Zakon o Prekrsajima Republike Srpske

5/20/2018 Zakon o Prekrsajima Republike Srpske

1/69

http://www.advokat-prnjavorac.com

ZAKON O PREKRAJIMA REPUBLIKESRPSKE

Slubeni glasnik Republike Srpske br: 63/ 14 od 02.07.2014.g.

GLAVA IOSNOVNE ODREDBE

Predmet Zakonalan 1.

Ovim zakonom ureuje se: pojam prekraja, uslovi za propisivanje prekraja iprekrajnih sankcija, prekrajna odgovornost, prekrajni postupak i postupak izvrenja

prekrajnih sankcija.Pojam prekraja

lan 2.

(1) Prekraji su protivpravna djela koja predstavljaju krenje javnog poretka ili propisao ekonomskom i finansijskom poslovanju utvrena zakonom ili drugim propisom, za koja suodreena obiljeja i za koja su propisane sankcije.

(2) Nije prekraj ono djelo koje je, iako sadri obiljeja prekraja propisana zakonomili drugim propisom, u zanemarljivoj mjeri opasno zbog svog malog znaaja i zbogneznatnosti ili odsutnosti tetnih posljedica.

(3) Djelo je malog znaaja ako na to ukazuju njegova priroda, teina, okolnosti podkojima je poinjeno, nizak stepen odgovornosti poinioca ili njegove line osobine, a nepostoji potreba da poinilac bude kanjen.

Naelo odgovornosti i zakonitost u propisivanju prekraja i prekrajnih sankcijalan 3.

Nikome ne moe biti izreena prekrajna sankcija ako nije odgovoran za poinjeniprekraj, ako to djelo prije nego to je bilo izvreno nije bilo zakonom, ili na zakonuzasnovanom propisu odreeno kao prekraj i za koje zakonom ili drugom na zakonuzasnovanom propisu, nije propisano kojom vrstom i visinom sankcije poinilac prekraja

moe biti kanjen.

Propisivanje prekrajalan 4.

(1) Prekraji i prekrajne sankcije mogu se propisivati zakonom, uredbom ili odlukomVlade, odlukom skuptine grada i odlukom skuptine optine.

(2) Organi ovlaeni za donoenje propisa o prekrajima mogu propisivati samosankcije predviene ovim zakonom i u granicama koje odreuje ovaj zakon.

(3) Organi ovlaeni za donoenje propisa iz stava 1. ovog lana mogu propisivatiprekrajne sankcije samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje nadlenostiutvrene ustavom i zakonom, pod uslovima odreenim ovim zakonom.


2/69


(4) Organ koji je ovlaen da propisuje prekrajne sankcije ne moe ovo pravo daprenese na druge organe.

Opta svrha prekrajnih sankcijalan 5.

Opta svrha propisivanja i izricanja prekrajnih sankcija je suzbijanje protivpravnihdjelovanja kojima se ugroavaju ili povreuju vrijednosti zatiene prekrajnimzakonodavstvom, ime se obezbjeuje da graani potuju pravni sistem i ne ine prekraje.

Vremensko vaenje i primjena najblaeg zakona, odnosno propisalan 6.

(1) Na poinioca prekraja primjenjuje se zakon, odnosno propis koji je vaio uvrijeme izvrenja prekraja.

(2) Ako je poslije izvrenja prekraja izmijenjen zakon, odnosno propis, jednom ili

vie puta, primijenie se zakon, odnosno propis koji je najblai za poinioca.

Prostorno vaenje zakona, odnosno propisalan 7.

(1) Ovaj zakon vai na teritoriji Republike Srpske ako su prekraji propisani zakonimai drugim propisima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, gradova i optina, a koji su iizvreni na teritoriji Republike Srpske ili ako je prekraj poinjen na domaem brodu ilivazduhoplovu dok se nalazi van teritorije Republike Srpske ili ako je prekraj poinjen nainternetu ili veb okruenju kada je posljedica nastupila na teritoriji Republike Srpske iliserverima provajdera u Republici Srpskoj.

(2) Za prekraj poinjen u inostranstvu kaznie se poinilac prekraja samo ako je toodreeno ovim zakonom, kada se moe, pod uslovom uzajamnosti, ustupiti gonjenje za

prekraj stranoj dravi u kojoj poinilac prekraja koji je strani dravljanin ima prebivalite.

Zabrana ponovnog suenja u istoj stvarilan 8.

(1) Nikome se ne moe ponovo suditi niti mu moe ponovo biti izreena prekrajnasankcija za prekraj o kome je pravosnano odlueno u skladu sa zakonom.

(2) Zabrana iz stava 1. ovog lana ne spreava ponavljanje prekrajnog postupka u

skladu sa ovim zakonom.(3) Ako je protiv poinioca prekraja potvrena optunica zbog krivinog djela kojimje obuhvaen i prekraj, za taj prekraj ne moe se pokrenuti prekrajni postupak, a ako jepostupak pokrenut, ne moe se dalje voditi.

(4) Protiv poinioca prekraja koji je u krivinom postupku pravosnano proglaenkrivim za krivino djelo koje obuhvata i obiljeja prekraja ne moe se pokrenuti prekrajni

postupak, a ako je pokrenut, ne moe se dalje voditi.


3/69


Prava lica okrivljenih za prekrajelan 9.

(1) Svako ko je okrivljen da je poinio prekraj ima pravo da zahtijeva da o njegovojodgovornosti za poinjeni prekraj odlui sud u razumnom roku.

(2) Okrivljeno lice iz stava 1. ovog lana ima pravo da:1) se smatra nevinim dok se ne dokae njegova odgovornost u skladu sa zakonom,2) u najkraem roku bude obavijeteno, detaljno i na jeziku koji razumije, o prirodi i

razlogu optubi protiv njega,3) mu se da odgovarajue vrijeme i mogunosti za pripremu odbrane, te da bude

upoznato sa svim pravima, kao i pravom na utanje,4) se brani lino ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukoliko nema dovoljno

sredstava, da mu se on obezbijedi besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde,5) ispitaju ili da se u njegovo ime ispitaju svjedoci koji ga terete i da se obezbijedi

prisustvo i sasluanje svjedoka u njegovu korist pod istim uslovima kao i svjedoka koji gaterete i

6) dobije besplatnu pomo prevodioca ako ne razumiju jezik koji se upotrebljava usudu ili tumaa ukoliko je rijeo gluvonijemom ili slabovidom licu.

Prava zadranih licalan 10.

(1) U sluaju da je lice lieno slobode i zadrano, ima pravo na:1) kontaktiranje konzularnog predstavnika, ukoliko je rijeo stranom dravljaninu,2) kontaktiranje samo jednog lica,3) pristup hitnoj medicinskoj pomoi, ukoliko je to potrebno i4) da bude obavijeten o maksimalnom broju sati ili dana koje kao okrivljeni moe da

provede na zadravanju prije izvoenja na sud.(2) U sluaju da lice bude lieno slobode i zadrano zbog uinjenog prekraja odmah

e mu se uruiti Dokument o pravima okrivljenih i zadranih lica.(3) Izgled i detaljan sadraj Dokumenta o pravima okrivljenih i zadranih lica,

propisuje ministar pravde posebnim pravilnikom.

Znaenje izrazalan 11.

(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:

1) kanjeni je lice za koje je ustanovljeno konanim prekrajnim nalogom ilipravosnanim rjeenjem o prekraju, da je odgovorno za odreeni prekraj,

2) ovlaeni organi za pokretanje prekrajnog postupka su:1. nadlena ministarstva i drugi organi Bosne i Hercegovine,2. Ministarstvo unutranjih poslova, druga ministarstva i inspekcijski organi

Republike Srpske,3. nadleni organi jedinica lokalne samouprave,4. privredna drutva i druga pravna lica koja imaju javna ovlaenja, a u iju

nalenost spada neposredno izvrenje ili nadzor nad izvrenjem zakona ilipropisa kojima su propisani prekraji,

3) okrivljeni je pravno ili fiziko lice protiv kojeg je pokrenut prekrajni postupak,

4) oteeni je pravno ili fiziko lice koje je pretrpjelo tetu nastalu injenjemprekraja,


4/69


5) Registar novanih kazni i prekrajnih evidencija (u daljem tekstu: Registar) je bazapodataka o izreenim sankcijama, mjerama i ostalim evidencijama za prekraje, koja jepropisana posebnim zakonom i

6) internet provajder je svako pravno lice registrovano za pruanje elektronskihusluga, ija je djelatnost da omogui povezivanje u javno dostupnu globalnu paketnu

podatkovnu mreu (internet), a koja zajedno povezuje raunare i raunarske mree.(2) Gramatiki izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za oznaavanje mukog i enskogroda podrazumijevaju oba pola.

(3) Znaenje izraza navedenih u Krivinom zakonu Republike Srpske i Zakonu okrivinom postupku Republike Srpske ili u nekom drugom posebnom propisu, koristie se uovom zakonu, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno i imaju znaenje koje jeodreeno tim zakonima.

Diplomatski imunitet

lan 12.

Prekrajni postupak ne moe se voditi niti se moe izrei prekrajna sankcija protivlica koja uivaju diplomatski imunitet.

GLAVA IIIZVRENjE PREKRAJA

Radnja izvrenja prekrajalan 13.

(1) Prekraj moe biti izvren injenjem ili neinjenjem.(2) Prekraj je izvren neinjenjem kada je poinilac propustio da izvri radnje koje je

bio duan da uini.

Pokuaj prekrajalan 14.

Za pokuaj prekraja poinilac je odgovoran samo ako je to zakonom, odnosnopropisom regulisano.

Vrijeme izvrenja prekraja

lan 15.

Prekraj je izvren u vrijeme kada je poinilac radio ili bio duan da radi, bez obzirana to kada je posljedica nastupila.

Mjesto izvrenja prekrajalan 16.

Prekraj je izvren u mjestu gdje je poinilac radio ili bio duan da radi, ali i u mjestugdje je posljedica nastupila.


5/69


Nuna odbranalan 17.

(1) Nema prekraja ako je radnja propisana kao prekraj poinjena u nunoj odbrani.

(2) Nuna odbrana je ona odbrana koja je neophodno potrebna da poinilac od svogdobra ili od dobra drugoga odbije istovremeni ili neposredno predstojei protivpravni napad.(3) Poinilac koji je prekoraio granice nune odbrane moe se blae kazniti, a ako je

prekoraenje uinio usljed jake razdraenosti ili prepasti izazvane napadom, moe se iosloboditi od kazne.

Krajnja nudalan 18.

(1) Nema prekraja ako je radnja propisana kao prekraj poinjena u krajnjoj nudi.(2) Krajnja nuda postoji ako je prekraj poinjen da poinilac otkloni od svog dobra

ili dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije moglaotkloniti, i ako pri tome poinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo.

(3) Poinilac koji je sam izazvao opasnost iz nehata, ili je prekoraio granice krajnjenude, moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje poinjeno pod naroito olakavajuimokolnostima, poinilac se moe i osloboditi od kazne.

(4) Nema krajnje nude ako je poinilac bio duan da se izloi opasnosti.

Sila i prijetnjalan 19.

(1) Nema prekraja ako je poinilac postupao pod dejstvom neodoljive sile.(2) Poinilac koji je izvrio prekraj pod dejstvom sile kojoj se moglo odoljeti ili pod

dejstvom prijetnje moe se blae kazniti, ako se sila i prijetnja ne mogu smatratineskrivljenom opasnou u smislu lana 18. ovog zakona.

(3) U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao poinilac prekraja, smatrae se lice koje jeprimijenilo neodoljivu silu.

Naelo oportunitetalan 20.

U sluaju necjelishodnosti pokretanja prekrajnog postupka kod maloljetnika, kao i

okrivljenih punoljetnih lica koja ranije nisu prekrajno kanjavana i kada je rijeo najlakimoblicima prekraja za djela manjeg znaaja, sud moe odluiti da se prekrajni postupak ne

pokree protiv tih lica i odbaciti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.

GLAVA IIIODGOVORNOST ZA PREKRAJ

Subjekti odgovornostilan 21.

(1) Za prekraj mogu da odgovaraju: fiziko lice, preduzetnik, pravno lice i odgovorno

lice u pravnom licu, odgovorno lice u dravnom organu, republikom organu uprave iorganima jedinice lokalne samouprave.


6/69


(2) Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine i BrkoDistrikt BiH, dravni organi, republiki organi uprave, organi i jedinice lokalne samouprave iuprave ne mogu biti odgovorni za prekraj, ali zakonom moe biti propisano da za prekraj

pod uslovima iz lana 22. stav 1. ovog zakona,odgovara odgovorno lice.

Odgovornost fizikog licalan 22.

(1) Fiziko lice odgovara za prekraj ako je u vrijeme izvrenja prekraja bilouraunljivo i prekraj poinilo sa umiljajem ili iz nehata.

(2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, odredbe iz stava 1. ovog lanaprimjenjuju se i na preduzetnika, odgovorna lica u pravnom licu, dravnom organu,republikom organu uprave ili organu jedinice lokalne samouprave.

Neuraunljivost, samoskrivljena neuraunljivost i bitno smanjena uraunljivostlan 23.

(1) Neuraunljiv poinilac nije odgovoran za prekraj.(2) Neuraunljiv je poinilac koji u vrijeme izvrenja prekraja nije mogao da shvati

znaaj svog djela ili nije mogao da upravlja svojim postupcima usljed duevne bolesti,privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja.

(3) Ne smatra se neuraunljivim poinilac prekraja koji upotrebom alkohola ili nadrugi nain dovede sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili nije mogaoupravljati svojim postupcima ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje bio svjestan ili

je bio duan i mogao biti svjestan da u takvom stanju moe poiniti prekraj.(4) Poiniocu prekraja ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da

upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usljed nekog stanja iz stava 2. ovog lana(bitno smanjena uraunljivost) moe se ublaiti kazna.

Nehat i umiljajlan 24.

(1) Za postojanje odgovornosti dovoljan je nehat poinioca ako propisom o prekrajunije odreeno da e se kazniti samo ako je prekraj poinjen sa umiljajem.

(2) Prekraj je poinjen iz nehata kada je poinilac bio svjestan da usljed njegovoginjenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drao da je moesprijeiti ili da ona nee nastupiti, ili kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene

posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim linim svojstvima bio duan i mogaobiti svjestan te mogunosti.

(3) Prekraj je poinjen sa umiljajem kada je poinilac bio svjestan svog djela i htionjegovo izvrenje ili kada je bio svjestan da usljed njegovog injenja ili neinjenja moenastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Stvarna zabludalan 25.

(1) Nije odgovoran za prekraj poinilac koji je u vrijeme izvrenog prekraja bio uneotklonjivoj stvarnoj zabludi.

(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako poinilac u vrijeme izvrenog prekraja nijebio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim propisom odreenog obiljeja, ili je


7/69


pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djeloinile dozvoljenim.

Pravna zabludalan 26.

Poinilac prekraja koji je u vrijeme izvrenog prekraja iz opravdanih razloga nijeznao da je to djelo zabranjeno moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne.

Saizvrilatvolan 27.

Ako vie lica uestvovanjem u radnji izvrenja prekraja ili na drugi nain zajednikipoine prekraj, svako od njih kaznie se kaznom propisanom za taj prekraj.

Podstrekavanje

lan 28.

(1) Ko drugog sa umiljajem podstrekne da poini prekraj kaznie se kao da ga jesam poinio.

(2) Podstrekavanje na izvrenje prekraja smatra se naroito: upuivanje molbe,ubjeivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvrenja prekraja, davanje ili obeavanje

poklona, zloupotreba odnosa podreenosti ili zavisnosti, dovoenje ili odravanje lica u stanjustvarne ili pravne zablude.

Pomaganjelan 29.

(1) Ko drugom sa umiljajem pomogne da izvri prekraj kaznie se kao da ga je sampoinio.

(2) Pomaganje na izvrenje prekraja smatra se naroito: davanje savjeta ili uputstavakako da se izvri prekraj, stavljanje poiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje

prekraja, otklanjanje prepreka za izvrenje prekraja, kao i unaprijed obeano prikrivanjeprekraja, poinioca, sredstava kojima je prekraj izvren, tragova prekraja ili predmetapribavljenih prekrajem.

Granice odgovornosti sauesnikalan 30.

(1) Saizvrilac je prekrajno odgovoran u granicama svog umiljaja ili nehata, apodstrekai pomaga, u granicama njihovog umiljaja.

(2) Lini odnosi, svojstva i okolnosti, usljed kojih zakon iskljuuje prekrajnuodgovornost, dozvoljava oslobaanje od kazne ili ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzirsamo onom izvriocu, saizvriocu, podstrekau ili pomagau, kod kojeg takva svojstva iliokolnosti postoje.

Odgovornost pravnog licalan 31.


8/69


(1) Pravno lice je odgovorno za prekraj poinjen radnjom ili proputanjem dunognadzora organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica koje je u vrijemeizvrenja prekraja bilo ovlaeno da postupa u ime pravnog lica.

(2) Pravno lice je odgovorno za prekraj i kada:1) organ upravljanja donese protivpravnu odluku ili nalog kojim je omogueno

izvrenje prekraja ili odgovorno lice naredi licu da izvri prekraj i2) fiziko lice izvri prekraj usljed proputanja odgovornog lica da nad njim vrinadzor ili kontrolu.

(3) Pod uslovima iz stava 2. ovog lana, pravno lice moe da odgovara za prekraj ikada:

1) je protiv odgovornog lica prekrajni postupak obustavljen ili je to lice osloboenood odgovornosti, u skladu sa odredbama lana 181. ovog zakona i

2) postoje pravne ili stvarne smetnje za utvrivanje odgovornosti odgovornog lica upravnom licu ili se ne moe odrediti ko je odgovorno lice.

(4) Odgovornost fizikog ili odgovornog lica u pravnom licu za poinjeni prekraj ilikrivino djelo ne iskljuuje odgovornost pravnog lica za prekraj.

Odgovornost prestankom postojanja pravnog licalan 32.

(1) Prestankom postojanja pravnog lica u toku prekrajnog postupka prestajeodgovornost za prekraj, osim u sluaju postojanja pravnog sljedbenika, kada za prekrajodgovara pravni sljedbenik.

(2) Ako je pravno lice prestalo da postoji nakon pravosnano okonanog prekrajnogpostupka, izreena sankcija e se izvriti prema pravnom sljedbeniku, a ako nema pravnogsljedbenika, postupak izvrenja prekrajne sankcije e se obustaviti.

(3) Pravno lice koje se nalazi u steaju moe da odgovara za prekraj poinjen prijeotvaranja ili u toku steajnog postupka, ali mu se ne moe izrei kazna, nego samo zatitnamjera oduzimanja predmeta i oduzimanje imovinske koristi.

Odgovornost preduzetnikalan 33.

Preduzetnik odgovara za prekraj koji poini pri vrenju svoje djelatnosti.

Odgovornost odgovornog lica

lan 34.

(1) Odgovornim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice kome su u pravnom licupovjereni odreeni poslovi koji se odnose na upravljanje, poslovanje ili proces rada, kao i licekoje u dravnom organu, republikom organu uprave i organu jedinice lokalne samoupravevri odreene dunosti.

(2) Nije odgovorno za prekraj odgovorno lice koje je postupalo na osnovu nareenjadrugog odgovornog lica ili organa upravljanja i ako je preduzelo sve radnje koje je na osnovuzakona, drugog propisa ili akta bilo duno da preduzme da bi sprijeilo izvrenje prekraja.

(3) Odgovornost odgovornog lica ne prestaje zato to mu je prestao radni odnos upravnom licu, dravnom organu, republikom organu uprave i organu jedinice lokalne

samouprave niti zato to je nastala nemogunost da se pravno lice proglasi odgovornim usljednjegovog prestanka.


9/69


Odgovornost stranih licalan 35.

(1) Strano fiziko lice, strano pravno lice i odgovorno lice odgovaraju za prekraje

jednako kao i domae fiziko, pravno i odgovorno lice.(2) Strano pravno lice i odgovorno lice kaznie se za prekraj poinjen na teritorijiRepublike Srpske ako strano pravno lice ima poslovnu jedinicu ili predstavnitvo u Bosni iHercegovini ili je prekraj poinjen njegovim prevoznim sredstvom, ako propisom kojim je

prekraj regulisan nije neto drugo predvieno.

GLAVA IVPREKRAJNE SANKCIJE

Vrste prekrajnih sankcija

lan 36.

(1) Prekrajne sankcije su:1) kazne,2) kazneni bodovi,3) mjere upozorenja,4) zatitne mjere i5) vaspitne mjere.(2) Osim sankcija iz stava 1. ovog lana za prekraj se mogu izrei i sljedee mjere:1) oduzimanje imovinske koristi,2) obaveza naknade tete i3) lienje slobode radi naplate novane kazne.(3) Prekrajnu sankciju moe izrei sud u prekrajnom postupku koji je pokrenut i

sproveden u skladu sa ovim zakonom.(4) Ovlaeni organ moe izrei prekrajnu sankciju putem izdavanja prekrajnog

naloga, u skladu sa postupkom koji je propisan ovim zakonom.

Svrha kanjavanjalan 37.

Svrha kanjavanja je da se utie na poinioca i ostale da ubudue ne ine prekraje.

Vrste kaznilan 38.

Prekrajne kazne su kazna zatvora i novana kazna.

Nain propisivanja kaznilan 39.

(1) Za prekraj se moe propisati kazna zatvora ili novana kazna, koje se mogu izreii zajedno.


10/69


(2) Za prekraj pravnog lica i odgovornog lica moe se propisati samo novana kazna.

Nadlenost za propisivanje kaznilan 40.

(1) Kazna zatvora moe se propisati samo zakonom.(2) Novana kazna moe se propisati zakonom ili uredbom,odnosno odlukom Vlade,skuptine optine ili grada.

Izricanje kaznilan 41.

(1) Kazna zatvora se moe izrei samo kao glavna kazna.(2) Novana kaznamoe se izrei kao glavna i kao sporedna kazna.(3) Ako su novana kazna i kazna zatvora propisane alternativno, kazna zatvora se

izrie samo za prekraje kojima su bile prouzrokovane tee posljedice ili za prekraje koji

ukazuju na vei stepen odgovornosti poinioca u skladu sa lanom 24. ovog zakona.

Kazna zatvoralan 42.

(1) Kazna zatvora ne moe se propisati u trajanju kraem od deset ni duem od 60dana.

(2) Kazna zatvora moe se propisati samo za one prekraje ijim bi izvrenjem moglanastati opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili bi se tee naruio javni red i mir, kao i za prekrajenasilja u porodici ili na sportskim priredbama.

(3) Kazna zatvora izrie se na pune dane.(4) Kazna zatvora ne moe se izrei trudnoj eni, poslije navrena tri mjeseca

trudnoe, ni majci dok dijete ne navri godinu dana, a ako je dijete mrtvo roeno ili ako jeumrlo poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja.

(5) Kazna zatvora ne moe se izrei maloljetnom licu.

Novana kaznalan 43.

(1) Novana kazna moe se propisati u odreenom rasponu ili u fiksnom iznosu.(2) Novana kazna za fiziko lice ne moe se propisati u iznosu niem od 30 KM za

odgovorno lice u pravnom licu i preduzetniku u iznosu niem od 50 KM, a za pravno lice uiznosu niem od 500 KM.(3) Za prekraj propisan zakonom novana kazna ne moe se propisati za fiziko lice

u iznosu veem od 10.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu i preduzetniku u iznosuveem od 20.000 KM, a za pravno lice u iznosu veem od 200.000 KM.

(4) Za prekraj propisan odlukom ili uredbom Vlade, odlukom skuptine grada iliskuptine optine, novana kazna ne moe se propisati za fiziko lice u iznosu veem od3.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu veem od 5.000 KM, za preduzetnika uiznosu veem od 6.000 KM, a za pravno lice u iznosu veem od 10.000 KM.

(5) Za prekraje iz oblasti poreza, carina i finansija,novane kazne se mogu propisatiu viestrukom iznosu poreske ili carinske obaveze koja je trebalo da bude plaena, ili kao

procenat ili viestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekraja, ali ne u iznosu veemod 200.000 KM.


11/69


Rok plaanja novane kaznelan 44.

(1) U rjeenju o prekraju i prekrajnom nalogu odreuje se rok plaanja novane

kazne, koji ne moe biti krai od osam dana niti dui od tri mjeseca od dana pravosnanostirjeenja, odnosno izvrnog prekrajnog naloga.(2) Ukoliko je izjavljena alba, rok plaanja novane kazne ne moe biti krai od osam

dana niti dui od tri mjeseca od dana dostavljanja drugostepenog rjeenja.(3) U rokovima iz ovog lana sud e obavezati okrivljenog da plati i trokove

prekrajnog postupka.(4) Sud moe u opravdanim sluajevima rjeenjem dozvoliti da se novana kazna

isplati u ratama, pri emu odreuje rok plaanja, koji ne moe biti dui od est mjeseci, poduslovom da su plaeni trokovi postupka.

(5) Na rjeenje iz stava 4. ovog lana nije dozvoljena alba.(6) Ako kanjeno lice kome je dozvoljeno da novanu kaznu isplauje u ratama ne vri

uredno uplate, sud moe rjeenjem opozvati svoju odluku o plaanju u ratama.(7) Protiv rjeenja iz stava 6. ovog lana alba nije dozvoljena.

Odmjeravanje kaznelan 45.

(1) Sud e poiniocu prekraja odmjeriti kaznu u granicama propisanim za taj prekraj,imajui u vidu svrhu kanjavanja i okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja(olakavajue i oteavajue okolnosti), i to:

1) stepen odgovornosti poinioca,2) posljedice prekraja,3) okolnosti pod kojima je prekraj poinjen,4) ranija kanjavanja,5) line prilike poinioca i6) dranje poinioca poslije poinjenog prekraja.(2) Ne moe se uzeti u obzir kao oteavajua okolnost ranije izreena prekrajna

sankcija poiniocu koja je brisana iz Registra i ako je od dana pravosnanosti odluke do danadonoenja nove odluke proteklo vie od pet godina.

(3) Pri odmjeravanju visine novane kazne uzee se u obzir i imovinsko stanjepoinioca.

Ublaavanje kaznelan 46.

(1) Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekrajem nisu prouzrokovane teeposljedice, a postoje olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i blaom kaznom moe postiisvrha kanjavanja, propisana kazna se moe ublaiti, tako to se moe:

1) izrei kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekraj, ali neispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne,

2) umjesto propisane kazne zatvora izrei novana kazna, ali ne ispod najmanjezakonske mjere te vrste kazne i

3) umjesto propisane kazne zatvora i novane kazne izrei samo jedna od tih kazni.

(2) Ublaavanje kazne ne moe se primijeniti prema okrivljenom za prekraj koji uRegistru ima registrovanog duga (neplaenih novanih kazni i trokova prekrajnog


12/69


postupka), odnosno licu koje nije izdralo izreenu kaznu zatvora, a podatke iz Registrapribavlja sud po slubenoj dunosti.

Oslobaenje od kaznelan 47.

(1) Sud e osloboditi od kazne poinioca kada to zakon izriito propisuje.(2) Sud moe osloboditi od kazne poinioca:1) kada ga posljedice prekraja tako pogaaju da je njegovo kanjavanje nepotrebno

radi ostvarenja svrhe kanjavanja,2) kada je otklonio ili umanjio posljedice prekraja ili nadoknadio tetu koju je njime

prouzrokovao, ili je platio ili je ispunio propisanu obavezu zbog ijeg je neplaanja, odnosnoneispunjenja pokrenut prekrajni postupak i

3) kada se pomirio sa oteenim i nadoknadio tetu.

Sticaj prekraja

lan 48.

(1) Ako je poinilac jednom radnjom ili sa vie radnji poinio vie prekraja za kojemu se istovremeno sudi, prethodno e se utvrditi kazna za svaki od tih prekraja, pa e se zasve te prekraje izrei jedinstvena kazna.

(2) Jedinstvena kazna e se izrei po sljedeim pravilima:1) ako je za sve prekraje u sticaju utvrena kazna zatvora, jedinstvena kazna mora biti

vea od svake pojedinane utvrene kazne, ali ne smije dostii zbir utvrenih kazni niti prei90 dana zatvora,

2) ako je za sve prekraje u sticaju utvrena novana kazna, jedinstvena kazna morabiti vea od svake pojedinano utvrene kazne, ali ne smije dostii zbir utvrenih novanihkazni, s tim to jedinstvena novana kazna ne moe biti vea od dvostrukog iznosa najveenovane kazne predviene ovim zakonom i

3) ako je za prekraje u sticaju utvrena kazna zatvora, a za druge prekraje novanakazna, izrei e se jedinstvena kazna zatvora i jedinstvena novana kazna na nain propisan t.1) i 2) ovog stava.

Prekraj u produenom trajanjulan 49.

(1) Prekraj u produenom trajanju ini vie istih ili istovrsnih prekraja poinjenih u

vremenskoj povezanosti od istog poinioca i koji predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pravnomsmislu zbog postojanja najmanje dvije od sljedeih okolnosti:

1) istovrsnosti predmeta prekraja,2) istovjetnosti oteenog,3) korienja iste situacije ili istog trajnog odnosa,4) jedinstva mjesta ili prostora izvrenja prekraja ili5) jedinstvenog umiljaja poinioca.(2) Prekraji usmjereni protiv linosti mogu se poiniti u produenom trajanju samo

ako su poinjeni prema istom licu.(3) Ne mogu biti u produenom trajanju ona djela koja po svojoj prirodi ne doputaju

spajanje u jedno djelo.

(4) Ako prekraj u produenom trajanju obuhvata razliite oblike istog prekraja,produeni prekraj se pravno kvalifikuje kao najtei oblik od tih prekraja.


13/69


(5) Ako prekraj u produenom trajanju obuhvata djela za ija su zakonska obiljejaodreeni novani iznosi, prekraj u produenom trajanju je ostvaren iznos jednak zbiru iznosaostvarenih pojedinanim djelima.

(6) Za prekraj u produenom trajanju moe se izrei kazna vea od propisane kazneza prekraj utvren kao prekraj u produenom trajanju, ali ne smije prei dvostruku mjeru

propisane kazne, niti najveu mjeru te vrste kazne.

Uraunavanje zadravanja u kaznulan 50.

(1) Vrijeme za koje je poinilac prekraja zadran prije donoenja odluke uraunava seu izreenu kaznu.

(2) Zadravanje koje je trajalo due od 12 asova,a krae od 24 asa, rauna se kaojedan dan zatvora, odnosno 100 KM novane kazne.

Kazneni bodovi

lan 51.

(1) Za prekraje protiv bezbjednosti saobraaja na putevima zakonom se mogupropisati kazneni bodovi u rasponu koji je propisan posebnim propisom.

(2) Sankcija iz stava 1. ovog lana izrie se uz kaznu, uslovnu osudu ili ukor poduslovima predvienim ovim zakonom, ako drugim zakonom nije drugaije propisano.

(3) Uz sankciju iz stava 1. ovog lana poiniocu mogu biti izreene dopunske obavezeu cilju edukacije vozaa ili praenja njegovog ponaanja u saobraaju.

(4) Vrste dopunskih obaveza i uslovi za njihovo izricanje propisuju se posebnimpropisom.

(5) Kazneni bodovi se mogu izrei vozau koji u vrijeme izvrenja prekraja posjedujevozaku dozvolu izdatu u Bosni i Hercegovini.

(6) Ako su za prekraje u sticaju utvreni kazneni bodovi, izrei e se jedinstvenikazneni bodovi, koji odgovaraju zbiru svih pojedinano utvrenih kaznenih bodova, a koji nemoe biti vei od broja propisanog posebnim propisom.

Ukor i uslovna osudalan 52.

Mjere upozorenja koje se mogu izrei u skladu sa ovim zakonom su ukor i uslovnaosuda.

Svrha mjere upozorenjalan 53.

Svrha ukora i uslovne osude, u okviru opte svrhe prekrajnih sankcija je da se premapoiniocu koji je odgovoran ne primijeni kazna za prekraje kada to nije nuno zaprekrajnopravnu zatitu i kada se moe oekivati da e se samo upozorenjem (ukor) iliupozorenjem uz prijetnju kaznom (uslovna osuda), dovoljno uticati na poinioca prekraja daubudue ne ini prekraj.

Ukor

lan 54.


14/69


(1) Kada postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost poinioca, takoda se moe oekivati da e se ubudue kloniti vrenja prekraja i bez izricanja propisanekazne ili ako je rijeo naroito lakom obliku tog prekraja, sud moe, umjesto kazne, izreiukor.

(2) Ukor se moe izrei i kada poinilac prije donoenja odluke o prekraju ispuni

propisanu obavezu.

Uslovna osudalan 55.

(1) Uslovnom osudom sud poiniocu utvruje kaznu i zatitnu mjeru ili samo kaznu ilisamo zatitnu mjeru i istovremeno odreuje da se ona nee izvriti ako kanjeni, za vrijemekoje odredi sud, a koje ne moe biti krae od est mjeseci niti due od godinu dana (vrijeme

provjeravanja), ne poini novi prekraj ili ispuni drugi uslov koji mu odredi sud.(2) Sud e izrei uslovnu osudu kada ocijeni da se i bez izvrenja kazne moe postii

svrha kanjavanja, naroito imajui u vidu odnos poinioca prema tom prekraju ili prema

oteenom i da e nadoknaditi tetu prouzrokovanu prekrajem.(3) Zatitne mjere izreene uz uslovnu osudu izvravaju se.(4) Uslovna osuda ne moe se izrei odgovornom za prekraj koji u Registru ima

registrovanog duga (neplaenih novanih kazni i trokova prekrajnog postupka), a podatke izRegistra pribavlja sud po slubenoj dunosti, odnosno licu koje nije izdralo ranije izreenukaznu zatvora.

Obaveze uslovno kanjenog licalan 56.

(1) Poiniocu prekraja, uz izreenu uslovnu osudu, sud moe odrediti jednu ili vieobaveza, i to da:

1) naknadi poinjenu tetu,2) vrati korist koju je pribavio prekrajem i3) ispuni druge obaveze propisane zakonom u skladu sa lanom 51. stav 3. ovog

zakona,koje su primjerene poinjenom prekraju.(2) Rok za ispunjenje obaveze iz stava 1. ovog lana odreuje sud u okviru odreenog

vremena provjeravanja.

Opozivanje uslovne osudelan 57.

(1) Sud e opozvati uslovnu osudu ako kanjeni u vrijeme provjeravanja poini jedanili vie prekraja iste vrste i teine, odnosno tei prekraj, ili ako ne ispuni postavljeni uslov.

(2) Ako kanjeni u toku vremena provjeravanja poini neki drugi prekraj, sud e,nakon to ocijeni sve okolnosti koje se odnose na poinjeni prekraj i poinioca, a naroitoteinu prekraja i pobude iz kojih je poinjen, odluiti da li e opozvati uslovnu osudu.

(3) U sluaju opozivanja uslovne osude, sud e primijeniti odredbu lana 48. ovogzakona, izrei kaznu i/ili zatitnu mjeru za ranije izvreni i za novi prekraj, uzimajui kaznui/ili zatitnu mjeru iz opozvane odluke kao veutvrenu.

(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novi prekraj izrei kaznu ili uslovnuosudu.


15/69


(5) Ako izrekne uslovnu osudu, sud e utvrditi jedinstvenu kaznu za raniji i noviprekraj, uzimajui u obzir ranije utvrenu kaznu, u skladu sa odredbama ovog zakona oodmjeravanju kazne za prekraje u sticaju i odrediti novo vrijeme provjeravanja.

(6) Sud e opozvati uslovnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako kanjeni utoku vremena provjeravanja ne izvri obaveze koje su mu odreene, a mogao ih je izvriti.

(7) Teret dokazivanja nemogunosti izvrenja obaveze je na kanjenom.(8) U sluaju da se utvrdi nemogunost izvrenja obaveza, sud te obaveze moezamijeniti drugim obavezama ili kanjenog osloboditi obaveza.

(9) Uslovna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od godinu dana od dana kada jeproteklo vrijeme provjeravanja.

(10) Uslovna osuda se opoziva na obrazloen zahtjev ponosioca zahtjeva ili poslubenoj dunosti od suda, u propisanom roku iz stava 9. ovog lana.

(11) Sud je obavezan da zakae sasluanje radi utvrivanja injenica na koje epozvati podnosioca zahtjeva i kanjenog.

(12) Ako sud utvrdi da nema osnova za donoenje odluke o opozivu uslovne osude,rjeenjem e odbiti zahtjev za opozivanje uslovne osude.

(13) Protiv rjeenja iz stava 12. ovog lana moe se podnijeti alba u roku od tri danaod dana prijema rjeenja.

Svrha i propisivanjelan 58.

(1) U okviru opte svrhe prekrajnih sankcija, svrha primjene zatitnih mjera je daotkloni stanje i okolnosti koji omoguavaju ili podstiu poinioca na izvrenje novog

prekraja.(2) Zatitne mjere mogu se propisati samo zakonom.

Vrste zatitnih mjeralan 59.

(1) Za prekraj se mogu propisati sljedee zatitne mjere:1) oduzimanje predmeta,2) zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti,3) zabrana upravljanja motornim vozilom,4) obavezno lijeenje zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstanci,5) obavezno psihijatrijsko lijeenje,6) zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama i7) zabrana dranja i oduzimanje ivotinja.

(2) Zakonima koji propisuju prekraje mogu se odrediti druge vrste zatitnih mjera, stim da je svaka zatitna mjera koja nije predmet direktnog izvrenja od nadlenog organa,uslovljena pristankom okrivljenog na tu zatitnu mjeru.

(3) Zatitne mjere oduzimanje predmeta, obavezno psihijatrijsko lijeenje iobavezno lijeenje zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstanci, mogu se izrei poduslovima propisanim ovim zakonom i kada nisu predviene propisom kojim je odreen

prekraj.(4) Zatitna mjera zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti ne moe se izrei

maloljetniku.

Izricanje zatitnih mjera

lan 60.


16/69


(1) Kada postoje uslovi za izricanje zatitnih mjera predvieni ovim ili drugimzakonom, poiniocu prekraja moe biti izreena jedna ili vie zatitnih mjera.

(2) Zatitne mjere se izriu uz izreenu kaznu, uslovnu osudu, ukor ili vaspitnu mjeru.(3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, zatitne mjere se mogu izrei samostalno ako je

takva mogunost propisana zakonom.

(4) Ovlaeni organ moe prekrajnim nalogom izrei samo jednu zatitnu mjeru unajkraem predvienom trajanju, kao i zatitnu mjeru oduzimanja predmeta.

Oduzimanje predmetalan 61.

(1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje prekraja ili kojisu nastali izvrenjem prekraja mogu se oduzeti ako su svojina okrivljenog.

(2) Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kada nisu svojina okrivljenog,ako to zahtijevaju interesi opte bezbjednosti, uvanja ivota i zdravlja ljudi, sigurnost robnog

prometa ili razlozi javnog morala, kao i u drugim sluajevima predvienim zakonom.

(3) Sud koji donosi rjeenje o prekraju ili ovlaeni organ koji izdaje prekrajni nalogodredie, u skladu sa posebnim propisima, da li e se oduzeti predmeti unititi, prodati ili

predati odgovarajuem ovlaenom organu.(4) Sredstva ostvarena prodajom predmeta pripadaju budetu Republike Srpske,

odnosno budetima jedinica lokalne samouprave.(5) Predmeti koji se po zakonu mogu oduzeti ili se oduzimaju, oduzee se i kada se

prekrajni postupak ne zavri rjeenjem kojim se okrivljeni proglaava odgovornim ako tozahtijevaju interesi opte bezbjednosti ili razlozi morala, kao i u drugim sluajevimaodreenim posebnim zakonom.

(6) Sud donosi posebno rjeenje iz stava 5. ovog lana, na koje okrivljeni ima pravoalbe u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

(7) Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo treih lica na naknadu tete odokrivljenog.

(8) Propisom kojim se odreuje prekraj moe se predvidjeti obavezno izricanjezatitne mjere oduzimanja predmeta.

(9) U sluaju da okrivljeni uniti ili otui predmete prekraja prije ili u tokuprekrajnog postupka ili predmeti prekraja ne budu mogli biti obezbijeeni, odnosno ako sepredmeti prekraja ne pronau, sud okrivljenom na prijedlog ovlaenog podnosioca zahtjevamoe izrei mjeru naplate njene novane protivrijednosti.

(10) Smatrae se da predmeti prekraja nisu pronaeni ako se iz bilo kojih razloga nemogu oduzeti.

Zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunostilan 62.

(1) Sud moe okrivljenom fizikom licu zabraniti vrenje poziva, djelatnosti ilidunosti u periodu do est mjeseci, ako je poinio prekraj obavljajui takav poziv, djelatnostili dunost i ako sud utvrdi da bi doputanje okrivljenom da i dalje obavlja takav poziv,djelatnost ili dunost moglo rezultirati injenjem prekraja u budunosti.

(2) Sud moe zabraniti okrivljenom pravnom licu vrenje odreene djelatnosti ilinarediti zatvaranje poslovnih prostorija ili nametnuti druga ogranienja djelatnosti takvogokrivljenog, u periodu do est mjeseci, koja se ukau kao odgovarajua u spreavanju

budueg injenja prekraja.


17/69


Zabrana upravljanja motornim vozilomlan 63.

(1) Kao sankcija za prekraj poinjen u saobraaju, okrivljenom se moe izreizabrana upravljanja motornim vozilom ili odreenom vrstom i kategorijom motornog vozila,

za period koji ne moe biti krai od 30 dana niti dui od godinu dana.(2) Ako propisom kojim se odreuje prekraj nisu posebno predvieni uslovi zaizricanje zatitne mjere, mjera se moe izrei poiniocu prekraja protiv bezbjednostisaobraaja kada postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ponovo poiniti

prekraj.(3) Zatitna mjera iz stava 1. ovog lana moe se izrei kao posljedica dodijeljenih

kaznenih bodova u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja.(4) Sud ili ovlaeni organ ne moe promijeniti broj kaznenih bodova koji se

zaraunavaju automatski kao rezultat odgovornosti za prekraj u skladu sa Zakonom obezbjednosti saobraaja Republike Srpske i Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja naputevima BiH.

(5) Prilikom odluivanja o zatitnoj mjeri, uzee se u obzir i to da li je poinilac pozanimanju vozamotornog vozila i koju kategoriju vozake dozvole posjeduje.

Obavezno lijeenje zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstancilan 64.

(1) Obavezno lijeenje zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstanci sud moe izreilicu koje je poinilo prekraj usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili psihoaktivnihsupstanci i kod koga postoji opasnost da e usljed ove zavisnosti i dalje da ini prekraje.

(2) Prije izricanja mjere iz stava 1. ovog lana sud e pribaviti miljenje vjetaka,odnosno nadlene zdravstvene organizacije.

(3) Prilikom izricanja mjere iz stava 1. ovog lana poiniocu prekraja naloie seobavezno lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi.

(4) Ako poinilac prekraja bez opravdanih razloga odbije lijeenje, mjera e seizvriti prinudnim putem.

(5) Zatitna mjera iz stava 1. ovog lana najdue moe trajati do godinu dana, aizvrenje izreene mjere obustavie se i prije isteka vremena odreenog u rjeenju, akozdravstvena organizacija ustanovi da je lijeenje zavreno.

Obavezno psihijatrijsko lijeenjelan 65.

(1) Poiniocu prekraja koji je u stanju neuraunljivosti poinio prekraj, sud e izreiobavezno psihijatrijsko leenje, ako utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da poinilac ponovi

prekraj, a radi otklanjanja opasnosti potrebno je njegovo psihijatrijsko lijeenje.(2) Obavezno psihijatrijsko lijeenje je zatitna mjera koja se samostalno moe izrei

neuraunljivom poiniocu prekraja.(3) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana sud moe izrei obavezno psihijatrijsko

lijeenje poiniocu prekraja ija je uraunljivost bitno smanjena, ako mu je izreena novanakazna, uslovna osuda, ukor ili je osloboen od kazne.

(4) Obavezno psihijatrijsko lijeenje sprovodi se van zdravstvene ustanove i traje dokpostoji potreba za lijeenjem, ali ne due od godinu dana.


18/69


(5) Radi uspjenijeg lijeenja moe se odrediti da se povremeno lijeenje sprovede uzdrastvenoj ustanovi, s tim da neprekidno lijeenje u ustanovi ne moe trajati due od 15dana, a moe biti preduzeto najvie dva puta u toku jedne godine.

(6) Ako se u sluaju iz st. 1. i 3. ovog lana poinilac ne podvrgne lijeenju vanzdravstvene ustanove ili lijeenje samovoljno napusti, sud moe odrediti da se zatitna mjera

sprovede u zdravstvenoj ustanovi, pod uslovima iz stava 4. ovog lana.

Zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbamalan 66.

(1) Zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama sastoji se u zabranipoiniocu prekraja da prisustvuje odreenim sportskim priredbama u odreenom periodu,radi spreavanja opasnosti od ponavljanja prekraja.

(2) Zatitna mjera iz stava 1. ovog lana moe se izrei u trajanju od godinu dana dotri godine.

(3) Vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u trajanje mjere.(4) Kanjenom kome je pravosnanim rjeenjem ili izvrnim prekrajnim nalogom

izreena mjera zabrane prisustvovanja odreenim sportskim priredbama, a koji postupiprotivno zabrani iz stava 1. ovog lana, izrei e se sankcija u skladu sa Zakonom ospreavanju nasilja na sportskim priredbama.

(5) Propisom kojim se odreuje prekraj na sportskim priredbama moe se predvidjetiobavezno izricanje zatitne mjere zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama.

Zabrana dranja i oduzimanje ivotinjalan 67.

(1) Zabrana dranja jedne, vie, odnosno svih vrsta ivotinja licu koje je proglaenoodgovornim za prekraj iz oblasti zatite dobrobiti ivotinja izrie se radi spreavanjauinioca da poini prekraj, odnosno da na drugi nain ugroava dobrobit ivotinja.

(2) Oduzimanje ivotinja od vlasnika ili draoca koji je proglaen odgovornim zaprekraj iz oblasti zatite dobrobiti ivotinja izrie se radi spreavanja poinioca prekraja daponovi prekraj, odnosno na drugi nain nastavi da ugroava dobrobit ivotinja.

(3) Sud koji je donio rjeenje o prekraju odredie u skladu sa posebnim propisima dali e se oduzeta ivotinja predati nadlenim prihvatilitima za ivotinje ili zainteresovanoj

organizaciji.(4) Propisom kojim se odreuje prekraj moe se predvidjeti obavezno izricanjezatitne mjere oduzimanje ivotinja.

(5) Mjera iz st. 1. i 2. ovog lana moe se izrei u trajanju od godinu dana do trigodine, raunajui od pravosnanosti odluke.

(6) Licu kome je pravosnanim rjeenjem o prekraju izreena mjera zabrane dranjaivotinja, a koji postupi protivno zabrani iz st. 1. i 2. ovog lana izrei e se sankcija

propisana Zakonom o zatiti i dobrobiti ivotinja.(7) Propisom kojim se odreuje prekraj moe se predvidjeti obavezno izricanje

zabrane dranja svih, odnosno pojedinih vrsta ivotinja.(8) Zatitna mjera zabrana dranja ivotinja iz stava 7. ovog lana moe se izrei i

trajno.


19/69


Sticaj zatitnih mjeralan 68.

Ako je jednim rjeenjem o prekraju za vie prekraja utvreno vie zatitnih mjeraiste vrste za koje je propisano da e se izrei u odreenom trajanju, izrei e se jedinstvena

zatitna mjera koja je jednaka zbiru trajanja pojedinano utvrenih zatitnih mjera, s tim daona ne moe prei najviu zakonsku granicu trajanja te vrste zatitne mjere.

GLAVA VODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLjENE PREKRAJEM I NAKNADATETE

Osnov oduzimanja imovinske koristilan 69.

(1) Niko ne moe zadrati imovinsku korist koja je pribavljena prekrajem.(2) Korist iz stava 1. ovog lana oduzima se rjeenjem o prekraju kojim su utvreni

prekraj i odgovornost za njega, pod uslovima koji su predvieni ovim zakonom.

Nain oduzimanja imovinske koristilan 70.

(1) Od poinioca prekraja e se oduzeti novac, hartije od vrijednosti, predmeti odvrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena izvrenjem prekraja.

(2) Ako takvo oduzimanje nije mogue, poinilac e se obavezati da plati novaniiznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi.

(3) Ako okrivljeni u odreenom roku ne plati novani iznos iz stava 1. ovog lana,naplata e se izvriti prinudno putem Poreske uprave.

(4) Imovinska korist pribavljena izvrenjem prekraja moe se oduzeti od lica na kojeje prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti.

Zatita oteenoglan 71.

Ako je oteenom u prekrajnom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev,

oduzimanje imovinske koristi izreie se samo ukoliko ta korist prelazi dosu

eniimovinskopravni zahtjev oteenog.

Odluka o imovinskopravnom zahtjevulan 72.

(1) Ako dokazi izvedeni u prekrajnom postupku ne pruaju pouzdan osnov da seimovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelimino usvoji, sud e uputiti oteenog ili drugoovlaeno lice da imovinskopravni zahtjev, odnosno viak tog zahtjeva moe ostvariti u

parnici.(2) Ako je zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka rjeenjem odbaen ili je

prekrajni postupak obustavljen ili je okrivljeni osloboen odgovornosti, oteenog ili drugoovlaeno lice, sud e uputiti da svoj imovinskopravni zahtjev ostvari u parnici.


20/69


(3) Ako je oteena imovina Republike Srpske ili lokalnih zajednica, u odluci iz st. 1. i2. ovog lana obavjetava se pravobranilac Republike Srpske.

GLAVA VIODREDBE PREMA MALOLjETNICIMA

Prekrajni postupak prema maloljetnicimalan 73.

(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnim poiniocima prekraja,ukoliko u ovom poglavlju nije drugaije odreeno.

(2) Prema maloljetniku koji u vrijeme izvrenja prekraja nije navrio 14 godina nemoe se pokrenuti niti voditi prekrajni postupak.

(3) Prekrajni postupak prema maloljetniku moe se pokrenuti samo na osnovu

zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka.(4) Sud obezbjeuje branioca sa posebnim znanjima iz oblasti prava djeteta i

prestupnitva mladih tokom prekrajnog postupka, ukoliko maloljetnik nema izabranogbranioca.

(5) Podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka dostavlja primjerakzahtjeva sudu, maloljetniku i njegovim zakonskim zastupnicima i nadlenom organustarateljstva.

(6) Sudija koji vodi prekrajni postupak pribavlja podatke o linosti maloljetnika odorgana starateljstva i moe pozvati organ starateljstva na usmeni pretres.

(7) Organ starateljstva ima pravo da se upozna sa tokom usmenog pretresa, da u tokupostupka, pismeno ili neposredno na usmenom pretresu daje prijedloge i da ukazuje nainjenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje odluke.

(8) Kada je maloljetnik koji nije navrio 14 godina poinio prekraj zbog proputanjadunog nadzora zakonskih zastupnika maloljetnika koji su bili u mogunosti da takav nadzorvre, oni e se kazniti za prekraj kao da su ga sami uinili.

(9) Zakonom se moe propisati da e se za prekraj kazniti i zakonski zastupnicimaloljetnika koji je poinio prekraj, ako je poinjeni prekraj posljedica proputanja dunognadzora nad maloljetnikom, a bili su u mogunosti da takav nadzor vre.

Policijsko upozorenjelan 74.

(1) Prema maloljetnom uiniocu koji je poinio prekraj moe se izrei policijskoupozorenje za prekraje za koje je propisana novana kazna do 300 KM, ako je to u skladu salinim svojstvima, prilikama i sredinom u kojoj maloljetnik ivi, te okolnostima i teiniuinjenog prekraja.

(2) Policijsko upozorenje se moe izrei pod sljedeim uslovima:1) da maloljetnik priznaje prekraj,2) da je priznanje dato slobodno i dobrovoljno,3) da postoji dovoljno dokaza da je maloljetnik uinio prekraj i4) da prema maloljetniku nije ranije izricano policijsko upozorenje ili vaspitna mjera

izreena u prekrajnom postupku.

(3) Policijsko upozorenje izrie policijski slubenik sa posebnim znanjima iz oblastiprava djeteta i prestupnitva mladih, uz prethodno pribavljenu socijalnu anamnezu organa


21/69


starateljstva koja sadri podatke koji se tiu uzrasta, zrelosti i drugih osobina linostimaloljetnika, o sredini i prilikama u kojima ivi, da bi se moglo odluiti da li e se konkretnisluaj okonati primjenom mjere policijskog upozorenja.

(4) Prilikom izricanja policijskog upozorenja, maloljetniku se ukazuje na drutvenuneprihvatljivost i tetnost njegovog ponaanja, posljedice koje takvo ponaanje moe imati na

njega, kao i na mogunost voenja prekrajnog postupka i izricanje prekrajne sankcije usluaju ponovnog izvrenja prekraja.(5) O donesenoj odluci policijski slubenik obavjetava maloljetnika, njegove zakonske

zastupnike i organ starateljstva, kao i oteenog, uz navoenje razloga za donoenje oveodluke.

(6) Primjena mjere policijskog upozorenja iz ovog lana regulie se posebnimpodzakonskim aktom koji donosi ministar unutranjih poslova.

Svrha izricanja policijskog upozorenjalan 75.

Mjera policijskog upozorenja ima svrhu:1) da se ne pokree prekrajni postupak prema maloljetniku i2) da se primjenom mjere policijskog upozorenja utie na pravilan razvoj maloljetnika i

jaanje njegove line odgovornosti da ubudue ne bi inio prekraje.

Evidencija izreenih mjera policijskog upozorenjalan 76.

Policijski organi vode evidenciju izreenih mjera policijskog upozorenja koja nemakarakter prekrajne evidencije o osuivanosti maloljetnika i ne mogu se upotrijebiti na bilokoji nain koji bi tetio maloljetniku.

Primjena naela oportunitetalan 77.

(1) Sud moe odluiti da nee pokretati prekrajni postupak prema maloljetniku, iakopostoje dokazi da je poinio prekraj ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupaks obzirom na prirodu prekraja i okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, raniji ivotmaloljetnika i njegova lina svojstva.

(2) Podatke o cjelishodnosti postupka, koji se tiu uzrasta, zrelosti i drugih osobinalinosti maloljetnika, o sredini i prilikama u kojima on ivi pribavlja sud od nadlenog organa

starateljstva, a podatke i miljenje o cjelishodnosti pokretanja postupka moe prikupljati istruni savjetnik ako ga ima sud.(3) U sluaju iz stava 1. ovog lana, sud e rjeenjem odbaciti zahtjev za pokretanje

prekrajnog postupka, s obrazloenjem zbog ega je zahtjev odbaen, o emu se obavjetavamaloljetnik, njegovi zakonski zastupnici i organ starateljstva radi preduzimanja mjera uokviru njegove nadlenosti.

Posebna znanjalan 78.

Sudije i policijski slubenici koji postupaju u prekrajnim predmetima premamaloljetnicima moraju imati izraenu sklonost za vaspitanje, potrebe i interese mladih i


22/69


posebna znanja iz oblasti prava djeteta i prestupnitva mladih (u daljem tekstu: posebnaznanja).

Sastav sudalan 79.

(1)U prvom stepenu za prekraje uinjene u vrijeme maloljetstva, bez obzira napropisanu novanu kaznu sudi sudija kao pojedinac.

(2)Kada sudi u drugom stepenu, vijee drugostepenog suda sastavljeno je od trojesudija, odreenih rasporedom poslova u tom sudu.

(3)Vijee sastavljeno od troje sudija, odluuje o albama protiv odluka sudije i donosidruge odluke izvan usmenog pretresa kada je to odreeno ovim zakonom i propisanoodredbama Zakona o krivinom postupku Republike Srpske (vanpretresno vijee).

(4) Ako nije mogue u potpunosti sastaviti vijee troje sudija sa posebnim znanjem izoblasti prava djeteta i prestupnitva mladih iz st. 2. i 3. ovog lana, obezbijedie se danajmanje jedan sudija ima posebna znanja, a koji e istovremeno biti predsjednik vijea.

(5) Sastav vijea, po pravilu, ine sudije razliitog pola.

Zabrana suenja u odsustvulan 80.

(1) Maloljetniku se ne moe suditi u odsustvu.(2) Prilikom ispitivanja maloljetnika i preduzimanja drugih radnji kojima maloljetnik

prisustvuje, pristupie se obazrivo, tako da s obzirom na duevnu razvijenost i lina svojstva,voenje prekrajnog postupka ne teti razvoju njegove linosti.

Obaveza svjedoenjalan 81.

(1) Niko ne moe biti osloboen od dunosti da svjedoi o okolnostima potrebnim zaocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika ukojima ivi.

(2) Dunosti svjedoenja osloboeni su samo vjerski slubenik, ispovjednik i branilac.(3) Kada svjedoi socijalni radnik organa starateljstva, njegovo ispitivanje se ne moe

odnositi na okolnosti uinjenog prekraja o kojima je saznao ispitujui maloljetnika upostupku sainjavanja socijalne anamneze i drugih izvjetaja po zahtjevu suda.

Razdvajanje i spajanje postupkalan 82.

(1) Kada je maloljetnik uestvovao u izvrenju prekraja zajedno sa punoljetnimlicima, postupak prema njemu e se razdvojiti i sprovesti po odredbama l. 73. do 98. ovogzakona.

(2) Postupak prema maloljetniku moe se voditi zajedno sa postupkom protiv

punoljetnih lica i sprovodi se po odredbama poglavlja o maloljetnicima iz ovog zakona.


23/69


(3) Rjeenje o spajanju, odnosno razdvajanju postupka donosi sudija kojem jedodijeljen predmet.

(4) Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena alba.

Pravo organa starateljstva i zakonskih zastupnika

lan 83.

O postupku prema maloljetnicima sud obavjetava zakonske zastupnike maloljetnika iorgan starateljstva koji u toku postupka mogu davati prijedloge i ukazivati na injenice idokaze koji su vani za donoenje pravilne odluke.

Pozivanje, dovoenje maloljetnika i dostavljanje odluka i pismenalan 84.

(1) Maloljetnik se poziva preko zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog

potreba da se hitno postupa i iz drugih opravdanih razloga.(2) Mjeru dovoenja kojom se obezbjeuje prisustvo maloljetnika za uspjeno voenje

prekrajnog postupka sprovodi sudska policija u civilnoj odjei, vodei rauna da to ine naneupadljiv nain.

(3) Dostavljanje odluka i pismena maloljetniku vri se na nain propisan u stavu 1.ovog lana, a odluke i druga pismena se dostavljaju i zakonskim zastupnicima maloljetnika.

Iskljuenje javnostilan 85.

U postupku prema maloljetniku iskljuena je javnost.

Dunost hitnog postupanjalan 86.

Organi koji uestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove odkojih se trae obavjetenja, izvjetaji ili miljenja duni su da postupaju najhitnije da bi se

postupak to prije zavrio.

Sankcije prema maloljetnicimalan 87.

(1) Maloljetniku se mogu izrei vaspitne mjere upozorenja ili pojaanog nadzora.(2) Ako je zbog prirode prekraja to neophodno, zatitna mjera se moe izrei

maloljetniku uz vaspitnu mjeru.

Vrste vaspitnih mjeralan 88.

(1) Mjera upozorenja je sudski ukor.(2) Vaspitne mjere pojaanog nadzora su: pojaani nadzor od strane roditelja,

usvojioca ili staraoca i pojaani nadzor nadlenog organa starateljstva.


24/69


(3) Vaspitne mjere pojaanog nadzora izriu se kada za vaspitavanje i razvojmaloljetnika treba preduzeti trajnije mjere vaspitanja i prevaspitavanja uz odgovarajuistruni nadzor i pomo.

Svrha vaspitnih mjera

lan 89.

U okviru opte svrhe prekrajnih sankcija, svrha prekrajnih sankcija premamaloljetnicima je da se pruanjem zatite, brige, pomoi i nadzora, kao i obezbjeenjemopteg i strunog osposobljavanja utie na razvoj i jaanje line odgovornosti maloljetnika,obezbijedi vaspitanje i pravilan razvoj njegove linosti, da bi se obezbijedilo ponovnoukljuivanje maloljetnika u drutvenu zajednicu.

Uslovi za izricanje vaspitnih mjeralan 90.

Prilikom izricanja vaspitnih mjera uzima se u obzir starost maloljetnika, stepennjegovog duevnog razvoja, psihike osobine i motivi zbog kojih je poinio prekraj,dosadanje vaspitanje, okolina i uslovi pod kojima je ivio, teina prekraja, da li mu je ve

prije toga bila izreena vaspitna mjera, kao i sve ostale okolnosti koje utiu na izbor vaspitnemjere kojom e se najbolje postii svrha vaspitanja.

Sudski ukorlan 91.

(1) Sudski ukor se izrie kada se takvom mjerom moe uticati na linost maloljetnika injegovo ponaanje i kada nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mjere, a naroito kada se iznjegovog odnosa prema poinjenom prekraju i njegove spremnosti da ubudue ne ini

prekraje moe zakljuiti da e izreenom vaspitnom mjerom biti postignuta svrha ove mjere.(2) Pri izricanju sudskog ukora, maloljetniku e se ukazati na drutvenu

neprihvatljivost njegovog postupka i ukoliko ponovo poini prekraj, mogunost izricanja idruge vaspitne mjere.

Pojaani nadzor roditelja, usvojioca ili staraocalan 92.

(1)Mjeru pojaanog nadzora roditelja, usvojioca ili staraoca sud izrie ako su

roditelji, usvojilac ili staralac propustili da vre brigu i nadzor nad maloljetnikom, a umogunosti su da ovakvu brigu i nadzor vre.(2)Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog lana sud moe roditelju, usvojiocu ili staraocu

dati potrebna uputstva i naloiti mu odreene dunosti u pogledu mjera koje treba preduzetiradi vaspitanja maloljetnika, njegovog lijeenja i otklanjanja tetnih uticaja na njega.

(3)Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog lana, sud odreuje da nadleni organstarateljstva provjerava njeno izvravanje i ukazuje pomoroditelju, usvojiocu ili staraocu.

(4)Ova mjera moe da traje najmanje est mjeseci, a najvie godinu dana, s tim da sudnaknadno odluuje o prestanku mjere.

(5) Kada organ starateljstva zaduen za sprovoenje ove mjere utvrdi da roditelj,usvojilac ili staralac ne postupa po posebnim uputstvima i ne sarauje sa strunim licem, mora

o tome obavijestiti sud.


25/69


Pojaani nadzor nadlenog organa starateljstvalan 93.

(1)Ako roditelji, usvojilac, odnosno staralac maloljetnika nisu u mogunosti da vrepojaani nadzor, maloljetnik se stavlja pod pojaani nadzor organa starateljstva.

(2)

Dok traje ova mjera, maloljetnik ostaje kod svojih roditelja, usvojilaca, odnosnokod drugih lica koja se o njemu brinu, a pojaani nadzor nad njim vri lice nadlenog organastarateljstva ili drugo struno lice koje odredi organ starateljstva.

(3)Organ starateljstva brine se o kolovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju,odvajanju iz sredine koja na njega tetno utie, potrebnom lijeenju i sreivanju prilika ukojima ivi.

(4)Ova mjera moe da traje najmanje est mjeseci, a najvie godinu dana, s tim da sudnaknadno odluuje o prestanku mjere.

(5)Kada organ starateljstva zaduen za sprovoenje mjere pojaanog nadzora utvrdida roditelj ne postupa po posebnim uputstvima i ne sarauje sa strunim licem, mora o tomeobavijestiti sud.

Obustava izvrenja i izmjena odluke o vaspitnoj mjerilan 94.

(1) Kada se poslije donoenja rjeenja kojim je izreena vaspitna mjera pojaveokolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile oduticaja na donoenje odluke, ili ako se odluka ne moe izvriti usljed odbijanja maloljetnika ilinjegovih roditelja, usvojioca, odnosno staraoca da postupe po izreenoj vaspitnoj mjeri ili ponalogu onoga ko mjeru izvrava ili nastupe druge okolnosti predviene zakonom, a one bi bileod uticaja za donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se izreenamjera moe zamijeniti drugom odgovarajuom vaspitnom mjerom.

(2) Kada su prestali razlozi zbog kojih je mjera izreena, sud donosi odluku kojom seizreena vaspitna mjera obustavlja.

Izvrenje vaspitnih mjeralan 95.

(1)

Za izvrenje vaspitnih mjera pojaanog nadzora nadlean je organ starateljstvaprema mjestu prebivalita, odnosno boravita maloljetnika u vrijeme kada je odluka kojom je

mjera izreena postala izvrna.(2)Organ starateljstva duan je da po prijemu izvrne odluke kojom je vaspitna mjera

pojaanog nadzora izreena odredi slubeno lice organa starateljstva ili drugo struno licekoje e mjeru sprovoditi i o tome obavjetavati sud.

(3)Sudija i struni savjetnici suda, tamo gdje ih ima, prate izvrenje izreene vaspitnemjere pojaanog nadzora.

(4)Nadleni organ starateljstva duan je da svaka tri mjeseca dostavlja izvjetaj suduo izvrenju vaspitnih mjera, a sudija moe, kada nae da je to potrebno, traiti izvjetaj ukraem roku.

(5)

Izvjetaji iz stava 4. ovog lana ine sastavni dio spisa.


26/69


Izricanje vaspitnih mjera za prekraje u sticajulan 96.

(1) Ako je maloljetnik poinio vie prekraja u sticaju, sud e pri izboru vaspitnihmjera jedinstveno cijeniti sve prekraje i izrei samo jednu mjeru.

(2) Na nain iz stava 1. ovog lana sud e postupiti ako se poslije izreene vaspitnemjere utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njenog izricanja poinio prekraj.

Dejstvo punoljetnostilan 97.

(1) Ako je maloljetni poinilac prekraja prije ili u toku postupka postao punoljetan,primjenjivae se odredbe o maloljetnicima.

(2) Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donoenja odluke kojom je izreenavaspitna mjera, obustavlja se izvrenje te mjere ako je navrio 23 godine.

Evidencija o izreenim vaspitnim mjeramalan 98.

(1)Evidenciju o izreenim vaspitnim mjerama vode nadleni organi starateljstva naosnovu propisa koje donosi ministarstvo nadleano za poslove socijalne zatite.

(2)Podaci o izreenim vaspitnim mjerama mogu se dati samo sudu, organimaunutranjih poslova i organima starateljstva u vezi sa prekrajnim postupkom koji se vodi

prema licu kome je izreena vaspitna mjera.(3)Lica koja su na bilo koji nain dola do podataka iz stava 2. ovog lana, ne smiju

upotrijebiti te podatke na nain koji bi bio od tete za rehabilitaciju lica protiv koga je voenprekrajni postupak.

(4)

Podaci o izreenoj vaspitnoj mjeri briu se iz evidencije nakon proteka roka od trigodine od dana kada je prestalo izvrenje vaspitne mjere, a u svakom sluaju kadaevidentirano lice navri 23 godine.

GLAVA VIIZASTARJELOST

Zastarjelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka

lan 99.

(1) Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti ni voditi:1) za prekraje za koje je propisana novana kazna do 3.000 KM ili kazna zatvora u

trajanju do 15 dana, kada protekne godinu dana od dana kada je prekraj izvren i2) za prekraje za koje je propisana novana kazna vea od 3.000 KM ili kazna

zatvora u trajanju duem od 15 dana, kada protekne dvije godine od dana kada je prekrajizvren.

(2) Za poreske, carinske i finansijskeprekraje zakonom se mogu odrediti rokovi duiod rokova iz stava 1. ovog lana, ali ne dui od tri godine.

(3) Zastarjelost za pokretanje i voenje prekrajnog postupka prema odgovornom licu

u pravnom licu cijeni se prema zastarjelosti za preduzimanje prekrajnog postupka premapravnom licu ako je za isti prekraj propisana kazna i za pravno lice.


27/69


Zastarjelost izvrenja kaznelan 100.

Izreena novana kazna i kazna zatvora ne moe se izvriti ako je od dana

pravosnanosti rjeenja, odnosno izvrnog prekrajnog naloga proteklo pet godina, s tim tozastarjelost izvrenja kazne zatvora ne moe nastupiti ako je izvrenje kazne u toku.

Zastarjelost izvrenja zatitnih mjeralan 101.

Zastarjelost izvrenja zatitnih mjera propisanih ovim zakonom nastupa kada proteknegodinu dana od dana pravosnanosti rjeenja, odnosno izvrnog prekrajnog naloga, kojim sute zatitne mjere izreene.

Zastarjelost izvrenja vaspitnih mjera

lan 102.

Zastarjelost izvrenja vaspitnih mjera propisanih ovim zakonom nastupa kadaprotekne godinu dana od dana pravosnanosti rjeenja kojim su te vaspitne mjere izreene.

Tok i prekid zastarjelosti pokretanja i voenjaprekrajnog postupka i izvrenja zatitnih mjera

lan 103.

(1) Zastarjelost za pokretanje i voenje prekrajnog postupka poinje od dana kada jeprekraj izvren.

(2) Zastarjelost ne tee za vrijeme za koje se po zakonu gonjenje, odnosno izvrenjezatitne mjere ne moe otpoeti ili nastaviti.

(3) Zastarjelost se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radigonjenja poinioca prekraja ili izvrenja zatitne mjere.

(4) Svakim prekidom zastarjelost poinje ponovo tei, ali bez obzira na prekide,zastarjelost u svakom sluaju nastaje kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je

propisano u l. 99. i 101. ovog zakona.(5) Ako je rijeo kazni zatvora iz opozvane uslovne osude, zastarjelost poinje tei

danom pravosnanosti odluke o opozivu.(6) Zastarjelost izvrenja kazne zatvora, odnosno zatvora kojima je zamijenjena

neplaena nov

ana kazna i zastarjelost izvrenja zatitnih mjera ne te

e za vrijeme njihovogizvravanja.

(7) Na rokove zastarjelosti prekrajnog gonjenja i izvrenja prekrajne sankcijeprimjenjuje se propis koji je vaio u vrijeme uinjenog prekraja.

Zastarjelost izvrenja oduzimanja imovinske koristi i trokova prekrajnog postupkalan 104.

Izvrenje odluke o oduzimanju imovinske koristi i trokovima prekrajnog postupka

zastarijeva po proteku pet godina od pravosnanosti odluke kojom je oduzeta imovinskakorist i odlueno o trokovima prekrajnog postupka.


28/69


GLAVA VIIIOSNOVNA PRAVILA PREKRAJNOG POSTUPKA

Pravino voenje postupkalan 105.

(1) Pravilima prekrajnog postupka ovog zakona omoguava se pravino voenjeprekrajnog postupka, zatita ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonitoodluivanje o prekrajnoj odgovornosti, tako da niko nevin ne bude kanjen, a da se poiniocu

prekraja izrekne kazna ili da se prema njemu primijeni druga prekrajna sankcija.(2) Prije donoenja pravosnane odluke o prekraju, okrivljenom moe biti ogranieno

ostvarivanje sloboda i prava samo pod uslovima propisanim ovim zakonom.(3) Ako ovim zakonom nisu ureena pojedina pitanja prekrajnog postupka, na ta

pitanja shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivinom postupku Republike Srpske:

Osnovna naela, Mjesna nadlenost, Spajanje i razdvajanje postupka, Prenoenje mjesnenadlenosti, Posljedice nenadlenosti, Izuzee, Branilac, Podnesci i zapisnici, Rokovi,Trokovi krivinog postupka, Imovinskopravni zahtjevi, Pretresanje stana, prostorija i lica,Privremeno oduzimanje predmeta i imovine, Ispitivanje osumnjienog, Sasluanje svjedoka,Uviaj i rekonstrukcija, Vjetaenje, Glavni pretres, alba na presudu prvostepenog suda,Postupak protiv pravnih lica, Postupak za primjenu mjera bezbjednosti, za oduzimanjeimovinske koristi pribavljene krivinim djelom i za opozivanje uslovne osude, Postupak za

pruanje meunarodne pravne pomoi, Postupak za naknadu tete, rehabilitaciju i ostvarivanjedrugih prava lica bez osnova osuenih i neosnovano lienih slobode.

(4) Ovlaenja tuioca ureena Zakonom o krivinom postupku Republike Srpske,shodno se primjenjuju i na ovlaeni organ u prekrajnom postupku.

Slobodna ocjena dokaza i pravno nevaljani dokazilan 106.

(1) Postojanje ili nepostojanje injenica na kojima zasniva odluku, sud cijeni po svomslobodnom uvjerenju, pri emu nije ogranien posebnim formalnim pravilima.

(2) Sudska odluka se ne moe zasnivati na dokazima koji su pribavljeni povredamaljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Meunarodnom konvencijom o zatitiljudskih prava i osnovnih sloboda i Ustavom Republike Srpske.

Ekonominost postupkalan 107.

Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i da onemogui svakuzloupotrebu prava koja pripadaju licima koja uestvuju u postupku.

Dvostepenost prekrajnog postupkalan 108.

Protiv odluke donesene u prvom stepenu moe se izjaviti alba ako ovim zakonomnije drugaije propisano.


29/69


GLAVAIX NADLENOST I IZUZEE

1. Nadlenost

Nadlenost sudovalan 109.

Sudovi u Republici Srpskoj su stvarno nadleni da odluuju o prekrajima koji supropisani zakonima i drugim propisima Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, gradova ioptina, a koji su poinjeni na teritoriji Republike Srpske.

Stvarna nadlenostlan 110.

(1) Osnovni sudovi su stvarno nadleni da odluuju u prvom stepenu, a u drugomstepenu odluuje nadleni okruni sud osnovan za podruje osnovnih sudova.

(2) Osnovni sudovi u sjeditu okrunih sudova su stvarno nadleni u prekrajnimpredmetima iz oblasti poreza i carina.

Mjesna nadlenostlan 111.

Mjesno nadlean je sud na ijem podruju je poinjen prekraj.

Sastav sudalan 112.

(1) Prekrajni postupak u prvom i drugom stepenu vodi sudija pojedinac, osim usluajevima predvienim ovim zakonom, kada odluuje vijee.

(2) U prekrajnom postupku odluuje vijee u sastavu troje sudija, u sluajevimapropisanim ovim zakonom, kao i odredbama Zakona o krivinom postupku Republike Srpskekoje upuuju na krivino vijee.

2. Izuzee

Izuzeelan 113.

Sudija koji uestvuje u postupku izuzee se po slubenoj dunosti ili na zahtjevstranaka, branioca ili oteenog kada postoji neki od osnova za izuzee.

Izuzee sudijelan 114.

Sudija koji uestvuje u prekrajnom postupku izuzee se ako:


30/69


1) je oteen prekrajem,2) mu je okrivljeni, branilac okrivljenog, predstavnik okrivljenog pravnog lica,

podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka, oteeni ili njegov zakonskizastupnik, odnosno punomonik, suprunik ili srodnik po krvi u prvoj liniji do bilo kojegstepena srodstva, u pobonoj liniji do etvrtog stepena, a po tazbinskom srodstvu do drugog

stepena,3) je sa okrivljenim predstavnikom okrivljenog pravnog lica, braniocem okrivljenog,slubenim licem, koji je u ime ovlaenih organa podnio zahtjev za pokretanje prekrajnog

postupka ili oteenim u odnosu sa staraocem, stranaka, usvojioca, usvojenika, hranitelja ilihranjenika,

4) je u istom predmetu postupao prije pokretanja prekrajnog postupka ili kaoslubeno lice u ime ovlaenog organa podnio zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka ili

je uestvovao kao predstavnik okrivljenog pravnog lica, branilac okrivljenog, zakonskizastupnik ili punomonik oteenog ili je sasluan kao svjedok ili vjetak,

5) je u istom predmetu uestvovao u donoenju prvostepenog rjeenja i6) postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost.

Dunost sudije kad postoje razlozi za izuzeelan 115.

Sudija koji uestvuje u prekrajanom postupku, im sazna da postoji neki od razlogaza izuzee iz lana 114. stav 1. t. 1) do 5) ovog zakona, duan je da prekine svaki rad u tom

predmetu i da o tome obavijesti predsjednika suda, koji e odrediti drugog sudiju.

Podnoenje zahtjeva za izuzeelan 116.

(1) Izuzee sudije zbog postojanja nekog od razloga za izuzee iz lana 104. ovogzakona, mogu traiti okrivljeni i ovlaeni podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog

postupka.(2) Izuzee se moe traiti samo za poimenino odreenog sudiju koji postupa u

odreenom predmetu.(3) Stranka je duna da u zahtjevu navede okolnosti zbog kojih smatra da postoje neki

od zakonskih razloga za izuzee.

Postupanje u sluaju podnesenog zahtjeva za izuzeelan 117.

Kada sudija koji je uestvovao u prekrajnom postupku sazna da je podnesen zahtjevza njegovo izuzee, duan je da odmah obustavi svaki rad na predmetu, ako je rijeo izuzeuiz lana 114. stav 1. taka 6) ovog zakona i moe do donoenja rjeenja o izuzeu preduzimatisamo one radnje za koje postoji opasnost od odgaanja.

Izuzee drugih uesnika u postupkulan 118.


31/69


Odredbe o izuzeu sudija shodno e se primjenjivati i na zapisniare, sudske tumae ivjetake.

Odluivanje o zahtjevu za izuzeelan 119.

(1) O zahtjevu za izuzee odluuje predsjednik suda.(2) Ako se trai izuzee predsjednika suda, rjeenje o izuzeu donosi predsjednik

drugostepenog suda.(3) Ako se trai izuzee sudije drugostepenog suda, rjeenje o izuzeu donosi se na

optoj sjenica tog suda.(4) O izuzeu zapisniara, sudskog tumaa i vjetaka odluuje sudija koji vodi

prekrajni postupak.(5) Protiv rjeenja o izuzeu nije dozvoljena posebna alba.

GLAVA XSUBJEKTI PREKRAJNOG POSTUPKA

Stranke i uesnici u postupkulan 120.

(1) Stranke u prekrajnom postupku su:1) ovlaeni podnosilac zahtjeva,2) okrivljeni i3) oteeni koji je podnio zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.

(2) Uesnici u prekrajnom postupku su:1) branilac okrivljenog,2) zakonski zastupnik ili punomonik okrivljenog,3) oteeni i4) drugo lice kada je to zakonom odreeno.

Ovlaeni podnosioci zahtjeva

lan 121.

(1) Ovlaeni podnosioci zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka su ovlaeniorgani iz lana 11. ovog zakona.

(2) Oteeni moe pokrenuti prekrajni postupak samo ako nije izdat prekrajni nalog,odnosno ako nije podnesen zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka u roku od 60 dana oddana injenja prekraja ili u roku od 60 dana od odustajanja od zahtjeva za pokretanje

prekrajnog postupka u smislu lana 161. stav 1. ovog zakona.(3) Okrivljeni moe pokrenuti prekrajni postupak zahtjevom za sudsko odluivanje

pod uslovima propisanim ovim zakonom.(4) Ukoliko tuilac za odreeno djelo nae da ima obiljeja prekraja, predmet e

ustupiti nadlenom ovlaenom organu.


32/69


Okrivljenilan 122.

Okrivljeni moe biti:1) fiziko lice,

2) preduzetnik,3) pravno lice i4) odgovorno lice.

Okrivljeno pravno licelan 123.

(1) Okrivljeno pravno lice u prekrajnom postupku zastupa njegov predstavnik, koji jeovlaen da preduzima sve radnje koje moe preduzeti i okrivljeni.

(2) Zastupnik okrivljenog pravnog lica je lice ovlaeno da pravno lice predstavlja ilizastupa na osnovu zakona, akta nadlenog dravnog organa ili statuta, odnosno drugog opteg

akta pravnog lica.(3) Pravno lice moe za svog predstavnika odrediti i drugo lice iz reda svojih lanova

ili drugog zaposlenog u tom pravnom licu.(4) Predstavnik okrivljenog pravnog lica iz st. 1. i 3. ovog lana mora da ima pismeno

ovlaenje (punomo) organa koji ga je odredio za predstavnika.(5) Predstavnik okrivljenog pravnog lica moe biti samo jedno lice.(6) Pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu koji imaju status okrivljenih u istoj

stvari mogu imati svaki svog branioca ili zajednikog branioca.

Predstavnik okrivljenog stranog pravnog licalan 124.

Predstavnik okrivljenog stranog pravnog lica je lice koje upravlja dijelom stranogpravnog lica, poslovnom jedinicom ili predstavnitvom koje obavlja djelatnost na teritorijiBosne i Hercegovine.

Lica koja ne mogu biti predstavnici pravnog licalan 125.

(1) Predstavnik okrivljenog pravnog lica ne moe biti odgovorno lice u pravnom licuprotiv koga se vodi postupak za isti prekraj, osim u sluaju ako je to lice jedini lan tog

pravnog lica.(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana sud je duan da pozove pravno lice da u roku odosam dana odredi drugog predstavnika.

(3) Sud u prvom pozivu okrivljeno pravno lice poziva da pismenim putem odredi svogpredstavnika i dostavi dokaz da je to lice u skladu sa ovim zakonom ovlaeno da predstavljapravno lice, a pismeno ovlaenje dostavi sudu o licu koje e ga zastupati prije zapoinjanjapostupka ili e predstavnik pravnog lica prilikom preduzimanja prve radnje u postupku sudupredati punomo.

(4) Ako okrivljeno pravno lice ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog lana ili sudocijeni da, u sluaju iz stava 1. ovog lana, postoji sukob interesa izmeu pravnog lica iodgovornog lica, sud e rjeenjem odrediti kao predstavnika drugo lice zaposleno u tom

pravnom licu.


33/69


(5) Ako takvog lica nema, sud e rjeenjem odrediti pravnom licu branioca poslubenoj dunosti, koji e imati sva ovlaenja za predstavljanje pravnog lica.

(6) Ukoliko su ispunjeni uslovi za voenje postupka u odsustvu predstavnikaokrivljenog pravnog lica, nee se primjenjivati odredbe st. 4. i 5. ovog lana.

(7) Protiv rjeenja donesenog na osnovu st. 4. i 5. ovog lana, nije dozvoljena posebna

alba.

Branilaclan 126.

(1) Branilac okrivljenog moe biti advokat koga u postupku moe zamijenitiadvokatski pripravnik sa poloenim pravosudnim ispitom.

(2) Branilac je duan da prije preduzimanja prve radnje u postupku sudu predapotpisanu punomo od okrivljenog, a okrivljeni moe braniocu dati i usmenu punomo nazapisnik kod suda koji vodi postupak.

(3) Prava i dunosti branioca prestaju kada okrivljeni opozove punomo i o tome

obavijesti sud, a u svakom sluaju pravosnanim okonanjem prekrajnog postupka.(4) Branioca okrivljenom, osim ako se on tome izriito ne protivi, mogu uzeti i njegov

zakonski zastupnik, brani ili vanbrani suprunik, srodnik u pravoj liniji, usvojilac,usvojenik, brat, sestra ili hranilac.

(5) Jedan advokat moe u istom postupku ili odvojenim postupcima biti zajednikibranilac za dva ili vie okrivljenih, samo ako to nije protivno interesima njihovih odbrana.

(6) Branilac ne moe biti:1) okrivljeni,2) oteeni i3) brani ili vanbrani suprunik okrivljenog, oteenog, tuioca ili sudije, njihov

srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj do etvrtog stepena ili potazbini do drugog stepena.

(7) Branilac ne moe biti lice koje je pozvano kao svjedok, osim ako je po zakonuosloboeno od dunosti svjedoenja i izjavilo da nee svjedoiti, kao i lice koje je u istom

predmetu postupalo kao sudija ili kao neki od drugih ovlaenih podnosilaca zahtjeva.(8) Branilac moe u postupku u korist okrivljenog preduzimati sve radnje koje moe

preduzimati i okrivljeni.

Oteeni i drugi uesnici u postupkulan 127.

(1) U smislu ovog zakona, oteeni je lice

ije je neko li

no ili imovinsko pravopovrijeeno ili ugroeno prekrajem.

(2) Oteeni ima pravo da sam ili posredstvom svog zakonskog zastupnika ilipunomonika:

1) podnosi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka u sluajevima propisanimovim zakonom,

2) podnosi dokaze, daje prijedloge i istie imovinskopravni zahtjev za naknadu tete ilivraanje stvari i

3) izjavljuje albu na odluku koja je donesena povodom njegovog zahtjeva zapokretanje prekrajnog postupka.

(3) Oteeni se u postupku moe ispitati kao svjedok.

(4) Ako oteeni kao podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka umre utoku roka za podnoenje zahtjeva ili u toku postupka koji se vodi po njegovom zahtjevu,


34/69


njegov brani suprunik, vanbrani suprunik, djeca, roditelji, braa i sestre, usvojilac iusvojenik mogu, u roku od 30 dana od njegove smrti, podnijeti zahtjev ili dati izjavu da se

postupak nastavlja.(5) Uesnik u postupku je i lice koje nije oteeno prekrajem, ali je od njega

privremeno oduzet predmet ili se predlae oduzimanje predmeta kao predmeta kojim je

uinjen prekraj.

GLAVA XIPODNESCI, ZAPISNICI I ROKOVI

Predaja podnesakalan 128.

(1) Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, pravni lijekovi i drugi podnescipredaju se sudu u pisanoj formi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

(2) Sud vodi zapisnik o svakoj radnji koju preduzima u toku postupka.

Shodna primjenalan 129.

Odredbe Zakona o krivinom postupku Republike Srpske o podnescima i zapisnicima,shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku, ako ovim zakonom nije drugaije propisano.

Duina rokalan 130.

(1) Rokovi propisani ovim zakonom ne mogu se produiti, osim kada to zakon izriitodozvoljava.

(2) Ako je u pitanju rok koji je ovim zakonom propisan radi zatite prava na odbranu idrugih procesnih prava okrivljenog, taj rok se moe skratiti ako to zahtijeva okrivljeni upisanoj formi ili usmeno na zapisnik kod suda.

GLAVA XIIPRIJEDLOG ZA VRAANjE U PREANjE STANjE

Podnoenje prijedlogalan 131.

Prijedlog za vraanje u preanje stanje mogu podnijeti:


35/69


1) okrivljeni koji je iz opravdanih razloga propustio rok za izjavljivanje albe, kao i usluaju iz lana 187. stav 1. ovog zakona i

2) okrivljeni i podnosilac zahtjeva koji zbog proputanja prisustva na pretresu nemajupravo albe na odluku iz l. 188, 189. i 190. ovog zakona.

Vraanje u preanje stanje okrivljenog koji je propustio rok za izjavljivanje albelan 132.

(1) Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavljivanje albe naodluku sud e rjeenjem dozvoliti vraanje u preanje stanje radi izjavljivanja albe ako, uroku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog kojeg je proputen rok, podnese prijedlogza vraanje u preanje stanje i ako istovremeno sa prijedlogom preda albu.

(2) Poslije isteka 90 dana od proputanja roka ne moe se traiti vraanje u preanjestanje.

(3) Prijedlogza vraanje u preanje stanje podnosi se sudu koji je donio prvostepenuodluku.

(4) Prijedlog za vraanje u preanje stanje, po pravilu, ne zadrava izvrenje rjeenja,ali sud nadlean za rjeavanje molbe moe odluiti da se sa izvrenjem zastane do donoenjaodluke o molbi.

Odluivanje o vraanju u preanje stanjelan 133.

(1) O vraanju u preanje stanje odluuje sud koji je donio prvostepenu odluku kojase pobija albom.

(2) Kada sud dozvoli vraanje u preanje stanje zbog proputenog roka za albu,albu sa spisima predmeta dostavie na rjeavanje neposredno viem sudu.

(3) Protiv rjeenja kojim se dozvoljava vraanje u preanje stanje nije dozvoljenaalba.

(4) Kada je okrivljeni izjavio albu na rjeenje kojim se ne dozvoljava vraanje upreanje stanje, sud je duan da ovu albu, zajedno sa albom na prvostepenu odluku ispisima, dostavi neposredno viem sudu na rjeavanje.

(5) Ako neposredno vii sud dozvoli vraanje u preanje stanje zbog proputenogroka za albu, istim rjeenjem e odluiti o albi izjavljenoj protiv prvostepene odluke.

Vraanje u preanje stanje zbog proputanja pojavljivanja na pretresulan 134.

(1) Okrivljeni koji je proglaen krivim u odsustvu u skladu sa lanom 187. stav 1.ovog zakona, odnosno okrivljeni kome je zbog proputanja da se pojavi na pretresu sudrjeenjem utvrdio da je prekrajni nalog konaan i izvran, u skladu sa lanom 188. st. 1. i 2.ovog zakona, moe podnijeti prijedlog za vraanje u preanje stanje, u roku od osam dana od

prijema sudske odluke (dana prestanka razloga zbog kojeg je rok proputen), ali ne nakonproteka roka od 30 dana od dana donoenja sudske odluke.

(2) Iz istih razloga i u istom roku kao u stavu 1. ovog lana, podnosilac zahtjeva moepodnijeti prijedlog za vraanje u preanje stanje na rjeenje o obustavi postupka, donesenogu skladu sa lanom 189. stav 1. ovog zakona.

(3) Sud e usvojiti prijedlog za vraanje u preanje stanje ako okrivljeni dokae:

1) da je proputanje pojavljivanja na pretresu nastalo zbog opravdanih razloga i2) da mu nije uredno uruen poziv za pretres.


36/69


(4) Sud e usvojiti prijedlog za vraanje u preanje stanje podnosiocu zahtjeva akodokae da je do proputanja pojavljivanja dolo zbog opravdanih razloga.

Posljedice podnoenja prijedlogalan 135.

(1) Ako usvoji prijedlog za vraanje u preanje stanje, sud e:1) staviti prekrajni nalog ili odluku o prekraju van snage i2) odrediti dan i vrijeme odravanja novog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenog,

odnosno kanjenog i podnosioca zahtjeva.(2) Ako prijedlog za vraanje u preanje stanje podnese samo jedan okrivljeni, a

drugi okrivljeni ne podnesu takav prijedlog, sud e rjeenjem kojim dozvoljava vraanjeodrediti da se vraanje dozvoljava samo u odnosu na tog okrivljenog i samo u odnosu nanjega zakazati usmeni pretres.

(3) Ako okrivljeni, odnosno kanjeni propusti da se pojavi na dan i u vrijeme odreenoza novi pretres, sud e prvobitni prekrajni nalog ili odluku ostaviti na snazi.

(4) Sud e donijeti rjeenje kojim se obustavlja prekrajni postupak, odnosno potvrditirjeenje o obustavi ili prekrajni nalog staviti van snage, ako je prekrajni postupak pokrenutzahtjevom za sudsko odluivanje, ako se okrivljeni, odnosno kanjeni pojavi na dan i uvrijeme odreeno za novi pretres, a predstavnik podnosioca zahtjeva propusti da se pojavi.

GLAVA XIIIDOSTAVLjANjE PISMENA I RAZMATRANjE SPISA

Nain dostavljanjalan 136.

(1) Dostavljanje pismena vri se potom, telefaksom, odnosno elektronskim putem iliga vri organ preko slubenog lica ili preko lica koje je registrovano za obavljanjedostavljanja fizikim ili elektronskim putem.

(2) Lice kome pismeno treba da se dostavi moe biti pozvano radi prijema izuzetnokada to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje treba uruiti.

(3) Ako okrivljenom koji nema branioca treba dostaviti odluku kojom mu je izreenakazna zatvora, a odluka se ne moe na drugi nain dostaviti, sud moe okrivljenom postaviti

branioca po slubenoj dunosti koji e razmotriti spise i po potrebi podnijeti albu.(4) Dostava pravnim licima vri se predajom pismena licu ovlaenom za primanje

pismena ili drugom licu koje radi za pravno lice.(5) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja.

Vrijeme i mjesto dostavljanjalan 137.

Dostavljanje se vri svakim radnim danom od 7.00 do 20.00 asova u stanu ili naradnom mjestu lica kome se dostava treba izvriti ili u prostorijama nadlenog organa kada seto lice u njima zatekne.

Lice ovlaeno za dostavljanje

lan 138.


37/69


Lice koje vri dostavljanje duno je da na zahtjev lica kome se dostavljanje vridokae svojstvo lica ovlaenog za dostavljanje.

Obavezno lino dostavljanjelan 139.

(1) Uiniocu prekraja e se lino dostaviti prekrajni nalog, zahtjev za pokretanjeprekrajnog postupka, poziv za usmeni pretres i odluka od ijeg dostavljanja poinje da teerok za albu.

(2) Kada se lice iz stava 1. ovog lana ne zatekne u stanu, poslovnoj prostoriji ili naradnom mjestu, a nije utvreno da je to lice odsutno, dostavlja e pismeno vratiti poti,odnosno organu koji ga alje, ukoliko se pismeno ne dostavlja putem pote, a licu kome se

pismeno dostavlja e u potanskom sanduetu ili na vratima stana, poslovnog pr

Zakon o Prekrsajima Republike Srpske

Documents

Transcript of Zakon o Prekrsajima Republike Srpske