Vrijeme i Faze Projekta

8/10/2019 Vrijeme i Faze Projekta

1/33

Vrijeme i faze projekta

Seminarski rad br. 1

UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAEVINSKI FAKULTET

ODSJEK ZA KONSTRUKCIJE

Predmet: UPRAVLJANJE PROJEKTOM

Predmetni nastavnik:prof. dr. sc. Nenad Vukomanovi

Asistent:anesa Handar, dipl.ing.gra.

Student:Emina Bali


2/33

Vrijeme i faze projekta 2011/2012

1

1. Sadraj

2.

Uvod ....................................................................................................................................... 2

3. Pregled literature / usporedba razliitih teorija....................................................................... 4

3.1. Definicija .......................................................................................................................... 4

3.1.1. Vrijeme projekta ...................................................................................................... 5

3.1.2.

Faza projekta ............................................................................................................ 5

3.2. Historijski razvoj ............................................................................................................. 6

4. Kritiki osvrt......................................................................................................................... 13

4.1. Karakteristike ivotnog ciklusa projekta ....................................................................... 13

4.2. Karakteristike faza projekta ........................................................................................... 15

4.2.1. Faza uspostavljanja projekta ................................................................................. 18

4.2.2. Faza planiranja projekta ......................................................................................... 19

4.2.3. Faza izvrenja projekta .......................................................................................... 21

4.2.4. Faza praenja i kontrole projekta ........................................................................... 22

4.2.5.

Faza zatvaranja projekta ........................................................................................ 22

4.3.

ivotni ciklus projekta i ivotni ciklus proizvoda ......................................................... 23

5. Primjeri iz prakse .................................................................................................................. 25

6. Zakljuak............................................................................................................................... 30

7. Literatura ............................................................................................................................... 32


3/33


2

2.

Uvod [7]

Upravljanje projektom sloen je proces zbog ega je razvijena posebna disciplina

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA (PROJECT MANAGEMENT). Upravljanje projektom obavlja

i kontrolira voditelj projekta. (project manager). To je ekspert ili grupa eksperata koji ima

odreeno radno iskustvo u struci i potrebna znanja iz podruja upravljanja projektima.

Osnovne faze projekata izgradnje objekata su:

koncipiranje (initiation),

definiranje (development),

izvoenje (construction).

Da bi mogli razumijeti ivotni vijek projekta potrebno je prvo definirati sam projekt. Projekt i

projektiranje pojedini autori razliito definiraju. Jedna od najeih definicija projekta je da je

projekt svaki zaokruen, cjeloviti, sloen pothvata ije se karakteristike i cilj mogu definirati, a

koji se mora ostvariti u odreenom vremenu, te zahtijeva kordinirane napore nekoliko slubi

odnosno zaposlenih radnika u tim slubama. Pojednostavljeno se moe rei da se projekt smatra

jednokratnim procesom koji je ciljno usmjeren, koji ima odreeni poetak i zavretak i koji

zahtijeva organizaciju izvoenja dok ne postigne zadani i konani cilj. Za puno razumijevanje

definicije projekta kao organiziranog naina rada za ostvarivanje jednokratno definiranog cilja

vano je prepoznati neke bitne znaajke:

Projekat je privremena organizacijska forma koja traje od poetka djelovanja na

unaprijed odreenim poslovima ostvarenja postavljenog cilja,

Projekat za ostvarenje ciljeva koristi ljudske i materijalne resurse,

Projekat je u svojem ostvarenju omeen obimom posla kojeg treba obaviti, vremenom

pretpostavljenim za dovrenje i raspoloivim financijskim sredstvima,Projekat je skup meusobno povezanih aktivnosti s definiranim vremenom poetka i

zavretka usmjerenih prema zajednikom cilju.

Kritini elementi projekta su:


4/33


3

Resursi (ljudi, materijali, oprema),

Vrijeme (predvieno za dovrenje projekta),

Sredstva (na raspolaganju za projekat).

Svaki projekat zapoinje idejom i eljom za promjenom i stvaranjem neeg novog. On se

ostvaruje prema zadanom planu s raspoloivim resursima u odreenom vremenu. Provedba

projekta je dugotrajan i sloen posao koji se pokuava olakati podjelom ivotnog vijeka projekta

na krae i jednostavnije faze. Kljuan trenutak u izradi projekta je donoenje financijskog plana

na temelju kojeg se odluuje da li e se nastaviti s projektom. Na kraju izvoenja bilo kojeg

projekta, pa tako i eksploatacije nafte i plina, projekt mora rezultirati uslugom ili proizvodom

kojeg moemo vrednovati.

Podjela ivotnog vijeka projekta na faze nam omoguuje laku kontrolu nad projektom i bolju

raspodjelu sredstava i radne snage. Projekti se najee provode s odreenom skupinom ljudi

koju zovemo projektni tim. Svaki pojedinac koji sudjeluje u projektu je odgovoran za odreeni

dio projekta, ali je takoer vano da svi zajedno dobro surauju kako bi se projekt izvrio.

Postoje osnovna zadae za svaku fazu ivotnog vijeka koje se mogu nauiti i slijediti u

provoenju svakog projekta. Meutim, ak kada se osnovna pravila i naue to ne znai da se

postaje savren voditelj ili suradnik. Zbog posebnosti svakog pojedinog projekta i moguih

komplikacija, potrebno je neprekidno ispravljati greke i unaprijeivati izvedbu zadataka kako bi

projekt bio zavren to bolje i uspjenije.

Projekt se sastoji od vie faza koj slijede jedna za drugom kao to je prikazuje slika 1. Ove faze

su jako korisne u planiranju projekta je pruaju okvir na kojem moemo planirati financije, radnu

snagu i raspodjelu sredstava. Takoer nam omoguuje postavljanje vremenskih rokova za

ostvareivanje odreenih faza. Nain podjele projekta po fazama se moe razlikovati ovisno o

projektu, ali su osnovne faze prikazane na slici 1. [7]uvijek prisutne.


5/33


4

Slika 1.: Osnovne faze projekta [7]

3. Pregled literature / usporedba razliitih teorija

3.1.Definicija

Upravljanjeprojektima predstavlja aktivnost kojoj se poklanja posebna panja, kao garancija da

e svi projekti koji se izvode biti uraeni na vrijeme i u okviru predvienog budeta,

zadovoljavajui pri tome najstroije zahtjeve za kvalitetom. Upravljanje projektima izvodi se

koritenjem metodologije i standarda koje preporuuje PMI - Project Management Institute i

sadrani su u knjizi PMBOK ( Project Management Book of Knowledge ).[1]

Svaki projekat se radi sloenosti i dugotrajnosti razvija kroz faze u kojima se mijenjaju

organizacijski uvjeti. Sve faze ine vijek projekta. Veoma je vano tano sadrajno i vremenski

odrediti kraj svake faze. [9]


6/33


5

3.1.1. Vrijeme projekta [2]

Vrijeme projekta obuhvata strukturiranje, odreivanje redoslijeda, trajanje, procjenu i planiranje

aktivnosti i/ili radnih paketa, ukljuujui dodjeljivanje resursa za izvrenje aktivnosti,

uspostavljanje projektnih rokova te praenje i kontrolu pravovremenog izvoenja. Ti aspektimoraju se prikazati na dijagramu kritinog puta.

Modeli ivotnog vijekaprojekta i njegovi vremenski okviri i faze specifini su za razliite grane

industrije i poslovanja.

Primjerice modeli koji se

koriste u graevinarstvu

razlikuju se od modela u

proizvodnji ili logistici.

Slino, modeli koji se koriste

za istraivanje i razvoj

razliiti su od modela koji se

koriste za lanac nabave ili za

ICT (informacijsku i

komunikacijsku tehnologiju) potporu.

3.1.2. Faza projekta [2]

Faza projekta jest odreeno vremensko razdoblje slijeda projekta, koje je jasno odvojeno od

ostalih razdoblja. Faza projekta ukljuuje i glavne

projektne isporuke i odluke koje su temelj za iduu fazu.

Faze imaju definirane ciljeve i mogu imati posebna

vremenska ogranienja. Razliiti modeli faza mogu se

koristiti za koritenje razliitih vrsta podprojekata, to

poveava sloenost u njihovoj koordinaciji. Kljuni

dogaaji (milestones) mogu se koristiti da bi se radilo

prema odreenim ciljevima ili ogranienju faze ili

intervalu izmeu toga. Jedna vrsta kljunih dogaaja je i


7/33


6

prijelaz iz jedne faze u drugu.

U praksi faze projekta mogu se preklapati

(concurrent stages, fast tracking). U programima se

faze normalno primjenjuju u individualnim

projektima vie nego nasamom programu. Portfelji

se kontroliraju putem vremenskih intervala.

Uobiajenopostoji godinji krug sastanaka i taaka

donoenja odluka za planiranje portfelja za

nadolazeu godinu, moda s pogledom na vie godina unaprijed, ovisno o vrsti poslovanja ili

organizaciji. Portfelj takoer ima kontrolne toke za vrijeme tekuega kruga isporuka da bi se

osiguralo da se cjelokupni portfelj projekata izvede na vrijeme, da su resursi prikladno

dodijeljeni i da ima prostora za popravke ako bude potrebno.

Cilj vremenskog planiranja je odrediti koje se aktivnosti trebaju izvriti i kada, i postaviti te

aktivnosti u logian vremenski slijed. Vremensko planiranje ukljuuje suelja izmeu

podprojekata i meu radnim paketima, kao i trajanje i tempiranje aktivnosti. Vremenski planovi

ovise o relativnim prioritetima posla, raspoloivosti resursa odreenih kvalifikacija i ponekad

kulturnim i klimatskim sezonama. Gdje postoji naizvjesnost o vremenskom okviru potrebnom za

odreenu fazu ili aktivnost, potrebno je ukljuiti uplan vremenske rezerve (buffer ili float).

3.2.Historijski razvoj [4]

Patel i Morris su izjavili da: "ivotni ciklusje jedina stvar koja jedinstveno razlikuje projekte od

ne-projekata".

Ako je to istina, onda bi bilo vrijedno istraitiupravo ono koja je uloga tzv. ivotnog ciklusa

projekta u voenju projekta. A osim toga, da li se to promjenilo tokom godina kao to

smopoboljali naa razumijevanja sloenostiupravljanja projektima. Dakle, to je ivotni ciklusprojekta? Prema istom izvoru "Slijed faza kroz koje eprojekt evoluirati, to je apsolutno od

temeljne vanosti zaupravljanje projektima... To e znaajnoutjecati na to kako projekat je

strukturiran. Osnovni ivotni ciklus prati zajedniki slijed : prilika, dizajn i

razvoj, proizvodnja, hand-over, i post-razvoj projekta. Tano definisanje varira izmeuindustrija


8/33


7

i organizacija. Trebalo bi da postoje procjene i take odobravanjaizmeu faza estonazivanih

kao 'vrata'. "

Archibald je izjavio:

Karakter projekta se mijenja u svakoj fazi ivotnog ciklusa

U svakoj slijedeoj fazi projekta novi i razliiti srednji rezultati su formirani, reztultati jedne faze

formiraju kljune ulazne take slijedee faze. Slika 2pokazuje sveukupni proces. Ljudi, vjetine,

organizacija, i drugi izvori umijeani u projekat se mijenjaju u svakoj fazi ivotnog ciklusa.

Glavni pregled cijelog projekta sejavlja na kraju svake faze.

Slika 2.: Archibald-ov vremenski tok projekta[4]

Project Management Institute ("PMI"), SAD utemeljen kao neprofitabilna organizacija

posveenaprojektnom menadmentu je pokrenut u Pennsylvaniji 1969. Njegov prvi slubeni

udbenikje "Implementacija Project Managementa", koji je

uredio dr. Linn Stuckenbruck (1981.). U njemu opisuje ivvotni ciklus projekta kako slijedi:

"ivotni ciklus projektase sastoji od uzastopnih faza, kako je prikazano na slici 2. Ove faze su


9/33


8

vrlo korisne u planiranju projektajer pruajuokvir za izradu prorauna, radne snage i alokacija

resursa, kao i za planiranje projektnih prekretnica i projektna

izvjea.Nainpodjele projekta u faze se razlikuje od industrije do industrije, i od proizvoda do

proizvoda, no faze prikazane na slici 3 su osnovne."

Slika 3.: Stuckenbruck-ov vremenski tok projekta [4]

Ova knjiga prvenstveno se bavi akcijama koje se odvijaju tokom provoenja projekta, koji je

kombinacija koncept ili faze inicijacije i rasta ili faze organizacije. esto

je korisno podijeliti projekt u faze kao to je prikazanona slici 3. i 4. Ova

shema faza uklapa projekte kao to su izgradnja,te plotanje faza u odnosu na ukupne napore, te

nam daje veoma jasnu sliku gdje se novac troi.


10/33


9

Slika 4.: Stuckenbruck-ov vremenski tok projekta ukljuujui i uloene napore [4]

3.3. ivotni vijek projekta [7]

Projekt se odvija kroz odreeni vremenski period tokom kojeg se mijenjajuja razine napora

potrebne u pojedinoj fazi projekta. ivotni vijek se moepodijeliti na dva temeljna perioda: prije

i poslije prihvaanja financijskog plana. Slika 5. prikazuje glavne komponente ivotnogvijeka

projekta. Razliiti autori razliito definiraju faze kroz koje se provode projekti. Ovisno o vrsti

projekta, ali i samom autoru javljaju se razlike u pojmovima i klasifikacijskim detaljima

definiranja projektnih faza. Ipak, sve se te faze mogu svesti na etiri osnovne faze:

1. idejni projekt,

2. planiranje projekta (razvoj),

3. realizacija projekta (izvedba),


11/33


10

4. provjera/primjena projekta (zavretak).

Slika 5.: Sumarna krivulja ivotnog vijeka projekta[7]

Slika 6.: Podjela projekta na faze i podfaze [7]


12/33


11

I dejni projekt [7]

Izrada idejnog projekta je prva faza u kojoj nastaje ideja i potreba za pokretanjem nekog

projekta. U ovoj fazi se kroz prethodna istraivanja ili studije, analizom situacije idefiniranjem

problema te kritikim razmiljanjima o problemu otkriva i definira problem. Tajproblem bi se

kroz ostale faze projekta trebao rijeiti.

Planir anje projekta [7]

U ovoj fazi zadatak je definirati strategiju i naine rijeavanja problema definiranog u prethodnoj

fazi, ali i detaljno razraditi i opisati projekt. Ova faza se obino dijeli na vie podfaza, najee

na dvije:

1. osnovna studija

2. detaljna studija

U osnovnoj studiji se projekt razmatra na opoj razini, problem se razrauje i dijeli na manje

dijelove, definira se strategija za rijeavanje problema, odreuje se vrijeme potrebno za

realizaciju projekta, te se okvirno utvruju trokovi projekta. Zatim se pristupa detaljnoj studiji u

kojoj se izrauje detaljni projektni plan kojim se definiraju ciljevi, zadaci i vremenski rokovipojedinih faza projekta. Na temelju toga se odreuje koliko je radne snage, opreme i sredstava

potrebno da bi se projekt izvrio. Donosi se financijskiplan koji predstavlja jedan od najvanijih

koraka u projektu. U ovoj fazi se jo procjenjuju rizici projekta, definiraju je se strategije za

smanjenje tih rizika. Nakon to smo odredili problem, te izradili idejni projekt sada pristupamo

rjeavanjuproblema.

Reali zacija projekta [7]

Ova faza projekta moe se podijeliti u dvije podfaze:

1. izvoenje ili realizacija projekta,

2. uvoenje projekta.


13/33


12

U podfazi izvoenja ili realizacije projekt se provodi prema utvrenim pravilima, potuju se

dogovoreni rokovi i trokovi. Prilikom realizacije projekta moe doi i do odreenih odstupanja

od zacrtanog projekta iz prethodne faze. Do tih ostupanja obino dolazi zbog promjene uvjeta u

kojima se projekt realizira, ali esto i zobg neadekvatnog i loeg plana projekta iz prethodne

faze. Druga podfaza je uvoenje rezultata dobivenih projektom upostojei sustav.

Provjera (primjena) projekta [7]

Ovo je zavrna faza u kojoj se prate rezulati dobiveni projektom, ali i njegovim uvoenjem u

sustav kako bi se uklonili eventualni nedostatci nastali nepanjom kroz prethodne tri faze ili

zastarjevanjem projekta. U ovoj fazi neprestano se prate uinci projekta te se po potrebi

ispravljaju greke ili se pokree novi projekt ukoliko je postojei zastario.

3.4. ivotni ciklus projekta

Svaki projekat sadri odreeni stepen neodreenosti i nesigurnosti, budui da predstavlja

jedinstveni poduhvat. Organizacija koja sprovodi projekte po pravilu ih dijeli u nekoliko faza u

cilju obezbjeenja boljeg upravljanja kontrolom i vezama izmeu tekuih aktivnosti. Ukupno

posmatrano, faze projekta se zovuivotni ciklus projekta. [6]

Projekti su esto podijeljeni u vie upravljivih komponenti koje nazivamo podprojektima.

Podprojekte po pravilu izvravaju druga preduzea sa kojima glavni ugovara sklapa poseban

ugovor ili druge funkcionalne jedinice unutar preduzea koje izvodi ili izvrava projekat. Jedan

od tipinih primjera podprojekta je postavljanje vodovodnih ili elektrinih instalacija u nekom

graevinskom projektu.[5]

Postoje dvije metodologije za kompletiranje projekta: prva, ivotni ciklus projekta faze

projekta koji kae ta je potrebno da se uradi posao, tj. zavri projekat, i druga metodologija zaupravljanja projektima ili projektni procesi. Project manager (voa projekta) moe podijeliti

projekat na faze radi bolje kontrole projekta i postizanja boljih performansi. Te faze projekta se

zovu i ivotni ciklus projekta.[6]


14/33


13

Slika 7.: ivotni ciklus projekta[6]

4. Kritiki osvrt

4.1.Karakteristike ivotnog ciklusa projekta[1]

ivotni ciklus projekta definie faze projekta koje povezuju poetak i kraj projekta. Definisanje

ivotnog ciklusa projekta e takoer odrediti koje su prelazne akcije na kraju projekta ukljuene,

a koje nisu.

Tranzicija iz jedne faze projekta u drugu obino ukljuuje odreeni transfer tehnikog znanja i

potvrdu zavretka prethodne faze da bi poela naredna faza. Najee izlazi jedne faze se

pregledaju da bi se potvrdila njihova tanost i kompletiranost, i potrebno ih je odobriti prije

poetka naredne faze.

Ne postoji najbolji nain definisanja idealnog ivotnog ciklusa projekta. Neke organizacije su

ustanovile police koje standardizuju sve projekte sa jednim ivotnim ciklusom projekta, dok

druge dozvoljavaju projektnom timu da odabere najprikladniji ivotni ciklus za njihov projekat.

ivotni ciklus projekta uglavnom definie:


15/33


14

Koje tehnike poslove obaviti u svakoj fazi (npr. u kojj fazi je potreban arhitekta?)?

Kada su isporuke definisane u svakoj fazi i kako se svaka isporuka izvjetava,

verifikuje i vrednuje?

Ko je ukljuen u svaku fazu?

Kako kontrolirati i dokazivati svaku fazu?

Opisi ivotnog ciklusa projekta mogu da budu veoma opti, ali i veoma detaljni. Ovi drugi mogu

imati veliki broj obrazaca, dijagrama, eklista (ckecklists) koje omoguavaju i strukturu i

konzistenciju projekta. Takav detaljan pristup, u modernoj terminilogiji, se zove metodologija

upravljanja projektima. Mnogi ivotni ciklusi dijele neke zajednike karakteristike:

Faze generalno slijede jedna drugu i obino su definisane nekom formom tehnikihinformacija.

Nivoi kotanja i sudionika su obino na poetku niski, dostiu vrhunac u srednjim

fazama, da bi nakon toga brzo opadali kako se projekat pribliava zakljuku (kraju).

Slika 8. pokazuje ovu karakteristiku.

Slika 8.: Nivoi kotanja i saradnici kroz ivotni ciklus projekta[1]

Nivo nesigurnosti je najvii na poetku, pa stoga, rizik od pada zbog elje dostizanja

ciljeva, je najvei na poetku projekta.


16/33


15

Sposobnost zainteresiranih da utiu na krajnje karakteristike projektnog proizvoda i

krajnja cijena projekta je najvea na poetku, i progresivno se sniavakako se projekat

nastavlja. To moemo vidjeti na slici 9. Ono to najvie doprinosi ovom fenomenu, je to

to promene trokova i korekcije greaka rastu kako projekat napreduje.

Slika 9.: Generiki prikaz kretanja parametara projekta kroz vrijeme[1]

Iako veina ivotnih ciklusa projekta posjeduju sline nazive faza sa slinim rezultatima,

nekoliko ivotnih ciklusa su identini. Neki imaju etiri ili pet faza, dok drugi imaju devet i vie.

Podruja primjene su poznata sa nekim znaajnim varijacijama. ivotni ciklus razvoja softvera

moe imati samo jednu fazu, dok drugi moe imati razdvojene faze za arhitektonski i detaljni

dizajn. Podprojekti takoer mogu imati razliite ivotne cikluse projekta. Na primjer,

arhitektonska firma koja je planirala projektovati novi poslovni objeka, najprije je ukljuena u

vlasnikovu fazu definisanja kroz projektovanje, i u fazu implementacije zbog podravanja

napredovanja konstrukcije. Arhitektonski projekat e bez obzira imati svoje vlastite serije faza

od konceptualnog razvoja, kroz definisanje izvrenje, pa sve do kraja do zatvaranja.

4.2.Karakteristike faza projekta

U svakom projektu, iz razloga veliine, kompleksnosti, nivoa rizika, kao i novanih ogranienja,

faze se mogu izdjeliti u podfaze. Svaka podfaza je izjednaena sa jednim ili vie specifinih

rezulatata za monitoring i kontrolu. Veina izvrenja podfaza je u vezi sa primarnim fazama


17/33


16

izvrenja, i uglavnom su nazivani po izvrenjima tih faza: zahtjevi, dizajn, graa, testiranje,

poetak, povratak, kao i druga.

Projektna faza je obino zakljuena sa izvjetajem cjelokupnog rada kao i izvrenja da bi se

utvrdila prihvatljivost, i da li je neophodan dodatni rad, ili se faza moe smatrati zatvorenom.

Menadmentskim izvjetajem moemo donijeti odluku o poetku aktivnosti slijedee faze bez

zatvaranja prethodne, na primjer, kada menader projekta odabere brzo praenje kao slijed

aktivnosti. Drugi primjer je kada informaciona tehnoloka kompanija odabere iterativni ivotni

ciklus projekta gdje moemo dostii vie od jedne faze. Zahtjevi za mjeru (modul) mogu biti

sakupljeni i analizirani prije nego je modul dizajniran i konstruisan. Kako je analiza za tak modul

zavrena, zahtjeve za naredni modul takoer moemo poeti paralelno sakupljati.

Slino tomu, faza moe biti zatvorena, bez odluke za pokretanje druge faze. Na primjer, projekat

je zavren ili rizik se smatra prevelikim da bi se projekat mogao nastaviti.Formalno zavrenje

faze ne ukljuuje ovlaenje narednih faza. [1]

Slika 10.: Tipian redoslijed faza u ivotnom ciklusu projekta [1]

[6]Projektni ciklus zbog specifinosti karakteristika moemo podijeliti na vie faza i to:

1. Poetna faza ili faza dizajniranja,

2. Faza implementacije ili provedba projekta,


18/33


17

3. Faza zakljuivanja projekta.

Uinkovitost projekta ovisi o svakoj fazi odnosno o svakoj karici lanca. Faze se donekle

poklapaju i svaka ulazi s odreenim dijelom u slijedeu. Kako se uspjeno radilo u prethodnoj

fazi, tako e slijedea biti dobra ili loa.[6]

Slika 11.: Klasini model ivotnog ciklusa projekta faze [11]

Upravljanje projektima predstavlja aktivnost kojoj se poklanja posebna panja, kao garancija da

e svi projekti koji se izvode biti uraeni na vrijeme i u okviru predvienog budeta,

zadovoljavajui pri tome najstroije zahtjeve za kvalitetom. Upravljanje projektima izvodi se

koritenjem metodologije i standarda koje preporuuje PMI - Project Management Institute i

sadrani su u knjizi PMBOK ( Project Management Book of Knowledge ).[8]

[8]Po predloenoj metodologiji, projekat se odvija u slijedeim fazama :

1. Initiation Phase (faza inicijacije projekta),

2. Planning Phase (faza planiranja projekta),

3. Executing Phase (faza izvrenja projekta),

4. Monitoring and Control Phase (faza praenja i kontrole projekta),

5. Closing Phase (faza zatvaranja projekta).
http://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/initiation.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/planning.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/executing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/closing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/closing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/closing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/closing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/executing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/planning.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/initiation.htm


19/33


18

Slika 12.: ivotni ciklus projekta - 5 faza vs. 3 faze [11]

4.2.1. Faza uspostavljanja projekta [8]

Faza uspostavljanja, inicijacije projekta (engagement initiation) je pokretaka faza ukupnog

odnosa s krajnjim korisnikom. Unutar ove faze, fokus je na uspostavljanju osnovnih odrednica

prije pokretanja projekta, odnosno, povezivanje izmeu postojeih resursa ponuaa usluge tedosega projekta krajnjeg korisnika. U ovom koraku zavrava se faza mogunosti projekta

(opportunity) i poinje s pripremanjem stvarnog angamana u projektu.

Iako je upravitelj korisnika (account manager, to je razliito od upravitelja projektaproject

managera) odgovoran za uspostavu projekta, ovo je ujedno i prilika za uspostavljanje odnosa

izmeu cijelog, ponekad virtuelnog, tima. To ukljuuje prodaju, usluge, marketing sa strane

ponuaa s istovjetnim grupama sa strane krajnjeg korisnika.


20/33


19

ta je uspostavljanje projekta po PMBOK metodologiji?

Postavljanje projekta; prema PMBOK metodologiji, sastoji se od procesa koji omoguuju

formalnu autorizaciju i poetak projekta ili, ako se radi o projektu gdje se i projektne faze

promatraju kroz procese, pojedinu fazu projekta. Inicijacija se esto izvodi ak i prije no to

projekt stvarno poinje, i tu veliku ulogu ima sponzor projekta ili odreeni vanjski resurs koji

radi pripremu projekta.

4.2.2.

Faza planiranja projekta [8]

Faza planiranja je faza u kojem se veina planiranja u projektu zavrava. Tokom ove faze,

projektni tim priprema funkcionalnu specifikaciju, prolazi kroz proces dizajniranja te priprema

radne planove, procjene trokova te vremenskog rasporeda raznih projektnih isporuka i

kontrolnih taaka.


21/33


20

Proces dizajniranja prua timu sistematini nain kako iz apstraktnih koncepata koji postoje

ufazi uspostavljanja projekta (inicijacije ) napraviti zadatke specifine tehnike detalje zadataka

- uz uslov da je mogue pratiti prijelaz izmeu zahtjeva korisnika i mogunosti proizvoda.

Rezultat ovakvog procesa dizajniranja dokumentira se u funkcionalnoj specifikaciji.

Funkcionalna specifikacija opisuje u detalje kako e izgledati i kako e raditi pojedina

mogunost krajnjeg rjeenja. Takoer, specifikacija opisuje arhitekturu i dizajn svih mogunosti

proizvoda ("features"). Funkcionalna specifikacija ima viestruku namjenu kao to su instrukcije

developerima kako izgraditi program, osnova je za procjenu posla kojeg je potrebno napraviti,

neformalni je ugovor s korisnikom o tome to tone treba izgraditi te toka sinhronizacije za

cijeli projektni tim.

Nakon to je funkcionalna specifikacija postavljena, poinje dio detaljnog planiranja. Svaki

pojedini tim priprema planove za projektne isporuke koje odgovaraju njihovim ulogama u

projektu i sudjeluju u sastancima na kojima se vri planiranje. Kao grupa, tim radi pregleda

("reviews") i ustanovljava meuzavisnosti izmeu pojedinih planova. Svi planovi se

sinhroniziraju i upotrebljavaju zajedno kao glavni projektni plan ("Master Project Plan"), to ne

treba mijeati s Microsoft Project datotekom projekta (.mpp datoteka). Broj i tipovi pojedinanih

projektnih planova koji e biti ukljueni u glavni projektni plan ovisi o dosegu i tipu projekta.

lanovi tima koji predstavljaju pojedinu ulogu u projektu stvaraju procjene ukupnog vremena

projekta te vremenske rasporede kada se vre isporuke projekta. Razne vremenske isporuke se

sinhroniziraju i ukljuuju u glavni projektni plan.

Na kraju faze planiranja, korisnici i lanovi projektnog tima moraju se do detalja sloiti to e se

isporuiti i kada. Na pojedinoj kontrolnoj taki projekta, tim pregleda rizike projekta, mijenja

prioritete projekta i zakljuuje procjene potrebnog vremena i resursa.
http://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/initiation.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/initiation.htm


22/33


21

4.2.3. Faza izvrenja projekta[8]

Faza izvravanja projekta sastoji se od projektnih zadataka i akcija koje je potrebno izvesti

tokom vremenskog ivotnog ciklusa projekta. Na primjer, izvjetavanje o statusu projekta,

upravljanje zadovoljstvom korisnika itd. samo su neki od ponavljajuih zadataka koji se moraju

izvriti tijekom izvravanja projekta.

Faza izvravanja takoer je i kontrolna taka u ivotnom ciklusu projekta kada se svi projektni

planovi integriu. U sloenim projektima, elementi vizije se pretvaraju u elemente izvravanja te

se potom izvravaju svedok faza izvravanja nije gotova. U uobiajenim projektima, ponekad se

izvravaju samo pod segmenti: na primjer, izvravanje pregleda sigurnosti kao dijela faze


23/33


22

stabilizacije.

U veini metodologija, izvravanje projekta odnosi 80% - 90% ukupnog uinka (effort) projekta.

No, to ne znai da odnosi i isto toliko ukupnog vremena trajanja projekta. Jednostavno, u fazi

izvravanja sve ve treba biti manje - vie poznato, i sve to je ostalo je famozni "execution",

odnosno izvedba projekta prema projektnom zadatku. Unutar faze izvravanja projekta odvijaju

se projektni procesi - uspostavljanje vizije, planiranje projekta, rad na projektu te njegovo

postavljanje u produkciju organizacije. Faza izvravanja projekta zavrava se kada su ispunjeni

svi zadaci koji su postavljeni pred projektom.

4.2.4. Faza praenja i kontrole projekta[8]

Obuhvata sve aktivnosti koje obezbjeuju da voditelj projekta u svakom trenutku 'zna' gdje se

projekat nalazi, koje su aktivnosti i akcije zavrene, koje nisu, da prati raspored resursa u

projektu i moe na vrijeme reagovati u sluaju odstupanja ili pojave problema.

4.2.5. Faza zatvaranja projekta [8]

Faza zatvaranja projekta prilika je da se projekt zavri na strukturirani nain i time zatvori

projekt prema krajnjem korisniku. No, bitno je znati da se sam projekt za krajnjeg korisnika

moe nastaviti i kao takav moe ovisiti o uspjenoj predaji projektnih isporuka koje su kreiranetijekomfaze izvravanja projekta. Takoer je vrlo bitno osigurati da su ostvarena osnovna

oekivanja korisnika koja su postavljena u uvjetima zadovoljstva korisnika (Conditions of

Satisfaction), te da nije niti jedno vano pitanje ostalo otvoreno. Na kraju, to je mogunost da se
http://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/performance.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/performance.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/performance.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/performance.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/performance.htm


24/33


25/33


24

Slika 13.: Veza izmeu proizvodnog i projektnog ivotnog vijeka[1]


26/33


25

5.

Primjeri iz prakse

[11] Faze graevinskog projekta (modifikacija, prema W. Hughesa) su:

1. Poetna faza projekta,

2. Faza izrade predinvesticijskih studija i idejnih rjeenja,

3. Faza projektiranja,

4. Faza ugovaranja,

5. Faza izvoenja,

6. Faza primopredaje i koritenja objekta.

Slika 14.: Faze graevinskog projekta (PMBOK)[12]


27/33


26

Projekt broj 1. Dvoransko plivalite Kantrida s prateim objektima[11]

ivotni ciklus i faze projekta

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

1. i 2. faza 3. faza

5. faza4. faza

12.07.2006.

poetak radova

30.06.2008.

planirani zavretak radova

poetna faza i faza izrade predinvest .

studija i idejnih rjeenja

faza projektiranja

faza ugovaranja

faza izvoenja

1. i 2. faza

3. faza

4. faza

5. faza

Legenda:


28/33


27

Projekt broj 2. Stambeno poslovna graevina Rujevica[11]


Projekt broj 3.Tower centar Rijeka [11]

2005 2006 2007 2008 2009

1. i 2. faza 3. faza

5. faza4. faza

08.12.2006.

poetak radova

06.2008.

planirani zavretak radova


29/33


28


Na slici 13 dat je primjer jednog graevinskog projekta. Moe se vidjeti da se osnovne fazeprojekta dijele na nove. Ove faze ne moraju vremenski da traju isto, niti da budu sastavljene iz

istog broja aktivnosti po vrsti i intenzitetu. Takoer, u fazama 3, 5, 8, 9 i 10 deava se vei broj

aktivnosti. Ponekad se deava da pojedine faze, kao to su u ovom sluaju zanatski radovi, budu

apsolutno vremenski podudarne sa drugim aktivnostima (u ovom sluaju graevinski radovi).

[10]

Slika 15.: ivotni ciklus graevinskog projekta [10]

1. i 2. faza

5. faza / 3. podfaza

31.12.2003.

poetak radova 2. podfaze

6.12.2005.

kraj radova 2. podfaze

3. faza

4. faza5. faza / 2. podfaza

4. faza

4. faza 5. faza / 1. podfaza

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

promjena investitora

16.6.2005.

poetak radova 3. podfaze


30/33


29

Na slici 14. prikazan je ivotni ciklus instalacije kompjutera. I na ovom primjeru potvruju se

prethodne postavke da u pojedinim fazama 5, 9 i 10 dolazi do podudarnosti aktivnosti. Naravno,

postoje specifinosti, koje su karakteristika svakog tipa projekta i svakog projektapojedinano.

U primeru instalacije kompjutera karakteristino je da proces obuke i implementacije se potpuno

podudaraju. U ovom sluaju faza obuke je dua, jer suzahtjevi daleko sloeniji, a sa obukom se

poinje jo prije nego to se kompjuterska tehnologija koristi. Razlog tome je jer se u vremenu

od est mjeseci kompjuteri usavravaju i mijenjaju se gotovo itave generacije. To vrijeme je u

zaecima informacione tehnologije iznosilo oko 10 godina. U uslovima kada se promjene

deavaju u sve

kraem vremenu,

a skokovi u

napretku

tehnologije

bivaju sve vei,

ostaje mnogo

manje vremena

za obuku i njenu

primjenu. [10]

Slika 16.: ivotni ciklus instalacije kompjutera [10]


31/33


30

6. Zakljuak

Period od ideje do zavretka realizacije projekta naziva se ivotni ciklus projekta. U tom

vremenu projekat prolazi kroz mnoge faze.

Ako projekt definiramo kao dogaaj, koji je vremenski ogranien moemo rei da se projekt

raa, ivi i umire, jednostavno reeno ima svoj ivotni ciklus, aktivnosti, odnosno faze razvoja.

Poetni ciklus je lanac aktivnosti, osnosno faze razvoja, koje se ne odvijaju linearno, niti su neke

vie neke manje vane. Svaka faza razvoja projekta ima svoje specifinosti i pitanja na koje treba

dati odgovore. Faze razvoja projekta i napredovanja, trebaju da budu jasno definisane radi

kvalitetnijeg praenja i upravljanja projektom.

Postoji vie podjela projektnog ciklusa. Klasina podjela ivotnog cklusa projekta na tri glavne

faze (IPMA):

1. Poetna faza ili faza dizajniranja,

2. Faza implementacije ili provedba projekta,

3. Faza zakljuivanja projekta.

Svaki projekat se radi sloenosti i dugotrajnosti razvija kroz faze u kojima se mijenjaju

organizacijski uvjeti. Sve faze ine vijek projekta. Veoma je vano tano sadrajno i vremenski

odrediti kraj svake faze.

Svaka faza je odvojena od prethodne i ima svoje definisane ciljeve, ali vrlo esto se pojedine i

preklapaju, to je u zavisnosti od vrste projekta. Ovim se nedvosmisleno dobija na sloenosti

realizacije projekta a proces upravljanja na svojoj kompleksnosti.

Po predloenoj metodologiji, PMI - Project Management Institute - PMBOK ( Project

Management Book of Knowledge ), projekat se odvija u slijedeim fazama :

1. Initiation Phase (faza inicijacije projekta),

2. Planning Phase (faza planiranja projekta),

3. Executing Phase (faza izvrenja projekta),
http://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/initiation.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/planning.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/executing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/executing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/planning.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/initiation.htm


32/33


31

4. Monitoring and Control Phase (faza praenja i kontrole projekta),

5. Closing Phase (faza zatvaranja projekta).

Projekt mora imati unaprijed odreen (zadan) poetak i kraj! Vremenski kraj projekta odreen je

eljama naruitelja projekta.

Potivanje vremenskih rokova pri realizaciji projekta jedna je od kljunih mjera njegove

uspjenosti.

Nakon to je utvren moe se mijenjati samo uz suglasnost naruitelja i svih ulagaa u projekt!
http://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/closing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/closing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/closing.htmhttp://www.projektura.org/projectmanagement/methodology/closing.htm


33/33


7.

Literatura

[1] Project Management Institute. (2004). Project Management Body of Knowledge, Third

Edition. Project Management Institute, Inc.; PMBOK Guide ( PMI 99-001-2004)

[2] Hrvatski nacionalni vodi za temeljne sposobnosti upravljanja projektima verzija 3.0

[3]http://www.maxwideman.com/papers/life_cycle/life_cycle.pdf

[4]http://www.maxwideman.com/papers/plc-models/plc-models.pdf

[5]http://project-management-srbija.com/project-management/faze-projekta

[6]http://student.foi.hr/~ivugrine/Seminar_final.htm#_Toc33859187

[7]http://rgn.hr/~drajkovi/nids_damirrajkovic/skripta/EOP_skripta.pdf

[8] http://www.infonet.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=89&Itemid=51

&lang=ba

[9] Predavanja-Upravljanje projektima, prof. dr. sc. Mladen Radujkovi & dr. sc. Mladen

Vukomanovi

[10]http://www.linkelearning.com/dlmaterijali/materijali//DLMP/sadrzajNJpdf/MP_02.pdf

[11]http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20p

oslovna%20graevina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http

%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffile

[12]http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//projektni%20menadzment%20-%202009/11%20-

%20implementacijska%20faza%20rada%20na%20projektu.pdf
http://www.maxwideman.com/papers/life_cycle/life_cycle.pdfhttp://www.maxwideman.com/papers/life_cycle/life_cycle.pdfhttp://www.maxwideman.com/papers/life_cycle/life_cycle.pdfhttp://www.maxwideman.com/papers/plc-models/plc-models.pdfhttp://www.maxwideman.com/papers/plc-models/plc-models.pdfhttp://www.maxwideman.com/papers/plc-models/plc-models.pdfhttp://project-management-srbija.com/project-management/faze-projektahttp://project-management-srbija.com/project-management/faze-projektahttp://project-management-srbija.com/project-management/faze-projektahttp://student.foi.hr/~ivugrine/Seminar_final.htm#_Toc33859187http://student.foi.hr/~ivugrine/Seminar_final.htm#_Toc33859187http://rgn.hr/~drajkovi/nids_damirrajkovic/skripta/EOP_skripta.pdfhttp://rgn.hr/~drajkovi/nids_damirrajkovic/skripta/EOP_skripta.pdfhttp://rgn.hr/~drajkovi/nids_damirrajkovic/skripta/EOP_skripta.pdfhttp://www.infonet.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=89&Itemid=51%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20&lang=bahttp://www.infonet.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=89&Itemid=51%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20&lang=bahttp://www.infonet.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=89&Itemid=51%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20&lang=bahttp://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLMP/sadrzajNJpdf/MP_02.pdfhttp://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLMP/sadrzajNJpdf/MP_02.pdfhttp://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLMP/sadrzajNJpdf/MP_02.pdfhttp://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20poslovna%20gra%C4%91evina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffilehttp://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20poslovna%20gra%C4%91evina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffilehttp://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20poslovna%20gra%C4%91evina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffilehttp://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20poslovna%20gra%C4%91evina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffilehttp://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20poslovna%20gra%C4%91evina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffilehttp://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic/projektni%20menadzment%20-%202009/11%20-%20implementacijska%20faza%20rada%20na%20projektu.pdfhttp://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic/projektni%20menadzment%20-%202009/11%20-%20implementacijska%20faza%20rada%20na%20projektu.pdfhttp://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic/projektni%20menadzment%20-%202009/11%20-%20implementacijska%20faza%20rada%20na%20projektu.pdfhttp://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic/projektni%20menadzment%20-%202009/11%20-%20implementacijska%20faza%20rada%20na%20projektu.pdfhttp://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic/projektni%20menadzment%20-%202009/11%20-%20implementacijska%20faza%20rada%20na%20projektu.pdfhttp://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20poslovna%20gra%C4%91evina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffilehttp://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20poslovna%20gra%C4%91evina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffilehttp://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=projekt%20broj%202.%20%20stambeno%20poslovna%20gra%C4%91evina%20rujevica&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CBoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gradri.uniri.hr%2Fadminmax%2Ffilehttp://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLMP/sadrzajNJpdf/MP_02.pdfhttp://www.infonet.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=89&Itemid=51%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20&lang=bahttp://www.infonet.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=89&Itemid=51%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20&lang=bahttp://rgn.hr/~drajkovi/nids_damirrajkovic/skripta/EOP_skripta.pdfhttp://student.foi.hr/~ivugrine/Seminar_final.htm#_Toc33859187http://project-management-srbija.com/project-management/faze-projektahttp://www.maxwideman.com/papers/plc-models/plc-models.pdfhttp://www.maxwideman.com/papers/life_cycle/life_cycle.pdf

Vrijeme i Faze Projekta

Documents

Transcript of Vrijeme i Faze Projekta