Vjezbe Iz Indoeuropske lingvistike

Orsat Ligorio

VJEŽBE

IZ INDOEUROPSKE POREDBENE FONOLOGIJE

ZAGREB MMIX

Vježbe

BIBLIOGRAFIJA I.

HETITSKIBenveniste, Émile. 1962. Hittite et indoeuropeen, etudes comparatives. Paris: A. Maisonneuve. Friedrich, Johannes. 1960. Hethitisches Elementarbuch. Heidelberg: C. Winter. Friedrich, Johannes et al. 1969. Altkleinasiatische Sprachen. Leiden/Köln: Brill.Held, Warren H. 1987. Beginning Hittite. Cambridge: Slavica Publishers. Ivanov, V. V. 1963. Xettskij jazyk. Moscow: Vostočnaja Literatura. Kimball, S. E. 1999. Hittite Historical Phonology. Innsbruck: Institut für Sprachwissenschaft.Kronasser, Heinz. 1956. Vergleischende Laut- und Formenlehre des Hethitischen. Heidelberg: C. Winter Laroche, Emmanuel. 1960. Les hieroglyphes hittites. Paris: Klincksieck. Melchert, H. Craig. 1992. Anatolian Historical Morphology. Amsterdam: Rodopi.Meriggi, Piero. 1966–7. Manuale di eteo geroglifico. Roma: Edizione dell'Ateneo. Neu, E. - Meid, W. (ur.) 1979. Hethitisch und Indogermanisch. Innsbruck: Innsbrucker Beiträge zur Sprachwissenschaft. Sturtevant, E. H. A. 1933. Comparative Grammar of the Hittite Language. New Haven: Yale University Press.

OSTALI ANATOLIJSKIAdiego, I.-J. Lajara. 1993. Studia Carica, Investigaciones sobre la escritura y lengua caricas. Barcelona: PyPU. Carruba, Onofrio. 1970. Das palaische: Texte, Grammatik, Lexikon. Wiesbaden: Harrassowitz. Eichner, H. 1986. Die Akzentuation des Lydischen. Sprache 32, 7–21.Kammenhuber, Annelies. 1959. Esquisse de grammaire palaïte. Bulletin de la Societe de Linguistique de

Paris 54, 18–45. Marazzi, Massimiliano. 1990. Il geroglifico anatolico: Problemi di analisi e prospettive di ricerca. Roma: Sapienza. Meriggi, P. 1936. Der Indogermanische Charakter des Lydischen. U: Germanen und Indogermanen:

Volkstum, Sprache, Heimat, Kultur (ur. H. Arntz) II 283–290. Heidelberg: C. Winter. Melchert, H. C. 1984. Notes on Palaic. Zeitschrift für Vergleichende Sprachforschung 97, 22–43. Melchert, H. C. (ur.) 2003. The Luwians. Leiden: Brill.Werner, R. 1991. Kleine Einführung ins Hieroglyphen-Luwische. Göttingen: Vandenhoeck und Ruprecht.

INDOHETITSKICowgill, Warren. 1975. More evidence for Indo-Hittite: the tense-aspect systems. U: Proceedings of the

Eleventh International Congress of Linguistics (ur. L. Heilmann) II, 557–70. Cowgill, Warren. 1979. Anatolian hi- conjugation and Indo-European perfect. U: Hethitisch und

Indogermanisch (ur. Neu, E. - Meid, W.) II, 25–39. Sturtevant, Edgar. 1942. The Indo-Hittite Laryngeals. Baltimore: Linguistic Society of America.Sturtevant, Edgar. 1962. The Indo-Hittite Hypothesis. Language 38, 105–10.

VEDSKI Bloch, Jules. 1934. L'indo-aryen du Veda aux temps modernes: Paris: A. Maisonneuve. Delbrück, Berthold. 1879. Altindische Syntax. Halle: Verlag des Waisenhauses.MacDonell, Arthur A. 1916. A Vedic Grammar for Students. Oxford: Clarendon. Macdonell, Arthur A. 1917. A Vedic Reader for Students. Oxford: Clarendon. Renou, Louis. 1952. Grammaire de la langue védique. Lyon: IAC. Wackernagel, J. - Debrunner, A. Altindische Grammatik. Göttingen: Vandenhoeck und Ruprecht.

2

iz poredbene indoeuropske fonologije

SANSKRTBloch, Jules. 1970. La formation de la langue marathe. Delhi: Motilal Banarsidass. Burrow, Thomas. 2001. The Sanskrit Language. New Delhi: Motilal Banarsidass. Masica, C. P. 1991. The Indo-Aryan languages. Cambridge: Cambridge University Press.Lanman, Charles N. 1963. A Sanskrit reader: text and vocabulary and notes. Cambridge: Harvard

University Press. Mayrhofer, Manfred. 1953. Sanskrit Grammatik. Berlin: W. de Gruyter. Renou, Louis. 1930. Grammaire sanscrite. Paris: Maisonneuve. Thumb, A. - Hauschild, R. 1958–9. Handbuch des Sanskrit. Eine Einführung in das sprachwissenschaftliche

Studium des Altindischen. Heidelberg: C. Winter. Wackernagel, J. - Debrunner, A. 1930–54–57. Altindische Grammatik. Gottingen. Whitney, William Dw. 1896. Sanskrit Grammar. Leipzig: Breitkopf und Härtel.

IRANSKI I AVESTIČKI Beekes, R. S. P. 1988. A Grammar of Gatha-Avestan. Leiden: Brill. Gauthiot, Robert. 1923. Essai de grammaire sogdienne. Paris: P. Geuthner. Geiger, W. - Kuhn, E. W. Ad. - Bartholomae, Ch. 1974. Grundriss der iranischen Philologie. W. de Gruyter. Hoffmann, K. - Forsman, B. 1992. Avestische Laut- und Formenlehre. Innsbruck: Institut der

Sprachwissenschaft. Humbach, Helmut. 1966–67. Baktrische Sprachdenkmäler. Wiesbaden: Harrassowitz. Konow, Sten. 1932. Saka Studies. Oslo: Oslo Etnografiske Museum. Martinez, J. - de Vaan, M. 2001. Introducción al avestico. Madrid: Ediciones Clásicas . Mayrhofer, Manfred. 1968. Die Rekonstruktion des Medischen. Vienna: Österreichische Akademie der

Wissenschaften. Reichelt, Hans. 1909. Awestisches Elementarbuch. Heidelberg: Winter. Schmitt, Rüdiger. 1989. Compendium Linguarum Iranicarum. Wiesbaden: Reichert. Schmitt, Rüdiger. 2000. Iranischen Sprachen in Geschichte und Gegenwart. Wiesbaden: Reichert.

STAROPERZIJSKIBrandenstein, W. - Mayrhofer, M. 1964. Handbuch des altpersischen. Wiesbaden: Harrassowitz. Kent, Roland. 1953. Old Persian: Grammar, Texts, Lexicon. New haven: American Oriental Society. Meillet, A. - Benveniste, É. 1931. Grammaire du vieux-perse. Paris: Champion. Skjærvø, P. O. 2005. An Introduction to Old Persian. Cambridge: Harvard.

TOHARSKI Adams, D. Q. 1984. The Position of Tocharian among the Other Indo-European Languages. Journal of the American

Oriental Society 104, 395-402.Adams, D. Q. 1988. Tocharian Historical Phonology and Morphology. New Haven: American Oriental Society. Krause, Wolfgang. 1952. Westtocharische Grammatik. Heidelberg: C. Winter.Krause, W. - Thomas, W. 1960-4. Tocharisches Elementarbuch. Heidelberg: C. Winter. Pinault, Georges-Jean. 1989. Introduction au tokharien. LALIES 7, 5–224. Ringe, Donald. 1996. On the Chronology of Sound changes in Tocharian. New Haven: American Oriental Society. Sieg, E. - Siegling, W. 1921. Tocharische Spracherste. Berlin: W. de Gruyter. Sieg, E. - Siegling, W. 1949–53. Tocharische Spracherste, Sprache B. Göttingen: Vandenhoeck und Ruprecht. van Windekens, A. J. 1976–82. Le tokharien confronté avec les autres langues indoeuropéennes. Louvain: Centre

3

Vježbe

international de dialectologie générale.

MIKENSKIBartoněk, Antonin. 2003. Handbuch des mykenischen Griechisch. Heidelberg: C. WinterHiller, S. - Panagl, O. Die fruhgriechischen Texte aus mykenischer Zeit. Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft. Hooker, J. T. 1980. Linear B: An Introduction. Bristol: Bristol Classsical Press. Lejeune, Michel. 1972. Phonetique historique du mycenien et du grec ancien. Paris: Klincksieck. Ruijgh, C. L. 1967. Etudes sur la grammaire et le vocabulaire du grec mycénien. Amsterdam: A. M. Hakkert.Vilborg, Ebbe. 1960. A Tentative Grammar of Mycenaean Greek. Stockholm: Almqvist & Wiksell.

GRČKI Allen, W. 1973. Accent and Rhythm. Cambridge: Cambridge University Press.Brugmann, Karl. 1900. Griechische Grammatik. München: Beck. Buck, C. D. 1928. Comparative Grammar of Greek and Latin. Chicago: Chicago University Press. Chantraine, Pierre. 1953– 8. Grammaire homerique. Paris: Klincksieck. Chantraine, Pierre. 1984. Morphologie historique du grec. Paris: Klincksieck.Heilmann, Luigi. 1963. Grammatica storica della lingua greca. Torino: Societa editrice internazionale. Meier-Brügger, Michael. 1992. Griechische Sprachwissenschaft. Berlin/New York: de Gruyter. Meillet, Antoine. 1930. Aprecu d'une histoire de la langue grecque. Paris. Meillet, A. - Vendryes, J. 1927. Traite de grammaire comparee des langues classiques. Paris: Champion. Palmer, L. R. The Greek Language. Norman: University of Oklahoma Press. Risch, Ernst. 1937. Wortbildung der homerischen Sprache. Berlin/Leipzig: de Gruyter. Rix, Helmut. 1976. Historische Grammatik des Griechischen. Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft. Schwyzer, E. - Debrunner, A. 1950. Griechische Grammatik. München: Beck Sihler, Andrew. 1995. New Comparative Grammar of Greek and Latin. New York: Oxford University Press. Threatte, L. 1980. The Grammar of Attic Inscriptions. Berlin: De Gruyter.Vendryes, Joseph. 1929. Traite d'accentuation grecque. Paris: Klincksieck.

GRČKI DIJALEKTI Bechtel, Friedrich. 1921–24. Die griechischen Dialekte. Berlin: Weidmannsche Buchhandlung. Bile, M. 1988. Le dialecte crétois ancien. Athens: Ecole Francaise. Buck, C. D. 1968. The Greek Dialects: Grammar, Selected Inscriptions, Glossary. Chicago: University of

Chicago Press. Duhoux, Yves. 1983. Introduction aux dialectes grecs anciens. Louvain-la-Neuve: Cabay.Hamm, E.-M. 1958. Grammatik zu Sappho und Alkaios. Berlin: Akademie Verlag. Risch, Ernst. 1937. Wortbildung der homerischen Sprache. Berlin/Leipzig: W. de Gruyter, Schmitt, Rudiger. 1977. Einfuhrung in die griechischen Dialekte. Darmstradt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft.Thumb, A. - Kieckers, E. 1932. Handbuch der griechischen Dialekte I. Heidelberg: C. Winter. Thumb, A. - Scherer, A.. 1959. Handbuch der griechischen Dialekte II. Heidelberg: C. Winter.

FRIGIJSKIBrixhe, Claude. 1993. Du paléo- au néo-phrygien. Académie des Inscriptions et Belles-Lettres, Comptes Rendus, 323–344. Gusmani, R (ur.) et al. 1995. Frigi e Frigio, Atti del 1° Simposio Internazionale. Roma: Monografie Scientifiche. Friedrich, J. 1932. Kleinasiatische Sprachdenkmäler. Berlin: Walter de Gruyter. Haas, Otto. 1966. Die phrygischen Sprachdenkmaler. Sofia: Academie bulgare des sciences.

4


Neumann, Günter. 1988. Phrygisch und Griechisch. Vienna: Österreichische Akademie der Wissenschaften. Orel, Vladimir. 1997. The Language of the Phrygians. Delmar: Caravan.

ARMENSKI de Lamberterie, C. 1992. Introduction a l’arménien classique. LALIES 10:234–289. Godel, Robert. 1975. An Introduction to the Study of Classical Armenian. Wiesbaden: Reichert. Hübschmann, Heinrich. 1875. Über die Stellung des Armenischen im Kreise der indogermanischen Sprachen. Weimar. Hübschmann, Heinrich. 1895–7. Armenische Grammatik. Leipzig: Breitkopf und Härtel. Jensen, Hans. 1959. Altarmenische Grammatik. Heidelberg: C Winter.Jensen, Hans. 1964. Altarmenische Chrestomatie. Heidelberg: C Winter.Meillet, Antoine. 1913. Altarmenisches Elementarbuch. Heidelberg: C. Winter. Meillet, Antoine. 1936. Esquisse d'une grammaire comparee de l'armenien classique. Vienna: Mekhitharistes. Olsen, Birgit Anette. 1999. The Noun in Biblical Armenian. Berlin/New York: Mouton de Gruyter.Schmitt, Rüdiger. 1981. Grammatik des Klassisch-Armenischen mit sprachvergleichenden Erläuterungen. Innsbruck:

Institut für Sprachwissenschaft der Universität.Solta, G. R. 1960. Die Stellung des Armenischen im Kreise der indogermanischen Sprachen. Vienna: Mechitharisten.

LATINSKI Baldi, P. 1999. The Foundations of Latin. Berlin: Mouton de Gruyter.Dangel, J. 1995. Histoire de la langue latine. Paris: Presses Universitaires de France.Ernout, Alfred. 1945. Morphologie historique du Latin. Paris: Klincksieck. Ernout, Alfred. 1947. Recueil de textes latins archaïques. Paris: Klincksieck. Ledumann, Manu. 1977. Leteinische Laut- und Formenlehre. München: Beck.Meillet, Antoine. 1948. Esquisse d'une histoire de la langue Latine. Paris: Hachette. Meiser, Gerhard. 1998. Historische Laut- und Formenlehre der lateinischen Sprache. Innsbruck: Institut für

Sprachwissenschaft. Neue, F. - Wagener, C. 1892–1905. Formenlehre der lateinischen Sprache. Leipzig: Reisland. Niedermann, Max. 1953. Précis de phonétique historique du latin. Paris: Klincksieck. Palmer, L. R. 1954. The Latin Language. London: Faber & Faber. Sommer, Ferdinand. 1977. Handbuch der lateinischen Laut- und Formenlehre. Revised by Raimund

Pfeister. Heidelberg: C. Winter.

ITALSKI Buck, C. D. 1905. Elementarbuch der Oskisch-Umbrischen Dialekte. Heidelberg. Conway, R. S. 1897. Italic dialects: With a Grammar and Glossary. Cambridge: Cambridge University Press. Conway, R. S. - Whatmough, J. - Johnson, S. E. 1933. The Prae-Italic Dialects of Italy. London. Giacomelli, Gabriella. 1963. La lingua falisca. Fiorenza: L. S. Olschki.Meiser, Gerhard. 1986. Lautgeschichte der umbrischen Sprache. Innsbruck: Institut für Sprachwissenschaft. Rix, Helmut. 2002. Sabellische Texte: Die Texte des Oskischen, Umbrischen und Südpikenischen. Heidelberg:

C. Winter.Vetter, Emil. 1953. Handbuch der italischen Dialekte. Heidelberg: C. Winter. Von Planta, Robert. 1892–1897. Grammatik der oskisch-umbrischen Dialekte. Strasburg: Trübner.

ALBANSKI Camaj, Martin. 1984. Albanian Grammar with Exercices, Chrestomathy and Glossaries. Wiesbaden: Harrassowitz.

5

Vježbe

Demiraj, Shaban. 1993. Historische Grammatik der albanischen Sprache. Vienna: Österreichische Akademie der Wissenschaften.

Huld, M. E. 1984. Basic Albanian Etymologies. Columbus: Slavica. Mann, S.E. 1977. An Albanian Historical Grammar. Hamburg: Helmut Buske.Meyer, Gustav. 1883-92. Kurzgefaßte albanesische Grammatik. Leipzig: Breitkopf und Härtel.Orel, Vladimir. 2000. A Concise Historical Grammar of the Albanian Language. Leiden: Brill.

LITAVSKI, BALTIJSKI Endzelīns, Jānis. 1971. Comparative phonology and morphology of the Baltic languages. The Hague: Mouton. Fraenkel, Ernst. 1950. Die baltischen Sprachen. Heidelberg: C. Winter. Leskien, August. 1919. Litauisches Lesebuch mit Grammatik und Wörterbuch. Heidelberg: C. Winter. Senn, Alfred. 1967–66. Handbuch der lituauischen Sprache. Heidelberg: C. Winter. Stang, Ch. S. 1967. Vergleischende Grammatik der baltischen Sprachen. Oslo: Universitetsforlaget. Widemann, Oskar. 1897. Handbuch der litauischen Sprache. Strassburg: Trübner. Zinkevičius, Zigmas. 1998. The History of the Lithuanian Language. Vilnius: Mokslo ir enciklopedijų

leidybos institutas.

STAROPRUSKI Endzelīns, Jānis. 1844. Altpreussische Grammatik. Riga: Latvju grāmata.Mažiulis, Vytautas. 2004. Prūsų kalbos istorinė gramatika. Vilnius: Vilniaus universiteto leidykla.Schmalstieg, W. R. 1974. An Old Prussian Grammar. University Park: Pennsylvania State University Press. Toporov, V. N. 1975. Prusskij jazyk. Moscow: Nauka. Trautmann, R. 1910. Die altpreussischen Sprachdenkmäler. Göttingen: Vandenhoeck und Ruprecht.

SLAVENSKICarlton, T. R. 1990. Introduction to the Phonological History of the Slavic Languages. Columbus: Slavica. Diels, Paul. 1932. Altkirchenslavische Grammatik. Heidelberg: C. Winter.Garde, Paul. 1976. Histoire de l' accentuation slave. Paris: Institut d'Etudes Slaves. Ivšić, Stjepan. 1970. Slavenska poredbena gramatika. Zagreb: Školska knjiga. Kiparsky, Valentin.1963-67. Russische historische Grammatik. Heidelberg: C. Winter.Lehr-Spławiński, Tadeusz. 1957. Z dziejów języka prasłowiańskiego. Sofia.Leskien, August. 1990. Handbuch der altbugarischen Sprache. Heidelberg: C. Winter. Meillet, Antoine. 1965. Le slave commun. Paris: Champion. Mihaljević, Milan. 2002. Slavenska poredbena gramatika I. Zagreb: Školska knjiga. Schmalstieg, W. R. 1976. An Introduction to Old Church Slavic. Cambridge: Slavica Publishers.Shevelov, George. 1964. A prehistory of Slavic. Heidelberg: C. Winter.Vaillant, André. 1950–70. Grammaire comparée des langues slaves. Lyon: IAC.Vondrák, Wenzel. 1924–8. Vergleichende slavische Grammatik. Göttingen: Vandenhoeck und Ruprecht.

HRVATSKI Holzer, Georg. 2007. Historische Grammatik des Kroatischen. Einleitung und Lautgeschichte der

Standardsprache. Frankfurt: Peter Lang. Jurišić, Blaž. 1992. Nacrt hrvatske slovnice. Glasovi i oblici u povijesnom razvoju. Zagreb: Matica hrvatska.

6


GERMANSKI Hirt, Hermann. 1919. Geschichte der deutchen Sprache. München: Beck. Hirt, Hermann. 1931–4. Handbuch des Urgermanischen. Heidelberg: Winter. Kluge, Friedrich. 1913. Urgermanisch: Vorgesichte der altgermanischen Dialekte. Strassburg: Trübner.Krahe, H. - Meid, W. 1965–9. Germanische Sprachwissenschaft. Berlin. Loewe, Richard. 1933. Germanische Sprachwissenschaft. Leipzig: W. de Gruyter. Noreen, Adolf. 1894. Abriss der urgermanischen Lautlehre. Strassburg: Trübner. Prokosch, Eduard. 1938. Comparative Germanic Grammar. Baltimore: Linguistic Society of America.Robinson, O. W. 1992. Old English and its Closest Relatives: A Survey of the Germanic Languages. Stanford:

Sanford University Press. Streitberg, Wilhelm. 1985. Urgermanische Grammatik. Heidelberg: Winter. Lehmann, W. P. - Slocum, J. 2005–07. A Grammar of Proto-Germanic. Austin: University of Texas. Meillet, Antoine. 1926. Characteres généraux des langues germaniques. Paris: Hachette.

GOTSKI Bennett, W. 1980. An Introduction to the Gothic Language. New York: Modern Language Association of America. Braune, W. - Ebbinghaus, E. A. 1973. Gotische Grammatik. Tübingen: Niemeyer. Jellinek, M. H. 1926. Geschichte der gotischen Sprache. Berlin/Leizig: W. de Gruyter.Krahe, H. - Seebold, E. 1967. Historische Laut- und Formenlehre des Gotischen. Heidelberg: C. Winter. Krahe, H. - Meid, W. 1967–69. Germanische Sprachwissenschaft. Berlin: De Gruyter. Krause, Wolfgang. 1953. Handbuch des Gotischen. München: C. H. Beck'sche Verlagsbuchhandlung. Mossé, Fernand. 1956. Manuel de la langue gotique: grammaire, textes, notes, glossaire. Paris: Aubier. Pudić, Ivan. 1961. Osnovi gotskoga jezika. Sarajevo: V. Masleša.

NORDIJSKIAntonsen, E. H. 1975. A Concise Grammar of the Older Runic Inscriptions. Tübingen: M. Niemeyer. Bammesberger, Alfred. 1990. Die Morphologie des urgermanischen Nomens. Heidelberg: C. Winter.Gordon, E. V. - Taylor, A. R. 1981. An introductioin to Old Norse. Oxford: Clarendon Press.Krause, Wolfgang. 1971. Die Sprache der urnordischen Runeninschriften. Heidelberg: C. Winter.Noreen, Adolf. 1904. Geschichte der nordischen Sprachen. Strassburg: Trübner.Noreen, Adolf. 1923. Altisländische und altnorwegische Grammatik. Halle: M. Niemeyer.Sweet, Henry. 1895. An Icelandic Primer, with Grammar, Notes, and Glossary. Oxford: Clarendon Press.

STAROENGLESKIBrunner, Karl. 1965. Altenglische Grammatik. Tübingen: M. NiemeyerCampbell, Alistair. 1959. Old English Grammar. Oxyord: Oxford University Press. Quirk, E. - Wrenn, C. L. 1989. An Old English Grammar. London/New York: Routledge.Sweet, Henry. 1931. An Anglo-Saxon Primer: with grammar, notes and glossary. Oxford: Oxford University Press.

STAROIRSKI, KELTSKI Dottin, Georges. 1918. La langue gauloise. Paris: Klincksieck. Freeman, Philip. 2001. The Galatian language. Lewiston: Edwin Mellen.Jordán Cólera, Carlos. 1998. Introduction al celtibérico. Zaragoza: Universidad de ZaragozaLambert, P.-Y. 1984. La langue galuoise. Paris: Errance. Lewis, H. - Pedersen, H. 1961. A Concise Comparative Celtic Grammar. Göttingen : Vandenhoeck & Ruprecht.

7

Vježbe

McCone, Kim. 1996. Towards a Relative Chronology of Ancient and Medieval Celtic Sound Change. Maynooth: Department od Old Irish, St. Patrick's College.

Pedersen, Holger. 1909–13. Vergleischende Grammatik der keltischen Sprachen. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht. Pokorny, Julius. 1968. Altirische Grammatik. Berlin: Göschen. Schrijver, P. 1995. Studies in British Celtic Historical Phonology. Amsterdam: Rodopi.Thurneysen, Rudolf. 1980. A Grammar of Old Irish. Dublin: Institute for Advanced Studies.

DAČKI, ILIRSKI, LUZITANSKI, MACEDONSKI, MESAPSKI, SIKULSKI, TARTESANSKI, TRAČKI, VENETSKI

Beeler, Madison. 1949. The Venetic Language. Berkley/Los Angeles: University of California Press. Birnbaum, H. - Puhvel, J. 1966. Ancient Indo-Europan Dialects. Berkley/Los Angeles: University of California Press.Brixhe, C. - Panayotou, A. 1994a. Le thrace. Bader 1994, 179–203.Brixhe, C. - Panayotou, A. 1994b. Le macédonien. Bader 1994, 205–220.Detschew, Dimiter. 1957. Die thrakischen Spracherste. Vienna: R. M. Rohrer.Duhoux, E. 1982. L’Etéocrétois. Amsterdam: Gieben. Haas, Otto. 1962. Messapische Studien. Heidelberg: C. Winter. Katičić, Radoslav. 1976. Ancient languages of the Balkans. The Hague: Mouton. Krah, Hans. 1950. Das Venetische. Heidelberg: Winter. Krahe, Hans. 1955–64. Die Sprache der Illyrier. Wiesbaden: Harrassowitz. Lejeune, Michel. 1974. Manuel de la langue vénete. Heidelberg: C. Winter. Pulgram, E. 1978. Italic, Latin, Italian. Heidelberg: C. Winter.Reichenkorn, Günter. 1966. Das Dakische. Heidelberg: C. Winter.Russu, I. I. Die Sprache der Thrako-Daker. Bucarest: Editura stiintifica.Santoro, C. 1982. Nuovi studi messapici. Mesagne. boisacq etymologiqueSchmoll, Ulrich. 1952. Der vorgriechischen Sprachen Siziliens. Wiesbaden: HarrassowitzUntermann, Jürgenn. 1977. Monumenta Linguarum Hispanicarum: Die tartessischen, keltiberischen und

lusitanischen Inschriften. Wiesbaden: Reichert. Wilkes, J. 1992. The Illyrians. Oxford: Blackwell.

RJEČNICIAura Jorro, F. 1985–1993. Diccionario micénico. Madrid: Instituto Filologia. Billy, P.-H. 1993. Thesaurus linguae Gallicae. Hildesheim: Olms; Zürich: Weidmann. Biville, Frédéric. 1990–1995. Les emprunts du latin au grec: approche phonétique. Louvain: Peeters. Boisacq, Émile. 1923. Dictionnaire Étymologique de la Langue Grecque. Heidelberg/Paris: C. Winter/Klincksieck.Buck, C. D. 1949. A dictionary of selected synonyms in principal Indo-European languages. Chicago:

The University of Chicago Press. Chadwick, J. - Baumbach, L. 1960. The Mycenaean Greek Vocabulary. Glotta 41, 157–271. Chantraine, Pierre. 1968. Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Paris: Klincksieck. Ernout, Alfred. 1961. Le dialect ombrien. Paris: Klincksieck. Ernout, A. - Meillet, A. 1967. Dictioinnaire étymologique de la langue latine. Paris: Klincksieck. Feist, Sigmund. 1909. Etymologisches Wörterbuch der gotischen Sprache. Tübingen: M. Niemeyer. Fraenkel, Ernst. 1962–65. Litauisches etymologisches Wörterbuch. Heidelberg: C. Winter. Friedrich, J. 1952. Hethitisches Wörterbuch, mit Ergänzungshefte. Heidelberg: C. Winter. Friedrich, J. - Kammenhuber, A. 1975–. Hethitisches Wörterbuch. Heidelberg: C. Winter. Frisk, Hjalmar. 1960–73. Griechisches etymologisches Wörterbuch. Heidelberg: C. Winter.

8


Grassmann, Hermann. 1955. Wörterbuch zum Rig-Veda. Wiesbaden: Harrassowitz. Gusmani, Roberto. 1964. Lydisches Wörterbuch. Heidelberg: C. Winter. Güterbock, H. G. and H. A. Hoffner, Jr. 1980–. The Chicago Hittite Dictionary. Chicago: Oriental Institute. Hoffman, J. B. 1950. Etymologisches Wörterbuch des Griechischen. München: R. Oldenbourg. Kloekhorst, Alwin. 2008. Etymological Dictionary of the Hittite Inherited Lexicon. Leiden: Brill. Laroche, Emmanuel. 1959. Dictionnaire de la langue louvite. Paris: A. Maisonneuve.Lehmann, W. P. 1986. A Gothic etymological dictionary. Leiden: Brill. Mayrhofer, Manfred. 1956–82. Kurzgefasstes etymologisches Wörterbuch des Altindischen. Heidelberg: C. Winter. Mažiulis, Vytautas. 1988–97. Prusų kalbos etimologijos žodynas. Vilnius. Pokorny, Julius. 1956–78. Indogermanisches etymologisches Wörterbuch. Bern/München: Francke Verlag. Puhvel, Jaan. 1984–. Hittite etymological dictionary. Berlin: Mouton. Tischler, Johann. 1977–. Hethitisches etymologisches Glossar. Innsbruck: Institut für Sprachwissenschaft. Toporov, V. I. 1975–. Prusskij jazyk, Slovar'. Moskva: Nauka. Trautmann, Reinhold 1923. Baltisch-Slavisches Wörterbuch. Gottingen: Vandenhoeck & Ruprecht. Untermann, Jurgen. 2000. Wörterbuch des Oskisch-Umbrischen. Heidelberg: Carl Winter. Vasmer, Max. 1953–8. Russisches etymologisches Wörterbuch. Heidelberg: C. Winter.Vries, Jan de. 1961. Altnordisches etymologisches Wörterbuch. Leiden: Brill. Zoëga, G. T. 2004. A Concise Dictionary of Old Icelandic. Mineola/New York: Dover.

PISMABrandenstein, Wilhelm. 1964. Handbuch des Altpersischen. Wiesbaden: O. Harrassowitz.Chadwick, John. 1987. The Decipherment of Linear B. Cambridge: Cambridge University Press.Düwel, Klaus. 1983. Runenkunde. Stuttgart: MetzlerForrer, E. O. 1922. Die Keilschrift von Boghazköi. Leipzig: J. C. H. Buchhandlung. Friedrich, Johannes. 1960. Hethitisches Keilschrift-Lesebuch. Heidelberg: Winter. Hübschmann, H. - Meillet, A. 1913. Altarmenisches Elementarbuch. Heidelberg: C. Winter. Jeffery, L. H. The local scripts of archaic Greece. Oxford: Clarendon Press. Kent, R. G. 1953. Old Persian: Grammar, Texts, Lexicon. New Haven: American Oriental SocietyKortlandt, Frederik H. H. 1995. General Linguistics and Indo-Europan Reconstruction. Rask 2, 61–68. Lehmann, Winfred. 1992. Historical Linguistics: An Introduction. Routledge. Pedersen, Holger. 1931. Linguistic Science in the Nineteenth Century: Methods and Results. Cambridge:

Harvard University Press. Plöchl, Reinhold. 2003. Einführung ins Hieroglyphen-Luwische. Dresden: Beiträge zur Hethitologie. Ruijgh, C. J. 1998. Sur la date de la création de l'alphabet Grec. Leiden: Brill.Sampson, Geoffrey. 1985. Writing Systems: A Linguistic Introduction. London: Hutchinson. Skjærvø, P. O. 2005. An Introduction to Old Persian. Cambridge: Harvard University Press.Škiljan, Dubravko. 1991. Pismo: Nacrt za lekikonsku natuknicu. SOL 12–13, 153–164. Ventris, M. - J. Chadwick. 1973. Documents in Mycenaean Greek. Cambridge: Cambridge University Press.

9

Vježbe

POKRATE

SIMBOLI* – rekonstruirano** – nemoguće, neposvjedočeno# – kraj ili početak riječi/ – ispred ili iza> – pravilno daje< – pravilno postaje

– nepravilno daje ⇒= – identično s

– nije identično s ≠[] – fonetske zagrade // – fonološke zagrade <> – grafijske zagrade

C – konsonant D – zvučni okluzivH – laringalR – sonantT – bezvučni okluzivV –vokal

JEZICIalb. – albanski anat. – anatolijski arm. – armenski at. – atički av. – avestički balt. – baltijski bret. – bretonski bsl. – baltoslavenski bug. – bugarski čak. – čakavski češ. – češki dan. – danskidij. – dijalektalno-dor. – dorski eng. – engleski falisk. – faliskičkifranc. – francuski frig. – frigijski gal. – galski Gav. – gatha-avestički germ. – germanski got. – gotski grč. – grčki het. – hetitski hijer. luv. – hijeroglifski luvijskihom. – homerski (grčki) hrv. – hrvatski I – istočno-

ie. – indoeuropski iir. – indoiranski ilir. – ilirskiir. – iranski isl. – islandskiit. – italskiJ – južno- jazg. – jazgulamskikajk. – kajkavski kelt. – keltski kimr. – kimričkiklas. – klasično-korn – korničkikurd. – kurdskilat. – latinski latv. – latvijski lid. – lidijskilig. – ligurskilik. – likijskilit. – litavski luv. – luvijski man. – manihejskimik. – mikenski neie. – neindoeuropski njem. – njemački norv. – norveškios. – osetskiosk. – oskički

p – pra-pahl. – pahlavskipal. – palajskipart. – partskiperz. – perzijski polj. – poljskipr. – prakrtskirum. – rumunjski rus. – ruski S – sjeverno- skr. – sanskrt slav. – slavenski sogd. – sogdijskisr – srednjo- st – staro- stind. – staroindijski stir. – staroirski stisl. – staroislandski stnord. – staronordijski stprus. – staropruski stsl. – staroslavenskišved. – švedskitoh. – toharski tr. – trački umbr. – umbrijskived. – vedskiven. – venetski

MORFOLOGIJAa – akuzativ abl – ablativ adj – pridjev

adv – prilog akt – aktivni aor – aorist

con – veznik d – dativ du – dual

10


F – ženski rod fut (egz) – futur (egzaktni) g – genitiv i – instrumental imp – imperativ impf – imperfekt kl – kolektivl – lokativ M – muški rod

medpas – mediopasivni N – srednji rod n – nominativ n. p. – naglasna paradigma num – broj opt. – optativ pas – pasivni perf – perfekt pl – plural

plpf – pluskvamperfekt praep – prijedlog prez – prezent pron – zamjenica ptcp – particip sg – singular subst – imenica v – vokativ verb – glagol

IPA: VOKALI[i] – prednji zatvoreni nezaobljeni vokal[e] – prednji poluzatvoreni nezaobljeni vokal[ɛ] – prednji poluotvoreni nezaobljeni vokal[a] – prednji otvoreni nezaobljeni vokal[y] – prednji zatvoreni zaobljeni vokal[ø] – prednji poluzatvoreni zaobljeni vokal[œ] – prednji poluotvoreni zaobljeni vokal[ɶ] – prednji otvoreni zaobljeni vokal[ɨ] – srednji zatvoreni nezaobljeni vokal[ɘ] – srednji poluzatvoreni nezaobljeni vokal[ɜ] – srednji poluotvoreni nezaobljeni vokal

[ʉ] – srednji zatvoreni zaobljeni vokal[ɵ] – srednji poluzatovoreni zaobljeni vokal[ɞ] – srednji poluotvoreni zaobljeni vokal[ɯ] – stražnji zatovreni nezaobljeni vokal[ɤ] – stražnji poluzatvoreni nezaobljeni vokal[ʌ] – stražnji poluotvoreni nezaobljeni vokal[ɑ] – stražnji otvoreni nezaobljeni vokal[u] – stražnji zatvoreni zaobljeni vokal[o] – stražnji poluzatvoreni zaobljeni vokal[ɔ] – stražnjo poluotvoreni zaobljeni vokal[ɒ] – prednji otovreni zaobljeni vokal

IPA: KONSONANTI[p] – bezvučni bilabijalni okluziv[t] – bezvučni dentalni okluziv [ʈ] – bezvučni cerebralni okluziv[c] – bezvučni palatalni okluziv[k] – bezvučni velarni okluziv[q] – bezvučni uvularni okluziv[ ] – glotalni zatvorɁ[b] – zvučni bilabijalni okluziv[d] – zvučni dentalni okluziv[ɖ] – zvučni cerebralni okluziv[ɟ] – zvučni palatalni okluziv [g] – zvučni velarni okluziv[ɢ] – zvučni uvularni okluziv[ʡ] – zvučni uvularni okluziv[ɸ] – bezvučni bilabijalni frikativ[f] – bezvučni labiodentalni frikativ[θ] – bezvučni dentalni frikativ[s] – bezvučni alveolarni frikativ[ʃ] – bezvučni postalveolarrni frikativ[ʂ] – bezvučni cerebralni frikativ

[c] - bezvučni palatalni frikativ[x] – bezvučni velarni frikativ[χ] – bezvučni uvularni frikativ[h] – bevučni laringalni frikativ[β] – zvučni bilabijalni frikativ [v] – zvučni labiodentalni frikativ[ð] – zvučni dentalni frikativ[z] – zvučni alveolarni frikativ[ʒ] – zvučni postalveolarrni frikativ[ʐ] – zvučni cerebralni frikativ[ʝ] - zvučni palatalni frikativ[ɣ] – zvučni velarni frikativ[ʁ] – zvučni uvularni frikativ[ʕ] – zvučni faringalni frikativ[ʢ] – zvučni epiglotalni frikativ[ħ] – zvučni faringalni frikativ [ʜ] – zvučni epiglotalni frikativ[ɦ] – zvučni laringalni frikativ[m] – zvučni bilabijalni nazal[ɱ] – zvučni labiodentalni nazal

11

Vježbe

[n] – zvučni alveoalrni nazal[ɳ] – zvučni cerebralni nazal[ɲ] – zvučni palatalni nazal[ɴ] – zvučni uvularni nazal[ʦ] – bezvučna alveolarna afrikata[ʨ] – bezvučna alveopalatalna afrikata[ʧ] – bezvučna palatalna afrikata[ʣ] – zvučna alveolarna afrikata[ʥ] – bezvučna alveopalatalna afrikata[ʤ] – bezvučna palatalna afrikata[ʋ] – zvučni labiodentalni aproksimant[ɹ] – zvučni alveolarni aproksimant[j] – zvučni palatalni aproksimant[ɰ] – zvučni velarni aproksimant

[ʙ] – zvučni bilabijalni trzajnik[r] – zvučni alvoelarni trzajnik [ʀ] – zvučni uvularni trzajnik[ɾ] – zvučni alvolarni okrznik[ɽ] – zvučni cerebralni okrznik[ɬ] – bezvučni alveolarni lateralni frikativ[ɮ] – zvučni alvoelarni lateralni frikativ[l] – zvučni alveolarni lateralni aproksimant[ɭ] – zvučni cerebralni lateralni aproksimant[ʟ] – zvučni velarni lateralni aproksimant [ɺ] – zvučni alvoelarni lateralni okrznik[Cw] – labijalizirani konsonant[Cy] – palatalizirani konsonant[Ch] – aspirirani konsonant

SUPRASEGMENTALNI ZNAKOVIx – dug slogx – kratak slog

1. hetitskix – mjesto naglaska

2. vedskix – udatta: visoki tonx – anudatta: niski ton x – svarita: silazni ton

3. sanskrtx – mjesto naglaska

4. toharskix – mjesto naglaska

5. grčkix – ὀξεῖα: (dugi) uzlazni tonx – βαρεῖα: silazni tonx - περισπωμένη: uzlaznosilazni ton

5. latinskix – mjesto primarnoga naglaskax – mjesto sekunarnoga naglaska

6. baltoslavenskix – akut: uzlazni ton x – cirkumfleks: silazni ton

x – kratki naglasak

7. praslavenskix – mjesto naglaskax – akut: uzlazni tonx – cirkumfleks: kratki silazni tonx – cirkumfleks: dugi silazni tonx – neoakut: kratki uzlazni tonx – neoakut: dugi uzlazni ton

8. hrvatskix – kratki silazni tonx – dugi silazni tonx – kratki uzlazni tonx – dugi uzlazni tonx – neoakut: visoki ton

7. ruskix – mjesto naglaska

9. litavskix – dugi silazni ton x – dugi uzlazni ton x – mjesto naglaska (kratki slog)

10. latvijskix – krītošā intonācija: dugi silazni ton x – stieptā intonācija: dugi uzlazni ton x – lauztā intonācija: dugi slomljeni ton

12


11. staroirski, staronordijski, češki x – dugi slog

DRUGI DIJAKRITIČKI ZNAKOVI : dugi poludugi otvoreni zatvoreni povišeni sniženi prednji stražnji zvučni bezvučni slogotvorni neslogotvorni

labiodentalni apikalni laminalni dentalni alveolarni w labijalizirani j palataliziraniˠ velarizirani nazaliziraniˤ faringalizirani velarizirani ili faringalizirani h aspirirani

SIMBOLI I RAZLIKE*A = *h2

*a = *h2e*a = *eh2

*ǝ = *H*ǝ1 = *h1

*ǝ2 = *h2

*ǝ3 = *h3

*E = *h1

*g = *g*g = *g*g h = *gh

*gh = *gh

*gu = *gw

*guh = *gwh

*gwh = *gwh

*H1 = *h1

*H2 = *h2

*H3 = *h3

*ha = *h2

*he = *h1

*ho = *h3

*i = *y*k = *k*k = *k*ku = *kw

*l = *l*l = *lH*ll = *lH*m = *m*m = *mH*mm = *mH*n = *n*n = *nH*nn = *nH*O = *h3

P = **qu = *kw

*r = *r*r = *rH*rr = *rH*u = *w*x = *h2

*x = *h1

*x = *h1

*xw = *h3

*ʔ = *h1

*ʕ = *h2

*ʕu = *h3

*ʕw = *h3

13

Vježbe

IZGOVOR

IPA

stind.

av.

stper.

toh.

grč.

arm.

alb.

lat.

stnord.

got.

steng.

stsl.

latv.

lit.

stir.

[p] p p p p π p p p p p p p p p p

[b] b b b - β b b b b b b b b b b, p

[t] t t t t τ t t t t t t t t t t

[d] d d d - δ d d d d d d d d d d, t

[ʈ] t - - - - - - - - - - - - - -

[ɖ] d - - - - - - - - - - - - - -

[c] c - c c - - q - k - - - ķ - -

[ɟ] j - j - - - gj - g - - - ģ . -

[k] k k k k κ k k c k k c k k k c

[g] g g g - γ g g g g g g g g g g, c

[ɸ] - f - - - - - - - f - - - - -

[β] - β - - - - - - - b - - - - -

[f] - f f - - - f f f f f - f f ph

[v] - - - - - v v v u - f v v - b

[θ] - θ - - - - th - þ þ ð - - - th

[ð] - δ - - - - dh - þ d ð - - - d

[s] s s s s σ, ς s s s s s s s s s s

[z] - z z - ζ z z z - z s z z z -

[ʃ] - š š - - š sh - - - sc š š š -

[ʒ] - - - - - ž zh - - - - ž ž ž -

[ʂ] š - - s - - - - - - - - - - -

[ɕ] - - - ś - - - - - - - - - -

[c] - - c - - - - - - - c, h - - - -

[x] - x x - - - - - - g, h h x h - ch

[ɣ] - γ - - - - - - gh g g - - h g

[χ] - - - - - x - - - - - - - - -

[h] ḥ h h - h h - h h h - h - -

14


[ɦ] h - - - - - - h - - - - - - -

[ʍ] - - - - - - - - - ƕ - - - - -

[ʦ] - - - ts - - c - - - - c c c -

[ʣ] - - - - - j x - - - - dz - - -

[ʧ] - č - - - č ç - - - c č č - -

[ʤ] - ǰ - - - ǰ xh - - - g - - č -

[m] m m m m, ṃ μ m m m m m m m m m m

[n] n n n n ν n n n n n n n n n n

[ɲ] n ń - n - - nj - - - - nj ņ - -

[ɳ] n - - - - - - - - - - - - - -

[ŋ] n ŋ - - - - - g, n - g, n n - n - -

[r] r r r r ρ r rr - r r r r r r r

[ɾ] - - - - - - r r - - - - - - -

[ɹ] - - - - - r - - - - - - - - -

[l] l l l l λ - l l l l l l l l l

[ɫ] - - - - - ł ll - - - - - - - -

[ʎ] - - - ly - - - - - - - lj ļ - -

[j] y y y y - j j i i j g j j j -

[ʋ] v w v w ϝ w - v u w w - - v -

[a] - a a ā α a a a a a a a a - a

[ɐ] - - - - - - - - - - - - - a -

[æ] - - - - - - - - e - æ ě e e -

[e] - e - e ε - - e e e e e e - e

[ɛ] - - - - - e e - - - - - - - -

[ə] a - - a - ə ë - - - - - - - -

[o] - o - o ο o - o o o o o o o o

[ø] - - - - - - - - ø - œ - - - -

[ɔ] - - - - - - o - - - - - - - -

[i] i i i i ι i i i i i i i i i i

[ɨ] - - - ä - - - - - - - - - - -

[u] u u u o - - u u u u u u u u u

15

Vježbe

[y] - - - - υ - y - y - y y - - -

[a:] ā ā ā - α - - ā á a ā a ā a, ą á

[æ:] - - - - - - - - æ - ǣ ě ē e -

[ɒː] - å - - - - - - - - - - - - -

[e:] e ē - - η - - ē é e ē - ē e, ę, ė é

[ɛː] - - - - - ē - - - - - - - - -

[ə:] - ə - - - - - - - - - - - - -

[o:] o ō - - ω - - ō ó o ō - o o ó

[ø:] - - - - - - - - œ - œ - - - -

[i:] ī ī ī - ι - - ī í i ī i ī į, y í

[u:] ū ū ū - - - - ū ú u ū u ū ų, ū ú

[y:] - - - - υ - - ý - ȳ y - - -

16


VJEŽBE

17

Vježbe

1. INDOEUROPSKI BEZVUČNI OKLUZIVI *P, *T, *K

1. ved. ápa, lat. ab, got. af = ie. *h2e_o? 2. ved. tanú-, njem. dünn, eng. thin = *_ enh2u-? 3. skr. trsyati, grč. térsomai, got. ga-þairsan, njem. dorret. = ie. *_ers-? 4. ved. tyájati, hom. sébomai = ie. *_yegw-? 5. het. happina, skr. ápas- = ie. *h3e_-? 6. TB pācer, grč. patḗr, got. fadar = ie. *_h2_ēr? 7. TB cake, brit. Vo-tepo-rīx = *_ekwo-? 8. TB kausenta, lit. káuti, steng. hēawan = *_h2ew-? 9. TB kälypītsi, grč. kléptein, got. hlifan = ie. *_le_-? 10. TB lyuketrä, skr. rócate, lat. lucet = ie. *lew_-? 11. skr. tatás, lat. tentus = ie. *_n_o-? 12. skr. sárp-, grč. hérpō = ie. *ser_-? 13. ved. kravís, eng. raw = *_rewh2-? 14. lit. vieš-pats, grč. pósis, lat. im-pos [gsg im-potis], got. bruþ-faþs = ie. *_o_i- ? 15. lat. faciō, frig. dak- = ie. *dheh1-_-? 16. ved. svápna-, lat. somnus, stsl. sŭpati, stnord. svefn = ie. *su_-no-? 17. ved. upári, grč. hypér, stvnj. ubir = *su_-?

2.INDOEUROPSKI ZVUČNI OKLUZIVI *B, *D, *G

1.ved. diś-, njem. zeigen = *_eyk-? 2. grč. áistos, hrv. nèvid = *nwi_-(_o-) ? 3. het. [3sg] harnikzi, [3pl] harninkanzi, stir. orgid = *h3rn_ _i? 4. TA tpär, lit. dubùs, got. diups = *_ew_-? 5. het. šiuš, grč. Zeýs, lat. diūs, steng. Tiwes-dæg = *_yēws? 6. ved. ójas, av. [asg] aogō, lat. augeō = *h2ew_-? 7. ved. dāru-, grč. dóry, got. triu = *_oru-? 8. ved. duhitár-, grč. thygátēr, stsl. dŭšti, lit. dukte = *dhu_h2_ēr? 9. het. [gsg] wetenaš, grč. hýdōr, lat. unda = *we_-? 10. skr. bála-, grč. bél-teros, lat. dē-bilis = *_el-? 11. skr. jānu-, grč. góny, lat. genū, got. kniu = *_on-? 12. skr. dēvár-, arm. taygr, stsl. děverĭ = *_h2eywēr? 13. TB täk-, stnord. taka = *_e_-? 14. bed. āndá-, rus. jadró = *h1en_ro-? 15. ved. guná-, got. kuna-wida, lit. gauras = *_owr? 16. het. lip-, luv. lapan-, lat. labium, eng. lip = *le_- ?

3. INDOEUROPSKI ZVUČNI ASPIRIRANI OKLUZIVI *BH, *DH, *GH

1. ved. dvārāu [ndu], grč. thýrā, lat. foris, lit. durìs [accpl] = *_wor ? 2. TA pāk, TB pāke, skt. bhágas, stsl. bogŭ = *_h2e_o- ? 3. TA pälkässi, TB pälketär [impers], grč. phlégei [impers], lat. fulget [impers] = *_le_- ? 4. lat. (dies) fēstus, arm. dikc = *_eh1s- ? 5 av. mižda, grč. misthós, got. mizdō = *mis_o- ? 6. lat. verbum, lit. vardas, got. waurd = *wer_o- ? 7. lat. ebulus, lit. eglė, stprus. addle = *h1e_l- ? 8. TB tsaksträ, skr. dáhati = *_e_- ? 9. lat. glaber, njem. glatt = *_leh2_- ? 10. grč. peíthō, lat. fīdō = *_ey- ? 11. grč. aíthō, lat. aedes [pltnt] = *h2ey_- ? 12. grč. phálagx, lit. balžíenas, stvnj. balko = *_elh2ǵ- ? 13. TB traksiṃ, grč. thríx, srir. Gairb-driuch = *_ri_- ? 14. lat. funda, grč. sphendónē = *(s)_on_eh2 ? 15. ved. nābhi-, stprus. nabis, eng. nave = *h3no_- ? 16. skr. mádhyas, grč. més(s)os, lat. medius = *me_yo- ?

4.PONAVLJANJE

1. het. pahhur, grč. pyr = *_eh2wr ? 2. Het. hašter-, av. star-, grč. astḗr = *h2s_er- ? 3. ved. rudhirá-, mik. e-ru-ta-ra = *h1ru_ro- ? 4. Het. nepišaš, grč. néphos, steng. nifol = *ne_- ? 5. stvnj. bar, stsl. bosŭ, lit. basas = *_oso- ? 6. skr. nápāt-, lit. nepuotis, steng. nefa = *ne_ō_- 7. ved. grásate, grč. gráō, lat. grāmen = *_ras- ? 8. TB āke, lat. acus, got. ahs = *h2e_o- ? 9. TB ṣiknaṃ grč. hik-ésthai [infaor], lit. at-síekti = *sey_- ? 10. ved. rátha-, lat. rota = *Hro_-_-o ? 11. het. pattar, grč. pétomai, lat. petō = *_e_- ? 12. skr. bhrú-, grč. ophrŷs, steng. bru = *h3_ruH- ? 13. TA śpāl, grč. kephalḗ, got. gibla = *_e_oHl- ? 14. TAB kātk-, grč. gēthéō = *_eh2_- ? 15. ved. sájati, stsl. sęgnoti = *se_- ? 16. ved. kanisthá-, lat. re-cens, stir. cét- = *_en- ?

18


5.

INDOEUROPSKI PALATALIZIRANI OKLUZIVI *K, *G, *GH

1. Skr. viś-, grč. oîkos, lat. vīcus, lit. viešpats = *woy_o- ? 2. skr. jósa-, grč. geýō, lat. gustus, eng. choose = *_ews- ? 3. skr. lih-, grč. leíkhō, lat. lingō, lit. liežiù = *ley_- ? 4. Ved. hu-, grč. khéō, lat. fūdī [indperf], got. giutan = *_ew-_- ? 5. skr. piṃśáti, TB piṅkäṃ, lat. pingō = *_i-n-_- ? 6. het. kammar-s-, skr. hadati, TB kenmer = *_o_-mVr-? 7. skr. náśyati, grč. nékȳs, nékros, TA nśitär, TB näśītär = *ne_- ? 8. skr. śrávas, TA ñom-klyu, skr. grč. kléos, lat. cluor, stir. chlú = *_lewo- ? 9. skr. śvā [Gsg śúnas], TAB ku, grč. kýōn [Gsg kynós], lat. cānis = *_uō ? 10. skr. aṣṭāu, TA okät TB okt, grč. oktṓ, lat. octō, got. ahtau = *h3e_ _eh3 ? 11. skr. áśru-, TA ākrunt TB akrūna, grč. dákry, eng. tear = *_h2e_ruh2- ? 12. skr. bāhú-, TA poke, grč. pehys, eng. bough = *_eh2_u-? 13. skr. váhnis, TA wkäṃ, steng. wægn = *we_-no- 14. skr. jñā-, TA āknats, grč. gi-gnṓskō, lat. (g)noscō, stsl. znati = *_neh3- ? 15. het. parkuš, skr. brhánt-, av. bərəzant-, TA pärkär, TB pärkare = *_r_o- ? 16. ved. héṣas-, grč. khaîos, lat. gaesum, stir. gae = *_h2eyso- ?

6.INDOEUROPSKSKI LABIOVELARNI OKLUZIVI *KW, *GW, *GWH

1. skr. sagarbhya-, grč. adelphós = *sm-_el_ ? 2. ved. girati, grč. bibrṓskō, lat. vorō, lit. geriù = *_erh3- ? 3. TA kuñaś, grč. theínō, lat. of-fendō = *_en- ? 4. grč. baínō, lat. veniō = *_em- ? 5. ved. niktá-, stir. nigid, mik. qe-ni-ke-te-we = *ney_- ? 6. ved. cakrá-, grč. kýklos, steng. ƕéol = *_e_lo- ? 7. ved. añjí-, lat. unguen = *h3en_- ? 8. ved. áhi-, av. aži, grč. óphis = *h3e_i- ? 9. skr. jani-, TA śäṃ TB śana, grč. gynḗ, got. qino = *_enh2 ? 10. ved. raghú-, TB laṅtse, grč. elakhýs, stsl. lĭgŭkŭ = *h1ln_- ? 11. lat. frendō, steng. grindan, lit. gréndžiu = *_ren_- ? 12. grč. adḗn, lat. inguen = *n_en- ? 13. ved. gharmá-, grč. thermós, lat. formus, stsl. gorěti = *_or-mo- ? 14. grč. théss-asthai [infaor], mik. qe-te-a2, stir. guidiu = *gwhedh- ? 15. skr. pácati, grč. pepsō [fut], lat. coquō = *_e_- ?

7.PONAVLJANJE

1. TA tkaṃ, TB keṃ, grč. khthṓn = *_(e)_ōm ? 2. skr. triṁśát, TB täryāka, grč. triakonta, lat. trīgintā =*_rih2(d)_om_h2 ? 3. skr. śaṅkhá-, grč. kógkhos = ie. *_on_o- ? 4. het. kita(ri)-, ved. śáye-, grč. keîmai, lit. šeimà = *_ey ? 5. ved. áṁhas-, grč. ágkhō, lat. angor = *h2en_- ? 6. het. nekumanza, got. naqaþs = *ne_- ? 7. ved. páś-, grč. sképtomai, lat. –spiciō, nvnjem. spähen = *(s)_e_- ? 8. ved. śrṅga-, lat. cornū, got. haurn = *_rn- ? 9. skr. náktam, lat. nox [gsg noctis], grč. nýx [gsg nyktós], got. nahts = *no_-_- ? 10. skr. yákrt, grč. hepar, lat. iecur, lit. jeknos = *ye_r ? 11. skr. bhā-, lat. fārī = *_eh2- ? 12. lat. veru, stir. bir = _eru- ? 13. skr. káti-, grč. pósos, lat. quot = ie. *_o_i ? 14. ved. prśni-, grč. perknós, kimr. erch = *_er_- ? 14. grč. thélō, stsl. želěti = *_el- 15. ved. ándhas-, grč. ánthos, alb. ënde = *h2e_ _es- ? 16. ved. śakrt, grč. kópros = *_e_- ?

8.INDOEUROPSKO *S I SUGLASNIČKI ODRAZI LARINGALA

1. ved. ákṣa-, grč. áksōn, stsl. osĭ, lit. ašìs = *h2e_ _- ? 2. skr. paścāt, lit. paskuĩ, alb. pas = *_o_ _o/e- ? 3. het. huwapzi, got. ubils = *_ wo_- ? 4. skr. vastí-, lat. vessica = *wn_(_)_i- ? 5. skr. śvásiti, TB kwäs-, lat. queror = *_we_H- ? 6. ved. syālá-, stsl. šurĭ, arm. hor = *_yowro- ? 7. ved. óṣati, grč. eýō, lat. ūrō = h1ew_- ? 8. het. ārra, ārri, grč. órrhos, arm. or = *_or_o- ? 9. av. snaoδa-, baluč. nōd, lat. nūbēs = ie.

19

Vježbe

_new_-? 10. grč. rhîgos, lat. frigus = *_riH_o- ? 11. Grč. skélos, steng. scēolh, lit. kùlnas, stprus. culczi = *_ _el ? 12. grč. ákros, het. hekur, lit. aštrùs = *_e_- ? 13. luv. sihwal ved. svàr-, grč. hḗlios, lat. sōl, got. sunnō = *_e_wōl ? 14. het. hartka-, ved. rkṣa-, grč. árktos, lat. ursus = *_r_ _o-? 15. ved. piṣṭá-, ved. pistus, stsl. pĭxati = *_i_-_o- ? 16. grč. ózos, got. asts = *h2o_ _o- ?

9.INDOEUROPSKI NESLOGOTVORNI SONANTI *M, *N, *L, *R

1. het. laman, ved. nāman-, grč. ónoma = ie. h3_o_n ? 2. het. malla-, ved. mrṇántas, lat. molō, got. malan = ie. *_e_H ? 3. ved. tám, grč. tón, lat. is-tum, got. þan-a = *_o_ ? 4. ved. sána-, grč. hénos, lat. senex [gsg senis] = *_e_- ? 5. ved. gām, ep. grč. bon = *_ō_ 6. skr. nar-, grč. anḗr, stsl. nŭrŭv = ie. h2_e_- ? 7. grč. graŷs, arm. cer, far. zar = *_e_h2o- ? 8. grč. orphanós, lat. orbus, stsl. rabŭ, stir. orbe = *h3e_ _o- ? 9. grč. lázomai, steng. læccan = *(_)_h2e_- ? 10. TB āl-, grč. alýō, lat. ambulō = *h2e_- ? 11. grč. déllithes [npl], lit. geluõ = * _e_oH_- ? 12. skr. muṣká-, grč. mýskhon = *_u_ _o- ? 13. skr. śūna-, lat. caver-na = *_owHr ? 14. got. anses, av. aŋhu- *h2e_su- ? 15. grč. omeíkhō, lat. mēiō, lit. minžù = h3_ey_o- ? 16. ved. purú-, av. pouru-, grč. polýs = *_e_h1u_- ?

10.INDOEUROPSKI SLOGOTVORNI SONANTI *M, *N, *L, *R

1. ved. krṣṇá-, stsl. črŭnŭ = *_ _ _ _o- ? 2. stind. krp-, av. kǝrǝfš, lat. corpus, steng. hriff, stir. crí = *_ _ _o- ? 3. grč. térma, mik. te-mi, lat. termen = *_e_ _ _ ? 4. grč. rhábdos, lat. verbēna, lit. virbas = *w_ _- ? 5. ved. prthú-, av. pǝrǝθu-, grč. platýs = *_ _ _h2u- ? 6. skr. jaghána-, grč. kokhṓnē = *_ _ _e_o- ? 7. ved. mrt-, mrrd-, grč. málthē, got. mulda = *_ _ _e- ? 8. grč. phâros, lit. bùrva, latv. burves = *_ _w- ? 9. got. dulgs, stsl. dlŭgŭ, stir. dligid = *_ _ _- ? 10. ved. á-śtrta-, grč. stratós = *(_)_ _ _-_o- ? 11. Skr. matí-, grč. –matos, lat. mens [gsg mentis] = *_ _ _i- ? 12. het. pangu, grč. pakhýs, stvnj. bungo = *_ _ _u-? 13. het. anzāš, ved. asmān, grč. hom. ámme, njem. uns = *_ _(_e) ? 14. skr. gáti-, grč. básis, got. ga-qumþs = *_ _ _ i- ?

11.INDOEUROPSKI SONANTI *Y I *W I VISOKI VOKALI *I, *U, *IH, *UH

1. ved. srávati, grč. rhéō, stsl. o-strovŭ = *_ _e_- ? 2. TB wärkṣäl, grč. rhézō, got. waúrkjan = *_e_ _- ? 3. ved. márya-, grč. meîrax, alb. shemër = *_e_ _o- ? 4. av. yār, grč. hṓra, got. jer = *_oh1_- ? 5. grč. állos, lat. alius = *h2e_ _o- ? 6. Grč. hétos, stsl. vetŭxŭ = *_e_-es- ? 7. ved. śvaś-, grč. hekyrá, stsl. svekry = *_ _e_ _ _-h2- ? 8. got. harjis, lit. karias, stprus. kargis = *_o_ _o- ? 9. steng. sūr, stprus. suris, lit. sūras = *_ _ _ _o- ? 10. ved. ūdhar [gsg ūdhnás], grč. oŷthar, lat. ūber, lit. pa-udrė = *h1_ _ _ _ ? 11. Luv. hāvīš, ved. ávi-, grč. óis = *h2ow_- ? 12. grč. īós, lat. vīrus = *_ _ _ _-o- ? 13. ved. nū, grč. nŷn = *_ _ _( _) ? 14. ved. yásyati, mik. ze- so-me-no, grč. zéō = *_e_- ? 15. lat. fīlum, lit. gýsla = *_ _ _ _ _o- ? 16. ved. putrás, osk. puklum [accsg] = *_ _ _ _o- ? 17. ved. yūṣ-, grč. zymē, lat. iūs = *_ _ _ _- ?

12.STRUKTURE TIPA *CRHV I *CRHC

1. skr. plāśí-, grč. prōktós, arm. erast-ank [pl] = *_ _h3_ _o- ? 2. grč. kēphḗn, got. humbal = *_ _h2_H- ? 3. grč. rhādix, stnord. rōt = *_ _ _ _- ? 4. ved. jātá-, grč. kasí-gnētos, lat. (g)nātus = *_ _h1_o- ? 5. ved. ā-śīrta-, grč. á-krātos = *_ _ _ _o- ? 6. grč. tlētós, lat. lātus, kimr. tlawd = *_ _ _ _o- ? 7. skr. stīrṇá-, grč. strōtós = *_

20


_ _ _ _o- ? 8. skr. gurú-, grč. barýs, got. kaurus = *_ _ _ _- ? 9. grč. kámatos = *ḱ_ _o- ? 10. ved. dīrghá-, lit. ìlgas, got. tulgus = *_ _ _ _o- 11. grč. rhāx [gsg rhāgós], lat. frāga [npl] = *_ _ _ _o- ? 12. grč. kleros, stir. clár, kimr. clawr = *_ _ _ _o- ?

13.PONAVLJANJE

1. av. maoirī, grč. mýrmos, lat. formica, stsl. mravĭ = *_o_ _i- / *_o_ _- ? 2. skr. paraśú- , TB peret, mik. pe-re-ke-we, grč. pélekys = *_e_e_ _- ? 3. lat. liber, lit. luobas, alb. labë = *_ow_o- ? 4. TB kleṅke, lat. clingō, stnord. hlekkr = *_ _e_ _- ? 5. lat. uls, got. alls, stsl. lani = *h2e_ _o- ? 6. het. istarkzi, ved. trṇéḍhi, strháti = *(_)_e_ _- ? 7. TA wir, got. wairs, stir. fer =*_ _ _ _o- ? 8. het. milit, lat. mel [gsg mellis], grč. méli [gsg mélitos] = *_ e_ _ _- ? 9. ved. vácas-, grč. (w)épos = *_e_- ? 10. ved. yás, grč. hós = *_o- ? 11. ved. dvís, dví-, grč. dís, dí-, lat. bis, bi- = *_ _ _ _ ? 12. grč. hénnȳmi, got. wasti = *_ _ _- ? 13. ved. svādú-, grč. hēdýs, eng. sweet = *_ _eh2_ _- ? 14. ved. mádhu, grč. méthy, steng. medu = *_e_ _ ? 15. ved. pravanta, grč. plé(w)ō, lat. pluit [impers] = *_ _ew- ? 16. het. kit-kar, ved. śíras-, grč. kárē = *_ _ _o 17. ved. úran-, av. varǝn-, mik. we-re-ne-ja = *_ _ _ _o- ?

14. INDOEUROPSKI PRIJEVOJNI VOKALI *E, *O, *Ē, *Ō

1. stnord. hvelfa, grč. kólpos = *_ _ _ _- ? 2. het. hastāi-, ved. ásthi, grč. ostéon, lat. os (gen. ossis) = *h2_ _ _ ? 3. grč. phṓgō, steng. bacan = *_ _ _ _ _ ? 4. skr. váhāmi, stsl. vezo = *_ _ _- ? 5. grč. éar, stsl. vesna = *_ _ _ _? 6. ved. héman [lsg], grč. kheímōn, lit. žiemà = *_ _ _ _- ? 7. av. amǩša-, grč. ámbrotos = *_ _ _ _ _- ? 8. steng. lōf, lit. lopas, grč. lṓps = *_ _ _ _- ? 9. ved. makṣú, stir. mó, srkimr. moch = *_ _ _ _- ? 10. ved. rāj-, lat. rēx [gsg regis] = *_ _ _ _-? 11. skr. uṣās, lat. aurōra = *_ _ _ _ _- ? 12. skr. hārdi, grč. ker = *_ _ _ _- ? 13. grč. kakházō, lat. cacchinus, stsl. xoxotŭ = *_ _ _ _- ? 14. skr. ukṣā, steng. oxa = *_ _ _ _-? 15. grč. géranos, lit. gérvė, steng. cran = *_ _ _ _uH- ? 16. skr. catvāras, lat. quattuōr, arm. čcorkc = *_ _ _ _ _ _ ?

15.BOJANJE LARINGALA *H1E, *H2E, *H3E, *EH1, *EH2, *EH3

1. ved. andhá-, gal. anda-bata = *_ _ _ _- ? 2. lat. arcus, got. arƕazna, steng. earh = *_ _ _ _ _ _-? 3. skr. kāsate, TB kosi, lit. kosulys, stvnj. huosta = *_ _ _ _- ? 4. ved. dhātár-, av. dātar-, grč. thétēr = *_ _ _ _ _ _-? 5. het. pahzi, TB pāsk-, stsl. pasti = *_ _ _- ? 6. lat. dōnum, stsl. darŭ = *_ _ _-? 7. grč. ámphō, stsl. oba = *_ _(_)_ _ _? 8. grč. egṓ, lat. ego = *_ _ _ _ _? 9. grč. ónyx (gen. ónykhos), lat. unguis = *_ _ _ _- ? 10. TA tāśśi [pl], TB tāś, lit. su-tógti = *_ _ _ _- ? 11. lat. ob-stāculum, stsl. stadlo = *_ _ _ _ _ _ _- ? 12. got. seiþus, stir. sír = *_ _ _ _ _- ? 13. ved. tāvat-, grč. teṓs =*_ _ _ _ _ _? 14. Grč. oxýē, lat. ornus, stnord. askr = *_ _ _ (_)- ? 15. grč. láptō, lat. lambō = *_ _ _?

16.STRUKTURE TIPA *HC- I CHC

1. skr. jāgárti, grč. egrḗgora [indperf], lat. expergō = *_ _ _ _- ? 2. grč. ereýgomai, lat. ērūgō, arm. orcam = *_ _ew_- ? 3. skr. vāti, grč. áēsi, stsl. vějati = *_ _ _ _- ? 4. grč. ánemos, lat. animus = *_ _ _ _ _ _- ? 5. TA ko, TB koyṃ, grč. kháos, lit. gomurys = *_ _ _ _- ? 6. TA orkäm, TB orkamo, skr. rájas, arm. erek = *_ _ _ _ _

21

Vježbe

_ ? 7. het. maklant-, grč. makrós, stvnj. magar = *_ _ḱ_o- ? 8. grč. amélgō, lit. mélžu, stir. milgid = *_ _ _ _ _- ? 9. lat. natrix, got. nadrs, stir. nathir = *_ _ _ _ _ _- ? 10. grč. márē, lat. manus, alb. marr, got. mund = *_ _ _ _- ? 11. TA lyäkly, TB lykaśke, arm. alkcat = *_ _ _ _ _- ? 12. grč. áleison got. leiþu = *_ _ey-? 13. grč. khálaza, stsl. žlědica = *_ _ _(_)_- ? 14 ved. así, av. aŋhū-, grč. áor = *_ _ _ _-?

17.PONAVLJANJE

1. skr. kákate, grč. kégkei, stnord. hunigr = *_ _ _ _- ? 2. TAB spärk-, grč. spérkhō, steng. springan = *_ _ _ _ _- ? 3. lat. collis, lit. kálnas, steng. holm = *_ _ _ _-? 4. grč. kŷdos, stsl. čudo = *_ew_ _- ? 5. Grč. stóma, kimr. safn = *_ _ _ _ _? 6. ved. Pūṣā-, grč. Pan (gen. Pānós) = *_ _ _ _ _ _- ? 7. grč. órobos, lat. ervum = *_ _ _ _ _ _ - ? 8. ved. brahmán-, lat. flāmen, mesap. blamini = *_ _ _ _-_ _ _? 9. ved. sa-hásram, grč. khílioi = *_ _ _ _ _- ? 10. skr. drāti, grč. apo-didráskō = *_ _ _ _- ? 11. skr. śaśá-, lat. cānus = *_ _ _ _- ? 12. Grč. lḗdō, stsl. lěnŭ = *_ _ _ _- ? 13. skr. áyas, got. aiz = *_ _ _o_ ? 14. grč. árotron, stsl. ralo = *_ _ _ _ _ _ _- ? 15. skr. yábhati, TB yäp-, grč. oíphō = *_ _ _ _- ?

18.PREDNJI DIFTONZI (SA *Y)

1. ved. vīci-, grč. eíkō, lit. výkis = *_ _ _ _ ? 2. grč. laiós, stsl. lěvĭ = *_ _ _ _ _ _-? 3. lat. vieō, lit. výti = *_ _ _H- ? 4. grč. eîmi, stsl. iti = *_ _ _- ? 5. lat. ūnus, got. ains = *(H)_ _ _ _- ? 6. ved. rékṇas-, grč. loipós, lit. ãt-laikas = *_ _ _ _ _- ? 7. lat. caecus, got. haihs = *_ _ _ _ _ _- ? 8. skr. mekṣayati, stsl. měsiti = *_ _ _ _-? 9. ved. dína-, stprus. deinan, lit. dienà = *_ _ _ _ _- ? 10. lit. díegiu, steng. dīc = *_ _ _ _- ? 11. skr. kéśa-, alb. qeth = *_ _ _ _-? 12. grč. oîtos, got. aiþs, stir. oeth = *(H)_ _ _ _-? 13. skr. tvéṣate, grč. seíō = *_ _ _ _ _ ? 14. skr. likháti, lit. riekiù = *h1_ _ _ _- ?

19.STRAŽNJI DIFTONZI (SA *W)

1. ved. úcyati, got. bi-ūhts, stsl. učiti, lit. ūkis, arm. usanim = *_ _ _ _- ? 2. skr. bhujáti, got. biugan, stir. boc = *_ _ _ _- ? 3. skr. rujáti, grč. leygaléos, lat. lūgeō, lit. láužti = *_ _ _ _- ? 4. grč. eleýtheros, lat. līber = *_ _ _ _ _- ? 5. lit. ausis, stir. ó = *_ _ _ _- ? 6. skr. śóśa-, grč. aŷos = *_ _ _ _ _ _- ? 7. av. raoxšna-, stprus. lauxnos = *_ _ _ _ _ _ _- ? 8. ved. rocá-, got. liunaþ = *_ _ _ _- ? 9. got. þiuda, lit. tautà = *_ _ _ _ _-? 10. TAB sruk-, grč. streýgomai = *_ _ _ _ _ _- ? 11. ved. ójas-, lat. augur = *_ _ _ _- ? 12. stnord. hraustr, lit. krutùs = *_ _ _ _ _- ? 13. lat. pūdet, lit. spáuždiu = *_ _ _ _ _- ?

20.PONAVLJANJE

1. grč. aîskhos, got. aiwiski = *_ _ _ _ _- ? 2. got. bi-leiban, grč. liparós = *_ _ _ _- ? 3. skr. náva, grč. ennéa, lit. devynì = *_ _ _ _ _ ? 4. skr. kháni-, stfrig. keneman = *_ _ _ _H-? 5. grč. ennépō, stlat. insece [imp] = *_ _ _ _-? 6. Grč. arákhnē, lat. araneus = *_ _ _ _-*? 7. het. harkis, skr. árjuna = *_ _ _ _ _-? 8. grč. ereýgomai, lat. rūgiō = *_ _ _ _ _- ? 9. grč. orýssō, lit. raũkas = *_ _ _ _ _- ? 10. Skr. āti-, grč. nessa, hrv. ȕtva = *h2_ _ _ _- ? 11. steng. wriðan, lit. risti = *_ _ _(_)_- ? 12. grč. omphḗ, eng. sing = *_ _ _ _- ? 13. grč. alphós, hrv. lȁbūd = *_ _ _ _- ? 14. grč. aýō, lat. Iiubilō = *_ _ _- ? 15. Lat. avis, arm. hav = *_ _ _ _- ?

22


21.PONAVLJANJE

1. lat. stagnum, lit. tîgas = *(_)_ _ _ _- ? 2. lit. žeras, stsl. jezero = *_ _ǵh_ _ _- ? 3. ved. aktú, got. ūhtwō = *_ _ _ _- ? 4. skr. putau, grč. pýnnos = *_ _ _(_)_- ? 5. grč. nephrós, stvnj. nioro = *_ _ _ _ _-? 6. skr. bársva, grč. oŷlon = *_ _ _ _ _ _- ? 7. grč. khoîros, alb. derr = *_ _ _- ? 8. Av. θβərəsa-, grč. sárx, stir. torc = *_ _ _ _ _ _- ? 9. stvnj. vibil, lit. vabalas = *_ _ _ _ _- ? 10. grč. krános, lat. cornus = *_ _ _ _- ? 11. arm. sisern, mac. kíkerroi [npl] = *_ _ _ _ _- ? 12. pal. pāpa, skit. (sc. Zeŷs) Papaios = *_ _ _ _ ? 13. lit. níedėti, ga-naitjan, arm. anēc = *(_)_ _ _ _- ? 14. grč. psámathos, lat. sabulum, stnord. sandr = *_ _ _ _ _ _- ? 15. lat. vātēs, stnord. Ōðinn = *_ _ _ _ _-?

23

Vježbe

RJEŠENJA

24


1.1. Usp. grč. apó < ie. *h 2épo »od«. S grčkim se slaže frig. ap i maced. ap-. Latinski čuva arhaički ozvučen krajnji okluziv: ab, ali ap-eriō < *apwerjō, usp. i stlat. [3sg indperfakt] feced. Vedski naglasak i izostanak Vernerova zakona pokazuju da ne treba, prema grčkom, rekonstruirati *h2epó. Za samostalni oblik *h2ep usp. grč. áp-s i lat. ab-s. 2. Usp. lat. tenuis < ie. *tenh 2u- »tanak«. Tematizirani pridjev tanaós u grčkom postaje asimilacijom prema sljedećem slogu: *tenaós < *tenh2wos ili asimilacijom prema grč. tanýs < *tnh2us. Od osnove *tnh2u- postaje i pgerm. *þunw- > *þunni- (steng. þynne). Korijen se vidi i u lat. tener »nježan« < *tenh2-er-o-. 3. Ie. *ters- »žeđati«. Praznina se vidi i u grč. trasiá. Za asimilaciju -rs- > -rr- usp. stvnj. derren, lat. terra »zemlja« < *terseh2. Isto tako, pit. *tersa- > osk. ter(úm). 4. Ie. *tyeg w- »uteći«. U grč. sébō i semnós < *sebnos; pazi na jotaciju u grč.: ie. *dhy- > pgrč. *thj > [θ] > grč. s. 5. Usp. lat. opus, stisl. efna < ie. *h 3ep- »trud, rad, djelo«. Obrati pozornost na Sturtevantov zakon u hetitskom. Latinski ima i Ops, božanstvo obilja, officium »dužnost« < *opificiom, cōpia »obilje« < *co-opia. 6. *ph 2tēr »otac«. Osnova *ph2ter- > frig. [npl] pater-ēs, skr. pitá-. U singularu skr. pitr znači »otac«, ali u pluralu ima značenje »rodbina«, kao u fr. parent. Od ove je osnove i pgerm. *fadar – pazi na Vernerov zakon. 7. Usp. skr. takti »žuri«, stir. in-tech »put« < ie. *tekw- »trk«. pazi na toharsku palatalizaciju! 8. Usp. stsl. kovati, lat. cudo < ie. *kh 2ew- »udariti«. 9. *klep- »ukrasti«. Grč. kléptō postaje od *klepjō. 10. *lewk- / *luk- »sijati«. Pazni na razliku u staroindijskom: skr. rócate, ali ved. loká- < ie. *lowko-. 11. Usp. grč. tatós < ie. [ptcpperfpas] *tn to- »nategnut, razapet«. Puni se stupanj vidi u prezentu, usp. lat. teneō, grč. teínō < *tenjō. 12. Usp. lat. serpens »guja« < ie. *serp- »zavijen«. 13. Usp. grč. kré(w)as »meso«, lat. cruor »krv«, stsl. krŭv < ie. *krewh2- / *kruh 2- »sirovo meso«. U engleskom se pojednostavio skup na početku riječi: eng. raw < steng. hreaw < pgerm. *hrawaz. 14. Usp. lit. vieš-pats »pater familiās«, grč. des-pótēs < ie. *poti- »kadar, gospodar«. Za Lit. vieš-, usp. skr. víś-, grč. oîkos »kuća«, lat. vīcus »selo« < *woyk- »nastamba«. Za grč. des- < ie. [gsg] *dems. Pazi na asimilaciju u latinskom possum »mogu«. 15. Ie. *d heh 1-k- »metnuti«. Sufiks se rekonstruira prema frigijskom i latinskom. Ostali ga jezici nemaju: grč. títhēmi i ved. dádhāti. 16. Usp. TA späm, TB spane, grč. hýpnos, lit. sãpnas < ie. *sup-no- / *swep-no- »san«. Pazi na *-pn- > mn u lat. 17. *sup- »preko«. Isti korijen kao i u prethodnom zadatku.

2.1. Usp. lat. dīcō, stlat. ex-deicendum, grč. deíknymi, frig. deik- < ie. *deyk - »pokazati«. Svi oblici pokazuju prijevojnu duljinu, osim sanskrta koji se izvodi iz praznine. 2. [Ptcpperfpas] *n wid-(to-) »neopažen, neviđen«. U grčkom postoji i neparticipska tvorba Háidēs »Had, neviđeno mjesto«. Inače, pazi na -dt- > -st- u grčkome. 3. *h 3r ngti (ne *h3rngti!) »uništava«; pazi na palatalizaciju u hetitskom! 4. Usp. pgerm. *deupa, nvnjem. tief, steng. deop, eng. deep < ie. *dhewb- »dubok«. Za litvsku prazninu usp i stir. Domnall < *dhub(h)-no-walo- »vladar svijeta« i ime mitskoga čudovišta grč. Týphon < *dhubh-on-. U oba slučaja vidimo da se korijen *dhub- ima varijantu *dhubh-. 5. Usp. skr. dyáuh, stprus. deyws < ie. *dyēws »nebo, caelicola«. Pazi na palatalizaciju u hetitkom i grčkom, usp. grč. Zeýs ali gen. Di(w)ós < *diwos, dat. Di(w)í, itd. Osim toga, grčki pokazuje i kraćenje po Osthoffovu zakonu. Pgerm. *Tiwaz »bog neba i rata« > pnord. Tyr, steng. Tiw, gen. Tiwes, usp. steng. Tiwes-dæg > eng. Tuesday. 6. Usp. usp. grč. aýxō < ie. *h 2ewg- »umnožiti«. Pazi na palatalizaciju u vedskom, usp. av. aojaŋh < *h2ewges-. Korijen *h2ewg- imao je i varijantu *(h2)weg-. Takav se korijen vidi u eng. wax »rasti« < steng. weaxan < pgerm

25

Vježbe

*wahsan i eng waist »struk« < pgerm. *wahs-tu. 7. Usp. stsl. drěvo, eng. tree < ie. *doru- »drvo«. Obrati pozornost na Brugmannov zakon. 8. *dhugh2tēr »kći«. Neki rekonstruiraju i čitavu frazu *dhugh2tēr diwos »kći neba« > ved. duhitā divah, grč. dijal. thygátēr Diós, ámbrot' Athána »Zeusova kći, besmrtna Atena«. 9. *wed- / *ud- »voda«. Ie. heterokliton: [nsg] *wodr, [gsg] *udnos. Lat. unda »val« s premetanjem konsonantske grupe u kosoj osnovi. Grč. hýdor treba izvoditi iz praznine *ud-or, pa prema tome i grč. Hýdra. Iz praznine je i stir. uisce »voda« < *ud-skyo-, pa onda naknadno u eng. whiskey. Za sličan semantički razvoj usp. rus. dem. vodka. Slav. riječi pokazuju Winterov zakon. 10. Usp. slav. bolĭjĭ »bélteros« < ie. *bel- »snaga«. Jedan od rijetkih korijena s ie. *b. Napuštena je teorija prema kojoj skr. bála < *vala što se onda povezuje s lat. valēre »biti dobro«. 11. *gon-/*gen- »koljeno«. Lat. je genū rezidualni dual pa prema tome ima dugu ultimu. Pazi na Brugmannov zakon i palatalizaciju u sanskrtu. 12. usp. grč. daḗr, lat. lēvir < ie. *dh 2eywēr »djever, mužev brat«. Lat. lēvir < dēvir kao lacrima < dacruma »suza«. 13. Usp. got. tēkan < ie. *deg- »zgrabiti«. Rekonstrukcija je upitna jer je struktura CzvučVCzvuč je fonotaktički neopravdana. Vjerojatnije je da se radi o germanskom korijenu *takan, usp. eng. take. 14. *h 1endro- »testis« ~ *h1en- »unutra«; ved. -n- je cerebralizirano zbog susljednog -r-. 15. *gowr »životinjska dlaka«. Imenica je heterokliton: [gsg] *gunos. Vedski i gotski izvode se iz kose osnove *gun-. 16. *leb- »usnica«. Za luv. i lat. nema druge nego rekonstruirati *lab- s upitnim *a. U lat. je to produktivan korijen koji prima više sufiksa: labium »usnica« < *lab-yo-m, labrum »gubica« < *lab-ro-m.

3 .1. Usp. stsl. dverĭ, eng. door < *d hwor »vrata«. Vedski ima dv- mjesto očekivanog dhv- jer je ukrižena s dvá(u) »dva«. 2. *bhago- »dio, čest«, usp. skr. bhágas »res secundae« i Hesihijevu glosu Bagaîos· Zeys Phrýgios »Bagej je frigijski Zeus«. 3.*bhleg-/*bhl g- »sijevati«, usp. skr. bhárgas »phlégos«. 4. *d heh1s- »posvećen«. Usporedi i lat. fānum »svetište« < *dhh1snom, grč. thés- phatos »suđen, određen od boga«, frig. deo- < *dhh1so-. 5. Usp. stsl. mĭzda, hrv. òd- mazda < *misd ho- »naknada«. 6. *werdho- »ime, riječ« 7. *h 1edhl- »jéla«; uoči anaptiksu u latinskom ebulus. 8. *dhegwh- »gorjeti«; uz *dhewgh-/*dhugh

»načiniti« jedini primjer Grassmanova zakona u toharskom. Primjere je pronašo W. Winter. 9. Usp. stsl. gladŭkŭ, lit. glodnùs < *g hleh 2d h- »gladak«. 10. *bheyd h- »vjerovati«; obrati pozornost na Grassmannov zakon. 11. Usp. skr. édhas- »drvo za ogrjev« < *h 2eyd - »paliti«. 12. *bhelh 2ǵ- »greda«. Usporedi lat. fulciō »poduprijeti« < *bhlḱ-. 13. *dhrig h- »kosa«. Pazi na Grassmannov zakon u grčkom: [nsg] thríx, ali [gsg] trikhós. Usporedi i grč. ékhō [prez] »imam« (frig. eg-), ali héksō [fut] »imat ću«. 14. *(s)bhondeh 2 »praćka«. Grč. sphendónē postaje metatezom od *sphondénē. 15. Usp. grč. omph-alós, lat. umb-ilīcus, eng. navel < *h 3nobh- »lađa«. Pazi na Brugmannov zakon. 16. *medhyo- »srednji«. Pazi na različite ishode jotacije u grčkom: mésos (atički), méssos (lezbijski, dorski), méttos (kretski).

4. 1. *peh2wr »vatra«. Usporedi lat. pūrus »vatrom očišćen«. Pazi na metatezu laringala: grč. pyr < *ph2ur. 2. *h 2ster- »zvijezda«. Usporedi lat. stella < *h2ster-leh2. Lat. je astra je posuđenica iz grčkoga 3. Usporedi grč. erythrós, mik. e-ru-ta-ra /eruthrā/, stsl. rĭdrŭ < *h 1rud hro- »crven«. 4. Usporedi ved. nábhas-, lat. nebula, stsl. nebo, [gsg] nebese < *nebh- »nebo«. 5. *bhoso- »bos«. Usp. arm. bok < *bhoso-go-. Pazi na rotacizam u germermanskome. Usporedi i steng. bær. 6. *nepōt-s »unuk«. Lat. nepōs < *nepōts, grč. [npl] népodes »mladići«. 7. *gras- »trava«. Skr. grásate »jesti« samo za stoku, pa onda i

26


»pasti, preživati«. Lat. grāmen < *grasmn uz naknadno duljenje vokala. 8. *h 2eko- »igla« 9. *seyk- /*sik- »doseći« 10. *Hroth 2o- »kotač«. Usporedi alb rreth. Pazi na aspiraciju u vedskom. 11. Usporedi skr. pat-, steng. feðer, eng. feather < *pet- »letjeti«. Obrati pozornost na Sturtevantov zakon. 12. *h 3bhruH- »obrva«. 13. *ghebhoHl- »glava«. Usporedi grčki toponim Kinoskefal < kynòs kephalḗ »pseća glava« i hrv. posuđenicu čak. cîpal, dubr. cípō »vrst ribe« < dalm. ? < grč. kephalḗ. 14. *geh2dh- »radovati se«. Usporedi lat. gaudeō. 15. *seg- »vezati«. Pazi na palatalizaciju u vedskom. 16. *ken- »nov«. Usporedi skr. káṇa- »nedozrelo zrno riže« i kanyā- »djevojčica« i gal. Cintu-gnātus »prvorođenac«. Grč. kainós »nov« postaje iz ie. dužine.

5.1. *woyḱo- »nastamba«. Usporedi i grč. Dōriées trikhá-ïk-es »Dorani iz tri plemena« i gal. plemenenska imena Ordo-vic-es, Lemno-vic-es. 2. *ǵews- »kušati«. Usporedi got. kiusan. Skr. jóṣa- je duljina korijena juṣ-. 3. *leyǵh- »lizati«. Usporedi stsl. lizatĭ. Prezent je korijenski pa *-n- u lat. li-n-gō nije infigirano nego je postalo prema lambō »ližem« ili lingua »jezik« (A. Sihler). 4. *ǵhew-d- »lijevati, teći«. Pazi na stezanje u grč. kheî < *khéwei. Za diftong usporedi grč. ékheya [aor] < *h1eǵhews-. Avestički se i vedski svećenici koji liju svetu somu (av. haoma ~ skt. sav- »istisnuti« < ie. *sewH, usp. prazninu *suHnus »sin«) zovu hótar- i zaotar (< *ǵhew-). Lat. fundō je jedini primjer za ie. *ǵhu- > lat. #fu- na početku riječi. 5. *pi-n-ḱ- »risati«. Usporedi grč. poikílos »šaren«. Prema tome i grč. Stoà poikílē »šareni trijem« prema kojemu se zovu i filozofi stoici. Korijen se vidi u lat. participu pic-tus »naslikan« ili u imenici pic-tōr »slikar«. 6. *ǵ hod-mVr- »izmet«. Usporedi av. zadaŋha [du] »guzica«. 7. *neḱ- »propasti«. Usporedi grč. néktar < *(H)neḱtrh2 »koji nadilazi smrt« i lat. nex »smrt« 8. *ḱlewo- »slava«. Usporedi TAB ñem-kälywe. Indoeuropske su pjesničke fraze očuvane u skr. ákṣitam śrávas i grč. kléos áphthiton < *ḱlewos ndhgwhitom »besmrtna slava«. Usporedi i av. vohu sravah, stir. fo chlú < *wesu ḱlewos »dobra slava«. 9. *ḱuō »pȁs«. Usporedi lit. šuo, [gsg] šuñs. Pazi na Lindemanov zakon: grč. kýōn < *ḱuwōn. 10. *h 3eḱteh 3 »8«. PT *oktú > *oktə je analogija prema PT *ṣəptə »7« i *ñúwǩ »9«. 11. *daḱruh 2- »suza«. Lat. lacrima postaje od starijega dacrima. 12. *bheh 2ǵ hu- »ruka«. Za konervativniji vokalizam u grč. usp. i dor. pâkhys. 13. *weǵh-no- »staza«. Usp. TB yakne i stir. fén. 14. *ǵneh 3- »znati«. Usporedi ved. rtajñā- »rtoznalac«, TB aknātsa »ignorans« < *nǵneh3-. 15. *bhr ǵ hro- »visok« 16. *ǵhh2eyso- »koplje«. Poveži s *ǵhh2i- »bacati«. Usporedi got. ime Gaisa-reix »kralj kopalja« i steng. gār (Beowulf I 1: Hwæt wē Gār-Dena in geār-dagum... »Hej! kopljometnih Danaca u dni davne...«).

6.1. *sm-g welbh- »iz iste utrobe, braća«. Usporedi *gwolbho- > ved. gárbha- »utroba«, av. gərəbuš, stsl. žrěbę. Homerski grč. a-delpheós postaje iz duljine ie. pridjeva.*gwelbhew-o-. 2. *gwerh 3- /*g wr h 3- »pojesti«. Lat. je vorō »proždrijeti« po podrijetlu kauzativ, usp. ie. *gworh3-ey- 3. Usporedi het. kuenzi, skr. hánti, stsl. goniti, stvnj. gund-fano »bojna zastava« < ie. *gwhen- »ubiti«. Grč. theíno »ubiti« < *gwhenyoh2, ali phónos »smrt« < *gwhonHos kao u imenu Tisi-phonḗ. Za drugi dio imena usp. grč. tínō »platiti kaznu« < *kwey-. Taj je korijen još vidljiv u grč. poinḗ, stsl. cěna itd. 4. *gwem- »ići«. Usporedi got. qiman. Grč. baínō < *gwmyoh2. 5. *neyg w-/*nig w- »prȁti«. Mik. ke-ni-ke-te-we vjerojatno predstavlja /kher- nikwtēwes/ »perači ruku«. Usporedi grč. kher-níptomai »prati ruke«, khér-nips

27

Vježbe

»voda za pranje ruku«. 6. *kwekwlo- > *kwukwlo- »kotač«. Usporedi eng. wheel. 7. *h 3eng w- »pomazati«. Usporedi stvnj. anc(h)o »maslo«. 8. *h 3eg whi- »čudovište, zmija«. U skr. često znači i »Vrtra«. 9. *g wenh 2 »žena«. Usporedi stsl. žena i stir. ben. Skr. jani- »božica« < *gwenh2. Got. quino < pragerm. qenōn. Obično se misli da je formant za ženski rod (-h2) oblikovan prema *gwenh2. 10. *h 1lng wh- »lagan«. 11. *g whrend h- »škrgutati«. 12. *n gwen- »izraslina«. Grč. adḗn dolazi u značenju »žlijedza«. 13. *g whor-mo- »topao«. Usporedi grč. toponim Thermo-pýlai »paklena vrata« i imenicu théros »ljeto« bez sufiksa *–mo-. 14. *g whed h- »željeti«. Usporedi grč. polý-thestos »mnogo željen«. Mik. qe-te-a2 vjerojatno predstavlja /kwhesteha/. 15. Usporedi stsl. peko, [2sg] pečeši, eng. cook < *pekw- »peći«. Pazi na jotaciju u grčkome: péssō [prez] < *pekw-y-oh2, ali pépsō [fut] < *pekw-s-oh2 i pépōn [ptcp] »dozreo« odakle dubr. pȉpūn »dinja«. Pazi na asimilaciju labiovelara u latinskom.

7.1.*dheǵhōm »zemlja«. Pazi na satemski odraz u frig. zemelon »rob« (glosa iz Hesihija: zemelen bárbaron andrápodon Phrýges). Lat. homō < *hemon < *dhǵhm-. Pazi na metatezu u grčkom *dhǵh- > *ǵhdh-. 2. *trih 2(d)ḱomth 2 »30«. 3. *ḱonkho- »školjka«. 4. *ḱey- »ležati«. Usporedi grč. koítē »postelja«, lat. civis »građanin« < *(kon-)ḱey-wi- »koji zajedno liježe«, got. heiwa-frauja »pater familiās«, rus. semĭja »obitelj«. Usporedi i zanimljivi epitaf iz Termopila: Ô xeín', aggélein Lakedaimoníois hóti tḗde keímetha, toîs koínōn rhḗmasi peithómenoi »Stranče, reci Spartancima da ležimo ovdje, poštujući njihove zakone« 5. *h 2enǵ h- »súziti«. Usporedi grč. ágkhō »zadaviti«, av. azah- »nevolja, škripac«, stsl. ozŭkŭ. 6. *nekw- / *nokw- »gol«. Usporedi ved. nagná-, lat. nūdus < *nokw-edos. Uoči Winterov zakon: stsl. nagŭ, lit. nuógas. 7. *speḱ- »promatrati«. Pazi na premetanje u grčkome. 8. *ḱr n- »rog«. Usporedi stsl. srŭna. Lat. je cornū postankom dual. 9. *nokw-t- »noć«. Skr. náktam je prilog, »noctū, níktōr«. Pazi na Cowgillov zakon. 10. *yekwr »jetra«. Heteroklitička imenica, usp. skr. [nsg] yákrt, [gsg] yaknás, grč. [nsg] hepar, [gsg] hḗpatos, lat. [nsg] iecur, [gsg] iecinoris. 11. *bheh2- »govoriti«. Usp. grč. dor. phāmí, ali at. phēmí. Usporedi i lat. fā-rī »govoriti« i fā-ma »glasina«. 12. *gweru- »ražanj«. Usporedi got. qairu, istoga značenja. 13. *kwoti »koliko«. Usporedi bret. pet < *kweti. 14. *perḱ- »točkast«. Usporedi frig. perk- »pisati«, njem. Forelle »šaran«. Lat. pulcher postaje disimilacijom od *porcer < *porcros. Pazi na to da *p- nestaje u britskome na početku riječi. 14. *gwhel- »željeti«. 15. *h 2end hes »cvijet«; nostratičari upućuju na semit. *ḥint-(at)- »žito«. 16. *ḱekw- »izmet« s heteroklitičkom promjenom. Usporedi skr. [nsg] śákrt, [gsg] śaknás.

8. 1. *h 2eḱs- »osovina«. Usporedi lat. axis, stvnj. ahsa, stprus. assis. 2. *poskwo-/e- »straga« < *po »straga« + *sekw- »slijediti«. Pazi na palatalizaciju: av. paskāt, ali pašca. 3.*h 2/3wop- »napastovati«. Pazi na odraz u germanskome, prema ie. *h2/3wopélo-. 4. *wn d(s)ti- »mjehur«. Pazi na automatsko umetanje *-s- između dentala. Lat. vessica postaje asimilacijom, od *vensica. 5. *ḱwesH- »duboko uzdisati«. Usporedi eng. wheeze. Skr. pored śvásiti ima i analoško śvásati. 6. *syowro- »ženin brat«. Usporedi srp. šûra. Szemerényi za praishodište predlaže ie. *suH- »žena«. 7. *h 1ews- »gorjeti«. Alb. ethe »vrućica« potječe od ie. *h1ews-dhiyeh2. 8. *h 1orso- »stražnjica«. Lat. je d-orsum »leđa« leksikalizacija, vjerojatno prema ie. *tod h1orsom »ta stražnjica«. Grč. –rr- < *-rs-, ali usp. ekspresivne geminate u byllá < *buli-. I skr. buli- »guzica«. Pazi na homonim u hetitskome, koji potječe od *h1erH-

28


»prȁti« (kao u TA yär). 9. *snewd h- »izmaglica, oblak«. Usporedi kimr. nudd. 10. *sriHgo- »hladnoća, studen«. Lat. fr- < *sr- na početku riječi. 11. *skel- »zavinut, kriv«. Usporedi lat. scelus i arm. šel, oboje u značenju »zločin«. Možda toj etimologiji pripada i TA kolye »bedro«. 12. *h 2eḱ- »oštar«. Usp. stsl. ostrŭ. 13. *seh2wōl »sunce«. Promjena je heteroklitička, usp. [gsg] *suh2nos. Luvijsko -i- potječe od ie. *-ē-, a h katkada nestaje ispred ie. *-w-. 14. *h 2r ḱto- »medvjed« ili, s interdentalnim frikativom, *h 2r þḱo-. 15. *pis-to- [ptcp] »slomljen«. Pazi na RUKI pravilo. 16. *h 2osdo- »grana« > *h 2ozdo- (jednačenjem po zvučnosti). Grč. z predstavlja zvuk [zd].

9.1. *h 3nomn »ime«. Lat. nōmen ima sekundarno duženje, možda prema (g)nōtus < *ǵneh3- »znati«. Pazi na disimilaciju u hetitskom. 2. *melH- »mljeti«. Usporedi stsl. mlěti s metatezom. Grč. mýlē »mlin« i stir. melid. 3. *tom »toga« [accsg]. Pazi na supleciju, [nsg] *so, *seh2, tod »taj«. Usporedi frig. so-, stsl. tŭ i lit. ta. 4. *sen- »star«, usp. lit. senas, got. sin-ista [supl] »najstariji«. 5. *g wōm (Stangovim zakonom) < *gwowm [accsg] »govedo«. Grč. je bon akuzativ imenice bos »štit od volujske kože, govedo« koja u klasično vrijeme glasi boŷs, a u akuzativu, po analogiji, boŷn. Lat. je bōs sabinska posuđenica (ie. *gw- > sab. v-). 6. *h 2ner- »muškarac«. Usporedi i frig. an(a)r-, lat. Nerō. Skr. sūnára- »zgodan čovjek« < *sū-h2ner-o-. 7. *ǵerh 2o- »starac«. Usporedi grč. geroysíā »skupština, vijeće staraca« < ie. *ǵerh2ont-ih2-. 8. *h 3erbho- »siroče«. Arm. se ar-ban-eak »sluga« otprilike slaže sa slavenskim u značenjskom pomaku. 9. *(s)lh 2egw- »uzeti, držati«. Pazi na jotaciju u grčkom: lázomai < *lh2egw-yo/e-. 10. *h 2el- »lutati«. Usporedi grč. aléomai »hoditi naokolo« i alýskō »pobjeći«. 11. *gweloHn- »žalac«. S pomakom u značenju, usporedi grč. déllithes »ose« (Hesihije) < *gwel-nidh-. 12. *musko- »genitalije« možda prema *mus-ko- »mišić«. -kh- je umjesto -k- u grč. mýskhon ekspresivne naravi. 13. *ḱowHr »grašak« s heteroklitičkom promjenom, [gsg]*ḱuHnos. Usporedi i grč. kýar, TB kor iz praznine, ie. *ḱuHr. 14. *h 2ensu- »duh, bog«. Usporedi stnord. æsir [pl] »bogovi«. Av. ahura »gospod« postaje od ie, *h2nsu-ro-. 15. h 3meyǵ ho- »pišati«. Usporedi skr. meha- i TB miśo »pišina«. 16. *pelh 1u- »mnogo«. Usporedi got. filu. Lat. plūs [komp] »više« postaje od ie. *pleh1yo-. Grč. pollákis [adv] »često« postaje od *plh1u-kwid, kao i skr. parūcid.

10.1.*kwr sno- »crn«. Usporedi jatv. hidronim Kirsnar »Crna rijeka« i alb. sorrë »vrana« (< ie. *kwērneh2) 2. *kr po- »tijelo«, podrijetlom kosa osnova imenice ie. *kreps. 3. *termn »granica«. Usporedi skr. tárman- »granica« i antonim atérmōn »bezgraničan« (< ie. *ntermōn). 4. *wr b- »grana«. Grčki i rhámnos. 5. *pl th 2u- »širok«. Usporedi lit. platus. 6. ǵ hng heno- »guzica«. Skr, jaghána- poveži s jáṇghā- »brada, mentum«. Pazi na asimilaciju: grč. kokhṓnē < *kakhṓnē. 7. *ml d he- »glina« poveži s *meldh- »mekan«. 8. *bhr w- »dio odjeće«. Usporedi mik. pa-we-a2 /parweha/ i grč. phárai »presti« (Hesihije). 9. *d hl g h- »dûg«. 10. *(n )str -to- »(ne)pobijeđen«. Ie. je *str-to- »vojska«. Usporedi grč. stratós i lezb. strotós, i jedno i drugo »vojska«. 11. Usporedi got. ga-munþs, stsl. pa-mętĭ < ie. *mnt i- »um«. Grč. se –matos < ie. *mnto- nalazi u složenicama poput autó-matos. 12. *bhnǵ hu- »obilan«. Usporedi ved. bahú- [pos] »gust«, i báṃhiṣṭha- [supl] »najgušći«. 13. *n s(me) »mi«. Usporedi lat. nōs i grč. ámme umjesto ammé (eolska baritoneza). At. hemeîs postaje stezanjem od *āmées. Aspiracija je sekundarna. 14. *g wm-ti- »hod«. Usporedi grč. katá-basis »silazak«, aná-basis »uzlaz«, batós

29

Vježbe

»premostiv« (< ie. *gwm-to-).

11.1. *srew- »teći«. Usporedi lat. Rūmo »Tiber«, lit. sravà »menstrualna krv« i hrv. strúja. Pazi na u staroslavenskome: hrv. stràćara, ali srȁti. 2. *werǵ- »raditi«. Usporedi steng. weorc. Grč. rhézō postaje od *werǵ-yo. Uoči i ie. *werǵom »rad« > grč. érgon »djelo«, eng. work »rad«. 3. *meryo- »djevojka«. Usporedi lit. mergà. Lat. marītus »muž« postaje od ie. *merih2-to-. 4. *yoh1r-/*yeh 1r- »godište«. Usporedi njem. Jahr i eng. year. 5. *h 2elyo- »drugi«. Usporedi cip. a-i-lo-, s metatezom. Ie. *-ly- daje grč. -ll- po pravilu. 6. *wet-es- »star«. Usporedi lat. vetus i lit. vetušas. Grč. ima i étos »star«. Starije je mik. we-to [accsg]. Vidi i ved. tri-vatsá- »trogodišnjak«. 7. *sweḱru-h 2- »svekrva«. Usporedi grč. hekyrá i njem. Schwiger. Lat. socrus [F] postaje od ie. *sweḱru-o-. pazi na asimilaciju u vedskom. 8. *koryo- »vojska«. Usporedi grč. koíranos »vojvoda« (sa ie. *-ry- > grč. -ir-). Vidi i lat. ime plemena Tri-corii »koji se sastoje od tri vojske«. 9. *suHro- »sirutka«. Usporedi stsl. syrŭ. 10. *h 1uHd hr »prsa«, s heteroklitičkom promjenom: [gsg] *h1uHdhnos. Usporedi hrv. vȉme i rus. výmja. 11. *h 2owi- »ovca«. Usporedi lat. ovis, stsl. ovĭ-ca, eng. ewe. 12. *wiHs-o- »otrov«. Skr. je viṣá- bez dužine, od ie. *wis-o-. Lat. vīrus [N] ima negramatički rod. 13. *nuH(n) »sada«. Usporedu grč. ný, lat. nu-dius, nun-c(e), stsl. nyně, svi u značenju sada »sada«. Vjerojatno valja vezati sa ie. *newo- »nov« . 14. *yes- »vreti«. Usporedi stvnj. jesan. Mik. se ze-so-me-no vjerojatno čita /djesomenoy/. 15. *gwhiHslo- »žila«. Usporedi skr. jiyā-, grč. biós, hrv. žȉla. 16. *putlo- »sin«. Usporedi av. puθrō-. Osk. se -tl- spontano mijenja u -cl-, kao i latinsko. 17. *yuHs »juha«. Usporedi stsl. juxa.

12. 1. *pr h 3ḱto- »anus«. Skr. plāśí- postaje od ie. *proh3ḱi-. 2. *kmh 2pH- »pčela radilica«. Sinonim je ie. *dhren- > grč. thronax, stvnj. trëno. 3. *wr h 2d- »korijen, grana«. Usporedi lat. rādix. 4. *ǵn h 1-to- [ptcp] »stvoren, rođen«. Usporedi složenice: skr. jātarūpa- »prirodno lijepa« i got. airþa-kunds »od zemlje rođen«. 5. *ḱr h 2-to- [ptcp] »pomiješan« poveži s ie. *ḱerh2. 6. *tl h 2-to- [ptcp] »nošen«. Dorski i tlātós . 7. *str h 3-to- [ptcp] »položen«. Usporedi lat. strātus »ležaj«. 8. *g wr h 2u- »težak«. Usporedi lat. gravis. Av. gouru- postaje od starijega *garu-. 9. *ḱmh 2o- »umor«. Usporedi strukturu tipa CRHC u skr. śāntá- ili grč. polý-kmētos (< ie. *ḱmh2-to-). 10. *dl h 1gho- »dȕg«. Usporedi grč. dolikhós, lat. in-dulgeō, stsl. dlŭgŭ. Ispadanje je početnoga *d- iz grupe *dl- u litavskome pravilno. Vidi i jatv. hidronim Durlgas »Dugo jezero«. 11. *sr h 2go- »bobica«. Starija je paradigma: grč. rhṓx [nsg], rhāgós [gsg] prema ie. *sroh2gs [nsg], *srh2gos [gsg]. U lat. *sr- pravilno postaje fr- na početku riječi. 12. *kl Hro- »greda«. Kimr. aw pravilno postaje od ie. *ā.

13. 1. *morwi-/*morm- »mrav«. Za ie. *morwi- usporedi stir. moirb. Lat. formica postaje disimilacijom, prema *morm-ica. 2. *peleḱu- »sjekira«. Moguće je da se radi o semitskoj posuđenici, u vezi sa sem. *plq »rascijepiti«. 3. *lowbho- »kora«. Stir. luib »trava« i got. laufs »list« (pa onad steng. lēaf i eng. leaf) vjerojatno ne pripadaju ovoj etimologiji. 4. *kleng- »savinuti«. Usporedi stsl. klęčo i lit. klénkti. 5. *h 2elno- »s druge strane, nakon«. 6. *(s)terǵ h- »uništiti«. Sadašnje vrijeme glasi *(s)trneǵhti. 7. *wiHro- »muškarac«. Lat. je vir pravilno pokraćen. 8. *melit- »med«. Usporedi got. miliþ istoga

30


značenja. 9. *wek -/ *wok - »glas«. Usporedi TA wak, TB wek i lat. vōx. 10. *yo- »koji«, osnova odnosne zamjenice *yos, *yeh2, *yod. Dolazi kao sastavnica i u genitivu singulara o-osnova na *-os-yo > skr. –asya, grč. hom. –oio, stlat. –osio. 11. *dwis »dvaš«. Usporedi steng. twi-. U latinskome ie. *dw pravilno daje b: lat. bellum »rat« < ie. *dwellom »dvoboj«. Često u složenicama: skr. dipada, grč. dípoys, lat. bipes, svi u značenju »dvonožac«. 12. *wes- »odjeća«. Usporedi lat. vestis. Grč. hénnȳmi postaje od ie. *wesnew-. Uspored i lezb. émma koje je u vezi s ved. vasman. 13. Usporedi dor. hádys, lat. suāvis < ie. *sweh2du- »sladak«. 14. *medhu »medovina«. Usporedi strprus. meddo i stir. [nsg] mid, [gsg] meda. istoga značenja. Značenje »med« dolazi samo u stsl. medŭ i TB mit. Odatle je posuđeno i u starokineski kao *mjit. Grč. méthy znači »vino«. 15. *plew- »teći«. Usporedi stsl. plyti, eng. flow i flood 16. *ḱr h 2o- »glava« je kosa osnova imenice ie. *ḱrreh2. Usporedi lat. cerḗbrum ili cérěbrum, koje postaje od ie. *ḱerh2sro-. 17. *wr h 1no- »janje«. Usporedi grč. (w)arḗn i cak. vanne.

14.1. *kwelp- »nadsvoditi«. Usporedi steng. hwealf i grč. kolpóō. 2. *h 2ostH- »kost« s heteroklitičkom promjenom: [gsg] *h2ostnos. Arm. oskr postaje od *h2ostwr. Početno je k- u stsl. nejasno. Kao zanimljivost usporedi hrv. jȁstog < grč. astakós < *h2estnko-. 3. *bhōgoh2 »peći«. Grčki ima i phṓzō prema ie. *bhōgyoh2. Zbog nerazjašnjenoga se Lautverschiebunga obično predlaže da je frig. bekos »kruh« posuđeno. 4. *weǵ h- »voziti«. Usporedi lat. vehō (zapravo s hijatom vĕō) i lit. vežù. 5.*wesr »proljeće«, s heteroklitičkom promjenom: [gsg] *wesnos. Usporedi skr. vasanta- i lat. vēr. Slavenska riječ postaje od kose osnove. 6. *ǵ hey-m- »zima«. Usporedi lat. hiems i stir. gim-red. 7. *n -mr -to- »neumro«, usp. ved. amrta- »besmrtan« i grč. ambrosíā »ambrozija, pomast bogova«. 8. *loHp- »kožuh«. Baltičke oblike, lit. lopas i latv. lāps, treba izvoditi iz ie. *leh2p-. 9. *moḱs- »skoro«. Usporedi av. mošu i lat. mox. 10. Usporedi got. –reix, gal –rix, stir. rí < ie. *Hrēǵ- »kralj«. 11.*h 2ewsō- »zora«. Usporedi grč. ēṓs, kod Homera rhododáktylos »ružoprsta«. 12. *ḱērd- »srce«. Usporedi stprus. seyr i arm. sirt. Skr. h- je analoški došlo gdje bi trebalo biti ś-. 13. *kakH- »smijati se«, ekspresivni korijen. Lat. -ch- je prema grčkom pisanju. 14. *uksē- »vol«. Usporedi eng. ox [sg], oxen [pl] istoga značenja. 15. *gerh 2uH- »ždral«. Usporedi lat. grūs i hrv. ždâl s epentezom. 16. *kwetwōr »4«. Usporedi grč. téssares.

15.1. *h 2end ho- »slijep«. Gal. anda-bata je naziv za gladijatora koji se bori s kacigom bez otvora za oči . 2. *h 2erkwo- »lûk«. Usporedi stlat. arquos. 3.*kweh 2s- »kašalj«. Usporedi stsl. kašĭlĭ i kimr. pesychaf (i pazi da ie. *kw daje p u kimričkome. 4. *dheh 1ter- »stvoritelj« poveži s *dheh 1- »činiti«. Usporedi stsl. dětelĭ i lat. con-dītor. 5. *peh2- »pâsti«. Lat. pāscō postaje od ie. *peh2-sḱ-oh2. 6. *deh 3-no- »dar«. Usporedi i skr. dānam »dar«, s istim sufiksom kao stsl. i grč. doron. 7. *h 2e(m)bhoh 1 [du] »oba«. Usporedi skr. úbhā i eng. both. Lat. je ambō uz duō »dva« jedini prežitak starog duala. 8.*h 1eǵoh2 »ja«. Lat. ĕgŏ postalo je od starijega *ĕgō tzv. jampskim kraćenjem. Čini se da se završetak -oh2 poopćio na prvo lice singulara tematskoga prezenta u indoeuropskome. 9. *h 3nog wh- »nokat«. Usporedi stsl. nogŭtĭ. 10. *teh 2g- »smjestiti«. Usporedi grč. tāgós »vojvoda« i tássō »voditi« (ie. < *teh2gyoh2). Lit. sutógti s pomakom u značenju znači »udati se«. 11. *steh 2tlo- »mjesto«. Usporedi steng. staðol. Pazi na promjene u latinskome. 12. *seh1ro- »dûg«. Usporedi lat. sētius »manje« u vezi s lat. sērus »kasan«.

31

Vježbe

Neki dodaju i ved. sāyám- »večer«. 13. *teh 2wot- »tolik«. Usporedi dor. tâ(w)os i TB tot. Vidi i skr. tāvatkrtvas »toliko puta«. 14.*h 3esk- »jasen«. Usporedi het. hassikk- »jasen«. Pazi na metatezu u grčkome. 15. *lab- »lizati«. Neophodno je rekonstruirati ie. *a. Grč. láptō »srkati« postaje od ie. *labyoh2. Lat. -m- je neetimološka ekskrescencija.

16.1. *h 1ger- »probuditi«. 2. *h 1rewg- »podrigivati«. Usporedi lit. riáugmi, rus. rygát'. Lat. #e- je prefiks, prema lat. ex. 3. *h 2weh1- »puhati«. Usporedi skr. vātā-ikabhakṣa »koji se hrani vjetrom«. Lat. ventus »vjetar« postaje od ie. *h2weh1-nto-. Vidi i TA want, TB yente (ie. *w daje TB y po pravilu). 4. *h 2enh 1mo- »dah«. Možda u vezi s ved. ánila- »dašak« od starijega *anima-. 5. *ǵhh 2wo- »rupa«. Usporedi steng. goma »rupa«. TB koyṃ postaje od ie. *ǵhuh2yom u vezi s ie. *ǵheh2w- »zijevati«. 6. *h 1regwes »tama«. Usporedi grč. érebos »podzemni svijet« i got. riqis »mrak«. TAB o- je pripada ovoj etimologiji. 7. *mh 2ḱro- »velik«. Usporedi lat. macer. 8. *h 2melǵ- »musti«. Usporedi lat. mulgeō i stsl. mlŭzo. 9. *nh 1trik- »zmija«. Usporedi eng. adder prema steng. nædre (n- je pogrešno shvaćeno kao neodreñeni član). 10. *mh 2no- »ruka, šaka« je kosa osnova ie. heteroklitona *meh2r 11. *h 3l igo- »bolestan«. Usporedi grč. olígoi, lit. ligà, alb. lig. 12. *h 2ley- »pokrenuti«. Usporedi lat. lītus i stsl. lějo ili lijo. 13. *g hel(h 2)d- »mraz«. Staroslavenski oblik ne traži laringal. Pazi na asimilaciju u grčkom. 14. *h 2nsi- »mač«. Usporedi lat. ensis.

17.1.*kenk- »glad«. Nije sigurno pripada li skr. ovoj etimologiji. 2.*sperǵ h- »hitati«. Usporedi sprhyáti iz praznine. 3. *kl Hn- »brijeg«. Usporedi grč. kolṓnē »gomila, humak« od ie.*kolHōn-eh2. Pazi na asimilaciju u latinskome. 4. *kewdo- »magija« u vezi s ie. *kewh1-. Usporedi lat. caveō »paziti«. Vidi i skr. kaví- »mudrac« 5. *stomn »usta«. Usporedi njem. Stimme »glas«. 6. *peh2wsō-, pastirsko božanstvo. Ved. je Pūṣān (< ie. *puh2sno-) čuvar stada i djelitelj sreće. 7. *h 1ereg wo- »grah«. Usporedi stvnj. arahweiz. Pazi na asimilaciju u grčkome. 8. *bhlaǵh-men »svećenik«. Usporedi ved. brāmaṇyam u vezi s lat. flāmonium. Lat. flāmen postaje od starijega *flags-men. Čini se da je neophodno rekonstruirati ie. *a. 9. *ǵ heslo- »1 000«. Dijalekatski u grčkome dolazi i khéllioi. Ved. ima prefiks sm- »jedan« (usp. lat. sem-el). 10. *dreh 2- »trčati«. Za duljinu usp. grč. édrān [aor] i dédrāka [perf]. 11. *ḱh 2es- »siv, sinj«. Lat. cānus »sijed« postaje od ie. *kasno-, uz naknadno duljenje vokala. Skr. śaśá- »zec« od *śasá- analogijom. 12. *leh 1d- »lagan«. Usporedi lat. lēnis i got. lats istoga značenja. 13. *h 1eyo- »bronca, bakar«. Usporedi lat. [nsg] aës, [gsg] aëris i a(h)ënus [adi]. 14. *h 2erh 3-tro »plug«. Usporedi lat. arātrum. Stsl. ralo postaje od starijega *ordlo. Usporedi lit. árklas. 15. *yebhe-/o- »prodrijeti«. Usporedi i hrv. jèbēm.

18. 1.*weyk- »savinuti«. Usporedi lat. vinciō »svezati«. Stnord. vikja »svinuti« postaje od ie. *weyg-. Nije jasno kakav je odnos između ta dva oblika. 2. *laywo- »lijev«. Usporedi lat. laevus »lijev« i lit. išlaivóti »vijugati«. 3. *weyH- »ići«. Usporedi stsl. viti. 4. *h 1ey- »ići«. Usporedi skr. emi, lat. īre. Pazi na razliku: grč. eîmi »idem« i eimí »(je)sam«. 5. *(H)oyno- »jedan«. Usporedi strprus. ains. Grč. oínē dolazi u značenju »jedinica«. 6. *loykwo- »ostatak« u vezi s ie. *leykw- »napustiti«. Usporedi stsl.

32


otŭ-lěkŭ. 7. *kayko- »slijep«. Usporedi skr. kekara- »razrok«, stir. cáech »slijep« i alb. keq »loš«. Fonotaktički slaba rekonstrukcija. 8. *meyk- »mijesiti«. Usp. lat. misceō, grč. mísgō, istoga značenja. 9. *deyno-/*dino- »dan«. Usporedi skr. dina-traya »trodnevlje« i lat. nun-dinae »tržišna devetodne-vnica«. Punina se vidi u got. sinteins [adv]. 10. *d heyg w- »zabiti«. Usporedi lat. fīvō. Lat. fīgō je analoški postalo prema fīxī [perf]. 11. *koyḱ- »strići kosu«. Usporedi lit. káišiu. 12. *(H)oyto- »hod«. Grčko je i keltsko značenje »zakletva« jer je ljudima koji su se zaklinjali bilo naloženo hodati među poklanim živinama kako bi zakletva bila valjana. 13. *tweys- »tresti« ili *twey-. Usporedi av. θwayah-. 14. *h 1reyk- »smrviti«. Za laringal usporedi grč. ereíkō »razbiti«.

19.1.*h 1ewk- »naviknuti se«. Usporedi stsl. vyknoti iz istog korijena. 2. *bhewg- »savinuti«. Usp. eng. bow »luk«, el-bow »lakat«, rain-bow »duga«. Pazi na homonimiju: grč. pheýgō, lat. fugiō također postaju od ie. *bhewg-, ali u značenju »bježati«. 3. *lewǵ- »otkinuti«. Za prazninu vidi grč. lygrós »tužan«. 4. *h 1lewd h- »slobodan čovjek, dijete slobodnih roditelja«. Usporedi stsl. ljudĭje »čeljad« i njem. Laute »ljudi«. U latinskome pazi na tzv. sonus medius: līber < *lūberos. 5. *h 2ews- »uho«. Usporedi lat. auris i stsl. uxo. 6. *sh 2ewso- »suh«. Usporedi steng. sear i stsl. suxŭ . 7. *lowksno- »Mjesec«. Usporedi lat. lūna i rus. luná. 8. *lewk- »bio«. Usporedi grč. leykós »bio« i lat. Iūnō Lūcīna »Junona Primalja, koja dovodi na svjetlo«. 9. *tewte- »pleme, ljudi«. Usporedi got. þiuda »narod« i steng. þēod- cyningas »kraljevi nad ljudima«. Vidi i stir. túatha (dé Danann) i ilir. Teuta. 10. *strewg- »umoriti se«. Pazi na semantiku: TA sruk- »ubiti«, ali TB sruk- »poginuti«. 11. *h 2ewg- »povećati«. Za prazninu usporedi skr. ugrá- »moćan« sa sličnom semantikom kao u lat. augeō prema Augustus. 12. *krewt- »tresti«. 13. *spewd- »odgurati«. Usporedi i grč. speýdō »žuriti« (u poslovici speýde bradéōs = festīnā lentē).

20. 1. *h 2eyg whe- »sramota«. 2. *leyp- »lijepiti«. Više oblika postaje iz punine nego iz dužine. Usporedi skr. limpáti, TB lyipär, grč. lípos, lat. lippus i stsl. pri-lĭpjo 3. *h 1newn »9«. Usporedi lat. novem i TAB ñu. Baltoslavenski ima d- analoški prema *deḱmt »10«. Prema tome, devet doslovno znači »novi broj« i u vezi je s korijenom *newo- »nov«. Čini se dakle da su Indoeuropljani imali oktalni sustav. 4. *kh 1enH- »kopati«. Usporedi lat. can-alis »žlijeb u polju«. Pazi na aspiraciju u sanskrtu. Nfrig. je knouman vjerojatno prijevojna duljina jer frig. ou postaje od ie. *ō 5. *n sekw- »poredati«. Usporedi ándra moi énnepe... (Odýsseia A 1) i etimološki prijevod Livija Andronika virum mihi...insece. 6. *h 2erh 2- »pauk«. Lat. araneus postaje od starijega *arak-sn-. Steng. renge postaje od ie. *h2rh2k- 7. *h 2rǵro- »bio«. Usporedi grč. árgyros istoga značenja. 8. *h 1rewg- »vikati, podrigivati«. Usporedi grč. ereýgomai »bljuvati«, ali ḗrygon [aor] u značenju »rikati«. Usporedi i stsl. rykati prema ie. *h1rewk-. 9. *h 3rewg- »kopati«. Vidi i lat. rūga »bora«. 10. *h2nHti- »patka«. Lat. anas postaje od ie. *h2entH-. 11. *wri(s)t- »okretati«. Pazi na Lidénov zakon u litavskome. 12. *song - »glas«. 13. *h 2elbh- »bio«. Usporedi lat. albus istoga značenja. 14. *h 2yu- »vikati«. Možda u vezi s iygḗ »vika«. 15. *h 2evi- »ptica« s proterodinamičkom deklinacijom pa skr. váyas- od ie. *h2wey-.

21.1. *(s)tn h 2g- »bara«. Usporedi grč. ténagos »plićak«, od ie. *tenh2gos. 2. *h 1eǵ hero- »jezero«;

33

Vježbe

aspirata se može rekonstruirati prema grč. Akhérōn »Aheront«. 3. *n k wtu- »praskozorje«. Usporedi grč. aktís »sunčeva zraka« s neobjašnjenim -kti- mjesto -pty-. 4. *put(n)o- »guz(ica)«. Skr. putau »guzovi« su dualia tantum (kao i inače u tom semantičkom polju). Pazi na asimilaciju u grčome. 5. *neg whro- »bubreg«. Usporedi stlat. nefrōnēs »testisi«. 6. *wolswo- »désni«. Pazi na disimilaciju u skr. bársva od starijega *vársva. 7. *ǵ hor- »odojak«. Pazi da grč. khoîros postaje od ie * ǵhoryo-. 8. *tworḱo- »divlja svinja«. Grč. sárx »meso« postaje od ie. *twrḱ-s. 9. *webhel-/*wobhel- »buha« 10.*kr no- »trešnja«. Lit. je Kìrnis zaštitnik trešnjina drva. 11. *ḱiḱer- »grašak«. Usporedi lat. cicer »grašak« (i apelativ Cicerō) i grč. krīós »grašak« (od ie. *kikrios). 12. *papa »tata«, ekspresivna riječ. Usporedi skr. akkā »mama«, grč. Akkṓ, lat. Acca Lārentia. 13. *(H)neyd- »uvreda«. Za laringal usporedi grčki oneidízō »koriti«. 14. *samh 2d ho- »pijesak«. Grčki ima neetimološko p-. 15. *weh2ti- »bogom nadahnut, obuzet«. Usporedi stir. fáith »prorok« i gal. oyateis [pl].

34


PISMO↳prakanaansko p.

feničko p. ↳aramejsko p. ↳

↳brāhmsko p. prakrt→ ↳ śāradsko p.

sanskrt→ ↳ gurmukhsko p.

pandžapski→ ↳ nāgarsko p.

sanskrt→istočno ↳ nāgarsko p.

asamski→ bengalski→

↳bengalsko p. asamski→ bengalski→

↳orijsko p. → orijski

↳ devanāgarsko p. hindski→ maratski→ sanskrt→ sindski→ gudžuratsko p.↳

gudžuratski→ ↳ granthsko p.

sanskrt→ sinhaleško p. ↳

sinhaleški→ toharsko p. ↳

turfanski→ kučanski →

kharošṭhsko p.↳ prakrt→

pahlavsko p. ↳ partski→ srednjeperzijski→ avestičko p. ↳

avestički→ srednjeperzijski→

sirijsko p. ↳ sogdijsko p.↳

35

Vježbe

sogdijski→ manihejsko p. ↳

manihejski→ nabatejsko p.↳

arapsko p.↳ balučski→ kurski→ pandžapski→ perzijski→ paštski→ sindski → urdski→

hebrejsko p.↳ jidiš →

maloazijsko p.↳ frigijsko p.↳

starofrigijski→ lidijsko p.↳

lidijski→ likijsko p.↳

likijski→ karijsko p. ↳

karijski→ sidetsko p.↳

sidetski→grčko p. ↳

baktrijski→ galski→ grčki→ etrursko p.↳

venetsko p.↳ venetski→ runsko p. ↳

starodanski→ staroengleski→ starofrizijski→ staronordijski→

latinsko p.↳ afrikaans, danski, engleski, nizozemski, njemački, norveški...→ albanski→ bretonski, kimrički, kornički, irski, manski, škotski→ češki, hrvatski, poljski, slovački, slovenski, sorbijski, → → francuski, korzički, latinski, portugalski, rumunjski, talijanski... kurdski, osetski→ latvijski, litavski, pruski →

36


romski→ faliskičko p.↳

faliskički→ oskičko p. ↳

oskički→ mesapsko p.↳

mesapski → gotsko p.↳

gotski→ armensko p. ↳

armenski→ glagoljsko p. ↳

staroslavenski→ ćirilsko p. ↳

bjeloruski→ bugarski→ crnogorski → makedonski→ rusinski→ ruski→ srpski→ staroslavenski→ ukrajinski→ torlački→

tartesansko p. ↳ keltibersko p. ↳

keltiberski → staroperzijsko p.↳

staroperzijski→ ogamsko p.↳

staroirski→

37

Vježbe

Armensko pismo

Ա ա a Ժ ժ ž Ճ ճ č Ռ ռ r

Բ բ b Ի ի i Մ մ m Ս ս s

Գ գ g Լ լ l Յ յ y Վ վ v

Դ դ d Խ խ x Ն ն n Տ տ t

Ե ե e Ծ ծ c Շ շ š Ր ր r

Զ զ z Կ կ k Ո ո o Ց ց c῾

Է է ê Հ հ h Չ չ č῾ Ւ ւ w

Ը ը ə Ձ ձ j Պ պ p Փփ p῾

Թ թ t‘ Ղ ղ ł Ջ ջ ǰ Ք ք k῾

Ćirilica

a a k k h h я ja

b b l l w o è ę

v v m m c c î ję

g g n n č č ò ǫ

d d o o š š û jǫ

e e p p щ št ř ks

ž ž r r ъ ъ ŉş ps

ś dz s s ы y õ th

z z t t ь ь ã ü

i i u, Ù u э ě 9 je

j, ï i f f ю ju đ đ

½Indijska pisma

क ক ਕ ક କ ක ka ढ ঢ ਢ ઢ ଢ ඪ ḍha र ৰ ਰ ર ର ර ra ओ / / / / ඔ o

ख খ ਖ ખ ଖ ඛ kha ण ণ ਣ ણ ଣ ණ ṇa ल ল ਲ લ ଲ ල la आ আ ਆ આ ଆ ආ a

ग গ ਗ ગ ଗ ග ga त ত ਤ ત ତ ත ta व ৱ ਵ વ / ව va ई ঈ ਈ ઈ ଈ ඊ i

घ ঘ ਘ ઘ ଘ ඝ gha थ থ ਥ થ ଥ ථ tha श শ ਸ શ ଶ ශ śa ऊ ঊ ਊ ઊ ଊ ඌ u

ङ ঙ ਙ ઙ ଙ ඞ n द দ ਦ દ ଦ ද da ष ষ / ષ ଷ ෂ ša ॠ ৠ / ૠ ୠ ඎ r

च চ ਚ ચ ଚ ච ca ध ধ ਧ ધ ଧ ධ dha स স ਸ સ ସ ස sa ॡ ৡ / / ୡ ඐ l

छ ছ ਛ છ ଛ ඡ cha न ন ਨ ન ନ න na ह হ ਹ હ ହ හ ha ऐ ঐ ਐ ઐ ଐ ඓ ai

38


ज জ ਜ જ ଜ ජ ja प প ਪ પ ପ ප pa अ অ ਅ અ ଅ අ a औ ঔ ਔ ઔଔ ඖ au

झ ঝ ਝ ઝ ଝ ඣ jha फ ফ ਫ ફ ଫ ඵ pha इ ই ਇ ઇ ଇ ඉ i / / / / / ඇ æ

ञ ঞ ਞ ઞ ଞ ඤ ña ब ব ਬ બ ବ බ ba उ উ ਉ ઉ ଉ උ u / / / / / ඈ ǣ

ट ট ਟ ટ ଟ ට ṭa भ ভ ਭ ભ ଭ භ bha ऋ ঋ / ઋ ક ඍ r / / / / / ṃ

ठ ঠ ਠ ઠ ଠ ඨ ṭha म ম ਮ મ ମ ම ma ऌ ঌ / / ଌ ඏ l ः/ / / / / ḥ

ड ড ਡ ડ ଡ ඨ ḍa य য ਯ ય ଯ ය ya ए / / / / එ e / / / / /

Glagoljica

a a a Y & dz n n n f f f

b b b z z z o o o h h h

v v v ( ( i p p p W W o

g g g j \ dž r r r } } št

d d d k k k s s s c c c

e e e l l l t t t ~ ~ č

@ @ ž m m m u u u [ [ š

Gotsko pismo

a a h h n n w w

b b v þ j j f f

g g i i u u c x

d d ï i p p x ƕ

e e k k r r o o

q q l l s s

z z m m t t

Grčki alfabet

Α α A a Ι ι I i Ρ ρ R r Ϝ ϝ W w

Β β B b Κ κ K k Σ σ ς S s Ϻ ϻ S s

Γ γ G g Λ λ L l Τ τ T t Ϟ ϟ Q q

Δ δ D d Μ μ M m Υ υ Y y Ϡ ϡ Ss ss

Ε ε E e Ν ν N n Φ φ Ph ph

Ζ ζ Z z Ξ ξ X x Χ χ Kh kh

39

Vježbe

Η η Ē ē Ο ο O o Ψ ψ Ps ps h

Θ θ Th th Π π P p Ω ω Ō ō 0

Italska pisma

Linear B

Ogamsko pismo

ᚁ b ᚈ t ᚏ r ᚕ ea

ᚂ l ᚉ c ᚚ p ᚖ oi

ᚃ f ᚊ q ᚐ a ᚗ ui

ᚄ s ᚋ m ᚑ o ᚘ ia

ᚅ n ᚌ g ᚒ u ᚙ ae

ᚆ h ᚍ ng ᚓ e

40


ᚇ d ᚎ z ᚔ i

Runsko pismo

ᚠ f ᚷ g ᛇ ï ᛖ e

ᚢ u ᚹ w ᛈ p ᛗ m

ᚦ þ ᚺ h ᛉ z ᛚ l

ᚨ a ᚾ n ᛊ s ᛜ ŋ

ᚱ r ᛁ i ᛏ t ᛞ d

ᚲ k ᛃ j ᛒ b ᛟ o

Staroperzijski klinopis

a a ga mu

θa

i i gu na

va

u u ha nu

xa

ba ja

pa ya

ca ji

ra za

ça ka

ru> :

da ku

sa

di la

ša

du ma

ta

fa mi

tu

Novoperzijsko pismo

ʾ , ا, ااا, h , , ح, ح ح ح gh , قق, ق, ق kh , , خ, خ خ خ

b , ب, ببب, dž , , ج, ج ج ج r , رر, ر, ر y , , ى, ي ي ی

č , چ, چچچ, k , , ک, ک ک ک s , ثث, ث, ث z , , ز, ز ز ز

d , د ,ددد, l , , ل, ل ل ل s ,سس, سس, z ,ظظ,ظظ,

' , ع, ععع, m , , م, م م م s ,صص, صص, z ,ض,ضضض,

f , ف, ففف, n , , ن, ن ن ن t , تت, ت, ت z , ذ, ذذذ,

g گ ,گ ,گ ,گ p , , پ, پ پ پ t , طط, ط, ط š ,ش,ششش,

h , ه, ههه, gh , , غ, غ غ غ w , وو, و, و ž , ژ, ژژژ,

41

Vježbe

Keltibersko pismo

a a M m' V pe, be G ko, go

e e n n C pi, bi F ku, gu

i i r r X po, bo T ta, da

o o g r' Z pu, bu R te, de

u u s s K ka, ga E ti, di

l l S s' J ke, ge W to, do

m m B pa, ba H ki, gi Q tu, du

42


ARTIKULACIJSKA MJESTA

1. bilabijali2. labiodentali3. dentali4. alveolari5. postalveolari

6. cerebrali7. palatali8. velari9. faringali10. laringali

TERMINIgrkljan – larynxjezik – linguakorijen – radixlamina – lamina leđa – dorsummeko nepce – velumnadzubni greben – alveoliprednji dio leđa – praedorsumprednji dio nepca – praepalatumresica – uvulasrednji dio leđa – mediodorsum

srednji dio nepca – mediopalatumstražnji dio leđa – postdorsumstražnji dio nepca – postpalatumtvrdo nepce – palatumunutarnji dio usne – endolabiumusne – labiavrh jezika – apexzubi – dentesždrijelo – pharynxvanjski dio usne – exolabium

43

Vježbe

GLASOVI I SLIKE

[m] [ɱ] [n] [ɳ]

[ɲ] [ŋ] [N] [p]

[b] [t] [d] [ʈ]

44


[ɖ] [c] [ɟ] [k]

[g] [q] [G] [ɸ]

[β] [f] [v] [θ]

[ð] [s] [z] [ʃ]

45

Vježbe

[ʒ] [ç] [ʝ] [x]

[ɣ] [χ] [ʁ] [h]

[ɦ] [kw] [gw] [xw]

[ɣw] [ŋw]

46


STABLA

SCHLEICHER 1861–2 germanski

litavski

slavenski

keltski

latinski

albanski

grčki

iranski

indijski

RINGE 2006

praindoeuropski

anatolijski sjevernoindoeuropski

toharski zapadnoindoeuropski

italokeltski srednjeindoeuropski

keltski italski

47

Vježbe

RINGE, WARNOW, TAYLOR 2003

hetitski

toharski A toharski B likijski luvijski

albanski

latinski

staroirski oskički

kimrički umbrijski

armenskigrčki

staroslavenski vedski staropruski

avestički staroperzijski litavski

latvijski

48


WATKINS 1987

49

Vježbe

MEILLET 1906

50


ZEMLJOVIDI

INDOEUROPSKE PORODICE

baltički keltski germanski slavenski iranski iranski keltski ilirski dački

trački italski frigijski iranski toharski

grčki anatolijski armenski

indoarijski

NEINDOEUROPSKE PORODICE U BLIZINI

uralski

baskijski etrurski iberski hatski

hurijski elamski

semitski

dravidski

51

Vježbe

ANATOLIJSKI JEZICI

palajski

HETITSKI lidijski

karijski

likijski hijeroglifski luvijski luvijski

INDOARIJSKI JEZICI DANAS

pandžapski asamski sindski

biharski bengalski radžastanski

HINDSKI gudžuratski orijski maratski

sinhaleški

52


IRANSKI JEZICI DANAS

osetski horazmijski sogdijski kurdski

PERZIJSKI

pašto

balučki

GRČKI DIJALEKTI

dorski

jonski eolski sjeverozapadni

eolski

jonski

arkadijsko atički jonski ciparski

dorski

dorski

53

Vježbe

JEZICI ITALIJE

retskigalski venetski

ligurski etrurski sjevernopicenski

umbrijskijužnopicenski

LATINSKI oskički

mesapskipunski

dorski

punski sikulski dorski

BALTOSLAVENSKI I GERMANSKI JEZICI DANAS

islandski norveški ruski

švedski

latvijskidanski litavski bjeloruski

engleski nizozemski poljski ukrajinski frizijski donjonjemački visokonjemački češki slovački

slovenski hrvatski srpski

bosanski bugarski makedonski

54


KELTSKI JEZICI BRITANSKOGA OTOČJA

škotski

manski

irski

kimrički

kornički

55

Vježbe

POJMOVI

ABLATIV je padež koji izriče udaljavanje od čega. Latinski ablativ zbog sinkretizma ima još niz funkcija uključujući lokativnu i instrumentalnu.

AFEREZA je nestanak glasa s početka riječi. Obrnuto je proteza. AFIKS je derivacijski element koji od korijena oblikuje osnovu. S obzirom na položaj afiksa prema

korijenu, razlikujemo prefikse, infikse, sufikse i transfikse. Prajezični su afiksi uglavnom sufiksi.AFRIKATA je vrsta glasa po načinu tvorbe koji nastaje istodobnom artikulacijom dvaju homorganih

glasova.AKROSTATIČKA je PROMJENA tip statičke deklinacije u kojoj su sufiks i nastavak u prijevojnoj

praznini, a korijen u punini ili u duljini.AKTIV je morfološka kategorija stanja izražena na glagolima. U mnogim ie. jezicima osim postoji

opreka između aktiva i pasiva ili medija ili mediopasiva.AKUT obično označava uzlazni ton.AKUZATIV je padež koji u nominaivno-akuzativnim jezicima izriče objekt prelaznoga glagola. Često

izriče i cilj radnje i njen vremenski raspon.ALOFON je položajna vrarijanta fonema. ALOMORF je položajna varijanta morfa. I morf i alomorf pripadaju istom morfemu. AMFIDINAMIČKA je PROMJENA vrsta histerodinamičkoga deklinacijskoga tipa u kojem je korijen

u prijevojnoj punini u jakim, a nastavak u slabim padežima. ANALOGIJA je vrsta fonološke ili morfološke promjene u kojem se neki segment mijenja povodeći se

za nekim drugim segmentom kojemu je na neki nalik.ANAPTIKSA je umetanje vokala između konsonanata. Drugo je ime svarabhakti. ANATOLIJSKI PORODICA obuhvaća hetitski, lidijski, lijkijski, luvijski, hijeroglifski luvijski, karijski,

palajski i pisidijski. Govorili su se u prvom i drugom tisućljeću pr. n. e. u drevnoj Anatoliji. AORIST je glagolsko vrijeme koje izriče neku prošlu svršenu radnju.APOKOPA je nestanak glasa s kraja riječi. APROKSIMANT je vrsta glasa po mjestu tvorbe koji nastaje tako što se artikulatori približe jedan

drugome, ali se ne dodiruju.APSOLUTIV je padež koji u ergativnim jezicima izriče i subjekt neprijelaznoga i objekt prijelaznoga

glagola. ARHIFONEM nastaje tamo gdje se različiti fonemi neutraliziraju, obično radi fonetskih jednačenja. ASPEKT ili vid je glagoska kategorija koja izriče svršenost ili nesvršenost neke glagolske radnje. ATEMATSKA je OSNOVA ona na koju se nastavci dodaju izravno, bez posredovanja tematskoga

vokala. Atematske osnove imaju atematske nastavke. Obrnuto je tematska osnova. ATIČKI je najbolje posvjedočeni grčki dijalekt. Govorio se sredinom prvog tisućljeća pr. n. e. u okolici

Atene. Najpoznatiji su grčki pisci stvarali na atičkomAUGMENT je u užem smislu prvi dio transfiksa koji izriče prošlo vrijeme u nekim indoeuropskim

jezicima. U širem se smislu odnosi na bilo kakvo proširenje korijena ili osnove. BALTIČKI GRANA obuhvaća litavski, latvijski, staropruski i jatvinški. BARITONA je riječ naglašena na neposljednjem slogu. Obrnuto je oksitona. BILABIJAL je vrsta glasa po mjestu tvorbe koji nastaje na usnama. CEREBRAL je vrsta glasa po mjestu tvorbe koji nastaje na prednjemu dijelu tvrdoga nepca. CIRKUMFLEKS obično označava uzlaznosilazni ton.

56


DATIV je padež koji obično izriče primatelja glagolske radnje. Ovisno o tome kakva je radnja, razlikujemo dativ koristi i dativ štete.

DENTAL je vrsta glasa po mjestu tvorbe koji nastaje na zubima. Neki su dentali ustvari alveolari ili čak postalveolari.

DEPONENTNI je GLAGOL onaj koji ima pasivni izraz i aktivno značenje. DIFTONG je kominacija dvaju vokala u jednoj te istoj jezgri.DISTRIBUTIV je broj koji izriče više toga jedno po jedno. Obrnuto je kolektiv. Za razliku od njega,

imena su u distributivu brojiva. DORSKI je grki dijalekt kojim se govorilo na jugozapadu Grčke, nekim otocima i u Velikoj Grčkoj. Na

dorskom su pisali Pindar, Bakhilid i Simonid.DULJINA je kvantitativno najviši prijevojni stupanj. DUAL je broj koji izriče dva ili dvoje. Dual nije isto što i paral. EKSKLUZIV je vrsta zamjeničkog plurala koja se odnosi na govornika i slušatelje, ali isključuju

sugovornika. Obrnuto je ekskluziv. ELIZIJA je nestanak vokala s kraja riječi kada iza nje slijedi riječ koja počinje vokalom.ENKLITIKA je nenaglašena riječ koja se nalazi iza naglašene riječi. EPENTEZA je razvitak glasa među konsonantima, obično radi lakšega izgovora. ERGATIV je padež izriče subjekt prelaznog glagola. Ergativnim se nazivaju oni jezici koji razlikuju

subjekt prijelaznog i neprijelaznog glagola.EVENTIV je glagolsko vrijeme koje izriče i prošlost i sadašnjost. Rekonstruira se za praindoeuropski

prije odvajanja prezentske i aorisne osnove. FARINGAL je vrsta glasa koji nastaje u ždrijelu. Osobito u semitskim jezicima.FONEM je najmanja linearna jedinica. Nema sadržaja, ali uzrokuje sadržajne promjene. FRIKATIV je vrsta glasa po načinu tvorbe koji nastaje suženje martikulatora i trenjem zračne struje

koja iz toga proizlazi.GEMINATA je kombinacija istih (kon)sonanta. GENITIV je padež koji izriče ovisnost ili pripadanje. GERMANSKA PORODICA obuhvaća sjeverne (staronordijski, staroislandski, islandski, švedski,

norveški, danski, ferojski), zapadne (staroengleski, starovisokonjemački, starosaksonski, nisko- i visoko njemački, nizozemski) i istočne (gotski, krimskogotski) germanske jezike.

GLAVNI BROJ je ime koje izriče količinu. GLOTAL je vrsta glasa po mjestu tvorbe koji nastaje tako da se glasnice naglo otvore. Glotalnom se

teorijom naziva napuštena pretpostavka da je indoeuropski prjezik imao glotalne glasove. HAPLOLOGIJA je nestanak jednog od dva identična sloga. HETEROKLIZIJA je pojava kada riječ ima dvije različite osnove. Nije isto što i suplecija. HETEROSILABIČKI je POLOŽAJ onaj koji pripada dvama slogovima. HISTERODINAMIČKA je PROMJENA tip promjene u kojem je nastavak u prijevojnoj punini u slabim

padežima. S obzirom na prijevojno stanje sufiksa i korijena razlikujemo holo-, amfi- i histeromobilnu vrstu histerodinamičke deklinacije.

HOMERSKI je jezik Ilijade i Odiseje, u mnogočemu arhaičniji od klasičnoga grčkoga. HOMORGANSKI GLASOVI nastaju uporabom istih organa. IMPERATIV je glagolski način koji izričke zapovijed. IMPERFEKT je glagolsko vrijeme koje izriče prošlu nesvršenu radnju. Aspekatska je konotacija u

nekim jezicima zamijenjena durativnim značenjem. INDOEUROPSKA PORODICA obuhvaća anatolijsku, indoiransku, grčku, latinsku, germansku, keltsku,

57

Vježbe

baltoslavensku, armensku, toharsku i albansku granu. Osim toga indoeuropski su još neki jezici čija klasifikacija nije utvrđena radi nedovoljnih potvrda.

INDOIRANSKA PORODICA obuhvaća indoarijske (vedski, sanskrt, palijski, hindski), iranske (avestički, staroperzijski, partski, pašto, balučki) i nuristanske jezike.

INDIKATIV je glagolski način koji izriče stvarnu ili nepomišljenu radnju. Obrnuto je konjunktiv. INHIBITIV je zabrana koja se izriče u sadašnjosti. Obrnuto je preventativ. INJUNKTIV je svevremenska radnja u indoiranskim jezicima.INKLUZIV je vrsta zamjeničkoga broja koji se odnosi i na govornika i sugovornika i na slušatelje.

Obrnuto je ekskluziv.INKOHATIVNI glagol označava radnju koja počinje. INOVACIJA je fonološka, morfološka, sintaktička ili leksička promjena. Genetska se srodnost

dokazuje na temelju zajedničkih inovacija. ITERATIVNI glagol označava radnju koja se ponavlja. IZOGLOSA je geografska crta koja označava razmjer fonološke promjene.IZOMORFA je geografska crta koja označava razmjer morfološke promjene. JEZICI su POTOMCI potekli od zajedničkoga jezika pretka preko kojeg su genetski srodni. JEZICI je PREDAK posvjedočeni prethodnik nekog jezika ili neke grupe jezika. KAUZATIVNI glagol označava radnju koja uzrokuje neku drugu radnju. KELTSKA PORODICA obuhvaća irski, škotski, kimrički, bretonski i neke izumrle jezike poput

galskoga, keltiberskoga, korničkoga i manskoga.KENTUMSKI su oni jezici u kojima su se ie. palatalizirani velari odrazili kao frikativi. KOLEKTIV je broj koji označava više toga odjednom. Obrnuto je distributiv. KOMPENZACIJSKO DUŽENJE je fonološka promjena kojom se vokal duži nakon gubitka susljednog

konsonanta ili sonanta.KOMPLEMENTARNA je DISTRIBUCIJA stanje u kojemu su dva elementa međusobno nezamjenjiva

zbog svoga položaja. KONJUNKTIV je glagolski način koji izriče nestvarnu ili pomišljenu radnju. Obrnuto je indikativ. KONSONANT je glas koji nastaje ometenim prolaskom zračne struje. KONSONANTSKE su MUTACIJE promjene konsonanata na početku izazivane krajnjim konsonantima

prethodne riječi. Osobito u keltskim jezicima. KORIJEN je segment s osnovnim leksičkim značenjem. LABIODENTAL je vrsta glasa po mjestu tvorbe koja nastaje potpunim ili djelomičnim približavanjem

donje usne gornjim zubima.LABIOVELAR je vrsta glasa po mjestu tvorbe koja se osim na mekom nepcu dodatno oblikuje i na

usnama.LARINGAL je vrsta glasa po mjestu tvorbe koji nastaje u grkljanu. Pretpostavka se da je indoeuropski

prajezik imao laringale zove laringalna teorija. LOKATIV je padež koji izriče mjesto. MEDIOPASIV je glagolsko stanje koje izriče radnju koju subjekt trpi na sebi. Medij se i pasiv mogu

pojaviti i samostalno. Mediopasivu je donekle obratan aktiv.METATEZA je promjena poretka fonemâ.MIKENSKI je najranije posvjedočeni grčki dijalekt na kojem je sačuvano mnoštvo uredaba iz Mikene,

Knosa, Pila i Tebe.NAČIN je glagoska kategorija koja određuje na koji se način subjekt poima radnju. U načelu

razlikujemo indikativ, imperativ, konjunktiv i optativ.

58


NASTAVAK je funkcijski segment riječi. U domeni konjugacije razlikujemo primarne – za sadašnjost i sekundarne – za prošlost.

NOMINATIV je padež koji izriče i subjekt prelaznoga i subjekt neprelaznoga glagola. Obratno, jezici se koji razlikuju ta dva subjekta prema padežu zovu ergativnim jezicima. Jezici se bez razlike zovu nominativnoakuzativnim jezicima.

NOSTRATIČKA VELEPORODICA obuhvaća indoeuropsku, uralsku, kartvelsku, afrazijsku, dravidsku i altajsku porodicu, a možda i još neke druge.

OKLUZIV je vrsta glasa po mjestu tvorbe koji nastaje zatvorom zračne struje. OKSITONA je riječ naglašena na posljednjem slogu. OPTATIV je glagolski način koji izriče želju, bez obzira na to je li ona ostvariva ili ne. OSNOVA je temeljni tvorbeni oblik. Sastoji se od korijena i jednog ili više sufiksa. Prema tome, osnova

se može definirati i kao riječ bez nastavka. PALATALIZIRANI su oni glasovi glasovi koji se dodatno oblikuju na tvrdom nepcu. PARADIGMA je skup različitih oblika promjenjive riječi. PAROKSITONA je riječ naglašena na pretposljednjem slogu. PASIV je glagolsko stanje koje izriče radnju koju subjekt trpi na sebi. Obrnuto je aktiv, a donekle je

slično mediopasiv. PERFEKT je glagolsko vrijeme koje, u načelu, izriče radnju koja se dogodila u prošlost. Nije isto što i

preterit. U nekim jezicima perfekt ima rezultativno značenje. PERIFRASTIČNI se OBLIK tvori pomoćnim glagolom. PLURALE je TANTUM imenica bez jednine. Više se takvih imenica zove pluralia tantum. Obrnuto je

singulare tantum.PLURATIV je broj koji označava cijelinu kao cjelinu. Obrnuto je singulativ. POREDBENO se POVIJESNA METODA je postupak u poredbenoj lingvistici. Koristi potvrdama iz

različitih i genetski srodnih jezika kako bi na taj način rekonstruirala njihov jezik predak. PORODICA je skup jezika koji potječu od zajedničkoga jezika predaka. PRAJEZIK je neposvjedočeni konstrukt rekonstruiran na temelju potvrda u posvjedočenim jezicima

potomcima. Konstrukti poredbenopovijesne metode obično dobivaju prefiks pra-. PRAZNINA je kvantitativno najniži prijevojni stupanj. PRETERIT je perfekt jezikâ s jednim prošlim vremenom.PREVENTATIV je koja se izriče kako bi se spriječila neka buduća radnja. Obrnuto je eventiv. PRIJEGLAS je zamjena jednog vokala drugim najčešće uzrokovana kvalitetom vokala u sljedećm

slogu.PRIJEVOJ je pravilna izmjena korijenskih, sufiksnih ili nastavačnih vokala određena derivacijskim ili

flektivnim kategorijama. Razlikujemo kvantitativni i kvalitativni prijevoj. Kvantitativni prijevoj ima tri stupnja: prazninu, puninu i duljinu.

PROKLITIKA je nenaglašena riječ ispred naglašene riječi. PROPAROKSITONA je riječ naglašena na pretpretposljednjem slogu. PROTERODINAMIČKA je PROMJENA deklinacijski tip u kojem je korijen u punini u jakim, a sufiks

u slabim padežima. PROTETSKI je VOKAL dodatak s početka riječi. Ponekad se – iz armenske, frijgijske ili grčke

perspektive – pod protetskim vokalom misli na laringal. PUNINA je kvantitativno neutralni stupanj prijevoja. REDUPLIKACIJA je morfološki proces kojim se jedan dio korijena nanovo ponavlja. ROD je imenska kategorija koja odgovara ili ne odgovara spolu označenoga fenomena. Obično

59

Vježbe

razlikujemo muški, ženski i srednji rod. Neki jezici razlikuju živi i neživi rod. ROTACIZAM je razvitak glasa [r].Osobito u latinskom i albanskom. SABELSKI su JEZICI odvjetak italske grane koji obuhvaća dobro posvjedočene jezike poput oskičkog i

umbrijskog i one slabije posvjedočene poput marsijskog, vestinskog, marucinskog itd. SANDHI je tradiocionalni termin koji označava promjenu na granici morfemâ.SATEMSKI su oni jezici u kojima su se ie. palatalizirani velari odrazili kao frikativi. SINGULARE je TANTUM imenica bez množine. Više se takvih imenica zove singularia tantum.SINGULATIV je broj koji označava jedno jedino (jedno kao dio cjeline). Obrnuto je plurativ. SINKOPA je nestanak glasa iz sredine riječi. SINKRETIZAM je vrsta morfološke promjene kojom dvije različite kategorije srastaju u jednu

zajedničku. SLAVENSKA se PORODICA sastoji od istočne, zapadne i južne grane i obuhvaća ruski, ukrajinski,

poljski, češčki, slovneski, srpski, hrvatski, bugarski, makedonski itd.SLOG je jedinica koja posreduje između razine fonemâ i morfemâ. Obično se sastoji od pristupa,

jezgre i kode, no različiti jezici imaju različiti ustroj slogova pa to ne mora biti tako. STANJE je glagolska kategorija koja određuje u kakvom su odnosu subjekt i radnja. U načelu

razlikjemo aktiv, pasiv i medij, no neki jezici imaju i mediopasiv. STATIČKA je PROMJENA je deklinacijski tip u kojem nema razlike u prijevojnoj strukturi jakih i s

labih padeža. STATIV je glagolski način koji izriče stanje, a ne radnju. SUPLECIJA je pojava kada riječ ima dvije različite osnove. Nije isto što i heteroklizija. TAUTOSILABIČKI je POLOŽAJ onaj koji pripada jednom slogu.TEMATSKA je OSNOVA ona koja svršava nekim vokalom koji ostaje nepromijenjen u cijeloj

paradigmi. Obrnuto je atematska osnova. UVULAR je vrsta glasa po mjestu tvorbe koji nastaje na resici. VOKAL je glas koji nastaje neometenim prolaskom zračne struje. VOKATIV je padež zazivanja ili izravnoga obraćanja.

60


TERMINI

hrvatski grčki latinski njemački francuski engleski ruski

ablativ / ablativus Ablativ ablatif ablative aблaтив

afrikata / affricata Affrikate affriquée affricate aффрикаты

aktiv ἐνέργεια activum Aktiv actif active aктив

akuzativ αἰτιατική accusativus Akkusativ accusatif accusaive аккузатив

analogija ἀναλογία analogia Analogie analogie analogy aналогия

aorist ἀόριστος / Aorist aoriste aorist aорист

broj ἀριθμός numerus Numerus nombre number чусло

cerebral / / Retroflex rétroflexe retroflex pетрофлексный

dativ δοτικὴ dativus Dativ datif dative датив

dental / dentalis Dental dentale dental зубный

diftong δίφθογγος diphtongus Diphtong diphtongue diphtong дифтонг

dual δυϊκός dualis Zweizahl duel dual двойственное ч.

duljina / / Vollstufe d. long long g. удлинения с.

faringal / pharyngalis Pharingal pharyngale pharyngeal фарингальный

fonem / / Phonem phonème phoneme фонема

frikativ / fricativus Frikativ fricative fricative фрикативный

futur μέλλων futurum Futur futur future футурум

genitiv γενική genitivus Genitiv génitif genitive генитив

glagol ῥῆμα verbum Verb verbe verbe глагол

glotal / glottalis Glottal glottale glottal глоттальные с.

imenica ὄνομα substantivum Substantiv nom noun имя

imperativ προστακτική imperativus Imperativ impératif imperative повелительное

imperfekt παρατατικόν imperfectum Imperfekt imparfait imperfect имперфект

instrumental / instrumentalis Instrumentalis instrumental instrumental инструменталис

konsonant σύμφωνον consonans Konsonant consonne consonant согласные з.

korijen / radix Wurzel radical root корень

labiodental / labiodentalis Labiodental labio-dentale labiodental лабиодентальный

laringal / laryngalis Laryngal laryngale laryngeal ларингальный

lokativ / locativus Lokativ locatif locative локатив

medij μεσότης medium Medial moyenne middle медий

61

Vježbe

muški rod ἀρσενικόν masculinum Maskulinum masculin masculine мужской

način ἔγλισις modus Aussageweise mode mood наклонение

nominativ ὀνωμαστική nominativus Nominativ nominatif nominative номинатив

okluziv ἀρσενικόν occlusivus Plosiv occlusive stop взрывный

optativ εὐκτική optativus Optativ optatif optative желательное

osnova / / Wordstamm forme stem основа

padež πτῶσις casus Kasus cas case падеж

paradigma παράδειγμα paradigma Paradigma paradigme paradigm парадигма

particip μετοχή participium Partizip participe participle произношение

pasiv πάθος passivum Passiv passive passive пассив

perfekt παρακείμενος perfectum Perfekt parfait perfect претерит

plural πληθυντικός pluralis Plural pluriel plural множественное

pluskvamperfekt ὑπερσυντέλικον plusquamperfectum Plusquamperfekt plus-que-parfait plusquamperfect плюсквамперфект

praznina / / Schwundstufe d. zéro zero g. нулевая с.

prezent ἐνεστώς praesens Präsens présent present презенс

pridjev ἐπίθετον adiectivum Adjektiv adjectif adjective прилагательное

prijedlog πρόθεσις praepositio Präposition préposition preposition предлог

prijeglas / / Umlaut métaphonie umlaut перегласовка

prijevoj / / Ablaut gradation ablaut апофония

prilog ἐπίρρημα adverbium Adverb adverbe adverbe наречие

punina / / Vollstufe d. plein full g. нормальная с.

riječ λέξις vocabulum Wort mot word слово

rod γένος genus Genus genre gender род

slog συλλαβή syllaba Silbe syllabe syllable слог

srednji rod οὐδέτερον neutrum Neutrum neutre neuter средний

singular ἑνικός singularis Singular singulier singular единцтвенное

stanje διάθεσις genus Diathese diathèse voice Залог

uvular / uvularis Uvular uvulaire uvular увулярный

veznik σύνδεσμος coniunctio Konjunktion conjonction conjunction союз

vokal φωνήεντα vocalis Vokal voyelle vowel гласный

vrijeme χρόνος tempus Tempus temps tense время

vokativ κλητική vocativus Vokativ vocatif vocative вокатив

zamjenica ἀντωνυμία pronomen Pronomen pronom pronoun местоимение

ženski rod θηλυκόν femininum Femininum féminin feminine женский

62


ZAKONI I PRAVILA

BARTHOLOMAEOV ZAKON kaže da u grupi koja sadrži dva konsonanta aspiracija prelazi s prvoga na drugi. Usporedi ie. *budhto- »probuđen« > stind. buddhá- Ovaj je zakon prajezični, usp. ie. *-dhro- > ie.*-tro-. Zove se prema Christianu Bartholomaeu.

BRUGMANNOV ZAKON kaže da se ie. *o dulji u otvorenim neposljednjim slogovima u indoiranskom. Također, da bi pravilo djelovalo ie. *o mora biti prijevojni vokal. Ako nije, ne djeluje. Usporedi stind. avi- »ovca« < *h3ewi-. Zakon se zove se prema Karlu Brugmannu.

CALANDOV je SUSTAV niz arhaičnih sufikasa. Zove se prema Willemu Calandu. COWGILLOV ZAKON kaže da se ie. *o povisuje u [y] između sonanta i labijala u grčkome. Usporedi ie.

*h3nogwh- > grč. ὄνυξ »nokat«. Zove se prema Warrenu Cowgillu. EICHNEROV ZAKON kaže da laringali ne boje prethodno ie. *e. Prema tome *eh1, *eh2 i *eh3 bez

razlike daje *e. Usporedi het. mehur «vrijeme» > *meh2wr.ENDZELĪNSOV ZAKON kaže da slog s baltoslavenskim akutom na koji se naglasak pomaknuo u

litavskom ima prelomljeni ton. Uporedi latv. rits i lit. rýtas «jutro». Zove se prema Janisu Endzelinsu.

EXONOV ZAKON kaže da se u praitalskom u četverosložnim riječima sinkopira drugi vokal od kraja, ako je i on i prethodni vokal kratak. Usporedi lat. sepultus »pokopan« < *sepelitos.

GRASSMANOV ZAKON kaže da se od dva suljedna aspirirana okluziva prvi u indoeuropskom deaspirira. Usporedi grč. θρίξ »kosa«, ali τρίχες »kose«. Zove se prema Hermann Grassmannu.

GRIMMOV ZAKON kaže da se indoeuropski zvučni aspirirani okluzivi odražavaju kao germanski zvučni okluzivi; da se indoeuropski zvučni okluzivi odražavaju kao germanski bezvučni; da se indoeuropski bezvučni okluzivi odražavaju kao germanski frikativi. Usporedi eng. foot, njem. Fuß, got. fōtus, fer. fótur, dan. fod norv. fot < ie. *pod- »peta«. Zove se prema Jacobu Grimmu, iako ga je otkrio Rasmus Rask.

HAVLÍKOV ZAKON kaže da jerovi u slavenskim jezicima nestaju u slabom položaju. Zove se prema Antonínu Havlíku. Usporedi stsl. dobъ, ali hrv. dub.

HIRTOV ZAKON kaže da se naglasak u baltoslavenskom povlači na slog produžen laringalom. Usporedi hrv. dim, ali grč. θυμός. Zove se prema Hermannu Hirtu.

IVŠIĆEVO PRAVILO kaže da se naglasak povlači s jerova s kraja riječi. Zove se prema Stjepanu Ivšiću.JAKUBINSKOGA PRAVILO uređuje uvjete odraza psl. ě. Odraz je ekavski ako sljedeći slog u pristupu

ima dental, a u jezgri stražnji vokal. Inače je ikavski. Zove se prema Lavu Jakubinskom. JOSEPHOVO je PRAVILO pravilna asimilacija u keltskome. Zove se prema Lionelu Jospehu. KLUGEOV ZAKON kaže da se *n u pragermankom asimilira sa susljednim okuzivom ako je taj okluziv

dio naglašenoga sufiksa. Zove se prema Friedrichu Klugeu. LACHMANNOV ZAKON kaže da se vokali u latinskom duže u zatvorenom slogu koji počinje ie.

zvučnim okluzivom. Usporedi ie. *h2eǵtos > lat. āctus »vođen«. Zove se prema Karlu Lachmannu.

LESKIENOV ZAKON kaže da se akut u litavskome krati na posljednjem slogu. Usporedi lit. rankà »ruka« < *ranka. Zove se prema Augustu Leskienu.

LIDÉNOV ZAKON kaže da grupe *wr- i *wl- gube početno *w u baltoslavenskome. Usporedi ie. *wloykos < stsl. lěsъ »šuma«.

LINDEMANOVO PRAVILO kaže da jednosložne riječi nekada pokazuju alternaciju između *u i *uw te *i i *iy u indoeuropskom. Zove se prema Ottu Lindemanu.

63

Vježbe

MEILLETOV ZAKON kaže da riječi pomične paradigme imaju cirkumfleks na slogu zatvorenom laringalom. Zove se prema Antoineu Meilletu.

OTHOFFOV ZAKON kaže da se vokali u grčkom krate u slogu koji zatvara sonant. Usporedi *dyēws »nebo« > grč. Ζεύς. Zove se prema Hermannu Osthoffu.

PEDERSENOV ZAKON kaže da se u albanskom razlikuju odrazi ie. labiovelara, velara i palatala ispred prednjih vokala. Zove se prema Holgeru Pedersenu.

PINAULTOV ZAKON kaže da laringali u prajeziku nestaju ispred *y. Usporedi lit. kraujas »krv« < *krewyo-, ali *krewh2s. Zove se prema Georgesu Jean-Marieu Pinaultu.

ROZWADOWSKOGA PRAVILO kaže da se baltoslavenski odrazi ie. *h1e- i *h2e- često ne razlikuju. Zove se prema Janu Rozwadowskome.

RUKI PRAVILO kaže da ie. *s daje š u indoiranskom i x u staroslavenskom iza glasova tipa *r, *u, *k, *i )uključujući *r, *w, *k, *y(. Nekada djeluje i u litavskom.

SAUSSUREOV ZAKON kaže da se naglasak u litavskom premješta na slog zatvoren laringalom. Zove se prema Ferdinandu de Saussureu.

SIEBSOV ZAKON kaže da se zvučni okluzivi na početku riječi obezvučuju ako prime s-mobile. Usporedi ie. *bhrHg- > lat. fragor »grmljavina«, ali ie. *sbhrHg- < *sphrHg- > ved. spūrjati »grmi«. Zove se prema Theodoru Siebsu.

SIEVERSOV ZAKON kaže da ie. *y i *w alternira s *iy i *uw u vedskom i gotskom. U latinskom se ista stvar zove Lindemanovo pravilo. Zove se prema Eduardu Sieversu.

STANGOV ZAKON kaže da lairingali i *w nestaju u posljednjem slogu uz kompenzacijsko duženje prethodnog vokala. Usporedi *gwōm »govedo« < *gwowm. Zove se prema Christianu Stangu.

STURTEVANTOV ZAKON kaže da se odrazi bezvučih te zvučnih i zvučnih aspiriranih okluziva razlikuju u sredini riječi u hetitskom. U pismu se ta razlika vidi u udvojenom pisanju. U izgovoru se vjerojatno radilo o napetim i nenapetim okluzivima. Zove se prema Edgardu Sturtevantu.

SZEMERÉNYIJEV ZAKON kaže da frikativi *s i h2 u prajeziku nestaju s kraja riječi. Zove se prema Oswaldu Szemerényiju.

THURNEYSENA I HAVETA ZAKON kaže da se ie. *o spušta prema [a] u latinskom ispred *w. Usporedi lat. lavō »perem«, ali lotum »oprano«. Zove se prema Rudolfu Thurneysenu i Eugèneu Havetu.

VAN WIJKOV ZAKON kaže da se vokal kompenzatorno duži nakon što se prethodna suglasnička skupina pojednostavila. Zove se prema Nicolasu van Wijku. Zove se i Kortlandtovim kompenzacijskim duženjem prema Frederiku Kortlandtu.

VERNEROV ZAKON kaže da se ie. bezvučni okluzivi ozvučuju u pragermanskom se nalaze u prednaglasnom slogu. Usporedi got. frawardjan, ali stind. vartáyate. Zove se prema Karlu Verneru.

WINTEROV ZAKON kaže da se *e, *a i *o u baltoslavenskom duži u slogu zatvorenom zvučnim okluzivom. Zove se prema Werneru Winteru. Nekad se zove i Winter-Kortlandtovim zakonom prema Frederiku Kortlandtu.

64


LINGVISTI

BARTHOLOMAE, Christian (1855–1925): iranski, indoarijski, Bartholomaeov zakon. BEEKES, Robert (1937–): poredbena lingvistika, grčki, predgrčki, etrurski, laringalna teorija,

Introduction. BENVENISTE, Émile (1902–1976): poredbena lingvistika, opća lingvistika, zamjenice, grčki, iranski,

Problèmes. BLOCH, Jules (1880–1953): sociolingvistika, indoarijski, maratski, La formation. BÖHTLINGK, Otto von (1915–1904): filologija, staroindijski, sanskrt, Sanskrit-Wörterbuch.BOMHARD , Allan (1943–): etimologija, indoeuropski, nostratički, budizam, Proto-Nostratic. BOPP, Franz (1791–1867): poredbena lingvistika, staroindijski, germanski, keltski, albanski,

Conjugationssystem.BRUGMANN , Karl (1849–1919): mladogramatičari, tradicionalna rekonstrukcija, nasalis sonans,

Brugmannov zakon, indoiranski, Grundriss.CHADWICK, John (1920–1998): klasična filologija, mikenski, linear B. COWGILL, Warren (1929–1985): glagol, anatolijski, grčki, italokeltski, indohetitski, Cowgillov zakon.CURTIUS, Georg (1820–1885): filologija, etimologija, glagol, grčki, latinski, DE COURTENAY, Baudouin (1845–1929): fonetika, fonologija, fonem, treća palatalizacija, slavenski.DELBRÜCK, Berthold (1842–1922): konjunktiv, optativ, sintaksa, grčki, staroindijski, Grundriss. DUMÉZIL , Georges (1898–1986): filologija, poredbena mitologija, društvo, trodjela. DYBO, Vladimir (1931–): poredbena lingvistika, akcentuacija, Dyboov zakon, indoeuropski, slavenski,

nostratički, nilosaharski.EICHNER, Heiner (1942–): fonologija, akcentologija, poredbena lingvistika, anatolijski. FRIEDRICH, Johannes (1893–1972): anatolijski, hetitski, Elementarbuch.GAMKRELIDZE, Tamaz (1929–): poredbena lingvistika, tipologija, indoeuropski, kartvelski, glotalna

teorija, Indoevropejcy.GEORGIEV, Vladimir (1908–1886): onomastika, hidronimija, pradomovina, trački. GIMBUTAS , Marija (1921–1994): arheologija, mitologija, pradomovina, kurganska teorija. GLUHAK , Alemko (1958–): standardni jezik, etimologija, matematika, slavenski, indoeuropski,

nostratički, Rječnik. GRASSMANN, Hermann (1809–1977): klasična filologija, staroindijski, Grassmanov zakon, Rgveda. GRIMM , Jacob (1785–1863): povijesna lingvistika, mitologija, etnologija, germanski, njemački,

Grimmov zakon, Wörterbuch.HAMP, Eric (1920–): poredbena lingvistika, albanski, keltski, slavenski, američki jezici. HAVET, Eugène (1813–1889): komentari, latinski, zakon Thurneysena i Haveta.HAVLÍK , Antonín (1855 – 1925): slavenski jezici, češki, Havlíkov zakon.HIRT , Hermann (1865–1936): akcentologija, morfonologija, poredbena lingvistika, Hirtov zakon,

Grammatik. HOFFMANN , Karl (1915–1996): glagol, indoiranski, vedski, avestički, staroperzijski, Injunktiv. HOLZER, Georg (1957–): indoeuropski, slavenski, hrvatski, Historische Grammatik. HROZNÝ , Bedřich (1879–1952): hetitski, akadski, sumerski.HÜBSCHMANN, Heinrich (1848–1904): poredbena filologija, fonologija, indoiranski, perzijski, osetski,

staroarmenski, Grammatik. ILLIČ-SVITYČ, Vladislav M. (1934–1966): poredbena lingvistika, akcentuacija, indoeuropski,

65

Vježbe

nostratički, Illič-Svityčev zakon, Imennaja akcentuacija. IVANOV, Vjačeslav (1929–): poredbena lingvistika, glotalna teorija, indoeuropski, hetitski, sanskrt. JAGIĆ, Vatroslav (1838–1923): slavenski, staroslavenski, hrvatski, Istorija, Archive. JAKOBSON, Roman (1896–1982): praški krug, opća lingvistika, semiologija, poredbena lingvistika,

funkcionalizam, tipologija, generalije, implikature, afazija, ruski. JESPERSEN, Otto (1860–1943): fonetika, teorijska lingvistika, engleski, francuski, interlingua, JOKL , Norbert (1877–1942): historijska lingvistika, slavistika, romanistika, albanski. JONES, William (1746–1794): poredbena lingvistika, kladistika, sanskrt.KAPOVIĆ , Mate (1981–): akcentuacija, dijalektologija, zamjenice, sociolingvistika, zakon tri more,

hrvatski, baltoslavenski, Uvod. KATIČIĆ , Radoslav (1930–): sintaksa, poredbena mitologija, književnost, slavenski, indoarijski,

bizantski, ilirski, Balkans. KERN , Hendrik (1833–1917): poredbena lingvistika, poliglosija, prijevod, staroindijski, sanskrt. KLUGE , Friedrich (1856–1926): povijesna lingvistika, Klugeov zakon, grčki, latinski, germanski.KORTLANDT, Frederik H. H. (1946–): akcentologija, poredbena lingvistika, indoeuropski, indouralski,

armenski, pruski, italokeltski, baltoslavenski, Winterov zakon. KRAHE , Hans (1898–1965): poredbena lingvistika, onomastika, hidronimija, ilirski.KRIŽMAN , Mate (1934–): onomastika, sintaksa, prijevod, grčki, domaći latinizam, Rimska imena. KUIPER , Franciscus B. J. (1907–2003): povijesna lingvistika, indijska lingvistika, nazalni infiks, grčki,

latinski, staroindijski, sanskrt, dravidski, munda. KURYŁOWICZ , Jerzy (1895–1978): glosematika, povijesna lingvistika, gramatičke kategorije, prijevoj,

akcentuacija, laringalna teorija, hetitski, baltoslavenski, indoeuropski.LEHMANN , Winfred (1916–2007): fonologija, sintaksa, povijesna lingvistika, teorijska lingvistika,

pragermanski, indoeuropski, Pre-Indo-Europen.LESKIEN , August (1840–1916): mladogramatičari, poredbena lingvistika, indoeuropski, balto-

slavenski, litavski, staroslavenski, Leskienov zakon, Handbuch. LEUMANN, Manu (1889 – 1977): glagol, staroindijski, homerski grčki, latinski. LUBOTSKY, Alexander: fonologija, poredbena lingvistika, hetitski, indoiranski, vedski, toharski,

likijski, *a, Nominal Accentuation. MARTINET, André (1908–1999): praški krug, funkcionalizam, historijska lingvistika, opća lingvistika,

sintaksa, indoeuropski, germanski, Éléments.MATASOVIĆ , Ranko (1968–): poredbena lingvistika, tipologija, prijevod, sintaksa, Winterov zakon,

indoeuropski, keltski, Gender.MAYRHOFER , (1926–): poredbena lingvistika, indoeuropski, indoiranski, Wörterbuch. MEILLET , Antoine (1866–1936): sociolingvistika, poredbena lingvistika, Meilletov zakon, latinski,

armenski, esperanto, interlingua, Introduction. MELCHERT , Craig : anatolijski, hetitski, luvijski, lidijski, likijski, klinopis, Phonology. MÜLLER, Max (1823–1900): filologija, prijevod, poredbena religija, staroindijski.NOREEN , Adolf (1854–1925): mladogrmatičari, povijesna lingvistika, dijalektologija, germanski,

(staro)švedski, staronordijski, Grammatik. OSTHOFF , Hermann (1847–1909): mladogramatičari, grčki, latinski, Osthoffov zakon. PAN INI: deskriptivna lingvistika, morfologija, logika, sanskrt, Aštadhyayi.PEDERSEN, Holger (1867–1953): poredbena lingvistika, nostratička hipoteza, indoeuropski, keltski,

albanski, Pedersenov zakon, Grammatik. PINAULT, Georges Jean-Marie: poredbena lingvistika, indoarijski, toharski, Pinaultov zakon,

66


Introduction.POKORNY , Julius (1887–1970): poredbena lingvistika, keltski, staroirski, Wörterbuch. POLOMÉ , Edgar (1920–2000): poredbena lingvistika, poredbena religija, indoeuropski, germanski,

staronordijski.POTT, August Friedrich (1802 –1887): poredbena lingvistika, etimologija, fonologija, rumunjski. RASK , Rasmus (1787–1832): poliglosija, germanski, nordijski, indoiranski, Grimmov zakon.RIX , Helmut (1926–2004): poredbena lingvistika, indoeuropski, grčki, italski, latinski, etrurski,

Grammatik.SAUSSURE, Ferdinand de (1857–1913): opća lingvistika, poredbena lingvistika, strukturalizam,

semiologija, indoiranski, sanskrt, starovisokonjemački, litavski, Saussureov zakon, Cours. SAYCE, Archibald (1846–1933): semitski, asirski, anatolijski, egipatski.SCHERER , Wilhelm (1841–1886): filologija, književnost, germanski, njemački. SCHINDLER , Jochem (1944–1994): morfonologija, prijevoj, deklinacija, indoeuropski. SCHLEICHER August (1821–1868): poredbena lingvistika, biologizam, rekonstrukcija, indoeuropski,

slavenski, Stammbaumtheorie, Compendium.SCHMIDT , Johannes (1843–1901): mladogramatičari, indoeuropski, slavenski, Wellentheorie.SCHWYZER, Eduard (1874–1943): poredbena lingvistika, grčki (dijalekti), latinski, keltski, Exempla.SIEVERS , Eduard (1850–1932): mladogramatičari, germanski, staroengleski, starosaksonski, metrika. SIHLER, Andrew (1941–): poredbena lingvistika, indoeuropski, germanski, grčki, larinski, Comparative

Grammar.STANG , Christian: baltolslavenski, slavenski, akcentuacija, Stangov zakon, Accentuation.STAROSTIN, Sergej (1953–2005): poredbena lingvistika, rekonstruirani jezici, nostratički,

hiperborejski, altajski, kineski, japanski, Starling. STURTEVANT , Edgar (1875–1952): poredbena lingvistika, američki jezici, indoeuropski, latinski,

hetitski, Sturtevantov zakon, Grammar. SWEET, Henry (1845–1912): fonetika, germanski, staroislandski, staroengleski, Primer.SZEMÉRENYI , Oswald (1913–1996): uralski, indoeuropski, baltoslavenski, Szemerényijev zakon,

EinführungTOPOROV, Vladimir (1928–2005): opća lingvistika, semiologija, prijevod, indoiranski, staropruski.TRUBECKI, Nikolaj (1890–1938): praški krug, fonologija, morfologija, fonem arhifonem, Grundzüge.TURNEYSEN , Rudolf (1857–1949): poredbena lingvistika, latinski, keltski, staroirski, zakon

Thurneyena i Haveta, Handbuch.VASMER, Max (1886–1962): etimologija, hidronimija, turkijski, uralski, indoeuropski, slavenski, ruski.VENTRIS, Michael (1922–1956): arhitektura, grčki, mikenski, Linear B. VERNER , Karl (1846 – 1896): akcentologija, indoiranski, baltoslavenski, germanski, danski, Vernerov zakon. WACKERNAGEL , Jacob (1853–1938): grčki, indoiranski, sanskrt, Wackernagelov zakon, Grammatik.WATKINS, Calvert: poredbena lingvistika, mitologija, poetika, glagol, anatolijski, indoiranski, grčki,

keltski, Dragon.

67

Vježbe

BIBLIOGRAFIJA II.

INDOEUROPSKI PRAJEZIKAdrados, F. R. 1963. Evolución y estructura del verbo indoeuropeo. Madrid: Instituto Antonio de Nebrija. Ammer, Karl. 1952. Studien zur indogermanischen Wurzelstruktur. Die Sprache 2: 193–214. Anderson, S. R. 1970. On Grassman's Law in Sanskrit. Linguistic Enquiry 1, 387–396. Anttila, Raimo. 1972. An Introduction to Historical and Comparative Linguistics. New York: MacMillan. Beekes, R. S. P. 1969. The Development of the PIE Laryngeals in Greek. The Hague/Paris . Beekes, R. S. P. 1995. Comparative Indo-European Linguistics Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins. Benveniste, Emile. 1955. Homophonies radicales en indo-europeen. Bulletin de la Societe de Linguistique

de Paris 51, 14–41 . Bomhard, A. R. 1975. An outline of the historical phonology of Indo-European. Orbis 24, 354–390.Bomhard, A. R. 1979. The Indo-European phonological system: New thoughts about its reconstruction

and development Orbis 28, 66–110. Brosman, P. W. 1982. The development of the PIE feminine. Journal o Indo-European Studies 10, 253–272. Brugmann, Karl. 1897–1916. Grundriss der vergleschenden Grammatik der indogermanischen Sprachen.

Strassburg: Trübner. Edgerton, Franklin. 1934. Siever's Law and lE weak-grade vocalism. Language 10, 235–265. Edgerton, Franklin. 1943. The Indo-European semivowels. Language 19, 83–124.Erhart, Adolf. 1970. Studien zur indoeuropäischen Morphologie. Brno: Univ. J.E. Purkuně.Fortson, B. W. IV. 2004. Indo-European Language and Culture. Padstow: Blackwell Publishing. Gamkrelidze, T. V. - Ivanov, V. V. 1984. Indoevropejskij jazyk i indoevropejcy: rekonstrukcija i istoriko-

tipologičeskij analiz prajazyka i protokultury. Tbilisi: Izdavatel'stvo Tbilisskogo universiteta. Gimbutas, Maria. 1974. An archaeologist's view of PIE in 1975. Journal of Indo-European Studies . 2, 289 –307. Gonda, Jan. 1956. The Character o Indo-European Moods with Regard to Greek and Sanscrit.

Wiesbaden: Harrassowitz. Hirt, Hermann. 1927–37. Indogermanische Grammatik. Heidelberg: C. Winter. Kapović, Mate. 2008. Uvod u indoeuropsku lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska. Kretschmer, Paul. 1891. Indogermanische Accent- und Lautstudien. Zeitschrift für vergleichende

Sprachforschung 31, 325–472. Lehmann, W. P. 1955. Proto-Indo-European Phonology. Austin: University of Texas Press. Lehmann, W. P. 1967. A Reader in Nineteenth Century Historical and Indo-European Linguistics.

Bloomington: Indiana University Press. Lehmann, W. P. 1974. Proto-Indo-European Syntax. Austin/London: University of Texas Press. Martinet, André. 1987. Des steppes aux océans: l'indo-européen et les »Indo-Européens«. Paris: Payot&Rivages. Mayrhofer, Manfred. 1986. Indogermanische Grammatik. Heidelberg: C. Winter. Meier-Brügger, Michael. 2002. Indogermanische Sprachwissenschaft. Berlin/New York: de Gruyter. Meillet, Antoine. 1925. La Méthode comparative en linguistique historique. Paris: Champion. Meillet, Antoine. 1937. Introduction a l’étude comparative des langues indo-européennes. Paris: Hachette. Saussure, Ferdinand de. 1879. Mémoire sur le systeme primitif des voyelles dans les langues indo- européenes.

Leipzig: Teubner.Schmitt-Brandt, Robert. 1967. Die Entwicklung des indogermanischen Vokalsystems. Heidelberg: Groos.Schrijver, Peter. 1991. The Reflexes of the PIE Laryngeals in Latin. Amsterdam: Rodopi. Szemerényi, Oswald. 1973. La théorie de laryngales de Saussure a Kuryłowicz et a Benveniste. Essai de

68


réévaluation. Bulletin de la Société de Linguistique de Paris 68. 1 : 1-25. Szemerényi, Oswald. 1989. Einführung in die vergleichende Sprachwissenschaft. Darmstradt:

Wissenschaftliche Buchgesellschaft.

BASKIJSKIKing, A. R. 1994. The Basque Language. Reno/Las Vegas: University of Nevada Press.Löpelmann, Martin. 1968. Etymologisches Wörterbuch der baskischen Sprache. Berlin.Trask, R. L. 1997. The history of basque. London: Routledge.

DRAVIDSKICaldwell, Robert. 1856. A comparative grammar of the Dravidian. London: HarrisonKršṇamūrti, Bhadrirāju. 2003. The Dravidian Languages. Cambridge: Cambridge University Press.Kuiper, F.B.J. 1991. Aryans in the Rig Veda. Amsterdam: Rodopi.Subrahmanyam, P. S. 1983. Dravidian Comparative Phonology. Annamalainagar: Annamalai University.

ELAMSKIHallock R. T. 1962. The Verbal Noun in Achaemenid Elamite. Iranica Antiqua, 2. Leiden: Brill.Hinz, W. 1962. Zur Entzifferung der elamischen Strichschrift. Iranica Antiqua 2. Leiden: Brill.Friedrich Johannes. 1943. Die Partikeln der zitierten Rede im Achaemenidisch-Elamischen. Orientalia, 12.Friedrich Johannes. 1949. Altpersisches und Elamisches. Orientalia 18.Paper, H. H. 1955. The Phonology and Morphology of Royal Achaemenid Elamite. Ann Arbor: University of

Michigan Press.

ETRURSKIBeekes, R. S. P. - Meer, L. van der. 1991. De etrusken spreken. Muiderberg: Coutinho. Bonfante, G. - Bonfante, L. 1983. The Etruscan Language. New York: New York University Press. Cristofani, Mauro. 1991. Introduzione allo studio dell’etrusco. Florence: L. S. Olschki. Fiesel, E. 1922. Das grammatische Geschlecht im Etruskischen. Göttingen: Vandenhoeck und Ruprecht. Pallottino, M. 1978. La langue étrusque. Paris: Société d’Edition Les Belles Lettres.

HATSKIGirbal, Christian. 1986. Beiträge zur Grammatik des Hattischen. Frankfurt a/M/Bern/NY: Verlag P. Lang.Kammenhuber, Annelis. 1969. Das Hattische. U: Handbuch der Orientalistik, sv. II.Klinger, Jörg. 1996. Untersuchungen zur Rekonstruktion der hattischen Kultschicht. Wiesbaden: Harrassowitz.Schuster, H.-S. 1974. Die hattisch-hethitischen Bilinguen. Leiden: Brill.Soysal, Oğuz. 2004. Hattischer Wortschatz in hethitischer Textüberlieferung, Leiden/Boston: Brill.

HURIJSKI Diakonov, I. M. 1971. Hurrisch und Urartäisch. Munich: Kitzinger. Giogieri, Mauro. 2000. Schizzo grammaticale della lingua hurrica. La parola del passato 55, 71–277. Khačikjan, M. L. 1985. Hurritskij i urartskij jazyki. Jerevan: AN Armanskoj SSR. Laroche, Emmanuel. 1980. Glossaire de la langue hourrite. Paris: Klincksieck. Speiser, E. A. 1941. Introduction to Hurrian. New Haven: American Schools of Oriental Research. Wegner, Ilse. 2000. Hurritisch. Eine Einführung. Wiesbaden: Harrassowitz. Wilhelm, G. 1989. The Hurrians. Warminster: Aris and Phillips.

69

Vježbe

IBERSKIAnderson, J. M. 1988. Ancient Languages of the Hispanic Peninsula. New York: University Press.Quintanilla Niño, Alberto. 1998. Estudios de Fonología Ibérica. Vitoria-Gasteiz.Rodríguez Ramos, Jesús. 2004. Análisis de Epigrafía Íbera. Vitoria-Gasteiz. Untermann, Jürgen. 1990. Monumenta Linguarum Hispanicarum. III Die iberischen Inschriften aus Spanien,

Wiesbaden; Harrassowitz.Untermann, Jürgen. 1998. La onomástica ibérica. Iberia 1, 75–85.

SUMERSKIAttinger, Pascal (1993). Eléments de linguistique sumérienne: La construction de du11/e/di. Göttingen:

Vandenhoeck und Ruprecht.Diakonov, I. M. 1976. Ancient Writing and Ancient Written Language: Pitfalls and Peculiarities in

the Study of Sumerian. Assyriological Studies 20, 99–121.Edzard, D. O. 2003. Sumerian Grammar. Leiden: Brill. Halloran, J. A. 2007. Sumerian lexicon. Los Angeles/Calif: Logogram.Thomsen, M.-L.1984. The Sumerian Language. Copenhagen: Akademisk Forlag.Volk, Konrad.1997. A Sumerian Reader. Roma: Pontificio Istituto Biblico.

URALSKIAbondolo, Daniel. 1998. The Uralic Languages. London: Routledge.Collinder, Björn. 1957. Survey of the Uralic Languages. Stockholm: Almqvist & Viksell. Collinder, Björn. 1960. An Etymological Dictionary of the Uralic Languages. Stockholm: Almqvist & Viksell.Décsy, Gyula. 1990. The Uralic Protolanguage. Bloomington: Indiana University Press.Sammallahti, Pekka. 1988. Historical Phonology of the Uralic Languages U: The Uralic Languages (ur.

Denis Sinor), 478-554. Leiden: Brill.Sauvageot, Aurélien. 1930. Recherches sur le vocabulaire des langues ouralo-altaïques. Paris: Champion.

URARTSKIFriedrich, Johannes. 1933. Einführung ins Urartäische. Leipzig: Hinrichs. Friedrich, Johannes. 1969. Urartäisch. U: Altkleinasiatische Sprachen, 31–53. Leiden/Köln: Brill. Gernot Wilhelm. 2004. Urartian. U: The Cambridge Encyclopedia of the World’s Ancient Languages (ur. R.

Woodard). Cambridge: University Press.Klein, J. J. 1974. Urartian Hieroglyphic Inscriptions from Altintepe. Anatolian Studies 24, 77-94.Melikišvili, G. A. 1971. Die urartäische Sprache. Roma: Pontificio Istituto Biblico. Mečaninov, I. 1958, 1962. Grammatičeskij stroj urartskogo jazyka. Moskva: Rossiiskaya Akademiya NaukSalvini, Mirjo. 1995. Geschichte und Kultur der Urartäer. Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft.

70


NAPOMENA O ZNAKOVIMA

Gojazni đačić s biciklom drži hmelj i finu vatu u džepu nošnje.

Vrsta se znakova, kojim je napisan latinički tekst, zove GentiumAlt. Osnovni je skup znakova (Gentium) smislio Victor Gaultney. Njegova je namjera bila stvoriti znakove koji bi zadovoljili potrebe čim većeg broja različitih latiničkih pisama. Odatle i ime Gentium. Znakovi su besplatno dostupni na Internetu i mogu se po volji dodatno mijenjati.

οἱ δ' αἶψ' εἴσβαινον καὶ ἐπὶ κληῖσι καθῖζον,ἑξῆς δ' ἑζόμενοι πολιὴν ἅλα τύπτον ἐρετμοῖς. ἀλλ' ὅτε δὴ τὸν χῶρον ἀφικόμεθ' ἐγγὺς ἐόντα,

Grčki je tekst pian znakovima imena Porson. To je eponim čuvenoga klasičara Richarda Porsona koji je imao osobito jednostavan i precizan rukopis. Znakovi su izrezani prema njegovu prijepisu Medeje i dugo su se koristili u ediciji Oxford Classical Texts. I Porson je besplatno dostupan na Internetu.

71

Vjezbe Iz Indoeuropske lingvistike

Documents

Transcript of Vjezbe Iz Indoeuropske lingvistike