Analiza učinaka najčešćih modaliteta vježbi istezanja na ...
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta ... · Sveučilište u Zagrebu...
Transcript of Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta ... · Sveučilište u Zagrebu...
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
University of Zagreb
Faculty of Transport and Traffic Sciences
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK “Učinci mjera održive urbane mobilnosti”
2016
Zagreb, 13.12.2016.
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
Vukelićeva 4, 10000 Zagreb
ISBN: 978-953-243-084-4
OKRUGLI STOL
“Učinci mjera održive urbane mobilnosti”
ZBORNIK
s okruglog stola
Urednici
izv. prof. dr. sc. Davor Brčić
dr. sc. Marko Slavulj, znanstveni suradnik
13. prosinca 2016.
Zagreb, Republika Hrvatska
Organizator:
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
ODSJEK PROMET
ZAVOD ZA GRADSKI PROMET
Vukelićeva 4, HR-10000 Zagreb
Istraživanje je provedeno uz kratkoročnu financijsku potporu Sveučilišta u Zagrebu
Interna oznaka projekta: 551-3
Sveučilište u Zagrebu
Zagreb, Hrvatska
Za nakladnika:
Dekan Fakulteta prometnih znanosti
prof. dr. sc. Hrvoje Gold
Tehnički urednici:
Dino Šojat, mag. ing. traff.
Julijan Jurak, mag. ing. traff.
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR
THOSE USING DATA FROM THIS ISSUE ARE REQUESTED TO STATE THE SOURCE
ISBN: 978-953-243-084-4
ORGANIZACIJSKI ODBOR:
Izv. prof. dr. sc. Davor Brčić
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
ZAVOD ZA GRADSKI PROMET
Izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
ZAVOD ZA GRADSKI PROMET
Dr. sc. Marko Slavulj
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
ZAVOD ZA GRADSKI PROMET
dr. sc. Marko Šoštarić
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
ZAVOD ZA PROMETNO PLANIRANJE
dr. sc. Marko Ševrović
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
ZAVOD ZA PROMETNO PLANIRANJE
Mario Ćosić, dipl. ing.
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
ZAVOD ZA GRADSKI PROMET
dr. sc. Damir Budimir
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
SAMOSTALNE KATEDERE
Dino Šojat, mag. ing. traff.
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
ZAVOD ZA GRADSKI PROMET
Julijan Jurak, mag. ing. traff.
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
ZAVOD ZA GRADSKI PROMET
SADRŽAJ
POSTER OKRUGLOG STOLA ___________________________________________________ 1
POZDRAVNI GOVOR _________________________________________________________ 2
URBANA MOBILNOST I PLANOVI ODRŽIVE URBANE MOBILNOSTI ____________________ 3
Projekti tim ____________________________________________________________________ 6
O PROJEKTU _______________________________________________________________ 8
Rezultati projekta „Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima“ 11
SAŽECI IZLAGANJA _________________________________________________________ 13
REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA PROJEKTU – JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ ____________________ 14
REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA PROJEKTU - PARKIRANJE ________________________________ 21
PROJEKT sOCIALCAR (HORIZON 2020) – UČINCI CARPOOLINGA U GRADU ZAGREBU ________ 29
ULOGA PARKIRANJA U PROVOĐENJU ODRŽIVE URBANE MOBILNOSTI ___________________ 38
CARSHARING SUSTAV U GRADU ZAGREBU __________________________________________ 45
ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA ________________________________________________ 57
PLAN BUDUĆIH ISTRAŽIVANJA ________________________________________________ 58
POPIS SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA __________________________________________ 60
FOTO ALBUM _____________________________________________________________ 61
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 1
POSTER OKRUGLOG STOLA
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 2
POZDRAVNI GOVOR
Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege,
zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u prostorijama Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu.
Današnja tema okruglog stola je prezentacija rezultata znanstvenog projekta pod nazivom
“VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA”,
koji je proveden uz potporu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za gradski promet Fakulteta
prometnih znanosti.
Istraživanje se odnosi na nastavak prethodno provedenih znanstvenih istraživanja
provedenih uz potporu Sveučilišta u Zagrebu; "Razvoj Planova održive urbane mobilnosti" i
"Analiza funkcije javnog gradskog prijevoza u održivoj urbanoj mobilnosti", kojim se
zaokružuje tema „Planovi održive urbane mobilnosti (SUMP)".
Želim vam da se dobro osjećate u prostorima Fakulteta prometnih znanosti, te kvalitetan rad
na ovom okruglom stolu. Nadam se da će zaključci s ovog okruglog stola potaknuti urbane
sredine u Republici Hrvatskoj da posvete posebnu pažnju sustavnom i stručnom radu
vezanom za održivu mobilnost svojih lokalnih zajednica.
Naša akademska sastavnica pri tome vam stoji na raspolaganju.
Još jednom dobrodošli i želim vam uspješan rad.
Pročelnik Odsjeka promet
Izv. prof. dr. sc. Davor Brčić
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 3
URBANA MOBILNOST I PLANOVI ODRŽIVE URBANE
MOBILNOSTI
Urbane sredine globalno, a posebice europskog okruženja, suočavaju se s nizom izazova
današnjice: ekonomskom krizom, klimatskim promjenama, ovisnosti transportnog sustava o
fosilnim gorivima, te zdravstvenim rizicima prouzročenim, direktno ili indirektno, od
transportnog sustava. Rastuća prijevozna potražnja producirana od niza činitelja nameće
pred transportni sustav urbanih sredina sve zahtjevnija rješenja. Potreba za povećanjem
mobilnosti i sukladno tome prijevozne potražnje, uz prostornu, energetsku, ekološku i
ekonomsku racionalnost zahtjeva novi pristup u rješavanju urbanih transportnih problema
svijeta.
Današnji uvjeti života zahtijevaju svakodnevnu prostorno vremensku distribuciju
stanovništva, što producira prijevoznu potražnju. Porastom broja osobnih motornih vozila u
gradovima pojavili su se učestali problemi prometne zagušenosti. Povećanu prometnu
potražnju, pogotovo u vršnim periodima dana, moguće je riješiti strategijama upravljanja
prijevoznom potražnjom.
Strategije i mjere upravljanja prijevoznom potražnjom, kao temeljni instrumenti Planova
održive urbane mobilnosti, imaju za cilj optimalno iskoristiti raspoloživu prometnu
infrastrukturu, te racionalizirati i destimulirati putovanja osobnim automobilom kada
upotreba osobnog vozila nije nužno potrebna. Stoga je pristup upravljanja prijevoznom
potražnjom, pretočen u Planove Održive Urbane Mobilnosti, odgovor na narasle transportne
probleme urbanih sredina. Izradom plana održive urbane mobilnosti pridonosi se održivom
budućem razvitku gradova.
Činjenica je da se gradovi međusobno razlikuju prema brojnim osobitostima, kao što su
primjerice; broj stanovnika, površina, konfiguracija, cestovna infrastruktura, sustav javnoga
gradskog prijevoza sa svojim podsustavima i niz drugih, ali zajednički problem urbanih
sredina su dominantno prometna zagušenja uzrokovana prekomjernom upotrebom osobnih
vozila i pogoršana sigurnost cestovnog prometa.
Stoga se, u cilju promijene modalne raspodjele, može pažljivim odabirom mjera za
upravljanje prijevoznom potražnjom (kroz integrativne pakete) postići sinergijski učinak, te
izraditi efikasan održivi transportni plan.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 4
Kombinacijom strategija koje imaju za cilj smanjiti uporabu osobnih automobila i strategija
koje imaju za cilj povećati atraktivnost korištenja ostalih načina putovanja (javni gradski
prijevoz i nemotorizirani promet), postiže se održivost postojećeg transportnog sustava u
cjelini.
Plan održive urbane mobilnosti-POUM (engl. Sustainable Urban Mobility Plans - SUMP) je
plan koji se nadovezuje na postojeću praksu u prometnom planiranju i uzima u obzir
integracijske, participacijske i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe stanovnika
gradova za mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurao bolju kvalitetu života u gradovima i
njihovoj okolini.
Cilj Plana održive mobilnosti u gradovima je stvaranje održivoga transportnog sustava
pomoću:
osiguravanja dostupnosti mjesta zaposlenja i usluga svima;
poboljšanja sigurnosti odvijanja prometa i zaštite korisnika transportnog sustava;
smanjenja zagađenja, emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije;
povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i roba;
povećanja atraktivnosti i kvalitete mobilnosti na području grada.
Politika i mjere utvrđene Planom održive mobilnosti u gradovima trebaju uključivati sve
oblike i načine transporta u cijeloj gradskoj aglomeraciji kao što su javni i privatni, putnički i
robni, motorizirani i nemotorizirani, te pokretni i stacionarni. Lokalne jedinice urbanih
sredina trebaju percipirati činjenicu da se Plan održive urbane mobilnosti nadograđuje i
proširuje na svoje postojeće planove. Plan pruža učinkovitiji način rješavanja problema
vezanih uz prometni sustav promatranog područja.
Nastavno na postojeću praksu Europske unije i propise država članica, njegove osnovne
karakteristike su sljedeće:
jasna vizija, svrha i mjerljivi ciljevi;
održivost koja će uravnotežiti ekonomski razvoj, društvenu pravednost i kvalitetu
okoliša;
integrirani pristup, koji uzima u obzir praksu i politike različitih sektora i razina
uprave;
revizija transportnih troškova i koristi, uzimajući u obzir ukupne društvene troškove i
koristi;
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 5
participacijski pristup, koji uključuje građane i sudionike od početka do kraja procesa
planiranja.
Proces donošenja i provođenja Planova održive urbane mobilnosti u skladu s Prometnom
politikom Europske unije (White paper 2011) je u tijeku u nizu gradova EU s različitim
rezultatima uspješnosti. Stoga se nužno nameće esencijalno pitanje na koje još uvijek nema
egzaktnog odgovora – pitanje mjere postignuća ciljeva Planova održive urbane mobilnosti i
način vrednovanja indikatora održivog transportnog sustava.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 6
PROJEKTI TIM
Voditelj projekta, izv. prof. dr. sc. Davor Brčić ([email protected]), je izvanredni profesor na
Fakultetu prometnih znanosti. Pročelnik je Odsjeka promet i predstojnik Zavoda za gradski
promet. Predaje niz predmeta na preddiplomskom, diplomskom, specijalističkom i
poslijediplomskom doktorskom studiju, koji su vezani za urbani promet. Tijekom svog
znanstvenog i profesionalnog rada vodio je ili sudjelovao u više znanstvenih i stručnih
projekata. U svom profesionalnom radu fokus je usmjerio na: prometno planiranje i
modeliranje prijevozne potražnje urbanih sredina, primjenu suvremene tehnologije u
prometu, sigurnost u cestovnom prometu te održavanje cestovne infrastrukture urbanih
sredina.
Izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović ([email protected]) je izvanredni profesor na Fakultetu
prometnih znanosti i voditelj Katedre za tehniku gradskog prometa. Predaje niz predmeta na
preddiplomskom, diplomskom, specijalističkom i poslijediplomskom doktorskom studiju, koji
su vezani za urbani promet. U svom profesionalnom radu vodio je niz znanstvenih i stručnih
projekata iz područja gradskog prometa. Njegovo područje interesa je: planiranje u prometu,
teorija prometnog toka, nemotorizirani promet i prometna sigurnost.
Dr. sc. Marko Slavulj ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih znanosti,
polje Tehnologija prometa i transport. Zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti pri
Zavodu za gradski promet. Njegovo područje interesa je upravljanje mobilnošću, ITS u
gradskom prometu i planiranje gradskog prometa s posebnim fokusom na planove održive
urbane mobilnosti. Nacionalna je kontakt osoba za razvoj SUMP-ova u Republici Hrvatskoj
(Projekt ENDURANCE), http://www.epomm.eu/endurance/index.php?id=2803).
Dr. sc. Marko Šoštarić ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih znanosti,
polje Tehnologija prometa i transport. Zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti pri
Zavodu za prometno planiranje. Njegovo područje interesa je prostorno i prometno
planiranje, projektiranje prometne infrastrukture i GIS sustava u prometu.
Dr. sc. Marko Ševrović ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih znanosti,
polje Tehnologija prometa i transport. Zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti pri
Zavodu za prometno planiranje. Njegovo područje interesa je prostorno i prometno
planiranje, projektiranje prometne infrastrukture i GIS sustava u prometu.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 7
Mario Ćosić, dipl. ing. ([email protected]) je diplomirani inženjer prometa. Zaposlen je na
Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za gradski promet i doktorski kandidat na studiju
Tehnološki sustavi u prometu i transportu. Njegovo područje interesa je prometno planiranje
i prometna sigurnost.
Dr. sc. Damir Budimir ([email protected]) je asistent na Fakultetu prometnih znanosti i
doktorski kandidat na studiju Tehnološki sustavi u prometu i transportu. Njegovo područje
interesa je teorija prometnog toka, javno planiranje prijevoza, prometne infrastrukture s
naglaskom na GNSS povezane aplikacije u prometu.
Dino Šojat, mag. ing. traff. ([email protected]) je magistar inženjer gradskog prometa.
Trenutačno je u svojstvu asistenta na Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za gradski
promet te je doktorski kandidat na studiju Tehnološki sustavi u prometu i transportu.
Njegovo područje interesa je gradski promet s naglaskom na modeliranje, simuliranje i
optimizacije u javnom gradskom prijevozu.
Julijan Jurak, mag. ing. traff. ([email protected]) je magistar inženjer gradskog prometa.
Trenutačno je u svojstvu stručnog suradnika na Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za
gradski promet. Njegovo područje interesa je gradski promet s naglaskom na modeliranje,
simuliranje i optimizacije u javnom gradskom prijevozu.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 8
O PROJEKTU
Voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Davor Brčić
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu
Zavod za gradski promet
Projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U
GRADOVIMA” je nastavak istraživanja projekta na temu Planova održive urbane mobilnosti,
koja su provedena uz kratkoročnu financijsku potporu istraživanju Sveučilišta u Zagrebu, a
temeljem namjenskog višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti na
javnim sveučilištima za 2013.-2016. godinu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Naglašavamo da je Europska komisija EU donijela 30. 09. 2009. godine „Akcijski plan urbane
mobilnosti“. Nastavno na EU dokument iz 2009., Europska komisija donosi u veljači 2012.
godine „Action Plan on Urban Mobility – State of Play“ u kojem osvježava teme i ciljeve
„Akcijskog plana urbane mobilnosti“. Sadržaj plana koncipiraju šest glavnih tema;
promocija integrirane politike;
usredotočenje na građane;
zeleni urbani transport;
jačanje izvora financiranja;
razmjena iskustva i znanja;
optimizacija urbane mobilnosti.
Sukladno EU dokumentima, koncipiran je projektni prijedlog “VREDNOVANJE UČINAKA
MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA”, koji je prijavljen na natječaj
za kratkoročnu financijsku potporu istraživanju Sveučilišta u Zagrebu, temeljem namjenskog
višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima za
2016. godinu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 9
Tijekom srpnja 2016. godine, Sveučilište u Zagrebu odobrava i dodjeljuje sredstva ugovorom
Fakultetu prometnih znanosti za pojedine odobrene prijavljene projekte, između kojih je bio
i projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U
GRADOVIMA”.
Znanstveno istraživanje vezano je za održivu mobilnost urbane sredine koja uvjetuje
prostornu, energetsku, ekonomsku i ekološku racionalnost. Ključni cilj samog istraživanja je
analiza učinkovitosti planiranih i primijenjenih strategija i mjera održive urbane mobilnosti,
kroz metodu troškovne učinkovitosti (CE), metodu analize troškova i koristi (CBA) i druge.
Kroz provođenje vlastitih sondažnih istraživanja o modelu ponašanja korisnika prometnog
sustava na primjeru Grada Zagreba, definirati će se obrazac ponašanja koji pomaže u
detekciji elasticiteta prijevozne potražnje u odnosu na cijene usluge za pojedine načina
putovanja. Glavni predviđeni troškovi vezani za predmet istraživanja jesu: provođenje ankete
i intervjua na terenu, diseminacija kroz sudjelovanje na konferencijama i publiciranje radova
u znanstvenim časopisima. Znanstveni doprinos projekta sadržan je u vrednovanju
postignuća mjera i strategija održivog transporta u gradovima EU. Doprinos je također
sadržan u razumijevanju načina ponašanja korisnika transportnog sustava urbanih sredina
odnosno kroz elasticitet prijevozne potražnje na urbane sredine.
Planirana metodologija rada na projektu bila je sadržana da se temeljem znanstvenog
pristupa provede analiza o dosadašnjim provedenim i publiciranim radovima vezanim uz
mjere i strategije primijenjenih Planova održive urbane mobilnosti te kroz prikupljanje
relevantnih podataka o Planovima održive urbane mobilnosti na nacionalnoj razini, napravi
analiza o stanju Planova u Republici Hrvatskoj.
Uvažavajući kratak rok za provedbu projekta, odnosno smanjeni proračun samog projekta,
projektni tim je revidirao dinamički plan i opseg samog istraživanja.
Istraživanja do sada publiciranih radova vezanih za Planove održive urbane mobilnosti,
planirane strategije i mjere pojedinih gradova, učinjeno je tijekom rujna i listopada 2016.
godine. Osmišljen je anketni upitnik, kojem je svrha bila pribaviti bazu podataka o
aktivnostima oko Planova održive urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj.
U cilju razmjene iskustva u pripremi, provođenju i rezultatima Planova održive urbane
mobilnosti (SUMP-a), održan je okrugli stol „Učinci mjera održive urbane mobilnosti“ u
utorak, 13. prosinca 2016 na znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Na okruglom stolu,
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 10
osim predstavnika Fakulteta, izlaganja su održali predstavnici Gradskog ureda za strategijsko
planiranje i razvoj Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga – podružnice Zagrebparking, te
carsharing operatora Spin City-ja. Na Okruglom stolu izlaganja su održali predstavnici
Fakulteta prometnih znanosti s ciljem prezentiranja rezultata istraživanja elasticiteta cijena u
javnom gradskom prijevozu te parkiranju, K tome, osim predstavnika Fakulteta, ostala
izlaganja gostiju izlagača obuhvaćala su pojedine aspekte održive urbane mobilnosti.
Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici gradova Velike Gorice, Dubrovnika Slavonskog
Broda, Rijeke, Siska i Osijeka te predstavnici Varaždinske županije, Zagrebačkog električnog
tramvaja i udruge Odraz.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 11
REZULTATI PROJEKTA „VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA
ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA“
Istraživanje postojećeg stanja SUMP-a i učinaka mjera održive urbane mobilnosti u Hrvatskoj
napravljeni su putem ankete elasticiteta cijena javnog gradskog prijevoza. Anketu su
provodili studenti diplomskog studija smjera Gradski promet u listopadu i studenom 2016 u
jutarnjem vršnom opterećenju na 25 tramvajskih i autobusnih stajališta u Gradu Zagrebu.
Prikupljanjem podataka dobiven je uzorak od 790 anketnih upitnika, što predstavlja
verificiran reprezentativan uzorak osnovnog skupa.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 12
Neki od najznačajnijih zaključka provedene ankete su:
1. Udio korisnika karata u javnom gradskom prijevozu raspodijeljen je u 3 glavne
kategorije:
a. jedna petina korisnika kupuje pojedinačne karte;
b. tri petine koriste mjesečne ili godišnje karte;
c. jedna petina korisnika ne plaća prijevoz;
2. Sa postojećim tarifnim sustavom i vozarinama, dvije trećine korisnika smatra da je
kvaliteta važnija od cijene prijevoza;
3. Uvođenje pojedinačne karte u trajanju od 45 minuta doprinijelo bi većem korištenju
javnom prijevoza, a samim time i većim prihodima zbog veće prijevozne potražnje;
4. Buduća istraživanja u glede cijena u javnom gradskom prijevozu trebala bi biti
orijentirana na analizu elasticiteta korisnika prometnog sustava i dizajniranje tarifne
politike.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 14
REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA PROJEKTU – JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ
Dino Šojat mag. ing. traff.
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu
Zavod za gradski promet
Sažetak
Javni gradski prijevoz predstavlja okosnicu održive urbane mobilnosti u gradovima zbog
velike prijevozne ponude, pa u skladu s time i prihvatljivosti u energetskom, prostornom,
ekološkom i ekonomskom smislu. Učinkovitost javnog prijevoza bitan je činitelj modalne
preraspodjele gradskih radnih putovanja sa osobnog automobila. Cilj je smanjenje negativnih
utjecaja korištenja osobnog automobila koji se očituju u prometnom zagušenju, negativnom
utjecaju na zdravlje i okoliš te ostalim eksternim troškovima.
Tarifna politika sa dobrim odrednicama u okviru održive urbane mobilnosti temelj je
preraspodjele gradskih putovanja sa osobnog automobila na javni gradski prijevoz. Stoga je
bitno poznavati javno mišljenje građana u vezi cijena u javnom gradskom prijevozu. U tu
svrhu, na projektu je provedeno istraživanje elasticiteta cijena javnog gradskog prijevoza,
odnosno istraživanje mišljenja građana glede promjene modaliteta prijevoza u ovisnosti o
promjeni cijene pojedinačne karte sa postojećih 10 HRK. Anketu su provodili studenti
diplomskog studija Fakulteta prometnih znanosti na 17 stajališta sa visokom prijevoznom
potražnjom u Gradu Zagrebu, prikupivši 790 prikupljnih anketnih upitnika. Istraživanja
elasticiteta cijena su pokazala kako:
su više osjetljivi na promjenu cijena putnici koji ne posjeduju osobni automobil u
odnosu na putnike koji posjeduju osobni automobil (jer putnici koji ne posjeduju
osobni automobil imaju manje alternativa glede modaliteta prijevoza;
su više osjetljivi na promjenu cijena putnici manjih razreda primanja u odnosu na
putnike viših razreda primanja (jer putnicima manjih razreda primanja pojedinačna
karta zauzima veći udio u primanjima).
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 15
Nadalje, istraživanja su ukazala prvenstveno na raspodjelu putnika s obzirom tip karata (u
kojem jedna petina na koristi prijevoznu kartu), činjenicu da dvije trećine putnika smatra
kako je kvaliteta javnog prijevoza važnija od cijene, te suglasnost putnika u vezi uvođenja
pojedinačne karte u trajanju od 45 minuta.
Na temelju provedenog istraživanja, velike su mogućnosti za provođenje sveobuhvatnog
istraživanja elasticiteta prijevozne potražnje u odnosu na cijene kao temelj za dizajniranje
sveobuhvatne tarifne politike gradskih putovanja temeljene na pouzdanim rezultatima
istraživanja.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 21
REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA PROJEKTU - PARKIRANJE
Božo Radulović, mag.ing. traff.
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu
Sažetak
Transportna potražnja odnosi se na količinu i vrstu putovanja koju će ljudi izabrati pod
određenim uvjetima. Razni demografski, geografski i ekonomski faktori mogu utjecati na
zahtjeve putovanja. Modeli koji odražavaju te odnose mogu predvidjeti kako će različiti
trendovi, politike i projekti utjecati na buduće aktivnosti putovanja, a time i procjenu
potencijalnih problema i strategija za poboljšanje prometnog sustava. Prijevozne cijene
mogu uključivati novčane troškove, vrijeme putovanja, udobnost i rizik. Promjene cijena
mogu utjecati na učestalost putovanja, rutu, modalitet, odredište, raspored, tip vozila,
parkirno mjesto, vrstu odabrane usluge, i odluku o lokaciji. Utjecaji određivanja cijena mjere
se pomoću elasticiteta, postotne promjene u potrošnji (u ovom slučaju, parkiranja) koja
rezultira iz svake promjene u cijeni.
Istraživanje elasticiteta cijene parkiranja korisnika osobnih vozila obavljeno je na primjeru
grada Zagreba, uključujući pojmove vezane za transportnu potražnju i utjecaj koji faktori kao
što su cijena i kvaliteta usluge imaju na aktivnost putovanja, kako se učinci mogu mjeriti
pomoću vrijednosti elasticiteta, te kako koristiti informacije za predviđanje utjecaja
specifične transportne cijene i promjene razine usluge.
U ovom istraživanju, cijene i usluga elasticiteta putovanja putnika procjenjuju se pomoću
metodologije anketiranja koja analizira učinkovitost i koristi socioekonomske karakteristike i
transportne podatke za donošenje odluka pojedinaca na izbor modaliteta prijevoza. U ovom
istraživanju izračunat je uzorak od 382 anketna upitnika, odnosno 382 vlasnika automobila.
Pojedinci su odgovarali na 6 pitanja. Glavni dio ankete predstavljalo je pitanje o maksimalnoj
cijeni jedinične parkirne karte na koju su korisnici spremni pristati u slučaju poskupljenja.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 22
Postojeće tarife Zagrebparkinga dijele Grad Zagreb na četiri zone. Broj ispitanih korisnika
ovisio je veličini zone koja se obrađivala, odnosno broju parkirnih mjesta u istoj zoni.
Rezultati istraživanja su pokazali na koji način bi korisnici reagirali ukoliko bi se povećala
jedinična cijena parkirne karte. Elasticitet potražnje za parkirnim mjestom u I. zoni iznosi -
1.01 – uz buduće povećanje cijene parkirne karte od 10%, potražnja za parkirnim mjestom bi
se smanjila za 10.1%, te bi ti korisnici prešli na druge modalitete prijevoza. Slično, elasticitet
potražnje za parkirnim mjestom u II. zoni iznosi -0.76, odnosno uz povećanje cijene od 10%
smanjio bi se broj korisnika za 7.6%. Elasticitet potražnje za parkirnim mjestom u III. Zoni
iznosi -0.52, odnosno, uz povećanje parkirne karte od 10% smanjila bi se potražnja za
parkirnim mjestom za 5.2%.
Anketiranjem se je pokazalo da se poskupljenjem cijene usluge uličnog parkiranja na cijenu
koju korisnici nisu spremni prihvatiti otvara prostor za alternativni oblik prijevoza istih
korisnika u vidu javnog gradskog prijevoza, nemotoriziranih oblika prijevoza itd. Relativno
velik broj ispitanika pristao bi na povećanje cijene i do 100% od trenutne cijene što dokazuje
da je trenutna parkirna politika u gradu Zagrebu neodrživa. Upotrebom metodologije
elasticiteta potražnje može se prikazati kako i minimalno povećanje cijene parkirne karte
može utjecati na smanjenje potražnje za parkirnim mjestom, i otvaranje mogućnosti za
razvoj ostalih modaliteta prijevoza, sa svrhom smanjenja zagušenja i smanjenja eksternih
troškova u prometu.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 29
PROJEKT SOCIALCAR (HORIZON 2020) – UČINCI CARPOOLINGA U
GRADU ZAGREBU
Matija Vuger, dipl. ing.
Grad Zagreb
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj
Grada
Sažetak
Kao odgovor na izazove koji se javljaju u urbanoj mobilnosti, Grad Zagreb, Gradski ured za
strategijsko planiranje i razvoj Grada zajedno s ostalim međunarodnim partnerima priključio
se u Konzorcij Eu Projekta SocialCar u sklopu programa HORIZON 2020. Projekt promovira
inovativni pristup u upravljanju urbanim transportnim sustavom, sa posebnim naglaskom na
carpooling odnosno dijeljenje vožnje.
SocialCar integrira opće podatke o javnom prijevozu (bus, tramvaj, vlak, taxi, sustav dijeljenja
bicikla, sustav iznajmljivanja automobila), podatke prikupljene od strane korisnika te
inovativne algoritme, primjerice usmjeravanje vozila pomoću suvremenih ICT rješenja i
postojeće infrastrukture. To je zapravo inovativni softver i usluga, koja urbanu mobilnost
čine „pametnijom”,a ima pristup servisima javnog prijevoza te bi pomoću jedinstvene
aplikacije uključivala što više prijevoznih opcija upravo kako bi se omogućila multi-modalna
putovanja što kraćeg trajanja.
Cilj SocialCara je promijeniti dosadašnju praksu gradske vožnje osobnim automobilom u
kojem u pravilu sjedi samo vozač; smanjiti vrijeme putovanja, time i poboljšati okoliš u
gradu, na način da bude više putnika u osobnim automobilima, da postoji bolja integracija s
javnim prijevozom.
SocialCar se javio kao odgovor na postojeće alate za planiranje putovanja koji uglavnom ne
nude informacije koje bi omogućile multi-modalno putovanje, često predlažu opcije koje
zahtijevaju promjenu nekoliko različitih oblika javnog prijevoza, često predlažu opcije s
dugim putovanjima i višestrukim presjedanjima.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 30
Konzorcij projekta SocialCar uključuje 26 Europskih partnera iz 14 zemalja, od toga 10
predstavnika gradova ili regija u kojima će se testirati primjena SocialCara. Koordinator
projekta je konzultantska tvrtka FIT Consulting iz Italije. Koordinator lokalnih aktivnosti u ime
Grada Zagreba je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Lokalni partneri na
projektu su: Fakultet prometnih znanosti, Zagrebački holding podružnica – ZET, HŽ Putnički
prijevoz d.o.o., Sustav javnih bicikla d.o.o. Next bike, Sustav iznajmljivanja automobila Urban
mobility d.o.o. – Spin City, Radio taxi Zagreb. Trajanje projekta je od lipnja 2015. do svibnja
2018 – sveukupno 36 mjeseci.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 38
ULOGA PARKIRANJA U PROVOĐENJU ODRŽIVE URBANE MOBILNOSTI
Hrvoje Pavlek, mag. ing. traff.
Grad Zagreb – Zagrebački holding
Podružnica Zagrebparking
Sažetak
Čak trećina vozila kruži, u užem gradskom središtu, tražeći parkirno mjesto. Prometni
stručnjaci pokušavaju raznim metodama riješiti problem parkiranja u središtu grada. Glavni
problem izražen je u gradskim središtima koja su oblikovana svojim povijesnim jezgrama i
koja, nažalost, imaju ograničen broj parkirnih mjesta. Prometne strategije rasterećenja
središta grada od motornih vozila (tako da se zadrži dostupnost i atraktivnost centra grada)
teške su zadaće za sve stručnjake. U Gradu Zagrebu već pola stoljeća postoji organizirana
naplata parkiranja. Podružnica Zagrebparking kao dio Zagrebačkog Holdinga je tvrtka koja
upravlja parkirališnim mjestima na javnim površinama i u javnim garažama koja su u
vlasništvu Grada Zagreba.
Prema podacima iz 2013. godine, Grad Zagreb na površini od 641,3 km2 ima oko 795.900
stanovnika u 303.441 kućanstava s prosječnom gustoćom stanovanja od 1.241 st./km2 i
prosječnim brojem od 2,57 članova po kućanstvu. Udio prometnih površina iznosi oko 4,3 %.
Javni prijevoz se sastoji od tramvajskog i autobusnog podsustava. Tijekom 2013. godine bilo
je registrirano 1.343 taksi vozila što čini oko 593 stanovnika na jedno taksi vozilo. Na
području grada je registrirano 337.591 motorna vozila od čega je 283.331 osobna vozila.
Organizacija i naplata parkiranja u Gradu Zagrebu provodi se temeljem Odluke o organizaciji i
načinu naplate parkiranja i temeljem Pravilnika o korištenju javnih parkirališta i javnih
garaža. Odlukom su određene osnovne odredbe o parkiranju, a Pravilnikom su definirane
cijene po zonama i u garažama, te ulice koje su u naplati. U Gradu Zagrebu 1995. godine
uvedena je zonska naplata parkiranja, te se zonska naplata postepeno širi. Trenutno postoje
četiri zone naplate. U prvoj zoni ograničenje naplate parkiranja je dva sata, a u drugoj zoni tri
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 39
sata. U trećoj parkirnoj zoni nema ograničenja, a u četvrtoj zoni plaća se karta koja vrijedi za
cjelodnevno parkiranje u toj zoni. Postoji i I.1 zona koja obuhvaća ulice na Gornjem gradu, te
je parkiranje na tom dijelu namijenjeno samo korisnicima povlaštenih karata za tu zonu, a svi
ostali plaćaju dnevnu parkirališnu kartu koja iznosi 150 kn.
U prvoj zoni cijena jednog sata parkiranja iznosi 6 kn, u drugoj zoni 3 kn, a u trećoj zoni 1,5
kn. Cijena cjelodnevne parkirne karte u IV.1 zoni iznosi 5 kn, a u IV.2 zoni 10 kn.
Neograničeno vrijeme parkiranja imaju pojedine kategorije kao što su lokalno stanovništvo i
pravne osobe sa sjedištem u zonskoj naplati koje imaju povlaštene parkirališne karte (PPK) te
se isto ne odnosi na IV. zonu izvan uličnog parkiranja s posebnim sustavom naplate. Pravo na
povlaštenu parkirališnu kartu (PPK) imaju stanari ulica na području zona u kojima se
naplaćuje parkiranje, pravne osobe, fizičke osobe - obrtnici i osobe koje obavljaju drugu
samostalnu djelatnost koje imaju sjedište ili koriste poslovni prostor unutar tog područja.
Plaćanje satnog parkiranja moguće je ostvariti kupnjom parkirališne karte na parkirnom
automatu, kupnjom parkirališne karte mobilnim uređajem (m-parking) i kupnjom
elektroničke parkirališne karte na kioscima. Tijekom posljednjih godina oko 78% korisnika
parkirališta plaća parkiranje po satu mobilnim uređajem.
Prema podacima iz 2016. godine trenutno su pod naplatom 32327 parkirališna mjesta. U
prvoj zoni se nalazi 7649 mjesta, a izdano je 12080 PPK, u drugoj zoni se nalazi 17478 mjesta,
a izdano je 15505 PPK, u trećoj zoni se nalazi 4534 mjesta i izdano je 1978 PPK. U
komercijalnim zonama se nalazi 2666 parkirališnih mjesta.
Iz podataka je jasno kako je u prvoj zoni izdano 4431 PPK više od ukupnog broja parkirališnih
mjesta, te isto predstavlja veliki problem u zagušenju prometa u jutarnjim i večernjim vršnim
satima zbog traženja slobodnog parkirnog mjesta.
Podružnica Zagrebparking trenutno upravlja sa 8 javnih garaža ukupnog kapaciteta 2582
parkirna mjesta: JG Tuškanac – 465 mjesta, JG Langić – 280 mjesta, JG Petrinjska – 152
mjesta, JG Rebro – 664 mjesta, JG Gorica – 350 mjesta, JG Svetice – 116 mjesta, JG
Kvaternikov trg – 350 mjesta i JG Jelkovec 1 – 205 mjesta. Garaže Rebro i Svetice se nalaze u
drugoj zoni naplate, Jelkovec 1 u trećoj zoni naplate, a preostalih pet garaža u prvoj zoni
naplate parkiranja. Smanjenjem cijena za oko 25% u javnim garažama tijekom 2014. i 2015.
godine u svim garažama osim JG Tuškanca se postigla veća popunjenost od 20% do 30%.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 40
Podružnica Zagrebparking obavlja i djelatnost premještanja nepropisno parkiranih vozila na
području Grada Zagreba. Trenutno tu djelatnost obavlja 18 specijalnih vozila „Pauk“.
Analizom podataka broja intervencija i usporedbom istih za godinu 2015. u odnosu na 2014.
dolazimo do zaključka kako se broj intervencija na godišnjoj razini povećava za 5,48%. U
2016. godini podatak je za prvih deset mjeseci otprilike isti kao i u 2015. godini.
Problematika organiziranja prometa u mirovanju predstavlja veliki dio organizacije samog
prometa u velikim gradovima. Postojeći sustav organizacije parkiranja u Gradu Zagrebu ne
zadovoljava trenutačnu prometnu potražnju koja je u vršnim satima izrazito velika.
Izražajnost problematike se uviđa prvenstveno u samom središtu grada, gdje je potražnja za
slobodnim parkirnim mjestima najveća, a slobodnih parkirnih mjesta ima jako malo.
Povećani stupanj motorizacije uzročnik je povećanih gužvi u središtu grada putovanjima na
posao i sa posla, te u večernjim satima kada korisnici putuju u središte Grada zbog drugih
aktivnosti. Pronalaženje rješenja i rješavanje problema bi se moralo kretati u smjeru
smanjivanja broja putovanja u samo središte grada, te tako i smanjenje potrebe za
pronalaženjem slobodnog parkirališnog mjesta. Podružnica Zagrebparking će i u budućnosti
kao i do sada odraditi sve dane zadatke u vezi organiziranja i upravljanja parkirališnim
mjestima koje dobije na upravljanje od Grada, te će na taj način omogućiti korisnicima u
zadanim uvjetima najefikasnije korištenje parkirališnih prostora nad njima.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 45
CARSHARING SUSTAV U GRADU ZAGREBU
Ivana Krijan, mag. ing. traff.
Spin City
Sažetak
Carsharing je sustav djeljenja vozila u kojem članovi sustava imaju mogućnost korištenja
vozila bez troškova goriva, parkinga, registracije, osiguranja i održavanja. Carsharing je održiv
način prijevoza u gradovima koji se ubrzano razvija i širi u sve više gradova diljem svijeta te
privlači sve veći broj korisnika. Tako su s listopadom 2014. carsharing sustav imale 33 zemlje
na 5 kontinenata u 1.531 gradu; ukupno 4,8 milijuna korisnika koristilo je flotu od 104.000
vozila.
Dvije su vrste carsharinga; P2P (peer-to-peer) u kojem su vozila u vlasništvu privatnih osoba
koje daju svoja vozila u najam i za to primaju naknadu, te B2C u kojem su vozila u vlasništvu
firme.
Station-based, round-based i free floating su modeli carsharinga. Station-based model
karakteriziraju jednosmjerna putovanja tj. mogućnost preuzimanja vozila na jednom
carsharing parkiralištu u gradu (punktu), a vraćanja na drugom. Primjenom round-based
modela korisnici imaju najmanju fleksibilnost u korištenju usluge jer su obvezni vratiti vozilo
na isti punkt na kojemu su ga i preuzeli. Nasuprot navedena dva modela, free floating model
omogućuje korisnicima najveću fleksiblinost jer preuzimaju i vraćaju vozila u određenu
geografsku zonu, na bilo koje obilježeno parkirališno mjesto. Besplatni parking po gradu je
osiguran od strane pružatelja carsharing usluge.
Spin City je prva car sharing usluga u Zagrebu tj. u cijeloj Hrvatskoj. Vrsta poslovanja je B2C, a
model je free floating. Spin City ima flotu od 30 vozila, od čega je 20 vozila na benzinski
pogon, a 10 na električni, koja su raspoređena po cijelom gradu, unutar Spin City zone.
Unutar te zone korisnicima je omogućen besplatan parking na bilo kojem obilježenom
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 46
parkirališnom mjestu. U gradu je osigurano i devet parkirališnih mjesta namjenjenih za
parkiranje isključivo carsharing vozila. Za članstvo u Spin Cityu potrebno se prvo registrirati
na internestkim stranicama, zatim platiti jednokratnu naknadnu za članstvo i dostaviti
fotografije dokumenata. Sa završenim procesom registracije i validacije korisnika omogućuje
se ulazak u aplikaciju preko koje su vidljive lokacije vozila i preko koje se rezervira, otključava
i zaključava vozilo. Spin City je moguće koristiti kako u privatne, tako u poslovne svrhe.
Korištenjem Spin Citya odnosno carsharinga općenito potiče se održivi način prijevoza,
smanjuje se zagušenost u gradovima čime se rasterećuje prometna mreža, smanjuje se
emisija CO2 i općenito se doprinosi manjem zagađenju okoliša. Uz sve to, značajne su uštede
korištenjem car sharinga, jer nema troškova vlasništva vozila i svih dodatnih troškova koje
ono povlači za sobom.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 57
ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA
1. Mobilnost korisnika prometnog sustava u urbanim aglomeracijama predstavlja
esencijalno pitanje u globalnom trendu urbanizacije.
2. Mjere održive urbane mobilnosti trebaju biti provedene kroz Planove održive urbane
mobilnosti (SUMP-ove).
3. Uobičajene prepreke učinkovitoj primjeni praćenja i vrednovanja SUMP-ova su:
nedostatak iskustva, ograničeni financijski resursi, nedostajući ljudski potencijali, te
nedovoljno metodološko znanje.
4. Potrebno je koristiti znanstveni pristup problemu održive urbane mobilnosti s
naglaskom na upravljanje prijevoznom potražnjom.
5. Istraživanjem elasticiteta potražnje u odnosu na postojeću tarifu usluge može se
učinkovito upravljati prijevoznom potražnjom u gradovima.
6. Primjeri dobre prakse provođenja SUMP-ova u gradovima Europske unije rezultirali su
pozitivnim učincima u odnosu na postavljene ciljeve.
7. U skladu s prometnom politikom Europske unije, izrada planova urbane mobilnosti
omogućava urbanim sredinama pristup fondovima EU.
U Zagrebu, 13. prosinca 2016.
Organizacijski odbor
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 58
PLAN BUDUĆIH ISTRAŽIVANJA
Znanstveni projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA
U GRADOVIMA” koji je proveden uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za gradski
promet Fakulteta prometnih znanosti ukazao je da mali broj gradova u RH provodi SUMP.
Za budući smjer izrade Planova održive urbane mobilnosti važno je da Ministarstvo
pomorstva, prometa i infrastrukture donese nacionalne smjernice i stvori temelj za
financijsku potporu provođenju Planova održive urbane mobilnosti lokalnih zajednica –
urbanih sredina.
Brojni su internacionalni primjeri koji dokazuju učinkovitost mjera i strategija održivog
transporta u gradovima. Vrednovanje strategija i mjera Planova provodi se većinom kroz
primjenu metode analize troškova i koristi (CBA), gdje je omjer koristi i troškova (BCR) je
značajno veći od jedan kod većine provođenih mjera. Određeni broj mjera teško je
monetizirati, no evidentan je njihov pozitivan učinak u osiguranju održive mobilnosti.
Vezano za vrednovanje učinaka strategija i mjera, nužno je konstatirati da polovica ispitanih
gradova ne primjenjuje nikakve uobičajene metode vrednovanja. Ta činjenica ukazuje da je
saznanje u lokalnim zajednicama o potrebi praćenja i vrednovanja učinaka strategija i mjera
insuficijentno, a temeljno je za postizanje postavljenih ciljeva. Stoga je konstatacija o potrebi
izrade nacionalnih smjernica za izradu Planova održive urbane mobilnosti nužna i urgentna.
Povezivanjem znanstveno-istraživačkih institucija čija su istraživanja usmjerena na planiranje
održive mobilnosti u gradovima, jedinica lokalne samouprave i Ministarstva pomorstva,
prometa i infrastrukture može se ostvariti kvalitetan iskorak u izradi i vrednovanju Planova
održive urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj.
Nastavak provođenja znanstvenih istraživanja vezanih za Planove održive urbane mobilnosti
u Republici Hrvatskoj nužan je i nezaobilazan korak u postizanju ciljeva i vrednovanju
strategija i mjera Planova.
Budući znanstveni projekti vezani za Planove održive urbane mobilnosti trebaju svakako
uključiti sljedeće aktivnosti:
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 59
• dubinsku analizu prostorno-vremenskih podataka o javnom gradskom prijevozu
putnika u cilju poboljšanja kvalitete usluge (brzina putovanja, točnost i redovitost izvršavanja
voznog reda i sl.);
• istraživanje načinske raspodjele putovanja za veće gradove u Republici Hrvatskoj;
• istraživanje utjecaja prometnog volumena na emisiju stakleničkih plinova i razinu
buke u gradovima;
• istraživanje parametara biciklističkog prometnog toka i korištenje bicikala po svrsi
putovanja u većim gradovima Republike Hrvatske;
• izradu značajnijih činitelja urbane mobilnosti za gradove RH;
• sublimaciju dominantnih strategija i mjera te izradu smjernica za Planove održive
urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj.
Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima
ZBORNIK 60
POPIS SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA
Na okruglom stolu bili su prisutni predstavnici:
državne uprave i jedinica lokalne samouprave:
o Grad Zagreb – Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj;
o Varaždinska županija;
o Grad Velika Gorica;
o Grad Dubrovnik;
o Grad Slavonski Brod;
o Grad Rijeka;
o Grad Sisak;
o Grad Osijek;
tvrtki:
o Zagrebački električni tramvaj – ZET;
o Zagrebački holding – podružnica Zagrebparking;
o Spin City – operator usluge carsharinga u Gradu Zagrebu;
udruga civilnog društva:
o Sigurnost u prometu;
o Odraz – Održivi razvoj zajednice;
nastavno osoblje i studenti Fakulteta prometnih znanosti te ostala zainteresirana
javnost.