w w w .hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK

Broj 182. Godina V. 4. travnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Hrvatska dobilapozivnicu za NATO

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30 RAZGOVOR

PomoÊnik glavnogtajnika NATO-a

MartinErdmann

naslovna strana besplatna 04/03/08 11:04

H RVA T S KI VOJ NIK I NA T O

Bukureπtanska pozivnica u NATO rezultatje postignuÊa i napretka cijele R epublikeH rvatske. M i vjerujemo da je doprinos

koji su dali hrvatski vojnici svakako meu naj-veÊima, da je buduÊe Ëlanstvo u NATO-u pos-ljedica i njihova truda, profesionalnosti i odgo-vornosti, koje su pokazivali ne samo u domo-vini nego i u najudaljenijim kutovima Zemlji-ne kugle. Ovih nekoliko fotografija zapravo supozdrav i poËast upravo hrvatskim vojnicima,uz æelju da ulazak R H u Sjevernoatlantski sa-vez pridonese njihovu profesionalnom usavr-πavanju, ali i svakom drugom boljitku.

02 strana cestitka.qxd 04/03/08 10:55

Moderni brodski radari

OËekujemo da Êe se u sljede-Êem razdoblju suradnja s Oruæa-nim snagama Poljske poveÊati, ito poglavito u pripremi snaga zameunarodne operacije zajed-niËkim vjeæbama i uvjeæbavanji-ma, rekao je general Kruljac

Hrvatska je na samitu NATO-a uBukureπtu dobila pozivnicu zaËlanstvo u Sjevernoatlantskomsavezu. “ » estitam i dobro doπli unaπu obitelj!” bile su rijeËi glav-nog tajnika NATO-a novopozva-nim Ëlanicama Hrvatskoj i Albaniji

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-6 20-2500-328106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 236 0000-1101321302 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Hrvatska je na vrlo dosljedan naËin napredova-la u reformama u svim podruËjima. Optimisti-

Ëan sam i uvjeren da Êe saveznici priznati vaπapostignuÊa. U poËetku je Hrvatskoj trebalo

vremena da organizira reformu obrane, ali ka-da je to postigla, krenula je brzo i odluËno. Hr-

vatska se nastavlja kretati u pravom smjeru ipravom brzinom...

S t r a n a 4

U suvremenim uvjetima ratovanja, posebnotijekom priobalnog djelovanja, velika je pred-nost kontinuirano motrenje svih 36 0 stupnje-

va oko broda i praÊenje svih zrakoplova iprojektila. Za tu su namjenu najbolji PAR

(Phased Array Radar) radari

S t r a n a 2 2

S t r a n a 8

Samit NATO-a u Bukureπtu

Naslovnica: Predrag BEL U© I∆

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Izaslanstvo Kopnene voj-ske OS Republike Poljskeu trodnevnom sluæbenomposjetu HKoV-u

Veleposlanik Martin Erdmann, pomoÊnik glavnog tajnika NATO-a zapolitiËka pitanja i sigurnosnu politiku

S t r a n a 1 2

03 strana 04/03/08 12:10

4. travnja 2008.4

D an odræavanja samita Sjevernoatlantskog saveza uBukureπtu (3 . travnja) obilovao je raspravama, me-u kojima je bilo i takvih koje bi se mogle nazvati

burnima. To je i logiËno, NATO je savez suverenih dræava,a konaËne odluke donose se konsenzusom, pa je plurali-zam miπljenja i interesa normalan.

Poziv u Ëlanstvo sigurno je odluka koja za sve Ëlaniceima veliku teæinu i za koju je potrebno promiπljanje. Ipak,u Bukureπtu, tijekom sastanka na vrhu SjevernoatlantskogvijeÊa, tema pozivnice za H rvatsku razlikovala se od osta-lih. © toviπe, bila je gotovo rutinska. D akle, kad se rasprav-ljalo o naπoj zemlji, nije bilo kontroverzi. Sve Ëlanice ima-le su jednako miπljenje: R epublika H rvatska je dræava ko-ja potpuno zasluæuje biti pozvana u Ëlanstvo NATO-a. Toje velik kompliment. Naime, sve Ëlanice su bezrezervnopotvrdile da se naπa zemlja Ëvrsto nalazi na putu koji jesebi zacrtala joπ u poËecima neovisnosti, putu koji Êe jeuËiniti dijelom slobodnog, demokratskog, naprednog i si-

gurnog svijeta. Put je bio dugaËak, a jasno je zaπto. Zbognametnutog rata, koji je sa svojim loπim posljedicama biouteg kakav, usudit Êemo se ustvrditi, dosad nije imala nijedna dræava na putu prema Savezu. Stoga je postignuÊeH rvatske joπ vrednije i njime se treba ponositi.

"» estitam i dobro doπli u naπu obitelj!" tim je rijeËima glavnitajnik NATO-a Jaap de H oop Scheffer u jednoj reËenici, poz-dravivπi u Bukureπtu hrvatskog predsjednika Stjepana M esi-Êa i premijera Ivu Sanadera, saæeo godine truda, napretka ireformi R epublike H rvatske. Iako je s tom Ëestitkom i buku-reπtanskom pozivnicom najveÊi dio posla obavljen te se pri-jam u punopravno Ëlanstvo oËekuje sljedeÊe godine, upravona 6 0. godiπnjicu osnivanja Saveza, jasno je da predstoji joπmnogo posla. C itirat Êemo rijeËi veleposlanika R H pri NATO-u, D avora BoæinoviÊa: "R eforme ne prestaju ulaskom u NA-TO, i to ne samo u sluËaju H rvatske nego i ostalih ËlanicaSaveza (...) H rvatska Êe u razdoblju koje slijedi samo produ-bljivati kvalitetu reformi." Bitni koraci koji slijede do iduÊeg

H rvatska d o b ila p o z ivnicu z a N ATOSam it NATO-a u Bukureπ tu (2.-4. travnja 2008.)

H rvats k a je na s am itu N A T O -a u B u k u re π tu d o b ila p o z ivnic u z a Ë lans tvo u S je ve rno -atlants k o m s ave z u . “ » e s titam i d o b ro d o π li u naπ u o b ite lj! ” b ile s u rije Ë i g lavno g taj-nik a N A T O -a J aap a d e H o o p a S c h e ffe ra no vo p o z vanim Ë lanic am a H rvats k o j i A lb aniji

Doma g oj VLAHOVIΔ, fotoa rh iva : NAT O

04-07 strana 4/3/08 5:02 PM

4. travnja 2008. 5

Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike H rvatske

Svaki put kad se NATO odluË io z a proπ irivanje, sigurnost u Europi bila je pojaË ana i proπ irilo se podruË je slobo-da i napretka. PoveÊ anjem Savez je takoer dem onstrirao svoju svrhu i vitalnost. Nakon pada Berlinskog z ida inekih pesim istiË nih prognoz a o buduÊ nosti Savez a, NATO nije prevladan povijesnim raz vojem , nego je nastaviostvarati povijest, ostajuÊ i kljuË an igraË u m eunarodnoj sigurnosti. U dva prethodna ciklusa proπ irivanja NATO jeiz brisao neprirodne z apreke H ladnoga rata, om oguÊ ivπ i realiz aciju ideje stabilne i slobodne Europe. D anas NATOjoπ jednom stvara povijest preuz im ajuÊ i vodeÊ u ulogu u uvoenju jugoistoË ne Europe u euroatlantske strukture.

Evo kako H rvatska vidi poz ivnicu u NATO: to je sigurno prepoz navanje z relosti naπ e dem okracije i spoz naja na-π ih z asluga. To je takoer dodatni poticaj naπ im susjedim a u regiji u njihovim aspiracijam a z a ulaskom u euroat-lantske asocijacije. Iako integracijski proces nije uvijek lagan, naπ e iskustvo pokaz uje da vrijedi truda. P rem dase hrvatski put u NATO ponekad Ë inio teæ ak i naporan - sam poË etak naπ eg puta od neovisne nacije koja se suo-Ë ila s M iloπ eviÊ evom agresijom te nasljee kom unistiË ke represije i naπ ih tranz icijskih specifiË nosti - to je uvijekbila naπ a Ë vrsta odluka: predanost vrijednostim a dem okracije i slobode, koja nam je dala snagu da prevladam o

sve poteπ koÊ e.D anas je H rvatska vodeÊ i faktor sta-

bilnosti u kljuË nom podruË ju z a europ-sku sigurnost. K ao buduÊ a Ë lanica NA-TO-a i EU -a, H rvatska neÊ e okrenutilea susjednim dræ avam a u regiji. Na-protiv, integracija u euroatlantskestrukture opskrbit Ê e nas novim instru-m entim a i prednostim a, ali i dodatnimodgovornostim a z a stabilnost i prospe-ritet juæ noistoË ne Europe. Naπ a prak-tiË na i intenz ivna suradnja dokaz ala sekao uË inkovit m odel m euregionalneinterakcije, i uvjeren sam da Ê e i daljenapredovati u novim oblicim a savez -niË ke solidarnosti. D ok Ê e Ë lanstvo uNATO-u nastaviti poveÊ avati hrvatskeobvez e i potporu susjedim a, nova run-da proπ irenja takoer oz naË ava noviz nakovit korak u savez niË koj strategijiprem a regiji i π alje jasnu poruku davrata NATO-a ostaju otvorena z a sveeuropske dræ ave voljne braniti dem o-kratske vrijednosti. S tog glediπ ta, po-veÊ anje nastavlja biti uË inkovit naË inz a uspostavljanje sigurnosti i integrira-nje cijele jugoistoË ne Europe u euroat-lantske strukture te ostaje najbolja m o-guÊ a opcija z a poveÊ anje stabilnosti. Upostiz anju tog cilja, NATO je takoerpokaz ao svoju novu sposobnost da

nae uË inkovito z naË enje transatlantske suradnje i solidarnosti. K ad je NATO uz eo vodeÊ u ulogu u osiguranju m i-ra u Bosni i H ercegovini, kao i u z austavljanju etniË kog Ë iπ Ê enja na K osovu, S jeverna Am erika i Europa djelovalesu z ajedno i prom ijenile sigurnosnu situaciju jugoistoË ne Europe. RadeÊ i to, NATO je uπ ao u duboki proces tran-sform acije, koja je Savez u om oguÊ ila da preslika sigurnost u druge dijelove svijeta. H rvatska takoer im a aktivnuulogu u NATO-ovoj m isiji u Afganistanu, pokaz ujuÊ i sprem nost da se pridruæ i Savez u u odgovoru na nove sigur-nosne iz az ove naπ eg vrem ena. Naπ e je uvjerenje da ta nastojanja duboko pridonose m eunarodnom m iru i sigur-nosti, π titeÊ i ujedno naπ e dem okracije od novih prijetnji. P ristupanje NATO-u pokaz uje naπ u predanost z aπ titi naπ ihvrijednosti. Posljednjih godina, H rvatska je uË vrstila svoju dem okraciju i raz vila dinam iË nu ekonom iju slobodnogtræ iπ ta. Bez ob z ira na religijsku i etniË ku pripadnost, svi naπ i graani m ogu uæ ivati prednosti naπ e slobode. U spjeπ -no sm o im plem entirali politiË ke, ekonom ske i obram bene reform e, i nakon π est ciklusa M AP-a H rvatska je sprem -na postati savez nica. » lanstvo u NATO-u Ê e okruniti napore cijelog naraπ taja, π to Ê e vratiti H rvatsku u krug z a-padnih dem okracija. Sloboda, dem okracija, neovisnost i z apadne vrijednosti bili su polaz iπ ni principi z a hrabre hr-vatske branitelje, z a obranu i osloboenje H rvatske, kao i z a 15 tisuÊ a branitelja koji su dali æ ivot u obrani dom o-vine. K ao nova Ë lanica NATO-a H rvatska Ê e biti pouz dana savez nica i sprem na braniti vrijednosti koje nas veæ u.

H RVA T S KA I NA T O

04-07 strana 4/3/08 5:09 PM

samita jesuzavrπetak pris-tupnih razgo-vora R H s NA-TO-om i pot-

pis svih 26 dræava Ëlanica na Protokol o pristupanju R epubli-ke H rvatske Sjevernoatlantskom sporazumu. Protokol Êe sepotom slati na ratifikaciju u nacionalne parlamente zemaljaËlanica. Isti Êe postupak, naravno, proÊi i Albanija, koja je po-zivnicu dobila u isto vrijeme kad i H rvatska.

D akako, ne bismo æeljeli zavrπiti ovaj Ëlanak bez Ëestitkionima kojima je naπ Ëasopis ponajprije namijenjen, hrvat-skim vojnicima, kako aktivnima tako i onima koji su ne-koÊ bili dio obrambenog sustava. Pozivnica i buduÊe Ëlan-stvo R epublike H rvatske u NATO prije svega su rezultat

vaπih postignuÊa. ZahvaljujuÊi vama H rvatska je pobijedi-la u ratu i postala neovisnom i suverenom dræavom, kojadanas krupnim koracima grabi prema naprijed. D olaskommira, hrvatski vojnici se nisu opustili. Postali su najboljipredstavnici H rvatske u svijetu, donoseÊi mir i sigurnostna svim kontinentima. Naπli su se u svakom kutku Zem-lje, od IstoËnog Timora preko Afganistana do H aitija. Isvugdje su jednaki: profesionalni, predani duænosti, ali i,πto nas osobito veseli, uvijek omiljeni meu svojim stra-nim kolegama i domaÊim stanovniπtvom. Nadamo se daÊe Ëlanstvo R H u NATO-u i djelovanje OSR H u vojnojkomponenti Saveza donijeti hrvatskom vojniku sve onoπto od toga oËekuje. A to su prije svega sigurnost za njegai njegovu obitelj te πto viπe pozitivnih profesionalnih pos-tignuÊa i πto bolji uvjeti rada i æivota.

Jaap de H oop Scheffer, glavni tajnik NATO-a

D ræ ave koje Ê e nam se pridruæ iti s pravom m ogu biti ponosne na ono π to supostigle da bi ispunile NATO-ove kriterije z a Ë lanstvo. M noge godine teπ kog ra-da u sklopu M AP-a isplatile su se. Zbog toga savez nici m ogu biti sigurni da Ê evaπ a predanost Savez u ojaË ati NATO. Vaπ a naz oË nost z a naπ im stolom joπ Ê eviπ e ojaË ati sigurnost i stabilnost euroatlantskog podruË ja, ponajviπ e jugoistoË -ne Europe. D olaz ite iz regije koja je joπ prije nekoliko godina bila z ahvaÊ enauæ asnim sukobim a te stoga vaπ e Ë lanstvo im a posebno z naË enje. Ono je poË e-tak novog poglavlja z a z apadni Balkan i pokaz uje put prem a buduÊ nosti u kojojÊ e regija biti potpuno integrirana u euroatlantske institucije. GledajuÊ i na vaπvaæ ni doprinos naπ im m isijam a, z nam da m oæ em o raË unati na vas i ubuduÊ e.

S tjepan M esiÊ , predsjednik Republike H rvatske

Posljednjih 60-ak godina S jevernoatlantski savez i njegove Ë lani-ce suoË avali su se s m nogim iz az ovim a sigurnosti. P repoz navanjestrateπ kih uvjeta i brz i odgovori na iz az ove obiljeæ ili su njegovu re-centnu povijest. Tijekom z adnjeg desetljeÊ a, proπ log i prvog deset-ljeÊ a ovog tisuÊ ljeÊ a, NATO je na nove sigurnosne iz az ove odgova-rao s m nogo uspjeπ nih aktivnosti, program a i projekata. Jedan odtakvih strateπ kih projekata jest i proπ irivanje na nove Ë lanice. Va-π om danaπ njom odlukom potvrdili ste nastavak procesa proπ iriva-nja, ali istodobno i uspjeπ nost tog projekta. Æ elim z ahvaliti svimË lanicam a NATO-a na podrπ ci, koju su svih ovih godina davali Re-publici H rvatskoj. Posebno vam z ahvaljujem na odluci o upuÊ ivanjupoz ivnice z a punopravno Ë lanstvo, koju ste danas donijeli. Ovo jevaæ na odluka ne sam o z a NATO, nego i z a Republiku H rvatsku i z aregiju JugoistoË nu Europu. S iguran sam kako Ê e ona, osim potica-ja H rvatskoj z a nastavak reform skih procesa i uspjeπ nu participa-ciju u z ajedniË kom djelovanju, biti poticaj drugim dræ avam a regije koje su krenule istim putem . Ovu poz ivnicu shvaÊ am o kaopriz nanje svim naπ im reform skim naporim a u procesu tranz icije, ali i priz nanje naπ oj vanjskoj politici, koja se uvijek z alagala z aone vrijednosti koje su tem eljne z a NATO savez . Republika H rvatska je u vrem enu od svog priz nanja i agresije na nju do danasproπ la vrlo sloæ en put. No, usprkos problem im a, uspjeπ no ostvarujem o naπ e ciljeve u iz gradnji slobodnog i dem okratskog druπ t-va, π to H rvatsku Ë ini pripadnicom velike z ajednice slobodnog i dem okratskog svijeta. Æ elim o biti aktivna Ë lanica toga svijeta,djelujuÊ i na oË uvanju vrijednosti slobode, dem okracije, ljudskih i graanskih prava, slobodnog træ iπ ta i poduz etniπ tva. OdluË nism o preuz eti i naπ dio odgovornosti, π to sm o i pokaz ali sudjelovanjem u m eunarodnim m irovnim m isijam a. P rije 15 godina, Re-publika H rvatska je bila korisnica m eunarodne pom oÊ i. D anas pripadam o krugu z em alja koje takvu pom oÊ pruæ aju drugim a. Izgodine u godinu jaË ali sm o i poveÊ avali naπ e kapacitete z a z ajedniË ko djelovanje na iz gradnji globalnog m ira i sigurnosti. K oris-tili sm o status partnera z a ubrz anje tranz icije i iz gradnju naπ ih sposobnosti, prihvatili sm o i im plem entirali u naπ e reform skeprocese strateπ ka opredjeljenja Savez a te raz liË ite standarde koji su naπ e sposobnosti u podruË ju sigurnosti z natno uveÊ ali. Su-radnja koju sm o ostvarili s Ë lanicam a i partnerim a NATO savez a pokaz ala je kako jedino z ajedniË ko i um reæ eno djelovanjem oæ e pridonijeti ostvarivanju z ajedniË kih interesa globalnog m ira i sigurnosti. Na kraju, æ elim reÊ i kako Ê em o biti odgovornaË lanica NATO savez a, koja Ê e u skladu sa svojim m oguÊ nostim a djelovati na ispunjavanju z ajedniË kih ciljeva. Isto tako Ê em o os-tati pouz dan partner svim a onim a koji su euroatlantiz am i sve njegove vrijednosti iz abrali kao svoje strateπ ko opredjeljenje.

04-07 strana 4/3/08 5:03 PM

74. travnja 2008.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

N ovinarska ekipa H rvatskog vojnika dobila je prilikurazgledati zapovjedni brod © este flote ratne morna-rice SAD -a, USS M ount W hitney L C C /JC C -20, koji

je od 25. do 29 . oæujka boravio u splitskoj Sjevernoj luci. D omaÊin na ovom, po mnogoËemu jedinstvenom brodu

bio nam je kapetan korvete John M ichael W enke, opera-tivni Ëasnik USS M ount W hitney a.

Brod je ime dobio po najveÊem vrhu kontinentalnog di-jela SAD -a. Komad stijene s tog vrha Ëuva se na brodu,koji i inaËe sav odiπe ameriËkom mornariËkom tradicijom.Izgraen je 19 6 9 . godine, u operativnu uporabu uπao19 7 1. godine, a matiËna luka mu je Gaeta u Italiji. M ountW hitney je klase Blue R idge, dug 18 9 metara, vrπne brzi-ne 23 Ëvora, a pune istisnine 18 4 00 tona. Iako mu je da-nas, kako istiËe naπ domaÊin, glavni "korisnik" ameriËka© esta flota, njime se koriste i NATO zapovjedniπtva u L i-sabonu i Brunssumu, udarne snage NATO-a, a sluæi i kaoplatforma za uvjeæbavanje drugih snaga u sastavu NATO-a. Osim πto se upotrebljava za vjeæbovne aktivnosti, pos-ljednjih godina sve viπe i operativno djeluje. Tako je sud-jelovao u potpori inauguracije liberijskog predsjednika.Brod moæe pruæiti pomoÊ u evakuaciji 3 000 ljudi, a nosidovoljno hrane za 9 0-dnevni boravak posade na moru.

Opremljen je najmodernijim komunikacijskim ureajimai elektroniËkom opremom, pomoÊu koje se moæe usposta-viti komunikacija s bilo kojim dijelom svijeta. Na brodu semogu odræavati sastanci, ima moguÊnost povezivanja,ukljuËujuÊi i videokonferencije te punu raËunalnu pove-zanost. USS M ount W hitney opremljen je i naprednimC 4 I sustavima, πto mu omoguÊava uËinkovito zapovijeda-

nje nad zdruæenim snagama. M oæe primati i odaπiljati go-lemu koliËinu kriptiranih podataka putem H F , UH F , VH F ,SH F i EH F podruËja. Opremljen je s nekoliko navigacij-skih radara.

Naoruæanje je ograniËeno samo na sustave za obranu.USS M ount W hitney ima sletnu palubu i moguÊnost prih-vata helikoptera, a to zapovjedniku koji brod upotrebljavakao zapovjedno mjesto omoguÊava da odmah odleti dopodruËja djelovanja snaga i utvrdi situaciju na terenu.Brod takoer moæe provoditi i zadaÊe traganja i spaπava-nja te medicinske evakuacije.

USS M ount W hitney je jedinstven i kad je rijeË o posadi.Prema rijeËima naπeg domaÊina, to je jedini ameriËki brodkojemu su polovica posade vojnici, a polovica civili podugovorom. Na brodu je 17 5 djelatnih pripadnika ameriËkeratne mornarice, od Ëega je 15 posto æena.

Kako bi im boravak na moru bio πto ugodniji i sadræajni-ji, na brodu se nalaze i mnogi drugi sadræaji. Tu je knjiæ-nica, poπtanski ured, brodska trgovina... i kapelica, u kojojse nedavno, u kratko vrijeme, krstilo Ëak troje djece, i topo strogim pravilima pomorske tradicije.

Zapovjedni brod © este flote ratne m ornarice SAD -a u petodnevnom boravku u H rvatskoj

U S S M ount W hitney u S p lituIak o je d anas g lavni "k o ris nik " z ap o vje d no g b ro d a U S S M o u nt W h itne y am e riË k a © e s taflo ta, njim e s e k o ris te i N A T O z ap o vje d niπ tva u L is ab o nu i B ru ns s u m u , u d arne s nag eN A T O -a, a s lu æ i i k ao p latfo rm a z a u vje æ b avanje d ru g ih s nag a u s as tavu N A T O -a

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

Uplovljavanje broda USS M ount W hitney u splitskuluku poklopilo se s posjetom zapovjednika NATO za-povjedniπtva u Napulju i zapovjednika mornariËkih sna-ga SAD -a za Europu, admirala M arka P. F itzgeralda,H rvatskoj. Tijekom posjeta, admiral F itzgerald se sastaos premijerom Ivom Sanaderom te ministrom obraneBrankom VukeliÊem i naËelnikom GSOS-a generalomzbora Josipom L uciÊem.

04-07 strana 4/2/08 12:04 PM

8 4. travnja 2008.

N eposredno uoËi samita u Bukureπtu, razgovaralismo s veleposlanikom M artinom Erdmannom, po-moÊnikom glavnog tajnika NATO-a za politiËka

pitanja i sigurnosnu politiku. Bila je to iznimna prilikada Ëujemo koliko su opravdana oËekivanja H rvatske dana ovom samitu dobije pozivnicu za Ëlanstvo u NATO-u.

I zravno pitanje za poËetak: HoÊe li Hrvatska na sami-tu u Bukureπtu poËetkom travnja biti pozvana da sepridruæi NATO-u?

To je odluka koja se mora donijeti na najviπoj razini.Stoga u ovoj fazi ne mogu prejudicirati bilo koji ishod.Ipak, dopustite mi reÊi da je H rvatska na vrlo dosljedannaËin napredovala u reformama na svim podruËjima.OptimistiËan sam i uvjeren da Êe saveznici priznati vaπapostignuÊa.

G ledajuÊi iz R ige na Bukureπt, koja su, po vaπem miπ-ljenju, glavna hrvatska postignuÊa?

Kao πto sam upravo rekao, H rvatska je pokazala na-predak na svim podruËjima koje pokriva Akcijski planza Ëlanstvo. Ako æelite da istaknem bitna podruËja, na-veo bih da su to, na politiËkom podruËju, poduzete mje-re koje Êe olakπati povratak izbjeglica, posebice onih izsrpske manjine, te kampanja u javnosti o Savezu, kojaje potaknula znakovito poveÊanje javne potpore NATO-u. © to se tiËe obrane/vojske, najvaæniji napredak je zasi-

gurno odobrenje D ugoroËnog plana razvoja i poËetaknjegove provedbe, podruËje u kojemu H rvatska dosadnije prekoraËila ni jedan krajnji rok.

Koji su bili izazovi s kojima su bile suoËene “ nove”zemlje Ëlanice NATO-a nakon pristupanja Savezu?Koje su nauËene lekcije iz dva posljednja proπirenjaNATO-a?

Najvaænija lekcija koju smo svi nauËili jest da Akcijskiplan za Ëlanstvo u potpunosti radi na dobrobit i kandi-data i saveznika. Saveznici uËe kako upoznati kandida-te mnogo bolje, a kandidati uËe mnogo viπe o NATO-u.D ruga vaæna lekcija je potreba da se izobrazi veÊi brojdræavnih sluæbenika i vojnih struËnjaka koji Êe, u razli-Ëitim ministarstvima, imati znanja o NATO-u i moÊi sasigurnoπÊu suraivati sa Savezom. U nekim sluËajevi-ma, suradnja s NATO-om je do samog kraja (tj. pristu-panja) bila ograniËena na nekolicinu vojnih Ëasnika,dok je, da biste bili potpuno integrirani, potrebno mno-go πire sudjelovanje i struËnost.

P od pretpostavkom da Hrvatska dobije pozivnicu uBukureπtu, koja je procedura nakon toga?

Prvi vaæan korak bit Êe odræavanje R azgovora o pristu-panju i potpisivanje Protokola o pristupanju. Protokolisu dokumenti s kojima saveznici “otvaraju prostor” zapristupanje novih Ëlanova. Saveznici ih stoga potpisuju,

Doma g oj VLAHOVIΔ, prevela J a smina P E © E K

RA ZG OVOR

Veleposlanik M artin Erdm ann, pom oÊ nikglavnog tajnika NATO-a z a politiË ka pita-nja i sigurnosnu politiku

H rvatska je p o kaz alanap redak na svim p o d ru Ë jimaH rvats k a je na vrlo d o s lje d an naË in na-p re d o vala u re fo rm am a na s vim p o d ru -Ë jim a. O p tim is tiË an s am i u vje re n d a Ê es ave z nic i p riz nati vaπ a p o s tig nu Ê a. Up o Ë e tk u je H rvats k o j tre b alo vre m e nad a o rg aniz ira re fo rm u o b rane , ali k ad aje to p o s tig la, k re nu la je b r z o i o d lu Ë -no . H rvats k a s e nas tavlja k re tati u p ra-vo m s m je ru i p ravo m b r z ino m , a k ad as e d o k raja p ro ve d e D u g o ro Ë ni p lan raz -vo ja, m is lim d a Ê e te u is tinu im ati naj-b o lji p o vrat vaπ ih u lag anja u o b ranu

foto

arhi

va N

ATO

-a

08,09 strana 4/2/08 12:06 PM

94. travnja 2008.

RA ZG OVOR

a njihovi parlamenti ih potom moraju ratificirati. Tekkad svi saveznici ratificiraju Protokole, kandidati koji supozvani mogu pristupiti Sjevernoatlantskom ugovoru.Nadamo se da Êe Protokoli o pristupanju biti potpisaniprije ljetne stanke i da Êe cjelokupni postupak biti zavr-πen do proljeÊa 2009 . Istodobno je vaæno napomenutida Êe, odmah po potpisivanju Protokola o pristupanju,kandidati biti ukljuËeni kao promatraËi na veÊinu sasta-naka NATO-a, kako bi se postupno pripremili da u pot-punosti sudjeluju u svakodnevnom radu Saveza.

Javna potpora Ëlanstvu u NATO-u u hrvatskoj sejavnosti znatno poveÊala. ©to je, po vaπem miπljenju,glavni razlog tog trenda?

Vaπa strategija komunikacije s javnoπÊu i kampanjakoja uz to ide, po mojem miπljenju, jesu najvaæniji Ëim-benici. H rvatska javnost je prvi put postala potpunosvjesna πto Savez Ëini i πto Ëlanstvo nosi kao posljedice,bez obzira na glasine ili laæne mitove. Iako su odreenidogaaji na Zapadnom Balkanu moæda izazvali nekepromjene u javnoj percepciji Saveza, ne bih tome davaopreviπe vaænosti nego bih radije istaknuo temeljnu in-formaciju koja se daje o Savezu i zasigurno ne tek pro-midæbeni rad koji su obavile hrvatske vlasti.

Hrvatski graani su veÊ imali mnogobrojne prilikeËuti o koristi od Ëlanstva u NATO-u. Mi bismo tako-er æeljeli da Ëuju, po-sebice naπi vojnici,NATO-ovu procjenu ovrijednosti koju ÊeHrvatska svojim Ëlan-stvom donijeti Savezu.Koje su od hrvatskihvrijednosti ili sposob-nosti posebno vaæneza Savez?

Svaka od nacija kojesu prethodno pozvanedonijela je na NATO-ov stol specifiËne spo-sobnosti, struËnosti iznanja. M islim da jejednako i s H rvatskom.S politiËke strane, pri-mjerice, H rvatska Êedonijeti znanja iz prveruke o regiji koja jeimala tako vaænu ulo-gu za NATO u gotovo15 proteklih godina ikoja Êe ostati vaæna i unadolazeÊim godina-ma. S vojne strane, H r-vatska posjeduje mno-ge specijalizirane vjeπ-tine. Primjerice, buduÊida ima postrojbe u Af-ganistanu, prvo na πtose pomisli jest ulogavaπe vojne policije u

sklopu ISAF -a u Kabulu, πto Êe zasigurno biti korisnoza Savez.

Kako, opÊenito, NATO procjenjuje hrvatski obrambenisektor nakon zavrπetka punih πest ciklusa Akcijskogplana za Ëlanstvo?

Na kraju, silno pozitivno. U poËetku je H rvatskoj tre-balo vremena da organizira reformu obrane, ali kada jeto postigla, krenula je brzo i odluËno. U tom kontekstu,dopustite mi ovdje spomenuti bivπeg pomoÊnika minis-tra, Igora Pokaza. Neumornim naporima on je uvelikepridonio takvom pozitivnom razvoju. H rvatska se nas-tavlja kretati u pravom smjeru i pravom brzinom, a ka-da se dokraja provede D ugoroËni plan razvoja, mislimda Êete uistinu imati najbolji povrat vaπih ulaganja uobranu.

©to Albanija i Makedonija mogu oËekivati u Bukureπtu?Svaka od tri zemlje kandidata ima vlastite izazove,

svaka je naporno radila da postigne najbolje moguÊe re-zultate. Sada je na saveznicima da procijene pojedinaË-ni rad svake zemlje i donesu odluku u skladu s tim.

VeÊ smo bili svjedoci odreenog pogorπanja sigurnos-ne situacije na Kosovu. Kako bi reagirao Savez na mo-guÊe pokuπaje daljnje destabilizacije Kosova?

Savez je spreman odgovoriti, u sklopu svog mandata ina temelju SC R 124 4 ,na svaki pokuπaj da seKosovo destabilizira.VeÊ smo reagirali narazliËite incidente kojisu se dogodili. KF ORima potrebna sredstvada izvrπi zadaÊe kojesu mu dodijeljene.

Koji Êe uËinak Ëlan-stvo u NATO-u imatina poloæaj i ulogu Hr-vatske u regiji?

Ovdje bih htio citiratiglavnog tajnika. Ponjegovim rijeËima, je-dini recept za dugo-roËnu sigurnost i sta-bilnost u cijeloj regijijest moguÊa euroat-lantska integracijasvih zemalja u regiji.» lanstvo H rvatske idrugih zemalja u regijipomoÊi Êe u postiza-nju tog cilja. Za H r-vatsku Êe to biti πansa- kad bude pozvana -da ima pozitivnu ulo-gu kao uzor za onesusjede koji su tek sa-da zapoËeli svoj putprema Ëlanstvu.

foto

arhi

va N

ATO

-a

08,09 strana 4/2/08 12:07 PM

Obiljeæ ena 17. godiπ njica akcije Plitvice i pogibije Josipa JoviÊ a

D omoljublje kao najjaË e oruæ je

G o vo re Ê i o p o vije s no m vre m e nu s tvaranja d r æ ave , g e ne ral z b o ra J o s ip L u c iÊ p o d s je tio je na z naË e nje ak c ije

P litvic e , z ak lju Ë iv π i d a "to nije b ila ne k ak va b itk a u k o jo j s u s es u k o b ile arm ije , ne g o lju b av i m r æ nja", i p ris je tio s e s vih d o m o -

lju b a k o ji s u s e s u p ro ts tavili z natno nad m o Ê nije m ag re s o ru

Ma rija ALVIR, s nimio Da vor K IRIN

4. travnja 2008.1 0

D omoljublje kao najjaË e oruæ je

Obiljeæ ena 17. godiπ njica akcije Plitvice i pogibije Josipa JoviÊ a

G o vo re Ê i o p o vije s no m vre m e nu s tvaranja d r æ ave , g e ne ral z b o ra J o s ip L u c iÊ p o d s je tio je na z naË e nje ak c ije

P litvic e , z ak lju Ë iv π i d a "to nije b ila ne k ak va b itk a u k o jo j s u s es u k o b ile arm ije , ne g o lju b av i m r æ nja", i p ris je tio s e s vih d o m o -

lju b a k o ji s u s e s u p ro ts tavili z natno nad m o Ê nije m ag re s o ru

10,11 strana 4/2/08 12:18 PM

4. travnja 2008. 1 1

P olaganjem vijenaca i paljenjem svijeÊa kod spomenikaJosipa JoviÊa na PlitviËkim jezerima 3 1. oæujka obilje-æena je 17 . godiπnjica akcije Plitvice i pogibije prvog

hrvatskog redarstvenika. Uz Ëlanove obitelji JoviÊ, prvoj ært-vi iz D omovinskog rata poËast su odala izaslanstva Pred-sjednika R epublike, H rvatskog sabora i Vlade, vojni i poli-

cijski duænosnici te predstavnici æupanijskihi lokalnih vlasti, kao i braniteljskih udruga.

M eu okupljenima bili su i mjeπtani Plit-vica i okolice, kao i JoviÊeva rodnog Aræa-na, gdje se takoer svake godine odaje po-Ëast kod njegova groba. Nakon polaganjavijenaca, odræani su i prigodni govori. UimePredsjednika R epublike okupljenima seobratio naËelnik Glavnog stoæera OSR H -ageneral zbora Josip L uciÊ. Kao jedan od su-dionika akcije u kojoj je pala i prva hrvat-ska ærtva u D omovinskom ratu, prisjetio sevremena u kojemu je stvarana hrvatska dr-æava i vojska, nastala iz redova dragovolja-ca okupljenih prije toga u specijalnim postrojbama M UP-a.Podsjetio je na to da su za danaπnje pribliæavanje H rvatskeeuroatlantskim asocijacijama uvelike zasluæni upravo hr-vatski branitelji. IstiËuÊi vaænost okupljanja na mjestimadogaaja iz D omovinskog rata koji su trajno obiljeæili naπupovijest, posebno je izrazio zadovoljstvo πto meu okuplje-nima ima i onih koji u to vrijeme nisu bili ni roeni. Nagla-sio je vaænost obiteljskog odgoja kojim se usauje domolju-blje, napominjuÊi da su upravo tako odgajani sinovi bilispremni ærtvovati svoj æivot za slobodnu i neovisnu hrvat-sku dræavu.

GovoreÊi o povijesnom vremenu stvaranja dræave, pod-sjetio je na znaËenje akcije Plitvice, zakljuËivπi da "to nijebila nekakva bitka u kojoj su se sukobile armije, nego lju-bav i mrænja", i prisjetio se svih domoljuba koji su se su-protstavili znatno nadmoÊnijem agresoru.

Potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja JadrankaKosor takoer je istaknula goleme zasluge hrvatskih bra-nitelja u obrani slobode i demokracije, prisjetivπi se svihærtava D omovinskog rata, meu kojima posebno JosipaJoviÊa, te onih Ëija je sudbina joπ uvijek nepoznata. "Josipje simbol domoljublja, junaπtva i otpora, kao πto je njego-

va majka simbol svih majki Ëiji su sinovi poginuli uD omovinskom ratu", poruËila je, pozivajuÊi sve, na-pose hrvatske branitelje, da se ponovno ujedine uborbi protiv zaborava. D a hrvatski branitelji nikadaneÊe biti zaboravljeni, poruËio je uime H rvatskog sa-bora Emil TomljanoviÊ, napominjuÊi da Êe Sabor iubuduÊe podræavati skrb o braniteljima i Ëlanovimanjihovih obitelji.

O danu koji pamtimo kao Krvavi Uskrs govorio je iministar obrane Branko VukeliÊ, zakljuËivπi da se veÊtada vidjelo da Êe hrvatska bitka za slobodu bitikrvava i teπka, ali i da je hrabro srce Josipa JoviÊapokazalo kako H rvatska ima branitelje koji su sprem-ni poloæiti svoj æivot na oltar domovine. Podsjetivπida su upravo oni osigurali buduÊnost hrvatskom na-

rodu i naraπtajima koji dola-ze, poruËio je da uistinumoæemo biti ponosni na naπeOruæane snage, koje su nas-tale u ratu, a danas su priz-nate diljem svijeta. Ulogu hr-vatskih policajaca i vojnika uD omovinskom ratu i danas umiru istaknuo je i ministarunutarnjih poslova BerislavR onËeviÊ, a o ulozi i strada-nju L iËko-senjske æupanije uratu te njezinu napretku iprosperitetu u miru govorioje æupan M ilan JurkoviÊ.

Okupljenima su se obratili ipredsjednici nekoliko brani-teljskih udruga. Svi su izrazilizadovoljstvo πto na obljetnicite vaæne akcije iz D omovin-skog rata svake godine ima isve viπe mladih. Predsjednikudruge Prvi hrvatski redar-stvenik, Zdravko L onËar, po-

ruËio je da su Plitvice, kao i druga ratiπta, mjesta na koji-ma se uËi povijest, a Zdravko Andabak iz udruge Tigar9 0/9 1 pozvao je na oËuvanje vrijednosti D omovinskog rata,napominjuÊi da ærtve ne smiju biti zaboravljene. O znaËe-nju i smislu ærtve za domovinu govorio je i M laden GrgiÊiz udruge Uzdanica 9 0, zakljuËivπi da su upravo ærtve za-log u borbi za istinu. Predsjednik udruge Specijalne polici-je iz D omovinskog rata, Svemir Vrsaljko, prozvao je ratneprofitere, one koji su se "borili" s pretvorbom i privatizaci-jom, te ujedno pozvao hrvatske branitelje, one koji su biliprvi kad je trebalo, da se i dalje bore za H rvatsku, po mjerimalog Ëovjeka kakav je bio i Josip JoviÊ.

Okupljanje na Plitvicama zavrπilo je s molitvom, koju jepredvodio vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac u pratnjigeneralnog vikara mons. Josipa © antiÊa, a dogaaj jeupotpunio prigodni nastup Klape H R M -a "Sveti Juraj".

OBLJ ET NIC A

U z Ëlanove obitelji J oviÊ, prvoj ærtvi iz D omo-vinskog rata poËast su odala brojna izaslanstva,a g eneral J osip L uciÊ, kao jedan od sudionikaakcije, prisjetio se vremena u kojemu je stvara-na hrvatska dræava i vojska

10,11 strana 4/2/08 12:19 PM

4. travnja 2008.1 2

V isoko izaslanstvo Kopnene vojske Oruæanih snaga R e-publike Poljske bilo je u trodnevnom sluæbenom posje-tu H rvatskoj kopnenoj vojsci. Poljsko izaslanstvo pred-

vodio je zapovjednik KoV-a OS Poljske general pukovnikW aldemar Skrzy pczak, a domaÊin im je bio general pukov-nik M laden Kruljac, zapovjednik H KoV-a, s najbliæim su-radnicima. Bio je to prvi posjet generala Skrzy pczaka H rvat-skoj. On se upoznao s ustrojem i ustrojbenim cjelinamaH KoV-a te njihovim zadaÊama i aktivnostima. R azmijenjenasu i iskustva o sudjelovanju u meunarodnim mirovnimoperacijama. Poljaci su se upoznali i s naπim iskustvima uprocesu profesionalizacije Oruæanih snaga, πto, prema rijeËi-ma generala Skrzy pczaka, oËekuje i poljske Oruæane snage.

Posjet je bio u znaku brojnih aktivnosti, a zapoËeo je uObuËnom srediπtu za meunarodne vojne operacije u R a-

Iz aslanstvo K opnene vojske OS Republike Poljske u trodnevnom sluæ benom posjetu H rvatskoj kopnenoj vojsci

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

O Ë e k u je m o d a Ê e s e u s lje d e Ê e m raz d o b lju s u rad nja s p o ljs k im O ru æ anim s nag am ap o ve Ê ati, i to p o g lavito u p rip re m i s nag a z a m e u naro d ne o p e rac ije z aje d niË k im vje æ -b am a i u vje æ b avanjim a, re k ao je g e ne ral K ru ljac , d o d avπ i k ak o im am o z aje d niË k e in-te re s e i k ak o Ê e is k u s tva P o ljs k e k ao Ë lanic e N A T O -a z a nas b iti vaæ na

Posjet u znaku brojnih aktivnosti i razmjene iskustava

Poljsko izaslanstvo s hrvatskim domaÊinima

12,13 strana 4/2/08 12:23 PM

1 34. travnja 2008.

kitju. Prezentirane su aktivnosti i zadaÊe OSM VO-a, ukojem se provodi obuka i teËajevi za sudjelovanje u me-unarodnim operacijama. Za sudjelovanje u meuna-rodnim operacijama ondje se, osim naπih, obuËavaju ipripadnici oruæanih snaga nama prijateljskih zemalja.Tijekom posjeta Zapovjedniπtvu H KoV-a u Karlovcu,razgovaralo se o preustroju H KoV-a, prioritetima u mo-dernizaciji i implementaciji partnerskih ciljeva te sudje-lovanju u meunarodnim vojnim operacijama. U vojarniSveti Petar u Ogulinu, poljsko se izaslanstvo upoznalo saktivnostima i zadaÊama te opremom 3 50 VoB-a.

Poljsko izaslanstvo je bilo i u Kninu. Upoznalo se sustrojem i aktivnostima Gar-dijske motorizirane brigade navojnom poligonu C rvena zem-lja. Bili su i na pokaznoj vjeæ-bi, u kojoj su inscenirane nekesituacije u uvjetima vrlo sliË-nim onima kakve snageH KoV-a, koje se uvjeæbavajuza sudjelovanje u misiji ISAF ,mogu oËekivati u Afganistanu.Uz postupanje na kontrolnojtoËki s nepoznatim vozilom,napad na kontrolnu toËku i si-tuacijska gaanja, provedenaje i vjeæba napada na konvoj.U vjeæbi se pokazalo postupa-nje i procedure u sluËaju na-pada na konvoj, dopremanjesnaga za brzo djelovanje heli-kopterom i njihovo djelovanje,te transport ranjenika. Organi-zirano je i razgledavanje Tak-tiËko-tehniËkog zbora, za πtoje general Skrzy pczak poka-zao veliko zanimanje.

Obje strane posjet su ocijeni-le iznimno korisnim i izrazilenadu da Êe daljnja suradnjabiti vrlo aktivna.

General Skrzy pczak je istak-nuo kako je cilj posjeta bioupoznati se s transformacijskim procesima u H rvatskojvojsci te vidjeti naπa iskustva u procesu profesionaliza-cije vojske, za πto se i oni u Poljskoj pripremaju. Premanjegovim rijeËima, razgovaralo se o sudjelovanju i is-kustvima iz misije ISAF u Afganistanu, ali i o poljskimiskustvima s Golanske visoravni, mirovnoj misiji UN-aUND OF , za sudjelovanje u kojoj i mi pripremamo svojesnage. "Ovaj posjet vrlo nam je koristan", rekao je gene-ral Skrzy pczak te izrazio uvjerenje da Êe suradnja polj-skih i hrvatskih oruæanih snaga biti vrlo aktivna.

General Kruljac je istaknuo kako poljska vojska imavelika iskustva u sudjelovanju u mirovnim misijama, teÊe ta iskustva biti korisna naπim snagama u priprema-nju za sudjelovanje u meunarodnim mirovnim misija-ma. Ali, napomenuo je, i mi poljskoj strani moæemo po-nuditi naπa iskustva, i to ne samo iz misija nego i izD omovinskog rata. D aljnja suradnja se, primjerice,moæe odvijati u vidu zajedniËke obuke malih postrojbi,

za poËetak voda, satnije. Is-taknuo je i kako Poljska pred-vodi multinacionalnu bojnuvojne policije, a naπa je obve-za imati do kraja godine spre-man vod vojne policije za eu-ropske snage vojne policije.

General Kruljac oËekuje daÊe se u sljedeÊem razdobljusuradnja s poljskim Oruæanimsnagama poveÊati, i to pogla-vito u pripremi snaga za me-unarodne operacije zajedniË-kim vjeæbama i uvjeæbavanji-ma. "Imamo zajedniËke inte-rese", rekao je general, istak-nuvπi kako Êe iskustva iz Polj-ske kao Ëlanice NATO-a zanas biti vaæna.

Zapovjednik Kopnene vojskeOS R epublike Poljske pozvaoje svoje hrvatske kolege uuzvratni posjet, kako bi seupoznali s aktivnostima, sna-gama i naËinom uvjeæbavanjapoljske vojske. To Êe zasigur-no biti joπ jedan korak napri-jed u dobroj bilateralnoj su-radnji dviju zemalja.

OS RH

U vjeæbi se pokazalo postupanje i procedure u sluËajunapada na konvoj, dopremanje snag a za brzo djelovanjehelikopterom i njihovo djelovanje, te transport ranjenika

12,13 strana 4/2/08 12:24 PM

1 4 4. travnja 2008.

MORH

U Galeriji "Zvonim ir" otvorena iz loæ ba fotografija Od branitelja dom ovine do Ë uvarasvjetskog m ira autora Tom islava B randta

U M OR H -ovoj Galeriji "Zvonimir" sveËano je 1. trav-nja otvorena izloæba fotografija autora TomislavaBrandta pod nazivom Od branitelja domovine do

Ëuvara svjetskog mira. R ijeË je o fotografijama koje jeBrandt napravio tijekom kratkotrajnog boravka s pripadni-cima X . kontingentau misiji ISAF u Af-ganistanu, u listopa-du proπle godine.Naπi vojnici u misijiISAF sudjeluju od2003 . godine, a ovoje prvi put da je onjihovu æivotu i raduu misiji i zemlji ukojoj pomaæu u iz-gradnji i oËuvanjumira organiziranatematska izloæba.

Organizator izloæ-be je Odjel hrvat-skih vojnih glasilaSluæbe za odnose sjavnoπÊu i informira-nje, a otvorio ju jebojnik Tihomir Ze-bec, zapovjednikvoda vojne policijeX . kontingenta.Bojnik Zebec se os-vrnuo na vrijemeprovedeno u Afga-nistanu i izrazio æe-lju da svi koji pogledaju izloæbu prenesu svoje dojmovedrugima kako bi se πto viπe ljudi upoznalo s Afganista-nom, u kojemu se, kako je rekao, kao prijatelji prihvaÊajusvi koji su kao dio svjetske zajednice doπli pomoÊi.

Izloæeno je 50-ak fotografija, πto je samo dio od viπe od2000 fotografija πto ih je Tomislav Brandt, fotograf u H rvat-skim vojnim glasilima, snimio u samo tjedan dana. M otivamu nije nedostajalo. F otografije su dokumentarne, a budeemocije i potiËu na razmiπljanje. D ovoljan je samo jedanpogled na svaku od njih pa da nas ponese u tu, tisuÊamakilometara udaljenu zemlju, pogoenu ratnim strahotama i

stradanjima. Brandt je na fotografijama ovjekovjeËio nesamo æivot i rad pripadnika OS-a u misiji ISAF nego i æi-vot Afganistanaca, njihovu svakodnevnu borbu za opsta-nak, za oËuvanje golog æivota, djecu Ëiji pogledi vape zatoplinom i paænjom, æivot na ulicama Kabula... jednom ri-

jeËju, djeliÊ povijestiAfganistana.

Zanimljivosti i au-tentiËnosti ove afga-nistanske fotografskepriËe, na otvorenjuizloæbe, pridonijeli sui pripadnici vojne po-licije X . kontingenta,nadnarednik M ladenTisaj i ËasniËki na-mjesnik D amir M i-hoËinec te vojni pasKeπ, koji su se i samiu Afganistanu naπlina "meti" Brandtovaaparata. Brojne pos-jetitelje oni su upoz-nali sa zadaÊama πtosu ih obavljali u mi-siji ISAF i dojmovi-ma koje je na njihostavila ta azijskazemlja. A odlazak uAfganistan izazov jeza svakoga, pa je tobio i za TomislavaBrandta, koji iz te

daleke zemlje nosi samo lijepe uspomene i to iskustvo, ka-ko je istaknuo, æelio bi joπ jednom ponoviti.

Izloæene fotografije samo su dio golemog Brandtovaopusa ratne i vojne tematike. Brandt se fotografijom profe-sionalno bavi joπ od srednje πkole, a u M OR H -u kao foto-graf radi od 19 9 4 . godine. D io fotografija snimljenih u Af-ganistanu objavljen je u fotomonografiji "Od branitelja do-movine do Ëuvara svjetskog mira", Ëiji je Brandt autor, adio fotografija ratne i vojne tematike u fotomonografiji"Vojska pobjednika - s ponosom u buduÊnost", u kojoj sepojavljuje kao koautor.

D jeliÊ afganistanske p o vijesti u fo to p riË iF o to g rafije s u d o k u m e ntarne , a b u d e e m o c ije i p o tiË u na raz m iπ ljanje . B rand t je nas vo jim fo to g rafijam a o vje k o vje Ë io ne s am o æ ivo t i rad p rip ad nik a O S -a u m is iji IS A Fne g o i æ ivo t A fg anis tanac a, njih o vu s vak o d ne vnu b o rb u z a o p s tanak , z a o Ë u vanje g o -lo g æ ivo ta, d je c u Ë iji p o g le d i vap e z a to p lino m i p aæ njo m , æ ivo t na u lic am a K ab u la...je d no m rije Ë ju , d je liÊ p o vije s ti A fg anis tana

Leid a P ARLOV, s nimio Da vor K IRIN

Iz loæ bu je otvorio bojnik Tihom ir Zebec, z apovjednik vodavojne policije X . kontingenta, koji se osvrnuo na vrijem e

provedeno u Afganistanu i iz raz io æ elju da svi koji pogleda-ju iz loæ bu prenesu svoje dojm ove drugim a kako bi se π toviπ e ljudi upoz nalo s Afganistanom , u kojem u se, kako jerekao, kao prijatelji prihvaÊ aju svi koji su kao dio svjetske

z ajednice doπ li pom oÊ i

14,15 strana 4/2/08 12:39 PM

1 5

Od 10. prosinca 2007 . do 20. oæujka 2008 . u © koli stranih jezika“Katarina Zrinska“ provedena je izobrazba 28 . naraπtaja intenziv-nog teËaja engleskog, njemaËkog, francuskog i talijanskog jezika.

Izobrazbu su proveli nastavnici © kole stranih jezika “KatarinaZrinska“ u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Polaznici su bili podijeljeni uËetiri razine poznavanja stranog jezika: pripremni, temeljni, sred-nji i napredni. TeËaj je uspjeπno zavrπilo 114 polaznika iz ustrojbe-nih cjelina M OR H -a i OSR H -a. Nakon uspjeπno svladanog pro-grama polaznicima su uruËene svjedodæbe o poznavanju stranogjezika.

“Sve je veÊa vaænost izobrazbe stranih jezika, posebice engles-kog, ne samo zbog opÊeg znanja, nego je to i potreba svih pripad-nika Oruæanih snaga“, rekla je prof. Irena Brzica, naËelnica OdjelaZagreb. Na zavrπnoj sveËanosti prigodnim rijeËima obratio se izas-lanik ravnatelja H VU “Petar Zrinski“, brigadir Æ eljko Akrap, de-kan H VU-a. Na sveËanosti su bili vojni izaslanici akreditirani uR H - Savezne R epublike NjemaËke, F rancuske R epublike i R epu-blike Italije te pomoÊnik vojnog izaslanika R epublike Austrije.

Z. LOVA© E N

Zavrπ etak iz o b raz b e stranih jez ika

M inistarstvo obrane R epublike H rvatske raspisalo je10. oæujka 2008 . NatjeËaj za stipendiranje studenata, ustatusu kadeta, prve godine preddiplomskih studija zastjecanje akademskog naziva prvostupnika, koji se upi-suju u akademskoj godini 2008 ./09 ., a rok prijave je 21.travnja 2008 . godine. Na natjeËaj se mogu prijaviti svikandidati koji u akademskoj godini 2008 ./2009 . planira-ju upisati jedan od dolje navedenih sedam fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu i SveuËiliπta u Splitu, kao i svikandidati koji planiraju upisati neki od studija na Teh-niËkom veleuËiliπtu u Zagrebu.

R ijeË je o natjeËaju za program civilno-vojnog πkolova-nja, a kandidati primljeni u taj program imat Êe moguÊ-nost zavrπetka visokoπkolskog obrazovanja na jednom odhrvatskih sveuËiliπta, odnosno veleuËiliπta. Uz to Êe tije-kom studija imati osiguranu stipendiju (u godiπnjem izno-su od najmanje 12 tisuÊa kuna), besplatnu struËnu litera-turu, besplatni smjeπtaj i prehranu, te po zavrπetku studijaosiguran posao u Oruæanim snagama R epublike H rvat-ske. Kandidati koji prou potrebna testiranja po zavrπetkustudija obvezni su raditi u sustavu OSR H u trajanju dvo-struko duæem od vremena stipendiranja. Po zavrπetku stu-dija, kandidati mogu, osim osiguranog posla u OSR H , ra-Ëunati i na moguÊnosti daljnjeg usavrπavanja ne samo uH rvatskoj veÊ i u drugim zemljama u svijetu.

NatjeËaj je otvoren za pripadnike oba spola, a prijavitise moæe u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta.Po prijavi na natjeËaj, kandidati Êe biti upuÊeni na testira-nja i zdravstvene preglede, a kandidati za kadete - vojnepilote moraju dodatno proÊi i program selekcijskog lete-nja. Vaæno je istaknuti kako Êe svi kandidati redovito pris-tupati prijamnim ispitima na visokoπkolskim ustanovamakoje izaberu, a M OR H je takoer osigurao moguÊnostdodatnih priprema za upise na fakultete za kandidate kojise prijave u program Kadet.

SVEU» IL I© TE U ZAGR EBUF akultet elektrotehnike i raËunarstva• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiF akultet strojarstva i brodogradnje• preddiplomski sveuËiliπni studij strojarstva• preddiplomski sveuËiliπni studij zrakoplovstvaPrirodoslovno-matematiËki fakultet• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiKinezioloπki fakultet• preddiplomski sveuËiliπni studiji kineziologijeF akultet prometnih znanosti• studij aeronautike - vojni piloti

TEH NI» KO VEL EU» IL I© TE U ZAGR EBU• svi preddiplomski struËni studiji

SVEU» IL I© TE U SPL ITUPomorski fakultet• smjer Pomorska nautikaF akultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnjePreddiplomski sveuËiliπni studij:• elektrotehnika i informacijska tehnologija• strojarstvo• raËunarstvo• industrijsko inæenjerstvoPreddiplomski struËni studij:• elektrotehnika• strojarstvo• raËunarstvo

M O R H rasp isao N atjeË aj z a stip end iranje studenata

4. travnja 2008.

U ZapreπiÊu je 19 . oæujka prigodnom sveËanoπÊu obiljeæena 10.obljetnica R atne πkole "Ban Josip JelaËiÊ".

Program cjelodnevnog obiljeæavanja poËeo je sveËanim prima-njem, na kojemu su prigodne govore odræali gradonaËelnik gradaZapreπiÊa Æ eljko Turk i novoimenovani zapovjednik R atne πkolebrigadni general Slaven Zdilar. GradonaËelnik je prigodnim poklo-nima darivao sve polaznike X . naraπtaja R atne πkole.

Zapovjednik R atne πkole poloæio je vijenac kod spomenika pogi-nulim hrvatskim braniteljima. Potom je sluæena misa, koju je pred-vodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac, a na njoj su bili brojnibivπi polaznici © kole, umirovljeni generali, ravnatelj H VU-a gene-ral bojnik M irko © undov, general bojnik Jozo M iliÊeviÊ i brigadnigeneral Slaven Zdilar, te djelatnici i polaznici X . naraπtaja.

Nakon toga povorka predvoena puhaËkim orkestrom i maæoret-kinjama uputila se na obiteljsku grobnicu bana Josipa JelaËiÊa,gdje su poloæeni vijenci, a prigodni govor odræao je dræavni tajnikM OR H -a M ate R aboteg.

D ruæenje se nastavilo sportskim susretima u nogometu i golfu iz-meu ekipa polaznika R atne πkole i grada ZapreπiÊa kao domaÊi-na manifestacije. Svojom nazoËnoπÊu obljetnicu su uveliËali i bivπipolaznik Ëetvrtog naraπtaja, a sada zamjenik naËelnika Glavnogstoæera OSR H , komodor Zdenko SimiËiÊ, te veleposlanik R H u mi-siji NATO-a D avor BoæinoviÊ.

D. K OP ANJ I

O b iljeæ ena 10 . o b ljetnica R ©

14,15 strana 4/2/08 12:26 PM

4. travnja 2008.

LUKSEMBUR©KA je vojska odnjemaËke tvrtke Krauss-M affeiW egmann naruËila 4 8 viπenamjen-skih oklopnih vozila D ingo 2. Vozilasu predviena za opremanje luk-semburπkih postrojbi koje su raspo-reene u mirovne misije izvan ma-tiËnog teritorija. NaruËeno je 4 8 vo-zila, a temeljni razlog za nabavu je

opremanje snaga trenutaËno raspo-reenih u sastav misije ISAF u Af-ganistanu.

Tvrtka Krauss-M affei W egmannsva Êe vozila D ingo 2 dostaviti L uk-semburgu tijekom 2009 . i 2010. go-dine. U tvrtki su zadovoljni novomnarudæbom i dræe je dokazom da jeD ingo 2 jedno od najboljih viπe-

namjenskih oklopnih vozila, poseb-no pogodnih za ophodne i sigurnos-ne zadaÊe karakteristiËne za mirov-ne misije.

Najvaænija znaËajka vozila D ingo2 u tom je kontekstu njegova dobraoklopna zaπtita, koja pruæa visokurazinu sigurnosti posadi, Ëak i kodnailaska na mine i sliËne eksploziv-ne naprave. InaËe, luksemburπka Êevozila biti opremljena sklopivim jar-bolom za optroniËku izvidniËkuopremu, koju Êe dostaviti francuskatvrtka Thales Group.

D osad je naruËeno viπe od 7 00 vo-zila D ingo 2. Osim u njemaËkoj voj-sci rabe se joπ u Austriji, » eπkoj R e-publici i Belgiji. Prisutna su u broj-nim misijama diljem svijeta, uklju-ËujuÊi Kosovo, Afganistan i L iba-non.

M. P E T ROVIΔ

1 6

SREDINOM oæujka, ameriËko rat-no zrakoplovstvo s uspjehom je oba-vilo prvi probni let strateπkog bom-bardera Bi-1B lancer, koji je za po-gon svog motora rabio kombiniranogorivo. Na avionu je obavljena prei-naka, tako da su dva motora bila op-skrbljivana „ klasiËnim“ JP-8 aviogo-rivom, a druga dva motora mlaznimgorivom dobivenim tzv. F -T (F ischer-Tropsch) metodom. Tako je B-1B tre-Êi avion ameriËkog ratnog zrako-plovstva, nakon B-52 Stratofortress iC -17 Globemaster III, koji je poletiosa sintetiËkim gorivom, odnosno prvikoji je letio supersoniËnom brzinom.

Kako navode u USAF -u, njihov jestrateπki cilj da do 2016 . bude do-bavljivo 50% pogonskog goriva izalternativnih domaÊih izvora, sma-njenje ovisnosti o uvoznom gorivu,postizanje πto viπe razine standardi-ziranosti (unificiranosti) vrsta gori-va (trenutaËno se u ameriËkimoruæanim snagama rabi devet razli-Ëitih tipova goriva), uporaba gorivaiznimne ËistoÊe i boljih odlika, te

postizanje boljih moguÊnosti pogon-skih agregata uz smanjenje potroπ-nje pogonskih goriva, odnosno sma-njenje ispuπtanja πtetnih plinova.Takoer, do 2011. kane doseÊi tuoperativnu razinu da svaki trans-portni avion i bombarder iz njihoveflote bude u stanju rabiti sintetiËkogorivo. F -T metoda proizvodnje sin-tetiËkog goriva razvijena je tijekomdvadesetih godina proπlog stoljeÊau NjemaËkoj, kada su njemaËki

inæenjeri poËeli razvijati tehnologijudobivanja sintetiËkog goriva iz pri-rodnog plina i ugljena, koje je ener-getski znatno uËinkovitije i tehnolo-πki mnogo prihvatljivije. Procjenjujese da je barel sintetiËkog goriva jef-tiniji od barela nafte 3 0 do 50 dola-ra, a kako USAF potroπi viπe od 3milijarde galona goriva godiπnje,strateπka usmjerenost na sintetiËkagoriva lako je razumljiva.

I. S K E NDE ROVIΔ

Kra

uss-

Maf

fei W

egm

ann

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

D ingo 2 z a Luksemburg

B -1B p relaz i na sintetiË k o go rivo

16-19 vijesti 04/02/08 11:29

1 74. travnja 2008.

U BRITANSKOM Nacionalnomvojnom muzeju u L ondonu poËet-kom oæujka odræano je predstavlja-nje tehnologija domaÊih tvrtki kojerade na razvoju opreme za programbritanskog vojnika buduÊnosti. D o-gaaj je nosio naziv F uture Soldier,a prikazao je tehnologije, od kojihsu neke veÊ u uporabi, a neke joπ urazvoju. Svrha je tih novih tehnolo-gija dati britanskim vojnicima opre-mu koja Êe im omoguÊiti postizanjeboljih rezultata na terenu.

Svaki dio ljudskog æivota i radadanas je na neki naËin obiljeæen na-pretkom znanosti i tehnologije. NipodruËje obrane nije iznimka, pa sevojnici, osobito u razvijenim dræava-

ma, susreÊu s obve-zom stalnog svlada-vanja i operativneprimjene najnovijihtehnoloπkih dostig-nuÊa.

Ta su dostignuÊana izloæbi F utureSoldier posjetitelji-ma predstavili vojni-ci 2. bojne W orcester and F orestersiz sastava M ercian R egiment. Vojni-ci su se nedavno vratili iz misije uAfganistanu, a pokazali su komple-te osobne opreme koji im pomaæuda postignu bolje rezultate i budubolje zaπtiÊeni nego vojnici ikadaprije u povijesti. Prikazana oprema

obuhvatila je nove dijelove odjeÊe,koji zbog primjene naprednih mate-rijala imaju iznimne osobine.Predstavljen je i zaπtitni prsluk teosobni radioureaj i drugi elementikoji sluæe boljoj zaπtiti, umreæenostii preciznosti paljbenog djelovanja.

M. P E T ROVIΔ

KRAJEM oæujka ruskimediji su izvijestili da ruskiproizvoaË naoruæanja, tvrt-ka KBP-Instrument D esignBureau iz Tule, poËinje s is-porukom 24 PZO sustavaPantsir-S1 (NATO oznakeSA-22 Grey hound). Nakongotovo dvogodiπnjeg kaπnje-nja s planiranim poËetkomisporuke toga novog ruskoglakog PZO sustava nove ge-neracije kratkog dometa, toje prva izravna vijest kojaupuÊuje na to da je, po svemu sude-Êi, uspjeπno okonËan niz poboljπa-nja i testiranja tog sustava πto seprovodio u R usiji i u nekoliko dru-gih zemalja. Pojedini izvori tu po-boljπanu inaËicu Pantsira oznaËava-ju s Pantsir-S1-o ili Pantsir-S1E.Pretpostavlja se da je ta koliËinaPantsira S1 predviena za izvoz, teda se ruske oruæane snage joπ nisuodluËile za njegovo uvoenje u ope-rativnu uporabu. D osadaπnji jedininaruËitelji jesu arapske zemlje po-put Ujedinjenih Arapskih Emirata,Alæira i Sirije (oko koje proteklihgodina ima viπe prijepora jer se na-gaa da iza te narudæbe stoji Iran).

R azvoj lakog PZO sustava Pantsir-S1 zapoËet je poËetkom devedesetihgodina proπlog stoljeÊa, s nakanomda bude nasljednik PZO sustava9 M 3 11 Tanguska (NATO oznakaSA-19 Grison), ali je vrlo brzo, po-put mnogih drugih razvojnih proje-kata ruske vojne industrije, znatnousporen. Tijekom 2000. R usija uUjedinjenim Arapskim Emiratimapronalazi strateπkog partnera (po-najviπe kao financijera i prvog na-ruËitelja) za nastavak razvoja.

L aki PZO sustav kratkog dometaPantsir-S1 namijenjen je za obranuvisokovrijednih civilnih i vojnih ci-ljeva od svih tipova aviona, helikop-

tera, bespilotnih letjelica ikrstareÊih projektila. Nao-ruæanje novog Pantsira sasto-ji se od dva dvocijevna auto-matska topa 2A3 8 M , kalibra3 0 mm, dometa 4 km, borbe-nog kompleta od 7 00 granatai maksimalne brzine paljbeod 2500 granata u minuti.Uz topove, Pantsir-S1 nosi idvanaest voenih projektilazemlja-zrak 57 E6 -E. To suprojektili duæine 3 ,2 m i dija-metra tijela 9 cm, a bojna

glava teæi 16 kg. M aksimalna brzi-na ovih projektila je 1100 metara usekundi, uz domet od minimalno je-dan do maksimalno 20 km, odnosno11 000 metara visine. Pantsir-S1opremljen je motrilaËkim radaromdosega motrenja 3 0 km, a vrlo maleciljeve otkriva i prati do udaljenostiod 24 km. S prednje strane lanseranalazi se i radar za praÊenje ciljevai navoenja projektila na njih. Kaodopuna instaliran je i elektrooptiËkisustav praÊenja ciljeva i navoenjaraketa. Ovisno o udaljenosti i tipo-vima ciljeva, Pantsir-S1 moæe djelo-vati do najviπe 12 ciljeva u minuti.

I. S K E NDE ROVIΔ

R usija p o Ë inje s isp o rukom P antsira-S 1


O p rema z a b ritanske vo jnike

Qin

etiQ

16-19 vijesti 04/02/08 11:29

BRITANSKA tvrtka Q inetiQpredstavila je minijaturni, nosiviakustiËni sustav za detekciju snaj-perske i puπËane paljbe Ears. Earsje konstruiran oko jedinstvenog in-tegriranoga akustiËnog senzora.

To je malen ureaj, mase oko 2,8kg, koji se moæe integrirati u osob-nu opremu vojnika, postaviti na vo-zila ili u fiksni poloæaj. Ureaj jebrz, odgovara na pucanj, pokazuju-Êi smjer i udaljenost, unutar dese-tinke sekunde od opaljenja prvogmetka. Ne mogu ga zbuniti poza-dinski zvukovi. ProizvoaË tvrdi dasustav moæe locirati snajper, a pok-riva kompletnih 3 6 0 stupnjeva, paËak i kad se rabi na vozilu koje pu-tuje brzinom od 7 5 km/h.

Ears je razvila sjevernoameriËkapodruænica tvrtke i veÊ je odabrankao dio napredne opreme koja Êe se

integrirati u opremu vojnikabuduÊnosti. Konkretni ameriËkiprogram nosi naziv F uture F or-ce W arrior. Ears je u ameriËkojvojsci poznat pod imenomSW ATS (Soldier W earableAcoustic Targeting Sy stem).

AmeriËka je vojska provelatestiranja Earsa u jesen 2007 .R ezultati provjere sposobnostiu terenskim uvjetima bili su za-dovoljavajuÊi pa je to utjecalona odluku da se Ears/SW ATSukljuËi u program F uture F orceW arrior.

Zasad je naruËeno samo osamkompleta Earsa, koji Êe poslu-æiti za probnu integraciju uprogram F uture F orce W arrior,ali ako sve proe dobro moguse oËekivati veÊe narudæbe.

M. P E T ROVIΔ

©VEDSKA vlada je odobrila pro-jekt nove klase podmornica koje Êezamijeniti postojeÊu flotu od pet iz-graenih podmornica klase Gö tlandi Vä stergö tland, a bit Êe namijenje-ne πvedskoj kraljevskoj ratnoj mor-narici. Novi program podmornica

nosi radno ime A-26 . Prema pr-vim saznanjima, nova klasa pod-mornica neÊe imati nikakvih po-veznica s podmornicama klaseViking, o Ëijem se razvoju i even-tualnoj nabavi govorilo devedese-tih godina proπlog stoljeÊa. Pro-jekt podmornica Viking zapoËeoje kao nordijski program, u kojemsu svojedobno uz © vedsku sudje-lovale D anska i Norveπka. Nakonπto su od programa polako odus-tajale jedna po jedna, © vedska jeodluËila razviti vlastitu klasupodmornica.

© vedska ratna mornarica zapo-Ëela je krajem proπle godine radna studijama izvodljivosti, ËijimÊe zavrπetkom uslijediti projektnafaza programa. R azvoj projekta

nove podmornice A-26 povjeren jeπvedskoj vojno-brodograevnoj tvrt-ki Kockums, koja je inaËe dio nje-maËkog brodograevnog konzorcijaThy ssenKrupp M arine Sy stems. Uskladu s izjavama duænosnika πved-ske mornarice i tvrtke Kockums,studije izvodljivosti trebale bi usko-

ro biti okonËane kako bi se πto prijekrenulo u projektiranje. Nagaa seda Êe nova klasa podmornica imatinosivost oko 14 00 t, a nameÊe sezahtjev za podvodnom brzinom od20 Ëv, dok bi povrπinska trebala bitioko 15 Ëv. Broj posade joπ nije defi-nitivan, a kreÊe se izmeu 17 i 3 1Ëlana. KonaËna odluka o nabavi joπnepoznatog broja podmornica noveklase ovisit Êe o ishodu projektnefaze programa i moguÊnostima fi-nanciranja gradnje. Vladini duænos-nici vjeruju da Êe razvoj vlastite kla-se podmornica ojaËati πvedskuvojno-brodograevnu i prateÊu in-dustriju. Kako je operativni vijekpreostalih dviju podmornica klaseVä stergö tland procijenjen do 2015.godine, gradnja novih podmornicaA-26 trebala bi zapoËeti najkasnijedo 2010. Naime, prema sadaπnjimnajavama, projektna faza programatrebala bi biti okonËana do krajaove godine, kako bi se ugovor ogradnji podmornica dodijelio poËet-kom 2009 . godine.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 4. travnja 2008.

N o va k lasa p o dmornica z a π ved sku mornaricu


S ustav z a detekciju snajpera

Qin

etiQ

16-19 vijesti 04/02/08 11:30

1 9

AUSTRALSKI nacionalni ured zareviziju otkrio je Ëitav niz ugovornihnesuglasica izmeu glavnog potpis-nika tvrtke Australian D efence In-dustries (AD I), danas Thales Aus-tralia, i australske Uprave za vojno-materijalne resurse, a vezanih uzmodernizaciju Ëetiriju fregata nao-ruæanih voenim projektilima klaseAdelaide (F F G-7 ) australske ratnemornarice, Ëiji je ugovor vrijedan1,8 4 milijarde dolara.

IzvjeπÊe je otkrilo nedostatak per-formansi sustava podvodne obrane isustava elektroniËke potpore na pr-vome brodu, H M AS Sy dney , iz pro-grama modernizacije. Iako je ostalosamo 2% neplaÊenih ugovornihsredstava, joπ nije u potpunostiokonËana niti jedna fregata, a pro-gram u ovom trenutku kasni viπe odËetiri godine. Tvrtka Thales odluËilaje nastaviti rad na fregatama navlastiti rizik jer je Uprava za vojno-materijalne resurse zahtijevalaobustavu svih aktivnosti dok se nepostigne potpuna usuglaπenost okozahtjeva navedenih ugovorom. Uskladu s navedenim, doπlo je do su-koba izmeu stranaka, koji je izbioprvi put u prosincu 2006 . privreme-

nim prihvaÊanjemfregate H M ASSy dney , iako nisubili ispunjeni sviuvjeti primopre-daje broda, a rokza punu operativ-nost i sluæbenuprimopredaju is-tjeËe u studenomove godine. Pos-toje i kontinuira-ne teπkoÊe aus-tralske mornariceu postizanju inici-jalne operativnedjelotvornosti broda. U listopadu2007 . druga fregata H M AS M el-bourne, koja je proπla modernizaci-ju, takoer je privremeno prihvaÊe-na u sluæbu do finalne primopreda-je, koja se oËekuje u prosincu 2009 .TreÊi brod, H M AS D arvin, zapoËeoje probne plovidbe poËetkom ovegodine, a modernizacija posljednjefregate u klasi, H M AS New castle,krenut Êe u listopadu 2008 .

Namjera projekta modernizacijeSEA 13 9 0 bila je postizanje opera-tivne efektivnosti fregata klase Ade-laide do trenutka njihova povlaËe-

nja iz operativne sluæbe u razdoblju2015.-2021. Projekt modernizacijeukljuËuje novi borbeni sustav, una-prijeeni radar, novi sonar ugraenna trup i tegljeni sonar, dodatne la-æne mamce, modernizaciju sustavaupravljanja paljbom, novi sustav zavertikalno lansiranje projektila M k4 1, namijenjen projektilima ESSM ,te zamjenu zastarjelog protuzraË-nog sustava SM -1 novim SM -2Block IIIA, nove dizelske generato-re, potpuno novo oæiËenje i novi kli-matizacijski sustav.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

KRAJEM oæujka izraelska tvrtkaElbit Sy stems L td. objavila je da jepobijedila na francuskom natjeËajuza nabavu lakih bespilotnih sustavaza potrebe postrojbi za posebne na-mjene, odnosno to je prvi put da jeElbit Sy stems L td. izborio ugovor zaisporuku bespilotnih sustava F ran-cuskoj, Ëime se dodatno potvrdiokao jedan od vodeÊih svjetskih pro-izvoaËa bespilotnih sustava.

Sky lark I je laki taktiËki bespilotnisustav namijenjen za nadzor bojiπni-ce ili dræavne granice, a prikladan jekao potpora antiteroristiËkim djelo-vanjima. Svojim malim dimenzija-ma, malom teæinom i jednostavnoπ-Êu prikladan je za brzi terenski raz-mjeπtaj i lako rukovanje. L etjelicu

pokreÊe elektromotor, koji pruæa nis-ku razinu buke i autonomiju letjeliceu zraku do dva sata, odnosno omo-guÊava operativni radijus od 5 do10 km. R aspon brzina koje postiæeiznosi od 20 do 4 0 Ëvorova, a maksi-malni vrhunac leta 4 8 7 6 m. M aksi-malna teæina letjelice je 5,5 kg, amoæe biti opremljena elektrooptiË-kim senzorima (kolor C C D i F L IRkamera) za dnevni i noÊni nadzorterena. Bespilotne letjelice Sky larkpoËele su se tijekom 2005. uvoditi uoperativnu uporabu izraelske vojske,koja ih je s velikim uspjehom rabilatijekom II. libanonskog rata (srpanj- kolovoz 2006 .), gdje su se potvrdilekao izuzetno pouzdane i uËinkovite.

I. S K E NDE ROVIΔ

4. travnja 2008.

Francusk i specijalci d o b ivaju S kylarke

P ro b lematiË na moderniz acija australsk ih fregata


16-19 vijesti 04/02/08 11:30

VOJ NA T EH NIKA

4. travnja 2008.20

Izazov za M inistarstvo obrane iobrambenu industriju jest pristuprjeπavanju problema priuπtivosti

obrambene opreme te ostvarivanjeinteroperabilnosti vojnih snaga usavezniËkim aktivnostima i operaci-jama. Za provedbu ciljeva oprema-nja i modernizacije Oruæanih sna-ga, R epublika H rvatska treba suvre-men i transparentan model za do-noπenje odluka i upravljanje proce-sima opremanja i nabave sloæenihborbenih sustava. PostojeÊi sustavvojnih nabava ne moæe ispuniti tak-vu ulogu zbog toga πto je taj sustav,po njegovoj poslovnoj tehnologiji iprovedbenoj filozofiji, joπ uvijekproizvod upravljaËkog okruæenjakoje je nastajalo u specifiËnim uvje-

tima D omovinskog rata, embarga iu uvjetima nastajanja nacionalnevojne industrije.

Pristup ovoj sloæenoj temi moraukljuËivati uvaæavanje etike vojneorganizacije, odgovornost premavojnicima-borcima, odgovornostprema graanima i svijest o zahtje-vima nacionalne sigurnosti. Polaze-Êi od toga, autor je u lipnju 2006 .obranio diplomski rad u R atnoj πkoli“Ban Josip JelaËiÊ” pod nazivom“M odeli nabave sloæenih borbenihsustava”.

R adnja opÊenito prikazuje suvre-mene organizacije i strategije naba-ve obrambene opreme. Koncepti na-bave su prikazani kao suvisla i sveo-buhvatna uporaba razliËitih instru-

menata i formaliziranih strategija zapostizanje æeljenog krajnjeg stanja,a to je dobivanje najbolje vrijednostiza uloæeni novac. R adnja analizirapojedine probleme obrambenih na-bava u H rvatskoj koji su ostali neri-jeπeni. Okvir za analizu bila je prav-na i zakonska regulativa, relevantnameunarodna praksa te domaÊa is-kustva i nauËene lekcije. Nije bilanamjera analizirati koji je sustavbolji, nego sagledati razliËite pristu-pe iz kojih mogu proiziÊi konkretni iprimjenjivi rezultati, te osvijetliti iolakπati razvoj hrvatskog modelanabave obrambene opreme.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

N abava slo æ enih b o rbenih sustavaRepublika H rvatska, kao buduæa Ë lanica Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije, objavila je svoj prvi Strateπ-

ki pregled obrane i prvi D ugoroË ni plan razvoja O ruæanih snaga, dokumente koji su definirali dugoroË ne potre-

be i ciljeve opremanja i modernizacije O ruæanih snaga. U sporedo s postizanjem organizacijskih i doktrinarnih

N ATO standarda, O ruæane snage Republike H rvatske i dalje trebaju posjedovati pouzdane i djelotvorne borbe-

ne oruæane sustave, koji odgovaraju potrebama u okruæenju ograniË enog obrambenog proraË una i poveæanja

meunarodne vojne suradnje

Ivic a OLUJ IΔ

20,21 strana 04/02/08 11:26

4. travnja 2008.

Iako britanska tvrtka L and R overnije najstariji proizvoaË teren-skih vozila, njezini proizvodi vrlo

su brzo postali osnova po kojoj semjeri kvaliteta svih terenskih vozilau svijetu. Prvi L and R over javnostije prikazan 3 0. travnja 19 4 8 . na au-to-salonu u Amsterdamu. Odlikovaose robusnom konstrukcijom i stal-nim pogonom na sve kotaËe. Za-nimljivo je da je taj prvi primjerakbio namijenjen civilnom træiπtu (pri-je svega poljoprivrednicima i πuma-rima), a da je tek naknadno naprav-ljen model namijenjen vojnoj upora-bi. Uspjeh je bio iznad svih oËekiva-nja. Osim proizvodnje u Velikoj Bri-taniji (Gay don u Engleskoj), po li-cenciji se proizvodio u joπ 14 dræa-va, a prodavao u viπe od 14 0. Iakone postoje toËni podaci koliko je“civilnih” L and R overa prodano voj-skama i policijama, okvirni podatak

govori da viπe od 100 vojnih i para-vojnih organizacija rabi viπe od7 0 000 L and R overa.

L and R over je joπ uvijek pojam zakvalitetni terenski automobil, te go-diπnje proizvede oko 23 0 000 auto-mobila u pet osnovnih modela, alitvrtki ipak ne cvjetaju ruæe. Izmije-nivπi nekoliko vlasnika (izmeu os-talih British L ey land, British Aero-space i BM W ) od 2001. u vlasniπtvuje F orda. U trenutku pisanja ovogteksta oËekivala se i sluæbena potvr-da da je F ord prodao L and R over(zajedno s Jaguarom) indijskoj kor-poraciji Tata.

Oruæane snage najËeπÊe rabe mo-del D efender, koji je trenutaËno zad-nji razvojni stupanj originalnogL and R overa Series I. General Ser-vis je osnovni model vojnog teren-skog vozila, a kupci mogu birati iz-meu dvije inaËice: kraÊe, s osovin-

skim razmakom 2,3 6 , i duæe, s raz-makom od 2,7 9 metara. Osim toganude se inaËice s mekanim i Ëvrstimkrovom. L and R over je na izloæbiD SEi 2007 prvi put prikazao D efen-der opremljen novim turbodizelskimmotorom Td5 zapremine 2,4 litre,koji zadovoljava najstroæe europskepropise o dopuπtenoj emisiji ispuπ-nih plinova. Snaga motora je ostalaista kao i kod starijeg modela (122KS), ali je okretni moment poveÊanna 3 59 Nm. Uz novi motor ide i no-vi ruËni mjenjaË sa πest brzina. Ka-ko bi se poboljπao komfor putnika,ugraen je sustav za klimatizacijukabine. L and R over se nada da Êetim izmjenama osigurati prodajuD efendera sve do iza 2010., kad bise trebao pojaviti novi model.

VOJ NA T EH NIKA

21

Iako træiπtem lakih vojnih terenskih vozila dominira ameriË ki H ummer, i Europa na tom podruË ju ima svoje adute

D æ ipo v i idu dalje (II. dio)P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ


20,21 strana 04/02/08 11:26

22

UnatoË svim nedostacima, rada-ri su joπ uvijek osnovno motri-laËko sredstvo ratnih brodova.

D apaËe, u razvoj modernih radaraulaæe se sve viπe novca, podjednakou one namijenjene ugradnji na naj-veÊe kao i na najmanje ratne brodo-ve. Najzanimljiviji su viπenamjenskiradari, podjednako prikladni za ot-krivanje ciljeva u zraku i na mor-skoj povrπini. TrenutaËno je najveÊiizazov kako moderne radare veliËi-nom, i prije svega cijenom, prilago-diti srednjim i malim ratnim morna-ricama, koje nemaju godiπnje prora-Ëune veliËine milijarde dolara.

Brodski su radari namijenjeni mo-trenju velikih podruËja i otkrivanjuciljeva na velikim udaljenostima, nji-hovu praÊenju i navoenju voenihprojektila na njih (prije svega pro-tuzraËnih). Osim toga, radari se rabeza navoenje topniËke paljbe i navi-gaciju. Nove generacije brodskih ra-

dara, kao πto su Sampson, Sea Giraf-fe i SM AR T-S, od poËetka su nami-jenjene djelovanju unutar brodskogzapovjednog sustava i omoguÊavajupruæanje podataka o cilju u (gotovo)realnom vremenu, te koordinacijudjelovanja s drugim brodskim senzo-rima. To je nuæno jer uËinkovitostsuvremenih obrambenih oruæja (pro-jektili i topniπtvo) ovisi o koliËini itoËnosti podataka o poziciji cilja.

Problem je malih i srednjih morna-rica u tome πto Êe se tijekom borbe-nih djelovanja njihovi brodovi sus-resti s istim prijetnjama kao i velikibrodovi bogatih mornarica. Protu-brodski voeni projektil namijenjenuniπtavanju velike krstarice ili raza-raËa isto Êe tako napasti i brod veli-Ëine korvete, koja Êe u pravilu imatiznatno manje moguÊnosti obrane.Najsuvremenija tehnologija omogu-Êuje da se suvremeni radari ugra-uju i na manje brodove, ali uz isto-

dobno znatno poveÊanje cijene. Zaprimjer uzmimo modernizaciju dvafinska viπenamjenska broda klaseH ameenmaa. Tvrtka EAD S D efenceElectronics za taj je posao dobilaugovor vrijedan 15 milijuna eurakako bi na brodove ugradila radareTR S-3 D /16 -ES s pripadajuÊomopremom, koja ukljuËuje AdvancedNaval C ombat M anagement Sy s-tem (ANC S) i M SSR 2000 IF F sus-tav. Nakon πto se ove godine dovrπimodernizacija, ova dva broda klaseH ameenmaa moÊi Êe se rabiti zazadaÊe izvianja, nadzora morskogprometa i zaπtite. Zbog toga Êe bitipogodni i za uporabu u mirovnimoperacijama niskog intenziteta. Isteradare veÊ rabe Ëetiri finska R AU-M A 2000 (klasa H amina) brza juriπ-na broda.

RA T NA MORNA RIC A

M o derni b ro d sk i radari


U suvremenim uvjetima ratovanja, posebno tijekom priobalnog djelovanja, velika je prednost kontinuirano mo-

trenje svih 360 stupnjeva oko broda i praæenje svih zrakoplova i projektila. Za tu su namjenu najbolji PAR (Pha-

sed Array Radar) radari

4. travnja 2008.

P ripremio T omis la v J ANJ IΔ

22,23 strana 04/02/08 11:24

Za prvu klasu serijski proizvede-nih podmornica u F rancuskojmoæe se slobodno reÊi da je ri-

jeË o poboljπanoj podmornici Nar-val. Osnovne odlike ove klase bilesu gotovo identiËne osnovnom pro-jektu koji je konstruirao L aubeuf.Znatno su, meutim, bile poboljπaneodlike pojedinih ureaja i opremeugraenih u podmornicu. Problemivezani uz njezinu propulziju bili sudonekle ublaæeni, ali ne i potpunouklonjeni. Na ovim serijskim pod-mornicama i nadalje je trebalo, na-kon gaπenja parnih kotlova, forsira-no rashlaivati unutraπnjost pod-mornice ugraenim ventilatorima.Uz krajnje zalaganje posada, pros-jeËno vrijeme zaranjanja podmorni-ca spuπteno je ispod 10 minuta. D o-duπe, to vrijeme je za svaku pod-mornicu bilo razliËito. Tako je Q -13Espadon uspijevala zaroniti za samoπest minuta, dok je Q -6 Triton za istipostupak trebala 50% viπe vremenaodnosno Ëitavih devet minuta. Osta-

lim podmornicama trebalo je za tajmanevar i po 12 minuta. Uπteda odnekoliko minuta iπla je nauπtrb vre-mena predvienog za hlaenje, pasu zbog toga vrlo brzo uvjeti u unu-traπnjosti podmornice postajali kraj-nje nepovoljni za posadu.

F rancuska ratna mornarica naruËi-la je joπ poËetkom 19 00. godineukupno Ëetiri podmornice klase Si-rene, koje su u knjigama narudæbiArsenala u C herbourgu upisane kaotorpilleur autonome submersible,odnosno kao autonomne podvodnetorpiljarke.

Iz tablice je vidljivo da su sve Ëeti-ri podmornice bile porinute u moreza malo viπe od godinu dana od po-Ëetka gradnje. Vanjski izgled pod-mornica klase Sirene nije se previπerazlikovao od izvornika - podmorni-ce Narval. Bile su 1,5 metar kraÊe itek 10 cm πire od Narvala, ali znat-no veÊeg srednjeg gaza, πto je bilalogiËna posljedica poveÊanog povr-πinskog i podvodnog deplasmana u

odnosu na podmornicu Narval.Konstruktivno, one su bile podmor-nice s dvostrukim trupom. Premapodacima koji se o tim podmornica-ma mogu naÊi u britanskoj literatu-ri, cijena svake pojedinaËne pod-mornice klase Sirene iznosila je,preraËunato u britansku valutu, oko25 000 tadaπnjih funti.

Propulzija podmornica klase Sire-ne temeljila se na uporabi parnogstroja tipa Brule s instaliranih 27 5KS, za koji su paru proizvodili ci-jevni kotlovi tipa D uTemple. U pod-vodnoj plovidbi, propulziju bi preu-zimao na sebe elektriËni motor tipaH illairet-H uguet od 100 KS. Elek-triËni motor napajala je elektriËnapunjiva baterija, koja se sastojala od108 Ëlanaka. Snaga parnog stroja ielektriËnog motora prenosila se napropelersku osovinu, odnosno naelisu promjera 1,5 m.

4. travnja 2008.

Ig or S P IC IJ ARIΔ


23

VOJ NA POVIJ ES T

P o dmornice k lasa S irene, Ferfadet, M o rse,N aiade i eksperimentalne p o dmorniceIzgradnjom Ë etvrte podmornice iz niza predserijskih podmornica, francuska M arine N ationale uπla je u sljedeæu

fazu razvoja svojih podmorniË kih snaga. U najviπim dræavnim i mornariË kim krugovima definitivno je bilo odlu-

Ë eno da se krene u serijsku proizvodnju novih klasa podmornice. Prva klasa koja je krenula u serijsku proizvod-

nju dobila je ime Sirene

22,23 strana 04/02/08 11:24

PolitiË ki atentati (I)

Indijsku premijerku Indiru Gandhi u listopadu 1984. godine, za odmazdu zbog naredbe za napad indijske voj-

ske na svetiπte Zlatni hram u Amritsaru, ubila su dvojica Sikha, pripadnici njezine osobne garde. To se ubojstvo

uvelike odrazilo na indijsku i svjetsku politiku osamdesetih godina, a zbog vala nasilja nad Sikhima, koje je po-

tom uslijedilo, imalo je vjerojatno i najteæe posljedice meu suvremenim atentatima

4. travnja 2008.24

Ubojstvo indijske dræavnice In-dire Gandhi u listopadu 19 8 4 .godine uvelike se odrazilo na

indijsku i svjetsku politiku osamde-setih godina. Zbog vala sektaπkognasilja nad Sikhima, koji je uslijedionakon njezine smrti, atentat je imaovjerojatno najteæe izravne posljediceod svih suvremenih atentata. Indij-ska politiËarka i premijerka IndiraPriy adarshini Gandhi kÊi je prvogaindijskog premijera Jaw aharlala Ne-hrua i unuka istaknutoga nacional-nog lidera M otilala Nehrua. R oenaje 19 17 . u gradu Allahabadu te je,za razliku od veÊine onodobnih in-dijskih djevojaka, dobila priliku stu-dirati na sveuËiliπtu Visva-Bharati, apotom i na uglednom Ox fordu u Ve-likoj Britaniji. Nakon povratka u do-movinu, godine 19 3 8 ., postaje Ëlani-

com oËeve Kongresne stranke i ak-tivna je u indijskom pokretu za ne-zavisnost. Udajom za F erozea Gan-dhija 19 4 2. godine uzima prezimeGandhi. Tijekom II. svjetskog ratabritanska kolonijalna vlast zatvaraje zajedno sa su-prugom. Nakonpuπtanja na slo-bodu, rodila jesinove R ajiva iSanjay a. Tije-kom masovnogsektaπkog nasi-lja u podjeli in-dijskog potkon-tinenta, sudjelu-je u prikupljanjuhumanitarne po-moÊi za izbjegli-ce i u organizi-

ranju prihvatnih kampova. Poπto jeIndija 19 4 7 . postala suverena dræa-va, Indira Gandhi je obavljala duæ-nost Nehruove pomoÊnice i osobeod njegova najveÊeg povjerenja. Go-dine 19 55. imenovana je u vrh Kon-gresne stranke, a od 19 59 . obavljagodinu dana i duænost predsjednikastranke.

Uz potporu snaæne politiËke figureKongresne stranke Kamaraja Ku-marasamija, Indira Gandhi je nasta-vila politiËki uspon i nakon oËeve

Hrvoje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Indira Gandhi (1984.)

Indira Gandhi se obraÊa mnoπtvu

Prosvjedi Sikha nakon napada indijske vojske na Zlatni hram

Nedavno ubojstvo pakistanskepolitiË arke Benaz ir B hutto sam oje jedno u dugom niz u atentataiz vrπ enih posljednjih desetljeÊ ana vaæ ne politiË ke osobe. H rvatski vojnik Ê e u sljedeÊ ih ne-koliko brojeva prikaz ati najvaæ -nije atentate koji su potresli svi-jet od 1945. godine

24,25 dossier strana.qxd 04/02/08 11:21

smrti. U svibnju 19 6 4 . nakratko jeobavljala duænost ministrice infor-miranja u Shastrijevoj vladi. NakonShastrijeve smrti, poËetkom 19 6 6 .postaje premijerka. D o 19 7 7 . godineobnaπala je tri premijerska manda-ta, potvrujuÊi se kao vodeÊa osobaIndije u iduÊa tri desetljeÊa.

Napad na Zlatni hramPod njezinim vodstvom Kongresna

stranka je odnijela pobjedu na par-lamentarnim izborima 19 7 1. godi-ne, ali nakon njih Indira Gandhi jebila optuæena za povredu izbornihzakona. SuoËena s politiËkom kri-zom 19 7 5. godine, netaktiËno jeproglasila izvanredno stanje i zatvo-

rila viπe politiËkih protivnika, πto jeu cjelini bacilo ljagu na njezin pre-mijerski mandat te Ëak u jednomtrenutku ozbiljno poljuljalo i indij-sku demokraciju. TraæeÊi nacional-nu potporu, raspisala je nove izboreza oæujak 19 7 7 . Tada je bila katas-trofalno poraæena i politiËki diskre-ditirana, te Ëak nije uspjela uÊi uparlament.

Na novim parlamentarnim izbori-ma, odræanim u sijeËnju 19 8 0., Indi-ra Gandhi se spektakularno vratilau parlament te po Ëetvrti put dobilapriliku formirati vladu. Od poËetkasedamdesetih godina, znatan utje-caj na politiËka zbivanja u Indiji po-Ëinju imati i njezini sinovi - najprijemlai Sanjay , a nakon njegove po-gibije u zrakoplovnoj nesreÊi 19 8 0.godine i stariji R ajiv.

Jedna od najteæih kriza njezinapremijerskog mandata izbila je poπ-

to su poËetkom 19 8 4 . militantniSikhi u gradu Amritsaru, u dræaviPunjab, zauzeli svetiπte Zlatnihram. PoËetkom politiËkih previra-nja meu Sikhima tijekom osamde-setih godina Amritsar je postao sre-diπte separatistiËkog pokreta. D o-gaaji su kulminirali barikadira-njem nekoliko stotina militanata,predvoenih propovjednikom Jar-nailom Singhom Bhindranw aleom,u Zlatnom hramu. Sikhi Ëine okodva posto indijske populacije te oko6 3 posto stanovniπtva u Punjabu, au svijetu ih je oko 19 milijuna. Soci-jalne i politiËke reforme u Indiji skraja sedamdesetih godina potak-nule su strahove Sikha od asimila-

cije u hindusku ve-Êinu, zbog Ëega jenacionalistiËkipokret znatno oja-Ëao. D io odgovor-nosti za Bhindran-w aleovu popular-nost snosila je i sa-ma Indira Gandhi,jer ga je Ëesto in-strumentaliziralakao sredstvo napa-da na politiËare

stranke Akali D al- konkurentskogpokreta njezinojKongresnoj stran-ci u Punjabu.

A tentat u NewD elhiju

Nakon πto su in-dijske snage si-gurnosti nekolikomjeseci tolerirale militante, u svib-nju 19 8 4 . Indira Gandhi je donijelaodluku o uspostavljanju reda i po-Ëetku vojne akcije u Zlatnom hramupod nazivom Plava zvijezda. U okr-πaju je, prema indijskim izvorima,poginulo 4 9 7 Sikha unutar hramate 8 3 indijska vojnika, no prema ne-ovisnim izvorima broj poginulih uhramu bio je joπ mnogo veÊi, uklju-ËujuÊi i brojne hodoËasnike stradaleu unakrsnoj vatri. D ogaaji su do-

veli do vala prosvjeda πirom Punja-ba i udaljili veÊinu Sikha od politi-ke New D elhija. No, najznaËajnijaposljedica vojne akcije u Amritsarutek se trebala dogoditi.

Premijerka Gandhi je ujutro 3 1.listopada 19 8 4 ., nekoliko mjesecinakon dogaaja u Amritsaru, imaladogovoreni intervju s britanskimglumcem Peterom Ustinovom radisnimanja dokumentarnog filma zairsku televiziju. U trenutku dok jeprolazila kroz vrt premijerske rezi-dencije u New D elhiju, izreπetanaje mecima dvojice Ëuvara, Sikha.Atentatori Satw ant i Beant Singh is-palili su u premijerku 3 1 metak.Umrla je na putu u bolnicu, gdje jeproglaπena mrtvom nekoliko satiposlije. Jedan od atentatora ubijenje u pucnjavi na samom mjestu do-gaaja, a drugi je uhvaÊen te osu-en na smrtnu kaznu.

Po tradicionalnom indijskom obi-Ëaju, Indira Gandhi je kremirana 3 .studenoga 19 8 4 . kraj R aj Ghata, uceremoniji na kojoj su bili brojnisvjetski dræavnici. Nakon njezinesmrti, u New D elhiju i nizu drugihindijskih gradova izbilo je masovnonasilje, u kojemu je ubijeno blizu

dvadeset tisuÊa Sikha. U viπe sluËa-jeva indijska vojska i policija pasiv-no su promatrale napade, a poznataje dvosmislena izjava R ajiva Gan-dhija nakon atentata: “Kada padneveliko drvo, zemlja se zatrese“, kojaje meu ekstremistima bila protu-maËena kao preπutna dozvola zazloËine. Indiru Gandhi je na Ëeluzemlje naslijedio sin R ajiv, koji jetakoer nekoliko godina poslije ubi-jen u atentatu.

4. travnja 2008. 25

D OS S IER

Napadi na Sikhe nakon atentata

Po tradicionalnom indijskom obiËaju, Indira Gandhi je kre-mirana, a na posljednjem ispraÊaju, uz Ëlanove obitelji imnoπtvo Indijaca, bili su i brojni svjetski dræavnici

24,25 dossier strana.qxd 04/02/08 11:21

26

U atmosferi podlijeganja razliËitim okupacijama naosobnoj i globalnoj razini, meu glavnim preokupa-cijama krπÊanskog vjernika u pouskrsnom vremenutrebalo bi da bude preispitivanje koliko, u moru brzopotroπivih i banalnih vijesti, najvaænija vijest - vijesto Isusovu uskrsnuÊu - ima stvarnoga odraza u njego-vu konkretnom æivotu. BuduÊi da je rijeË o temeljnojnovosti, koja svojom senzacionalnoπÊu neizmjernonadilazi globalnu, medijski napuhanu spektakular-nost, ona nikoga ne moæe ostaviti ravnoduπnim, aIsusova uËenika mora pokrenuti i maksimalno an-gaæirati. Nakon UskrsnuÊa viπe niπta nije isto i zatonitko viπe ne moæe biti isti. KrπÊanin viπe ne moæeæivjeti kao da se UskrsnuÊe nije dogodilo. Jer ono jejedinstvena potvrda Isusova nauËavanja, uvjerljivdokaz ispravnosti Njegove orijentacije na putu ostva-renja boæanskog plana spasenja Ëovjeka i ukljuËiva-nja svih ljudi u evaneoske asocijacije te stavljanjaizabranih naroda pod spasonosni πtit nebeske milos-ne sigurnosti. Ulaznica je u taj sveti savez sakramentkrπtenja. Njegov milosni “peËat” neπto je neuspore-divo viπe od pozivnice na krstitke, jer je jamstvo zacjeloæivotno nesmetano “ulaganje” dobrih djela, ko-jima se na zemlji ostvaruje profit za vjeËnost. No, Isu-sov put je sudbina svih njemu vjernih uËenika. ZatokrπÊanstvo ukljuËuje neizbjeæiv rizik izloæenosti tero-rizmu snaga antievangelizacije, πto je Isus jasno na-javio: “Ako su mene progonili, i vas Êe progoniti” (Iv15,20). Ali, “ne bojte se!” - prvi je pozdrav Uskrsloganjegovim uËenicima i ujedno ohrabrenje prije prima-nja zadaÊe da budu globalni navjestitelji najradosni-je Vijesti. Koliku snagu u sebi ima njegova æiva rijeËi Kruh koji lomi svojim uËenicima, najbolje pokazujesluËaj one dvojice kojima se pridruæio dok su razoËa-rani njegovom smrÊu u kukavnom strahu bjeæali uEmaus. U tako bijednom raspoloæenju nisu ga mogliprepoznati. Premda im se Isus dao u svojoj rijeËi - tu-maËeÊi im proroπtva Pisma koja su najavila πto Êe snjim biti - i tako im ugrijao srce, oni su Gospodinaprepoznali tek u “lomljenju kruha”. Tko zna πto bi bi-lo da je Isus, po uzoru na danaπnje spotove, umjestokruha stavio na stol samokres ili nogoloptu. No uËe-nici su se istog trena bez straha vratili u Jeruzalem(iz kojega su upravo bili pobjegli), æeleÊi braÊi obja-viti najvaæniju Vijest! Tako UskrsnuÊe postaje ne sa-mo ulaznica u Nebo, nego i pozivnica za NEBO (no-va evangelizacija Boæjom opremom), kao bitna zada-Êa krπÊanskog svjedoËenja. Uskrsli Krist nam trajnodariva svoj æivot, kako bismo bili svjetlo svijeta i za-jedno s njime uspjeπno se mogli oduprijeti svim de-struktivnim izazovima koji degradiraju i uniπtavajuËovjeka i ËovjeËanstvo. Snagu za ustrajnost na tomeputu daje Boæja rijeË i Gospodinov lomljeni kruh. Oninas hrane i jaËaju da moæemo najvaæniju vijest ra-dosno, glasno i jasno javiti svima: Isus Krist je Spasi-telj! On je uskrsnuo! On je æiv i ovdje je s nama i zanas! Aleluja!

4. travnja 2008.

An elk o K AΔUNK O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki triler (2006 .)• trajanje: 110 minuta• redatelj: Neil Burger• distributer: Fox searchlight pictures• glume: E dward Norton (E isenheim), Paul

Giamatti (inspector Uhl), Jessica Biel (Sophie)

Rijetki su filmovi o maioniËarima. Razlog tome je jednostavan - uovo postmodernistiËko vrijeme u umjetnosti, ionako malo koga za-nimaju trikovi, napose filmski. Specijalni efekti toliko su uznapredo-vali da neËije lebdenje zaista viπe ne ostavlja bez daha. Ipak, s ve-likim zakaπnjenjem u naπa je kina stigao Iluzionist, film s E dwardomNortonom u glavnoj ulozi. Nakon odgledanog filma, moram se zapi-tati - zbog Ëega su snimali ovaj film kada ni proπli na sliËnu temu(Prestiæ Christophera Nolana) nije bio niπta bolji. Potpuno predvi-div, na trenutke Ëak i melodramatiËno nepodnoπljiv, film kao da neæeli postati ozbiljan, veÊ se stjeËe dojam da je namjerno “ podigran“kako bi πto viπe sliËio suvremenoj (loπoj) tv-produkciji. Koji je raz-log tome, ostaje nejasno. Ipak, kao i u mnogim drugim loπim filmo-vima, i ovdje ima zapanjujuÊe dobrih stvari - ovaj put to je rekon-strukcija vremena pred poËetak I. svjetskog rata. FantastiËna kos-timografsko-scenografska rjeπenja izuzetno dobro evociraju vrije-me radnje, te istog trena podsjeÊaju i na naπa (Glembajevi) i svjet-ska (Mayerling) filmska remek-djela smjeπtena u istu epohu. Dahkraja trule monarhije, famozna Krleæina “ prenapregnutost“ u glava-ma protagonista, uistinu su neπto u Ëemu se moæe uæivati. Jedina jenevolja u tome πto se Iluzionist naziva filmom. Termin izloæbe pris-tajao bi mu mnogo viπe.

Ilu z io nist

Leon RIZMAUL

P o z ivnica z a N EB O

FILMOT EKA

ZaruËniËka pisma πto ih je mladi Sigmund Freudpisao “ svojoj kraljevni” Marthi Bernays od 1882.do 1886 . godine dojmljivo svjedoËe o njeænoj ibriænoj ljubavi, na literarno lijep naËin dnevniËkiizvjeπÊuju o njegovu æivotu i radu, te istodobnootvaraju put k razumijevanju ranih Freudovihznanstvenih istraæivanja.Freudova pisma poprimaju osobito znaËenjeæelimo li pobliæe upoznati Ëovjeka koji namjerno nije ostaviodovoljnu koliËinu informacija o sebi πto bi olakπale posao njegovimbiografima. Uostalom, Freudu je - to saznajemo upravo iz ovihpisama - pomisao na njegove buduÊe æivotopisce bila zazorna. Takoono πto je od njegovih intimnih misli i osjeÊaja te osobnih doæivlja-ja postalo dostupno Ëitateljskoj publici potjeËe ponajprije iz velikogbroja pisama. U Ëetiri duge zaruËniËke godine, Freud je svojoj odabranici napisaooko 1500 pisama. Njegov sin E rnst poslije je za ovu knjigu odabraoπezdesetak, sadræajem i mislima najbogatijih. Autobiografskigledano, pisma su najiscrpniji izvor informacija o Freudu kao osobii mladom znanstveniku, i to upravo iz onoga razdoblja njegova æi-vota u kojemu se presudno poËeo formirati kao buduÊi utemeljiteljpsihoanalitiËke teorije.

Mirela ME NG E S

S igmund Freud : Zaru Ë niË ka p isma - p isma M arthi B ernays o d 18 8 2 .d o 18 8 6 . go d ine, D isp ut, Zagreb , 20 0 8 .

26 strana 04/02/08 12:36

4. travnja 2008.

VREMEPLOV

27

www.mtwhitney.navy.mil

4. travnja 1880. Roen kapetan Georg von TrappJedan od najpopularnijih glazbenih filmova svihvremena, Moje pjesme, moji snovi, utemeljen jena istinitoj priËi i stvarnim likovima. Film opisujekako je hrabra obitelj kapetana Von Trappa pru-

æila junaËki otpor nacistiËkom svojatanju Austrije. No, moæ-da niste znali da je u naπim krajevima kapetan Von Trapp ste-kao status heroja neπto prije zbog svoje ratniËke vjeπtine namoru. Georg von Trapp, koji Êe zbog junaπtva u I. svjetskomratu dobiti titulu Rittera (viteza), roen je 4. travnja 1880. uZadru. Otac mu je bio austrijski Ëasnik i Georg je zavrπio po-morske πkole u Rijeci te postao podmorniËki Ëasnik Austro-ugarske mornarice. Tu je i upoznao svoju prvu suprugu, Aga-tu, unuku slavnog izumitelja i vlasnika tvornice Torpedo, Ro-berta Whiteheada. Kada je izbio rat, Von Trapp je postao ka-petan na jednoj od prvih austrougarskih podmornica, U5. Pa-trolirao je Jadranom, a novinski izvjeπtaji Ëesto su javljali onjegovim pothvatima. Torpedirao je mnoge protivniËke bro-dove, meu kojima su osobito odjeknula potapanja francus-kog razaraËa Leona Gambette i talijanskog transportnogbroda Principe Umberto, koji je prevozio dvije tisuÊe vojnika.Uz plemiÊki naslov dodijeljeno mu je i najveÊe vojniËko priz-nanje, Kriæ carice Marije Terezije. Austro-Ugarska je pora-

æena u ratu, a Georgu je ubrzo od πarlaha umrla suprugaAgata. Ostalo mu je sedmero djece i otprilike u tom trenut-ku poËinje radnja filma Moje pjesme, moji snovi...

9. travnja 1992. Osuen NoriegaPanamski diktator Manuel Antonio NoriegaMoreno na vlasti je naslijedio 1981. OmaraTorriosa Herera. Za njegove vladavine na vlas-ti se uËvrstila vojna hunta, koja je vladala uz pomoÊ korup-cije, a politiËki neistomiπljenici su proganjani. S vremenomse pokazalo da je Noriega bio dvostruki πpijun - i za ameriË-ku CIA-u i za kubanske obavjeπtajce. Ubrzo nakon tog otkri-Êa, ameriËke vlasti u saveznoj dræavi Floridi optuæuju ga zapreprodaju droge i pranje novca. No, Noriega je postajaosve samostalniji, potpuno se ogluπujuÊi na ameriËke apele.Vidjevπi da politiËkim sredstvima, trgovinskim embargom iizolacijom ne postiæe rezultat, ameriËki predsjednik BushodluËio se na invaziju. U prosincu 1989. godine 13 tisuÊaameriËkih vojnika izvrπilo je invaziju na malu srednjoameriË-ku dræavu Panamu. Noriega je nakon dva tjedna skrivanjauhiÊen i odveden u SAD na suenje. Osuen je 9. travnja1992. na 40 godina zatvora zbog trgovine kokainom, reketa-renja, pranja novca i sliËnih prijestupa.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Hrvatska je prvi put sudjelovala u statusu promatraËa na samitu NATO-au Washingtonu:A 1992. godineB 1995. godineC 1999. godine

2. Naπa zemlja je 25. svibnja2000. godine postala Ëlanicom:A Snaga za brzi odgovorB VijeÊa NATO-RusijaC Euroatlantskog partnerskog vijeÊa

3. Prvi hrvatski veleposlanik pri NATO-u bio je:A Pavao MiljavacB Anton TusC Ivan BoæinoviÊ

4. MAP u kojem sudjeluje Hrvatskanaziv je engleskom kraticom za:A »lanski asocijativni postupakB Prijelaznu Ëlansku proceduruC Akcijski plan za Ëlanstvo

5. NajveÊa NATO-ova vjeæba odræanau RH zvala se:A Noble Midas B Adriatic EagleC Croatian Excalibur R

jeπe

nje:

1c;

2c;3

b;4c

;5a

Leon RIZMAUL

Sobzirom na aktualni dolazakameriËkog predsjednika Geor-gea W. Busha u Hrvatsku, te niz

priprema πto ih, glede sigurnosti,odrauju najrazliËitije hrvatske, ame-riËke i NATO sluæbe, ovo je izvrsna

prilika za predstavljanje sluæbenog sitea zapovjednog bro-da ©este flote. Dakako, rijeË je o USS Mount Whitneyju(LCC/JCC 20) na adresi www.mtwhitney.navy.mil, koja,poput svih ostalih sluæbenih siteova ameriËke ratne mor-narice, sadræava niz tekstova i fotografija vezanih uz radzapovjedniπtva ©este flote, ali i djelovanje posade broda.Premda se na siteu nikad neÊe pronaÊi niπta o osiguravanjuniti ameriËkog predsjednika, niti ijednoga drugog ameriËkogduænosnika, posve je jasno da je u ovom sluËaju upravo tozadaÊa zapovjedniπtva Flote. Tematski, site je vrlo dobropopunjen, a vijesti se redovito aktualiziraju baπ kao i foto-grafije, koje su sasvim solidnog izgleda i velike rezolucije.Kako je suradnja HRM-a i opÊenito Oruæanih snaga s ame-riËkom ©estom flotom aktualna veÊ puno desetljeÊe i pro-æima se, meu ostalim, i u zajedniËkim vjeæbama, tako je isite pogodan za informiranje o buduÊim zajedniËkim akcija-ma ili, pak, za podsjeÊanje na veÊ odraene vjeæbe. Kakobilo, site je izvrstan i posjetitelju zaista nudi izvrsne moguÊ-nosti za pronalaæenje æeljenih informacija, pa i zabavu.

Neven MILADIN

27 strana 04/02/08 11:17

28 strana 03/18/08 13:32

w w w .hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK

Documents

Transcript of w w w .hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK