ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, … · 2015-07-14 · ZAVOD ZA PROSTORNO...
Transcript of ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, … · 2015-07-14 · ZAVOD ZA PROSTORNO...
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 1
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 2
Izradili: Jasmina Sirovec, dipl.ing.arh. Dubravko Širola, dipl.ing.prom.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 3
SAŽETAK:
Publikacija sistematizira problematiku biciklističkog prometa grada Zagreba i daje s motrišta prostornog planiranja prijedlog njenog daljnjeg razvoja. Naglasak je na dogradnji i umrežavanju biciklističkih staza u okviru važećeg GUP-a, izgradnji neophodnih parkirališta za bicikle, formiranju i razvoju funkcionalnog javnog servisa iznajmljivanja bicikala, inicijativi za izradom potrebnih normi biciklističkog prometa kako bi se osigurao brži i učinkovitiji razvoj, inicijativi revizije postojeće zakonske regulative kako bi se osigurao razvoj biciklističkog prometa i povećala sigurnost odvijanja prometa za bicikliste i na edukaciji i podizanju svijesti građanstava o korisnosti korištenja bicikla, te otklanjanju eventualnih strahova i dvojbi.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 4
SADRŽAJ: 1. Uvod 2. Cilj projekta 3. Postojeće stanje 4. Biciklizam u prostorno planskoj dokumentaciji 5. Biciklizam u važećoj zakonskoj regulativi 6. Prijedlog razvoja biciklističkog prometa 7. Zaključak
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 5
1. UVOD: Bicikl je prvo ekološko vozilo na svijetu i ide u red
najpoznatijih čovjekovih pomagala uopće - poslije psa i konja, bicikl je čovjekov najbolji prijatelj.
Prvi bicikl («drveni bicikl») napravio je 1791. godine u
Francuskoj grof od Sviraca Pojam prvog modernog bicikla veže se uz uvođenje
lančanog pogona 1885.g. (J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold)
Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno
mjenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji
Otkako je početkom 20. stoljeća postao siguran i
pristupačan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obilježio moderno društvo jer je omogućio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priuštiti skuplje oblike transporta
Biciklizam se rano dokoturao i u Zagreb (otud i naziv
Koturaška cesta) Prvi zagrebački koturaši iliti biciklisti vozili tzv.
velocipede, čudne naprave s golemim prednjim kotačem i majušnim zadnjim, a vozilo se da bi se nogom odguravalo od zemlje
Već 1885. u Zagrebu, gradu od otprilike 36 tisuća
stanovnika, osnovano je bili Prvo hrvatsko društvo biciklista, koje si je uredilo trkalište, a godinu dana kasnije već organiziraloi i prve koturaške utrke oko Zrinskoga trga
Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavio i
famozni Ferdo Budicki, koji je na dva kotača prešao cijelu Njemačku, Skandinaviju, Rusiju, Francusku i Španjolsku - u kronikama, Budicki, ostaje, međutim poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901 g.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 6
2. CILJ: Unapređenje i promocija biciklističkog prometa grada Zagreba, te pripomoći Europskom projektu „Civitas Elan“ da postigne zacrtane ciljeve:
dogradnje i umrežavanja biciklističih staza u okviru važećeg GUP-a
izgradnja neophodnih parkirališta za bicikle
formirati i razviti funkcionalni javni servis iznajmljivanja
bicikala
inicirati i izraditi potrebne norme biciklističkog prometa kako bi se osigurao brži i učinkovitiji razvoj
inicirati reviziju postojeće zakonske regulative kako bi
se osigurao razvoj biciklističkog prometa i povećala sigurnost odvijanja prometa za bicikliste
educirati i unaprijediti svijest građanstava o korisnosti
korištenja bicikla, te otkloniti eventualni strah i dvojbe
u konaćnosti povećati udio dnevnih putovanja biciklima sa 3% u 2009.g. na minimum 7% (Izvor: Istraživanje Fakulteta prometnih znanosti sveučilišta u Zagrebu 2009)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 7
3. POSTOJEĆE STANJE: Zagreb nije biciklistički grad i nema takvih statističkih pokazatelja niti tradicijskih referenci koji bi ga svrstali u tu kategoriju Sve je prepušteno individualnoj snalažljivosti i
spretnosti Karakteristike postojećeg stanja:
o približno 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu:
• nepovezani fakulteti i studentski domovi • nije uspostavljena povezanost središta grada
sa Savom i Medvednicom • nema povezanosti rekreativnih zona
o Nema mreže parkirališta za bicikle
o Nema javnog biciklističkog servisa
o Biciklistički promet nije normiran
o Zakonska regulativa nije prilagođena novonastalim
potrebama i smjernicama
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 8
Fotodokumentacija u nastavku ilustrira postojeće stanje:
Maksimirska ulica (bez označenih staza)
Ulica Republike Austrije (zbunjujuće)
Heinzelova ulica (bez komentara)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 9
Naselje Špansko (novo naselje-neujednačena izvedba staza)
Prilaz trgovačkom centru „City centar One“ – (velika sredstva-simbol bicikla naopako)
Zagrebačka av. od Zagrebačke do Rešetarove (nesklađenost)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 10
Klaićeva ulica (nepotpuna i nesklađena horizontalna signalizacija)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 11
Hebrangova (zeleni val) skupo rješenje ne osigurava sigurnost biciklista – stupićima, a uz denivelaciju rubnjacima odvajaju se pješaci od biciklista, te sužava nogostup
Žerjavićeva ulica (skupa izvedba horizontalne signalizacije-neusklađenost)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 12
Kvaternikov trg (skupa izvedba horizontalne signalizacije nije rezultirala bitnim poboljšanjem i uvođenjem reda-prisutna nesklađenost na štetu pješaka)
Vukovarska avenija (mogućnost da se industrijski kolosjek izvan funkcije iskoristi za izgradnju biciklističke staze)
Jarunska i Hrvatskog sokola (građevinski izvedeno-horizontalna signalizacije nepotpuna i neodržavana)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 13
4. BICIKLIZAM U PROSTORNO PLANSKOJ DOKUMENTACIJI:
U slijedećim člancima GUP-u grada Zagreba je reguliran biciklistički promet: 1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava – IS : Članak 18. 1.2.12. Površine za budući razvoj – BR: Članak 22. 6.1. Prometni infrastrukturni sustavi: Članak 37. 6.1.1. Ulična mreža i trgovi: Članak 38. 6.1.2. Parkirališta i garaže: Članak 39. 6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka: Članak 41. 6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo: Članak 42. 8. URBANA PRAVILA; 8.1. Opće odredbe: Članak 56. i
Članak 78. Opća pravila; Parkovi: 11. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ: Članak 98. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 14
5. BICIKLIZAM U VAŽEĆOJ ZAKONSKOJ REGULATIVI: 5.1. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13 i 158/13) nekoliko članaka odnosi se i na korištenje bicikala u prometu, kako slijedi: Članak 2: 18) »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, 19) »biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom, 49) »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija je najveća trajna snaga od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h ili prije ako vozač prestane okretati pedale Članak 112: (1) Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. (2) Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Članak 113: (1) Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. (2) Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.
5.2. U Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (N.N. 33/05, 64/05 i 155/05) nekoliko članaka odnosi se i na korištenje bicikala u prometu, kako slijedi: Članak 22: Znakovi opasnosti su:
26) znak opasnosti “biciklisti na cesti” (A39); Članak 30: Znakovi izričitih naredbi: 16) znak izričitih naredbi “zabrana prometa za bicikle” (B16); 17) znak “zabrana prometa za mopede i bicikle” (B17); Članak 31: Znakovi izricitih naredbi koji sudionicima u prometu na cesti stavljaju do znanja obveze jesu:
3) znak “biciklisticka staza” (B46); 5) znak “pješacka i biciklisticka staza” (B48); Clanak 37: Znakovi obavijesti jesu: 2) znak “obilježen prijelaz biciklisticke staze” (C03); 14) znak “završetak biciklisticke staze” (C18); Članak 77: Oznake na kolniku i drugim površinama.2.Poprečne oznake na kolniku: 9) prijelaz biciklisticke staze preko kolnika je dio površine kolnika
namijenjen iskljucivo za prijelaz biciklista (H19): Članak 78: Oznake na kolniku i drugim površinama.2.Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 15
4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti(H49); 6. PRIJEDLOG RAZVOJA BICIKLISTIČKOG PROMETA: 6.1. Povezivanje Zagreba sa širom regijom:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 16
6.2. Glavne biciklistička poveznice grada - SAVA I SREDIŠNJI KORIDOR ŽELJEZNICE:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 17
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 18
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 19
6.3. Temeljne norme i stručna pravila:
6.3.1. Normiranje biciklističkog prometa:
Na primjeru Londona vidljiv je ispravan put razvoja biciklističkog prometa kojim bi trebao krenuti i Zagreb. Biciklistički promet je normiran kroz 71 normu podjeljenih u pet grupa (A. Generalne norme; B. Biciklističke staze-horizontalna signalizacija; C. Biciklističke površine; P. Biciklističko parkiranje; S. Verikalna signalizacija). Predmetno normiranje osigurava:
- smanjenje troškova izgradnje (kroz izvedbene troškovnike unaprijed se zna cijena realizacije po m΄, po m2 i komadu)
- osigurava realno planiranje - vid prometa je prepoznatljiv - osigurava jedinstvenost pravila na čitavom
području grada
U nastavku su neki karakteristični primjeri iz knjige normi:
6.3.1.1. Simbol
6.3.1.2. Biciklističke trake
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 20
6.3.1.3. Biciklističke trake uz uzdužno parkiranje vozila
6.3.1.4. Vrste razdvaljanja biciklističkih traka
6.3.1.5. Izvedbeni detalji
6.3.1.6.Biciklističke staze u zoni autobusnog stajališta
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 21
6.3.1.6. Označavanje numeriranje biciklističkih staza - horizontalno
6.3.1.8. Vertikalni znak obavijesti – biciklistička parkirališta
6.3.1.7. Vertikalni znak obavijest - zona dijeljenja prostora
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 22
6.3.2. Stručna pravila:
Razvoj biciklističkog prometa grada Zagreba trebalo bi provesti kroz slijedeće konkretne korake: 1. Provjeriti GUP grada Zagreba i utvrditi realnu mogućnost realizacije planiranih biciklističkih koridora:
GUP je provediv i daje planske mogućnosti razvoja biciklističkog prometa, ali ga je potrebno provesti. Po potrebi aplicirati samostalne biciklističke staze (trake), a po potrebi formirati zone (površine) koje osiguravaju prema jasnim pravilima dijeljenje sa ostalim sudionicima u prometu
2. Zakonsku regulativu po potrebi dopuniti u cilju razvoja biciklističkog prometa koristeći iskustva europskih zemalja:
A. Zakon o sigurnosti prometa na cestama dopuniti:
A1- „dijeljenje prostora i zona ograničene brzine“ i
kroz zakon definirati tko prostor dijeli i pravila dijeljenja;
B. Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji iopremi na cestama (N.N. 33/05, 64/05 i 155/05) dopuniti:
B1- nedostajućom vertikalnom prometnom signalizacijom: - znak „dijeljenje prostora“ sa sudionicima - znak „zona ograničene brzine“ i tko je koristi - znakovi obavijesti o smjerovima kretanja i brojevima biciklističkih staza
B1- nedostajućom horizontalnom prometnom signalizacijom: - pravila označavanja traka, staza i površina - nedostajućim simbolima na kolniku (broj staze, strelice...) 3. Izraditi knjigu normi, izvedbenu projektnu dokumentaciju sa izvedbenim troškovnicima.
Sukladno provedenim i realiziranim prethodnim točkama: Izgraditi prvo primarnu biciklističku mrežu, te potom
pristupiti realizaciji sekundarne biciklističke mreže prema GUP-u
Izgraditi (postaviti) i razviti sustav parkirališta za bicikle Izgraditi i razviti sustav javnog servisa i iznajmnljivanja
bicikala
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 23
6.4. Kategorizacija biciklističke mreže: 6.4.1. Primarna biciklistička mreža:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 24
Primarnu biciklističku mrežu čine slijedeće komunikacije i ciljane točke: Istok-zapad:
Savski nasip, sjeverni i južni od Podsuseda do Petruševca Zeleni val (jedna traka) Vukovarska avenija od Trešnjevačkog trga do Kampusa
Borongaj Dubrovačka Avenija Koridor željeznice
Sjever-jug:
Potok Vrapčak(potok Mikulići) od Medvednice do Jaruna Ilica (Trg F. Tuđmana – Nova cesta-Knežija-Jarun ) Šestine-Pantovčak-Ilica-Savska-Sava Bliznec-Jazbina-Svetošimunska-Ravnice-Borongaj-
Gospička-Koledovčina-Radnička-Sava Izlazne točke u regiju:
Samobor i Žumberačko gorje Turopolje Sesvete Medvednica sa 4 ulaza/izlaza prema Zagorju (Zaprešić,
Šestine, Bliznec, Kašina) Glavne ciljane točke interesa:
Fakulteti Škole rekreacioni centri- sportski objekti glavne stanice i stajališta javnog gradskog prometa
Savski nasip
Trg F.Tuđmana
Medvednica
Campus Borongaj 6.4.2. Sekundarna biciklistička mreža: Sekundarna biciklistička mreža je preostala mreža definirana GUP-om grada Zagreba.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 25
6.5.. Konkretni razvojni projekti:
6.5.1. NOVA CESTA: Prijedlog unapređenja stanja na Novoj cesti: umjesto sivila i prostora prepuštenog „limenim ljubimcima“, prostor sa drvoredima, uređenim pješačkim i biciklističkim stazama i potrebnim javnim garažama:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 26
6.5.2. POTOK VRAPČAK:
Potok Vrapčak je jedan od rijetkih zagrebačkih potoka koji i danas teće svojim površinskim tokom u duljini preko 5,5 km kroz visoko urbanizirani zapadni dio grada
Neupitna je vrijednost otvorenog vodotoka unutar urbanog
sustava, te ju kao takvu činjenicu treba aplicirati unutar razvoja prometne mreže i osnovnog polazišta u razvoju grada:„smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora)“
U cilju unapređenja stanja u prostoru i pješačko-biciklističkog povezivanja novoformiranih naselja Malešnica, Špansko-Oranice, Rudeš, Vrbani i Jarun sa SRC Jarun:
Uspostavlja se kontinuirana pješačko-biciklistička veza novoformiranih naselja sa rekreacionom zonom Save
Uspostavlja se kvalitetna pješačko-biciklistička povezanost
večine jugozapadnih naselja grada
Proširuje se opremljenost grada komunalnom infrastrukturom – rasvjeta šetnice, klupama za odmor i komunalnom opremom (koševi za smeće i priručnom opremom za kućne ljubimce) pridonosi se uređenosti i čistoći grada
Uvođenjem biciklističkog servisa u svakom naselju
dodatno se promovira i inicira razvoj nemotoriziranog oblika kretanja i smanjuje onečišćenje okoliša
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 27
U nastavku su idejne skice-karakteristični poprečni presjeci odnosa potoka Vrapčak i pješačko-biciklističkih komunikacija, a kao minimalni uvjeti uspostave ciljane zapadne pješačko-biciklističke komunikacije Ilice sa Savom:
Odsjek potoka
Prijedlog vođenja pješačko biciklističkog prometa
KOŽINČEV PUT – ULICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ
Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka
ULICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ – ZAGREBAČKA CESTA
Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka od IB Mažuranić do Pavlenskog puta Zajednička biciklističko-pješačka staza sa istočno(sjeverne) strane potoka od Pavlenskog puta do Zagrebačke ceste
ZAGREBAČKA CESTA HORVAĆANSKA CESTA
Zajednička biciklističko-pješačka staza sa južne (zapadne) strane potoka
HORVAĆANSKA CESTA – SAVA (SRC JARUN)
Zajednička biciklističko-pješačka staza sa južne (zapadne) strane potoka
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 28
6.6. Parkirališta za bicikle:
Uvođenje dobre kvalitete parkirališta za bicikle je ključni element u razvoju biciklističkog prometa i važan ciklus u formiranju urbanog standarda
Parkirališta za bicikle trebala bi biti na svim važnijim gradskim
odredišta, uključujući škole i druge obrazovne ustanove, bolnice, središta zapošljavanja većeg broja ljudi, uz stajališta javnog prijevoza (ZET i HŽ) i na mjestima sjecišta većeg broja ljudi prilikom odvijanja atraktivnih javnih priredbi
Istraživanja su pokazala da je uz blizinu odredišta, postojanje
parkirališta za bicikle, glavni razlog za korištenje bicikla u prijevozu bez obzira na svrhu putovanja
Studije su također utvrdile da korištenje bicikla u kombinaciji sa
sredstvima javnog gradskog prijevoza može biti vrijedna komponenta razvoja strategije rješavanja prometnih problema u središtu grada
Položaj parkirališta u gradu i razina sigurnosti odlaganja bicikla
može se uzeti kao dva najvažnija faktora koja treba riješiti pri planiranju objekata parkirališta za bicikle
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 29
6.6.1. Parkirališta za bicikle - dobra praksa: Vidljivo i dostupno: Lako ga je pronaći, te unutar 50m do konačne destinacije i bez arhitektonskih barijera pri njegovom pristupanju.Ne na pješačkom toku.
Sigurno odlaganje bicikla i jednostavan pristup: Osigurati povjerenje kod biciklista da je njihov bicikl siguran (po potrebi i video nadzor) i da će ga naći prilikom povratka.
Nadkriveno i atraktivno: Važno je osigurati zaštitu od kiše i insolacije. Dizajn parkirališta treba biti atraktivan i sa prepoznatljivim obilježjem lokacije.
Jednostavno za korištenje i spremno za upotrebu: Parkiralište za bicikle trebalo bi biti jednostavno za korištenje od strane svih korisnika i sa mogućnosti prihvata svih tehničkih varijanata bicikala. Kod složenijih varijanti parkirališta (automatizirani sustavi ili elektronske smart kartice...), uz svako mjesto trebaju biti razumljive upute korištenja.
Povezan i sa drugim potrebama biciklista: Povezani sa stajalištima javnog gradskog prijevoza , sa sustavom najma i popravaka bicikala, te turističkim aktivnostima
Zakonska procedura-odredbe komunalnog reda Grada: Uslijed prostornog nedostatka za postavu parkirališta za bicikle (stalci za postavu bicikala), treba omogućiti kao i kod postave terase za caffe, prenamjenu ucrtanih parkirališnih mjesta za osobna vozila u parkiralište za bicikle.
Identificiranje potražnje: Parkiralište za bicikle trebalo bi predvidjeti na svim mjestima mogućeg privlaćenja korisnika. Prilikom uvođenja treba imati za cilj zadovoljenja postojeće potražnje (uključujući i potisnut zahtjev), te osigurati kapacitet za budući rast. Pri tom Gradski ured za promet treba kontinuirano pratiti potražnju i odmah reagirati na novonastale potrebe i dograđivati parkiralište za bicikle.
Potražnja se može definirati kroz konkretne podatke iz prakse o korištenju bicikala, korištenjem podataka iz Popisa stanovništva (10g. podatak), izrade raznih statističkih modela ili kroz ankete.
Parkiranje u središtu grada
Parkiranje na kolniku uz nogostup
Parkiranje na proširenom dijelu nogostupa uz konik
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 30
6.6.2. Praktični primjeri tipova parkirališta za bicikle: 6.6.2.1. Tip „Sheffield“: Ovaj tip dobio ime po gradu u kojem ovaj dizajn prvi puta razvio. To je jednostavan i učinkovit dizajn koji se temelji se na obrnutom U-obliku metalne cijevi. Sheffield stalak u raznim svojim inačicama je široko priznat kao najbolji dizajn za parkiralište bicikala, te se preporučuje. Kada se ispravno instalira, „Sheffield“ osigurava visoku razinu usluge parkiranja uz niske troškove i jednostavnost održavanja, te jednostavnu instalaciju
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 31
6.6.2.2. Zidni dizajn parkirališta za bicikle: Ovakav način organizacije parkiranja najbolje odgovara za kratki boravak potrebama parkiranja. Dizajni se kreću od jednostavnih prstena do složenih stalaka i i uređaja za vješanje. Održavanje i ranjivost na zlouporabu su dodatna pitanja, manje pogodna za javno parkiralište:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 32
6.6.2.3. Parkirališta pod ključem : Razlozi odabira takvog tipa parkirališta: • potreba za dugotrajnim parkiranjem • sigurnost i trošak • jednostavnost korištenja • modularna gradnja i jednostavnost dodavanja više jedinica Parkirališta pod ključem obično su izrađena od čelika ili drugih materijala sa krutim kućištem. Na raspolaganju je nekoliko opcija zaključavanja, uključujući tipke i lokote, smart-kartice itd. Takav tip parkirališta zahtijeva neki oblik nadzora i upravljanja kako bi se osiguralo da ne dolazi do vandalizma, te su prikladna u neposrednoj blizini željezničkih stajališta i radnih mjesta. Uz taj tip parkirališta se veže neki oblik registracije ili ugovora koji se temelji na prikladnoj, ali skromnoj mjesečnoj naknadi.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 33
6.6.2.4. Biciklistički parkirališni centri: Ovi objekti su posebno popularni u Nizozemskoj i Njemačkoj, a gdje je obično osiguran prostor za između 1100 i 4000 bicikla. Parkiralište je u funkciji 0-24h i sa osobljem. Osim parkiranje nudi se i niz drugih usluga uključujući mogućnost najma, prodaje, servisa i popravke bicikala, lokalne i turističke informacije, prodavaonica mješovite robe
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 34
6.6.2.5. Primjeri rješavanja parkiranja iz Kopenhagena:
6.6.5.1. Rješavanje parkiranja u pješačkoj zoni
6.6.5.2. Rješavanje parkiranja na sabirnim ulicama
6.6.5.3. Rješavanje parkiranja na uličnoj mreži bloka
6.6.5.4. Kombinacije mogućih načina parkiranja na ulicama
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 35
6.7. Gradski bicikl – prijedlog sustava iznajmljivanja bicikala: Sustav iznajmljivanja gradskih bicikala u svijetu je u ekspanziji, te je u funkciji već treća generacija. Prvi projekt ovog tipa započet je u Nizozemskoj 70-tih godina. Sustav nije konkurencija postojećem prometnom sustavu, nego dio sustava javnog prijevoza.Takav javni biciklistički servis sastoji se od vidljiva tri dijela:
o Prostora gdje su bicikli smješteni (parkirno-sigurnosne instalacije)
o Kioska za prijavu korisnika (u pravilu napajanje solarnim baterijama)
o Bicikala koji se kao iznajmljeni koriste (do druge lokacije ili se
vraćaju) Dio javnog biciklističkog servisa je i okom nevidljiv operativni dio, a koji prati sustav. Da bi se izgradio optimalni biciklistički model, neophodno je izraditi logistički model čiji sastavni dio je i troškovna analiza s prijedlogom financiranja (npr. javno-privatno partnerstvo) i definiranim nivoom tehničko-tehnološkog(informatičkog) korištenja i tehničke zaštite bicikala servisa. U nastavku je pregledna karta sa prijedlogom lokacija uvođenja ovakvog servisa u Zagrebu. Lokacije su odabrane sukladno slijedećim kriterijima:
predstavlja dopunu javnog prometa, a prije svega gradske-prigradske željeznice
zona najveće prometne potražnje zona rekreacije zona institucija, škola i fakulteta zona ishodišta turističke ponude
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 36
Odabrane su slijedeće lokacije za iznajmljivanje bicikala: Okretište Črnomerec
Okretište Ozaljska
Okretište Borongaj
Okretište Dubrava
Okretište Savski most
Studentski centar
FER
FSB i FF
Zapadni kolodvor
Tomislavov trg
Trg Stjepana Radića
Britanski trg
Petrinjska
Gajeva
Kvaternikov trg
Kennedyev trg
Vukovarska-Heinzelova
Jarun
Bundek
INA
Zapruđe
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 37
Primjeri iz Francuske, Pariz i St.Etienne:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 38
6.8. Edukacija, popularizacija i prezentacija biciklističkog prometa: Cilj je smanjenje broja i težine ozljeda i smrtnih slučajeva kod biciklista, a prije svega djece-biciklista, te postizanja veće njihove kompetencije i sigurnost u prometu. Misija je stvoriti nove vrijednosti u prometu za poboljšanje uvjeta života (s manje CO2, bez buke, gužve, čekanja, potrošnje fosilnih goriva, veća sigurnost, kvaliteta življenja..) i upravljati biciklističkim prometom, te kontinuirano povećavati nivo njegove sigurnosti kroz obrazovni program u osnovnim i srednjim školama, rad u radionicama korisnika, školskih nastavnika, volontera iz udruga, policijskih službenika i športskih saveza. Uz to je neophodno promovirati „zdravi život“ i tjelesnu aktivnost kroz biciklistički promet:
Vožnja bicikla 20 milja na tjedan smanjuje rizik srčanog udara više od ½ u odnosu na one koji ne voze (Izvor: British Heart Foundation, Morris)
Ljudi koji redovito voze bicikl žive u prosijeku dulje 2 god od onih
koji ne voze
Vožnja utječe na mentalno zdravlje ljudi, smanjuje depresiju i tjeskobe
Za vrijeme vršnog sata bicikl dva puta brži od automobila-
alternativa kratkim auto putovanjima
Ako bi se 1/3 kratkih auto putovanja zamjenila biciklom, broj srčanih udara pao bi za 5-10% (Izvor: Bikes not Fumes, CTC, 1992).
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 39
Da bi se otklonili uočeni problemi u razvoju biciklističkog prometa:
predrasude “bogati-siromašni”,
pomanjkanje svijesti građana o štetnosti motornog prometa, nedostatak edukacije,
slaba zastupljenost u medijima,
nedostatak financija,
problematika biciklističkog prometa nije dostatno tretirana u prometnim studijama,
neophodno je identificirati subjektivne sustavne nedostatke poput:
ne postoji normiran biciklistički promet,
ne postoji precizan plan edukacije i popularizacije biciklističkog prometa
ne postoji višegodišnji, a ni godišnji plan dogradnje biciklističke mreže sa jasno definiranim troškovima, vremenom realizacije i ciljanim rezultatima izgradnje
Jedini napori u popularizaciji biciklističkog prometa provode se kroz europski projekt „CIVITAS ELAN“ , ali to nije dovoljno, ako kompletna zajednica aktivno ne sudjeluje. Važećom planskom dukumentacijom su osigurani svi preduvjeti za razvoj biciklističkog prometa (GUP grada Zagreba, članak 18,22,37,38,39,41,42,56,78 i 98).
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 40
7. ZAKLJUČAK: U cilju bržeg razvoja biciklističkog prometa treba žurno:
izraditi strategiju razvoja biciklističkog prometa grada Zagreba, konzensusom i aktom Grada je usvojiti, te pratiti njenu realizaciju i po potrebi je mjenjati i dorađivati
unutar Gradskog sektora za promet oformiti posebni
odjel koji bi se bavio samo biciklističkim prometom (razvoj i investicije, te edukacija)
izraditi potrebne norme
izraditi izvedbene projektne detalje sa pripadajućim
troškovnicima
revidirati po potrebi zakonsku regulativu i osigurati bržu izgradnju
definirati Savu i koridor željeznice kao okosnice razvoja
biciklističkog prometa i provesti kategorizaciju biciklističkih staza
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 41
Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i podaci iz važeće prostorno-planske dokumentacije, zakonske regulative i europskog projekta „Civitas Elan“, te javni internetski izvori.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Zagreb, svibanj 2014.godine. 42