WESTERN - bicc-chicago.com · Lektor i recezent: Amina Sendi}-Me{i} Tehni~ko ure|enje: Samir...

Dèmat WESTERN 1

NewsletterBroj 2, Septembar 2013 Bosnian Islamic Cultural Center Chicago 7022 N Western Ave, Chicago, IL 60645, www.dzematwestern.com

WESTERNMekteb i Bosanska {kola

Ramazan na Westernu

Sje}anje na Dan genocida

Donatorske akcije

Odràna Skup{tina dèmata

Kurban bajram 2013

Za{to marama

2 D`emat WESTERN

ZLATNISPONZOR

Dèmat WESTERN 3

Sadràj4 Bosanska {kola

4 Rije~-dvije o Bosanskoj {koli

5 Zna~aj u~enja maternjeg jezika

5 Upis u Mekteb i Bosansku {kolu

6 Odràn roditeljski sastanak

7 Akcija doniranja

7 Novi u~a~i Kur’ana

8 Mektepski izlet

9 Halka

9 Gost mjeseca

10 Omladinsko druènje

10 Gostovanje studenata

11 12. Rebi’ul-Evvel

11 Posjeta Zlati Kali}

12 Skup{tina BICC-a12 Izabran novi mutevelija

13 Mala medresa

14 Ramazan na Westernu

16 Srebrenica

17 Posjeta glavnog imama MIZ Srebrenice

18 Podr{ka radu bo{nja~kih udruènja

18 Imamski stan

19 Zekat i Vitre

20 Odlazak na Had`d`22 Pokrivanje muslimanki

24 ^lanstvo u BICC

24 Iz dèmatske biblioteke

25 Za{to nosim maramu

Urednik: Muriz Me{i}Lektor i recezent: Amina Sendi}-Me{i}Tehni~ko ure|enje: Samir Bi{~evi}, [email protected]: www.dzematwestern.com, [email protected], Adresa: BICC, 7022 N. Western Ave, Chicago IL 60645

NewsletterBosnian Islamic Cultural Center Chicago 7022 N Western Ave, Chicago, IL 60645, www.dzematwestern.com

WESTERN

Ponuda za trajno dobro!Es-selamu alejkum po{tovane dèmatlije!Uspjeh prvog dèmatskog biltena, izdatog u januaru ove godine, podstakla nas je da radimo jo{ vi{e i pamtimo jo{ duè! Zato biljeìmo sva zanimljiva de{avanja u na{em dèmatu te ih prezentujemo svima onima koji èle znati ne{to vi{e o nama. Na ovaj na~in ~uvamo od zaborava sva hairli druènja i aktivnosti koje su se desile u dèmatu “Western”, ali i ukazujemo na one pojedince koji su doprinijele radu na{eg dèmata u vremenu u kojem mi ìvimo i djelujemo!Svaka aktivnost ima svoje nosioce, a nosioci dèmatskih aktivnosti su iskreni i ~estiti vjernici! I ovaj bilten ili newsletter je rad i aktivnost i on ima svoje nosioce i one koji se o njemu brinu. Stoga nudimo mogu}nost i pozivamo sve vas da u~estvujete u biljeènju historije na{eg dèmata i da ~uvate trag o sebi! Spon-zorstvo ovakvih aktivnosti spada u trajno dobro, a nagrada za takvo dobro nema dunjalu~ku mjeru da se izmjeriti moè! Budite sponzor ili donator za {tampanje narednog broja dèmatskog biltena! Svi donatori bit }e navedeni u svakom novom broju “Western Newsletter-a”.“Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. - A Allah }e onome kome ho}e dati i vi{e; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.’’ (Qur’an).

4 Dèmat WESTERN

Bosanska {kola Sredinom mjeseca aprila ove godine u Bosan-skom islamskom kulturnom centru, poznatijem kao dèmatu “Western’’ u îkagu, uprili~ena je sve~anost povodom zavr{teka prvog ciklusa “Bosanske {kole’’!

Uspje{no zavr{en prvi ciklus“Bosanska {kola’’ u dèmatu “Western’’ po~ela je sa radom 12-og januara 2013.g., kada je zvani~no po~eo upis djece na tromjese~ni ciklus u~enja bosanskog jezika, historije i geografije Bosne i Hercegovine, a okon~an je, 14-og aprila 2013.godine.

Ukupan broj djece koji je upisan i koji je poha|ao nastavu brojao je preko stotinu u~enika, a za najbolje polaznike progla{eni su Amer Dànkovi} i Melisa Smajlovi}.

“Bosansku {kolu’’ vodile su stru~ne osobe, profesorice bosanskog jezika i knjièvnosti Enisa Omerovi} i Amina Sendi}-Me{i}.“Mi smo zadovoljne kako je protekao prvi ciklus Bosan-ske {kole, a nadamo se da }e i u narednom periodu ovaj projekat imati ovakvu podr{ku roditelja i dèmata jer on ve} sada pokazuje da je jako zna~ajan, a pored toga je samoodrìv!’’ istakle su na kraju profesorice i voditeljice “Bosanske {kole’’ u svom obra}anju!Projekat “Bosanska {kola’’ nastavlja se najesen, ako Bog da, a upis u drugi ciklus po~inje polovinom septembra!Zahvaljujemo se svima koji su na bilo koji na~in doprin-ijeli organizaciji Mekteba i “Bosanske {kole’’ u dèmatu “Western’’!

Rije~-dvije o Bosanskoj {koliPi{e: Enisa Omerovi}

Bosanska {kola u dèmatu BICC u îkagu po~ela je sa radom po~etkom ove godine, ta~nije 23-eg janu-ara, po~ev{i upisom djece, raspore|ivanjem grupa i odràvanjem ~asova u mektepskim prostorijama ovog islamskog kulturnog centra. Nastava je trajala tri mjeseca, a istu je poha|alo 110 djece, od ~ega 58 dje~aka i 52 djevoj~ice, razli~itih uzrasta od 5 do 16 godina.

Prvu grupu su sa~injavala djeca od pet do deset godina, a drugu grupu djeca od deset godina i starija.Sadràj plana i programa rada bio je prilago|en objema grupama, {to je rezultiralo velikom zainteresovano{}u kod djece i uspje{nim zavr{etkom, tj. usvojenim znan-jem i izgradnjom temelja za dalji rad.Djeca ro|ena i odrasla u îkagu, u~ila su na{ bosan-ski jezik kao strani jezik, te se stoga moralo krenuti od samog po~etka tj. abecede, ~itanja i pisanja kao i raznoraznih vje`bi.

Starija grupa djece imala je priliku dokazati se samo-stalnim radovima, diktatima i vje`bama koje su priprem-ljene u skladu sa njihovim uzrastom i poznavanjem bosanskoga jezika.

Obje grupe su na kraju semestra imale zavr{ni test, a najuspje{niji u~enici bili su nagra|eni. Pored bosansk-oga jezika, djeca su imala priliku slu{ati ~asove historije i geografije koje je vodila prof. Amina Sendi}-Me{i}, te se tako upoznati sa ljepotama, tradicijom i historijom na{e zemlje Bosne i Hercegovine.Bosanska {kola ponovo po~inje sa radom od septem-bra ove godine, u nadi sa istim brojem u~enika, a i sa bogatijom tehni~kom opremom, nastavim sredstvima i ud`benicima koje smo nabavili, kako bi na {to bolji, kvalitetniji, a djeci {to jednostavniji i pristupa~niji na~in pojasnili pojedinosti bosanskoga jezika.

Zahvaljujemo se svim roditeljima koji su nam ukazali povjerenje i pruìli mogu}nost da na njihovu djecu prenesemo dio svoga znanja, a nadamo se i ponovnom susretu u septembru mjesecu uz Boìju pomo}.

Raspored mektepske nastave

âs Vrijeme Subota Nedjelja

1. 8:30 - 11:00 Bosanska {kola Bosanska {kola

2. 11:00 - 13:30 Mekteb Mekteb

Dèmat WESTERN 5

Zna~aj u~enja maternjeg jezikaPi{e: Amina Sendi}-Me{i}

U~enje maternjeg jezika, bez obzira gdje se ìvi i u kakvoj dru{tvenoj sredini i okruènju, prioritet je prvog reda, za sve one koji razumijevaju da ,zaista, njihova djeca bez znanja maternjeg jezika, bez obzira o kojem jeziku je rije~, nisu stvarni pripadnici toga naroda i zajednice kojoj po ro|enju pripadaju.

U~enje o jeziku svog naroda i historiji svoje zemlje je u~enje o sebi, svome bi}u i identitetu. Na taj na~in razvijamo bliskost i ljubav prema svojoj naciji, domovini, vjeri i kulturi.

Nepoznavaju}i svoj maternji jezik svako dijete, a poslije i mlad ~ovjek, ne}e na pravi na~in mo}i razumjeti i pri-hvatiti sve vjerske, kulturolo{ke, etni~ke i nacionalne vri-jednosti zajednice kojoj pripada. Osje}at }e se izop}eno i otu|eno iz vlastitoga naroda i sve {to bi mu po prirodi stvari trebalo biti blisko i poznato posta}e strano i tu|e.

Zapostaviti svoj jezik, svoju vjeru i kulturu zna~i otu|iti se, a otu|enje je prvi znak izgubljenosti. Ne dozvolimo da sistem i na~in ìvota koji danas ìvimo bude uzrok otu|enja na{e djece. Pruìmo na{oj djeci mogu}nost da nau~e ko su, {ta su i gdje pripadaju.

Na roditeljima je obaveza da na pravi na~in razumiju koliki je zna~aj u~enja bosanskoga jezika i da poduzmu sve {to je potrebno i uloè maksimalan napor, da nji-hova djeca {to uspje{nije savladaju i nau~e svoj jezik, da bi bila u stanju da osjete bliskost i pripadanje svome narodu.

U dèmatu BICC, ve} djeluje mala {kola bosansk-oga jezika, koja ima za cilj da svoj djeci, koja su èljna u~enja, omogu}i da na {to je mogu}e lak{i i pristupa~niji na~in usvoje znanja kako o bosanskome jeziku tako i o historiji i geografiji na{e lijepe Bosane i Hercegovine.

Upis u Mekteb i Bosansku {kolu

Pi{e: hfz. Muriz ef. Me{i}

Upis u Mekteb i “Bosansku {kolu’’ po~inje u subotu, 14-og septembra i upis traje do nedjelje 21-og septembra 2013.g. u terminu od 9:00 do 13:00h!

Za vrijeme upisa mektepske nastave ne}e biti!Poha|anje Mekteba je besplatno za svu djecu bez obzira jesu li roditelji ~lanovi dèmata ili nisu!

Nastava po~inje u subotu 28-og septembra 2013! Od ove mektepske godine, zbog velikog broja polaznika i radi kvalitetnije organizacije nastave, svako dijete mo}i }e mektepsku nastavu poha|ati tokom samo jednog dana vikenda, dakle ili sub-otom ili nedjeljom, u precizno odre|enom terminu u kojem bude raspore|eno!

Ovogodi{nji u~itelji u Mektebu i “Bosanskoj {koli’’ su:

1. Hafiz Muriz ef. Me{i}2. Hafiz Yusuf Abdullah (pou~ava Kur’an i sufaru)3. Prof. Husayin Abiba (pou~ava Historiju islama)4. Prof. Enisa Omerovi} (Bosanska {kola)5. Prof. Amina Sendi}-Me{i} (Bosanska {kola)

Raspored mektepske nastave:

Bosanska {kola (subota i nedjelja) od 8:30h do 11:00h

Mekteb (subota i nedjelja) od 11:00h do 13:30h

6 Dèmat WESTERN

Odràn roditeljskiSASTANAK

April 14, 2013

Povodom zavr{etka mektepske 2012/13.godine u dèmatu “Western’’ odràn je roditeljski sas-tanak za sve roditelje ~ija djeca poha|aju Mekteb i Bosansku {kolu u na{em dèmatu! Roditeljskom sastanku je prisustvovao veliki broj roditelja koji se èlio informisati o stanju i zapaànjima koje je muallim tj. vjerou~itelj uo~io u okviru mektepske nastave i koje su uo~ile voditeljice Bosanske {kole, prof. Amina Sendi}-Me{i} i prof. Enisa Omerovi}.

Imam je istakao da je mektepska nastava u dèmatu “Western’’ ove godine jako dobro po~ela, da je zadovoljan odzivom djece i podr{kom koju su mu u radu pruìli, prije svega ~lanovi dèmatskog Odbora

a zatim volonteri i roditelji koji su nudili svoja znanja i iskustva u organizovanju mektepske nastave u ovako relativno malom prostoru za tako veliki broj djece. Napominjemo da je u Mekteb ove godine bilo upisano preko 220 polaznika, a da je u Bosansku {kolu upisano 110 u~enika! Upravo je to bio i najve}i “problem’’ u okviru mektepske nastave; {to je veliki broj polaznika, a samo jedan vjerou~itelj! Otuda je bilo neophodno da se angaùju volonteri, a stvar su olak{ale i profesorice koje su preuzele dio djece u okviru Bosanske {kole, {to je rasteretilo mektepsku nastavu. Me|utim, kako navodi hafiz, neophodno je reorganizovati Mekteb, a to }e biti u~injeno u septembru prilikom upisa u novu mektepsku godinu, ako Bog da.Profesorice su pohvalile roditelje koji su prepoznali zna~aj u~enja bosanskog jezika, te historije i geografije svoje zemlje, te dèmatski Odbor koji je dao punu podr{ku organizovanju ovakvog vida podu~avanja na{e djece!

One su u izvje{taju koje su podnijele dèmatskom odboru navele da su u okviru Bosanske {kole odràna 22 radna dana da i da je odràno 60 radnih ~asova! Za u~enike mla|e grupe koji su se istakli, kako prisutno{}u i aktivno{}u na ~asovima, redovnom obavljanju doma}ih zadataka, te odli~nim rezultatima na zavr{nom testu, nagradili smo ih prigodnim poklonima. Roditelji su izrazili brigu {to djeca bez adekvatne pa`nje napu{taju dàmijske prostorije i izlaze na ulicu bez prat-nje roditelja ili dàmijskog osoblja i predloìli su da se uklju~i vi{e volontera-roditelja koji bi bili zaduèni da nadziru ulaz i izlaz djece iz dàmije!Na kraju da kaèmo da je ova cijela mektepska godina bila proces pravljenja uvida i prou~avanja stanja i ste-pena obrazovanja polaznika mekteba, te je zbog toga hafiz radio sporo i temeljito na obra|ivanju odre|enog broja lekcija za koje je smatrao da ih djeca ve} poznaju.Mektepska nastava zavr{ena 18-og maja, kada su u dèmatu BICC odràne “Hatme’’ tj. zavr{ni ispiti!Molimo Allaha da budemo od onih ~estitih robova koji rade iskreno u Njegovo ime, traè}i samo Njegovo zadovoljstvo!

Dèmat WESTERN 7

Akcija doniranja obroka za Mekteb

Mektepska nastava u dèmatu “Western’’, pored u~enja imala je za cilj i hairli druènje. Tako je u danima vikenda u okviru mektepske nastave bio organizovan i doru~ak za sve polaznike, a donatori ovih obroka naj~e{}e su bivali roditelji.

Tako je je akcija doniranja doru~aka za na{u djecu koja poha|aju Mekteb u dèmatu “West-ern’’ hairli je zavr{ena zajedno sa okon~avanjem mektepske godine, hvala Allahu.

Roditelji su pokazali veliku svijest o zna~aju mektepske nastave i razumjeli potrebe djece da {to vi{e vremena provode u dàmijama druè}i se sa svojim vr{njacima iz iste im domovine! Da bi se to realizovalo bilo je neo-phodno obezbijediti obroke za na{u djecu. Roditelji su se nesebi~no uklju~ivali u ove akcije, dostavljali hranu ili upla}ivali donacije, a imam zajedno sa volonterima organizovao podjelu tih obroka svakog dana vikenda!Dostavljamo Vam spisak svih donatora obroka u periodu od januara do maja 2013., oni su:

Novi u~a~i Kur’ana!Povodom zavr{etka prvog ciklusa “Kursa islama’’ koji se odràvao svake srijede nave{er izme|u ak{ama i jacije, 15-og maja 2013. godine nakon ak{am namaza organizovana je sve~anost dodjele diploma u~a~ima sufare koji su uspje{no savladali arapsko pismo i u{li u kategoriju u~a~a Kur’ana. Dèmatlije koje su uspje{no nau~ile ~itati Kur’an su: Alija Jaganjac, Vesna Durakovi} i Selvedina Kopi}.Prenosi ashab Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a., rekao: “Onome ko krene na put da stje~e znanje, Allah }e mu olak{ati put do Dènneta. Kad god se u dàmiji sakupi grupa mu’mina s ciljem da u~e i prou~avaju Kur’an, Allah }e im pomo}i, milost na njih spustiti, meleki }e ih okruìti i Allah }e ih poh-valiti bliskim stvorenjima. Koga ne uzdigne njegovo djelo, ne moè ga izdi}i njegovo porijeklo.” (Muslim)

“Kurs islama” u dèmatu “Western” odvijao se od sep-tembra 2012. godine, pa sve do maja 2013.godine svake srijede nave~er nakon ak{am namaza. Pored polaznika sufare, tj. onih koji su u~ili arapsko pismo, bio je i veliki broj u~a~a Kur’ana koji su èljeli pobolj{ati svoje u~enje Kur’ana ili nau~iti nekoliko novih sureta napamet.

Najljep{i dio ovog “Kursa islama’’ bila su redovna sedmi~na druènja, a pored u~enja Kur’ana na{lo se vremena i za muhabete uz kahvu i kola~e u kafeteriji dèmata!

Midhat [enderovi}[emsa Sadi}Mirela Muminhodì}Admir KusuranElez Salihbegovi}Sead Halilovi}Admir KusuranHikmet i Amra Bijedi}Edin Jakupovi}Husnija Pa{i}Omer \uldani}Refik Handanovi}Damir Neziri}[ejla Medìkovi}Edina GredeljSabina Husomanovi}Suvad Smajlovi}Dèvad [orlijaNermin Krli~evi} Elma Jakupovi}Sead FaleAmela Ceri}Asmir Keranovi}

Edina Kari}Mesud i Ferzada Abazovi}Nihad êhi}Amir Ahmetovi}[ejla Hilmo-HabulAdis Ali}Sanela Zenkovi}Edin Jakupovi}Edin Kole~i}Fadil Deli}Zahir Mahalba{i}Muhamed HujdurMirsad Voki}Alma Mujanovi}Elvis DardaganHuso Dedi}Enisa i Kiram Omerovi}Zilha Halilovi}Oru~ KaradolamiIndira Kula{i}Denisa Zukanovi}Mujo Dedovi}

Za potrebe mektepske nastave Ibrahim Suba{i} je donirao laptop marke “Lenovo’’! Molimo Allaha da svim donatorima u sevab upi{e njihova

Kurs Kur’anaKurs sufare i Kur’ana za odrasle odràvat }e se i ove godine svake srijede nave~er nakon ak{am namaza, ako Bog da!Kurs polazi u srijedu, 3-eg septembra 2013.g. Pozivamo sve dèmatlije koji imaju èlju da nau~e kur’ansko pismo ili èle da poprave svoj “meharid`’’ tj. izgovor u u~enju Kur’ana, da nam se pridruè!

hfz. Muriz ef. Me{i}

8 Dèmat WESTERN

U nedjelju, 19-og maja 2013.g., za sve polaznike mekteba u dèmatu “Western’’ organizovan je izlet povodom zavr{etka mektepske 2012/13. godine!

Mektepski izlet okupio je veliki broj djece i roditelja koji su se druìli i zabavljali na preli-jepom izleti{tu Bunker Hill, a dèmatski odbor na ~elu sa mutevelijom Ru`dijom \erlekom,

Amirom Ahmetovi}em, Adisom Ali}em i Irhdom Trnov-cem, pobrinuo se da svaki dèmatlija uìva u bosans-kim specijalitetima sa ro{tilja!

Pored imama doma}ina, hfz. Me{i}a, na izlet su poz-vani i svi ostali na{i imami iz îkaga a obradovala nas je i posjeta polaznika mekteba i nekoliko dèmatlija iz zapadnobosanskog dèmata – WBICC, na ~elu sa predsjednikom dèmatskog odbora Izetom âu{evi}em, kao i posjeta imama iz drugog kraji{kog dèmata Suvada ef. âu{evi}a!Omladina je takmi~arsku atmosferu iz dàmije prenijela i na travnati teren na izleti{tu igraju}i fudbal i odbojku!Uz dove Allahu, d`. {., da na{a omladina bude ~uvar islama ovdje u Americi uspje{no je zavr{ena mektepska godina, a naredna po~inje u septembru, ako Bog da.

Mektepski izlet

Dèmat WESTERN 9

Halkasa Amirom ef. âu{om

Mart 24, 2013 - Dèmat Western

Predavanje na temu “Takvaluk-Bogobojaznost’’ ve~eras je u dèmatu BICC odrào imam ICC iz Northbrooka, Amir ef. âu{, koji nas je tom prilikom podsjetio na nekoliko prelijepih ajeta i hadisa koji govore na navedenu temu.

Veliki broj dèmatlija, njih oko ~etrdeset, ukrasio je ovo druènje, a u “Halki” se osjetio istin-ski bereket (Boìji blagoslov), tako da su sve dèmatlije osjetile toplinu ovog druènja.

Posebna pohvala ide na{im sestrama koje su pripremile kola~e i sokove za ovu priliku, a moramo kazati da su one ~ak i brojniji dio na{e “Halke”, {to svakako raduje.Bilo je lijepo vidjeti i nekoliko na{ih mla|ih dèmatlija koje su prepoznale ljepotu ovog druènja i to je dokaz da se omladina vra}a u na{e dèmate.

Gost mjesecaDr. Hazim ef. Fazli}

U èlji da zimski dani budu kvalitetno iskori{teni i sadràjni, dèmat Western je 21-og februara 2013. godine, nakon jacije namaza, ugostio imama bosan-sko-bercegova~kog islamskog centra iz Londona, dr. Hazima ef. Fazli}a. Ovaj mladi imam je tom prilikom govorio na temu “Komunikacija sa omladinom kao vid odgoja u islamu”. Predavanje je bilo jako zanimljivo, a predava~ je iznio veliki broj statisti~kih podataka o uti-caju medija na omladinu, o zna~aju komuniciranja sa djecom, te se osvrnuo i na kur’ansko insistiranje na komunikaciji. Pored gosta predava~a iz Londona, gost doma}in je bio i imam ICC Greather iz Northbrooka, Amir ef. âu{, koji nas je kratkom besjedom na kraju druènja pod-sjetio na zna~aj ~injenja dobra koje nastavlja trajati i nakon na{eg preseljenja, sa posebnim nagla{avanjem na zna~aj odgajanja hairli djece. Po zavr{etku predavanja dèmatlije su prikupile zna~ajan broj sredstava i uru~ile ih dr. Fazli}u u ime dèmatalija BICC-a, kao vid podr{ke pri kupovini novih prostorija za bo{nja~ki dèmat u Londonu. Druènje je nastavljeno uz ~aj i kola~e u kafeteriji dèmata. Posebno treba pohvaliti vrijedne dèmatlije sa Westerna koji su, iako je sredina radne sedmice, na{le vremena da do|u u dèmat i {to su podràli jos jednu dona-torsku akciju po ko zna koji puta. Molimo Uzvi{enog Allaha da pomogne Bo{njacima u Londonu da budu ustrajni u izgradnji dèmata.

Halka 2013/14.Od septembra mjeseca u dèmatu Western ponovo odràvati predavanja

u okviru druènja pod nazivom “Halka’’

Predavanja u okviru “Halke’’ odràvat }e se svake subote nave~er, po~ev od 7-og septembra 2013.g.!

Pozivamo Vas da prisustvujete na{im halkama i okoristimo se ovim hairli druènjima, ako Bog da.

10 Dèmat WESTERN

Omladinsko druènje

April 5, 2013.

Ve~eras je nakon ak{am namaza u dèmatu Western uprili~eno “Omladinsko druènje’’ kojemu je pristustvovao veliki broj omladine, ali i njihovih roditelja.

Uvodno predavanje na temu “Historija Osmanske carevine’’ odrào je gost predava~ mr. Emin Leli}. Ovaj vrijedni ~lan na{e zajednice, vodi porijeklo iz Bosanske Dubice, trenutno radi na izradi doktorske disertacije pri îkago Univerzitetu, a ovog ljeta odlazi na studijska putovanja u Egipat (Kairo) i u Tursku (Istanbul) gdje }e raditi na usavr{avanju svog turskog i arapskog jezika, kao i na izu~avanju historije Osmanske carevine.

Omladina, ali i stariji, s velikom pa`njom je slu{ala izla-ganje ovog ~estitog insana, koji je prije svega nastojao da nas podsjeti na ugledne i vrijedne Bo{njake koji su vladali Osmanskom imperijom, poput Mehmed pa{e Sokolovi}a, Sarajlije Rustem-pa{e i drugih.

Nakon predavanja, sva omladina je obavila jaciju namaz u dàmijskim prostorijama, a zatim je uz pizzu, kola~e i sokove druènje nastavljeno u kafeteriji dèmata “Western’’.

@elimo napomenuti da je ovo bilo prvo predavanje i druènje za omladinu u ciklusu aprilskih predavanja i druènja, a ve} narednog petka gost predava~ je bio prof. Husayin Abiba koji je govorio na temu “Historija BiH prije dolaska Osmanlija”.

Uz moto “Historija je u~iteljica ìvota!” u~imo historiju Osmanske carevine i historiju nas Bo{njaka i na{e nam jedine Bosne i Hercegovine!

Gostovanje studenata

Lake Forest-a u BICC-uMart 20, 2013 – Dèmat Western

Tokom mjeseca marta u na{em dèmatu BICC su gostovali studenti sa koledà Lake Forest, na ~elu sa njihovim mentorom dr. Muazom ef. Redì}em. Ina~e, Muaz ef. je imam Bos-nian Cultural Center, jednog od dva bo{nja~ka dèmata iz Grand Rapids-a.

Studenti su u dèmatu Western boravili sahat vremena, a pored uvodnog obra}anja i izraza-vanja rije~i dobrodo{lice od strane imama hfz. Muriza ef. Me{i}a, sudentima se obratio prof. dr.

Mehmed Oru~evi} na temu “Uloga i zna~aj dèmata u ìvotu Bo{njaka’’, sa posebnim osvrtom na dèmat BICC.Nakon njihovih obra}anja, dèmatlije dèmata BICC-a goste su po~astili kahvom i kola~ima u kafeteriji dèmata, i tako izrazili dobrodo{licu ovim studentima kojima je ovo bio prvi puta da se upoznaju sa nama i na{om Zajednicom.Studenti su bili impersionirani na{om organizovano{}u, a prof. Oru~evi} nije zaboravio da spomene koliko su zna~ajni dèmati u o~uvanju naseg vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i o zna{aju molitve u pro-cesu studiranja.Studenti su posebno bili zainteresovani o mukabeli u na{em dèmatu, nakon {to im je re~eno da je to jedina hafiska mukabela koja se u~i u Sjevernoj Americi u jednom na{em dèmatu. Pozvani su da nas posjete i tokom mjeseca ramazana.

Dèmat WESTERN 11

12. Rebi’ul-EvvelHladna zimska no} nije omela mnogobrojne dèmatlije dèmata Western da dvadeset i ~etvrtog januara ove godine ispune mektepske do posljednjeg mjesta kako bi zajedno obiljeìli mjesec ro|enja posljednjeg Boìjeg Poslanika, Muhammeda, a.s.

Povodom 12-og Rebi’ul-evvela u dèmatu BICC je organizovano multimedijalno predavanje i video projekcija kratkog filma o Boìjem Poslaniku, a.s., a nakon toga uprili~eno je druènje u kafeteriji

dèmata.Mjesec Rebi’ul-evvel je prilika da se cijelo ~ovje~anstvo, a posebno muslimanski svijet, prisjeti ~ovjeka koji je imao za cilj da ~ovje~anstvo izmijeni, i ~ovjeka koji je to u~inio. Preuzeo je obavezu preno{enja Boìjeg Zakona, i dostavio ga u potpunosti. Dèmatlije su imale mogu}nost ove ve~eri upoznati se sa mi{ljenjima zna~ajnih svjetskih mislioca, knjièvnika, histori~ara, politi~ara, nau~nika i umjetnika koji su na jedan objektivan na~in govorili o ~ovjeku koji je svo-jim na~inom ìvota plijenio i koji i dalje sa istim àrom plijeni pa`nju milona ljudi razli~itih socijalnih i nau~nih poloàja.Nakon prou~enih kur’anskih ajeta na{eg imama, koji su govorili o poslani~kom karakteru Muhammeda, a.s., usli-jedio je multimedijalni prikaz kur’anskih ajeta u kojima je poimenice spomenut Muhammed, a.s.,, kao i njihovo tuma~enje. Nakon uvodnog dijela o kur’anskim ajetima koji kazuju o Muhammedu, a.s., predavanje je nastav-ljeno sa posebnim osvrtom na moralne karakteristike ~ovjeka koji je bio izraz Boìje milosti ljudskom rodu u cjelosti. Nakon predavanja uslijedile su digresije na{ih dèmatlija, a prof. dr. Mehmed Oru~evi} naglasio je kako je pri-jatno iznena|en poznavanjem ̀ ivotopisa Boìjeg Poslan-ika, a.s., od strane polaznika mektepske nastave u na{im dèmatima. Dèmatlije su ukazale na potrebu intenzivnijeg prou~avanja ìvota Boìjeg Poslanika, a.s., i predloìli su organizovanje vi{e predavanja i semi-nara u tom pogledu. Ostaje obaveza da se pokrenu aktivnosti koje }e nas vi{e pribliìti ~ovjeku kojeg {to vi{e upoznajete – vi{e vas mijenja nabolje.Svojim recitatorskim stihovima ve~er je ukrasila jedna od polaznike mektepske pouke u na{em dèmatu, Kanita Ali}, na odu{evljenje svih prisutnih.Druènje je zavr{eno sa jednim radosnim doga|ajem za sve nas. Naime, upravo danas, 12. Rebi’ul-evvela 1434.g., iza{lo je prvo izdanje dèmatskog biltena “Western Newsletter” pa je imam hfz. Me{i} iskoristio ovu priliku da svim prisutnim dèmatlijama uru~i po jedan primjerak ovog novog dèmatskog glasila.Molim Uzvi{enog Allaha da budemo od onih koji }e zadobiti pravo {efa’ata posljednjeg Boìjeg Poslanika, Muhammeda, a.s.

Posjeta Zlati Kali}

Na prijedlog prijatelja i kolege, Amira ef. ̂ au{a, 14-og februara 2013.godine odlu~ili smo pos-jetiti jednu na{u ~estitu dèmatlijku, vrijednu aktivistkinju i osobu zlata vrijednu za na{u bo{nja~ku zajednicu u îkagu, gospo|u Zlatu Kali}. Njen suprug Munir lijepo nas je do~ekao i primio, tako da smo odmah osjetili toplinu susreta sa ovim iskrenim i humanim ljudima.

Ova ro|ena Br~anka ukratko nam je ispri~ala svoju ìvotnu pri~u, a nas dvojica smo s velikom pa`njom slu{ali njeno izlaganje, u èlji da nau~imo ne{to novo o zna~aju `rtvovanja

za zajednicu. Nizali su se doga|aji iz njene mladosti; pri~e o rukometnim uspjesima, osrvtanje na radin i teàk ìvot u periodu komunizma, podizanje porodice, stajanja u prve odbrambene redove na po~etku agresije na na{u zemlju, dolasku u Ameriku i zalaganju za na{u zajednicu u îkagu, do razli~itih nagrada i priznanja o kojima je najmanje htjela kazivati. Dok je ona iznosila pri~e i aktivnosti, sjetio sam se kur’anskog ajeta “Reci: Trudite se, pa }e Allah, Poslanik i vjernici va{ trud prepoznati, a zatim }ete se Gospodaru svome vratiti pa }e vas On, o onome {to ste radili, izvijestiti!’’ Zlata je zadnjih godina malo bolesna, ali mi ne sumnjamo da }e ovaj veliki borac, i ove male ìvotne bitke s lahko}om prebroditi uz Boìju pomo}, jer njen ìvot je svjedo~anstvo da je, uz iskrenu namjeru i zalaganje, sve dosti`no. Ne mogu, a da ne spomenem njene rije~i sa jednog od na{ih dèmatskih okupljanja, dok je dàmija na Westernu bila prepuna nas imama i na{ih dèmatlija, kada je ona ustala i kazala: “Kada do|em u na{ dèmat u Northbrooku osje}am se kao da sam u Mekki, a kada odem u dèmat Western osje}am se kao u Medini.’’ Tako se ona osje}ala kada smo je mi ugo{}avali, a mi danas priznajemo da smo se kod na{e Zlate i Munira osje}ali kao kod ku}e. Neka ih Allah Uzvi{eni nagradi za njihova dobro~instva i podari im dobro zdravlje i dug ìvot. Amin ja Rabbel-’alemin.

Pi{e: Muriz Me{i}

12 Dèmat WESTERN

Odàna Skup{tina dèmata BICC

Redovna skup{tina dèmata BICC na Westernu, koja se ina~e odràva svake druge godine, odràna je 10-og februara 2013.g. u dèmatskim prosto-rijama uz prisustvo velikog broja ~lanova na{eg dèmata.

Dèmatski Odbor dugo vremena je radio na pri-premi organizacije Skup{tine koja je evo, hvala Allahu, organizovana na besprijekoran na~in tako da su sve dèmatlije izrazile zadovoljstvo njenom

organizacijom. Sada ve} “stari’’ odbornici, na ~elu sa mutevelijom Midhatom [enderovi}em, sekretarom Abdur-rahmanom Salkanovi}em, blagajnikom Jasminom âbri}em, te ~lanovima Muharemom Jakupovi}em i Elmedinom Halili}em, povjereni emanet su uspje{no iznijeli i predali ga novom dèmatskom odboru koji od danas ~ine:Ru`dija \erlekAmir Ahmetovi}Adis Ali}Irhad TrnovacZa nadzorni odbor izabrani su:Omer TrnovecRefik âbri}Nusret Keki}Skup{tina je, hvala Uzvi{enom Allahu, bila primjer kul-ture komunikacije i dijaloga ba{ u skladu sa kur’anskim ajetom kojeg je citirao na{ imam hfz. Me{i}, a koji glasi: “Njihovo djelovanje je u skladu sa me|usobnim dogovorom!’’, jer su sve dèmatlije iskazale èlju da se uklju~e u rad svog dèmata te da pripomognu budu}im odbornicima u njihovim aktivnostima.Novi Odbor preuzeo je emanet ~uvanja dèmata i bak-lje islama me|u Bo{njacima na ovim prostorima, stoga molimo Uzvi{enog Allaha da ih potpomogne u njiho-vom radu.^lanovi dèmata BICC na ovoj Skup{tini jednoglasno su donijeli odluku da se za potrebe dèmata iz sred-stava koje su prikupljene proteklih godina za kupovinu objekta pored dàmije, a {to nije realizovano usljed razli~itih okolnosti, usmjere na kupovinu vakufskog stana - imamskog stana, te da se taj dio posla zavr{i novi dèmatski Odbor do ovogodi{njeg ramazana, uz Boìju pomo}. Ovo je potvrda razumijevanja dèmata BICC o zna~aju vakufa i ulaganja u vakuf.

Izabran noviMUTEVELIJA

U nedjelju, 17-og februara 2013.godine, u dèmatu BICC na Westernu odràn je prvi sas-tanak dèmatskog Odbora u novom sazivu.

Imam hfz. Muriz ef. Me{i} ~estitao je novim odbor-nicima na izboru u dèmatski Odbor i uputio dovu Uzvi{enom Allahu da ih potpomogne u njihovom radu, te da napore koje uloè upi{e u njihova dobra

djela. Dèmatski Odbor je tijelo koje se brine o Boìjoj ku}i i nosi veliki emanet u rasplamsivanju baklje {ehadeta me|u Bo{njacima u îkagu, stoga je su odbornici vrlo ozbiljno i odgovorno pristupili radu iznose}i mnogobro-jne ideje i prijedloge unapre|enja rada dèmata BICC.

Na prvom sastanku novog dèmatskog Odbora dogov-oreno je da mutevelija (predsjednik) dèmata BICC u naredne dvije godine, koliko traje mandat svakom od njih, bude Ru`dija \erlek koji je i najstariji ~lan Odbora. Za sekretara je izabran Amir Ahmetovi}, dok je Irhad Trnovec izabran za blagajnika dèmata BICC. Pored navedene trojice ~lanovi odbora su jo{ i Adis Ali}, kao i imam hfz. Me~i}, koji je po funkciji ~lan Odbora.Novi dèmatski Odbor odmah je pristupio rje~avanju pitanja kupovine vakufskog/imamskog stana, ~ija kupo-vina i adaptacija bi trebala biti zavr{ena, uz Boìju pomo}, najdalje do ramazana ove godine.

Molimo Allaha da ne dozvoli da na{a srca zalutaju nakon {to ih je On na Pravi put uputio.

Dèmat WESTERN 13

Izabrani oblasni imami ICNAB-a

Po{tovane dèmatlije, èlimo Vas izvijestiti o imenovanju oblasnih imama na prostoru Islam-ske Zajednice Bo{njaka u Sjevernoj Americi (ICNAB-a)

Uvaèni Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi} je koriste}i svoje pravo, a po{tuju}i pristigle pri-jedloge sa terena, izvr{io imenovanje sljede}ih oblasnih imama:

Med`lis I (West) – Abdulah ef. Polovina, Med`lis II (Midwest) – hfz. Muriz ef. Me{i}, Med`lis III (Northeast) – Muris ef. Neimarlija i Med`lis IV (South) – Ismet ef. Zejnelovi}

Napominjemo da je na Saboru Islamske Zajednice Bo{njaka u Sjevernoj Americi odrànom u februaru ove godine u St. Louisu odlu~eno da broj Med`lisa u Sjevernoj Americi bude podijeljen na ~etiri regije, tako na{ med`lis, Med`lis Midwest, ~ine sljede}i dèmati: 1. Bosnian Islamic Cultural Center Chicago

Dèmat “Western’’ - hfz. Muriz ef. Me{i} 2. Islamic Cultural Center - Northbrook

dr. Hazim ef. Fazli} 3. American Islamic Center - Chicago

dr. Senad ef. Agi} 4. Islamic Center Gazi Husrevbeg - Detroit

Fejlem ef. Salki} 5. Bosnian American Islamic Center of Detroit -

Osman ef. Brki} 6. Bosnian Cultural Center - Grand Rapids

dr. Muaz ef. Redì} 7. Islamic Cultural Center “Behar” - Grand Rapids

-Edip ef. Maki} 8. Bosnian Islamic Cultural Center Forth Wayne -

Ibrahim ef. âu{evi} 9. Islamic Center of Bosniaks in Minnesota

Muaz ef. Sinanovi} 10. Bosnian Islamic Association of Waterloo

Sulejman ef. âu{evi} 11. Islamic & Educational Center “Ezan” -Des Moines

Nijaz ef. Valjev~i} 12. Islamic & Cultural Center “Bosniak”

hfz. Nermin ef. Spahi} 13. Dèmat “Sabah” - Lincoln (trenutno bez imama)

Nadamo se da }e ove promjene doprinijeti napretku u Islamskoj Zajednici Bo{njaka u Sjevernoj Americi.Vi{e informacija o Islamskoj Zajednici Bo{njaka u Sjever-noj Americi na web stranici www.icnab.com

“Mala medresa” 2013. je projekat Islamske zajednice Bo{njaka Sjeverne Amerike i Medrese, a ove godine je po prvi puta i realiziran, uz u~e{}e 27 polaznika iz SAD-a, [vedske, Tur-ske i BiH.

Polaznici su u proteklih 15 dana imali priliku mnogo toga nau~iti, a u popodnevim satima su svakodnevno bili organizirani izleti, kao i obi-lasci nekih od bh.gradova poput Sarajeva, Jajca,

Mostara i Visokog. Cilj nam je bio ponuditi edukativno-zabavni program i mislim da smo u tome i uspjeli, da je projekat uspio i da }e se i u budu}nosti odràvati, sa mnogo ve}im brojem polaznika. – rekao je Dènan Handì}, direktor Medrese „Osman ef. Redòvi}”. Nakon 15 uzbudljivih dana provedenih u Ljetnoj {koli Islama u Medresi „Osman ef. Redòvi}“ u Velikom âjnom kod Visokog, danas je prigodnom sve~ano{}u spu{tena zavjesa na ovogodi{nju „Malu medresu“. Osim ~asova i predavanja, polaznici su uìvali i u bogatom van-nastavnom programu, a sve~anosti zavr{etka ovogodi{nje ljetne {kole prisustvovao je i glavnim imam za Sjevernu Ameriku, Sabahudin ef. ]eman. – Cilj Ljetne {kole Islama je me|usobno povezivanje na{e djece, kao i povezivanje na{e djece sa domovinom, jer ih je ve}ina ro|ena u dijaspori. Ovogodi{nja {kola je opravdala o~ekivanja, a nadamo se da }e svaka naredna biti sve bolja i sa boljim rezultatima. – istakao je ]eman. Polaznici su na kraju dobili i diplome o zavr{enoj Ljet-noj {koli Islama “Mala medresa 2013.”, a na kraju je bilo i suza. – Pored u~enja o Islamu i na{oj domo-vini imali smo i brojne druge aktivnosti, a meni li~no su se najvi{e svidjeli izleti i sportske aktivnosti. Vrijeme ovdje nam je jako brzo pro{lo, ali ve} sad znam da }u se i naredne godine ponovo prijaviti, jer sam upoznao mnogo dobrih prijatelja, a i nau~io puno o svom pori-jeklu, kao i historiji svoje domovine. – rekao nam je mladi polaznik Aldin Jusufovi} koji ìvi u SAD-u, na Floridi, a rodom je iz Srebrenice.Fotografije sa dana{nje sve~anosti, kao i sve prethodne fotografije moète prona}i na na{em facebook profilu: https://www.facebook.com/MalaMProjekat “Mala medresa’’ nastavlja se narednog ljeta, ako Bog da, kada o~ekujemo omladinu iz svih bo{nja~kih dèmata u Americi.

14 Dèmat WESTERN

Ramazanski post koji ima za cilj da u ~ovjeka aktivira u ~injenju dobra, a uspori ili zaustavi u grije{enju koje je rezultat ~ovjekovog prepu{tanja strastima, a sve to zavisi od na{eg razumijevanja ramazana i pristupa njemu kao velikoj prilici za dobro!

Tako je na{ najve}i bo{nja~ki dèmat u îkagu, dèmat BICC – “Western’’, spremno do~ekao mjesec Ramazan 2013./1434.H.g. Dèmatski Odbor na ~elu sa mutevelijom hadì Ru`dijom \erlekom, te odbornicima Adisom Ali}em, Irhadom Trnovcem i Amirom Ahmetovi}em pobrinuo se da dèmatske prostorije budu pripremljene za mnogobrojne rama-zanske aktivnosti u ovom dèmatu.

Tevhid za `rtve genocida u BiHObzirom da je mjesec ramazan do{ao ve} po~etkom jula, mjesecu u kojem na{ narod oboljeàva Dan genocida, dèmat “Western’’ zajedno sa “Udruènjem Srebreni~ana – îkago’’ 11-og jula organizovao je, ve} tradicionalno, u~enje Tevhida za `rtve genocida u BiH. Tako su pored imama doma}ina hafiza Muriza ef. Me{i}a, ovom doga|aju prisustvovali i svi ostali imami iz na{ih dèmata u îkagu: dr. Hazim ef. Fazli} – imam ICC Greather iz Northbrooka, dr. Senad ef. Agi} – imam AIC-a, Amir ef. âu{ – imam WBICC-a, Suad ef. âu{evi} – imam WBIKC-a i Glavni imam Odbora Islam-ske zajednice Bar, mr. Muhidin ef. Milaimi - teravih imam u dèmatu “Rumija’’. Program je po~eo nakon ikindije namaza u~enjem odlomaka iz Kur’ana Muhidina ef. Milaimija. Nakon prou~enog Ja’sina i Tevhida kojeg je predvodio hfz. Muriz ef. Me{i} skupu se obratio novi imam dèmata ICC Greather u Northbrooku, dr. Hazim ef. Fazli}, koji je na njemu svojstven na~in opisao historijat genocida nad na{im narodom.

Posjeta Glavnog imama MIZ SrebrenicaIslamska zajednica Bo{njaka u Sjevernoj Americi (ICNAB) ve} dugi niz godina aktivna je na polju dovo|enja sejjar vaiza (gos-tuju}ih predava~a) iz BiH tokom ramazana u na{e dèmate diljem SAD-a i Kanade. Dèmat “Western’’ je tako|er, jo{ na po~etku mubarek mjeseca ramazana ugostio je Glavnog imama Med`lisa IZ Srebrenica, Damira ef. Pe{tali}a, koji je u svoja dva obra}-anja tokom tri dana boravka u na{em dèmatu spomenuo i pote{ko}e kroz koje se susre}u imami i dèmatlije u povratni~kim dèmatima u tom genocidom pogo|enom gradi}u. Na prijedlog na{eg imama, hafiza Me{i}a, pokrenuta je akcija u~lanjenja u Med`lis IZ Srebrenica kako bi se pomogli ovi bratski povratni~ki dèmati. Veliki broj dèmatlija prepoznao je zna~aj ove akcije i odazvao se pozivu, a rezultat je bio 58 u~lanjenih dèmatlija i zna~ajan broj sredstava prikupljenih na ime pomo}i navedenom med`lisu. Hvala Allahu na uspje{no provedenoj akciji i molimo Ga da bude Za{titnik Bo{njacima povratnicima!

Hafiska mukabelaDèmat BICC – “Western’’ je jedini dèmat u IZ Bo{njaka u Sjevernoj Americi u kojemu se u~i hafiska mukabela, a u~i je imam ovog dèmata hfz. Me{i} ve} drugu godinu zaredom. Tako se svakog dana nakon podne namaza tokom mjeseca ramazana prou~i jedan dùz iz Boìje Knjige! Mukabela je posebno posje}ena u danima vikenda kada imam nakon mukabele drì kratka predavanja i nasihate na razli~ite teme, naj~e{}e komentari{u}i prou~ene ajete i razja{njavaju}i pro-pise vjere. Ve~ernji termini su ostavljeni za zajedni~ke iftare i teravih namaz, a dàmija je tom prilikom puna dèmatlija. Radi bolje iskori{tenosti prostora i ve}e komocije ènski dio dèmata teravih namaz obavlja u mektepskim prostori-jama, dok dàmijski dio biva popunjen mu{kim dèmatlijama. Tako|er, svake srijede i subote neposredno prije teravih namaza imam je odràvako kratke dersove.

Ramazan na Westernu u îkagu

Dèmat WESTERN 15

Zajedni~ki iftariZajedni~ki iftari, poznati kao “potluck iftari’’ odràvali su se vikendom, a nekoliko dèmatlija je o vlastitom tro{ku uprili~ilo zajedni~ke iftare u dèmatskim prostorijama (Ifeta Redòvi}, porodice Bajrovi} i Ajeridini, Sadil i Alma Mujanovi}, te restoran “Pita Kabab’’ u dva navrata).

@enska grupa “Bo{njakinja’’ je u zadnjoj tre}ini ramazana organizovala iftar za sve dèmatlijke na{eg dèmata. Na ovo druènje pozvane su predstavnice i ostalih ènskih grupa iz na{ih dèmata u îkagu, a prisustvovale su ~lanice ènske grupe iz dèmata Northbrook na ~elu sa predsjednicom grupe Amirom Krvavac. Ovo okupljanje imalo je za cilj zbliàvanje ènskih grupa iz na{ih dèmata, ali i izno{enje ideja i prijed-loga za rad na nekim zajedni~kim projektima u narednom peri-odu. Ve} narednog petka ~lanice ènske grupe “Bo{njakinja’’ prisustvovale su iftaru u dèmatu ICC Northbrook.

Donatorske akcijeNakon {to su ~estito do~ekali i ispratili gosta iz Srebrenice, tamo{njeg glavnog imama, dèmatlije dèmata “Western’’ uspje{no su okon~ali jo{ jednu hairli akciju. Ve} druge godine zaredom na inicijativu ro|ene gora`danke Zumre Kazagi} pikupljaju se sredstva za “Stara~ki dom - Gora`de’’, kako bi se dedama i nanama koji koriste usluge ovog doma obezbi-jedio barem jedan iftar iz na{ih sredstava tokom ramazana, te kako bi im se kupile neke osnovne potrep{tine za sva-kodnevnu upotrebu koje im nedostaju. Tako je na prijedlog na{eg dèmatlije Omera Trnovca sredi-nom ramazana “buknula’’ akcija u kojoj je prikupljeno preko 1400,00$ pomo}i za navedeni dom, a na{a Zumra je ve} kra-jem ramazana bila u svom rodnom Gora`du i akciju provela u djelo.

Iniciranje me|udèmatske saradnjeU cilju bolje me|udèmatske saradnje uprili~ene su i razm-jene kolega imama na teravih namazima. Tako su u dèmatu BICC – “Western’’ gostovale kolege imami: mr. Muhidin ef. Milaimi iz dèmata “Rumija’’, Amir ef. âu{ iz dèmata WBICC, dr. Hazim ef. Fazli} iz dèmata ICC Greather iz Northbrooka, a na{ imam tako|er je bio teravih imam u navedenim dèmatima gdje je odrào i prigodna predavanja tom prilikom.U povodu obiljeàvanja Dana Bedra, imam hfz. Me{i} neposredno prije teravih namaza uprili~io je predavanje na temu “Razumijevanje Bedra danas’’.

Zekat i Sadekatul-FitrTako|er, akcija uplate Zekata i Sadekatul-fitra u na{em dèmatu je uspje{no provedena, ali znatno slabije nego pro-tekle godine ~emu je doprinijelo vi{e faktora. Naime, dèmat BICC – “Western’’ poznat je po hairli akcijama uplate zekata u Bejtul-Mal Islamske Zajednice u Bosni i hercegovini, gdje su pro{le godine bili rangirani kao drugi dèmat kako u Islamskoj Zajednici u Bosni i Hercegovini, tako i u dijaspori prema visini prikupljenih sredstava, {to govori kakva je svijest Bo{njaka ovog dèmata o svojoj domovini i Zajednici kojoj pripadaju, kao i o obavezi izdvajanja Zekata iz svog imetka.No, sa donatorskim aktivnostima u na{em dèmatu s tim se nije zavr{ilo. Imam hfz. Me{i} je ove godine pokrenuo akciju stipendiranja studenata Fakulteta islamskih nauka u Sara-jevu, a akciji se odazvao veliki broj dèmatlija i prikupljen je zna~ajan broj sredstava koji }e biti uru~en studentima nakon bajrama, uz Boìju pomo}.Neposredno prije bajrama dèmatlije je obradovala i jo{ jedna hairli vijest, a to je da je dèmat BICC – “Western’’ kupio imamski stan u obli`njoj zgradi nedaleko od prostorija dèmata u ulici W Lunt Ave. To je ujedno i prvi objekat koji je u vlasni{tvu na{eg dèmata i prvi vakuf nakon izgradnje dàmijskih prostorija.

Lejletul-KadrPosebno je bio lijepo pripremljen, organizovan i izveden pro-gram u povodu Lejletul-Kadra, gdje je cjelono}no druènje zapo~eto zajedni~kim iftarom u kafeteriji dèmata, a zatim se klanjala teravih namaz. Nakon teravih namaza u prepu-noj dàmiji obratio se imam hfz. Me{i} govore}i o porukama i poukama Lejletul-Kadra, a u potom se kroz zikr i ibadet do~ekao Qijamul-Lejl (No}ni namaz) koji je zavr{en dovom i zajedni~kim sehurom u dèmatskim prostorijama.

Medijske aktivnosti Tako|er, imam dèmata je u nekoliko navrata medijski se ogla{avao dèmatlijama putem talasa “Radija Na{a Rije~’’ i radija “Zapadna Bosna’’, te putem novina “Ujedinjena BiH’’ i “Sabah’’, a posebno se vodila pa`nja da dèmatska web stranica, www.dzematwestern.com, tokom ramazana bude aktivna i aktuelna, za {to je najvi{e zasluàn na{ dèmatlija Jasmin âbri}.

Hairli okon~avanje ramazanaNeposredno prije bajrama dèmatlije je obradovala i jo{ jedna hairli vijest, a to je da je imam dèmata BICC – “West-ern’’, hfz. Muriz ef. Me{i}, izabran za oblasnog imama na{eg med`lisa, Med`lisa Midwest, koji broji trinaest dèmata. To je potvrda da aktivnosti iz dèmata Western idu u pravom smjeru i nadamo se uz Boìju pomo} da }e tako i nastaviti.Dakle, ramazanskih aktivnosti u dèmatu “Western’’ bilo je na pretek, a hvala Allahu sve su uspje{no okon~ane i provedene. Bajram mubarek olsun!

16 Dèmat WESTERN

Veliki broj Srebreni~ana, Vlaseni~ana, Bratun~ana, Prijedor~ana, Kozar~ana, Novljana i ostalih Bo{njaka, Bosanaca i Hercegovaca, nastanjenih danas sa svojim porodicama u dalekoj Americi, na obalama jezera Michigen, u îkagu, gradu koji ih je prih-vatio kao svoje nove stanovnike, prisjetio se svih golgota i patnji kroz koje su ovi ljudi pro{li tokom agresije na na{u zemlju i genocida nad na{im narodom!

Ovi ~estiti Bo{njaci 11-og jula ove godine nisu tek tako nijemo posmatrali obiljeàvanje dana genocida putem tv ekrana, ve} su odlu~ili da centar ̂ ikaga bude obavijen bosansko-hercegova~kim zastavama i trans-parentima koji podsje}aju sve ljude svijeta koji hodaju ulicama ovog velegrada na strahote koje su proìvjeli. Tako su Bo{njaci iz svih krajeva Bosne i Hercegovine protestovali ispred bh konzulata u îkagu zbog ~injen-ice da dràva nad ~ijim stanovnicima je po~injen geno-cid odbija da prihvati jedanaesti juli kao dan sje}anja na `rtve genocida! Jedan od organizatora ovog pro-tesnog skupa, Idhan Tahirovi}, nagla{ava da ovo nije samo komemorativni skup, ve} jasna poruka svima da mi nismo i ne}emo prihvatiti negiranje istine!

Tevhid za `rtve genocidaDèmat “Western’’ zajedno sa “Udruènjem Srebreni~ana – îkago’’ ve} tradicionalno 11-og jula organizuju u~enje Tevhida za `rtve genocida u BiH. Tako je bilo i ove godine kada su, pored imama doma}ina hafiza Muriza ef. Me{i}a, ovom doga|aju prisustvovali i svi ostali imami iz na{ih dèmata u îkagu: dr. Senad ef. Agi} – imam AIC-a, dr. Hazim ef. Fazli} – imam

ICC Greather iz Northbrooka, Amir ef. âu{ – imam WBICC-a, Suad ef. âusevi} – imam WBIKC-a i Glavni imam Odbora Islamske zajednice Bar, mr. Muhidin ef. Milaimi - teravih imam u dèmatu “Rumija’’. Program je po~eo nakon ikindije namaza u~enjem odlo-maka iz Kur’ana mr. Muhidina ef. Milaimija. Nakon prou~enog Ja’sina i Tevhida kojeg je predvodio hfz. Muriz ef. Me{i} skupu se obratio novi imam dèmata ICC Greather u Northbrooku, dr. Hazim ef. Fazli}, koji je na njemu svojstven na~in opisao historijat genocida nad na{im narodom. Podsjetio nas je da smo zaboravili rije~i “Nikad vi{e!’’ fo~anskih Bo{njaka koji su 1943. godine bjeè}i od neprijatelja nakon {to je nad njima po~inio stravi~an zlo~in. On je upozorio na podmukliji genocid koji se priprema na{em narodu u oktobru ove godine! Mnoge sestre koje su prisustvovale ovom Tevhidu nisu mogle suzdràti svoje suze, a jedan od prisutnih koji je i sam preìvio srebreni~ki genocid, Dèmal Deli}, bjeè}i preko planina put Tuzle, kazao je da on 11-og jula nije u stanju da radi te da jednostavno mora dos-tojanstveno obiljeìti ovaj datum. U vrijeme kada Uzvi{eni Allah prima dovu, u vrijeme iftara, imami îkaga prou~ili su dovu za sve `rtve bosansko-hercegova~kog genocida i za sve bosanske {ehide. Mnogo je onih koji su doprinijeli da se ovako dos-tojanstveno obiljeì Dan srebreni~kog genocida u îkagu, a me|u njima posebno se isti~u predsjed-nik “Udruènja Srebreni~ana-îkago’’ Nedàd Mehinovi}, zatim aktivista i ~lan tog udruènja Enes Kari}, ~lan dèmatskog Odbora dèmata “Western’’ Amir Ahme-tovi}, te dèmatlije Dèmal Deli}, Idhan Tahirovi} i svi oni nespomenuti kojih je zaista mnogo a koji marljivo rade na o~uvanju srebreni~kog genocida od zaborava.

Pi{e: Muriz Me{i}

SREBRENICA

Dèmat WESTERN 17

Posjeta Glavnog imama MIZ Srebrenica na{em dèmatu

Islamska zajednica Bo{njaka u Sjevernoj Amer-ici (ICNAB) ve} dugi niz godina aktivna je na polju dovo|enja sejjar vaiza (gostuju}ih predava~a) iz Bosne i Hercegovine tokom ramazana u na{e dèmate diljem Sjedinjenih Ameri~kih Dràva i Kanade. Tako je dèmat Western proteklog rama-zan ugostio Glavnog imama Med`lisa IZ Bratunac, a ovog ramazana pripala mu je ~ast da ugosti Glavnog imama Med`lisa IZ Srebrenica, Damira ef. Pe{tali}a. Ova posjeta dosla je kao “mehlem na ranu” nakon {to su Bo{njaci u Poto~arima ukopali 409 identifikovanih `rtava genocida prije svega tri dana, a kojih smo se mi ovdje u dèmatu Western sjetili u~enjem Tevhida i Ja’sina.

U prepunoj dàmiji na Westernu, nakon zajedni~kog “potluck” iftara u na{oj dàmiji prisutnima se obratio na{ cijenjeni gost, Damir efendija, iznose}i pozitivne podatke o ìvotu Bo{njaka povratnika u Srebrenicu. Damir ef. je tom prilikom podsjetio sve dèmatlija dèmata West-ern, od kojih je veliki broj iz Podrinja i Srebrenice, da se sam agresor ne moè na~uditi broju povrat-nika Bo{njaka u svoje prijeratne krajeve ìvljenja nakon svega {to im je njihov neprijatelj tokom rata u~inio!Damir efendija ukazuje na ohrabruju}u ~injenicu da broj bo{nja~ke djece koja poha|aju Osnovnu {kolu “Sre-brenica”, nekada{nju Osnovnu {kolu “Petar Njego{”, poha|a ve}i broj bo{nja~ke djece nego srpske, te da

je zamjenik direktora Bo{njak. Tako|er je ukazao na potrebu da se svi Bo{njaci u~lanjuju i budu ~lanovi dèmata iz mjesta odakle vode porijeklo! Nakon toga je na{ imam hafiz Me{i} pozvao sve dèmatlije da se u~lane i budu ~lanovi Med`lisa IZ Srebrenica, a akcija u~lanjenja je zapo~ela odmah nakon Teravih namaza i trajala je u narednim danima.Podsje}amo da se Damir ef. sa nama druìo tri ve~eri gdje je nakon dva “potluck” iftara, odrào dva pre-davanja koja su bila interaktivnog karaktera i gdje su dèmatlije mogle postavljati pitanja i iznositi svoje pri-jedloge kako pomo}i povratni~ke dèmate u manjem bh entitetu!Molimo Allaha da nagradi na{eg gosta i zahvaljujemo se ICNAB-u i Glavnom imamu Sabahudinu ef. ]emanu na anga`manu u dovo|enju ovog ~estitog gosta u na{ dèmat!

18 Dèmat WESTERN

Podr{ka radu bo{nja~kihudruènja u îkagu!

Dèmatski Odbor je na vanrednoj sjednici odrànoj 14-og marta ove godine donio odluku da se jednokratno finansijski podrì nekoliko zna~ajnih udruènja za na{u bo{nja~ku zajednicu u îkagu; Kulturno umjetni~ko dru{tvo KUD “Bosna’’ - povodom obiljeàvanja 18. godina njihovog postojanja i Bosansko-ameri~ki Insti-tut za istraìvanje genocida i edukaciju (BAGI) - koji organizuje dvodnevni seminar povodom 21. godine od opsade Sarajeva, agresije na BiH i genocida na nad Bo{njacima.

Pored toga, dèmat BICC podrào je i rad novootvore-nog udruènja B&H Community Help Center kojeg je pokrenula na{a dèmatlijka Alma Mujanovi} u èlji da pomogne Bo{njacima, kako ovdje u Americi tako i u Bosni i Hercegovini.

Nadamo se da }e ova udruènja nastaviti sa uspje{nom promocijom na{e vjere, kulture, historije i identiteta na{eg naroda i na{e zemlje, kao i da }e doprinijeti o~uvanju sje}anja na genocid i agresiju nad na{im nar-odom i na{om rodnom grudom.

Uzvi{eni Allah u 92. ajetu sure Alu Imran kaè: “Ne}ete posti}i dobro~instvo sve dok ne udijelite dio onoga {to vam je najdraè; a bilo {to vi udijelite Allah }e zasigurno to znati.” Tada je Ebu Talha rekao Muhammedu, a.s.: “O Alla-hov Poslani~e, ja imam u Buhari jednu ba{~u, koju od svog imetka najvi{e volim. Predajem je Allahu, d`.{., da bi time postigao Njegovo zadovoljstvo. Raspolaì s’ njom, onako kako ti je Allah kazao!” Na to je Muhammed, a.s., rekao: “To je dobro Ebu Talha! To je imetak koji }e ti koristiti! ûo sam {ta si rekao, a ja ti savjetujem da je uvakufi{ u korist svo-jih bli`njih!”

Ovaj ajet, tako|er, Vjerovjesnik s.a.v.s. je protuma~io rije~ima: “Poslije smrti ~ovjeka njegovi tragovi na ovome svijetu nestaju, osim u tri slu~aja: ako ostavi trajno dobro (sadaku), znanje kojim }e se drugi koristiti i odgojeno dijete koje }e se za njega moliti.”

Vakuf, dakle, ozna~ava “ono dobro {to ostaje, ne{to {to traje i ~ime se ljudi koriste! Vakuf je trajno dobro’’

Dèmatlije dèmata Western, u èlji da osiguraju sigurniju i stabilniju budu}nost svom dèmatu, ve} nekoliko godina su radili na pripremi terena za kupovinu imamskog stana, koji bi u svojoj osnovi bio vakuf, odnosno zajedni~ko trajno dobro.

U tu svrhu u proteklom periodu dèmatski Odbor je angaòvao ~etiri agenta, ina~e na{e dèmatlije, koji su zajedno sa ima-mom i Odborom radili na traènju najpovoljnijeg stambenog rje{enja.

Nakon pregledanih preko stotinu stanova putem interneta i preko dvadeset direktno posje}enih stanova, dèmatski Odbor je na Vanrednoj sjednici odrànoj, 15. marta 2013.g., donio odluku da se pristupi kupovini imamskog stana u ulici West Lunt Avenue, neposredno pored dèmata.

Odluka o kupovini ovog stana do{la je iz jednostavnog razloga {to je stan nedaleko od dàmije, a najbolje je da imam bude {to je mogu}e bliè dàmiji, kao i zbog toga {to cijena nije bila prevelika! Sredstva za kupovinu ovog stana i njegovu adaptaciju obezbijedile su na{e dèmatlije jo{ prije nekoliko godina prilikom neuspjelog poku{aja kupovine objekta neposredno uz dàmijske prostorije, ali se to Allaho-vom odredbom nije realizovalo.

Evo danas, posljednjeg dana mjeseca Ramazana 1434.h.g, ili 7-og augusta 2013.godine, dèmat “Western’’, Allahovom odredbom, na svoje ime uknjiàva stambeni objekat koji }e, ako Bog da, biti trajno dobro svih onih dèmatlija koji su iz svog imetka izdvojili ono najvrednije i uvakufili ga!

Odmah nakon ramazanskog bajrama pristupit }e se adaptaciji stana, a nadamo se da }e se imam sa svojom porodicom u njega useliti prije po~etka mektepske nastave polovinom sep-tembra, ako Bog da.

Sve pohvale idu na ra~un dèmatskog Odbora koji je odab-rao najbolje rje{enje, priveo kraju svu neophodnu papirologiju i koji radi na tome da dèmat Western ima svijetlu budu}-nost, uz Boìju pomo}.

Molimo Uzvi{enog Allaha da primi na{e hajrate i ~uva na{ dèmat. Amin.

Pretplata na “Preporod’’Sve zainteresovane dèmatlije koje èle da se pretplate na islamske informativne novine

“Preporod” mogu to u~initi u dèmatu “Western” do 1-og oktobra 2013.g.

Pretplata obuhvata dobijanje novina svakih petnaest dana u periodu od 1-og novem-bra ove godine do 1-og novembra 2014.g.

Jednogodi{nja pretplata na islamske infor-mativne novine “Preporod”, koja uklju~uje i

po{tarinu na adresu dèmata BICC, iznosi $130,00.

Za vi{e informacija pogledajte na www.preporod.com

Imamski stan

Dèmat WESTERN 19

Vitre je obavezan udijeliti svaki musliman posta~ bez obzira {to mo`da smatra da je njegov post potpuno ispravan i bez manjkavosti.Vitre ili Sadekatul-Fitr se isklju~ivo daju u Ramazanu i to najdalje do Bajram namaza, a ukoliko se udijele nakon toga ne}e se smatrati Vitrama ve} obi~nom sadakom. Abdullah b. Abas r.a., kaè: “Allahov Poslanik s.a.w.s., je u obavezu stavio izdvajanje sadekatul-fitra, kako bi nam o~istio post od ru`nih rije~i i postu-paka, i kako bi se siromasi mogli nahraniti. Ko dadne sadekatul-fitr prije bajram namaza bi}e mu kabul, a ko tu sadaku udijeli nakon klanjanja bajram-namaza bi}e mu obi~na sadaka!” (Ebu Davud, Ibnu Mad`dè, Darekutni, Hakim)Boìji Poslanik, alejhis-selam, kaè: “Ramazanski post stoji izme|u nebesa i Zemlje sve dok se ne udijele Vitre!’’ (Ibnu {ahin u djelu “Feda’ilu Ramadan”) Otuda se ramazanski bajram naziva “Iddul-Fitr”, {to bismo mogli prevesti kao “Blagdan zbog izdvajanja Vitara”, ~ime se upotpunjuje ramazanski post! Vitre prvenstveno imaju za cilj da potpomognu muslimane koji su te{kog ekonomskog stanja u danima bajrama i nakon njega!Vitre se daju za svakog ~lana porodice, a na taj na~in cijela porodica zadobija bereket tog udjeljivanja! Tako Alija r.a., i Ibnu Omer r.a., kaù: “Allahov Poslanik s.a.w.s., nam je u obavezu stavio izdvajanje Sadekatul-Fitra, za svakog malog i velikog, mu{kog i ̀ enskog, slobodnog ili roba – koje ste svakako du`ni izdràvati!” (Darekutni)

Kako oba~unati Vitre?Vitre se obra~unaju tako {to se odredi kolika je va{a dnevna ishrana, dakle koliko novaca je potrebno za va{u uobi~ajenu dnevnu prehranu, npr. 10$, 20$, 50$ ili 100$, onda se toliki iznos izdvaja na ime Vitara za svakog ~lana porodice.Vitre se tako|er mogu uplatiti i u Bejtul-Mal (Centralnu blagajnu), koja je najsigurnija adresa za doniranje sredstava na ime sadake. Na taj na~in, osim {to se ispunjava obaveza uplate Sadekatul-Fitra ili Vitara, direktno se potpomaè i rad Zajednice koja radi na o~uvanju vjere na na{im bosanskohercegova~kim prostorima, ali i me|u Bo{njacima u dijaspori. Tako|er, Sadekatul-fitr se moè dati bilo kojoj od osam kategorija ljudi spomenutih u ajetu o zekatu. Allah d`.{., kaè: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima ~ija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduènima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! Allah sve zna i mudar je.” (Et-Tevba, 60.)

{ta je Fidja?Fidja je otkup za neispo{tene dane ramazanskog posta!Dakle, musliman koji u toku ramazana nije postio odre|eni broj dana ili cijeli ramazan zbog opravdanih razloga, i koji smatra da ne}e biti u stanju napostiti te dane, on }e za svaki dan koji nije postio nahraniti jednog siromaha ili uplatiti Fidju kojom }e se obaveza posta nadomjestiti.

Fidja se tako|er moè uplatiti u Bejtul-Mal jer se iz njega finansi-raju narodne kuhinje, {koluju djeca te{kog socijalnog stanja, sti-pendiraju jetimi (djeca bez roditelja) i sl.Iznos Fidje procjenjuje se kao i kod Vitara! Dakle, upla}uje se ili izdvaja se onaj iznos koliko je potrebno da biste se vi sami jedan dan prehranili na va{ uobi~ajeni svakodnevni na~in. Tako, ako je to iznos od recimo $20 onda je va{a Fidja za svaki dan ramazanskog posta tolika i samo }ete je pomnoìti sa brojem dana koji niste postili. Npr. nisam postio 10 dana, udijelit }u Fidju za svaki taj dan po $20, a to je iznos od $200.Fidju je najbolje izdvojiti ili uplatiti u Ramazanu, a moè se u~initi i u toku ostatka godine.

Molimo Uzvi{enog Allaha da primi na{e ramazanske ibadete i o~isti nas i na{e imetke kroz izdvajanje Zekata i Sadekatul-Fitra!

Kada i gdje uplatitiZekat i Vitre!?

U ime Allaha, svemu Dobro~initelja MilostivogMubarek mjesec ramazan je mjesec posebne Allahove milosti prema ljudima. To je mjesec “u kome se uve}avaju prihodi i opskrba vjernicima’’. Ramazanska dobro~instva su Allahu posebno draga, otuda muslimani {irom svijeta nastoje u toku ovog mjeseca o~istiti svoju du{u i tijelo namazom i postom, a svoj imetak Zekatom i Sadekatul-fitrom. Kako bismo bolje i pravilnije razumjeli zna~aj i ulogu Zekata i Sadekatul-fitra odlu~io sam napisati ovaj tekst kako bih u najkra}im crtama nazna~io {ta je to Zekat i Sadekatul-fitr i koja je njegova uloga.Zekat je obaveza svakog imu}nog muslimana koji posjeduje nisab na imovinu! Nisab je iznos koji kao vi{ak pregodini i na njega je obaveza dati najmanje 2.5% u fond Bejtul-Mala (Cen-tralne blagajne).Bejtul-Mal ili Centralna blagajna je fond koji je ustanovio Poslanik Muhammed, alejhis-selam, i iz njega se prikupljeni imetak raspore|uje kategorijama kojima pripada onako kako je nave-deno u Kur’anu.Pravo ustanovljavanja Bejtul-Mala prema Boìjoj odredbi ima Poslanik, alejhis-selam, odnosno njegovi nasljednici, halife i reis-ul-uleme u pokrajinama nad kojima im je povjereno upravl-janje vjerskim ìvotom muslimana. Tako Reis-ul-ulema u Bosni i Hercegovini, prema idàzi ili dozvoli posljednjeg halife na{eg ummeta, ima puno pravo prikupljanja Zekata i Vitara od musli-mana u na{im krajevima i iz na{eg naroda! Zekat se ne daje proizvoljno, ve} se precizno izra~una, a dobro-voljno izdavanje dolazi na red kada se izdvoji obavezni dio od 2.5%. Zekat se daje jednom godi{nje, a obzirom da je Ramazan najefdalnije ili najbolje vrijeme za ~injenje dobra i za dobro~instvo, muslimani obi~avaju davati Zekat u Ramazanu. Tako i Islamska Zajednica u Bosni i Hercegovini, kojoj prema Sunnetu pripada pravo prikupljanja Zekata, obi~ava provoditi akcije prikupljanja Zekata u Ramazanu pripremaju}i blokove kao vid garancije da su sredstva upla}ena u Bejtul-Mal (Centralnu blagajnu)!Zekat je jedino valjan ukoliko se uplati u Bejtul-Mal, a svako }e svoje breme ponijeti ukoliko proizvoljno postupa u ovom slu~aju, jer kako kaè Allah, d`.{.: “Niko tu|e breme ne}e nositi!’’ (El-Isra’, 15)Islamska Zajednica Bo{njaka u Sjevernoj Americi (ICNAB) kao jedna od sastavnih dijelova Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini preuzela je obavezu organizovanja i provo|enja akcije prikupljanja Zekata i Sadekatul-Fitra me|u muslimanima i Bo{njacima sa na{ih podneblja na teritoriji Sjeverne Amerike!Kako }e Zekat biti raspore|en, to odre|uju u~evne i kvalifikovane osobe koje se pri raspore|ivanju imetka pridràvaju kur’anskog ajeta. Tako Allah d`.{. u Kur’anu nas upozorava da “Ni mus-liman ni muslimanka nemaju pravo da po svome naho|enju postupe kada Allah i Njegov Poslanik donesu odredbu o nekom pitanju! A onome ko se suprostavi ovoj odluci Allaha i Njego-vog Poslanika zaista je odlutao u o~itu zabludu!’’ (El-Ahzab, 36)înom institucionalnog rje{avanja pitanja Zekata mi slijedimo Put Boìjeg Poslanika Muhammeda, alejhis-selam, koji je bio za~etnik takvog modela pona{anja me|u muslimanima ustanovljavaju}i prvu dàmiju me|u muslimanima Medine i osnivaju}i Bejtul-Mal.Koliko je ovo ozbiljno pitanje kazuje ~injenica da je halifa Ebu Bekr, radijellahu anhu, nakon Poslanikove smrti, poveo rat protiv onih koji su odbili izdvajati i upla}ivati Zekat u Bejtul-Mal.

{ta su to Vitre?Vitre ili Sadekatul-Fitr je sadaka ili udjeljivanje koje ima za cilj ~i{}enje ramazanskog posta od manjkavosti i nedostataka!

20 Dèmat WESTERN

Odlazak na had`d`

Pi{e: Hadì prof.dr. Mehmed Oru~evi}

1. Pripreme za odlazak na had`d`

1.1. Islam poklanja osobitu pa`nju pripremama za obavljanje temeljnih obreda - namaza, posta, had`dà, gotovo kao i samom obavljanju ovih obreda. Obavl-janju namaza, kako je poznato, prethodi ~i{}enje tijela, odje}e i mjesta gdje se klanja uz propisno obla~enje i vo|enje ra~una o ta~nosti namaskog vremena. Obredu posta, sli~no pripremama za obavljanje namaza, pre-thodi temeljito ~i{}enje dàmija, ku}a i avlija kako bismo najdraèg gosta do~ekali u {to sve~anijem ozra~ju. Pri-premama za odlazak na had`d`, pristupa se znatno temeljitije nego li bilo kojem drugom ibadetu. Sadràj i raznolikost tih priprema daju obredu had`dà posebnu va`nost, dra`, sve~anost i ljepotu.

1.2. Odlazak na had`d` je najva`niji doga|aj u ìvotu vjernika. On ostavlja trajan i neizbrisiv trag u srcima onih vjernika koji budu po~a{}eni njegovom sve~ano{}u i ljepotom. Impresije koje se tom prilikom doìve, su duboke i nezaboravne. Su{tinski, had`d` je sveto putovanje vjernika koje Uzvi{eni Allah pozove da budu Njegovi “gosti”. Za hodo~asnike se kaè da su Alla-hovi „gosti”. Vjernik koji je pozvan i po~a{}en da bude Allahov “gost” putuje u blagoslovljenu Mekku da obavi propisane obrede had`dà, na propisan na~in, u propi-sano vrijeme, na odabranim mjestima i po propisanim pravilima. Ti obredi su: obla~enje ihrama, tavaf oko Allahove ku}e Kjabe, sa’j izme|u Safe i Merve, bora-vak na Arefatu, bacanje kamen~i}a na Mini i {i{anje u Haremu Mekke.

1.3. Najve}a mogu}a ~ast koja se moè ukazati vjerniku je da bude pozvan od svog Stvoritelja kao Njegov “gost” u Njegovoj ~asnoj ku}i Kjabi, da u Njegovo ime, za Njegovo zadovoljstvo i na na~in kako je On to propisao, obavi propisane obrede had`dà. Vjernik se

odaziva telbijom: ”Lebbejke Allahumme lebbejk” (odazi-vam ti se Gospodaru, odazivam) i odlazi na sveta mjesta u Haremu Mekke da se iskreno pokaje za sve u~injene gre{ke, da uputi dove svome Gospodaru i da zatraì Njegovu milost i oprost, da obe}a da }e se do kraja ìvota pokoravati Njegovim naredbama i ìvjeti po Kur’anskim uputama. Uzvi{eni Allah je obe}ao da }e sve dove vjernika, upu}ene na blagoslovljenim mjes-tima, primiti i ispuniti. Allah, d`.{., uvijek Svoja obe}anja ispunjava!

1.4. Pripreme za ovo sveto putovanje i u~enje pravila i propisa obavljanja had`dà, moraju se isklju~ivo zas-nivati na Kur’anu i Sunnetu. Uzvi{eni Allah je u Svojoj knjizi Kur’anu rekao da prima samo ona djela koja su u~injena u Njegovo ime, za Njegovo zadovoljstvo i po pravilima koja je On propisao. Pored toga, u hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., stoji: ”Obavljajte obrede had`dà onako kako ih ja obavljam”.

1.5. U sklopu priprema za odlazak na had`d` posebno je va`no prije polaska na had`d` obaviti slijede}e:- izmiriti sva materijalna dugovanja, - rije{iti sve me|uljudske nesporazume i halaliti se sa ~lanovima familije, ro|acima, kom{ijama i prijateljima, kojima je eventualno nanesena uvreda i u~injena nepravda;

- pored halala traìti od njih da hodo~asniku ~ine dovu,- osigurati halal sredstva za put i materijalno osigurati porodicu kod ku}e da ne oskudijevaju ni u ~emu za vrijeme obavljanja had`dà,

- napisati/revidirati testament,- nau~iti {to je mogu}e vi{e o hadù i umri: fikhske propise kako se obavlja had`d`, smisao had`dà, duhovne i historijske aspekte had`dà,

- nau~iti neke dove iz Kur’ana i Sunneta, kako se klanja dènaza namaz, pravila i propise posje}ivanja mezarja i dàmija,

- nau~iti klanjati namaze kao putnik, kao musafir, skra}eno i spojeno,

- nau~iti uzimati tejemmum i mesh, - obaviti fizi~ke pripreme i zdravstveni pregled.

1.6. Za obavljanje svakog ibadeta od posebnog zna~aja je nijjet. Nijjet za odlazak na had`d` je u srcu vjernika i predstavlja jedan od uvjeta da had`d` bude ispra-van i primljen. Nijet za obavljanje had`dà se mora potpuno o~istiti od bilo kakvih ciljeva, èlja i ambicija kao {to su, pohvale ljudi, èlja za ~uvenjem, zvanjem, prestiòm, ugledom, statusom u dru{tvu kao i li~na korist. Na had`d` treba i}i isklju~ivo radi ibadeta, sa ciljem da se na ~asnim mjestima Harema Mekke jasno iskaè pokajanje Uzvi{enom Allahu za sve u~injene gri-jehe i uputi dova za Njegovu milost i oprost. Prenosi se da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: “Za primljen had` kod Allaha ne postoji druga nagrada izuzev dènneta!”

1.7. Re~eno je da Allah, d`.{., prima samo one iba-dete i ona djela koja su u~injena u Njegovo ime, za Njegovo zadovoljstvo i na na~in kako je On to prop-isao. To podrazumijeva:- obaviti ibadete had`dà iskreno i srcem, po prop-

Dèmat WESTERN 21

Kurban Bajram u dèmatu “Western’’

Oktobar 15, 2013.g. (Utorak)

Sabah namaz u 6:30h

Bajram namaz u 7:45h

Bajram mubarek olsun!

Uplata kurbana’’Mi smo ti, uistinu, mnogo dobra dali!

Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji!’’ (Sura El-Kewser)

Uplata kurbana u dèmatu “Western’’ traje do Oktobar 13, 2013.g. (nedjelja)

Kurbani sa bosanskih pa{njaka, od bo{nja~kih ~obana, za bosanske jetime, narodne kuhinje, u~enike medresa i stu-

dente islamskih fakulteta u Bosni i Hercegovini!

isanim pravilima, na propisanim mjestima, u odre|eno vrijeme i uz potpunu pokornost i odanost Uzvi{enom Allahu,

- ibadete had`dà obaviti isklju~ivo u ime Allaha i za Njegovo zadovoljstvo, na na~in kako ih je Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavljao,

- bogobojaznost je jedan od najva`nijih uvjeta da had`d` bude ispravan i primljen.

2. Had`d` je stroga obaveza

2.1. Had`d` je stroga obaveza (farz) koja se mora izvr{iti jedanput u ìvotu. Dokaz je hadis Allahovog Poslan-ika, s.a.v.s.,: “Ljudi, strogo vam je nare|en had`d`, pa hodo~astite Kabu.” Svaki musliman koji ispunjava slijede}ih pet uvjeta: Islam, razum, punoljetnost, sloboda i mogu}nost, obave-zan je obaviti had`d`. Musliman koji ne ispunjava bilo koji od ovih uvjeta nije obavezan obaviti had`d`. êsto se muslimani koji imaju mogu}nost obaviti had`d` te su obavezni to u~initi, pravdaju se raznim izgovorima „Ima vremena“, „Nisam jo{ spreman za to“, “Moram {kolovati djecu”, „Had`d` treba ~uvati, a ja ne znam da li bih to ba{ mogao“ i mnogi drugi. Ako se pod ~uvanjem had`dà podrazumijeva ~estit i krepostan ̀ ivot i pokora-vanje Njegovim naredbama (a podrazumijeva!), onda je to obaveza vjernika i bez had`dà. Apsolutno, nikakav izgovor za odlaganje odlaska na had`d` se ne moè prihvatiti, posebno kada se zna da smrt moè zadesiti ~ovjeka svakog momenta.

2.2. Musliman kojem je Uzvi{eni Allah, dao sve potrebne uvjete za obavljanje had`dà, ne bi smio ~ekati svog meleka smrti a da nije obavio had`d`. Poslanik, s.a.v.s., je svoj Ummet upozoravao rije~ima: „Ko bude imao opskrbu i prevozno sredstvo da moè do}i do Bejtul-laha, a ne obavi had`d`, ni{ta mu nije preostalo doli da umre kao ìdov ili kr{}anin.” Uzvi{eni Allah u Svo-joj Knjizi kaè: “Hodo~astiti hram duàn je, Allaha radi, svako onaj ko je u mogu}nosti.” Zbog toga, dragi budu}i hadìja, obavi had`d` ~im se ispune uslovi navedenog Kur’anskog ajeta. Zasigurno je to najvi{e {to moè{ u~initi za sebe dok si na dunja-luku. Ne zaboravi: “Tvoje je samo ono {to da{”. Samo }e{ to - svoja dobra djela, ponijeti sa sobom na Ahiret.

2.3. Uzvi{eni Allah je, u Svojoj ~asnoj knjizi Kur’anu, obe}ao hadìjama oprostiti sve grijehe i nagraditi ih vje~nim boravkom u Njegovom Dènetu. To je potvrdio i Poslanik, s.a.v.s.: ”Ko obavi had`d` i umru, vra}a se ku}i ~ist od grijeha, ba{ onakav kakav je bio na dan kada je ro|en.” Poslanik, s.a.v.s., molio je Allaha, s.w.t.: “Moj Allahu, oprosti hadìji i onome za koga hadìja bude oprost traìo.” SubhanAllah! Ovo dovoljno kaè o vrijednosti obavljenog had`dà u Allahovoj vjeri. Neka te, dragi budu}i hadìja, ovaj {ehadet – zauzimanje za svoje najdraè, dodatno motivira da, uz Allahovu pomo}, podnese{ sve napore u obavljanju ovog vrlo zahtjevnog ibadeta!

2.4. Do sada re~enom dodajmo jo{ jedan divan hadis. Jedan ~ovjek je do{ao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., upitav{i ga: „Moj otac je umro, a nije obavio had`d` koji je bio duàn. Ho}u li ja obaviti had` za njega?“

Donatori Zahvaljujemo se donatorima

drugog dèmatskog biltena, a oni su:

“Allah }e uistinu dobro~initelje nagraditi’’ (Kur’an)

Halil i Tahira Pu{karHuso Dedi}Enes Kari}

Hasan Kopi}Ibrahim Suba{i}Omer \uldani}

„{ta misli{“, upitao ga je Poslanik, s.a.v.s., „da je tvoj otac ostao nekom ne{to duàn, bi li ti to morao vratiti?“ „Da“, odgovorio je. Poslanik, s.a.v.s., mu tada re~e: „ Dug prema Allahu je najpre~i. Obavi had`d` za svoga oca“.Molimo Svemo}nog i Samilosnog Allaha d`.{., da se, iz Svoje neizmjerne dobrote i milosti, smiluje na{im budu- }im hadìjama, da im primi had`d` i da se sretno vrate svojim porodicama.

22 Dèmat WESTERN

Pokrivanje muslimanki

kao izazov univerzalnimljudskim pravima

Moje iskreno uvjerenje jeste da }e nam na{e naslje|e i tradicija pomo}i da bez kompleksa pris-tupimo rje{avanju ovih pitanja na zadovoljstvo svih.

Pi{e: mr. \ermana [eta

Pi{em ovo kao neko ko duboko vjeruje da ène i mu{karci zasluùju jednake {anse i jednaka prava na obrazovanje, rad, ìvot i sre}u. Kao neko ko smatra da takva ravnopravnost èna i mu{karaca upravo zna~i

da u demokratskoj, sekularnoj dràvi svi imamo pravo da u svom ìvotu za sebe izaberemo svoj put. Neko koga je isl-amu upravo i privukla sentenca koja kaè da u vjeru nema prisile, odnosno da prava vjera dolazi samo iz slobode. I na kraju, kao neko ko smatra da ni dobre, ni lo{e namjere, ni pristrasnost, ni strah nisu na glavi, nego u glavi.

Ponukana ponovnim problemima na koje pokrivene musli-manke nailaze u na{em dru{tvu pi{em ovaj tekst u nadi da }e on barem malo doprinijeti boljem razumijevanju ovog fenomena i pozicije koju on ima u sistemu univerzalnih ljud-skih prava, ali i u bh. dru{tvu. Simptomati~na je i pojava tri ovakva slu~aja u jednoj sedmici. Pokrivena èna u Oruànim snagama BiH, uposlenica Suda u Travniku i mlada bh. karat-istkinja na takmi~enju u Prozoru.

Za ovu pojavu vrlo je va`no, smatram presudno, razumjeti da se pitanje pokrivanja muslimanki globalno, iako posebno na Zapadu, propituje, napada, zabranjuje ili name}e, ali i da je to pitanje prije svega duboko kontekstualizirano, i da na njega umnogome utje~e dru{tveno-historijski kontekst jednog dru{tva. Stoga ga ovdje i treba promatrati u specifi~nom bh. kontekstu, iako su neke sli~nosti s op}im, globalnim tren-dom neminovno prisutne. Ipak, muslimani u BiH autohtoni su evropski narod, islam u BiH ima dugo naslje|e suìvota s drugim tradicijama i religijama, o pokrivenim bh. musli-mankama nije mogu}e govoriti u kategorijama “integracije” i/ili “asimilacije”, i bh. muslimanke nemaju se gdje “vratiti” jer nisu ni otkud ni do{le. One su kod svoje ku}e.

Pokrivanje kao ljudsko pravoNa samom po~etku smatram da je potrebno re}i da pokrivanje potpada pod niz razli~itih ljudskih prava poput prava na slo-

bodu misli, savjesti i vjere, prava na manifestaciju vjere u javnosti, prava na rad, prava na privatni ìvot, prava na {kolovanje, itd. Kako se kod nas naj~e{}e za sada protiv marame navodi argument o propisima koji govore o vjerskim i nacionalnim simbolima, ovdje je potrebno objasniti da primarna svrha pokrivanja muslimanki nije simboliziranje islama, i kao takvo pokrivanje primarno ne potpada pod te propise. One muslimanke koje se pokrivaju smatraju pokrivanje sastavnim dijelom prakticiranja svoje vjere bez ~ega obredoslovni aspekt njihove vjere nije zadovoljen. Stoga navodim Op}u deklaraciju o ljudskim pravima UN-a,, Me|unarodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (u ~lanovima 9. i 18.) kojima se garan-tuje upravo pravo svakom da pojedina~no ili u zajednici s drugima, javno ili privatno iskazuje svoju vjeru ili uvjerenje obredima, pou~avanjem, praksom i po{tivanjem/slije|enjem.

Komitet za ljudska prava koji vr{i provedbu navedenog Pakta u svom Op}em komentaru br. 22 navodi da slije|enje ili prak-ticiranje vjere ili uvjerenja: „moè uklju~ivati ne samo ritual ve} i odre|ene aktivnosti poput odre|enih ograni~enja u ishrani, no{enja specifi~ne odje}e ili pokrivala za glavu”. Stoga je pokrivanje muslimanki kao sastavni dio vjerske prakse za{ti}eno ranije navedenim odredbama. Ipak i Deklaracija, Pakt i Konvencija predvi|ajumogu}nost legitimnih ograni~enja slo-bode iskazivanja vjere ili uvjerenja. Prema ovim propisima, kako prof. Kar~i} u tekstu „Za{to ne treba zakonom zabra-niti nikab“ navodi, takva ograni~enja mogu se propisati samo zakonom (ne odlukama, pravilnicima i sli~no) i to kada je takvo ograni~enje nu`no u demokratskom dru{tvu. Onaj ko predlaè takav zakon mora da dokaè da postoji nu`nost takvog ograni~enja. I to da je takvo ograni~enje nu`no radi sigurnosti, javnog reda i mira, morala, zdravlja ili za{tite prava i sloboda drugih. Prema tome, ako neko èli da zakonom zabrani ovakvo prakticiranje religije, mora dokazati da je to ograni~enje nu`no radi jednog od gore navedenih argumenata. Me|utim, koncept morala je te{ko definirati te ne postoji jedna usvojena definicija morala. Stoga je te{ko dokazati da je neka èna no{enjem marame naru{ila javni moral. S druge strane, tvrdnja da upo{ljavanjem ène s maramom dolazi do naru{avanja javnog reda na radnom mjestu ili neometanog rada javnog sektora ~ini se prili~no neodrìvom. Ali ako i pret-postavimo da se dokaè da takva zabrana jeste u interesu javnog reda ili morala, ili nekog drugog od navedenih argu-menata i dalje ostaje pitanje da li je takva restrikcija neo-phodna, tj. proporcionalna u odnosu na op}i interes. Tako|er je neophodno sagledati i koliko je ta mjera diskriminatorna, odnosno da li se isto odnosi na sve. Specijalna izvjestiteljka o slobodi vjere i uvjerenja UN-a Asma Jahangir je u svom izvje{taju iz januara 2006. godine navela op}e kriterije pomo}u kojih je mogu}e procijeniti – iz perspektive ljudskih prava – restrikcije i zabrane no{enja vjerskih simbola. Prema njenoj analizi, ovo su neki od indikatora aktivnosti koje nisu kom-patibilne s me|unarodnim ljudskim pravima:

- ograni~enja koja onemogu}avaju slobodu pojedinca/ke da izraàva svoju vjeru ili uvjerenje;

- ograni~enja koja za cilj imaju, ili dovode do bilo vidljive dis-kriminacije bilo kamuflirane podjele koja zavisi od religije ili uvjerenja;

- ograni~enja kod kojih du`na pa`nja nije posve}ena specifi~nim odlikama odre|enih vjera ili uvjerenja, npr. ~ini se da op}a zabrana vi{e utje~e na odre|enu vjeru koja propisuje no{enje nekih odjevnih predmeta nego na neke druge vjere ili uvjerenja koja nemaju poseban naglasak na tome.

Stoga, ograni~enje pokrivanja muslimanki, odnosno no{enja hidàba potpada pod sve nabrojane indikatore jer onemogu}ava slobodu pojedinke, dovodi do podjele koja zavisi od religije

Dèmat WESTERN 23

(najvi{e pogo|ene uvedenim propisima su muslimanke), i ~ini se da op}a zabrana vi{e utje~e na odre|enu vjeru, u ovom slu~aju islam. Stoga je ovo ~isti primjer direktne diskriminacije jedne grupe èna jer poga|a isklju~ivo muslimanke koje se pokrivaju.

Propisi u BiHBosna i Hercegovina tako|er je potpisnica svih navedenih me|unarodnih dokumenata. Ustavne odredbe BiH (ali i entiteta i kantona) uklju~uju osnovne odredbe za osiguranje ljudskih prava i temeljnih sloboda, osiguranje tih prava i za{titu li~nih sloboda, ljudskog integriteta, dostojanstva i drugih prava i sloboda u oblasti ljudskih prava. ^lan 2.2. Ustava BiH navodi da se “prava i slobode predvi|eni u Evropskoj konvenciji za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim proto-kolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini” te da ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. ^lan 2.4. tako zabranjuje diskriminaciju po bilo kojem osnovu kao {to je spol, rasa, boja, jezik, vjera, politi~ko i drugo mi{ljenje, nacio-nalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom man-jinom, imovina, ro|enje ili drugi status.

Zakon o slobodi vjere i pravnom poloàju crkava i vjerskih zajednica u BiH, u ~lanu 2. definira diskriminaciju koja je zas-novana na vjeri ili uvjerenju, {to ozna~ava „svako isklju~ivanje, ograni~avanje, davanje prednosti, izostavljanje ili svako drugo razlikovanje koje je zasnovano na religiji ili uvjerenju, a koje ima cilj ili se njime moè posti}i – direktno ili indirektno, namjerno ili nenamjerno – ukidanje ili umanjivanje priznanja, jednakog uìvanja i ostvarivanja ljudskih prava i osnovnih slo-boda u gra|anskim, politi~kim, ekonomskim, socijalnim i kul-turnim stvarima“. ^lan 7. istog zakona navodi da „sloboda vjere ili uvjerenja uklju~uje pravo svake osobe, odnosno crkve i vjerske zajednice, da moè o~itovati svoju vjeru ili uvjerenje, bilo pojedina~no ili u zajednici s drugima, javno ili privatno“.

Zakon o ravnopravnosti spolova BiH, garantira punu ravno-pravnost spolova u svim sferama dru{tva, a naro~ito u oblasti obrazovanja, ekonomiji, zapo{ljavanju i radu, socijalnoj i zdravstvenoj za{titi, sportu, kulturi, javnom ìvotu i medijima i to bez obzira na bra~no i porodi~no stanje.

Prema vaè}im zakonima iz oblasti rada u Bosni i Herce-govini, zabranjena je svaka vrsta diskriminacije po osnovu prava na rad i zapo{ljavanje. Npr. Zakon o radu u Federaciji BiH ugradio elemente me|unarodnih konvencija kojima se regulira ova materija, a koji su prihva}eni i kroz Ustave svih nivoa BiH. Stoga ~lan 5. navodi da: “osoba koja traì upo-slenje, kao i osoba koja se uposli, ne moè biti stavljena u nepovoljniji poloàj zbog rase, boje koè, spola, jezika, vjere, politi~kog ili drugog mi{ljenja, nacionalnog ili socijalnog pori-jekla…” te da u slu~ajevima kr{enja odredbi iz stava 1. ~lana 5. “osoba ~ija su prava povrije|ena moè zbog povrede prava podnijeti tu`bu mjerodavnom sudu” koji }e ukoliko utvrdi da su navodi tu`be utemeljeni, naloìti dalje radnje, da bi se osigurala primjena odredbi ovoga ~lana, uklju~uju}i uposlenje, vra}anje na prethodno radno mjesto, osiguravanje ili ponovno uspostavljanje svih prava iz radnog odnosa koja proizilaze iz ugovora o radu“.

Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini tako|er na jednom mjestu obuhvata sva ranije navedena ljudska prava i tretira ih na sli~an na~in.Te u ~lanu 2. navodi da }e se diskriminacijom smatrati “svako razli~ito postupanje uklju~uju}i svako isklju~ivanje, ograni~avanje ili davanje prednosti ute-meljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje koè, jezika, vjere, etni~ke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla… kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogu}i ili ugroàva prizna-vanje, uìvanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima javnog ìvota”. Ova zabrana dis-

kriminacije primjenjuje se na sve javne organe kao i na sva fizi~ka ili pravna lica, i u javnom i u privatnom sektoru, u svim oblastima, a naro~ito: „zaposlenja, ~lanstva u profesionalnim organizacijama, obrazovanja, obuke, stanovanja, zdravstva, socijalne za{tite, dobara i usluga namijenjenih javnosti i javnim mjestima, te obavljanja privrednih aktivnosti i javnih usluga“.

Slu~aj Lejle {ahin i njegove implikacijeIako je u prethodnom dijelu prikazano kako se i na koji na~in u sistemu ljudskih prava definira praksa pokrivanja musli-manki, op}epoznata je ~injenica da su posebno u Zapadnoj Evropi (mnogo manje u zemljama anglosaksonskog prava poput VB, SAD ili Kanade) muslimanke imale i imaju prob-lema u odnosu na ovo opredjeljenje. Op}enito je mogu}e re}i da je ova problematika rezultirala prili~no negativnim sudskim ishodima po ène koje nose maramu, usvajanjima zakona u nekoliko evropskih zemalja kojima se onemogu}ava {kolovanje i zapo{ljavanje pokrivenih èna, kao i, pod utjecajem gore navedenog, cjelokupnim negativnim stavom tih dru{tava prema hidàbu. Navodim kao primjer samo jedan slu~aj, najpoznatiji i jedini koji je dospio do odlu~ivanja u mer-itumu na Evropskom sudu za ljudska prava. To je slu~aj Lejle {ahin, studentice medicine iz Turske, kojoj je zabranjeno dalje {kolovanje. Ona je pred Sudskim vije}em Evropskog suda za ljudska prava navela, {to je jasno vidljivo iz stavke 101. finalne presude po ovom slu~aju, da se njen izbor temelji na njenom vjerskom uvjerenju koje predstavlja najbitnije osnovno pravo koje joj omogu}ava pluralisti~ka, liberalna demokratija. Da je ljudima nedvojbeno omogu}eno da slobodno pristaju na granice koje sami smatraju ispravnima. Da je nepravedno samo re}i da je no{enje islamske marame suprotno principima jednakopravnosti mu{karaca i èna, s obzirom na to da sve religije imaju odre|eni odjevni kodeks, a sve osobe slobodno biraju da li ̀ ele ili ne ̀ ele slijediti takav kodeks. Ipak, odgovor Vije}a bio je da pored svega smatraju “te{kim za pomiriti no{enje islamske marame s porukom tolerancije, po{tivanja drugih i, iznad svega, jednakopravno{}u i nediskriminacijom”. Tako je Vije}e paradoksalno navelo da vrijednosti pluralizma i po{tovanja drugih jednostavno ni u kom slu~aju ne mogu uklju~ivati religijski uslovljene odjevne prakse, iako je sama tuìteljica navela upravo te vrijednosti kao vrijednosti koje za nju predstavljaju preduvjet za slobodno no{enje marame. Ovdje je zna~ajno spomenuti da ova odluka nije donesena jednoglasno. Sutkinja Tulkens nije bila saglasna s odlukom ostalih 16 sudaca Vije}a. Ona je u svom izdvojenom mi{ljenju, u samoj presudi, pod ta~kama 11 – 13., navela da: „slo-boda vjere zna~i da se svakome omogu}ava to pravo, bilo samom ili s drugima, bilo javno ili privatno, pod dva uslova, da ne ugroàvaju prava i slobode drugih i ne naru{avaju javnu bezbjednost, a u ovom slu~aju ni jedan ni drugi uslov ne postoje... Tuìteljica, odrasla èna, studentica, je rekla – i ne postoji ni{ta {to bi nas navelo na to da ona nije govorila istinu – da nosi maramu kao rezultat svoje slobodne volje. U odnosu na to, ne mogu da uvidim kako se principom rodne jednakopravnosti moè pravdati zabrana jednoj èni da to radi kada je, u odsustvu bilo kakvog suprotnog dokaza, vidljivo da je ona sama donijela tu odluku. Jednakopravnost i nediskriminacija su subjektivna prava, koja moraju ostati pod kontrolom onih na ~ijem su raspolaganju“.

Teorija prilago|avanja – put kojim valja i}iU svjetlu svega navedenog, navodim dio iz Izvje{taja Human Rights Watcha u kome se navodi da je „ograni~enja mogu}e uvesti jedino tamo gdje je to u potpunosti opravdano, i ona moraju biti {to je manje mogu}e restriktivna“. Ovim se poziva na eventualno uvo|enje ovih ograni~enja samo tamo gdje je to dokazano kao neophodno, a u protivnom je potrebno

24 Dèmat WESTERN

Iz dèmatske biblioteke

Uredila: Amina Sendi}-Me{i}

Knjiga “[apu}em ti kao èna èni» autorice Sanele Kari{ik koja pi{e pod pseudonimom Sara Sabri, pisana je devet godina a iz {tampe je iza{la 2012-e i odmah je pobudila veliko interesovanje kod ~italaca, ne samo kod ~itateljki nego i kod velikog broja mu{karaca.

Pisana vrlo jednostavnim i prijem~ivim stilom ova knjiga otvara vrata u problematiku muslimanske bra~ne zajed-nice, razbija tabue koji postoje u na{em narodu i sugeri{e pomijeranje granica u komunikaciji me|u

supru`nicima. Zami{ljena je kao skup savjeta i smjernica ènama kako da se ophode prema svojim muèvima i kako da pobolj{aju svoj brak i porodi~ni ìvot. Knjiga obiluje lijepim primjerima i hadisima iz ìvota Poslanika koji oslikavaju bra~ni i porodi~ni ìvot na{eg uzora i njegovih supruga, zbog ~ega ova kniiga dobiva na teìni i zna~aju posebno kod ~italaca koji praktikuju islam, a na koje je autorica i ciljano i{la kao publiku kojoj }e ovo {tivo biti i korisno i interesantno. Osim ovih primjera knjiga je bogata i primjerima iz svakodnevnog ìvota dana{nje muslimanske, bo{nja~ke bra~ne zajednice koji na duhovit na~in pokazuju koji su to problemi i nedoumice koje se javljaju svaki dan izme|u muà i ène. Autorica u uvodu navodi kakao knjigu posve}uje svim Bo{njakinjama koje su je inspirisale da napi{e ovu knjigu a tako|er navodi da }e smatrati da je uspjela ako bar jedna èna promijeni svoj odnos prema muù i pobolj{a ili spasi svoj brak i poro-dicu od propadanja.

Druga, ne manje interesantna kniga “[apu}em ti kao èna muù” iz {tampe je iza{la ove godine, i tako|er je izazv-ala veliki interes kod ~itala~ke publike. Nastala kao rekcija i odgovor na prvu knjigu, koja je obilovala savjetima i kritikama upu}enimènama, ova druga je usmjerena ka mu{karcima, koji su sada u fokusu interesovanja. Sada se mu{karcima daju sav-jeti i smjernice kako da svoje supruge i svoje brakove u~ine sretnim i sa~uvaju od propadanja, kako da poprave komunikac-iju i razumiju svoje supruge, kako tabue koji postoje u na{em narodu, a koji se ti~u braka i intimnog ìvota trebaju razbijati i prevazilaziti. Obje ove knjige, koje moète kupiti u dèmatu BICC po cijeni od $14 toplo preporu~ujemo, sa èljom da u poljuljanim bra~nim odnosima budu dobar i koristan savjetnik.

^lanstvo u BICC-uOdbor BICC-a poku{ava da odrì ravnoteù izme|u zahtjeva ~lanova BICC-a i godi{njih tro{kova koje dàmija ima. To je veoma teàk i odgovoran posao. Nadamo se da }e ovo sniènje ~lanarine pomo}i svima nama da se ne osje}amo preoptere}eni, a tako|er da }e na{a dàmija mo}i nesmetano funkcionisati.

Visina ~lanarine u dèmatu BICC je sljede}a:

Porodica (dva ili vi{e zaposlenih ~lanova) – $330

Porodica (jedan zaposlen ~lan) – $240

Penzioneri (bra~ni par) – $180

Penzioner (samac) – $130

Samac (zaposlen/student) – $200

U~lanite se u nas dèmat i doprinesite misiji BICC-a.

primjenjivati teoriju akomodacije, odnosno prilago|avanja, i poku{ati prona}i dogovor koji }e se bazirati na uzajam-nom po{tovanju. Primjena te teorije op}eprihva}ena je u VB, Kanadi ili SAD gdje je pokrivenim muslimankama dozvoljeno da rade ako slijede principe dogovorene sa svojim poslodavc-ima. Naj~e{}e je rije~ o prilago|avanju boje i izgleda marame za{titnim bojama kompanije ili poslodavca (maskirna ili zelena marama, marama u bojama US Airwaysa, British Airwaysa, McDonaldsa, Disneya…). Ali je stvar u pristupu po kome je potrebno {to je to vi{e mogu}e obezbijediti uposlenicima/ama ispunjenje njihovih prava na vjeru i mnogi poslodavci pronalaze na~ine kako da prilagode, transformiraju ili izmijene svoje propise na zadovoljstvo svih.

Na kraju se vra}am na po~etak ovog teksta. U konkretnom i specifi~nom kontekstu bh. dru{tva maramom se testira na{a stvarna multietni~nost. Maramom se bode u o~i svakog onoga ko u multietni~nost ne vjeruje, ko je ne èli. Maramu se stoga koristi za podizanje tenzija onda kad se èli skre-nuti pa`nja s mnogo zna~ajnijih problema na{ega dru{tva. Marama toboè podriva sekularnost. Naravno, neosporno je da osnovna karakteristika sekularne dràve jeste odsustvo direktnog utjecaja odre|enog svjetonazora na dràvu i njene institucije te odsustvo odluka koje su odre|enim svjetonazo-rom inspirirane, ipak, u ovim slu~ajevima moè se naslutiti aluzija i poruka da sekularno dru{tvo kao takvo ne trpi ili ne bi trebalo da trpi javni vjerski pluralizam njegovih gra|ana i gra|anki, pretpostavljaju}i neispravno da je sekularna dràva ona dràva u kojoj je religija isklju~ivo privatna stvar. Ipak, svi gra|ani/ke ove dràve prosto bi morali ìvjeti tako da ne ugroàvaju prava drugih.

U svjetlu svega navedenog, napominjem da je pokrivanje praksa koja je u kontekstu evropske Bosne i Hercegovine prisutna preko 500 godina. Da je jedini period kada se ène u BiH nisu masovno pokrivale period socijalizma. Da BiH ima vi{estoljetno iskustvo susreta razli~itosti i da je ovo pitanje o kome sigurno znamo vi{e od Evrope. Moje iskreno uvjerenje jeste da }e nam na{e naslje|e i tradicija pomo}i da bez kompleksa pristupimo rje{avanju ovih pitanja na zadovoljstvo svih. Da iskreni/e Bosanci/ke i Hercegovci/ke ne}e odustati od velikog broja (visoko)obrazovanih mladih bh. muslimanki koje se {koluju, rade i doprinose u ovom dru{tvu, samo zato {to propituju kvalitet na{eg pluralizma. Suzbijanjem i zabranama ovim }e se ènama samo srezati krila, postat }e ogor~ene i ljute, neproduktivne. A to je luksuz koji nijedna pametna zem-lja ni vlada sebi ne smije dozvoliti.

Dèmat WESTERN 25

sretne ène i mjerila vrijednosti? Da ono {to je logi~no postane nelogi~no, a da se normalno smatra nenormalnim? Razloga ima mnogo, a jedan od njih su uzori koje nam name}u mediji.

Moje pranane su nosile marame i niko ih nije smatrao nazad-nim. Bile su za{ti}ene od svega {to mi danas moramo pro-laziti. Mo`da je njihova sre}a bila ve}a jer nisu imale TV, niti su i{le u kino, niti su ~itale „modernu“ literaturu. Uzori su im, valjda, bile ugledne ène iz kom{iluka i porodice i to je bilo to. Onda je do{ao napredak, uzori ljudima ser-virani su medijima i stvari su se vrtoglavo po~ele mijenjati. Posmatraju}i ìvot jedne od mojih nana i njenog muà, dakle, mog dede, shvatila sam da je nana uvijek bila blago nes-retna, jer nije od njega dobivala ono {to je htjela.

A {ta je htjela i odakle je znala {ta ho}e?

Naime, u vrijeme njene mladosti, ~etrdesetih i pedesetih godina popularni su bili filmovi „Casablanka», „Prohujalo s vihorom» i knjige sli~nih sadràja. U tim filmovima i knjigama ène su bile fatalne, a mu{karci romanti~ni, zgodni i nepob-jedivi. Svojim nevjen~anim ènama ili ljubavnicama su dono-sili cvije}e, nosili elegantna odijela i ve~erali uz svije}e. Moj rahmetli dedo je nosio elegantna odijela kada je i{ao na posao, ali pored svih svojih briga i troje djece nije dolazio ku}i sa cvije}em, ve} sa kesama krompira, kupusa i urijetko mesa. Nana je odijelom i frizurom podsje}ala na holivudsku divu, ali je za razliku od njih ku}i heklala, ~istila do iznemo-glosti i potajno patila za nekim poput Clarka Gablea. Svoju tu`nu sudbinu je skrivala od djece, ali je k}erkama èljela da prona|u sre}u koju ona nije imala.

K}erke su u svojim ìvotima na{le sve osim romanse sa ekrana, a nana je mislila da je za to kriva njihova brzopletost pri izboru i neposluh prema majci. Nikada nije ni pomislila da su filmovi i knjige - la` i da su filmske romanse nedosti`ne, jer su nerealne i nepostoje}e.

Naninim k}erkama, dakle mojoj majci i tetkama su uzori postale napredne revolucionarke, ène koje diù svoj glas na partijskim sastancima, a Alen Delon tiha patnja, ali nedo-voljno jak da bi naru{io na~ela onih koje su svoj ìvot èljele provesti u sretnom i po{tenom komunisti~kom braku. K}erke su zavr{ile fakultete i svoj ìvot smatrale uspje{nim jer ga ne provode kod ku}e, ve} same tegare kese s pijace, nakon {to pokupe dijete iz obdani{ta. Doma}e uzore sa ekrana niko nije dovodio u pitanje, svi su bili sretni i nosili iste frizure i blejzere dre~avih boja.

Danas, kad su Nanine k}erke nane, a unuke odrasle i imaju porodice, nana na ìvot gleda „realnije“, jer su joj na TV-u, kroz sapunice lijepo prikazali da sre}e nema, da su ène „svakakve“, a mu{karci predmet ènskih spletki, po profesiji naj~e{}e kriminalci ili korumpirani politi~ari. Niko nikom vi{e ne donosi cvije}e, ali svak svakog vara i ubija, pa je nana sretna kad vidi da njene unuke nisu do gu{e u spletkama, a da zetovi ipak imaju karakter i moral. Jest da maramu sma-tra „pretjerivanjem“, ali i to }e nekako progutati kad pomisli kakva je dana{nja omladina.

Eh, tako to sad nana vidi, sad kad je mudra i stara i kad se ne nada romansama i cvije}u, a one koje su mlade, „mod-erne“ i „napredne“, te slijede nove uzore s TV ekrana obla~e dekoltee, kite se zlatom, slu{aju turbo-folk, skupljaju pare da ugrade silikone i ~ekaju svog princa u BMW-u koji }e ih vol-jeti i s kojim }e biti sretne sve dok ga policija ne uhapsi i zatvori u zatvor. Shvatilo se da u fakultetu nije sre}a, ve} u izgledu, pa }e one koje budu dobro izgledale sigurno zasluìti sre}u, a ona je jednostavna i ogleda se u markiranoj odje}i, dobrom autu, „napucanom“ stanu i pokojem gramu kokaina. E, sad se ja pitam, ko normalan danas ne bi stavio maramu na glavu i poku{ao prona}i smisao i smiraj izvan zvjerinjaka zvanog „moderni svijet?!

Aida Begi}

Za{to nosimmaramu!?

U posljednje vrijeme ~esto me pitaju o marami. Za{to sam pokrivena, {ta za mene zna~i marama i da li imam problema jer je nosim. Za one koji znaju barem osnove vjere jasno je da je marama za ̀ enu farz i u to nema nikakve sum-nje. Me|utim, ono {to ljude koji mi postavljaju pomenuta pitnja su{tinski zanima je kako je do{lo do toga da se jedna osoba poput mene uop}e odlu~i na takav korak.

Su{tina njihovog problema je u onom “osoba poput mene”, {to naj~e{}e zna~i - obrazovana, umjetnica, samostalna, uspje{na - a to su sve atributi koji se ne povezuju s nekim ko nosi maramu.

Percepcija pokrivene ène je naj~e{}e zasnovana na predra-sudama i stereotipu. Danas se automatski uz maramu veè - primitivizam, prisila, neki stra{an doga|aj, poreme}aj, regresija, ispiranje mozga, politi~ko opredjeljenje i potpuna izolacija od vanjskog svijeta i savremenih tokova. Ako analiziramo sve negativne konotacije i asocijacije vezane za pokrivanje, onda }emo vidjeti da èna s maramom po tome nema identitet, da je njena li~nost i slobodna volja potpuno isklju~ena. Kako onda da neko ko ipak misli svojom glavom na tu istu glavu stavi maramu?

ûdno je kako se nikad ne postavi pitanje kako neko ko misli svojom glavom popije fla{u loze ili kako su one koje misle svojom glavom do{le u poziciju da obavljaju ono {to je posao prostitutki, a da za to jo{ ne dobiju nikakvu nov~anu naknadu? Kako se dogodilo da se tako brzo promijeni slika

26 D`emat WESTERN

Trucking insurance • Workers compBusiness insurance • Auto and home insurance

D`emat WESTERN 27

KUPOVINA, PRODAJA I PROCJENA NEKRETNINA SVE NA JEDNOM MJESTU.

IFETA REDZOVIC I FIRSTGOLD REALTY 4936 N LINCOLN AVE 1S, CHICAGO, IL 60625www.ifeta.com 773-271-4141 x222 cell 773-415-7653

email [email protected] ili [email protected]

Mi imamo odgovore na sava vasa pitanja. Diskrecija strogo zaga-rantovana. Mi svoj ugled gradimo vec 18 godina u nasoj zajednici. Konsultacije besplateneForeclsoure liste besplatneProcjene besplatne • Analiza trzistaShort sale iIi Foreclosure prodaje

Sve ponude koje se nude na trzistu mozete uvjek naci na nasoj stranici.www.firstgoldrealty.com

Ifeta ce svim kupcima koji prikazu ovaj oglas na clos-ingu napisati cek u iznosu od 5%-10% od ukupnog iznosa nase provizije zaviseci od obima posla. CEK CE BITI NAPISAN NA BICC KAO DONACIJA OD VAS.MI SMO DIO NASE ZAJEDNICE.

ZLATNI

SPONZO

R

28 D`emat WESTERN

GENERA

LNI

SPONZO

R

GENERALNISPONZOR

WESTERN - bicc-chicago.com · Lektor i recezent: Amina Sendi}-Me{i} Tehni~ko ure|enje: Samir...

Documents

Transcript of WESTERN - bicc-chicago.com · Lektor i recezent: Amina Sendi}-Me{i} Tehni~ko ure|enje: Samir...