korisnika. Trenutna ulaganja ne ukazuju na značajan doprinos.
Rezultati analize za ZPV 24
Pitanje za vrednovanje broj 24: U kojoj je mjeri PRR pridonio ublažavanju klimatskih
promjena i prilagodbi tim promjenama te postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. da se emisije
stakleničkih plinova smanje za najmanje 20 % u odnosu na razine iz 1990. ili za 30 % ako to
uvjeti dopuste, povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije
na 20 % te povećanju energetske učinkovitosti za 20 %?
Odgovor na ovo pitanje za vrednovanje se odnosi na glavne zaključke vezane za Prioritet 5,
žarišna područja 5B, 5C, 5D.
Prioriteti i obveze na razini EU
Ciljevi Hrvatske do 2020. godine:
Emisije stakleničkih plinova Udio obnovljivih izvora
energije Energetska učinkovitost
+11% 20% 11.5
Nacionalni ciljevi
Republika Hrvatska obvezala se ispuniti obveze prema prijedlogu Direktive Europske unije
o poticanju obnovljivih izvora energije o udjelu obnovljivih izvora energije, uključujući i
velike hidroelektrane, u bruto neposrednoj potrošnji energije u iznosu od 20%, o udjelu
obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u prijevozu u 2020. godine u
iznosu od 10% te da se udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije,
uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije u razdoblju do
2020. godine održava na razini 35%.
U odnosu na razine emisija stakleničkih plinova iz 1990. godine Hrvatska do 2020. smije
zabilježiti povećanje od 11% što je rezultat tadašnjeg lošeg gospodarstva prouzročenog
ratnim stanjem. Praćenje emisija stakleničkih plinova i praćenje ispunjenja nacionalne
godišnje kvote ostvaruje se kroz Nacionalni sustav za izračun i izvješćivanje o antropogenim
emisijama iz izvora i uklanjanja pomoću odliva stakleničkih plinova, Nacionalni sustav za
praćenje politike i mjera smanjenja emisija i projekcije i Registar Unije.
Potrebe iz poglavlja 4.2 PRR-a vezane za ovo pitanje za vrednovanje:
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
199
Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne kompetentnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 04. Unaprjeđenje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba 07. Povećanje konkurentnosti prerade i marketinga u sektoru poljoprivrednih
proizvoda
Potreba 15. Održavanje kvalitete vode, tla i zraka
Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i
preradi drva
Potreba 20. Povećanje razine proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
Potreba 23. Diversifikacija aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima
Potreba 26. Poticanje poljoprivrednih gospodarstava da sudjeluju u višim standardima
uzgoja i dobrobiti životinja
Opis konteksta
Indikator CCI 43 – Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva sadržava
podatke o proizvodnji energije iz proizvoda, nusproizvoda i ostataka iz proizvodnje u
poljoprivredi i šumarstvu. Povećanjem proizvodnje takve energije smanjuje se efekt
staklenika te utječe na ublažavanje klimatskih promjena. Dodatno se povećava efikasnost i
održivost poljoprivredne i šumarske proizvodnje što je osobito važno za ruralna područja.
Indikator CCI 45 - Emisije iz poljoprivrede podrazumijeva raspolaganje sa točnim podatcima
o poljoprivrednim površinama, ukupnim, obradivim površinama, prema različitim
kategorijama korištenja, količinama organskih i mineralnih gnojiva primijenjenih u
Hrvatskoj. Problematika emisije plinova staklenika iz poljoprivrede vrlo je složena, a
poseban problem predstavlja činjenica da proračun mora biti temeljen na konzistentnim
podatcima. Postojeći način izračuna emisije plinova iz poljoprivrede u Hrvatskoj temelji se
na IPCC metodologiji, koja se može provoditi na različitim razinama, što ovisi o raspoloživim
podatcima.
Prema podacima Eurostata ukupna količina obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva
2016. godine iznosila je 1575,6 kt en, od čega je 44,3 kt en dolazi iz obnovljive energije iz
poljoprivrede, dok 1531,3 kt en dolazi iz obnovljive energije iz šumarstva. U 2016. godini u
Hrvatskoj je iz obnovljivih izvora energije proizvedeno 2.281,6 kt en, stoga je količina
energije proizvedene iz poljoprivrede činila 69% ukupne proizvedene energije iz obnovljivih
izvora.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
200
U 2016. godini ukupna emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede u Hrvatskoj je iznosila
2955.4 kt CO2-eq, od čega 313.3 kt dolazi iz zemljišta pod usjevima, dok su travnjaci
sekvestrirali 212.6 kt CO2-ekvivalenta (NIR 2018). U 2016. godini poljoprivreda je
doprinosila s 12.1% u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u Hrvatskoj.
Crijevna fermentacija životinja (CH4) odgovorna je za oko 40% emisija, dok gospodarenje
stajskim gnojem doprinosi oko 20% u ukupnoj emisiji iz poljoprivrede (CH4 i N2O).
Upravljanje poljoprivrednim tlima (N2O) doprinosi s oko 36%.
Ukupno 83,8 % emisija NH3 u Hrvatskoj u 2016. proizlazi iz sektora poljoprivrede, u iznosu
od 29,3 kt u kojem kategorija Uporabe mineralnih N-gnojiva doprinosi s 26%, dok ostale
emisije proizlaze iz sektora Gospodarenje stajskim gnojivom. Ukupni trend emisije NH3 iz
uzgoja životinja (gospodarenje stajskim gnojem) ovisi o broju životinja, te načinu
gospodarenja gnojivom.
Tablica 96: Prikaz zajedničkih pokazatelja konteksta
Pokazatelj Jedinica 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Obnovljiva
energija iz
poljoprivrede
kt en 13,2 kt en N/A N/A 46 kt en N/A N/A 44,3 kt en
Obnovljiva
energija iz
šumarstva
kt en 473 kt en N/A 694 kt en 704 kt en N/A N/A 1531,3 kt
en
Udio emisije
stakleničkih
plinova iz
poljoprivrede u
ukupnoj emisiji
RH
% 9,9 10,3 12,7 9,5 10,5 10,9 12,1
Ukupne GHG
emisije iz
poljoprivreda
(CH4 i N2O i
emisija iz
tla/uklanjanje)
k t
ekvivalenta
CO2
3.022,4 3.100,5 3.055,9 2.890,0 2,667,9 2.542,6 2.955,4
Crijevna
fermentacija
(CH4)
% 40% 40% 39% 38% 37% 39% 39%
Gospodarenje
stajskim gnojem
(CH4)
% 16% 15% 15% 14% 14% 15% 15%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
201
Gospodarenje
stajskim gnojem
(N2O)
% 6% 6% 6% 5% 5% 6% 5%
Poljoprivredna
tla(N2O) % 36% 39% 37% 34% 32% 33% 36%
Emisija iz usjeva
(LULUCF) % 5% 5% 7% 6% 2% 7% 10%
Odliv iz pašnjaka
(LULUCF) % -3% -2% -3% -2% -2% -4% -7%
Broj uvjetnih grla
CCI 21 UG
1.020.180 864.020
Emisije
amonijaka iz
poljoprivrede
kt NH3 30,8 31,76 31,6 27,8 26,7 28,7 29,3
Potrošnja
mineralnih
gnojiva
t N 109.345 125.015 106.884,4 77.919,6 73.680,25 87.427,7 72.320,0
Provedba Programa
Mjere koje su imale najznačajniji doprinos za vrednovanje:
M04 – Ulaganja u fizičku imovinu
4.1 - Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
M07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
7.2 – Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući
ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije
M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
8.6 – Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing
šumskih proizvoda
M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
M11 – Ekološki uzgoj
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
202
Tablica 97: Zbirna tablica o raspodjeli sredstava, broj i vrijednost objavljenih poziva
z dostavu prijedloga glavnih mjera
Mjera/podmjera Opis
Financijska
raspodjela
(EUR)
Poziv na dostavu
prijedloga
Financirane
operacije
Operacije plaćene u
cijelosti
Br. EUR Br. EUR Br. EUR
M04 4.1
Potpora za
ulaganja u
poljoprivredna
gospodarstva
294.636.60
8.34 4.180
146.027.1
13.00 1.273
292.859.8
25.00 508
118.043.995
.29
M07 7.2
Ulaganja u
izradu,
poboljšanje ili
proširenje svih
vrsta male
infrastrukture,
uključujući
ulaganja u
obnovljive
izvore energije i
uštedu energije
163.204.91
2.52 469
227.172.7
68.56 285
127.290.5
79.00 229
45.201.903.
32
M08 8.6
Potpora za
ulaganja u
šumarske
tehnologije te u
preradu,
mobilizaciju i
marketing
šumskih
proizvoda
37.140.107
.67 282
65.449.83
5.00 52
17.162.67
2.00 22
2.572.943.9
6
M10
Poljoprivreda,
okoliš i
klimatske
promjene
11.037.835
.39 10.989
59.396.98
6.00 16.442
59.396.98
6.00 16.442
59.396.986.
00
M11 Ekološki uzgoj 80.117.794
.72 12.329
138.226.4
08.00 140.891
138.226.4
08.00 140.891
138.226.408
.00
Total FA 586.137.258.64 28.249 636.273.1
10.56 158.943
634.936.4
70.00 158.092
363.442.236
.57
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
203
Tablica 98: Kvantifikacija pokazatelja učinka vezanih uz glavne mjere
Pokazatelj Vrijednost 2018 %
I07 Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u
poljoprivredi
minimalno 29554
kt CO2 smanjenje od minimalno 1%
2018. godine u Hrvatskoj je bilo 828,837 MW instaliranih proizvodnih kapaciteta obnovljivih
izvora energije iz kojih je proizvedeno ukupno 2.482.533.220 kWh (Izvor: HROTE). U sektoru
poljoprivrede instalirano je 219 kW proizvodnih kapaciteta iz kojih je proizvedeno 240.900
kWh, što čini 0.01% ukupno proizvedene energije iz obnovljivih izvora energije.
Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi u Hrvatskoj je u 2018. godini
iznosilo 29554 kt CO2, dok je smanjenje emisija stakleničkih plinova provedbom ovog
Programa procijenjeno na oko 29 kt CO2, što je 1% ukupnih emisija stakleničkih plinova iz
poljoprivrede.
Povećanje energetske učinkovitosti nemoguće je izračunati s obzirom da žarišno područje 5B
u Hrvatskoj nije aktivirano.
Definiranje kriterija procjene i relevantnih pokazatelja
Tablica 99: Veze između kriterija procjene, zajedničkih i dodatnih pokazatelja
rezultata
Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
Povećalo se ulaganju u energetsku
učinkovitost
T15 – Ukupna ulaganja u energetsku
učinkovitost
Žarišno područje 5B u Hrvatskoj nije
aktivirano stoga je ovaj kriterij
nemoguće izračunati
Povećalo se ulaganje u proizvodnju iz
obnovljivih izvora energije
T16 – ukupna ulaganja u proizvodnju iz
obnovljivih izvora energije
Izravni doprinosi: 189.746.02 EUR od
čega je potpora iznosila 164.996.54
EUR. Ukupan broj korisnika 6.
T16 - 189.746.02 EUR
Povećala se učinkovitost korištenja
energije u poljoprivrednim projektima
R 14 – Povećanje učinkovitosti
korištenja energije u poljoprivredi u
projektima Programa ruralnog razvoja
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
204
Žarišno područje 5B u Hrvatskoj nije
aktivirano stoga je ovaj kriterij
nemoguće izračunati
Povećalo se korištenje obnovljivih
izvora energije
R 15 - Količina energije proizvedena iz
obnovljivih izvora energije
sufinanciranih kroz projekte
Ukupan broj projekata: 6. Sve elektrane
su sunčane elektrane. Ukupna snaga
elektrana: 219 kW
Količina energije proizvedena iz
obnovljivih izvora energije
sufinanciranih kroz projekte: 240.900
kWh/god
R 15 - 240.900 kWh/god
Smanjile su se emisije stakleničkih
plinova
R 17/T18 - postotak poljoprivrednog
zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o
upravljanju s ciljem smanjenja emisije
stakleničkih plinova i/ili amonijaka
Programirani TOP 10.1.2. doprinio je
cilju T18, kao i TOP-ovi 10.1.7 i 10.1.8.,
koji sekundarno doprinose ŽP 5D.
Ukupno su se ova tri OP-a provodila na
693 ha odnosno 5,8% postavljenog cilja
T9, u vrijednosti od 0,05%
poljoprivrednog zemljišta.
R17/T18 - 0,05%
Smanjile su se emisije metana i
dušikovog oksida
R 18 - smanjene emisije metana i
dušikovog oksida radi primjene mjera u
PRR projektima
Procijenjeno je smanjenje emisija
stakleničkih plinova (N2O) od oko 29 kt
CO2. To smanjenje čini 2,7 % ukupne
emisije N2O iz poljoprivrednih tala u
RH, odnosno 1% ukupnih emisija
stakleničkih plinova iz poljoprivrede.
R18 – 1%
Smanjile su se emisije amonijaka
R 19 - smanjene emisije amonijaka
Procijenjeno je smanjenje emisije
amonijaka (NH3) od oko 0, 39 kt NH3,
što čini 5,1% ukupne emisije amonijaka
iz sektora “Mineralna gnojiva”,
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
205
odnosno 1,3% ukupne emisije
amonijaka iz poljoprivrede.
R19 – 1,3%
Očuvanje i pohrana ugljika u
poljoprivredi i šumarstvu se povećala
Poljoprivredno i šumsko zemljište za
koje su sklopljeni ugovori o upravljanju
koji pridonose sekvestraciji ili pohrani
ugljika je povećano
R 20/T19 - % poljoprivrednog i
šumskog zemljišta za koje su sklopljeni
ugovori o upravljanju koji pridonose
sekvestraciji ili pohrani ugljika
- u 2018. godini iznosi 0,12 %, što je
13,07 % postavljenog cilja
- kumulativno u 2018. godini iznosi 0,21
%, što je 23,24 % postavljenog cilja
R20/T19 – 23,24%
Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici
Za analizu ovog pitanja korišteni su tablični i tekstualni podaci Ministarstva poljoprivrede,
Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. Podaci su pristizali na vrijeme i u skladu sa
očekivanjima, te dovoljno rano kako bi mogli biti pregledani i obrađeni. Komunikacija je
uključivala Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi.
Pitanje je uključivalo žarišna područja 5B, 5C, 5D te djelomično 5E. Žarišno područje 5B u
Hrvatskoj nije aktivirano (nije bilo mjera i tipova operacija koje su programirane u tom ŽP)
pa nije bilo moguće dobiti podatke o energetskoj učinkovitosti.
Podaci za žarišno područje 5C bili su lako dostupni kroz financijske tablice Ministarstva i
prijavne obrasce korisnika Programa. Pri obradi podataka za žarišno područje 5D zaključeno
je da bi kompletan inventar emisija stakleničkih plinova i amonijaka s gospodarstava koji
primaju potporu PRR-a (u cilju usporedbe s nacionalnim inventarom emisija) trebao
obuhvaćati emisije iz svih podsektora (crijevna fermentacija, gospodarenje stajskim
gnojivom, upravljanje poljoprivrednim tlo, kao i LULUCF sektor). S obzirom na nedostatak
detaljnih podataka za izračun kompletnog inventara, dopunski pokazatelji R18 i R19 su
procijenjeni temeljem izračuna uštede mineralnih gnojiva na bazi dušika za one mjere koje
uključuju ograničenje njihove upotrebe.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Kako bi što detaljnije dobili odgovor na ovo pitanje u obzir su uzeta žarišna područja 5C i 5D
dok žarišno područje 5B, koje bi dalo rezultate energetske učinkovitosti, nije aktivirano.
Detaljno su analizirani zajednički pokazatelji CCI 43 i CCI 45, te pokazatelji cilja/rezultata
T16 i R15 koji su definirani preko žarišnog područja 5C, R17/T18, R18 i R19 koji su definirani
preko žarišnog područja 5D i R20/T19 koji je definiran preko žarišnog područja 5E.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
206
Sam Program nije značajno doprinio u smanjenju emisija stakleničkih plinova kao ni
povećanju korištenja energije iz obnovljivih izvora energije. Važno je napomenuti da je ratna
situacija u kojoj se Hrvatska našla nakon 1990. godine, koja se uzima kao referentna godina,
značajno utjecala na slab razvoj gospodarstva što pak direktno utječe na činjenicu da nije bilo
značajnih industrijskih ili poljoprivrednih utjecaja na povećanja emisija, te nikakvih
značajnih ulaganja u obnovljive izvore energije.
Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi u Hrvatskoj je u 2018. godini
iznosilo 29554 kt CO2, dok je smanjenje emisija stakleničkih plinova provedbom ovog
Programa procijenjeno na oko 29 kt CO2, što je 1% ukupnih emisija stakleničkih plinova iz
poljoprivrede. Kvantifikacija cjelokupnog smanjenja emisija primjenom mjera PRR-a nije
moguća zbog nedostatka odgovarajućih podataka, stoga je kvantifikacija napravljena
temeljem uštede dušika iz mineralnih gnojiva za one operacije za koje je upotreba gnojiva
zabranjena/ograničena. Metodološki gledano, za izračun kompletnog inventara emisija
nedostaju detaljnija saznanja i emisijski faktori za određivanje emisija uz primjenu mjera na
nacionalnoj razini (kako bi bilo moguće usporediti emisije bez mjera i s primjenom mjera),
za što je potrebno raditi dodatna istraživanja.
2018. godine u Hrvatskoj je bilo 828,837 MW instaliranih proizvodnih kapaciteta obnovljivih
izvora energije iz kojih je proizvedeno ukupno 2.482.533.220 kWh (Izvor: HROTE). U sektoru
poljoprivrede instalirano je 219 kW proizvodnih kapaciteta iz kojih je proizvedeno 240.900
kWh ili 20,7136715 TOE, što čini 0.01% ukupno proizvedene energije iz obnovljivih izvora
energije. Važno je napomenuti kako se svih 6 financiranih projekata odnosilo na ulaganje u
sunčane elektrane, a među prijavljenima nije zabilježen nikakav interes za druge oblike
energije kao što je energija iz otpada, nusproizvoda i drugih neprehrambenih sirovina. Slabi
rezultati prvenstveno su odraz loše socioekonomske situacije u poljoprivrednom sektoru
gdje prevladava staro stanovništvo koje nije upoznato s prednostima novih tehnologija i
koristima koje je moguće ostvariti korištenjem obnovljivih izvora energije i energije iz
nusproizvoda i neprehrambenih sirovina. Na samo korištenje navedenih izvora energije u
hrvatskoj se poljoprivredi još uvijek gleda kao na luksuzno ulaganje koje slijedi tek nakon
namirenih osnovnih potreba, pa je broj obiteljskih gospodarstava koja su pokrenula nove
aktivnosti vezane uz ulaganja u obnovljive izvore energije još uvijek neznatan.
Zaključci
Intervencija programa do sada nije značajno doprinijela opskrbi i korištenju obnovljivih
izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu
biogospodarstva.
Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes za ulaganja u druge oblike
obnovljivih izvora energije osim sunčanih elektrana. Interes za ulaganje u iskorištavanje
otpada, nusproizvoda i ostataka nije pokazan.
Kvantifikacija cjelokupnog smanjenja emisija primjenom mjera PRR-a nije moguća zbog
nedostatka odgovarajućih podataka, stoga je kvantifikacija napravljena temeljem uštede
dušika iz mineralnih gnojiva za one operacije za koje je upotreba gnojiva
zabranjena/ograničena.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
207
Procijenjeno je smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrednih tala od oko 2,7 % u
odnosu na ukupne emisije iz poljoprivrednih tala u RH, odnosno od oko 1% u odnosu na
ukupne emisije iz poljoprivrede u RH.
Procijenjeno smanjenje emisija amonijaka iz poljoprivrednih tala iznosi oko 5,1% u odnosu
na ukupne emisije iz poljoprivrednih tala u RH, što čini smanjenje od oko 1,3% u odnosu na
ukupne emisije iz poljoprivrede u RH.
Financijska implementacija mjera koje direktno i indirektno doprinose ŽP 5E je niska, što za
posljedicu ima male površine koje doprinose sekvestraciji ugljika.
Preporuke
Povećati djelovanje na promociji i informiranju poljoprivrednika o prednostima obnovljivih
izvora energije te iskorištavanju otpada, nusproizvoda i ostataka u svrhu biogospodarstva.
Staviti veći naglasak na iskorištavanje nusproizvoda, otpada i ostataka te informirati i
educirati poljoprivrednike o takvim mogućnostima.
Metodološki gledano, za izračun kompletnog inventara emisija nedostaju detaljnija saznanja
i emisijski faktori za određivanje emisija uz primjenu mjera na nacionalnoj razini (kako bi
bilo moguće usporediti emisije bez mjera i s primjenom mjera), za što je potrebno raditi
dodatna istraživanja.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
208
Rezultati analize za ZPV 25
Pitanje za vrednovanje broj 25: U kojoj je mjeri PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za
2020. godinu da se smanji broj Europljana koji žive ispod nacionalne granice siromaštva?
Prioriteti i ciljevi na nivou EU
Europa 2020. je desetogodišnja strategija Europske unije usmjerena ka postizanju pametnog,
održivog i uključivog rasta. Jedan od njezinih pet ciljeva je i smanjenje broja ljudi kojima
prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost za 20%. Cilj koji je Europa 2020 postavila na
nacionalnoj razini je smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti na
1.220.000, tj. za 150.000 od utvrđene vrijednosti u 2010. godini.
Smanjenje broja osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost u vremenskom
periodu od 2010. do danas popratio je izraziti kontinuirani pad broja stanovnika RH, pa je
tako ciljana vrijednost dostignuta već u 2015. godini (Tablica 1). Jasno je da ovo prividno
postizanje ciljne vrijednosti ne ukazuje na rješavanje problema siromaštva, te da je nužno
osvrnuti se na druge pokazatelje siromaštva i cjelokupni složeni kontekst problema.
Tablica 100: Broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u RH po
godinama
Godina 2010. 2015. 2017.
Broj stanovnika RH* 4.417.781 4.203.604 4.124.531
Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti** (%) 31,1 29,1 26,4
Broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti 1.373.930 1.223.249 1.088.876
Izvor: *Državni zavod za statistiku, ** Eurostat
Cilj Strategije Europa 2020 koji povezuje problem siromaštva i Program ruralnog razvoja je
„uključivi rast“ koji je definiran kao „osnaživanje ljudi visokom stopom zaposlenosti, ulaganje
u vještine, borbu protiv siromaštva i modernizaciju tržišta rada te sustava osposobljavanja i
društvene zaštite u svrhu pružanja pomoći osobama u predviđanju promjena i upravljanja
njima te izgradnji povezanog društva.“
Prioriteti i ciljevi na nacionalnom nivou
Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. –
2020.) (u daljnjem tekstu Strategija) glavni je nacionalni strateški dokument u ovoj domeni i
njezini su ciljevi sukladni ciljevima Strategije Europa 2020. Ona jasno definira nacionalni
kontekst siromaštva, prepreke koje utječu na ostvarivanje ciljeva Strategije Europa 2020 i
glavna strateška područja u borbi protiv siromaštva, o čemu će više riječi biti u nastavku
teksta, te prepoznaje PRR kao jednu od važnih sektorskih strategija koje bi trebale dati
doprinos u borbi protiv siromaštva.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
209
U PRR-u ova je tema zastupljena u okviru Prioriteta 6 „Promicanje društvene uključenosti,
suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima “, odnosno u žarišnim
područjima 6A (Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća, kao i
otvaranje radnih mjesta) i 6B (Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima). ŽP 6A u
analiziranom razdoblju nije aktivirano (nije bilo isplata), a ŽP 6B usmjereno je prema
sljedećim potrebama:
Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba 22. Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa
Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne, turističke i prometne infrastrukture
Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo
Opis konteksta
Jedini metodologijom predviđeni zajednički pokazatelj konteksta u ovom pitanju je Stopa
rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (Ljudi kojima prijeti siromaštvo ili socijalna
isključenost ) u ruralnim područjima. Analiza statističkih podataka o navedenoj stopi (Tablica
2) pokazuje pad vrijednosti sa 37,8% u 2012. na 31,1 % u 2017. U promatranom je razdoblju
ovaj pad vrijednosti od 6,7% značajno veći od pada vrijednosti za EU (3,1%) što je povezano
i s prethodno navedenim naglim padom broja stanovnika, no ta je stopa u hrvatskim ruralnim
područjima i dalje za 9,2% veća nego EU prosjek u istoj kategoriji. Riziku su naročito izložene
osobe starije od 65 godina za koje je ova stopa u RH (32,8%) značajno veća od prosjeka EU
(18,2%), zatim niskokvalificirane osobe i osobe sa invaliditetom.
Tablica 101: Zajednički pokazatelji učinka
I.15 Stupanj siromaštva u ruralnim
područjima (%) 2012. 2017.
EU
ukupno 24,8 23,5**
ruralno
(slabo naseljeno) 27,0 24,4**
Hrvatska
ukupno 32,3* 27,9**
ruralno
(slabo naseljeno) 38,0* 33,5**
Izvor: Eurostat, *PRRRH 2014-2020 verzija 7.0, **DG AGRI, CAP context indicators – update 2018
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
210
Prilikom sagledavanja navedenih vrijednosti važno je uzeti u obzir kompleksnost teme
siromaštva. Osim Stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti stručne se analize
siromaštva oslanjanju na niz dodatnih pokazatelja kao što su: Stopa rizika od siromaštva (At-
risk-of-poverty rate), Stopa teške materijalne deprivacije, Stopa rizika od siromaštva prije
socijalnih transfera, Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu, Nejednakost distribucije
dohotka – kvintilni omjer, Ginijev koeficijent i dr. Iako bi se moglo reći da generalna
usporedba vrijednosti ovih pokazatelja u 2012. i 2017. godini prema DZS-u ukazuje na
smanjenje rizika od siromaštva u RH, za cjeloviti uvid i razumijevanje trenda siromaštva i
socijalnih razlika potrebna je detaljnija analiza društvene i gospodarske situacije. Kako
obujam razrade te teme nadilazi mogućnosti ovog pitanja za vrednovanje, referirat ćemo se
na Strategiju koja izuzev objašnjenja prevladavajuće situacije i njezinih uzroka, definira i
glavne prepreke u ostvarenju ciljeva Europa 2020, te glavna strateška područja u borbi protiv
siromaštva i socijalne isključenosti, a koji su u vezi i sa rezultatima provedbe mjera PRR.
Prema Strategiji glavne prepreke koje utječu na ostvarenje ciljeva Europa 2020 su:
nedovoljno sudjelovanje na tržištu rada, neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama
tržišta rada, velik broj ljudi suočen s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti,
nedovoljno sudjelovanje osoba u cjeloživotnom učenju i nedovoljno razvijena infrastruktura.
Sukladno tome, definirana strateška područja u borbi protiv siromaštva i socijalne
isključenosti su: obrazovanje i cjeloživotno učenje; zapošljavanje i pristup zapošljavanju;
stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup
zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduženosti i financijska
neovisnost i uravnoteženi regionalni razvoj.
Provedba PRR-a
Europska komisija je 2008. objavila dokument pod nazivom Siromaštvo i socijalna
isključenost u kojem objašnjava postojanje dvaju fenomena koji su korisni za ispravno
razumijevanje procjene doprinosa PRR-a. To su: „siromaštvo ruralnih područja“(poverty of
rural areas) i „siromaštvo u ruralnim područjima“ (poverty in rural areas). „Siromaštvo u
ruralnim područjima“ podrazumijeva siromaštvo ljudi, ima snažnu socijalnu komponentu i
adresirano je zakonima koji su usmjereni na rješavanje poteškoća siromašnih i smanjenje
siromaštva u cjelini (uključujući i ruralna područja). Fenomen „siromaštvo ruralnih
područja“ odnosi se na ekonomsko stanje područja i dobrobiti života koje ono pruža svojim
stanovnicima. Na njega prvenstveno utječu demografska kretanja (migracije, starenje, spolna
nejednakost i sl.), prostorna udaljenost (infrastruktura i dostupnost osnovnih usluga poput
zdravstva, prometne povezanosti, uvjeta stanovanja, i dr.), edukacija i tržište rada.
Nadovezujući se jedan na drugog, ova četiri faktora (demografija, prostorna udaljenost,
edukacija i tržište rada) potenciraju i produbljuju problem siromaštva ruralnih područja.
Zajednička poljoprivredna politika i Kohezijska politika glavni su instrumenti na europskom
nivou koji, iako nisu usmjereni na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, imaju
posredno najjači utjecaj na poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima. Program
ruralnog razvoja taj utjecaj može ostvariti kroz edukaciju i poboljšanje stanja na tržištu rada,
ulaganje u infrastrukturu i usluge, modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, turizam i
podršku malih i srednjih poduzeća. Mjere koje su u relaciji sa navedenim utjecajima su mjere
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
211
1, 2, 4, 7 i 19 čija je prosječna isplaćenost 13,8 %, odnosno 7% za M01, 11% za M02, 22% za
M04, 19% za M07 i 10% za M19. Navedeni učinak PRR-a predviđen je i Strategijom koja ističe
da je u identificiranim Depriviranim urbanim i ruralnim područjima s visokim rizikom od
siromaštva (u koje je u vrijeme pisanje Strategije spadalo 12 županija i dodatnih 58 gradova
i općina tj. ukupno 28% teritorija države koji je ispod 75% indeksa razvijenosti RH) upravo
poljoprivreda najzastupljenija gospodarska grana.
Pokazatelji relevantnih rezultata i specifičnih ciljeva koji su korišteni u vrednovanju (Tablica
3.) u skladu su sa strateškim područjima u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti
(Poglavlje 3), s očekivanim doprinosom PRR koje navodi Strategija kao i sa definicijom
uključivog rasta u Strategiji Europa 2020 (Poglavlje 1).
Tablica 102: Prikaz pokazatelja relevantnih rezultata i specifičnih ciljeva PRR-a
T3 - ukupan broj sudionika kojima je pružena izobrazba u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013
(žarišno područje 1C)
Iznos pokazatelja % (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
51.753 123% 41.999
R1 / T4 - % poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u
restrukturiranje ili modernizaciju (žarišno područje 2A)
Broj poljoprivrednih gospodarstava
kojima je dodijeljena potpora u okviru
PRR-a za ulaganja u
restrukturiranje ili modernizaciju
(žarišno područje 2A)
Poljoprivredna
gospodarstva –
ukupno
Iznos
pokazatelja
R1
% (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
383 233.280 0,16% 20,51% 1.823 (0,78%)
R2 - promjena u poljoprivrednoj proizvodnji na gospodarstvima kojima je dodijeljena potpora/AWU (jedinica
godišnjeg rada) (žarišno područje 2A)
Iznos pokazatelja Nema ciljanu vrijednost
19.455,97 EUR/GJR
R3 / T5 - % poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za plan razvoja
poslovanja/ulaganja za mlade poljoprivrednike (žarišno područje 2B)
Broj poljoprivrednih gospodarstava
kojima je dodijeljena potpora u okviru
PRR-a za plan razvoja poslovanja /
Poljoprivredna
gospodarstva -
ukupno
Iznos
pokazatelja
R3
% (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
212
ulaganja za mlade poljoprivrednike
(žarišno područje 2B)
618 233.280 0,26% 60,47% 1.004 (0,43%)
R4 / T6 - % poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete,
lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim grupama/organizacijama (žarišno područje 3A)
Broj poljoprivrednih gospodarstava
koja primaju potporu za sudjelovanje
u programima kvalitete, lokalnim
tržištima i kratkim lancima opskrbe te
proizvođačkim
skupinama/organizacijama (žarišno
područje 3A)
Poljoprivredna
gospodarstva -
ukupno
Iznos
pokazatelja
R4
% (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
252 233.280 0,11% 17,46% 1.462 (0,63%)
R22/T21 - % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja (žarišno područje 6B)
Ukupan broj ruralnog stanovništva
obuhvaćenog strategijama lokalnog
razvoja
Ukupan broj ruralnog
stanovništva
obuhvaćenog PRR-om
Iznos
pokazatelja
R22
% (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
2.371.614 3.602.634 65,83% 166,11% 1.427.724 (39,63%)
R23/T22 - % ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura (žarišno područje 6B)
Ukupan broj ruralnog stanovništva
koje ima koristi od poboljšane
usluge/infrastrukture
Ukupan broj ruralnog
stanovništva
obuhvaćenog PRR-om
Iznos
pokazatelja
R23
% (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
1.272.687 3.602.634 35,32% 118,60% 1.072.653 (29,78%)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
213
Kriteriji prosudbe i relevantni pokazatelji
Tablica 103: Veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i dodatnih pokazatelja
Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji rezultata
Dodatni
pokazatelji
rezultata
PRR je pridonio poboljšanju
dohotka stanovništva u
ruralnim područjima.
T3 - ukupan broj sudionika kojima je pružena izobrazba u
skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013 (žarišno
područje 1C) T3=123%
R1 / T4 - % poljoprivrednih gospodarstava kojima je
dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u
restrukturiranje ili modernizaciju (žarišno područje 2A)
R1/T4 =20,51%
R2 - promjena u poljoprivrednoj proizvodnji na
gospodarstvima kojima je dodijeljena potpora/AWU (jedinica
godišnjeg rada) (žarišno područje 2A)
R2= 19.455,97 EUR/GJR (povećanje od 14,1% kroz 2 godine
nakon ulaganja
R3 / T5 - % poljoprivrednih gospodarstava kojima je
dodijeljena potpora u okviru PRR-a za plan razvoja
poslovanja/ulaganja za mlade poljoprivrednike (žarišno
područje 2B)
R3/T5=60,47%
R4 / T6 - % poljoprivrednih gospodarstava koja primaju
potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim
tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim
grupama/organizacijama (žarišno područje 3A)
R4/T6=17,46%
R22/T21 - % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama
lokalnog razvoja (žarišno područje 6B) R22/T21=166,11%
R23/T22 - % ruralnog stanovništva koje ima koristi od
poboljšanih usluga/infrastruktura (žarišno područje 6B)
R23/T22=118,60%
Opis metodološkog pristupa i izazova/rizika
Ovo zajedničko pitanje za vrednovanje nije direktno vezano uz žarišna područja PRR, nego
uz glavne ciljeve EU pa se iz tog razloga oslanja na odabrane učinke nekoliko mjera iz
različitih žarišnih područja, tj. na niz pokazatelja iz drugih pitanja. Konkretno, pokazatelji T3,
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
214
R2, R22/T21 i R23/T22 su ciielosno preuzeti iz ZPV-a (redom) 3, 4 i 19, dok su za izračun
pokazatelja R1/T4, R3/T5 i R4/T6 korištene vrijednosti pokazatelja iz ZPV-a (redom) 4, 5 i
7. Osim predviđenog direktnog doprinosa mjera 1, 2, 4 i 7, u obzir je uzet i doprinos mjere
19.
Metodologijom predviđeni pristup primarno sagledava doprinos Strategiji Europa 2020 kroz
ŽP 6A i 6B, no kako za mjere u okviru 6A nije izvršena isplata do kraja 2018., ovo ŽP nije
uključeno u vrednovanje. Drugo ograničenje u vrednovanju vezano je uz kompleksnost i
širinu samog pitanja. Naime, na stanje siromaštva utječe i niz drugih društveno-gospodarskih
faktora, a ulaganje u primjerice infrastrukturu i usluge ruralnih područja se preklapa sa
drugim nacionalnim, regionalnim i lokalnim ulaganjima u razvoj pa je nemoguće izolirati i
mjeriti sami učinak PRR-a. Nadalje, za očekivani učinak koji bi edukacija, modernizacija i
restrukturiranje gospodarstava trebali imati na poboljšanje tržišta rada ili učinak koji će
ulaganje u usluge i obnovu sela imati na kvalitetu života ruralnog stanovišta, potreban je duži
vremenski period od promatranog.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Iz vrijednosti pokazatelja relevantnih rezultata (Tablice 3. i 4.) vidljivo je da ukupan broj
sudionika kojima je pružena izobrazba u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013
iznosi 123% od ciljane vrijednosti. Ovaj veliki broj sudionika u programima izobrazbe
ukazuje na interes za dodatnim usavršavanjem kod ruralnog stanovništva koje je zahvaljujući
adekvatnoj promidžbi i komunikaciji Ministarstva poljoprivrede ponuđenu edukaciju
prepoznalo i u njoj sudjelovalo. Europa 2020 veliki naglasak stavlja upravo na stjecanje novih
vještina i cjeloživotno učenje koje smatra ključnim u povećanju zaposlenosti i borbi protiv
siromaštva jer ono omogućava bolje iskorištavanje radnog potencijala i prilagođavanje
novim uvjetima u društvu. U obrazovanju odraslih Hrvatska je još uvijek značajno ispod
europskog prosjeka pa se može zaključiti kako je PRR doprinio ciljevima Strategije Europa
2020 kroz stvaranje mogućnosti dodatnog obrazovanja radno sposobnih odraslih osoba.
Visoke vrijednosti postotka ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog
razvoja (166,11% od ciljane vrijednosti) i postotka ruralnog stanovništva koje ima koristi od
poboljšanih usluga ili infrastruktura (118,60% od ciljane vrijednosti) posljedica su okvirno
procijenjenih ciljnih vrijednosti prilikom izrade PRR, povećanja broja jedinica lokalne
samouprave unutar LAG-ova, ali i ažuriranja planova razvoja JLS. Projekti iz lokalnih
razvojnih strategija su većinom u početnoj fazi provedbe i nije još moguće razmatrati njihov
utjecaj na problem siromaštva. Značajni dio (oko 80%) ugovorenih sredstava unutar mjere 7
do kraja 2018. još nije bio isplaćen, a kako se radi o projektima poboljšanja infrastrukture i
lokalnih temeljnih usluga može se zaključiti kako će pružiti važan doprinos podizanju
kvalitete života u ruralnim područjima, ali tek u narednom vremenu.
PRR je kroz niz mjera doprinio efektivnosti i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
što je vidljivo kroz pokazatelje: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena
potpora za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju (20,51% od ciljane vrijednosti),
zatim za plan razvoja poslovanja/ulaganja za mlade poljoprivrednike (60,47% od ciljane
vrijednosti) te postotak poljoprivrednih gospodarstava koja su primila potporu za
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
215
sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te
proizvođačkim grupama/organizacijama (17,46% od ciljane vrijednosti). Očekivano je da su
uložena sredstva rezultirala uspješnijim poslovanjem, povećanim prihodima, otvaranjem
radnih mjesta za mlade, razvojem partnerstva i općenito boljom konkurentnošću
poljoprivrednih proizvoda na tržištu što bi u budućnosti trebalo rezultirati i boljim životnim
standardom u ruralnim područjima.
Zbog složenosti niza društveno-gospodarskih čimbenika koji utječu na stopu siromaštva i
preklapanja sa drugim nacionalnim, regionalnim i lokalnim ulaganjima u razvoj i tržište, nije
moguće izolirati i izmjeriti sami učinak PRR na smanjenje siromaštva. Može se zaključiti da
su svi navedeni doprinosi PRR-a značajni i da pridonose postizanju cilja Strategije Europa
2020 da se smanji broj osoba koje žive ispod nacionalne granice siromaštva, ali obzirom da
su usmjereni na osnaživanje tržišta rada, poticanje lokalnog razvoja i mijenjanje kvalitete
života u ruralnim područjima, njihov se učinak može očekivati tek kroz duži vremenski
period i u kontekstu ostalih društveno-gospodarskih faktora.
Zaključci
PRR doprinosi postizanju cilja Strategije Europa 2020 da se smanji broj Europljana koji žive
ispod nacionalne granice siromaštva kroz ulaganja u strukovno osposobljavanje i
savjetovanje čime omogućava bolje iskorištavanje radnog potencijala ruralnog stanovništva
i doprinosi povećanju zaposlenosti, kroz ulaganja u infrastrukturu i lokalne temeljne usluge
koje podižu kvalitetu života u ruralnim područjima, te kroz ulaganja u modernizaciju,
restrukturiranje i umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava čime potiče njihovo
uspješnije poslovanje. Navedeni doprinos je značajan jer je upravo poljoprivreda glavna
gospodarska grana u područjima s visokim rizikom od siromaštva, no njegov se učinak
preklapa sa drugim ulaganjima u razvoj i tržište i društveno-gospodarskim kretanjima pa
stoga nije moguće izolirati i izmjeriti njegov doprinos. Nadalje, značajni dio ugovorenih
sredstava tek treba biti isplaćen, a za učinak koji edukacija, restrukturiranje gospodarstava i
obnova sela imaju na smanjenje stope siromaštva i socijalne isključenosti potreban je duži
vremenski period. U ovoj se fazi izdaci za Mjeru 19 odnose na pripremne radnje. Također, i
za Mjeru 7 važan je dio troškova odnose se na pripremu strateških planova razvoja od strane
mnogih općina. U oba slučaja, učinci provedbe PRR-a na smanjenje ukupne stope siromaštva
mogu se očekivati tek u konačnoj fazi PRR-a.
Rezultati analize za ZPV 26
Pitanje za vrednovanje broj 26: U kojoj je mjeri PRR pridonio poboljšanju okoliša te
postizanju cilja strategije EU-a za bioraznolikost da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i
degradacija usluga ekosustava?
Odgovor na ovo pitanje za vrednovanje se odnosi na glavne zaključke vezane za Prioritet 5,
žarišna područja 4A, 4B i 4C.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
216
Prioriteti i ciljevi na nivou EU
Glavni cilj povezan je sa Strategijom EU-o biološkoj raznolikosti koja ima za cilj zaustaviti
gubitak biološke raznolikosti i usluga ekosustava u EU i pomoći zaustaviti globalni gubitak
bioraznolikosti do 2020. godine.
Strategija odražava obveze koje je EU preuzela 2010. godine, u okviru međunarodne
Konvencije o biološkoj raznolikosti. Vizija Strategije za 2050. godinu je da "do 2050. godine
bioraznolikost Europske unije i usluge ekosustava koje on pruža - prirodni kapital - zaštićene
su, cijenjene i prikladno obnovljene za intrinzičnu vrijednost biološke raznolikosti i za njihov
bitan doprinos dobrobiti ljudi i gospodarskom prosperitetu, te tako da Izbjegavaju se
katastrofalne promjene uzrokovane gubitkom biološke raznolikosti. Specifični cilj 3 Cilj 3
Strategije EU-a za bioraznolikost koji je relevantan za ovo pitanje je 'Postizanje održivije
poljoprivrede i šumarstva, koji glasi:
„Do 2020. maksimizirati poljoprivredne površine travnjaka, obradivog zemljišta i trajnih
nasada koje pokrivaju mjere vezane uz biološku raznolikost u okviru ZPP-a kako bi se
osiguralo očuvanje biološke raznolikosti i postiglo mjerljivo poboljšanje statusa očuvanja
vrsta i staništa koje ovise o poljoprivredi ili su pogođene poljoprivredom i pružanjem usluga
ekosustava u usporedbi s referentnom vrijednošću EU2010, čime se doprinosi poboljšanju
održivog upravljanja“
2. Prioriteti i ciljevi na nacionalnom nivou
Strateški cilj Hrvatske je obnova, očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti i visoke
prirodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta (npr. NATURA 2000) promicanjem okolišno
učinkovitih sustava, uključujući organski uzgoj i ne-proizvodna ulaganja. Odobravanje
naknada za ekonomske gubitke s kojima se suočavaju poljoprivrednici u područjima sa
prirodnim i drugim posebnih ograničenjima omogućit će održavanje poljoprivrednog
zemljišta i očuvanje sela, kao i promicanje održivog sustava poljoprivredne proizvodnje u tim
područjima. Takva naknada će pridonijeti sprječavanju napuštanja zemlje i smanjiti rizik od
gubitka biološke raznolikosti. Nedostatak svijesti o važnosti i prednostima održivog
upravljanja ekosustavima rezultirao je intenzivnim poljoprivrednim praksama i
prekomjernom korištenju gnojiva i pesticida s posljedičnim utjecajem na okoliš koji treba
rješavati specifičnim mjerama potpore koje podupire širenje znanja o praksi zaštite okoliša
u poljoprivredi. Stoga će se Programom doprinijeti dostignuću ciljeva postavljenih u
Strategiji Europa 2020. o bioraznolikosti s naglaskom na održivijoj poljoprivredi i šumarstvu.
Približno 27 % sredstava PRR-a je alocirano za postizanje ovog cilja.
PRR cilju ZPP-a „Osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim
djelovanjem“ doprinosi specifično kroz mjere programirane u okviru Prioriteta 4
„Obnavljanje, očuvanje i jačanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom“, i
njegovim posebno osmišljenim žarišnim područjima 4A (FA 4A) kako bi se postigao ovaj cilj.
Budući da samo postojanje ekosustava ovisi o statusu, količini i kvaliteti prirodnih resursa, a
posebno vode i tla, FA 4B i FA 4C upravljanju vodnim i zemljišnim resursima neizravno
doprinose postizanju cilja biološke raznolikosti. Osim toga, budući da će klimatske promjene
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
217
utjecati na ekosustave, bilo kakve mjere za ublažavanje i prilagodbu također posredno,
doprinose postizanju ciljeva biološke raznolikosti.
Opis konteksta
C.34 - Područja Natura 2000.
Tablica 104: Područja pod mrežom Natura 2000
SEBI 01 pokazatelj populacije čestih ptica(uključujući i česte ptice na poljoprivrednom
zemljištu) (SEBI: streamline European Biodiversity Indicators)
S obzirom na njihovu osjetljivost na promjene u okolišu, ptice su, kao i leptiri izvrsni
pokazatelji stanja okoliša i bioraznolikosti. Dugoročni trendovi u populaciji ptica na
poljoprivrednom zemljištu, šumama i svim uobičajenim populacijama leptira za ptice i
pašnjake pokazuju da je u Europi došlo do velikog smanjenja biološke raznolikosti povezane
s agroekosustavima i travnjacima. Između 1990. i 2015. godine, indeks ptica na
poljoprivrednom zemljištu (zajednički indeks za 26 zemalja EU) se smanjio za 32% (Slika 1),
prvenstveno zbog gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih i poluprirodnih ekosustava.
Na EU razini i dalje je izazov postići široku i učinkovitu primjenu mjera očuvanja u europskim
politikama (Direktiva o pticama i staništima, Okvirna direktiva o vodama, mjere zaštite
okoliša u ZPP) kako bi se pomoglo oporavku populacija ugroženih vrsta na nacionalnoj i
europskoj razini. Slično kao i za ptice, indeks populacije travnjačkih leptira za 19 zemalja koje
prate ovaj indeks pokazuje također značajnu depopulaciju leptira (32%) u razdoblju od 1990.
do 2015., uz blažu krivulju pada u zadnjih 10 godina.
TERITORIJ POD MREŽOM NATURA
2000
KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO
ZEMLJIŠTE POD NATUROM 2000
ŠUMSKO PODRUČJE POD
NATUROM 2000
Područje
posebne
zaštite (SPA)
Područje od
značaja za
zajednicu
(SCI)
Teritorij u
okviru
mreže
Natura
2000
Poljoprivredno
zemljište
Poljoprivredno
zemljište
(uključujući
prirodne
travnjake)
Šumsko
područje
Šumsko
područje
(uključujući i
prijelazne
šume)
Godina % teritorija % korištenog poljoprivrednog
zemljišta % šumskog područja
2011. 30,1 28,3 36,5 22,5 25,5 45,6 44,8
2016. 30,1 28,3 36,6 22,3 25,7 45,7 45,0
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
218
Slika 14: Indeksi čestih vrsta ptica na razini Europe (bez RH – s obzirom da se prije 2015.
godine nisu sustavno prikupljali podaci). Izvor podataka: EAA
C.37 - Poljoprivredna područja velike prirodne vrijednosti (PPVPV)
Poljoprivredne površine kao visoka prirodna vrijednost uključuju područja u Europi gdje
poljoprivreda predstavlja važnu (ili čak glavnu) upotrebu zemljišta, u kojoj je ista popraćena
poljoprivredom ili služi kao podrška velikoj raznolikosti vrsta i staništa, ili prisutnosti vrsta
čije je očuvanje od europskog značaja, nacionalno i / ili regionalno". Identificirana su 3 glavna
tipa poljoprivrednog zemljišta velike prirodne vrijednosti: poljoprivredno zemljište sa
velikim udjelom poluprirodne ili prirodne vegetacije; poljoprivredno zemljište sa mozaikom
staništa i niskim intenzitetom korištenja zemljišta; poljoprivredno zemljište na kojem
obitavaju rijetke vrste ili velik udio europskih i svjetskih populacija.
PPVPV izračunata u 2018. godini obuhvaćaju 634 786,99 ha, što čini 48,24% KPP-a. Karta
PPVPV dobivena je preklapanjem odabranih CLC klasa s međunarodno i nacionalno važnim
područjima za biološku raznolikost, uključujući područja važna za ptice (IBA - Important Bird
Areas), područja važna za leptire (PBA - Prime Butterfly Areas) te područja ekološke mreže
NATURA 2000. Kao specifičnost Hrvatske, u PPVPV su uključeni i slatkovodni ribnjaci velike
prirodne vrijednosti. S obzirom da ta važna područja mogu biti ugrožena napuštanjem ili
intenzifikacijom poljoprivredne proizvodnje, potrebno je pratiti njihovo stanje i trend u
smislu površina pod odgovarajućim načinima gospodarenja.
40
50
60
70
80
90
100
110
120
19
90
19
91
19
93
19
94
19
96
19
97
19
99
20
00
20
02
20
03
20
05
20
06
20
08
20
09
20
11
20
12
20
14
20
15
Indeksi čestih vrsta ptica - EU (bez RH)Indeks čestih ptica (168vrsta)
Indeks čestih vrsta ptica napoljoprivrednom zemljištu -FBI (39 vrsta)
Indeks čestih šumskih ptica(34 vrste)
Referentna vrijednost
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
219
Potencijalni višak dušika i fosfora na poljoprivrednom tlu
Tablica 105: Potencijalni višak dušika i fosfora na poljoprivrednom tlu (Izvor:
Državni zavod za statistiku)
Pokazatelj 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Potencijalni višak dušika na poljoprivrednom zemljištu (kg N/ha/godina)
64 65 81 94 88 51 58 65 43
Potencijalni višak fosfora na poljoprivrednom zemljištu (kg P/ha/godina)
10 2 7 6 7 3 6 4 -4
Procedure provedbe PRR-a
Tipovi operacija koji su programirani pod P4, a provodili su se do kraja 2018. godine su:
1.1.1., 2.1.1., 2.1.3., 2.3.1., 8.5.1., 8.5.2., 10.1.1., 10.1.3., 10.1.4., 10.1.5., 10.1.6., 10.1.8., 10.1.9.,
10.1.10., 10.1.11., 10.1.12., 10.1.13., 10.1.15., 10.1.16., 10.2.1., 11.1.1., 11.2.1., 13.1.1., 13.2.1,
13.3.1. Jedini tip operacije koji se nije provodio je bio 4.4.1. Od navedenih operacija, isplata
do kraja 2018. godine nije bilo za sljedeće operacije: 10.1.6 (nije bilo zaprimljenih zahtjeva),
10.1.11., 10.1.12, 10.1.13, 10.1.15, 10.1.16.
U odnosu na ukupna alocirana sredstva za P4, ugovoreno je 36%. Tome je najviše doprinijela
provedba M11, za koju je isplaćeno 61% alociranih sredstava za ovu mjeru, zatim M13 sa
iskorištenih 45%. Dok su M11 i M13 sa svim TOP-ovima programirane pod P4, M10 je
programirana većim dijelom (sve osim TOP-ova: 10.1.2., 10.1.7. i 10.1.14). S obzirom na
ukupna alocirana sredstva za M10 ugovoreno je 11%. Operacija 4.4.1 programirana pod P4
nije se do sada provodila. Apsorpcija podmjere 10.1., za koju je doprinos programiran u cilju
očuvanja i poboljšanja bioraznolikosti, je najmanje apsorbirana. Detaljniji pokazatelji
provedbe opisani su pod odgovorima vezanim uz ŽP 4A, 4B i 4C.
Tablica 106: Alocirana, ugovorena i isplaćena sredstva po mjerama unutar Prioritetu
4 (EUR)
Žarišno
područje Mjere Alocirano Ugovoreno Ugovoreno/alocirano Ukupno isplaćeno Plaćeno/alocirano
P4
M01 6.666.667 772.964 12% 425.339 6%
M02 16.941.176 1.444.264 9% 567.699 3%
M04 26.682.353 0 0% 0 0%
M08 47.881.225 3.033.988 6% 577.154 1%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
220
M10 111.667.680 11.976.519 11% 10.859.029 10%
M11 128.309.624 78.816.354 61% 78.816.354 61%
M13 321.600.000 145.742.205 45% 145.742.205 45%
UKUPNO 659.748.724 241.786.296 37% 236.987.781 36%
Pokazatelji rezultata
Tablica 107: Prikaz relevantnih pokazatelja rezultata i njihovog ostvarenja (odnose
na prioritetno područje 4)
R6 / T8 -% šuma ili drugih šumskih područja za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire
bioraznolikost (ŽP 4A)
Za izračun se koristila ukupna površina obuhvaćena
konverzijom (ha) iz operacije 8.5.1. (168,21 ha) % ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
0.007% 2,72 0,25
R7 / T9 -% poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire
bioraznolikost i/ili krajobrazi (ŽP 4A)
Površina pod operacijama 10.1 - 4192,3 ha (10.1.3, 10.1.4,
10.1.5, 10.1.7, 10.1.8), 11.1 (42242.3 ha) i 11.2. (38414.0 ha).
Ukupna površina: 84,848.57 ha
% ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
6,44% 83,85 7,68%
R8 / T10: postotak poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja
vodama (žarišno područje 4B)
Za izračun su korištene površine predviđene za M10 (10.1.1.,
10.1.2) i M11 811.1 i 11.2) % ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
6,16% 118,92 5,18%
R9 / T11: postotak šumskog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja
vodama (žarišno područje 4B)
Za izračun se koristila ukupna površina obuhvaćena
konverzijom (ha) iz operacije 8.5.1. (168,21 ha) % ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
221
0.007% 2,72 0,25
R10 / T12: postotak poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg
gospodarenja tlom i/ili sprečavanja erozije tla (žarišno područje 4C)
Za izračun su korištene površine predviđene za M10 (10.1.1.,
10.1.2) i M11 811.1 i 11.2) % ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
6,16% 118,92 5,18%
R11 / T13: postotak šumskog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom
i/ili sprečavanja erozije tla (žarišno područje 4C)
Za izračun se koristila ukupna površina obuhvaćena
konverzijom (ha) iz operacije 8.5.1. (168,21 ha) % ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)
0.007% 2,72 0,25%
Kriteriji prosudbe i relevantni pokazatelji
Kriteriji prosudbe i odgovarajući pokazatelji učinka analizirani u cilju ogovaranja na
evaluacijsko pitanja dani su u Tablici 5.
Tablica 108: Veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i dodatnih pokazatelja
Kriterij prosudbe Korišteni pokazatelji
Biološka raznolikost i usluge ekosustava su obnovljene.
Genetski resursi su zaštićeni
I.8 Indeks ptica na poljoprivrednom zemljištu (FBI)
I.9 Poljoprivreda visoke prirodne vrijednosti (HNV)
Popis lokalnih pasmina u opasnosti da bude izgubljene
u poljoprivredi i biljnih genetskih resursa pod
prijetnjom genetske erozije
Ušteda vode i sačuvana i poboljšana kvaliteta vode
I.10 Upotreba vode u poljoprivredi
I.11 Kvaliteta voda – bruto bilanca gnojiva
I.11 Kvaliteta voda – onečišćenje dušikom
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
222
Kvaliteta tla je poboljšana i erozija je spriječena
I.12. Organska tvar u tlu na obradivim površinama
I.13 Erozija tla vodom
Opis metodološkog pristupa i izazova/rizika ukoliko ih je bilo
Ovo zajedničko pitanje za vrednovanje nije direktno vezano uz žarišna područja PRR, nego
uz glavne ciljeve EU pa se iz tog razloga oslanja na odabrane učinke nekoliko mjera iz
različitih žarišnih područja, tj. na niz pokazatelja iz drugih pitanja. Konkretno, pokazatelji
R6/T8, R7/T9, I.8 i I.9 su preuzeti iz ZPV 8, R8/T10 i i R9/Z11, I.10 i I.11 iz ZPV 9T3, R10/T12,
R11/T13i I.12 i I.13 iz ZPV10. Unutar navedenih ZP je i objašnjena metodologija proračuna
pokazatelja učinaka. Osim pokazatelja učinka mjera, za odgovor na ovo pitanje korištena je i
kvalitativna analiza.
Metodologijom predviđeni pristup primarno sagledava doprinos strategiji Europa 2020 kroz
ŽP 4A, a sekundarno i kroz ŽP 4B i 4C. Analizirane su individualne operacije programirane za
očuvanje staništa i bioraznolikosti, te je ocjena učinka napravljena na temelju kombinacije
kvalitativne ocjene i gore navedenih kvantitativnih pokazatelja rezultata i učinaka, uzimajući
u obzir vrstu intervencije, prostornu i vremensku dimenziju učinka mjera, vrijednost i
osjetljivost područja pod mjerama, te njihov doprinos EU ciljevima.
Analiza učinaka mjera PRR-a u cilju poboljšanju okoliša te postizanju cilja strategije EU-a za
bioraznolikost da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i degradacija usluga ekosustava bazira
se prvenstveno na površinskim mjerama unutar podmjera 10.1, 11.2, 11.2, 13.1, 13.2, 13.3, i
13.4, te 8.5.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Doprinos PRR-a cilju strategiju EU da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i degradacija
usluga ekosustava
I.8 Indeks ptica na poljoprivrednom zemljištu (FBI)
Za procjenu učinaka PRR-a na biološku raznolikost Uredbom 808/2014 uveden je kao
pokazatelj konteksta Indeks čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima (eng. Farmland
Bird Index: FBI) koji ukazuje na promjenu trenda biološke raznolikosti kroz praćenje
populacije ptica na poljoprivrednim područjima.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
223
Tablica 109: Razvoj indeksa ptica poljoprivrednih staništa u RH (Izvješće o izračunu
zajedničkog poljoprivredno-okolišnog pokazatelja PRR 2014.-2020.: CCI 35., 2018.
godina)
Godina 2015 2016 2017 2018
Indeks (FBI) 100 (referentna
godina) 95 102 100
Indeks se prati od 2015. godine, te još fluktuira oko početne vrijednosti (Tablica 6) te da je
prerano za donošenje zaključaka o postojanosti trenda, odnosno o utjecaju poljoprivrede na
vrste iz indeksa, jer se radi tek o četverogodišnjem istraživanju (2015.-2018.), a u prirodnim
sustavima su fluktuacije brojnosti određenih populacija uobičajene. Stoga je potrebno i dalje
kontinuirano vršiti praćenja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima u RH, kao što
se to radi u ostalim državama članicama EU. U okviru podmjere 10.1. uvedena je Pilot mjera
zaštite kosca (Crex crex), kao ugrožene vrste, čiji opstanak ovisi o travnjacima s visokom
vegetacijom, te je također pokrenut i program praćenja učinka PRR na brojnost ovih jedinki,
čiji rezultati će biti dostupni za ex-post evaluaciju.
Temeljem indeksa praćenja čestih vrsta ptica na poljoprivrednom zemljištu, može se
zaključiti da PRR do sada nije doprinijelo niti umanjio SEBI indikator FBI, odnosno ne može
se reći postotak kojim je PRR doprinio povećanju brojnosti čestih vrsta ptica na
poljoprivrednom zemljištu. Pilot mjera za zaštitu kosca provedena nje do sada na 27%
planirane površine, dok je pilot mjera za zaštitu leptira provedena na svega 0,4% površine. U
narednom razdoblju očekuje se veća apsorpcija ovih operacija, kada se očekuje mjerljiviji
učinak programiranih mjera. Površine pod ovim mjerama su gotovo u cijelosti u PPVPV,
odnosno u Natura 2000 području (SPA). Operacija 10.1.3 također u velikoj mjeri doprinosi
povećanju bioraznolikosti očuvanjem travnjaka visoke prirodne vrijednosti (62% površine
pod operacijom 10.3. se nalazi u Natura 2000 području). Pri procjeni napretka korišten je
Proxy pokazatelj je korišten, koji ukazuje na % KPP koji je imao koristi od intervencija PRR-
a za bioraznolikost (Mjere 10, 11) koji može imati pozitivan učinak na populacije ptica, koji
iznosi 6,4%, odnosno 3% za KPP u SPA.
I.9 Poljoprivreda visoke prirodne vrijednosti (H PPVPV)
Aktivnosti PRR-a imaju potencijalno povoljni učinak poljoprivredna područja "visoke
prirodne vrijednosti" uglavnom se odnose na:
• održavanje korištenja poljoprivrednog zemljišta koje spada u kategoriju polu-
prirodnih vegetacijskih područja kao što su stalna livada i pašnjaci (Podmjera 10.1.);
• održavanje ili čak novo uvođenje ekstenzivnih sustava gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem (npr. Podmjera 11.1) koji povećavaju / održavaju razine
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
224
diferencijacije i ekološke složenosti uz prisutnost ekološke infrastrukture i mozaike
uzgoja.
Udio pojedinih mjera programiranih za izravni doprinos zaštiti bioraznolikosti prikazan je u
Tablici 7, iz koje se vidi da specifične mjere za zaštitu pojedinih vrsta se nalaze gotovo u
cijelosti u PPVPV. Udio površine pod podmjerama10.1, 11.1 i 11.2 čini 5% ukupne PPVPV
površine, odnosno 2,4% KPP-a. Ukoliko se dodaju i površine pod mjerom 13 (kojima se
također čuva prirodna vrijednost i krajobrazna raznolikosti), onda je doprinos PRR-a koje
doprinose cilju EU čini 10.8% KPP –a (indeks I9.), a cilj je da se što veća površina pod
mjerama bude unutar PPVPV.
Doprinos PRR-a Direktivi o pticama i Direktivi o staništima:
• PRR potencijalno doprinosi ciljevima Direktive o pticama na ukupno 3% KPP-a,
odnosno 13% (ukoliko se uzme u obzir i M13)
• PRR potencijalno doprinosi ciljevima Direktive o staništima na ukupno 2% KPP-a,
odnosno 10% ukoliko se u obzir uzme i M13
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
225
Tablica 110: Prikaz ostvarenja ciljeva za površine, financijska sredstva, te udio
ostvarenih površina po pojedinačnoj operaciji koje direktno doprinose očuvanju i
poboljšanju bioraznolikosti.
Podmjera/
Operacija Opis podmjere/operacije
Planirana
površina
(ha)
%
ostvarenj
a cilja za
površinu
Financijska
alokacija (€)
%
ostvaren
og cilja
(financ.)
Broj
isplaćenih
korisnika
%
ostvarene
površine
koji se
nalazi u
PPVPV
%
ostvarene
površine
u SPA
(ptice)
%
ostvarene
površine u
pSCI -
zaštićena
staništa
%
ostvaren
e
površine
u Natura
2000
10.1.3
Očuvanje travnjaka velike
prirodne vrijednosti 7000 53% 5,250,000 15.3% 407 37.1 58% 31% 62%
10.1.4 Pilot mjera za zaštitu kosca 600 27% 878,400 6.3% 82 96.9 100% 91% 100%
10.1.5 Pilot mjera za zaštitu leptira 400 0.4% 720,000 0.4% 7 96.6 98% 99% 100%
10.1.6 Uspostava poljskih traka 9500 0% 19,455,827 0.0% 0 0.0 0 0 0
10.1.7
Održavanje ekstenzinih
voćnjaka 7460 0.5% 17,232,600 0.1% 54 3.9 2% 4% 5%
10.1.8
Održavanje ekstenzinih
maslinika 8000 4% 36,180,000 1.2% 461 16.1 29% 31% 43%
10.1.9
Očuvanje ugroženih i izvornih
zaštićenih pasmina domaćih
životinja N/A N/A 13,049,280 68.1% 7647 N/A N/A N/A N/A
10.1.10 Održavanje suhozida N/A N/A 4,975,970 13.8% 1101 N/A N/A N/A N/A
10.1.11 Održavanje živica N/A N/A 428,203 0.0% 0 N/A N/A N/A N/A
10.1.12
Korištenje feromonskih,
vizualnih i hranidbenih klopki 5308 0% 7,000,000 0.0% 0 0 0 0 0
10.1.13
Metoda konfuzije štetnika u
višegodišnjim nasadima 5992 0% 6,000,000 0.0% 0 0 0 0 0
44,260 9% 111,170,280 9.8% 9759 44% 58% 32% 61%
11.1
Prijelaz na ekološke
poljoprivredne prakse 16496 256% 40913117 118.2% 6530 28.7 35% 30% 38%
11.2 Održavanje ekoloških praksi 41648 92% 87396507 34.8% 4183 22.6 28% 25% 33%
58,144 72% 128,309,624 61% 10713 26% 32% 28% 36%
2% 3% 2% 3%
13.1
GPP-gorsko planinska
područja 32034 209% 46,200,000 65.3% 16101 50.8 50% 57% 59%
13.2
Područja sa značajnim
prirodnim ograničenjima 355117 100% 261,000,000 41.4% 124790 48.9 20% 11% 22%
13.3
Područja s posebnim
ograničenjima 35333 244% 14,400,000 52.2% 29492 25.3 32% 25% 38%
422,484 120% 321,600,000 45.3% 170,383 45 26% 20% 30%
8% 10% 8% 11%
524,888 89% 561,079,904 42.0% 190,855 22.3 27% 21% 31%
11% 13% 10% 15%
UKUPNO 11
UKUPNO 10.1
SVEUKUPNO (10, 11, 13)
Udio u KPP (10, 11 i 13)
Udio u KPP (10.1 i 11)
Udio u KPP (13)
UKUPNO 13
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
226
Doprinos poboljšanju kvalitete vode i tla
Ekološka poljoprivreda doprinosi značajnom smanjenju pesticida i sintetskih gnojiva u okoliš
povećavajući organsku tvar u tlu, te smanjujući onečišćenje vode, s posljedičnim koristima za
vodene i kopnene ekosustave. U širem kontekstu, doprinosi i razvoju specifičnih ruralnih
područja, očuvanju kulturne baštine kao i tipičnog hrvatskog krajobraza. Sustav ekološke
poljoprivrede uveden je u Hrvatskoj 2001. godine. Službeno statističko evidentiranje
podataka počelo je 2003.godine od kada se ekološka proizvodnja povećala nekoliko puta
(Slika 2). PRR je u privlačenju korisnika za potpore ekološkom uzgoju bio vrlo uspješan, s
rastućim brojem korisnika na godišnjoj razini. Od ukupnog broja subjekata u Upisniku
subjekata u ekološkoj proizvodnji u RH, 88% su korisnici potpora PRR-a za ekološku
proizvodnju (2018. godina). Od ukupno ostvarene površine, 29% površine za podmjeru 11.1.
i 23% za podmjeru 11.2 se nalaze u PPVPV, čime ove podmjere u velikoj mjeri doprinose
očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti.
Slika 15: Udio površina pod potporama PRR-a u ukupnoj ekološkoj proizvodnji u RH
I.11 Kvaliteta vode
S obzirom da se ciljani monitoring površinskih i podzemnih voda na područjima PRR-a ne
provodi, kao indikator učinka PRR na kvalitetu vode, napravljen je izračun uštede dušika i
fosfora, te pesticida radi primjene mjera u okviru PRR (odnosi se na specifične operacije u
okviru kojih je zabranjena/ograničena primjena mineralnih gnojiva i pesticida u okviru
podmjere 10.1., te operacija koje podupiru ekološku proizvodnju pod 11.1. i 11.2).
Metodologija izračuna ovog indikatora opisana je u okviru ŽP 4B.
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
2003 2013 2015 2016 2017 2018
Po
vrši
na/
ha Ekološka proizvodnja ukupno u
RH/ha
Površina pod PRR /ha (M11.1. iM11.2)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
227
PRR doprinosi:
• smanjenju potencijalnog viška dušika za oko 12% srednje vrijednosti u posljednjih 7 godina
na razini RH (u cijeloj EU je bilanca dušika pozitivna)
• smanjenju potencijalnog viška fosfora za oko 22% od odnosu na srednju vrijednost viška
dušika u posljednjih 7 godina u RH
• smanjenju upotrebe pesticida za oko 9% srednje godišnje potrošnje pesticida u razdoblju od
2015-2017.
I.12. Kvaliteta tla -organska tvar u obradivoj zemlji
S obzirom na to da nije moguće detektirati stvaran porast % organske tvari u tlu zbog
nedostatka podataka, primjenom dodatnog indikatora odnosno izračunom Proxy vrijednosti
zaključeno je da se oko 70 % površina mjera M10, M11 i M13 nalazi unutar područja s
udjelom ugljika manjim od 2,53 %. Odnosno, ukupna površina na kojoj PRR doprinosi
povećanju organskog ugljika iznosi 360.550,01 ha, što čini 27,4 % KPP-a.
I.13. Erozija tla vodom / udio gubitka tla zbog utjecaja vode
Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju
rezultati izračuna (RUSLE2015 metodologija - opisana pod ŽP 4C). Nakon provođenja mjera
PRR erozija tla vodom smanjila se za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je
izračunata i površina PRR na kojoj je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45
ha, od čega 4950,64 ha, odnosno 72% tog područja se nalazi unutar Natura 2000 područja.
Postotak poljoprivrednog područja pogođen erozijom se smanjio od 9,4 % prije primjene
mjera na 8,88% (smanjenje od 0.52%)
Doprinos očuvanju ugroženih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, od kojih su neke
kritično ugrožene
Hrvatska je izuzetno bogata biljnim i životinjskim vrstama, vrijednim osobinama krajobraza
koje proizlaze iz klimatske i reljefne raznolikosti, kao i snažnim i raznolikim tradicijskim i
kulturnim nasljeđem. Genski potencijal je značajan u Hrvatskoj, posebno sa stanovišta
bioraznolikosti i potrebe za prilagodbom poljoprivrede klimatskim promjenama. Prioritet je
sačuvati tradicionalne biljne i životinjske vrste koje su se prilagodile lokalnim uvjetima i koje
predstavljaju temelj za stvaranje novih i unaprjeđenje učinkovitosti postojećih sorti
poljoprivrednog bilja i pasmina domaćih životinja. Ugroženost je trenutačno potvrđena za 26
pasmina domaćih životinja (3 pasmine goveda, 2 svinja, 9 ovaca, 3 koza, 2 peradi, 4 konja i 3
pasmine magaraca).
Očuvanje je provodilo u okviru operacije 10.1.9. kroz potporu uzgojnim programima koje
provode udruge uzgajivača, uzgojne organizacija i/ili ovlaštene ustanova. Do kraja 2018.
godine ovom je operacijom obuhvaćeno je 15367 uvjetnih grla, te je isplaćeno 68,1%
planiranih sredstava, za ukupno 2658 korisnika (7647 zahtjeva). Ovom operacijom
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
228
podržane su 3 ugrožene pasmine goveda, 2 svinja, 9 ovaca, 3 koza, 1 peradi, 4 konja, 2 svinja
i pasmine magaraca, odnosno potporama u okviru PRR-a obuhvaćene su gotovo sve ugrožene
pasmine, što što čini veliki doprinos očuvanju genetskih resursa.
Zaključci
PRR doprinosi postizanju cilja strategije Europa 2020 da se maksimiziraju poljoprivredne
površine travnjaka, obradivog zemljišta i trajnih nasada koje pokrivaju mjere vezane uz
biološku raznolikost u okviru ZPP-a kako bi se osiguralo očuvanje biološke raznolikosti i
postiglo mjerljivo poboljšanje statusa očuvanja vrsta i staništa koje ovise o poljoprivredi ili
su pogođene će stvarni i ukupni doprinos PRR ovom cilju biti vidljiv.
Smanjenjem unosa N i P iz mineralnih gnojiva i pesticida RR doprinosi se očuvanju i
poboljšanju kvalitete vode i tla doprinoseći EU ciljevima vezanim uz očuvanje okoliša.
Provedba mjera doprinijela je poboljšanju kvalitete tla (povećanje ugljika u tlu) i smanjenju
erozije vodom, čime također doprinosi ciljevima EU.
PRR je pridonio očuvanju gotovo svih ugroženih pasmina domaćih životinja, čuvajući
genetske resurse RH bitne za bioraznolikost i prilagodbu klimatskim promjenama.9.
Preporuke
Potrebno je i dalje promicati mjere koje doprinose ovom EU cilju, s obzirom da je apsorpcija
pojedinih mjera još uvijek niska (10.1, 8.5).
Nastaviti s programom praćenja čestih vrsta ptica. Ugovoren je program praćenja ptice kosci,
čiji rezultati će biti upotrebljivi u ex-post evaluaciji.
Rezultati analize za ZPV 27
Pitanje za vrednovanje broj 27: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se potiče
konkurentnost poljoprivrede?
Odgovor na zahtjev za vrednovanje uključuje analizu kako PRR utječe na sektorske pokazatelje ZPP, posebice kroz poboljšanje pokazatelja uspješnosti za žarišna područja koja doprinose cilju promicanja konkurentnosti (2A, 2B i 3A).
Opis konteksta
C.14 Produktivnost rada u poljoprivredi (ŽP 2A, 3A)
C.16 Produktivnost rada u prehrambenoj industriji (ŽP3A)
C.17 Poljoprivredna gospodarstva (ŽP 2B)
C.22 Poljoprivredna radna snaga (ŽP 2B)
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
229
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava (ŽP 2B)
C.26 Poljoprivredni poduzetnički dohodak (ŽP 2A)
C.27 Ukupna faktorska produktivnost u poljoprivredi (ŽP 2A)
Popis potreba
PRR odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane vezano za ovo područje:
Potreba 01 - Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 03 - Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 05 – Generacijska obnova u poljoprivrednom sektoru
Potreba 06 - Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba 07 - Povećanje konkurentnosti sektora prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda
Potreba 08 - Komasacija poljoprivrednog i okrupnjavanje šumskog zemljišta
Potreba 09 - Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i šumarstvu
Potreba 10 - Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim
promjenama
Potreba 12 - Organiziranje proizvođača i njihovo jače pozicioniranje na tržištu
Potreba 13 - Razvoj sustava kvalitete i veća uključenost proizvođača u program kvalitete
Potreba 20 - Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
Potreba 21 - Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljišta
Potreba 23 - Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim
područjima
Potreba 26 - Poticanje poljoprivrednih gospodarstava da se uključe u viši standard uzgoja i
dobrobiti životinja
Popis mjera koje doprinose području
Izravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.2., 1.1.4
Podmjera 1.2 / TOP 1.2.1
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
230
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1 / TOP 2.1.2
Mjera 3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
Podmjera 3.1/ TOP 3.1.1
Podmjera 3.2 / TOP 3.2.1
Mjera 04 – Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.1/ TOP 4.1.1
Podmjera 4.3 /TOP 4.3.1
Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
Podmjera 6.1 /TOP 6.1.1
Podmjera 6.3 /TOP 6.3.1
Mjera 09 – Uspostavljanje skupina proizvođača i organizacija
Podmjera 9.1 /TOP 9.1.1
Mjera 14 – Dobrobit životinja
Podmjera 14.1 / TOP 14.1.1, 14.1.2, 14.1.3
Mjera 16 - Suradnja
Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.
Mjera 18
Provedba PRR-a
Tablica 111: Ostvarenja pokazatelja rezultata
Pokazatelj cilja - naziv Ciljna vrijednost Ostvarenje 2018. Udio ostvarenja
T4 - postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je
dodijeljena potpora u okviru PRR RH za ulaganja u
restrukturiranje ili modernizaciju
0,78% 0,16% 20,51%
T5 - postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je
dodijeljena potpora u okviru PRR RH za plan razvoja
poslovanja/ulaganja za mlade poljoprivrednike
0,43% 0,26% 60,47%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
231
T6 - ukupno ulaganje u modernizaciju tehnologija,
strojeva, alata i opreme u šumarstvu 86.364.908,00 4.363.337,00 5,05%
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Temeljna procjena o utjecaju mjera PRR-a na poboljšanje gospodarskih rezultata i povećanju
sudjelovanja na tržištu jest da je u ovom trenutku provedbe PRR-a nije moguće napraviti s
obzirom na to kako nije proteklo dovoljno vremena od završetka pojedinih ulaganja kako bi
se navedene promjene mogle registrirati te pripisati utjecaju ulaganja iz PRR-a. Analiza
strukture ulaganja pojedinih natječaja u sklopu TOP-a 4.1.1 ukazuju na povećanje udjela
ulaganja u modernizaciju poslovanja kroz opremanje u dugotrajnu imovinu što daje
pozitivan učinak na modernizaciju poslovanja i dugoročne pozitivne učinke.
Činjenica kako pod-mjera 16.1. još nije bila u provedbi, tj. nije bilo plaćanja vezano za nju ima
ograničava utjecaj na povećanje sudjelovanja poljoprivrednika na tržištu.
Doprinos TOP-a 6.3.1 utjecaju na modernizaciju i diversifikaciju se može ocijeniti pozitivnim
s obzirom visoki obuhvat ugovorenih korisnika (preko 100% ciljane vrijednosti) s
ulaganjima u vrijednosti 43,6% alociranih sredstva, što ostavlja dovoljno prostora za dodatna
ulaganja, ali ukazuje na nisku prosječnu vrijednost pojedinog ulaganja.
Utjecaj M01 i M02 na aspekt modernizacija i razvoja je jasno utvrđen kroz povratne
informacije korisnika kroz provedeno istraživanje, ali i iznimno visoko ostvarenje
pokazatelja za te mjere.
U provedenom on-line istraživanju koje je provedeno među 407 korisnika različitih mjera
PRR-a sudjelovalo je i 30 korisnika M02, od kojih je 70% istaknulo kako su ih savjetodavne
usluge potaknule na konkretne promjene u svom radu za ekonomski isplativiju i inovativniju
poljoprivredu. Po pitanju korištenja M10 i M11, 30% ih je istaknulo kako su slijedom
sudjelovanja u savjetodavnim uslugama se prijavili TOP-ove M11, dok 53,3% se prijavilo na
TOP 10.1.16, i 33,3% 10.1.15.
Procjena utjecaja usmjerenja PRR-a na generacijsku obnovu u poljoprivredi se može ocijeniti
pozitivnom s obzirom na to kako su očiti snažni napori kroz PRR upravo u ovom pogledu.
Unatoč tome što nije aktiviran TOP 1.1.3, te nisku razinu ostvarenja TOP-a 2.1.4, koji bi
zapravo najviše trebali doprinijeti ostvarenju povećanja izobrazbe mladih poljoprivrednika,
a što će omogućiti kvalitetnu generacijsku obnovu, učinci drugih mjera, prije svega TOP-a
6.1.1 su značajni.
Analiza strukture ulaganja pojedinih natječaja u sklopu TOP-a 6.1.1 ukazuju na visoki udio
ulaganja u modernizaciju poslovanja kroz opremanje u dugotrajnu imovinu, tj.
poljoprivrednu mehanizaciju što daje pozitivan učinak na modernizaciju poslovanja i
dugoročne pozitivne učinke, ako i ulaganja u proširenje poljoprivrednih površina kroz
kupnju ili najam.
Kako je natječaj za TOP 6.1.1 postavio između ostalog i uvjet visine potpore o namjeri
primarnog bavljenja poljoprivredom mladih poljoprivrednika, činjenica kako je u 2. natječaju
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
232
samo otprilike 9% korisnika bilo ispod te granice, ukazuje na značajan interes za
profesionalnim bavljenjem poljoprivredom velike većine korisnika, što svakako je preduvjet
za dugoročne učinke.
Činjenica kako TOP 1.1.3 još nije bio u provedbi, tj. nije bilo plaćanja vezano za njega, te da je
provedba TOP-a 2.1.4 na vrlo niskoj razini (ostvarenje pokazatelja od samo 15,75%, u
potrošnju 5,18% alociranih sredstava), vjerojatno je umanjio puni potencijal utjecaja koji se
do sada kroz PRR mogao ostvariti na značajniji ulazak mladih u poljoprivredu i generacijsku
obnovu. Unatoč tome, rezultati ostvarenja savjetodavnih usluga, kao i sudjelovanja korisnika
TOP-a 6.1.1 u osposobljavanjima kroz druge aktivnosti M01 su ostvarili vrlo pozitivan utjecaj
na mlade poljoprivrednike.
Podatci iz analize kontekst ukazuju kako se povećava i produktivnost rada u poljoprivredi
nakon značajnog pada tijekom zadnje gospodarske krize te jednako tako i produktivnost rada
u prehrambenoj industriji. U tom kontekstu provedba TOP-a 3.1.1 koji se odnosi na
integraciju u poljoprivredno-prehrambeni lanac kroz programe kvalitete, što se očituje kroz
provedbu TOP-a 3.1.1. Provedba natječaja u sklopu TOP-a nije pobudila veliki interes
potencijalnih korisnika gledajući nisku razinu zahtjeva za financiranje.
Kroz ulaganja kroz TOP 4.2.1 jasno se ostvaruje doprinos razvoju poljoprivredne
proizvodnje, posebice ako se gleda struktura ulaganja pojedinih projekata u kojima
dominiraju ulaganja u dugotrajnu proizvodnu/prerađivačku opremu. Također je zamjetan i
široki obuhvat poljoprivrednih sektora. No očita su niska ulaganja u sustave kvalitete
proizvoda (laboratoriji, sustavi kvalitete).
Ostvarenje TOP-a 9.1.1 je iznimno učinkovito posebice gledajući pokazatelje ostvarenja što
svakako ima pozitivan doprinos postizanju integracije među proizvođačima, a podatci o rastu
broju članova skupina proizvođača korisnika TOP-a ukazuju na to kako takav tip aktivnosti
budi njihovo zanimanje.
Zaključci
Unatoč brojčanom smanjenju poljoprivrednih gospodarstava i broja upravitelja, udio mladih
se povećava, a što potvrđuje i visoki interes za mjerom 6.1.1.
Ulaganja za mlade poljoprivrednike su se većinom odnosila na mehanizaciju, građevine,
kupnju životinja i zemljišta, dok vrlo mala ulaganja u razvoj stručnog znanja. Može se
očekivati kako će poljoprivredna proizvodnja značajno rasti po završetku operacija.
Nedovoljna razina provedbe TOP-a 2.1.4, kao i neprovedba TOP-a 1.1.3 vjerojatno su umanjili
razinu učinaka u sklopu ovog područja koja su se mogla ostvariti. Na kraju, aspekt koji se
može ocijeniti pozitivnim je u području uspostave, tj. razvoja proizvođačkih skupina gdje su
ostvareni zadovoljavajući rezultati u smislu obuhvata poljoprivrednih gospodarstava istim,
kao i zastupljenosti pojedinih poljoprivrednih sektora u skupinama koje su primile potporu.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
233
Rezultati analize za ZPV 28
Pitanje za vrednovanje broj 28: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se osigura održivo
gospodarenje prirodnim resursima i djelovanje protiv klimatskih promjena?
Ovo opće pitanje bavi se ukupnim utjecajem PRR-a na okoliš, rezimirajući učinke svih mjera vezanih uz prioritete 4 i 5, žarišna područja - 4A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.
Opis konteksta
CCI 33. Intenzitet uzgoja (5E)
Pokazatelj CCI 40. Kvaliteta vode (ŽP 4B)
Pokazatelj CCI 41. Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu (ŽP 4C)
Pokazatelj CCI 42. Erozija tla vodom (ŽP 4C)
Pokazatelj CCI 43 Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva (ŽP 5C)
Pokazatelj CCI 44 - Korištenje energije u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenoj industriji
ŽP 5C)
Potrebe vezane uz temu
Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 04. Unaprjeđenje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba 07. Povećanje konkurentnosti prerade i marketinga u sektoru poljoprivrednih
proizvoda
Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i
preradi drva
Potreba 20. Povećanje razine proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
Potreba 23. Diversifikacija aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima
Popis mjera koje doprinose području – izravni doprinos
Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1. / TOP 1.1.1.
Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i
pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
234
Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.3
Podmjera 2.3. / TOP 2.3.1.
Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Podmjera 10.1. / TOP 10.1.1.
M04 – Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera 4.1. – Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Tip operacije 3 – Korištenje obnovljivih izvora energije
Podmjera 4.2. – Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda
Tip operacije 2 – Korištenje obnovljivih izvora energije
Ostvarenje pokazatelja rezultata u području
Pokazatelj cilja - naziv Ciljna vrijednost Ostvarenje 2018. Udio ostvarenja
T10 (poljoprivreda) - postotak poljoprivrednog
zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o
upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama
(žarišno područje 4B)
5,18% 6,16% 118,92%
T11 (šumarstvo) - postotak šumskog zemljišta za
koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg
gospodarenja vodama (žarišno područje 4B)
0,25% 0,01% 2,67%
T12 (poljoprivreda) - postotak poljoprivrednog
zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o
upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili
sprečavanja erozije tla (žarišno područje 4C)
5,18% 6,16% 118,92%
T13 (šumarstvo) - postotak šumskog zemljišta za
koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg
gospodarenja tlom i/ili sprečavanja erozije tla
(žarišno područje 4C)
0,25% 0,01% 2,67%
T16 - ukupno ulaganje u proizvodnju obnovljive
energije 161.237.647,06 168.296,00 0,10%
T17 - postotak uvjetnih grla na koji se odnose
ulaganja u stočarstvo, s ciljem smanjenja emisija
stakleničkih plinova i/ili amonijaka
3,71% 5,10% 137,47%
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
235
T18 - postotak poljoprivrednog zemljišta za koje su
sklopljeni ugovori o upravljanju s ciljem smanjenja
emisije stakleničkih plinova i/ili amonijaka
0,91% 0,05% 5,49%
T19 - postotak poljoprivrednog i šumskog zemljišta
za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju, koji
doprinose pohrani ili sekvestraciji ugljika
0,92% 0,12% 13,04%
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Za definiranje ciljeva ulaganja u obnovljive izvore energije i proizvodnje energije iz
obnovljivih izvora žarišnog područja 5C najistaknutije su tipovi operacija 4.1.3. i 4.2.2.
Zaključno, slabo ulaganje ili ne ulaganje u obnovljive izvore energije može se povezati s
nedovoljnom svijesti potencijalnih korisnika o prednostima korištenja obnovljivih izvora
energije kao i trenutnim fokusom razvoja poljoprivrede odnosno gospodarstava na
unapređenju modernizacije i konkurentnosti koje u prvom valu ulaganja ne uključuje i
ulaganja u obnovljive izvore energije.
Ukupno ulaganje u obnovljive izvore energije iznosilo je 189.746.02 EUR od čega je potpora
kroz Program iznosila 164.996.54 EUR. Količina energije proizvedene iz obnovljivih izvora
energije sufinanciranih kroz projekte iznosi 240.900 kWh/god.
Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla proglašavaju se
ranjivim područjima. Za potrebe ocjene doprinosa PRR, izračunata je ušteda korištenja N i P
iz mineralnih gnojiva na ranjivim područjima. Ukupna ušteda utroška dušika iz mineralnih
gnojiva primjenom mjera PRR na ranjivim područjima iznosi 340,36 t, dok ukupna ušteda
fosfora iznosi 51,94 t.
Ukupna ušteda utroška dušika iz mineralnih gnojiva primjenom mjera PRR iznosi 7.760,86 t,
što znači da je PRR pridonio smanjenju unosa dušika od 4,43 % odnosno smanjenju potrošnje
dušika iz mineralnih gnojiva od 9,01 %. Ukupna ušteda utroška fosfora iz mineralnih gnojiva
primjenom mjera PRR iznosi 1.197,16 t, što znači da je PRR pridonio smanjenju unosa fosfora
od 5,10 % odnosno smanjenju potrošnje fosfora iz mineralnih gnojiva od 9,29 %.
Ukupna izračunata ušteda potrošnje pesticida primjenom mjera PRR iznosi 172.514,19 kg,
što iznosi oko 9 % (8,99 %) srednje godišnje potrošnje pesticida u razdoblju od 2015.-2017.
godine.
S obzirom na izračunato smanjenje prema proxy vrijednostima u korištenju mineralnih
gnojiva i pesticida, može se zaključiti da je PRR pridonio poboljšanju kvalitete voda.
S obzirom na izraženi neizravni doprinos M11 u sektoru poljoprivrede, dodatno je analiziran
status realizacije ove mjere odnosno rast korisnika ove mjere i njezin udio u ukupnoj
ekološkoj proizvodnji. Razmatran je period od 2015. do 2018. godine u kojem je rastao
ukupan broj ekoloških proizvođača. Ono što je važno s aspekta provedbe mjera PRR jest da
su više od 80 % ekoloških proizvođača u RH korisnici M11. Nadalje, što se tiče samih
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
236
korisnika M11 više od 50 % su korisnici podmjere 11.1. odnosno oni koji prelaze s
konvencionalne proizvodnje na ekološku proizvodnju.
Provedba mjera vezanih za ŽP 4C doprinijela je poboljšanom upravljanju tlom. S obzirom na
to da nije moguće detektirati stvaran porast % organske tvari u tlu zbog nedostatka podataka,
primjenom dodatnog pokazatelja odnosno izračunom proxy vrijednosti zaključeno je da se
oko 70 % površina mjera M10, M11 i M13 nalazi unutar područja s udjelom ugljika manjim
od 2,53 %. Odnosno, ukupna površina na kojoj PRR doprinosi povećanju organskog ugljika
iznosi 360.550,01 ha.
Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju
rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se
za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj
je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.
Značajni doprinos u provedbi mjera PRR vidljiv je u području edukacije (M1) koja je
obuhvatila korisnike PRR i ne-korisnike PRR, gdje je premašena vrijednost pokazatelja
ostvarenja.
Ukupno gledajući pokazatelje ostvarenja kao i pokazatelje rezultata u sektoru poljoprivrede,
vidljiva je veća razina implementacije mjera i pripadajućih površina koje su povezane s
upravljanjem u svrhu boljeg gospodarenja tlom i/ili sprečavanja erozije tla, u odnosu na iste
pokazatelje za šumarstvo.
S obzirom na izraženi neizravni doprinos M11 u sektoru poljoprivrede, dodatno je analiziran
status realizacije ove mjere odnosno rast korisnika ove mjere i njezin udio u ukupnoj
ekološkoj proizvodnji. Razmatran je period od 2015. do 2018. godine u kojem je rastao
ukupan broj ekoloških proizvođača. Ono što je važno s aspekta provedbe mjera PRR jest da
je više od 80 % ekoloških proizvođača u RH korisnika M11. Nadalje, što se tiče samih
korisnika M11 više od 50 % su korisnici podmjere 11.1. odnosno oni koji prelaze s
konvencionalne proizvodnje na ekološku proizvodnju.
Kvantitativna ocjena smanjenja emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz ostvarenih
ulaganja putem TOP 4.1.2 u ovom trenutku nije moguća zbog nedostatka detaljnih podataka
za tu ocjenu na razini pojedinih gospodarstava.
S obzirom na slabu iskorištenost operacija u okviru mjere 10 u ovom ŽP, potrebno je nastaviti
ulagati napor u edukaciju i osposobljavanje poljoprivrednika u cilju privlačenja korisnika
mjere 10, kao i učinkovite upotrebe predviđenih sredstava za tu mjeru. Isto vrijedi i za mjeru
14 - dobrobit životinja, a koja ima značajan potencijal za smanjenje emisija metana (crijevna
fermentacija doprinosi 40% ukupnim emisijama stakleničkih plinova iz poljoprivrede) i
amonijaka.
U ukupnoj emisiji amonijaka u RH, podsektor “Mineralna gnojiva” doprinosi s 26%, dok
većina emisije potječe iz sektora “Gospodarenje stajskim gnojivom”. Razmatrane operacije iz
PRR-a doprinose smanjenju ukupne emisije amonijaka iz sektora “Mineralna gnojiva” za oko
5,1%”, odnosno za oko 1,3% ukupne emisije amonijaka iz poljoprivrede.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
237
Financijska implementacija mjera koje izravno i neizravno doprinose ŽP 5E je niska, što za
posljedicu ima male površine koje doprinose sekvestraciji ugljika odnosno pohranjivanju
istog. Trenutni doprinos se ne može smatrati značajnim. Međutim, s obzirom na porast
prijavljenih projekata (TOP 8.5.1. i TOP 10.1.7.) može se očekivati da će se površine šumskog
i poljoprivrednog zemljišta povećavati, a samim tim i doprinos sekvestraciji ugljika.
Zaključci
Intervencija Programa do sada nije značajno doprinijela opskrbi i korištenju obnovljivih
izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu
biogospodarstva.
Provedba mjera PRR doprinijela je smanjenju unosa N i P iz mineralnih gnojiva te smanjenju
potrošnje pesticida, što je zaključeno temeljem izračunatih proxy vrijednosti.
Edukacija i savjetovanje financirano kroz mjere PRR obuhvatila je veliki broj
poljoprivrednika.
U sektoru poljoprivrede vidljiva je veća razina implementacija tipova operacija vezanih za
bolje upravljanje vodama odnosno upravljanje gnojivima i pesticidima u odnosu na sektor
šumarstva.
Mjere s neizravnim doprinosom ŽP 4B imaju veću razinu implementacije, a posljedično i
učinak (npr. M11), od mjera s izravnim doprinosom ŽP 4B.
Provedba mjera PRR doprinijela je povećanju organskog ugljika u tlu te sprječavanju erozije,
što je zaključeno temeljem izračunatih proxy vrijednosti.
Edukacija i savjetovanje financirano kroz mjere PRR obuhvatilo je veliki broj
poljoprivrednika.
U sektoru poljoprivrede vidljiva je veća razina implementacija tipova operacija vezanih za
gospodarenjem tlom i sprječavanje erozije u odnosu na sektor šumarstva.
Provedene mjere PRR-a su doprinijele smanjenju emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz
poljoprivrede za minimalno 1% u odnosu na ukupne emisije iz poljoprivrede u RH.
Porastom broja prijavljenih projekata može se očekivati povećanje površina šumskog i
poljoprivrednog zemljišta vezanih za pohranu i sekvestraciju ugljika.
Provedba tipova operacija koje izravno (10.1.7.) i neizravno (8.5.1.) doprinose ŽP 5E je niska.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
238
Rezultati analize za ZPV 29
Pitanje za vrednovanje broj 29: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se postigne
uravnotežen teritorijalni razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i
očuvanje radnih mjesta?
Prioriteti i ciljevi Europske unije
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) reformirana je 2013. godine kako bi adekvatno
odgovorila na aktualne izazove s kojima je suočen sektor poljoprivrede. U tom smislu
zacrtana su tri dugoročna cilja ZPP-a za razdoblje od 2014. do 2020., uključujući uravnotežen
teritorijalni razvoj kao doprinos društveno-ekonomskom razvoju ruralnih područja, uz
istovremeno promicanje pravih uvjeta za osiguranje strukturalne raznolikosti diljem Europske
unije. Definirano je i devet specifičnih ciljeva ZPP-a, koji doprinose ispunjavanju dugoročnih
ciljeva, među kojima i promicanje društveno-ekonomskog razvoja ruralnih područja (prioritet
2. Stupa) i promicanje inovacija (specifični cilj 1. Stupa). Nadalje, jedan od prioriteta Strategije
Europa 2020 je uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi
društvenu i teritorijalnu povezanost.
Ostvarenje dugoročnog cilja uravnoteženog teritorijalnog razvoja vrednuje se putem tri
društveno – ekonomska pokazatelja učinka, koji su ujedno i zajednički pokazatelji konteksta:
stope zaposlenosti u ruralnim područjima, stupanj siromaštva u ruralnim područjima i BDP-a
po glavi stanovnika u ruralnim područjima.
Prioriteti i ciljevi RH
Nacionalne poljoprivredne politike članica Europske unije daju doprinos postizanju općih
ciljeva ZPP-a. U tom smislu, PRR je zacrtao pet općih ciljeva, među kojima je i doprinos EU
prioritetima ruralnog razvoja. Nadalje, vezano za ostvarenje općih ciljeva PRR-a utvrđeno je
6 prioriteta. Sva tri relevantna društveno-ekonomska pokazatelja mjere učinke Prioriteta 6:
promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim
područjima te su stoga vezana uz žarišna područja 6A i 6B. i U tom smislu, ističu se četiri
potrebe, čiji je detaljan opis sadržan u ZPV 18 – žarišno područje 6B, obzirom da žarišno
područje 6A nije vrednovano:
Potreba broj 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i
izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje
Potreba broj 22. Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa
Potreba broj 24. Razvoj lokalne komunalne, turističke i prometne infrastrukture
Potreba broj 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo
Opis konteksta
Republika Hrvatska (RH) suočena je s padom ukupnog broja stanovnika; od 4.398.150
stanovnika u 2012., taj broj se smanjio na 4.154.000 u 2018. godini, odnosno za 5,6 %. Jedan
od značajnijih čimbenika ovog stanja je iseljavanje u druge zemlje. Ovaj negativan trend
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
239
postao je posebno izražen nakon pristupanja Hrvatske EU-u 2013., kao što se to dogodilo i u
drugim zemljama srednje i istočne Europe početkom 2000.-ih (Slika 1, na kraju teksta).
Pojedini dijelovi kopnene Hrvatske, izgubili su 25 % ili više rezidentnog stanovništva (Slika
2). Uglavnom je riječ o ruralnim područjima.
Osim smanjenja broja stanovnika, suvremenu demografsku sliku Hrvatske obilježavaju još i
procesi starenja, prirodne depopulacije te prostorne polarizacije stanovništva. Tako je u
2012. godini ruralno stanovništvo bilo dominantno u ukupnom broju stanovnika, da bi se taj
udio u 2017. godini smanjio za čak četvrtinu i iznosi 42,9%. Iako je još uvijek najzastupljenije
stanovništvo u dobi od 15 do 64 godina, udio stanovništva starijeg od 64 godine u laganom
je porastu te u ruralnim područjima iznosi 19,8%. Značajnije se smanjuju i ruralne površine
(od 79,1% od ukupne površine u 2012. godini, do 62,9% u 2015). Prosječna gustoća
stanovništva je u stalnom padu, posebice u ruralnim područjima.
S druge strane, stopa zaposlenost postepeno raste. Pritom je veća zaposlenost u urbanim
područjima i kod muškaraca. No ipak, stopa zaposlenosti kod aktivnog stanovništva u
ruralnim područjima najmanja je stopa zaposlenosti u ruralnim područjima u Europskoj
uniji. Stopa samozapošljavanja je u većem padu (od 16,4 % u 2012. do 10,5% u 2017. godini).
Prema vrijednosti bruto društvenog proizvoda (BDP) izraženog u standardnoj kupovnoj
moći (PPS) Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (EU 28=100). Stopa siromaštva (je u laganom
padu, no još je uvijek visoka i u 2016. godini iznosi 27,9%. Posebno je zabrinjavajuća u
ruralnim područjima. Područja Središnje i Istočne Hrvatske imaju najviše razine siromaštva
(Svjetska banka, Hrvatska – Ocjena siromaštva za mala područja temeljem potrošnje, 2016)
(Slika 3).
Obzirom da je dio zajedničkih pokazatelja konteksta za stopu zaposlenosti, stupanj
siromaštva i BDP po glavi stanovnika, ujedno i pokazatelj učinka u ruralnim područjima, i
temelje vrednovanja za ovo ZPV, detaljniji pregled dat je u posebnom poglavlju (poglavlje 4).
Zajednički društveno-ekonomski učinci
Tri relevantna zajednička društveno-ekonomska pokazatelja učinka u razdoblju od 2012. do
2017. godine bilježe uglavnom određeni manji napredak (Tablica 1). Tako manji porast stope
zaposlenosti u ruralnim područjima na zaključno 54,7% u 2017. godini, prati nešto manji pad
stupnja siromaštva u ruralnim područjima, koji u 2017. godini iznosi 33,1%. BDP po glavi
stanovnika u ruralnim područjima u 2015. godini u odnosu na 2010. je uglavnom stabilan i
iznosi 46.
Trendovi na razini prosjeka EU28 također pokazuju manji rast stope zaposlenosti u ruralnim
područjima, uz smanjenje stupnja siromaštva i neznatan pad BDP-a u ruralnim područjima.
No, RH ima, u odnosu na ukupne vrijednosti, 19% manju stopu zaposlenosti u ruralnim
područjima od EU prosjeka, stupanj siromaštva je 27% veći, dok vrijednost BDP-a u ruralnim
područjima iznosi oko 60% vrijednosti indeksa PPS-a 28 država članica Europske unije. U
usporedbi s ostalim državama članicama, RH ima najmanju stopu zaposlenosti u ruralnim
područjima, dok je prema stupnju siromaštva i BDP-u po glavi stanovnika u ruralnim
područjima među šest država članica na dnu ljestvice.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
240
Tablica 112: Prikaz zajedničkih pokazatelja učinka relevantnih za ZPV 29
I.14 Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima (veza s ZPK 5)
Naziv pokazatelja Jedinica
Vrijednosti u RH po
relevantnim godinama
Vrijednosti u EU 28 po
komplementarnim godinama
2012. 2017. 2012. 2017.
Ruralno (slabo
naseljeno)
(stanovništvo 15-64
godina)
% 49,8 54,7 63,4 67,7
I.15 Stupanj siromaštva u ruralnim područjima (veza s ZPK 9)
Naziv pokazatelja Jedinica
Vrijednosti po relevantnim
godinama RH
Vrijednost po komplementarnim
godinama EU 27 (2011. i 2012.) i EU
28 (2013. nadalje)
2012. 2016. 2012. 2017.
Ruralno (slabo
naseljeno)
% od ukupne
populacije 38 33,5 27 24,4
I.16 BDP po glavi stanovnika u ruralnim područjima (veza s ZPK 8)
Naziv pokazatelja Jedinica
Vrijednosti po relevantnim
godinama RH
Vrijednosti po relevantnim godinama
EU 28
2010. 2015.
2011.
2015.
Ruralno Indeks PPS 45,8 46 73 72
Izvor: Polazišne vrijednosti za RH - PRRRH 2014-2020 verzija 7.0, ostalo - DG AGRI, CAP context
indicators – update 2018, Eurostat
Provedba PRR-a
Pokazatelji relevantnih rezultata i specifičnih ciljeva, izračunati za potrebe odgovora ZPV 18
– ŽP 6B, pokazuju da su u 2018. ciljane vrijednosti predviđene PRR-om uglavnom premašene,
izuzev novih radnih mjesta (Tablica 2). Tako je postotak ruralnog stanovništva obuhvaćenog
strategijama lokalnog razvoja (R22/T21) za 1,66 puta veći od vrijednosti zacrtane PRR-om
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
241
za 2023. godinu (166,11%), dok je postotak ruralnog stanovništva koje ima koristi od
poboljšanih usluga/infrastruktura (R23/T22) veći 1,19 puta (118,6%). S druge strane,
stvoreno je 5% od ukupnog broja planiranih novih radnih mjesta (R24/T23).
Pokazatelji rezultata i specifičnih ciljeva u vrednovanju uravnoteženog teritorijalnog razvoja
proizlaze iz provedbe Mjere 7 i Mjere 19. Osim toga, za ZPV 29 relevantne su i Mjera 4 i Mjera
Sve ove mjere jesu aktivirane, sa time da je u prosjeku isplaćenost po ovim mjerama 17,25%;
odnosno za Mjeru 4 - 22%, za Mjeru 6 - 18%, Mjeru 7 – 19% i za Mjeru 19 – 10%.
Tablica 113: Prikaz pokazatelja relevantnih rezultata i specifičnih ciljeva PRR-a
(preuzeto od ZPV 18- ŽP 6B)
Pokazatelj R22/T21 % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja (ŽP 6B)
Stanje u 2018. Ciljana vrijednost 2023. prema PRR
65,83% 39,63%
Pokazatelj R23/T22 % ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura (ŽP 6B)
Stanje u 2018. Ciljana vrijednost 2023. prema PRR
35,32% 29,78%
Pokazatelj R24/T23 radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora (Leader) (ŽP 6B)
Stanje u 2018. [1] Ciljana vrijednost 2023. prema PRR
9 180
Kriteriji prosudbe i relevantni pokazatelji
Tablica 114: Veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i dodatnih pokazatelja
Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata
PRR je doprinio postizanju
uravnoteženog teritorijalnog
razvoja ruralnih
gospodarstava i zajednica.
I.14 Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima
I.15 Stupanj siromaštva u ruralnim područjima
I.16 BDP po glavi stanovnika u ruralnim
područjima
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
242
R22 / T21: % ruralnog stanovništva obuhvaćenog
strategijama lokalnog razvoja (žarišno područje
6B)
R22/T21=166,11%
R23 / T22: % ruralnog stanovništva koje ima
koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura
(žarišno područje 6B)
R23/T22=118,60%
R24/T23: radna mjesta stvorena u projektima za
koje je dodijeljena potpora (Leader) (žarišno
područje 6B)
R24/T23=5%
Opis korištenog metodološkog pristupa i izazova/rizika
Postojeći podaci bili su dostupni i to uglavnom iz Europske komisije DG AGRI za zajedničke
pokazatelje ili izravno iz EUROSTAT-a. Za dodatne čimbenike, kao što je iseljavanje, također
je korišteno izvješće Europske komisije o Hrvatskoj, a za pitanja siromaštva i analize Svjetske
banke. Za pokazatelje rezultata i specifičnih ciljeva te provedbu mjera PRR-a korištene su
analize provedene u okviru vrednovanja ZPV 18 – ŽP 6B.
Predviđeni metodološki pristup primarno sagledava doprinos kroz žarišna područja 6A i 6B,
no kako za mjere u okviru 6A nije izvršena isplata do kraja 2018., ovo žarišno područje nije
uključeno u vrednovanje. Najveći izazov metodologije za vrednovanje ZPV 29 je adekvatno
povezati ostvarenje zajedničkih pokazatelja učinka s provedbom PRR-a. Naime, za postizanje
općih ciljeva kao što je uravnoteženi ruralni razvoj potrebno je cijelo programsko razdoblje.
Nadalje, obzirom na trend intenzivnog iseljavanja, posebice u ruralnim područjima, kao
snažan čimbenik koji utječe na nacionalna društveno-ekonomska kretanja, teško je
razgraničiti u kojoj mjeri na zajedničke društveno – ekonomske pokazatelje utječe provedba
PRR-a, a u kojoj mjeri iseljavanje i njegove posljedice. U tom smislu, treba razmišljati o
nadopuni metodologije kako bi se vodilo računa o ovom za RH specifičnom čimbeniku.
Vezano uz predložene pokazatelje rezultata i specifičnih ciljeva PRR-a, prijedlog je da se uz
Pokazatelj R22/T21 % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja,
uvijek razmatra i koliko su LAG-ovi bili učinkoviti u smislu apsorpcije sredstava i realizacije
– rezultata konkretnih projekata i u kojim područjima.
Odgovor na pitanje za vrednovanje
Tri društveno-ekonomska pokazatelja učinka omogućuju vrednovanje doprinosa PRR-a
postizanju trećeg općeg cilja ZPP-a: postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
243
gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta. Zabilježen je
uglavnom određeni manji napredak; stopa zaposlenosti u ruralnim područjima (I.14) porasla
je za 4,9% te u 2017. godini iznosi 54,7%, stupanj siromaštva u ruralnim područjima (I.15)
smanjio se za 4,5% te u 2017. godini iznosi 33,5%, dok se BDP po glavi stanovnika u ruralnim
područjima (I.16) nije mijenjao u odnosu na polaznu vrijednost te u 2015. godini iznosi 46.
Ovakav trend je uglavnom u skladu s trendom u EU28, no po vrijednostima pokazatelja
Hrvatska je još uvijek ispod EU28 prosjeka. Primjerice, Hrvatska ima za gotovo 19% manju
stopu zaposlenosti u ruralnim područjima od EU prosjeka, stupanj siromaštva je za oko 27%
veći, dok vrijednost BDP-a u ruralnim područjima iznosi oko 60% vrijednosti indeksa PPS-a.
U usporedbi s ostalim državama članicama, RH ima najmanju stopu zaposlenosti u ruralnim
područjima (EC DG AGRI, CAP CI, 2018), dok je prema stupnju siromaštva i BDP-u po glavi
stanovnika u ruralnim područjima među šest država članica na dnu ljestvice.
U kojoj mjeri je PRR dao doprinos postizanju ovih učinaka? Postizanje uravnoteženog
teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica opći je cilj, za čije ostvarenje je
potrebno duže vremensko razdoblje, odnosno i predviđeno programsko razdoblje 2014. do
2020. godine. Obzirom da je PRR još uvijek u ranoj fazi provedbe, za potrebe GIP-a u 2019.
godini nije bilo moguće adekvatno vrednovati doprinos PPR-a uravnoteženom teritorijalnom
razvoju. Naime, od usvajanja PRR-a od strane Europske komisije prošlo je svega 3,5 godine
(26. svibnja 2015.), a od početka financiranja i provedbe prvih mjera i kraće vremensko
razdoblje. Primjerice prvi natječaji za Mjeru 9 i Mjeru 17 raspisani su 2015. i raspisivanje
pojedinih natječaja u okviru relevantnih mjera još je u tijeku. Nadalje, za provedbu svih
relevantnih mjera za vrednovanje ZPV 29 dosad je isplaćeno 17,25 % sredstava. No,
obećavajuće je da su pojedini relevantni pokazatelji rezultata i specifičnih ciljeva PRR-a već i
u ovoj fazi premašeni od onih zacrtanih PRR-om. Tako je postotak ruralnog stanovništva
obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja (R22/T21) za 1,66 puta veći od vrijednosti
zacrtane PRR-om za 2023. godinu, dok je postotak ruralnog stanovništva koje ima koristi od
poboljšanih usluga/infrastruktura (R23/T22) veći 1,19 puta. S druge strane, stvoreno je 5%
od ukupnog broja zacrtanih novih radnih mjesta (R24/T23). U budućim vrednovanjima
vezano uz pokazatelj R22/T21, treba svakako uzeti u obzir i učinkovitost LAG-ova u
apsorpciji sredstava u okviru provedbe mjera.
Nadalje, u Hrvatskoj je aktualno intenzivnije iseljavanje, čiji se nagli rast upravo bilježi nakon
ulaska u Europsku uniju (2013). Pritom je posebno zahvaćeno stanovništvo iz ruralnih
područja te su pojedini dijelovi Hrvatske, posebno istočne županije, izgubili 25% ili više
rezidentnog stanovništva. Iseljavanje utječe na nedostatak radne snage u Hrvatskoj. Uz
iseljavanje kao snažan čimbenik koji utječe na nacionalna društveno-ekonomska kretanja,
vrednovanje ZPV 29 još je više otežano, čak i u slučaju da je PRR u potpunosti proveden.
Naime, teško je razgraničiti u kojoj mjeri na zajedničke društveno – ekonomske pokazatelje
utječe provedba PRR-a, a u kojoj mjeri iseljavanje i njegove posljedice.
Zaključno, za očekivati je da će se ZPV 29 moći adekvatno vrednovati tek nakon razdoblja
provedbe PRR-a, pri čemu treba pronaći načine kako još intenzivnije usmjeriti provedbu
PRR-a prema smanjenju iseljavanja iz ruralnih područja. Također, treba razmotriti nadopunu
postojeće metodologije vrednovanja ZPV 29 kako bi se u obzir uzeo čimbenik iseljavanja.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
244
Zaključci
Zajednički društveno-ekonomski pokazatelji učinka potrebni za vrednovanje postizanja
uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica u RH pokazuju
uglavnom isti trend kao u EU28, osim što je za razliku od EU, gdje je u padu, BDP po glavi
stanovnika u ruralnim područjima RH uglavnom stabilan.
Prema vrijednostima zajedničkih društveno-ekonomskih pokazatelja, Hrvatska je još uvijek
ispod EU28 prosjeka, posebice kada je riječ o stopi zaposlenosti u ruralnim područjima.
Za potrebe GIP 2019. nije moguće adekvatno vrednovati u kojoj mjeri PRR doprinosi
postizanju zajedničkih učinaka, i to prvenstveno zbog kratkog vremenskog razdoblja
provedbe PRR-a.
Za RH je specifično intenzivno iseljavanje, posebno iz ruralnih područja, kao rastući trend
nakon početka članstva RH u Europskoj uniji. Ovaj čimbenik značajno utječe na društveno-
ekonomska kretanja u RH i može prvenstveno otežati pozitivne učinke PRR-a.
Ostvarene vrijednosti pokazatelja rezultata i specifičnih ciljeva relevantnih za vrednovanje
doprinosa uravnoteženom teritorijalnom razvoju ruralnih gospodarstava i zajednica, već u
ovoj fazi pokazuju značajniji napredak, izuzev ostvarenja novih radnih mjesta.
Preporuke
Za adekvatno vrednovanje ostvarenja općih ciljeva strateških planova potrebno je cijelo
razdoblje trajanja strateškog dokumenta; u slučaju PRR-a za to je predviđeno cijelo
programskog razdoblja. Stoga će se relevantno vrednovanje moći izvršiti u ex-postu. U
međuvremenu, kroz vrednovanje pojedinih rezultata, specifičnih ciljeva i provedbe mjera
moguće je dobiti uvid u napredak provedbe PRR-a, koji će u svojoj potpunoj provedbi trebati
pridonijeti općem cilju.
PRR je dobra prilika za smanjenje iseljavanja iz ruralnih područja, posebice mladog
stanovništva. Predlaže se detaljnije analizirati problematiku iseljavanja, posebno uzroke
ovog trenda (koji ne moraju biti samo ekonomske naravi) i na koji način još intenzivnije
usmjeriti napore u okviru provedbe PRR-a.
Nadalje, predlaže se razmotriti nadopunu postojeće metodologiju vrednovanja ZPV 29 na
način koji će omogućiti što bolje razlučivanje utjecaja provedbe PRR-a i trenda iseljavanja na
ostvarenje zajedničkih pokazatelja učinka.
Nastaviti provoditi PRR, uz naglasak na mjere i operacije koje pridonose otvaranju novih
radnih mjesta (kao jednom od doprinosa smanjenju iseljavanja).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
245
Slika 16: Migracija stanovništva. Preuzeto iz Izvješća Europske komisije za Hrvatsku,
2019.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
246
Slika 17: Promjena broja stanovnika u razdoblju od 2012. do 2017. po općinama.
Preuzeto iz Izvješća Europske komisije za Hrvatsku, 2019
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
247
Slika 18: Karta siromaštva za Hrvatsku, analiza žarišta (Getis-Ord-Gi). Preuzeto iz Ocjene
siromaštva Hrvatske Svjetske banke, 2016.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
248
Rezultati analize za ZPV 30
Pitanje za vrednovanje broj 30: U kojoj je mjeri PRR pridonio poticanju inovacija?
Opis konteksta
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava - pokazatelj
pruža informacije o udjelu nositelja poljoprivrednih gospodarstava koji su savladali osnovne
i više obrazovne razine u poljoprivredi, a također ukazuje na udio mladih poljoprivrednika
(ispod 35 godina) u ukupnom broju s različitim razinama obrazovanja u poljoprivredi.
Pokazatelj se ažurira temeljem provedbe Istraživanja o strukturi poljoprivrednih
gospodarstava koje provodi Eurostat, zajedno s DZS. Ažurirani podatci su prikazani u tablici
1. Trend napretka oba pokazatelja je izrazito pozitivan, posebice ako se promatra napredak
između istraživanja u 2013. i 2016. godini, u kojemu dolazi do skoro 80% povećanja oba
pokazatelja, što jasno ukazuje na značajan napredak u razini stručne osposobljenosti
nositelja poljoprivrednih gospodarstava.
Tablica 115: Prikaz pokazatelja konteksta
Naziv pokazatelja 2010 2013 2016
CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava
Udio u ukupnom broju nositelja s osnovnim i potpunim poljoprivrednim
obrazovanjem (% od ukupnog broja) 5 6 10,9
Udio nositelja ispod 35 g. s osnovnim i potpunim poljoprivrednim obrazovanjem (%
od ukupnog broja) 11,7 15,5 27,5
Popis potreba
Mjere u ovom području odgovaraju na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu
ruralnog razvoja RH:
Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja
Potreba 02. Jačanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i šumarstvu
Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,
primjene i širenja inovacija
Potreba 04. Unaprjeđenje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
Potreba 20. Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora
Popis mjera koje doprinose području
Izravni doprinos
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
249
M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Podmjera 1.1 /TOP 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4
Podmjera 1.2 /TOP 1.2.1
M02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć
poljoprivrednim gospodarstvima
Podmjera 2.1/TOP 2.1.1, 2.1.2, 2.1.3, 2.1.4
M16 – Suradnja
Podmjera 16.1/TOP 16.1.1, 16.1.2
Podmjera 16.4/TOP 16.4.1
Provedba PRR-a
Tablica 116: Izračun ostvarenja pokazatelja rezultata
Pokazatelj cilja - naziv
T1 - postotak ukupne javne potpore isplaćene za M1,
M2 i M16 u odnosu na ukupna alocirana javna
sredstva za PRR RH
Vrijednost pokazatelja do kraja 2018. godine iznosi
0,14%, što iznosi 7,94% ostvarenja ciljanog pokazatelja
(1,8%).
Odgovor na pitanje za vrednovanje
U odnosu na procjenu u kojoj mjeri je PRR pridonio poticanju širenja znanja kroz
informativne aktivnosti, razmjene među društvima i posjete, financijska apsorpcija koja
predstavlja primarnu podlogu za praćenje razine ostvarenja ukazuje na vrlo niske razine
izvršenja. Prije svega činjenica kako mjera M16 još nije financirana utječe značajno na
prosudbu po ovom kriteriju. S druge strane rezultati percepcije samih korisnika kroz
provedeno istraživanje ukazuju na kvalitativnoj razini uspješnost ostvarenja i doprinosa
širenju znanja kroz informiranje.
Mjera 16 „Suradnja“ ima najveći potencijal u smislu potpore razvoju inovacija i istraživanja
u poljoprivredi. Kroz ovu mjeru postoji mogućnost testiranja i razvoja inovativnih rješenja
npr. za „zelene tehnologije“ koje uključuju ICT, preciznu poljoprivredu, predviđanje napada
štetnika itd. U ovoj mjeri, operativne skupine razvijaju i provode projekte međusobne
inovativne suradnje skupine dionika s područja znanosti, praktične primjene i drugih vidova
doprinosa inovativnosti prema principima povezivosti odozdo prema gore, uključujući
procese dijeljenja rezultata istraživanja/rješenja koja su se pokazala prihvatljivima za
određeno područje (primjene).
U ožujku 2018. godine raspisan 1. natječaj za provedbu tipa operacije 16.1.1 „Potpora za
osnivanje operativnih skupina“ (EIP operativne skupine) vezano uz dvije teme:
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
250
1. Primijenjena i razvojna istraživanja mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim
promjenama uz napredno korištenje novih tehnologija ili alternativnih sustava proizvodnje
2. Povećanje proizvodnje biomase u poljoprivredi i njezino korištenje, kao i korištenje ostalog
biomaterijala nastalog na poljoprivrednom gospodarstvu.
Kao rezultat potpisani su Ugovori o financiranju sa 20 operativnih skupina koje će svoje
odobrene projektne ideje provesti u praksi (razviti projekt) kroz natječaj za provedbu tipa
operacije 16.1.2 „Operativne skupine“ (potpora za istraživačko-znanstvene projekte) koji se
planira raspisati tijekom 2019. godine. Maksimalan iznos potpore po projektu/operativnoj
skupini je 200.000 €. Na ovom natječaju dvije (od 21) operativne skupine planiraju projekte
koje su izravno vezane s inovacijama– jedan se odnosi na istraživanje novih tehnoloških
rješenja za preciznu poljoprivredu, a drugi na istraživanja mogućnosti primjene satelitskih
snimki, razvoja digitalnih alata, modela i algoritama praćenja različitih poljoprivrednih
površina te izradu online platforme za nadzor i analizu poljoprivrednih površina. Svi projekt
i njihov sadržaj koje budu financirani putem mjere suradnje biti će objavljeni na mrežnim
stranicama Ministarstva poljoprivrede.
U aspektu poticanja za razvoj znanja, ponovno niska potrošnja sredstava ukazuje na
neiskorišteni potencijal za većim dosegom savjetodavnih paketa, posebice uzevši u obzir
sveopći trend napretka obrazovanja među nositeljima poljoprivrednih gospodarstava u
Hrvatskoj, što je vidljivo i iz ažuriranih vrijednosti pokazatelja konteksta C.24. Također,
aktivnosti vezano za razvoj savjetnika ukazuju na visoku stručnost u obavljanju
savjetodavnog posla, što je istaknuto iz izravnih odgovora samih korisnika.
Važno je istaknuti da je u mjeri 4 i 6, u kojoj je prihvatljiv širok raspon ulaganja u fizičku
imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima, prihvatljiva su ulaganja u novu, modernu
mehanizaciju, kao i ulaganje u uređaje i opremu (prema listi dozvoljenih troškova) koja je i
automatizirana (npr. roboti za automatsku mužnju). Isto tako prihvatljivi trošak su i ulaganja
u preciznu poljoprivredu, npr. GPS antene, bazne stanice s pripadajućom opremom, monitori,
pripadajuća oprema za pripremu traktora, sijačica, prskalica, raspodjeljivačka gnojiva,
kombajna, precizni sustavi za navodnjavanje. Svi troškovi unutar liste prihvatljivih troškova
uključuju i troškove za pripadajući hardware i software koji omogućuje vođenje proizvodnih
procesa.
Nadalje u mjeri 8, Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma,
dozvoljena su ulaganja u instalaciju i/ili kupnju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u
postupcima pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva (softver za optimizaciju
iskorištenja sortimenata itd.).
Zaključci
Niska razina apsorpcije sredstava ukazuje na nedovoljno iskorištenu priliku za povećanje
ulaganja u znanje i povezivanje poljoprivrednika. Savjetodavne usluge pružene kroz M02 su
vrlo pozitivno ocijenjene od strane korisnika temeljem rezultata istraživanja. Udio mladih
poljoprivrednika/poduzetnika u aktivnostima je relativno nizak u odnosu na dobnu
strukturu korisnika. Trenutna ulaganja ne ukazuju na značajan doprinos, ali imaju značajan
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
251
potencijal, posebice u sinergijskim djelovanjem s obrazovnim, savjetodavnim investicijskim
ulaganjima.
Rezultati analize poštivanja horizontalnih načela iz čl. 5, 7 i 8 Uredbe (EU) br.
1303/2013
Kroz proces vrednovanja, evaluator će biti odgovoran za provjeru je li Upravljačko tijelo
uspješno poduzelo mjere kako bi se osiguralo da se primjenjuju horizontalna načela iz čl. 5,
7 i 8 Uredbe (EZ) br. 1303/2013:
1) uključivanje partnera u upravljanju Programom;
Uredba (EU) br. 1303/2015 (članak 5. stavak 3.), propisuje je da svaka država članica je
dužna organizirati, za svaki program, partnerstvo koje uključuje sljedeće partnere:
• lokalna i druga nadležna tijela javne vlasti;
• gospodarske i socijalne partnere;
• nadležna tijela koja predstavljaju civilno društvo, uključujući partnere za zaštitu okoliša, nevladine organizacije i organizacije koje promiču socijalnu uključenost, ravnopravnosti spolova i nediskriminaciju.
Kako bi se osigurala uključenost partnera u izradu, provedbu, praćenje i vrednovanje
Programa, navedena uredba delegirala je Europskoj komisiji ovlast da usvoji pravila
ponašanja o partnerstvu te pruži podršku i olakša zemljama članicama organiziranje
partnerstva.
Ovaj aspekt se određuje u delegiranoj Uredbi (EU) br. 240/2014 o utvrđivanju zajedničkih
pravila kako bi se osiguralo da države članice pravilno primjenjuju načela suradnje u
organizaciji Partnerstva u sklopu ESI fondova.
Kodeks ponašanja uspostavio je skup osnovnih načela i najbolje prakse o transparentnim
postupcima za identifikaciju partnera, uključenosti partnera u izradi programa i izvješća o
provedbi, praćenju i vrednovanju te sastav Odbora za praćenje (OzP) i njegove interne
procedure.
U tom kontekstu, Upravljačko tijelo poduzelo je korake kako bi se osiguralo sudjelovanje
partnerstva u postupcima provedbe programa utvrđene, u skladu s člankom 47. Uredbe (EU)
1303/2013 i 74. Uredbe 1305/2013. Poslovnik OzP-a odobren je na prvoj sjednici održanoj
2.srpnja 2015. godine, a pripremljen je u duhu i u skladu s odredbama Kodeksa ponašanja.
Kodeks definira zadaće OzP-a i daje jasne odredbe o sprečavanju sukoba interesa svojih
članova. U tom smislu, članovi OzP-a dužni su ispuniti posebnu izjavu o nepostojanju sukoba
interesa.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
252
U slučajevima kada je to predviđeno, OzP je pozvan dati svoje mišljenje o nizu tema / pitanja
provedbe programa, kriterija za odabir, godišnjih izvješća o provedbi te prijedloga za izmjene
i dopune programa.
U okviru Programa ruralnog razvoja djeluje i Mreža za ruralni razvoj, a osnovna zadaća joj je
komunikacija i prijenos informacija prema dionicima ruralnog prostora o mogućnostima
Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Misija Mreže je
integrirati i ujediniti sve one koji na različitim razinama sudjeluju u ruralnom razvoju. Mrežu
čine Upravljački odbor Mreže koji je sastavljen od predstavnika javnog, gospodarskog i
civilnog sektora, tajništvo Mreže koje djeluje u Ministarstvu poljoprivrede te članovi Mreže,
njih 389. Od ukupnog broja, njih 249 se smatra aktivnima. Aktivni članovi su oni koji su
aktivirali korisnički račun (prijava u članstvo se u potpunosti se odvija online) tako da su se
prijavili i unijeli svoje podatke u korisnički profil.
U 2017. godini pokrenuta je izrada novog pravilnika o Mreži za ruralni razvoj koji je usvojen
u srpnju 2018. godine.
Mreža djeluje temeljem Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020. koji opisuje
strukturu Mreže, izdvojene („outsourced“) aktivnosti, aktivnosti i alate tajništva Mreže u
provedbi Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020., te praćenje i provedu
Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014.- 2020. Mreža priprema i godišnji provedbeni
Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj kako je predviđeno u Programu, a usvaja ga Upravljački
odbor Mreže za ruralni razvoj.
Osim navedenoga, državna i javna tijela, javne ustanove te poljoprivrednici kao važni dionici
i partneri, uključeni su u sve procese koji se odnose na provedbu programa. Kako u fazama
izrade mjera, pravilnika te sudjelovanja u fazama donošenja kriterija odabira, tako i fazama
informiranja i educiranja o mjerama ruralnog razvoja.
Svi provedbeni dokumenti prolaze obvezno javno savjetovanje te je na taj način javnosti
omogućeno pravo na pristup informacijama, ali i aktivno sudjelovanje u kreiranju
poljoprivredne politike.
Specifična pitanja vezana za zaštitu okoliša i prirodu usuglašavaju se s tijelima nadležnim za
pitanja zaštite okoliša i prirode.
2) promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrana diskriminacije;
Načela Ugovora o Europskoj uniji (članak 2), Ugovora o funkcioniranju Europske unije
(članak 10) i Povelje o temeljnim pravima Europske unije (članak 21. i 23.), primjenjuju se
na sve aktivnosti u opseg provedbe regulativa EU-a.
Ova načela se spominju u Uredbi (EU) br. 1303/2013.
U skladu s člankom 13 i člankom 7. Uredbe, aktivne mjere / pod-mjere PRR-a uzimaju u obzir
ciljeve ESI fondova o uklanjanju nejednakosti i promicanju jednakosti između muškaraca i
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
253
žena, uključivanja rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije, s posebnim
naglaskom na mogućnost pristupa za osobe s invaliditetom.
U Republici Hrvatskoj su načela zaštite ljudskih prava, antidiskriminacijska strategija,
strategija jednakosti spolova te jednakost nacionalnih manjina ugrađena na najvišoj
nacionalnoj razini putem Ustava, zakona, odluka Vlade i Sabora. Sastavni dijelovi strateškog
okvira za promicanje jednakosti su i nacionalni planovi, programi i strategije, kojima se
definiraju ciljevi i propisuju mjere koje će se poduzeti u svrhu poboljšanja općeg života,
društvenih i gospodarskih uvjeta identificiranih grupa. Relevantni akti transponirani su kao
dio pravne stečevine EU.
U smislu razvoja zajedničkog razumijevanja i prepoznavanja promocije jednakosti između
muškaraca i žena, nediskriminacije, provedena je edukacija službenika Upravljačkog tijela
kao dio procesa ispunjenja općih ex-ante uvjeta u području nediskriminacijskih strategija i
propisa Unije, propisa o ravnopravnosti spolova i strategija i o području rodno osviještene
politike, nacionalnih propisa o pravima osoba s invaliditetom i strategije uključujući
dostupnost i praktičnu primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s
invaliditetom (UNCRPD) u području ESI fondova, u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ.
Uzimajući u obzir nediskriminaciju u provedbi mjera Programa ruralnog razvoja i smjernica
Europske komisije kod izrade Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., u primjeni kriterija
odabira zahtjeva za potporu osigurava se ravnopravno sudjelovanje i ostvarivanje potpora u
okviru mjera iz Programa ruralnog razvoja svim zainteresiranim korisnicima
temeljem propisanih uvjeta i u skladu sa svrhom pojedinog TOP-a.
U tom smislu ključni doprinos se ostvaruje kroz žarišna područja 6A i 6B, tj. provedbu mjera
M01, M06, M07 i M19.
U sklopu TOP-ova 6.1.1., 6.2.1, 6.4.1 se izravno mogu adresirati navedeni ciljevi na
operativnoj razini, kroz podupiranje poslovanja mladih poljoprivrednika/ca, pokretanje
novih nepoljoprivrednih djelatnosti (a u ovom kontekstu društvenih djelatnosti) i razvoj
postojećih nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima.
U poglavlju 1.c) je detaljno opisan status provedbe svih mjera i TOP-ova.
Što se tiče TOP-a 6.1.1., radi se o jednom od TOP-ova za kojim u RH vlada veliki interes. Na
ukupno provedena tri natječaja je zaprimljeno više od 2.200 zahtjeva za potporom.
TOP-ovi 6.2.1. i 6.4.1. su tek aktivirani prvim natječajima u 2018. ali nije bilo odobrenih i
isplaćenim zahtjeva. U provedenim natječajima je među horizontalnim kriterijem u
kriterijima odabira uključen i element utjecaja ulaganja na ranjive skupine.
Osim toga, kroz financijske instrumente, koji predstavljaju novi oblik potpore u okviru PRR-
a u 2018. godini, za mlade poljoprivrednike je u okviru financijskog instrumenta Pojedinačna
jamstva za ruralni razvoj predviđen najveći iznos stope jamstva (do 80%).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
254
Ulaganja obuhvaćena mjerom 7 za razvoj osnovnih usluga u ruralnim područjima
(primjerice, izgradnja infrastrukture te poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga
za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti), doprinose
sprječavanju postupne depopulacije tih područja te će dugoročno imati pozitivne učinke za
kategorije osoba kojima prijeti isključenje s tržišta rada. Isto vrijedi i za Mjeru 19 u cjelini,
koja je programirana za podršku lokalnom razvoju u ruralnim područjima, i doprinosi,
između ostalog, cilju promicanja socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva.
U skladu s načelima o kojima je riječ, na kraju, doprinos se konačno ostvaruje i kroz provedbu
M01, tj. kroz operacija s ciljem podupiranja strukovnog osposobljavanja i stjecanja vještina
(1.1) te demonstracijske aktivnosti (1.2)
Navedeni pristup je opravdan s obzirom na identificirane slabosti po pitanju dobne strukture
poljoprivrednika i izazova generacijske obnove iz analize konteksta i iz SWOT matrice
(prednosti, slabosti, prilike, prijetnje) koje identificiraju jasno, u tom pogledu, određenu
potrebu.
Podaci iz zadnjeg popisa stanovništva o poljoprivredi, u stvari, pokazuju, u skladu s općim
pokazateljima strukture stanovništva koji potvrđuju starenje hrvatskog stanovništva, visok
postotak upravitelja poljoprivrednih gospodarstava preko 55 godina, te niskim udjelom
mladih ispod 35 godina. Ta slaba točka, nedostatak adekvatne generacijske obnove u
poljoprivredi, dovela je do potrebe da se ostvari zaokret, što se kroz navedene ciljane mjere
Programa adresira. Prema analizi pokazatelja konteksta postoji pozitivan trend u Hrvatskoj
koji se zadnjih godina pojačava.
Temeljem spomenutog članka 7. Uredbe 1303/2013, ostvarenje ciljeva je bilo potrebno uzeti
u obzir kako u strategiji informiranja i promidžbe, tako i u sastavu Odbora za praćenje.
Što se tiče prvog, očekuje se da će kroz aktivnosti komunikacijskog plana uključuje široku
publiku i različite interesne skupine, organizirane u tri različite kategorije: građani i
zajednica u cjelini, partneri i dionici, potencijalnih korisnici i korisnici.
U okviru prve kategorije uspostavljena je, između ostalog, potreba da se osigura maksimalna
pokrivenost informacijama pazeći na to da su materijali dostupni u pristupačnom formatu
također za osobe s invaliditetom. U odnosu na to putem internetske stranice
www.strukturnifondovi.hr sadržaji, uključujući o PRR RH, prilagođeni su slijepim i
slabovidnim osobama te gluhonijemim osobama, a mrežna stranica www.ruralnirazvoj.hr
također ima prilagodbu pristupačnosti za slijepe i slabovidne osobe.
Druga kategorija uključuje određene skupine, koje se s vremena na vrijeme identificira na
temelju aktivnosti koje će promicati, a kako bi bili u stanju preusmjeriti informacije
potencijalnim korisnicima. Između ostalih tema, to su organizacije koje promiču jednake
mogućnosti.
U posljednjoj kategoriji, u koju spadaju potencijalni korisnici i korisnici, posebna pažnja se
posvećuje mladima, promovirajući mogućnosti za stvaranje novih radnih mjesta.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
255
U skladu s načelom partnerstva posvećena je posebna pažnja ovoj horizontalnoj temi,
predstavnici tijela za ravnopravnost spolova (promatrač, bez prava glas) su uključeni u
praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. kroz zastupljenost u Odboru za
praćenje provedbe PRR RH, jednako kao i Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika (s
pravom glasa).
Razina provedbe TOP-ova unutar koje se očekuju doprinosi ovoj horizontalnoj temi ne
omogućava mjerenje potpunih učinaka doprinosa PRR-a te će isto biti moguće ocijeniti u
naprednijoj fazi provedbe odnosno u ex-post razdoblju.
3) održivi razvoj.
U odnosu na ostvarenje ciljeva u pogledu klimatskih promjena, Uredba (EU) br. 1303/2015
(članak 27. stavak 6.) zahtijeva da svaki program definira indikativni iznos potpore koji će se
koristiti za ciljeve u tom području, na temelju utvrđene metodologije, usklađeno s člankom 8.
stavak 2. iste Uredbe, kao i Uredbom 215/2014 (članak 2. stavak 1. i Prilog II).
U mjerama / pod-mjerama koje spadaju u prioritete 4 i 5, više od 850 milijuna EUR (35,8%
od ukupnih sredstava programa) je stavljeno na raspolaganje. Ta sredstava, više od 672
milijuna EUR (28,2%), su posebno usmjerena na područja s prirodnim ograničenjima, a
gotovo 47,9 milijuna EUR (2%) na šumska područjima. Oko 275 milijuna EUR sredstava PRR-
a namijenjeno je očuvanju i poboljšanju bioraznolikosti.
Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i Mjera 11 Ekološki uzgoj su mjere
čijom provedbom se direktno utječe na očuvanje i zaštitu okoliša, smanjenje stakleničkih
plinova te klimatskih promjena. Kroz sve tipove operacija u okviru M10 utječe se na
bioraznolikost pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, njihovih staništa te krajobraznih
karakteristika i očuvanje genetskih resursa.
U mjeri 11 Ekološki uzgoj utječemo na smanjenje onečišćenja tla i voda koje uzrokuju nitrati,
fosfati i pesticidi te utječemo na očuvanje bioraznolikosti i ekosustava.
Svi korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja dužni su završiti izobrazbu na kojoj se posebna
pažnja posvećuje zaštiti i očuvanju okoliša te bioraznolikosti.
Kroz investicijske aktivnosti u mjeri 4 Ulaganja u fizičku imovinu posebna se pažnja
posvećuje investicijama u područjima ekološke mreže Natura 2000 te područjima koja su
definirana kao ranjiva na nitrate.
Uz mjere / pod-mjere koje izravno doprinose ovoj horizontalnoj temi, postoje druge koje
ostvaruju ulaganja koja se mogu definirati kao vrsta okolišnih ulaganja: na primjer,
unaprjeđenje poljoprivrednog zemljišta kako bi se osigurala regulacija vode i stabilnost
padina, proizvodnja električne ili toplinske energije kroz iskorištavanje obnovljivih izvora
energije (TOP 4.1.3), smanjenje potrošnje vode (pod-mjera 4.2), smanjenje opasnosti od
klizišta za padine (5.2.1).
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
256
U svjetlu onoga što je gore navedeno, vidljivo je da je provedba PRR-a ide u željenom smjeru
u smislu održivog razvoja, u skladu s EU regulativama.
Rezultati analize osiguravanja integriranog pristupa za uporabu EPFRR-a i
ostalih instrumenata Europske unije
Usklađenost s drugim ESI fondovima je u nastavku prikazana po pojedinim tematskim
područjima sinergijskog djelovanja PRR-a i ostalih operativnih programa u RH financiranih
iz ESI fondova. MRRFEU je na temelju Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za
provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju
2014.-2020. (NN 92/2014) određeno za obavljanje funkcija KT. Na nacionalnoj razini, VRH
je u srpnju 2015. osnovala Nacionalni koordinacijski odbor kao tijelo nadležno za
osiguravanje sveukupne koordinacije korištenja i praćenje provedbe ESI fondova,
instrumenata i programa EU u RH te osiguravanje usklađenosti između različitih izvora
financiranja i ulaganja koja se financiraju iz ESI fondova, nacionalnih izvora i drugih
instrumenata i programa Europske unije osobito u okviru Plana ulaganja za Europu i
Europskog fonda za strateška ulaganja, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Obzor
2020. i ostalih Programa Unije, te međunarodnih financijskih institucija. Do kraja 2018.
održane su ukupno 4 sjednice NKO-a.
Poduzetništvo i nepoljoprivredno malo i srednje poduzetništvo
EFRR
Do kraja 2018. pokrenuto je 28 poziva (3 se odnose na FI) ukupne vrijednosti 1,62 mlrd EUR,
ugovoreno je 2.188 projekta (7 se odnosi na FI) ukupne vrijednosti 1.082 MEUR te su
izvršene isplate korisnicima u iznosu 331 MEUR. Pokrenuti su financijski instrumenti
(jamstva, mikro i mali zajmovi), te ih je do kraja 2018. u provedbi bilo 7, a provode ih HAMAG-
BICRO, HBOR i EIF.
S ciljem omogućavanja povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva nastavljen je trend
ulaganja u poduzetničku infrastrukturu (uključujući poduzetničke inkubatore i poduzetničke
zone) na način da se MSP-ovima osigurava pristup kvalitetnoj i financijski povoljnoj
infrastrukturi, posebno u fazi inkubacije, ali i u fazama rasta dok se razvojem usluga PPI–jeva
za MSP–ove pruža potpora poduzetnicima. Do kraja 2018. ugovoreno je 79 projekata.
Nadalje, nastavljaju se nastojanja usmjerena na ulaganje u kapacitete MSP-ova za rast, te se
kroz početna ulaganja u izgradnju i opremanje, stvaranjem i proširenjem kapaciteta za razvoj
procesa, roba i usluga, uz povećanje kapitalne vrijednosti, poboljšava tehnološka spremnost
MSP-ova usvajanjem novih rješenja i tehnologija, ali i doprinosi se povećanju zaposlenosti
otvaranjem novih radnih mjesta. Do kraja 2018. ugovoreno je 2015 projekata, od čega je s
ciljem produživanja obalne sezone i razvoja turističke ponude u drugim dijelovima RH
nastavljen razvoj MSP-ova u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela s
ugovorenih 27 projekata.
EFPR
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
257
Vezano uz daljnji razvoj tržišta (certifikacija i označavanje proizvoda u ribarstvu, akvakulturi
i pomorskoj industriji, povećana kvaliteta proizvoda, ekološka proizvodnja) u provedbi su
mjere zaštite zdravlja i sigurnosti, privremena obustava ribolovnih aktivnosti, dodana
vrijednost, osiguranje akvakulturnih stokova, planovi proizvodnje i stavljanja na tržište,
mjere za stavljanje na tržište te preradu ribarstva i akvakulture. Ugovoreno je 79,8 MEUR
ukupnih prihvatljivih izdataka odnosno 47,6 MEUR bespovratnih sredstava. S ciljem
poticanja investicija u postojeće luke, iskrcajna mjesta, skloništa i objekte (logistička
podrška) tijekom 2018., potpora je dodijeljena za 6 ribarskih luka u iznosu od 16,7 MEUR.
Obnovljivi izvori energije
EFRR
Do kraja 2018. objavljeno je ukupno 6 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a ugovoreno
je 1239 projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju
energijom i korištenju OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i stambeni sektor.
U 2017. i 2018. objavljena su 2 poziva za povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE
u proizvodnim industrijama i uslužnim granama gospodarstva (turizam i trgovina) kroz koja
je ukupno ugovoreno 89 projekata.
EFPR
Vezano uz povećanu energetske učinkovitosti djelatnosti u pomorstvu i ribarstvu, primjenu
tehnologija s niskim emisijama ugljika, smanjenu emisiju onečišćujućih tvari i/ili stakleničkih
plinova i povećanu energetsku učinkovitost ribarskih brodova putem ulaganja u opremu na
brodovima, energetske preglede sheme te studije do kraja 2018. u sklopu mjere za
energetsku učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena, provodilo se 35 operacija, drugi
krug natječaja objavljen je krajem 2018. te se zahtjevi za potporu očekuju tek u 2019.
Okolišna i društveno-ekonomska održivost ruralnih područja:
U odnosu na doprinos ESI fondova ispunjenju ciljeva u području klimatskih promjena,
indikativni iznos potpore na razini Sporazuma o partnerstvu iznosi 2.165,86 MEUR (20,19%
ukupnog iznosa potpore za sve ESI fondove). Do kraja
2018. ugovoreno je ukupno 1.271,77 MEUR što predstavlja 62,66 % ukupno predviđenih
ESIF sredstava za klimatske ciljeve.
EFRR
Do kraja 2018. objavljeno je ukupno 6 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a ugovoreno
je 1239 projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju
energijom i korištenju OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i stambeni sektor.
U 2017. i 2018. objavljena su 2 poziva za povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE
u proizvodnim industrijama i uslužnim granama gospodarstva (turizam i trgovina) kroz koja
je ukupno ugovoreno 89 projekata.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
258
U 2017. je pokrenut FI za projekte povećanja učinkovitosti sustava javne rasvjete.
Realizacijom ESIF kredita za javnu rasvjetu u 2018. započeto je s financiranjem projekata JLS
u cilju postizanja ciljanih vrijednosti pokazatelja od 15 GWh smanjenja potrošnje električne
energije za javnu rasvjetu.
S ciljem poboljšanja praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim
promjenama u 2017. pokrenut je poziv Projekt modernizacije meteorološke motriteljske
mreže u RH – METMONIC, kroz koji će se osigurati da 100% teritorija RH bude pokriveno
redovitim praćenjem i procjenom utjecaja klimatskih promjena, kao i modernizacija alata za
modeliranje procjene utjecaja klimatskih promjena i učinaka mogućih mjera prilagodbe.
Vezano uz sustave upravljanja katastrofama, u 2017. i 2018. pokrenuta su 2 poziva za jačanje
sustava s ciljem smanjenja rizika od poplava za stanovništvo, baštinu, gospodarstvo i okoliš,
te se po završetku projekata očekuje smanjenje ukupnog područja koje je podložno
potencijalno značajnim rizicima od poplava s 30.000 km2 na 27.000 km2, dok su u kontekstu
infrastrukture, te potrebnih ljudskih i tehničkih kapaciteta, objavljena su 3 poziva kojima je
cilj podizanje sveukupne sposobnosti reakcije u kriznim situacijama i povećanje kapaciteta
nacionalnog sustava upravljanja kriznim situacijama osposobljavanjem i opremanjem
intervencijskih postrojbi te edukativnim aktivnostima za podizanje svijesti i jačanje
otpornosti zajednica na katastrofe.
Planirane aktivnosti infrastrukturnih i velikih projekata u sektoru okoliša značajno kasne,
većinom uzrokovano potrebom za doradom postojeće dokumentacije. Do kraja 2018.
ugovorena su 64 projekta Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne
baštine koji doprinose očuvanju, zaštiti, promicanju i razvoju kulturne baštine, dok je u 2018.
ugovoren projekt Arheološki park Vučedol. Također, u 2018. su objavljena 3 poziva putem
ITU mehanizama s ciljem unaprjeđenja kulturne baštine.
U svrhu očuvanja, zaštite, promicanja i razvoja prirodne baštine do kraja 2018. su pokrenuta
3 poziva. Ugovoreno je ukupno 54 projekta, od čega se 20 odnosi na promicanje održivog
korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima te 34 koja se odnose na povećanje
privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te uspostavu boljeg upravljanja posjetiteljima ostalih
odredišta prirodne baštine.
S ciljem poboljšanja sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka u 2017. ugovorena su 2
projekta: uspostava Nacionalnog referentnog laboratorija za emisije iz motora s unutarnjim
izgaranjem koji će pridonijeti sinergiji politika vezanih za poboljšanje kvalitete zraka i
klimatskih politika, te projekt nadogradnje i modernizacije državne mreže za trajno praćenje
kvalitete zraka (AIRQ) koji će postići učinkovitu kontrolu i upravljanje kvalitetom zraka u
urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama.
Projekti Centara za gospodarenje otpadom (CGO) doprinijet će smanjenju količine ukupnog
i biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima otpada te povećanju
količine otpada tretiranog na lokacijama za zbrinjavanje otpada. Osim dva fazirana projekta
izgradnje CGO Biljane Donje u Zadarskoj županiji i izgradnje CGO Bikarac faza II koja su
financirana kroz prethodno programsko razdoblje, sredinom 2018. potpisani su ugovori o
dodjeli bespovratnih sredstava za izradu dokumentacije za izgradnju preostala 3 CGO-a:
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
259
Zagreb, Šagulje i Orlovnjak te je krajem 2018. donesena treća Odluka o financiranju za
izgradnju CGO Lećevica.
U 2017. ugovoreno je 7 fraziranih projekata te veliki projekt prikupljanja, odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda na otoku Krku. Do kraja 2018., osim navedenih projekata
ugovoreno je još 25 projekata sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, a koji će
doprinijeti povećanju stope priključenosti stanovništva na javne kanalizacijske sustave i
povećanju količine otpadnih voda pročišćenih na odgovarajućoj razini pročišćavanja nakon
prikupljanja. Procjenjuje se da će 80.931 dodatnih stanovnika biti obuhvaćeno uslugom
poboljšane obrade otpadnih voda.
U 2017. ugovorena su 4 projekta čija je svrha razvijanje sustava upravljanja i kontrole
invazivnih stranih vrsta, praćenje stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova, kartiranje
morskih staništa te doprinos završetku uspostavljanja ekološke mreže NATURA 2000 i
osiguravanju dobrog gospodarenja s ciljem očuvanja bioraznolikosti. U 2018. ugovoren je
strateški projekt Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i
Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA. Projekt se od samog
početka odvija ubrzanom dinamikom pa je do kraja 2018. ukupno razminirano 14,83 km2
projektnog područja.
EFPR
Vezano uz povećanu energetske učinkovitosti djelatnosti u pomorstvu i ribarstvu, primjenu
tehnologija s niskim emisijama ugljika, smanjenu emisiju onečišćujućih tvari i/ili stakleničkih
plinova i povećanu energetsku učinkovitost ribarskih brodova putem ulaganja u opremu na
brodovima, energetske preglede sheme te studije do kraja 2018. u sklopu mjere za
energetsku učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena, provodilo se 35 operacija, drugi
krug natječaja objavljen je krajem 2018. te se zahtjevi za potporu očekuju tek u 2019.
ESF/IZM
Krajem 2015. započela je provedba projekata za provedbu mjera aktivne politike
zapošljavanja, čime se doprinijelo porastu zapošljavanja ciljanih skupina putem obrazovanja,
osposobljavanja i prekvalifikacije te potporom za zapošljavanje teže zapošljivih skupina, ali i
porastu razine samozapošljavanja te zadržavanja radnika u zaposlenosti. Kroz projekte za
provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja za mlade koji su u registriranoj
nezaposlenosti najviše do 4 mjeseca i za dugotrajno nezaposlene mlade od 15 do 29,
povećana je razina zaposlenosti mladih, posebno mladih s NEET statusom, a krajem 2016.
pristupilo se redizajniranju mjera, uvedena je nova mjera pripravništva te nastavljaju
provoditi i ugovarati operacije koje doprinose navedenom.
Ruralni razvoj
EFRR
Planirane operacije vezane za Povećanje nacionalne pokrivenosti pristupnom mrežom
sljedeće generacije (NGN) u ciljanim područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
260
interes za ulaganja su u visokoj fazi pripremljenosti te se njihovo pokretanje očekuje
početkom 2019. godine.
ESF
Radi smanjenja prepreka zapošljavanju osoba najviše pogođenih siromaštvom i socijalnom
isključenošću, do kraja 2018. objavljeno je ukupno 8 poziva usmjerenih na pripadnike
marginaliziranih skupina: žena (Zaželi, u okviru kojeg je do sada zaposleno 5811 žena koje
skrbe o gotovo 28000 starijih osoba), mladih u umjetnosti do 25 godina, starijih od 54 godina
u umjetnosti i kulturi, dokvalifikacije, prekvalifikacije i stjecanje stručnih znanja
marginaliziranih skupina.
S ciljem poboljšanja pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku
procesu deinstitucionalizacije, do kraja 2018. objavljeno je ukupno 11 poziva, koji se odnose
na razvoj usluga osobne asistencije za 2202 osobe s invaliditetom, poboljšanje pristupa
ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva koji će uključiti 967
pripadnika ranjivih skupina, uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te
osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz šport, za koji je planirano
uključivanje 1902 djece i mladih, te 6387 osoba s invaliditetom, te podrška procesu
deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije djece i mladih (327) i podrška daljnjem
procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za osobe s
invaliditetom (295).
Strukovno obrazovanje i osposobljavanje
ESF
Poziv Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s
teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama
provodio se u 3 faze, od kojih je treća još u provedbi te se kroz 148 projekata osiguralo
financiranje troškova rada pomoćnika. Podršku je dosad primilo više od 9000 učenika s
teškoćama, te je osposobljeno i zaposleno preko 6000 pomoćnika u nastavi.
Za omogućavanje boljeg pristupa obrazovanju učenika u nepovoljnom položaju tijekom
2018. ugovoren je projekt, kojim se osigurava izravna financijska potpora putem državnih
stipendija za studente nižeg socio-ekonomskog statusa, te je do sada preko 7000 studenata
primilo stipendije, a do kraja projekta očekuje se da će ih biti preko 29.000.
Realizacijom pilot projekta e-Škole: Cjelovita informatizacija poslovanja škola i nastavnih
procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće doprinijelo se uspostavi
sustava razvoja digitalno zrelih škola kroz osposobljavanje 3783 pripadnika školskog osoblja
(784 muškaraca i 2999 žena) odnosno 151% od ciljane vrijednosti koja iznosi 2.500
sudionika. Projekt je završen u kolovozu 2018., a usmjeren je na organizacijske, tehnološke i
obrazovne koncepte uvođenja IKT-a u obrazovne i poslovne procese u odabranim školama
te razvijanje strategije za implementaciju sustava digitalno zrelih škola.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
261
Također, kako bi se doprinijelo modernizaciji strukovnog obrazovanja radi povećanja
zapošljivosti učenika, tijekom 2018. potpisana su 2 ugovora koja su još uvijek u provedbi te
kroz čije će projektne aktivnosti bit uključeno 3.000 učenika strukovnih škola.
EFRR
S ciljem poboljšanja pristupa visokom obrazovanju te boljoj integraciji u obrazovni sustav
učenika i studenata koji se nalaze u nepovoljnom položaju ugovoreno je 14 projekata, koji se
odnose na modernizaciju, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja
(studentskih domova) te doprinose smanjenju troškova studiranja i povećanju pristupa
visokom obrazovanju za studente u nepovoljnom položaju pri čemu je u 2018. broj studenata
iznosio 8.900. Ugovorena su sva raspoloživa sredstva na pozivu Modernizacija, unaprjeđenje
i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju te je
poziv zatvoren u travnju 2018. Od ukupno 14 ugovorenih projekata, 7 projekata završilo je s
provedbom.
S ciljem povećanja broja digitalno zrelih škola, ugovoren je pilot projekt e-Škole: Uspostava
sustava razvoja digitalno zrelih škola u okviru kojeg se IKT uveo u obrazovne i poslovne
procese u 151 odabranu školu. Škole koje su sudjelovale u pilot projektu opremljene su
najmodernijom tehnologijom, a nastavno i nenastavno osoblje osposobljeno je za korištenje
tehnologije i digitalnih sadržaja koji će se razviti unutar projekta. Navedena EFRR ulaganja
komplementarna su i snažno povezana s ulaganjima u e-Škole u okviru ESF-a koja imaju za
cilj podizanje razine digitalne kompetencije učenika, nastavnika, ravnatelja, školskih
stručnjaka i administrativnog osoblja.
Lokalni razvoj
Mehanizam lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) u ruralnom razvoju kroz
pristup LEADER podržan sredstvima EPFRR-a (u okviru Programa ruralnog razvoja) u vidu
Lokalnih akcijskih grupa (LAG) kao glavnih nositelja aktivnosti koordinacije i izrade Lokalnih
razvojnih strategija (LRS), te u ribarstvenim područjima osnivanjem lokalnih akcijskih
skupina u ribarstvu (FLAG-ova) podržanih sredstvima EFPR-a (u okviru Operativnog
programa za ribarstvo 2014.-2020).
Integrirani pristup teritorijalnom razvoju provodi se u dva različita tipa urbanih područja u
RH financiranih iz EFRR/KF operativnog programa te ESF operativnog programa:
• velikim urbanim područjima u kojima se putem mehanizma integriranih
teritorijalnih ulaganja (ITU) provode mjere održivog urbanog razvoja usmjerene na
razvoj naprednih, čistih i uključivih gradova
• malim gradovima na depriviranim, ratom stradalim područjima na kojima se provodi
pilot projekt integrirane obnove s ciljem smanjenja siromaštva.
ITU mehanizam u RH uključuje niz aktivnosti koje se u odabranim urbanim područjima mogu
financirati kroz 10 unaprijed definiranih područja grupiranih oko tri osnovna cilja ulaganja:
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
262
Progresivni gradovi (omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva;
poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle; modernizacija ponude strukovnog obrazovanja);
Čisti gradovi (povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva, unaprjeđenje kulturne baštine,
obnova brownfield lokacija, povećanje broja putnika u javnom prijevozu); Uključivi gradovi
(povećanje zapošljavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih iz NEET skupine, borba
protiv siromaštva i socijalne isključenosti, poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim
uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije). MRRFEU je u ožujku 2016.
godine objavilo Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma ITU, a predodređeni
prijavitelji bili su sedam najvećih urbanih središta u Republici Hrvatskoj s više od 50.000
stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Slavonski Brod i Pula.
U veljači 2018., s gradovima središtima urbanih područja u kojima se provodi ITU
mehanizam sklopljeni su Sporazumi o provedbi ITU mehanizma u okviru OPKK. U skladu sa
sklopljenim Sporazumima u 2018. je kroz EFRR/KF objavljeno 15 poziva ukupne vrijednosti
69,52 MEUR, dok je kraja 2018. 31 poziv bio u visokom stupnju pripremljenosti. Krajem
2018. godine održane su radionice u svih sedam ITU urbanih područja s ciljem postizanja što
bolje integracije infrastrukturnih projekata iz OPKK sa „soft“ projektima u okviru OPULJP-a.
Vezano uz integriranu fizičku, gospodarsku i socijalnu regeneraciju malih gradova na ratom
pogođenim područjima odabranih 5 malih gradova, tijekom 2015. odabrano je pet pilot
područja: Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac i Knin, a poštujući obvezu značajnog
udjela romske manjine, pilot područje Belog Manastira prošireno je na općinu Darda. Projekti
koji su provedeni ili se provodili 2018. godine odnose se na izgradnju i rekonstrukciju javnih
prostora i komunalne infrastrukture čime se poboljšava pristup javnim uslugama te stvaraju
preduvjeti za gospodarski razvoj i smanjenje siromaštva na pilot područjima. Kako je i
predviđeno OP-om izrađen je indeks višestruke deprivacije i provedeno mapiranje
siromaštva temeljem čega je predloženo ukupno 8 gradova za potencijalno proširenje
programa. Za odabrane gradove, koji uključuju Pleternicu, Imotski, Novu Gradišku, Slatinu,
Garešnicu, Novsku, Đakovo i Popovaču u 2018.g. započete su aktivnosti na pripremi
intervencijskih planova i definiranju portfelja projekata.
Teritorijalna suradnja
Hrvatska je uključena u dvije makroregionalne strategije, Strategiju Europske unije za
dunavsku regiju (EUSDR) i Strategiju Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)
te su njihovi akcijski planovi uzeti u obzir tijekom izrade (operativnih) programa i programa
ETS. S ciljem osiguravanja komplementarnosti ESI fondova i makroregionalnih strategija, u
okviru Nacionalnog koordinacijskog odbora, osnovan je i Pododbor za koordinaciju
sudjelovanja RH u programima europske teritorijalne suradnje te makroregionalnim
strategijama Europske unije.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
263
7. Analiza dodatnih pokazatelja rezultata i pokazatelja
učinka
7.1 Procjena „neto“ efekata Programa uzimajući u obzir pokazatelje
učinka
Procjena pokazatelja socio-ekonomskog učinka, u skladu s onim što se zahtijeva
metodološkim pristupom, treba se provesti protučinjeničnom analizom s tehnikom "razlike
u razlikama". Ova metoda uključuje usporedbu uzorka poduzeća koja su primila potporu s
protučinjeničnom skupinom poduzeća koje nisu imale koristi od potpore.
Rezultat je procjena neto učinka politike od početnih razlika između korisnika i ne-korisnika
i svih promjena koje bi se dogodile čak i u odsustvu intervencije.
Procjena socio-ekonomskih učinaka programa može se provesti samo ako je postojala
"kritična masa" operacija (isplaćenih u cijelosti) za najmanje dvije godine. Komisija ističe da
se učinci strukturnih mjera moraju osjetiti najmanje dvije godine nakon završetka ulaganja.
Prva analiza napretka provedbe mjera s najvećim utjecajem na pokazatelje socio-
ekonomskog učinka pokazuje da je većina investicija dovršena u 2017. i 2018. godini (tablica
u nastavku), a time i vrijeme potrebno za ispoljavanje učinaka odabranih ulaganja još nije
prošlo.
Tablica 117: Pregled u potpunosti isplaćenih intervencija prema tipu operacije u
Mjeri 4
Tip operacije Ugovoreno
intervencija Intervencije s 100% izvršenim isplatama
Ukupno 2016. 2017. 2018.
4.1.1 872 84 70 154
4.1.2 369 18 5 43 66
4.1.3 28 5 5
4.2.1 45 7 - 3 10
Ukupno 1.314 25 89 121 235
Izvor: EAFRD Baza podataka 12 GIP v6, APPRRR
Također treba napomenuti da su FADN podaci koji su, kao što je predloženo smjernicama
Komisije, potrebni za izgradnju protučinjeničnog uzorka i stoga za primjenu metodologije
“razlika u razlikama”, dostupni samo do 2017. godine i stoga obuhvaćaju vremenski okvir
koji nije dovoljan za otkrivanje naknadnog (ex-post) stanja protučinjeničnog uzorka koji se
prema vremenskom okviru zaključivanja intervencija mora odnositi na godine 2019.-2020..
Kako bi se osigurale određene naznake o učincima podržanih ulaganja već u izvješću o
vrednovanju u 2019. godinu, evaluatori su napravili preliminarnu procjenu učinaka PRR-a
na socio-ekonomske pokazatelje na temelju podataka predviđenih u poslovnim planovima.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
264
Ta se procjena zatim treba provjeriti čim istekne vrijeme potrebno za ispoljavanje učinaka
Programa.
Tablica 118: Ostvarenje pokazatelja rezultata PRR-a (u formatu GIP-a/SFC)
Result indicator name and unit
(1)
Target value
(2)
Main value
(3)
Secondary contribution
(4)
LEADER/CLLD contribution
(5)
Total RDP
(6) =3+4+5
Comments (max 500 char)
R1 / T4: percentage of agricultural holdings with RDP support for investments in restructuring or modernisation (focus area 2A)
0.78 0.16 N/A 0.00 0.16
R2: Change in Agricultural output on supported farms/AWU (Annual Work Unit) (focus area 2A) * (GROSS VALUE)
N/A 19.455,97 19.455,97 Povezano s
ograničenjima za
računanje neto
vrijednosti R2, u
svrhu prikaza
osnovne
indikacije
učinaka ulaganja
koja su primila
potporu PRR-a,
preliminarna
procjena učinaka
PRR-a za ovaj
pokazatelj je
napravljena
izračunom
temeljem
predviđenih
vrijednosti
sadržanim u
Poslovnim
planovima
korisnika koji su
primili potpore.
R2: Change in Agricultural output on supported farms/AWU (Annual Work Unit) (focus area 2A) * (NET VALUE)
N/A Vrednovanje socio-ekonomskog učinka PRR-a je moguće provesti ukoliko postoji „kritična masa“ dovršenih operacija (u potpunosti isplaćenih) s vremenskim razmakom od 2 godine. Zbog nedostatnih setova podataka
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
265
(FADN podatci dostupni do 2017. godine) i činjenice kako je do kraja 2016. godine samo 156 investicijskih operacija u dovršeno (0,12% svih poljoprivrednih gospodarstava) nije bilo moguće izračunati protučinjeničnu situaciju te stoga nije moguće kvantificirati neto vrijednost.
R3 / T5: percentage of agricultural holdings with RDP supported business development plan/investments for young farmers (focus area 2B)
0.43 0.26 N/A 0.00 0.26
R4 / T6: percentage of agricultural holdings receiving support for participating in quality schemes, local markets and short supply circuits, and producer groups/organisations (focus area 3A)
0.63 0.11 N/A 0.00 0.11
R5 / T7: percentage of farms participating in risk management schemes (focus area 3B)
3.54 1.94 N/A 0.00 1.94
R6 / T8: percentage of forest/other wooded area under management contracts supporting biodiversity (focus area 4A)
0.25 0.01 N/A 0.00 0.01
R7 / T9: percentage of agricultural land under management contracts supporting biodiversity and/or landscapes (focus area 4A)
7.68 6.45 N/A 0.00 6.45
R8 / T10: percentage of agricultural land under management contracts to improve water management (focus area 4B)
5.18 6.16 N/A 0.00 6.16
R9 / T11: percentage of forestry land under
0.25 0.01 N/A 0.00 0.01
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
266
management contracts to improve water management (focus area 4B)
R10 / T12: percentage of agricultural land under management contracts to improve soil management and/or prevent soil erosion (focus area 4C)
5.18 6.16 N/A 0.00 6.16
R11 / T13: percentage of forestry land under management contracts to improve soil management and/or prevent soil erosion (focus area 4C)
0.25 0.01 N/A 0.00 0.01
R12 / T14: percentage of irrigated land switching to more efficient irrigation system (focus area 5A)
0.00 N/A 0.00 0.00
R13: Increase in efficiency of water use in agriculture in RDP supported projects (focus area 5A) *
N/A ŽP 5A nije programiran
R14: Increase in efficiency of energy use in agriculture and food-processing in RDP supported projects (focus area 5B) *
N/A ŽP 5B nije programiran
R15: Renewable energy produced from supported projects (focus area 5C) *
N/A 20,7136715 20,7136715 Pokazatelj iskazan u TOE. Alternativno prikaz vrijednosti u kWh/godišnje: 240.900,00
R16 / T17: percentage of LU concerned by investments in live-stock management in view of reducing GHG and/or ammonia emissions (focus area 5D)
3.71 5.10 N/A 0.00 5.10
R17 / T18: percentage of agricultural land under management contracts targeting reduction of GHG and/or ammonia emissions (focus area 5D)
0.91 0.05 N/A 0.00 0.05
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
267
R18: Reduced emissions of methane and nitrous oxide (focus area 5D) *
N/A 0.10 29.00 29.10
R19: Reduced ammonia emissions (focus area 5D) *
N/A 0.00 0.40 0.40
R20 / T19: percentage of agricultural and forest land under management contracts contributing to carbon sequestration and conservation (focus area 5E)
0.92 0.12 N/A 0.00 0.12
R21 / T20: Jobs created in supported projects (focus area 6A)
N/A N/A U ŽP 6A do kraja 2018. godine nije bilo isplaćenih projekata (projekti iz mjere 6 i mjere 8 koji doprinose ovom ŽP) te stoga nisu ostvarene vrijednosti u ovom pokazatelju.
R22 / T21: percentage of rural population covered by local development strategies (focus area 6B)
39.63 65.84 N/A 65.84
R23 / T22: percentage of rural population benefiting from improved services/infrastructures (focus area 6B)
29.78 35.33 N/A 0.00 35.33
R24 / T23: Jobs created in supported projects (Leader) (focus area 6B)
180.00 9.00 N/A 9.00
R25 / T24: percentage of rural population benefiting from new or improved services/infrastructures (ICT) (focus area 6C)
0.00 N/A 0.00 0.00
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
268
Tablica 119: Analiza dodatnih pokazatelja rezultata (u formatu GIP-a/SFC)
Name of common impact indicator
Unit Updated
indicator value RDP
contribution Comments (max 500 char)
1. Agricultural Entrepreneurial Income / Standard of living of farmers
EUR/AWU 5,170.00 0.00 Do kraja 2016. godine samo 156 investicijskih operacija/korisnika je dovršeno (u potpunosti isplaćeno) što je neznačajan uzorak (0,12% svih poljoprivrednih gospodarstava u 2016. godini) kako bi se mogli izmjeriti valjani učinci s 2-godišnjim razmakom. Prije 2016. godine je samo nekolicina operacija bila dovršena. FADN podatci su dostupni samo do 2017. godine temeljem kojih bi se mogao konstruirati uzorak, kontrolna skupina. U ovom trenutku se može zaključiti kako je doprinos intervencija PRR-a zanemariv, blizu nule.
2. Agricultural factor income / total
EUR/AWU 5,664.32 0.00 Do kraja 2016. godine samo 156 investicijskih operacija/korisnika je dovršeno (u potpunosti isplaćeno) što je neznačajan uzorak (0,12% svih poljoprivrednih gospodarstava u 2016. godini) kako bi se mogli izmjeriti valjani učinci s 2-godišnjim razmakom. Prije 2016. godine je samo nekolicina operacija bila dovršena. FADN podatci su dostupni samo do 2017. godine temeljem kojih bi se mogao konstruirati uzorak, kontrolna skupina. U ovom trenutku se može zaključiti kako je doprinos intervencija PRR-a zanemariv, blizu nule.
3. Total factor productivity in agriculture / total (index)
Index 2005 = 100
108.00 0.00 Do kraja 2016. godine samo 156 investicijskih operacija/korisnika je dovršeno (u potpunosti isplaćeno) što je neznačajan uzorak (0,12% svih poljoprivrednih gospodarstava u 2016. godini) kako bi se mogli izmjeriti valjani učinci s 2-godišnjim razmakom. Prije 2016. godine je samo nekolicina operacija bila dovršena. FADN podatci su dostupni samo do 2017. godine temeljem kojih bi se mogao konstruirati uzorak, kontrolna skupina. U ovom trenutku se može zaključiti kako je doprinos intervencija PRR-a zanemariv, blizu nule.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
269
7. GHG emissions from agriculture / total agriculture (CH4 and N2O and soil emissions/removals)
1000 t of CO2 equivalent
2,955.40 29.00 Korištenje zamjenskog pokazatelja ušteda emisija stakleničkih plinova zbog smanjenja N gnojiva (M10 i 11 financiraju poljoprivredne prakse s ograničenim / neiskorištenim kemijskim gnojivima). Budući da su emisije N2O odgovorne za N gnojiva, izračunavaju se ukupne količine ekvivalenta CO2 (ekvivalentni faktor N2O za CO2 je 298). Predstavlja samo sektor "upravljanje poljoprivrednim zemljištem". Izračuni nisu pogodni za druge sektore zbog nedostatka detaljnih podataka potrebnih za procjenu.
7. GHG emissions from agriculture / share of total GHG Emissions
% of total net emissions
12.10 1.00 Količine tona ekvivalenta CO2 izračunate u točki 1 koriste se za izračunavanje omjera za ovaj parametar, a odnose se na ukupne količine emisija stakleničkih plinova za poljoprivredni sektor. Količine tona ekvivalenta CO2 izračunate u točki 1 koriste se za izračunavanje omjera za ovaj parametar, a odnose se na ukupne količine emisija stakleničkih plinova za poljoprivredni sektor. 1% se odnosi na smanjenje ukupnih emisija iz poljoprivrede.
7. GHG emissions from agriculture / ammonia emissions from agriculture
1000 t of NH3 29.30 0.39 Korištenje zamjenskog pokazatelja uštede emisija amonijaka zbog smanjenja količine distribuiranih N gnojiva (M 10 i 11 financiraju poljoprivredne prakse s ograničenim / neiskorištenim kemijskim gnojivima). Budući da su emisije NH3 odgovorne za N gnojiva, ukupna emisija NH3 izračunata je pomoću faktora emisije 0,05 (N-> NH3) prema Tier 1 EMEP / EEA metodologiji. Proračuni pokrivaju samo emisije iz sektora "Mineralna gnojiva". U ovom dijelu izvršena je kvalitativna procjena.
8. Farmland Birds index (FBI) / total (index)
Index 2000 = 100
100.00 Proxy
pokazatelji:
% KPP koji je
imao koristi od
intervencija za
bioraznolikost:
6,4%
% KPP u SPA koji je imao
koristi od intervencija za
Pokazatelj se počeo računati u 2015. Godini (referentna godina za koju je indeks=100).
Indeks još fluktuira oko početne vrijednosti (95 u 2016, 102 u 2017, 100 u 2018) te da je prerano za donošenje zaključaka o postojanosti trenda, odnosno o utjecaju poljoprivrede na vrste iz indeksa. Proxy pokazatelj je korišten, koji ukazuje na % KPP koji je imao koristi od intervencija PRR-a za bioraznolikost (Mjere
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
270
bioraznolikost: 3%
10, 11) koji može imati pozitivan učinak na populacije ptica.
9. HNV Farming / total
% of total UAA 48.20 8.80 Indeks za cijelu RH je prvi put izračunat u 2011. godini, a nadogradnja je napravljena u 2018. godini. Novo izračunati pokazatelj PPVPV za cijelu RH pokriva područje od 634.786,99 ha (izračunat u 2018. godini temeljem nove karte staništa iz 2016 i CLC iz 2012), što čini 48,24% KPP, dok je udio poljoprivrednih površina pod mjerama ruralnog razvoja (10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.7, 10.1.8, 11.1, 11.2, 11.3, 13.1, 13.2 i 13.3) 10.8% KPP-a.
10. Water Abstraction in Agriculture / total
1000 m3 30,281.20 Nije moguće kvantificirati; pokazatelj je vezan na ŽP 5A koji nije programiran u PRR.
11. Water Quality / Potential surplus of nitrogen on agricultural land
kg N/ha/year 75.00 5.89 Procjena je temeljena na proxy vrijednostima.
Ušteda N na ranjivim područjima je 340,36 t a P je 51,94 t
Ušteda dušika iznosi 7.760,86 t, što znači da je PRR doprinio smanjenju unosa N od 4,43 % odnosno smanjenju potrošnje N iz mineralnih gnojiva od 9,01 %
Ušteda fosfora iznosi 1.197,16 t, što znači da je PRR doprinio smanjenju unosa P od 5,10 % odnosno smanjenju potrošnje P iz mineralnih gnojiva od 9,29 -%.
11. Water Quality / Potential surplus of phosphorus on agricultural land
kg P/ha/year 10.00 0.90 Procjena je temeljena na proxy vrijednostima.
Ušteda N na ranjivim područjima je 340,36 t a P je 51,94 t
Ušteda dušika iznosi 7.760,86 t, što znači da je PRR doprinio smanjenju unosa N od 4,43 % odnosno smanjenju potrošnje N iz mineralnih gnojiva od 9,01 %
Ušteda fosfora iznosi 1.197,16 t, što znači da je PRR doprinio smanjenju unosa P od 5,10 % odnosno smanjenju potrošnje P iz mineralnih gnojiva od 9,29 -%.
11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Surface water: High quality
% of monitoring sites
35.20 Proxy pokazatelj: smanjenje
potrošnje N iz mineralnih
gnojiva: 9,01%
Podaci s mjernih postaja se mogu koristiti isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
271
kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012-2018.
11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Surface water: Moderate quality
% of monitoring sites
50.00 Proxy pokazatelj: smanjenje
potrošnje N iz mineralnih
gnojiva: 9,01%
Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012-2018.
11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Surface water: Poor quality
% of monitoring sites
14.80 Proxy pokazatelj: smanjenje
potrošnje N iz mineralnih
gnojiva: 9,01%
Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012-2018.
11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Groundwater: High quality
% of monitoring sites
96.70 Proxy pokazatelj: smanjenje
potrošnje N iz mineralnih
gnojiva: 9,01%
Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda je bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012.-2018.
11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Groundwater: Moderate quality
% of monitoring sites
3.30 Proxy pokazatelj: smanjenje
potrošnje N iz mineralnih
gnojiva: 9,01%
Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda je bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 %
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
272
postaja loše kvalitete za period od 2012.-2018.
11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Groundwater: Poor quality
% of monitoring sites
0.00 Proxy pokazatelj: smanjenje
potrošnje N iz mineralnih
gnojiva: 9,01%
Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda je bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012.-2018.
12. Soil organic matter in arable land / Total estimates of organic carbon content
mega tons 1,248.00 7,49 Ukupna količina udjela organskog
ugljika izračunata je korištenjem
Proxy pokazatelja, procjenjujući
kako je za oko 70% površina
obuhvaćenih mjerama 10, 11 i 13
(360.550 ha) moguće odrediti
povećanje sadržaja organske tvari.
Da bi se izračunao doprinos PRR-
a, korištena je bonitetna
vrijednost (prema postojećoj
znanstvenoj literaturi) od 0,1%
povećanja organske tvari za svaku
godinu primjene prikladnih praksi
upravljanja za gospodarenje tlom
- zbog prethodno navedenih
mjera.
12. Soil organic matter in arable land / Mean organic carbon content
g kg 1 19.00 0,12 Ukupna količina udjela organskog
ugljika izračunata je korištenjem
Proxy pokazatelja, procjenjujući
kako je za oko 70% površina
obuhvaćenih mjerama 10, 11 i 13
(360.550 ha) moguće odrediti
povećanje sadržaja organske tvari.
Da bi se izračunao doprinos PRR-
a, korištena je bonitetna
vrijednost (prema postojećoj
znanstvenoj literaturi) od 0,1%
povećanja organske tvari za svaku
godinu primjene prikladnih praksi
upravljanja za gospodarenje tlom
- zbog prethodno navedenih
mjera.
13. Soil Erosion by water / rate of soil loss by water erosion
tonnes/ha/year 3.03 0.15 Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
273
t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.
13. Soil Erosion by water / agricultural area affected
1000 ha 238.70 6.89 Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.
13. Soil Erosion by water / agricultural area affected
% of agricultural area
9.40 0.52 Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.
14. Employment Rate / * rural (thinly populated) (15-64 years)
% 54.70 0 Implementacija PRR-a je još u ranoj fazi (potreban je čitavi programski period) da bi se moglo vrednovati njegov doprinos. Trenutna procjena je kako PRR nije doprinijelo u značajnoj promjeni stope zapošljavanja. Intenzivno iseljavanje iz RH i njenih ruralnih područja je također važan faktor koji utječe na socio-ekonomske pokazatelje.
14. Employment Rate / * rural (thinly populated) (20-64 years)
% 59.20 0 Implementacija PRR-a je još u ranoj fazi (potreban je čitavi programski period) da bi se moglo vrednovati njegov doprinos Trenutna procjena je kako PRR nije doprinijelo u značajnoj promjeni stope zapošljavanja. Intenzivno iseljavanje iz RH i njenih ruralnih područja je također važan faktor koji utječe na socio-ekonomske pokazatelje.
15. Poverty rate / total
% of total population
27.90 0 PRR doprinosi pokazatelju učinka kroz ulaganja u strukovna osposobljavanja i savjetovanja, ulaganja u infrastrukturu i lokalne temeljne usluge, te kroz ulaganja u modernizaciju, restrukturiranje i umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava. U ovoj se fazi izdaci za Mjeru 19 odnose na pripremne radnje. Također, i za Mjeru 7 važan je dio troškova odnose se na pripremu strateških
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
274
planova razvoja od strane mnogih općina. U oba slučaja, učinci provedbe PRR-a na smanjenje ukupne stope siromaštva mogu se očekivati tek u konačnoj fazi PRR-a.
15. Poverty rate / * rural (thinly populated)
% of total population
33.50 0 PRR doprinosi pokazatelju učinka kroz ulaganja u strukovna osposobljavanja i savjetovanja, ulaganja u infrastrukturu i lokalne temeljne usluge, te kroz ulaganja u modernizaciju, restrukturiranje i umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava. U ovoj se fazi izdaci za Mjeru 19 odnose na pripremne radnje. Također, i za Mjeru 7 važan je dio troškova odnose se na pripremu strateških planova razvoja od strane mnogih općina. U oba slučaja, učinci provedbe PRR-a na smanjenje ukupne stope siromaštva mogu se očekivati tek u konačnoj fazi PRR-a
16. GDP per capita / * rural
Index PPS (EU-27 = 100)
46.00 0 Kao i za pokazatelje I14 I I15, I za ovakav pokazatelj potrebno je uzeti u obzir kako je implementacija PRR-a je još u ranoj fazi (potreban je čitavi programski period) da bi se moglo vrednovati njegov doprinos. Intenzivno iseljavanje iz RH i njenih ruralnih područja je također važan faktor koji utječe na socio-ekonomske pokazatelje.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
275
Prilog – upitnik za istraživanje među korisnicima PRR_a
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
276
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
277
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
278
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
279
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
280
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
281
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
282
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
283
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
284
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
285
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
286
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
287
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
288
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
289
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
290
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
291
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
292
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
293
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
294
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
295
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
296
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
297
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
298
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
299
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
300
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
301
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
302
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
303
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
304
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
305
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
306
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
307
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
308
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
309
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
310
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
311
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
312
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
313
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
314
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
315
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
316
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
317
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
318
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
319
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
320
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
321
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
322
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
323
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
324
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
325
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
326
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
327
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
328
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
329
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
330
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
331
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
332
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.
333