VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJEPosluπati (”ob-audire”) vjerom znaËi slobodno se...

LIPA

NJ 2

012.

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

ISS

N 1

331-

1476

6

Posluπati (”ob-audire”) vjerom znaËi slobodno se podloæiti rijeËi koju smo sluπali, jer za njezi-nu istinitost jamËi Bog, koji je sam Istina. Kao uzor takve posluπnosti Sveto pismo nam stav-lja pred oËi Abrahama. Djevica Marija joj je najsavrπenije ostvarenje.

(Katekizam KatoliËke Crkve, 144)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2012. Godina L. Cijena: 7 kn

6LIPANJ

ISSN 1331 - 1476

Pokrenimoobitelj4. i 5. lipnja navrπava se godina da na od posjeta pape Benedikta XVI. na πoj Domovini. Iako je boravio u hr vatskomu glavnom gradu, bili smo svi ”jedno srce i jedna duπa” (Dj 4, 32) sluπajuÊi njegovu rijeË pri susre-tu s dræavnim vrhom, predstavnici-ma zna nosti, mladima i narodom Boæ jim. Povod njegovu dolasku bio je Nacionalni susret hrvatskih kato-liËkih obitelji, koji je organizirala domovinska Crkva, kako bi ih ohra-brila uslijed uljudbene, gospodarske i politiËke krize. Papa je pokazao izra-zitu zauzetost za njih, kao i za sav naπ narod i domovinu.

Dok su nam joπ u uπima odzvanjale rijeËi Benedikta XVI., poËeli su novi izazovi i napadi na hrvatsku krπÊan-sku orijentaciju, otvoren prezir temelj-nih obiteljskih vrijednosti, i to od onih koji donose kljuËne odluke u druπtvu. Dolaskom lijevo-liberalno orijentirane vlasti na kormilo dræave stanje se pogorπalo. Na brzu ruku hoÊe donijeti ishitrene zakone, kojima se æeli utje-cati na promjenu shvaÊanja braka, obitelji i roditeljstva uopÊe. Prijedlozi

nekih od njih odudaraju od naËela Ustava RH, Konvencije o pravima dje-teta te Obiteljskog zakona i Zakona o suzbijanju diskriminacije. Iako zadi-ru u vrijednosnu, moralno-etiËku i religioznu tematiku, u njihovoj pri-premi ne sudjeluju predstavnici veÊinskog dijela puËanstva koje ima drukËije poglede. Svim time kao da se na hrvatskim, veÊinski katoliËkim prostorima æeli nametnuti novi svjeto-nazor, πto moæe lako ugroziti buduÊnost naroda i domovine. Pravo politiËko rukovodstvo trebalo bi staviti obitelj u srediπte svoje pozornosti i svojega planiranja (Benedikt XVI.).

Obitelj je bila i ostaje temelj ljudskog druπtva. U njoj se uËe kreposti koje omoguÊuju opstojnost i normalan æivot kao i rad ljudske zajednice. Zato o obitelji i odgoju u njoj ovisi i æivot cjelokupna (hrvatskog) druπtva. I ono i Crkva pozvani su promicati obitelj i nju pomagati, posebno u iskuπenjima i kriznim vremenima. Hrvatski narod Ëesto je bio izloæen kuπnjama i proæivljavao teπka vreme-na, ali ih je svladavao dræeÊi se Ëvrste vjere u Krista Gospodina i oso-bite ljubavi prema njegovoj Majci. Boæji blagoslov i Gospin zagovor i te kako su nuæni svim obiteljima naπe mlade dræave, kako bi bile ”misionari ljubavi i æivota” (Benedikt XVI.).

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

MARIJA 6 mj.indd 1MARIJA 6 mj.indd 1 5/22/12 11:47 AM5/22/12 11:47 AM

202 - ”MARIJA” 6/2012.

Odakle pobožnost Gospi?”Jedino 5,4% dræi da neznanje i bijeda mogu potaknuti na poboænost Gospi...”, tvrdi E. Fizzotti komenrirajuÊi istraæivanje koje je nedavno provedeno u svetiπtu Gospe od Polsa u Kalabriji (Italija). Koordinator istraæivanja salezija-nac N. Spina istiËe da 61,9% ispitanih ima akademski naslov ili zavrπen studij. On tvrdi da su ”rezultati izvrnuli mnoga zajedniËka mjesta: hodoËasnici pokazuju zahtjev ozbiljna vjerniËkog iskustva, æivljenja u primanju svetih sakramenata, pokazujuÊi zadovoljstvo zbog rasploæivosti ispovjednikâ...” (MdD)

Sat dnevno za Crkvu u IndijiSat molitve dnevno za Crkvu u Indiji bit Êe tijekom g. 2012. u tamoπnjem svetiπtu Gospe od Zdravlja u Vailankanny, Ëime se æeli podsjetiti na 50. obljetnicu posvete stare crkve. Ivan Pavao II. nazvao ju je g. 2002. Lurdom Istoka, radi povijesne vaænosti (od 16. stoljeÊa) i brojnih hodoËasnika, a kao Lurd, treba mu viπe prostora. Zato je zapoËela gradnja nove bazilike Zvijezda jutarnja, u koju Êe moÊi stati 15 tisuÊa osoba. To podsjeÊa na Aparecidu (Brazil), Guadalupe (Meksiko), Fatimu (Portugal) i Lurd, gdje su, kraj svetiπta, podignute prostrane zgrade za hodoËa-snike i masovnija slavlja. (MdD)

Fatimska hodočašćaPod geslom ovogodiπnjega pastoralnog programa HoÊete li se ærtvovati za Boga, 1. svibnja odræano je portugalsko Nacionalno hodoËaπÊe akolita Gospi u Fatimu, a Nacionalno hodoËaπÊe mladih 5. i 6. svibnja pod geslom Radujte se uvijek u Gospodinu (Fil 4, 4). Predsjed-nik Papinskog vijeÊa za kulturu, kardinal Gianfranco Ravasi, predvodio je meunarodno hodoËaπÊe 12. i 13. svib-nja 2012. na temu: “Evo sluæbenice Gospodnje”. Fatimski biskup pozvao ga


Film Marija iz NazaretaU Vatikanu je 16. svibnja prikazan film

Marija iz Nazareta, snimljen u meunarodnoj koprodukciji Talijanske radiotelevizije i Lux Videa, te nekih nje-

maËkih i πpanjolskih televizijskih postaja. Gledao ga je i Benedikt XVI. ”Marija je iz Nazareta æena koja boæanskoj volji kaæe potpuno ‘da’, koje ponavlja i u boli zbog gubitka Sina, i u kojemu pronalazi puno i duboko blaæenstvo. U Njoj se nalazi bogat-

stvo æivota koji je bio ‘Evo me’ izreËen Bogu; ona je majka koja bi bila voljela svo-jega Sina imati uvijek kraj sebe, ali zna da

je on Boæji; ona posjeduje tako veliku vjeru i ljubav da prihvaÊa da on odlazi i

izvrπava svoje poslanje; to je joπ jedno od uzastopno Bogu izreËenih ‘Evo me’, od Navjeπtenja sve do Kriæa”, istaknuo je

Papa i zahvalio predstavnicima televizij-skih postaja koje su omogu Êile snimanje

toga televizijskog filma, uz redatelja Giacoma Campiottija. (Z)



”MARIJA” 6/2012. - 203

je da bi naglasio kulturalnu protegu navjeπtaja, πirenja vjere i krπÊanske du hovnosti koje predstavlja Fatima. (WF)

Mjesečna proštenjaU ekumenskom svetiπtu Marije PomoÊ-nice krπÊana i duπa u Ëistiliπtu u Moro-viÊu u Srijemskoj biskupiji zapoËela su proπtenja svakog 2. u mjesecu. Misnom slavlju u 11 sati prethodi prigoda za ispovijed (u 10 sati) i marijanska poboænost (10,30 sati). Dolazak skupina prijaviti na: Æupni ured, N. Tesle 2, 22245 MoroviÊ ili tel/faks 00381/22712-410; mobitel 00381/64427-6270.

Uz Dan EuropeBiskupi i diplomati iz viπe od 30 europ-skih zemalja slavili su 9. svibnja u rim-skoj bazilici sv. Marije Velike Dan Europe. Misu je predvodio kardinal P. Erdö iz Budimpeπte. (RV)

VIII. međunarodni MarijaFest U bazilici Majke Boæje na Ptujskoj Gori u Sloveniji, 12. svibnja odræan je VIII. meunarodni MarijaFest. U usporedbi s proteklim godinama, ove godine bilo je najviπe sudionika iz Hrvatske: A. Tka lec, M. MartinËeviÊ, A. NjeæiÊ. (IKA)

Neumijesan logoPopularna zvijezda Madonna preuzela je simbol s poleine Gospine Ëudotvor ne medaljice i upotrijebila ga kao logo za prodaju nanovijeg miomirisa. Eksklu-zivni mu je raspaËavaË Macy’s depar-tment stores, a proizvoaË Coty, Inc. Osim toga, za nj je snimila i promidæbe-ni materijal, veoma neËedan i sugesti-van. U obranu i Ëast Gospinu, brojni su izrazili svoje negodovanje i preko mreænih stranica uputili protest. (W)

Marijanski hodočasnički putBrojni stranci posjeÊuju Sloveniju i rado gledaju njezine crkve. Kozjanski park

napravio je i projekt za Marijanski hodoËasniËki put Slovenijom. Dug je 409 km i kreÊe u dva smjera: prema istoku i prema zapadu. IstoËni zapoËinje s austrijsko-slovenske granice u Gornjoj Radgoni i vodi kraj Gospinih crkava u Negovi, Polenπaku i ZavrËu prema Hrvatskoj. Zapadni poËinje na austrijsko-slovenskoj granici kod Gospe Snjeæne kraj Ptujske Gore i na podnoæju DonaËke gore grana se u tri kraka koji se spajaju u Bistrici na Sotli, odakle vodi prema Mariji Bistrici. U Sloveniji put povezuje 30 Gospinih crkava, meu kojima su neke poznate kao hodoËa-sniËke, a smjer kretanja oznaËen je posebnim znakovima. (O)

XXII. Festival svete glazbeOd 1. do 6. svibnja u Czestochowi je odræan XXII. Meunarodni festival svete glazbe Gaude Mater, na kojemu je sudje-lovalo 1085 umjetnika iz 11 zemalja, meu kojima je Poljska, Engleska, Rumunjska, Egipat, Ukrajina, Austrija... To je jedan od najvaænijih glazbenih dogaaja u Poljskoj i jedna od najveÊih manifestacija svete glazbe na europskoj razini, a svrha mu je pribliæiti razliËite kulture i religije, predstavljajuÊi svetu glazbu tipiËnu za pojedine religije. Festival je imao ekumensku dimenziju te je dopustio cijeniti pravoslavnu glazbu, gregorijansko pjevanje, pjevanje u sina-gogi, a bio je popraÊen s nekoliko semi-nara, koji su se suoËili s temom ”svetoga u glazbi”, umjetniËkih izloæbi, predstava...

Za kampanju kruniceBenedikt XVI. ohrabrio je 11. svibnja projekt Kongregacije za evangelizaciju naroda i Papinskih misijskih djela za potporu Godini vjere, koji predvia svjetsku molitvenu kampanju krunice da se unese novi zanos u navijeπtanje evanelja, jer svaki Ëovjek i narod ima pravo primiti istinu evanelja. (IKA)


p a p a o m a r i j i

Izmeu UzaπaπÊa Uskrsnuloga i prve krπÊanske Pedesetnice, apostoli i Crkva okupljaju se s Marijom da s njom Ëekaju dar Duha Svetoga, bez kojeg se ne moæe postati svjedocima. Ona koja ga je veÊ primila da rodi utjelovljenu RijeË, dijeli s Ëitavom Crkvom iπËekivanje istog dara, da se u srcu svakog vjernika “oblikuje Krist” (usp. Gal 4, 19). Ako nema Crkve bez Duhova, nema ni Duhova bez Maj ke Isusove, jer je ona æivjela na jedins tven naËin ono πto Crkva proæivljava svakog dana po djelovanju Duha Sve to ga. Sv. Kromacije Akvilejski ovako kome ntira zabiljeπku Djela apostolskih: “Crk va se dakle sabrala u sobi na gornjem katu zajedno s Marijom, Majkom Isuso vom, i zajedno s njegovom braÊom. Ne moæe se dakle govoriti o Crkvi ako nije prisutna Marija, Majka Gospodino va… Crkva Kristova ondje je gdje se propovijeda Kristovo utjelovljenje od Djevice, i, gdje propovijedaju apostoli, koji su braÊa Gospodinova, ondje se sluπa evanelje” (Sermo 30,1: SC 164, 135).

Drugi vatikanski sabor htio je na poseban naËin istaknuti tu vezu koja se na vidljiv naËin oËituje u moljenju zajedno Marije i apostola, na istom mjestu, u iπËekivanju Duha Svetoga. Dogmatska uredba Lumen gentium tvrdi: “BuduÊi da se Bogu svi-djelo sveËano oËitovati otajstvo ljudskog spasenja ne prije nego πto izlije od Krista obeÊanoga Duha, vidimo apostole kako prije dana Pede setnice ‘jednoduπno

ustraju u molitvi sa æenama, s Marijom Isusovom majkom, i s njegovom braÊom’ (Dj 1, 14) te kako takoer Marija svojim molitvama zaziva dar Duha, koji ju je za navjeπtenja bio osjenio” (59). Marijino je povlaπteno mjesto Crkva, gdje se “priznaje kao najizvrsniji i posve jedinstveni ud… pralik i najizvrsniji uzor u vjeri i ljubavi” (isto, 53).

»astiti Majku Isusovu u Crkvi znaËi da kle uËiti od nje biti zajednica koja moli: to je jedno od bitnih obiljeæja prvog opisa krπÊanske zajednice opisane u Djelima apostolskim (usp. 2, 42). »esto je molitva uvjetovana teπkim okolnosti-ma, osobnim problemima koji potiËu da se obrati Gospodinu za prosvjetljenje, za utjehu i pomoÊ. Marija poziva na proπirenje dimenzija molitve, da se obraÊa Bogu ne samo u potrebi i ne jedi-no za sebe same, nego jednoduπno, ustrajno, vjerno, “jednim srcem i jednom duπom” (usp. Dj 4, 32).

Dragi prijatelji, ljudski æivot prolazi kroz razliËite faze prijelaza, Ëesto teπke i zahtjevne, koje zahtijevaju neodgodive odluke, odricanja i ærtve. Majku Isusovu Gospodin je postavio u odluËne trenutke povijesti spasenja i uvijek je znala odgo-voriti s punom raspoloæivoπÊu, πto je pl od duboke povezanosti s Bogom sazrele u ustrajnoj i intenzivnoj molitvi. Izme u petka Muke i nedjelje UskrsnuÊa, njoj je bio povjeren ljubljeni uËenik i s njim Ëitava zajednica uËenika (usp. Iv 19, 26). Izmeu UzaπaπÊa i Duhova, ona se nalazi sa Crkvom i u Crkvi u molitvi (usp. Dj 1, 14). Marija, Majka Boæja i Majka Crkve, ostvaruje to svoje majËin-stvo sve do svrπetka povijesti.

(Na opÊoj audijenciji u srijedu 14. oæujka 2012.)

BENEDIKT XVI.

Marija - učiteljica molitve

204 - ”MARIJA” 6/2012.


Gospo nadeGospo nadeTi koja si se nadala protiv svake nade, kada se sve Ëinilo izgu-Ti koja si se nadala protiv svake nade, kada se sve Ëinilo izgu-bljenim, koja si se nadala pokraj svoga Sina na Kriæu, pritisnuta bljenim, koja si se nadala pokraj svoga Sina na Kriæu, pritisnuta s njime bolima; koja si se nadala i onda kada si ga mrtva primila s njime bolima; koja si se nadala i onda kada si ga mrtva primila u svoj naruËaj; koja si primila kao plod svoje nade uskrsnuloga u svoj naruËaj; koja si primila kao plod svoje nade uskrsnuloga Krista i okuπala radost koja je ispunila sva tvoja iπËekivanja, doi Krista i okuπala radost koja je ispunila sva tvoja iπËekivanja, doi u pomoÊ svima koji smo kuπani i u napasti da izgubimo nadu.u pomoÊ svima koji smo kuπani i u napasti da izgubimo nadu.Privuci na put æarke, vjerne i nepokolebljive nade sve one koji su Privuci na put æarke, vjerne i nepokolebljive nade sve one koji su zastali u poteπkoÊama te æele izmaknuti.zastali u poteπkoÊama te æele izmaknuti.Kad uzdrπÊemo pred nesavladivom preprekom, pomozi naπoj Kad uzdrπÊemo pred nesavladivom preprekom, pomozi naπoj nadi da poskoËi i da nas zanese naprijed.nadi da poskoËi i da nas zanese naprijed.Ti koja si nadiπla nemoguÊnosti naπih ljudskih sila, daj da Ti koja si nadiπla nemoguÊnosti naπih ljudskih sila, daj da boæanskom snagom svladamo uspon i najviπe vrhunce.boæanskom snagom svladamo uspon i najviπe vrhunce.Djevice nade, pomozi naπa nastojanja i podræavaj naπ polet, Djevice nade, pomozi naπa nastojanja i podræavaj naπ polet, da bismo u opojnoj radosti slijedili put ljubavi.da bismo u opojnoj radosti slijedili put ljubavi.Jean GALOT (†2008.)Jean GALOT (†2008.)


k r o z o v a j m j e s e c

206 - ”MARIJA” 6/2012.

Srce je ne samo jedan od vitalnih orga-na ljudskog organizma nego su ga stari smatrali jednim od dvaju æivotnih sredi-πta u Ëovjeku. Dræali su jednim polom mozak kao srediπte misli i intelektualne aktivnosti, dok je srce kao srediπte volj-nog i osjeÊajnog æivota bilo drugi pol. Osim πto je srce bilo jedan vaæan pol ili sjediπte ljudskoga voljnog æivota, za stare semite, meu koje se ubrajaju i svetopisci, srce je bilo ono vaænije srediπte, jer je predstavljalo one dimen-zije æivota koje su se smatrale sveobu-hvatnima. Ljubav kojoj je sjediπte bilo u srcu, ticala se osobe u njezinoj cjelovito-sti, te zato, kad su govorili o srcu, govo-rili su o cijelome Ëovjeku. On je u svom djelovanju bio cjelovit tek onda kad se unosio srcem u ono πto Ëini.No ljudski rod je od samih poËetaka imao ozbiljnih srËanih problema, te je, ne znajuÊi se Ëuvati grijeha, izabrao æivjeti sa srËanom manom. To se dogo-dilo u trenutku kad je Ëovjek uskratio duænu ljubav svome Stvoritelju, opredijelivπi se za samostalnu ljubav. Za onu Boæju ostavio je tek neπto malo mjesta u zapeÊku svoga srca, umjesto da cijelo svoje postojanje njome oblikuje. Niπta bolje ni drukËije nije bilo niti s Boæjim izabranim narodom u kasnijim vremenima koji je nastavio æivjeti goto-vo na isti naËin kao i narodi koji nisu upoznali jednoga i jedinoga Boga. Zato su ga njegovi proroci prekoravali za

suhoÊu srca i otpad od Boæje ljubavi. Predbacivali su im da su postali narod Ëije se srce usalilo, tj. oteæalo pod tere-tom zemaljskih interesa. Pozivali su ih da se obrate od uljuljanosti u zemaljsku moÊ, dobra i blagodati. Samo su oni uspostavljali pravu dijagnozu naroda tvrdeÊi kako im je srce postalo kameno za Boga i Boæje vrijednosti.

U ŠKOLI BOŽJEG SRCA No Bog ih ni tada nije napustio, nego je obeÊao da Êe izvaditi iz tijela njihova srce kameno i dati im srce od mesa. Trebalo im je srce koje osjeÊa boæanskim osjeÊajem, koje ljubi Boga iznad svega i poradi njega sve ono πto on ljubi i bezuvjetno kao πto on to Ëini. Bog je izabrao i zaduæio Mariju da bude ”kardiolog” ljudskoga roda, tj. s njom je zapoËeo konaËni proces oko transplan-tacije ljudskog srca. Povjerio je njoj kljuËnu zadaÊu, kako bi na ljudski rod po svome Sinu izlio svu svoju ljubav, tj. kako bi Ëovjeku dao boæansko srce po Srcu svoga Sina. Marija je kao dobar kardiolog morala znati kako izgleda zdravo ljudsko srce, πto je morala izuËiti u πkoli Boæje ljubavi, ËuvajuÊi svoje srce cjelovitim i Ëistim, neoskvrnjenim i milo-sti punim. Kao nadarena i obdarena uËenica u πkoli Boæje kardiologije, mogla je pomoÊi ljudskome rodu da proËisti sve svoje vene i arterije, koje nisu viπe prenosile krv boæanskog æivota, zbog Ëega je ËovjeËanstvo bilo na duhovnom umoru.Kako bi ispunila svoje poslanje, Marija je uËinila sve da ne postavi nikakvu zapre-ku Bogu. Samo tako je bila sposobna uvidjeti ispravnost Boæje dijagnoze bole-snomu ljudskom rodu, te isto tako uËiniti πto treba da zahvat uspije. ©kolovana u

Marijakardiolog


k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 6/2012. - 207

πkoli njegova preËistog Srca, njemu pot-puno predana u cjelovitoj ljubavi, poni-zno je sluæila upijajuÊi njegove pouke i dajuÊi voditi svaki svoj potez njegovom boæanskom voljom. Zato je njoj dana milost da ljudskom rodu presadi Srce Boæje utjelovivπi Boæjeg Sina u svom krilu i dajuÊi mu ljudsko srce. Dok je ona njemu otvarala svoje srce u æarkom zajedniπtvu ljubavi, on je njoj povjeravao svoje Srce, kojem je ona pridruæila i ono Ëisto ljudsko, tako da je srce ljudskog roda napokon moglo kucati onom boæanskom puninom.

U OPERACIJSKOJ SALI Upravo tom izvanrednom transplantaci-jom koju je izvrπila utjelovljenjem, Marija se pokazala nezamjenjivim kardiologom ljudskoga roda. Ako joj je Bog povjerio Srce svoga Sina, koliko joj tek onda mi trebamo povjeravati svoja srca?! Jer ljud-sko srce moæe lijeËiti samo onaj kardio-

log koji zna πto je to zdravo srce, koji pozna ono model-srce. Upravo to je bila Marija, koje je srce od samog zaËeÊa bilo sukladno Boæjemu, modelu svakoga ljudskog srca, jer je Bog stvorio ljudska srca na sliku srca svoga. A Marijino srce uvijek i u svemu bilo je upuÊeno na Boæje i njezina ljubav je bila cjelovita. Zato je ona mogla dati Ëisto ljudsko srce Sinu Boæjemu, noseÊi ga devet mjeseci pod svojim srcem. A dok je pod njezi-nim srcem tuklo srce njegovo, ona je najbolje znala πto znaËi osluπkivati otku-caje Boæjeg Srca u svom biÊu.Stoga je i na nama da sjedinimo svoja srca s njezinim, a to znaËi da se podvr-gnemo kiruπrkom zahvatu u Marijinoj operacijskoj sali, jer Êe po tomu Ëudesnom zahvatu biti u potpunu zajedniπtvu sa srcem Sina Boæjega. Sjediniti srce s njom, znaËi ujedno ga suobliËiti njezinu. A ona, koja je pozor-no osluπkivala otkucaje Srca Boæjega pod svojim srcem i koja je sve Boæje briæno Ëuvala u naπemu srcu, moÊi Êe jasno osjetiti i svaki otkucaj i πum naπeg srca. Ona Êe znati uspostaviti pravu dija-gnozu, ali jednako tako izvesti potreban zahvat kao osposobljen kardiolog, od Boga ovlaπtena za takve zahvate. Njezina majËinska skrb moæe uËiniti da se oslobodimo svih natruha i taloga gri-jeha koji teku naπim æilama, da izvadimo srce kameno, te da na najdostojni naËin prihvatimo ono Boæansko Srce koje nas neizmjerno ljubi. Samo tako Êemo i sami svijetu otkrivati i darivati Boæju ljubav, pozivajuÊi svakog Ëovjeka da svoje srce uzdigne Gospodinu, sukladno onom πto je ona Ëinila. A rastereÊeno okamenjeno-sti i ostalih tereta, bit Êe sposobno za uzlet do neba.Ivan BODROÆIΔ


m i d a n a s i o v d j e

208 - ”MARIJA” 6/2012.

Poslije svibnja, koji svojoj Kraljici ruæice „na pozdrav stavlja”, tijekom kojeg po naπim crkvama cvjetaju bijele ruæe prvo-priËesniËkih haljina i spektar svih boja darova Duha Svetoga u krizmani Ëkim slavljima…, slijedi blagi lipanj πto mu slavensko drvo ime dade, a obiljeæen je svetkovanjem Srca: Isusova i Marijina koji ove godine padaju u samo srce mjeseca (15. i 16. lipnja). Bilo bi, stoga, dostojno i pravedno i sasvim prikladno posvetiti napis u ovom broju naπeg lista upravo srcu i Srcu. Ali onda se odnekud pojavi Matoπ s onim svojim: „I dok je srca, bit Êe i Kroacije!” U tome i jest problem, diËni naπ TrubaËu: ne samo da danas „regnum regno prescribit leges”, osobito hrvatskome, nego se Ëini da danas Kroacija ostaje bez srca, ili da opasno boluje od aritmije i amnezije, na trenutke Ëak da je pred srËanim udarom.

PREDSJEDNIKOV STAVDok je Predsjedniπtvo Hrvatskog sabora u travnju raspravljalo o (ne)obiljeæavanju Dana spomena na hrvatske ærtve u Bleiburgu, novinare je zanimao stav predsjednika Republike. On smatra da “treba razdvojiti stradanje nevinih ljudi od politiËkih manifestacija koje neki put zloupotrebljavaju upravo takve prilike”.Treba li biti pravnik da bismo razumjeli kako se neπto moæe obiljeæavati i od toga se „razdvojiti”?! Moæda kao u Srbu pretproπle godine, kako Ëitamo na

Internetu: „Braniteljske udruge ‘u toru’, ograene sa svih strana metalnom ogra-dom, antifaπisti s druge strane oko spo-menika ustanku, a izmeu njih kordoni interventnih policijskih jedinica u pan-cirkama - to je najkraÊi opis slike i dogaanja u utorak u mjestu Srb.”HoÊemo li, g. PredsjedniËe, opet krenuti u „rikverc” takva „razdvajanja” Hrvata, ovih æivih kojima ste predsjednik, a po πavovima „sortiranja” ærtava na krivce i nevine, na one kojima su se podizali spomenici i na one za kojima se nije smjelo naglas zaplakati, ili po „crti raz-dvajanja” Vaπeg prethodnika na one u Bleiburgu od kojih su „barem neki krivi” za one u Jasenovcu, dok od „JasenovËana” nitko nije kriv ni za jednu ærtvu u Bleiburgu? To „lucidno otkrive-nje” bivπeg predsjednika nije dostojno komentara! Osim da je Ëak i zloglasni πpanjolski diktator bio „uviavniji” prema svojim poginulim protivnicima.

Daltonističkablajburgijanja



”MARIJA” 6/2012. - 209

»ini nam se da su ti recidivi hrvatskih razdvajanja u funkciji perfidnih razvod-njavanja hrvatskih sjeÊanja. U svoje se vrijeme Dan dræavnosti 30. svibnja bio veÊ Ëvrsto „ugravirao” u hrvatska sjeÊanja i osjeÊanja, a onda se netko sje-tio nepotrebno (?) mu promijeniti nad-nevak i postiglo se da danas polovica Hrvata viπe na zna kad se to obiljeæava. (Eto, npr., ni ja dok ovo piπem, zaista!) »ini se da se isti uspjeli recept sad pri-mjenjuje na spomen hrvatskih ærtava: s prve postaje, iz „kompromitiranog” Bleiburga, u Sloveniju, a onda naprijed (ili natrag!) po dugom kriænom putu ne bi li se te „niËije” ærtve ponovo vratilo u grob zaborava.

REHABILITACIJA DANA USTANKAU Srbu ste tada bili otvorili obnovljeni spomenik „Ustanak”, koji je financirala Dræava Hrvatska, mada je u najmanju ruku prijeporno tko je tamo bio ustao i protiv koga. I kakav smo mi to „Dan ustanka naroda Hrvatske” desetljeÊima obiljeæavali. Zar biste ga zaista htjeli rehabilitirati? I koliko je na toj proslavi u Srbu meu okupljenim „antifaπistima” bilo i onih koji su bili ustali i protiv ove Hrvatske! I ustali bi, bez premiπljanja, protiv svake Hrvatske: i PaveliÊeve, i Tumanove i RaËanove! Ne Ëini li Vam se da bi i u tom „antifaπizmu” trebalo neπto „razdvojiti”?Za Predsjednika je oËito prijeporan Bleiburg, ma koliko se upinjao razuvje-riti javnost: “Znamo, na Kriænom putu je stradalo puno onih ljudi koji nisu tre-bali stradati, da je bilo zloËina, i to treba obiljeæiti… ali, bitan je kontekst. Ono πto se godinama dogaa na ovoj sluæbenoj proslavi nije u duhu Ustava

RH i njegovih tradicija. Znamo da se tamo pojavljuju ljudi s obiljeæjima, uni-formama koje su dio ustaπke tradicije.” Joπ je, na upit novinara, potvrdio kako se za takva dogaanja moæe reÊi da su manifestacija “ustaπke zmije” na koju on kao da, Ëini se, ponosno, polaæe autorsko pravo.

SAMI OD SEBE STRADALIDakle, u tih nekoliko uniformi pred-sjednik s lakoÊom prepoznaje i imenuje „ustaπku zmiju”, ali na Kriænom put je „stradalo” (valjda samo od sebe!) puno ljudi i „bilo je” zloËina! Kao kada mete-orolog izvjeπÊuje da je juËer bilo straπno nevrijeme i stradalo puno voÊnjaka! Boæe saËuvaj, da bi se to ikako poveza-lo s nekim drugim uniformama i „zmija-ma” kojima je hrvatski predsjednik u Srbu, dok su oni skandirali „Tito, Tito!”, hvalopjevao: „Gledam vaπa odliËja iz Drugog svjetskog rata koja danas no site, i tako treba, s ponosom ih stavite!”Gotovo sve novinske agencije i uredni-ci Predsjednikovu izjavu saæeli su ovako: „Nije upitno (je li to tiskarska pogreπka, a moæda ‘nije uputno’?!) oda-vanje po Ëa sti i iskazivanje pijeteta ærtvama na Bleiburgu, nego naËin na koji se to Ëini!”A koji je to „naËin”, g. PredsjedniËe? ©to to na Bleiburgu nije „u duhu ustava RH”? Mislite li na onih nekoliko slabo-krvnih mladunaca odjevenih u „ustaπe”? Gotovo uvijek jednih te istih! A moæda i a-teistih!? Zar ih je tako teπko eviden-tirati i udaljiti?

PREDSJEDNIKOVE ”LIJEPE KAPE”I kako to da ste prije nepune dvije godine u Srbu onako umilno tepali



210 - ”MARIJA” 6/2012.

trorogim kapama (a znano je odakle su potekle) s petokrakom: „Neki od vas nose i kape partizanke. To su lije-pe kape, one su poruke ljubavi i mira, poruke da viπe nikada ne bude zloËi-na, genocida i rata…!” Da se rastopiπ od miline! I zapitaπ: jesmo li se to vra-tili u vrijeme: „druæe Tito, ljubiËice bijela!”, ili otputovali u Sjevernu Koreju?! I jesu li te „lijepe” kape imale ikakve veze s onim da je „bilo zloËina” na Bleiburgu? I jesu li one zaista toliko uvjerljivo lijepe da mogu svojom „lje-potom” pokriti sve straπne zloËine?A da je o tim „lijepim kapama” pitati one, mnoge i mnoge, kojima su one bile zadnje πto su na zemlji vidjeli kad su ih æive bacali u jame i zazidavali u rudniËka okna? Jesu li i njima bile „lijepe poruke ljubavi i mira”?! I nije li taj crveni zmaj, kako ga je - ne sluËaj-no - naslikao veliki Ivo DulËiÊ na oltarnoj slici u rodnom Brusju na Hvaru, progutao nevinih i Ëestitih Hrvata puno viπe Ëak i od one famo-zne „ustaπke zmije”?Tada su moÊni slijednici onih „lijepih kapa” bili pozvali æupnika Brusja na obavijesni razgovor i uputili mu zani-mljiv i znakovit prigovor na tu DulËiÊevu sliku: „Pa gdje ste vidjeli crvenog zmaja?!” A on im je odgovo-rio: „A gdje ste vi vidjeli zelenog?!”Dobro je netko zapazio da je u politici zeleno gotovo u pravilu iznutra crve-no. A daltonizam - nerazlikovanje boja pogaa Ëak 8% muπkaraca, od kojih su veÊina dikromati koji zamjenjuju crvenu boju zelenom! »ini se da je meu Hrvatima taj postotak puno veÊi. Do razine epidemije.Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Bogorodičino cvijećeLilium candidum

BogorodiËino cvijeÊe ili bijeli ljiljan zeljasta je trajnica jajaste lukovice, a naraste i do 120 cm visine. Na vrhu ima najËeπÊe tri ili viπe lijepih, bije-lih i veoma mirisavih cvjetova. Najviπe se sadi kao ukras, pa je teπko naÊi vrt bez nje. Njezina ljekovitost bila je poznata veÊ arapsko-perzij-skim lijeËnicima.Latinski lilium potjeËe vjerojatno od grËkoga lerion, πto navodno ima korijen u egipatskom hrr’t, koja se u koptskom izgovarala kao hreri ili hleli, a zbog nemarnosti lilje, πto bi mogao biti korijen hrvatskog naziva. Ljiljan je bio znak dostojanstva Velikog sveÊenika, postao je dræavnim simbolom i prenesen na Gospu, nebesku kraljicu. Prema poboænoj predaji, u Gospinoj sobi nalazio se lonac s bijelim ljiljanom kad joj je aneo doπao navijestit da Êe roditi Spasitelja.Mario CRVENKA


s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 6/2012. - 211

Veliko pouzdanjePripovijedala mi je 83-godiπnja snaπa Janja iz Gundinaca kako joj je dolazak pod okrilje Gospe Brze pomoÊi donio dugo iπËekivano ozdravljenje. Bolovala je, naime, od Ëestih napadaja migrenske boli koja ju je pratila otkako zna za sebe. Vodila ju je, doduπe, majka radi toga k lijeËniku u Babinu Gredu, ali je to bilo uzalud. LijeËnik bi joj propisao neke sitne tablete, a djevojËica bi morala popiti i po dvije da bi joj uminula bol. Ni dandanas medicina nije uspjela do kraja prodrijeti u tu zagonetnu glavobolju od koje trpe mnoge osobe, kojoj su popratne pojave muËnine i povraÊanja.

Snaπu Janju pratila je migrenska bol, sve do prije dvadesetak godina. Nje zina kÊi Barica s obitelju æivi u Sla vonskom Brodu, uza samo svetiπte Gospe Brze pomoÊi. Svoju majku odluËila je zimi udomiti kod sebe, da kod kuÊe nije sama. Iako je snaπa Janja kao seoska æena vezana uza svoju kuÊu i gospodarstvo, pri-hvatila je kÊerkin poziv. Zimi bi boravila kod kÊeri u gradu, a kad zatopli od la zila bi u svoje Gundince u kojima bi ostajala sve do zime, a onda bi opet iπla u Slavonski Brod. U njemu su joj se konaËno otvorila i vrata oz dravljenja. Osim πto je bolest muËila nju samu, osobito ju je tiπtilo πto joj je i unuk Igor patio od migrenske boli s povraÊanjem. Uvjerena u Gospinu moÊ, govorila je: ”Ako nam iπta moæe pomoÊi da nestane naπa æivotna muka, to je onda samo Gospa. U nju se jedino joπ uzdam.”Milosrdno Srce nebeske Majke pota-knulo je Janju na svagdaπnji odlazak na molitvu krunice i misno slavlje, te na odluku da svakog dana na kolje-nima moli tri Zdravo marije samo na nakanu za ozdravljenje svoje i svoga unuka. I bila je u tom ustrajna. Oboje su napokon ozdravili. Migrena je potpuno isËezla. Janja je to doæivjela kao svoje novo roenje, ali i novo roenje svog unuka. Veliko pouzda-nje u Gospinu pomoÊ donijelo joj je spokojnu i zdravu starost, a unuku mirnije i bezbriænije djetinjstvo. Dragoj Gospi neizrecivo zahvalana i dalje revno moli u crkvi i kod kuÊe za svoju obitelj i sve potrebite. Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC


s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

212 - ”MARIJA” 6/2012.

Engleski benediktinac Eadmer znaËajna je pojava na podruËju bogoslovske zna-nosti po svom stavu o izuzetnoj svetosti Majke Isusove i njezinoj zagovor niËkoj ulozi. Prema njegovu uËenju, Marija je Boæja izabranica, sveto i uzviπeno stvo-renje u kojeg æivotu nije bilo niËega πto bi je otuivalo od Boga. Zbog uloge koja joj je bila povjerena kao Majci Otkupiteljevoj, ona je moÊna zagovorni-ca u posredovanju Boæjeg prijateljstva. Eadmerov doprinos od odluËujuÊe je vaænosti u sazrijevanju istine o Bezgreπnom zaËeÊu Marijinu u sluæbi Krista Spasitelja. Eadmer potjeËe iz anglosasonske obi-telji. Roen je oko g. 1060., a humani-stiËku i bogoslovsku naobrazbu stekao je u Canterburyju. Bio je uËenikom i pri-jateljem sv. Anzelma, Ëiji je i æivoto pis napisao. Bi imenovan biskupom u ©kot-skoj, ali je tu sluæbu odbio prihvatiti zbog nesuglasica. Poznat je kao bogo-slovac i povjesniËar, a preminuo je oko 1126.Za nas je Eadmer vaæan po djelu o ZaËeÊu sv. Marije. Srediπnja toËka njego-va nauka jest izvorna svetost Majke Boæje i njezina uloga kao zagovornice. Sljedbenik je bogoslovaca koji su slavili spomen Marijina zaËeÊa, svetkovine osporavane meu ondaπnjim bogoslo-vcima, rado slavljene i prihvaÊene meu jednostavnim pukom Boæjim.

SVA SVETAU raspravi o Marijinu zaËeÊu Eadmer poseæe za Anzelmovom postavkom o Marijinoj izvanrednoj svetosti i uzviπe-nosti uloge koju joj je Bog povjerio. On ide dalje od postavke svog uËitelja o Marijinu posveÊenju u majËinoj utrobi i tvrdi da je bila slobodna od istoËnoga grijeha od samog poËetka svoga æivota. PozivajuÊi se na biblijska izvjeπÊa o pro-roku Izaiji i Ivanu Krstitelju koji, kako svjedoËi Pismo, bijahu posveÊeni u maj-Ëinskoj utrobi, Eadmer tvrdi da je i u Marijinu sluËaju vrijedilo isto naËelo. Ona koja je jedinstveno prebivaliπte u kojem se nastanio sam Sin Boæji nije mogla biti prikraÊena milosti i darova Duha Svetoga ni u prvom trenutku svoga zaËeÊa. On veli:“Ako su Jeremija i Ivan bili ispunjeni Duhom Svetim u majËinoj utrobi, tko Êe zanijekati da jedinstveno prebivaliπte svih vremena, jedina i najdraæa kolijevka

Eadmer iz Canterburyja o Bezgrešnoj


s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 6/2012. - 213

Sina Boæjega, da je bila prikraÊena milo-sti i svjetla Duha Svetoga... Stoga, o najblaæenija meu svim æenama, sigurno je sve ono πto je Bog htio najdostojnijega za bilo koju osobu, da je to htio i za te.”Iz navedenog je jasno da Eadmer u svom dokaznom postupku upotrebljava naËelo dostojnosti koje Êe u kasnijem bogoslovlju doæivjeti klasiËan oblik u tri postavke: Bog je to mogao uËiniti, bilo je dostojno da uËini i uËinio je. Te postavke kasnije je upotpunio i obrazloæio πkotski franjevac Ivan Duns ©kot u svojoj raspravi o Bezgreπnom zaËeÊu Marijinu, koje se ostvarilo zahvaljujuÊi Kristu, savrπenu Otkupitelju.

ZAGOVORNICAPolazeÊi od uloge koju je Bog povjerio Majci Isusovoj, Eadmer se rado zaustav-lja na njezinoj veliËini i dostojanstvu. U Boæjem planu spasenja ona zauzima izvanredno mjesto i ulogu. Duh Sveti nastanio se u njoj, Gospodin joj je uËi-nio velike stvari, sveto je ime njegovo.“Bog je gospodar svega stvorenoga jer je po svojoj rijeËi sve stvorio. Marija je jed-nako tako gospodarica svega stvorenja, jer je po milosti koju je zasluæila ponov-no uspostavila prvotno dostojanstvo u stvorenju. I kao πto je Bog od same svoje biti rodio Onoga po kojemu su stvorene sve stvari (usp. Iv 1,3) jednako je tako Marija rodila po svom tijelu Onoga po kojemu su sve stvari obnovljene u ljepoti njihova prvoga stvorenja.”Marijina moÊ i veliËina dolaze od Boga i oËituju se u majËinskoj i sluæbeniËkoj ulozi koju joj je Bog povjerio u opÊem planu spasenja. Za Eadmera je posve jasno da je Krist izvoriπte milosra, a Marija njegova Majka ukoliko je rodila

Onoga kojega je Bog postavio izvorom svega spasenja. Krist Gospodin po Marijinoj zasluzi postao je naπim bra-tom i kao takav ne odbacuje proπnje svoje Majke. Marijina je, dakle, uloga pomoÊi greπnicima da se susretnu s Bogom. Ona vjernike upuÊuje Kristu da Ëine ono πto im on rekne. OsjeÊajem majËinskog milosra sudjeluje u posre-dovanju dobara otkupljenja.Uloga koju je Bog povjerio Majci Isuso-voj i koju ona vrπi iz svoga nebeskog prebivaliπta dopuπta vjernicima da joj se obraÊaju u svojim duhovnim i tjelesnim potrebama s pouzdanjem da njezin zagovor posjeduje izvanrednu uËinkovi-tost. Pravedan boæanski Sudac ne nijeËe Marijin zagovor i proπnju, pa ni onima koji to nisu zasluæili po svojim zasluga-ma, nego po dobroti Boæjeg milosra.“Ako se zazove ime Njegove Majke, nje-zine zasluge posjeduju toliku moÊ zago-vora da onaj koji moli biva usliπan, iako to po svojim djelima ne bi zasluæio.”“Upravo je zbog greπnika Marija postala Majkom Boæjom. Raduj se i kliËi, greπniËe! Nemaπ se Ëega bojati ni zbog Ëega oËajavati... Tvoj sudac, to jest tvoj brat, pouËio te da se utjeËeπ zagovoru njegove Majke. Ona ti nije zanijekala svoje zauzimanje, da ne budeπ pritisnut teæinom pravedna suda.”Upravo po Kristu dolazi do izraæaja moÊ Gospina zagovora, koji o njemu potpu-no ovisi. To su kasnije bogoslovske spo-znaje koje su ostale izvan dometa Eadmerova vremena i njegovih mistiËnih razmiπljanja. No ipak je njegova uloga znaËajna zbog naglaska na izvanrednosti Nazaretske Djevice koja je bila bezgreπno prebivaliπte Sina Boæjega.dar-ko


s v i j e t l i l i k o v i

214 - ”MARIJA” 6/2012.

PrebiruÊi rukopise Sluge Boæjega, naπao sam brojne propovijedi koje je izrekao o Majci Boæjoj i ostavio ih u svojim rukopisima. Godinama je redovito pro-povijedao na Marijine svetkovine i blagdane koji su se tada nazivali blag-danima ”prve ili druge klase”! Osim toga, u njegovoj pismenoj ostavπtini nalazimo o Majci Boæjoj joπ tri rukopi-sa. Jedan od njih ima naslov ”Razgovor s Isusom i Majkom”, drugi ”Razgovor s Majkom”, a treÊi ”Razgovor s Isusom, Majkom i sv. Josipom”. Naslovi navede-nih rukopisa, u kojima je istaknuta rijeË ”razgovor”, upuÊuje nas na definiciju molitve svete Terezije Avilske. Sv. Terezija definira molitvu: ”Razgovor s Onim za koga znamo da nas voli.” Ako je tako, onda je lako otkriti da je Gerardov ”razgovor” s Ëlanovima svete Obitelji: Isusom, Marijom i Josipom, ”molitveni razgovor”! ”Razgovor” koji je u svezi s krπÊanskom molitvom i s krπÊanskim duhovnim æivotom.Osim brojnih propovijedi o Majci Boæjoj, u rukopisima Sluge Boæjega susreÊemo i brojne tvrdnje koje su zapisane, kao usput, vrijedne paænje za upoznavanje Gerardova razmiπljanja o Majci Boæjoj. Stoga se namjeravam i tim tvrdnjama koristiti kako bih πto cjelovitije prikazao njegova razmiπljanja o Majci Boæjoj, od kojih je Sluga Boæji æivio i druge uËio.Da su spomenuti rukopisi vezani za duhovni krπÊanski æivot, za molitvu i za produbljenje krπÊanskoga æivota, svje-

doËe sljedeÊi navodi iz rukopisa o. Gerarda: ”Isuse, Marijo, Josipe, ako Êu vas sluπati, dobro Êu se ponaπati (28. V. 1930.). Dakle, kad zapnem treba da sta-nem i posluπam πto Êete kazati.”

ZAGOVOR RAZLIČIT OD DRUGIH”Razgovor s Marijom” i njezin zagovor se razlikuju od zagovora svetaca. ”Ako smo djeca bl. Dj. Marije, onda je naπ Otac Duh Sveti, ZaruËnik bl. Dj. Marije. Dakle, kao dobar domaÊin, Duh Sveti se stara (brine se za nas): uËi nas, posred-stvom Majke Boæje, duhovnom æivotu, duhovne potrebe nabaviti.” Kao da ovim navodom æeli reÊi da Majka Boæja ima specifiËnu moÊ posredniπtva jer su njezi-ni odnosi s Duhom Svetim posebni, da se posebna moÊ zagovora Majke Boæje temelji na ”zaruËniπtvu” Presvete Djevice s Duhom Svetim. Prva Eva, u raju zemaljskom, stavila je kamen na duπu te duπa ne moæe letjeti. Nova Eva Marija ima moÊ, snagom posebne povezanosti s Duhom Svetim, ”kamen s krila duπe otkloniti”! Po posebnoj povezanosti s Duhom Svetim, Majka Boæja dobiva posebnu moÊ posredovanja - moÊ koju

Marijanske temeo. Gerarda

Sl. Boæji o. Gerard Tomo StantiÊ karmeliÊanin je, roen 16. rujna

1876. u hrvatskoj obitelji u –urinu u Vojvodini, a preminuo 24. lipnja 1956. u Somboru, gdje je viπe od 50 godina æivio i radio kao sveÊenik redovnik. Svoj æivot utroπio je da ljude privuËe Bogu, pa je g. 1985.

pokrenut postupak za njegovo proglaπenje blaæenim i svetim, koji je od g. 2003. pri Kongregaciji za

proglaπenje svetih u Vatikanu. Posmrtni ostaci preneseni su mu g.

1985. u karmelsku crkvu u Somboru.


s v i j e t l i l i k o v i

”MARIJA” 6/2012. - 215

o. Gerard uobliËava u sljedeÊe vlasto-ruËne zapise: ”Moja je duπa kao poki-dani kaput kojeg krpi ne samo bl. Dj. Marija nego i svaki tko me savjetuje ili mi æalost uzrokuje. Sve to moram dopustiti da iz krila Majke Boæje ne ispadnem.” Marija, ”nova Eva”, bliæa je izvoru milosti te Ëisti od grijeha, i od duhovne mlakosti jer: ”Ako hoÊeπ da ti se smilujem, skloni se u krilo One koja je sva lijepa... O njezinoj ljepoti govori Sveto pismo: ‘Sva si lijepa...’ Njezina ljepota se ne moæe usporediti, jer je nakiÊena i puna milosti... »ovjeËja je duπa prije istoËnoga grijeha bila divna Boæja slika, po istoËnom grijehu je oka-ljana, stoga treba vjerno, Ëistim srcem sluæiti Bogu kao Marija... Treba nabav-ljati ËistoÊu duπe te je nakititi... »istoÊa duπe po Marijinu uzoru priprema na dostojno susretanje s Kristom, primjeri-ce u primanju Euharistije. Kad Mariju nasljedujemo, njezinom se zagovoru

utjeËemo, Ëistija nam je duπa te viπe dobivamo od punine milosti.” Po o. Gerardu, πtovanje Majke priprema krπÊansku duπu na πto plodniji susret s Kristom koji se na ze mlji dogaa posebno po Euharistiji, viπe nego πto to mogu pruæiti drugi sveci!

DRUKČIJA POSREDNICAStoga je posredovanje Majke Boæje posebno te se razlikuje od posredova-nja drugih svetaca jer je ona ”Nova Eva”: Po prvoj Evi zajedno s prvim Adamom: ”Postali smo kao ptica u sla-bosti te ne moæemo letjeti iznad zemlje.” Marija pak, nova Eva zajedno s ”novim Adamom”, oslobaa od ”slabo-sti”, te moæemo ”letjeti”. Po ovoj logici Gerard upuÊuje svoju molbu Isusu: ”Tvoja je Majka sve rijeËi πto je Ëula Ëuvala ih pohranjujuÊi ih u svoje srce. Daj da i ja sve dobro πto Ëujem u srcu Ëuvam i o tome razmatram.” Ova zadnja tvrdnja Sluge Boæjega posebno naglaπava navlastitost πtovanja Majke Boæje. Majku Boæju treba uzeti za uËite-ljicu u krπÊanskom æivotu. UËiti od nje kako sluæiti dragom Bogu: ”letjeti kao ptica iznad zemlje”!U svojoj pobudnici o Marijinu πtovanju papa Pavao VI. je napisao: ”Poboænost prema Majci Gospodinovoj postaje za vjernike prigoda za rast u Boæjoj milo-sti: to je konaËna svrha... Nije, naime, moguÊe Ëastiti Onu koja je puna milo-sti a da ujedno visoko ne cijenimo sta-nje milosti u samome sebi.”Gerard, kao sv. Otac Pavao VI., stavlja naglasak na krπÊanski duhovni æivot: uËiti od Majke Boæje kako æivjeti u milosti Boæjoj!Ante STANTIΔ(”Zvonik”, 2/2012., str. 23.)


k u l t u r a

216 - ”MARIJA” 6/2012.

Kad se u skriptoriju raala knjiga, ilu-minacija i kaligrafija bili su srodnici. Slika u obliku minijature, inicijal i pismo, ures i vinjeta, pripadali su istoj obitelji. Bilo je to vrijeme pisanja i oslikavanja knjiga. Danas takve knjige plijene znati æeljne posjetitelje s digital-nim slikama i mobilnim slovima. Otvorimo li jednu, otkrit Êemo tajnu sitnoslikarske iluminacije. OdluËimo li se za Ëasoslov zvan Très riches heures du Duc du Berry, otkrit Êemo slikovno i pisano bogatstvo.

DJELO VIŠE MAJSTORATreÊi sin francuskoga kralja Ivana II. Dobroga, prvi vojvoda pokrajine Berry u srediπnjoj Francuskoj sa sjediπtem u Bourgesu, Jean I., zvan Ivan VeliËanstveni ili Mali kralj Bourgesa (1340.-1416.), brat kralja Karla V. i neÊak kralja Karlo VI., veliki mecena i ljubitelj likovne umjetnosti, poæelio je imati svagdanji molitvenik. Pozvao je zato flamanske iluministe njemaËkoga podrijetla iz Nimwerga (danas nizozem-ski Nijmegen), braÊu Limbourg (Paul, Jean i Hermann) na dvor u Bourges. U duhu gotiËkoga naturalizma, izmeu 1412. i 1416., odnosno do smrti, ona su mu naslikala 35 velikih i 25 manjih minijatura. Kako je te godine umro i Jean I., na nagovor kralja Karla VII., oslikavanje je nastavio nepoznati umjet-

nik, tzv. Master of Shadows, vjerojatno flamanski iluminist Barthélemy van Eyck (+ poslije 1470.). Prema æelji savojske princeze Carlotte i vojvode Karla I. Savojskoga, izmeu g. 1485. i 1489. dovrπio ga je francuski iluminist Jean Colombe (1430.-1505.) iz Bourgesa.Nakon smrti vojvode Karla I., Ëasoslov je bio u posjedu Filiberta II. Savojskoga, a zatim Margarite Habzburπke, kÊeri cara Maksimilijana I. Prema njezinoj oporuci, vjerojatno je prenesen u Nizozemsku. Kad su se, u meuvremenu, knjige poËele tiskati na matricama pomoÊu lije-vanih slova, izgubio mu se trag. U 19. st. pronaen je u knjiænici jedne πkole u Genovi. Za posjeta obitelji Spinola, otkupio ga je g. 1856. Henri d’Orléans (1822.-1897.), sin kralja Luja Filipa I., vojvoda pokrajine Aumale u sjevernoj

DuhovskaGospa


k u l t u r a

”MARIJA” 6/2012. - 217

Francuskoj, i pohranio u svom dvorcu u Chantilly, sjeverno od Pariza. Njegova originalnost potvrena je nakon πto je g. 1881. bibliotekar Leopold Victor Delisle u ostavπtini vojvode Jeana I. pronaπao ugovor izmeu mecene i braÊe Limbourg.OdgonetavajuÊi koje su listove zapoËela oslikavati braÊa Limbourg, koje je pokuπao Barthélemy van Eyck a dovrπio Colombe, bibliofili su doπli do zakljuËka da su biljne i mineralne pigmente, osim crne i bijele, pripremljene u kuÊnoj radinosti, koristili svi sitnoslikari u deset razliËitih tonova. Povezuje ih i jedinstvo stila u kojemu svaki mjesec u kalendari-ju ima dvije stranice: jedna oznaËava mjesec, a druga, pravokutna s polukruænim lukom, oslikava poljodjel-ske radove i glavne svetkovine u njemu. Tako je, npr., u sijeËnju prikazan vojvoda pokrajine Berry kako slavi Novu godinu sa svojim dvorjanicima.BraÊa Limbourg pridræavala su se jed-nostavna opisa tako da se minijature, inicijali, vinjete i uresi na okvirima skladno ujedinjuju u prateÊi kaligrafski tekst. U duhu ranorenesansnoga huma-nizma, Colombe je oslikavao velike minijature s mnoπtvom figura u arhitek-tonskim okvirima. Iako u bogato ukraπenim noπnjama, likovi su mu pre-ozbiljna lica. Prenaglaπeno je koristio plavu i zlatnu boju, osobito u krajolici-ma. ZahvaljujuÊi koriπtenju dijagonalnih linija i njeænih nijansi atmosferske per-spektive, u svakom je mjesecu oslikao veliËanstvene krajolike.

COLOMBEOV DRAGULJ»asoslov je danas nacionalno vlasniπtvo za koje skrbi Institut de France, a Ëuva

se u nekadaπnjem dvorcu, Musée Condé (broj inventara Ms. 65), u Chantillyju. Uvezan je u crvenu koæu, pozlaÊenih je rubova, ima 206 stranica (21,5 x 30 cm), a sadræi 66 velikih i 65 malih minijatura, oko 300 inicijala i mnoπtvo vinjeta. Uz poπtovanje braÊe Limbourg, lice bi mu osvjetlala minijatura na stranici - “folio 79r”, koju je izradio J. Colombe, écriva-in de forme, kako ga nazivaju francuski ljubitelji oslikanih knjiga, a prikazuje silazak Duha Svetoga (Dj 2, 1-4).U sveËanoj dvorani, koju omeuje mnoπtvo oslikanih arhitektonskih kipo-va, jedanaestorica apostola, nekoliko uËenika i dvije æene okruæuju Gospu kao predvodnicu molitve. Dok mole, upravljaju pogled prema svodu gdje se, u simbolu bijela goluba i sunËanih zraka, pojavljuje Duh Sveti. Zakonima kruæne kompozicije Colombe je ujedi-nio molitvenu skupinu koju, kao toËka susreta, povezuje Gospa koja, kao sveza izmeu vjernika i Duhova, stoji toËno ispod svodne polukupole. Sakralni prizor u dvorani i arhitekton-ski okvir, sliËan crkvenom portalu ili oltarnom tabernakulu, tonski i stilski tvore istu cjelinu.»asoslov Très riches heures du Duc du Berry, kao poveznicu gotiËkoga idea-lizma i ranorenesansnog realizma, dræe najljepπim kodeksom francuske gotiËke iluministiËke baπtine, na kojega se listovima isprepliÊu biblijski sadræaji, prizori iz seoskoga i dvorskog æivota s prizorima pojedinih mjeseci u godini. Ponosni Francuzi rekli bi: Le Roi des manuscrits enluminés, a Hrvati bi, u slobodnu prijevodu, potvrdili: Biser ilu-miniranih rukopisa.Ante Branko PERI©A


æ i v i m o u o b i t e l j i

218 - ”MARIJA” 6/2012.

Lipanj u srcu godine, srce u srcu lipnja. Srce simbol ljubavi. Srce u kojem ima mjesta za sve ljude. Koliko je veliko, to srce prima sve ljude. Jesmo li dosad naπli svoj kutak u njemu? Koga smo sve smjestili u svoje srce, kome smo zalupi-li vrata pred nosom i Ëekamo da nesta-ne iz naπe blizine jer nemamo viπe mrvu strpljenja ni milimetra prostora u srcu za nove izazove?!

NE UZMI TO K SRCUKoliko sam puta Ëula tu preporuku! A πto se to uzima srcu i kako? Srce nema ruke, nema noge, nema uπi nema oËi, no ipak sve πto gledamo govorimo, dotiËemo, prohodamo, ne moæe bez srca. Sve πto proe kroz glavu, ne doe uvijek do srca. Za neπto je dobro da je daleko i od oËiju i od srca, no voljeti se ne moæe bez srca. Pogaaju nas rijeËi, priËe, tuËnjave tragedije, a Ëesto i sitnice. Od gomile informacija koje prou kroz glavu, dobar ih dio proe i kroz srce. Ono ustrepti, ubrza ritam ili zastane na tren. Znati odabrati informacije koje Ëujemo o sebi i o dru-gima i ne primiti srcu ono πto ne kori-sti, πto uznemiruje, razara, to je umijeÊe zdrava æivljenja.

IZ OBILJA SRCA USTA GOVOREDosad sam razmiπljala da je to obilje iz kojeg usta govore, sve ono lijepo, obo-

jano bojama ljubavi, poticajno za æivot i blagoldat za druge. Ali to nije samo ono lijepo. U srcu su pohranjene mnoge rane, brojne tajne, tolike boli i kad se napuni srce bolima i jadom, duπa progo-vori... To πto joj tada treba jest rame za plakanje, uho za sluπanje. Uho moæe sluπati bez srca, ali bez srca ne moæe osluπkivati i osjeÊati drugu osobu. Upravo zbog obilja emocija i sadræaja kojeg ne moæemo nijemo nositi u srcu, vrlo je vaæno πto i kako i u kolikoj mjeri primamo k srcu.

LJUBAV DO KRAJADvije ruke, dva oka, dvije noge, dva uha, jedna glava, jedan nos, jedan jezik, jedno srce, jedna duπa. Ako oko i ruku koji nas sablaænjavaju odstranimo, ostaje drugo oko i druga ruka. Srce je jedno. Odstraniti srce znaËi viπe ne biti, ne postojati. Presaditi srce znaËi nekome spasiti æivot. Dati srce znaËi ljubiti cjelo-vito, potpuno, do kraja. To je upravo kobno. Zato je dobro u ljubavi upoznati i prepoznati onoga kome dajemo srce. Ne moæemo dati pola srca i æivjeti s onom polovicom. Isus nas je ljubio do kraja. Ako bilo koga ili πto volimo viπe od njega, upitan je naπ kraj.

VREDNOTE I PRIORITETI U OBITELJIU ovom ubrzanu vremenu u kojem æivimo lako je izgubiti glavu, bilo u trci za novcem, ili zdravljem, uæitkom, sla-vom, karijerom, izborom partnera... Postoje joπ plemeniti ljudi koji u svoju svakodnevicu unose mir i ljubav. Ima majki i oËeva koji primaju od Boga djecu, mole se i zahvaljuju mu za njih. Joπ uvijek ima mladih koji se ne boje æivota, ni æivotnih opredjeljenja. U svo-

Od srcak srcu


æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 6/2012. - 219

jim su obiteljima dobili πto je najpo-trebnije za æivot. Roditelji su ih nese-biËnom ljubavlju osposobili da ljubav dijele. Kako li je svijetu potrebno zrelih mladiÊa i djevojaka koji svoju ljubav neÊe protratiti kroz uæitak za sebe! Oni su buduÊnost svijeta!

OTVORENO SRCEKada otvaramo srce? Kad nam je teπko, kome otvaramo svoje srce? Onome u koga imamo povjerenja. U koga imamo povjerenja? U onoga koji nas neÊe izdati, koji zna Ëuvati tajne. Tko ima srce otvoreno za druge, a ujedno je u stanju πutjeti i Ëuvati tajne tako dobro kao Marija.

KAO MARIJALijepo je imati Majku koja te voli, kojoj moæeπ reÊi sve, bez straha da Êe prvom prilikom izbrbljati ono πto si jedva izgovorio. Majku koja zna Ëuvati tajne u svome srcu, te tajne Ëuvati zajedno s tobom i predati ih onome koji zna sve naπe tajne.

ČISTO SRCEIz srca naviru mnoga zla koja zauzima-ju prostor namijenjen plemenitu i dobru, stoga svagdano s psalmistom pjevajmo: „Srce Ëisto stvori mi, Boæe, i duh postojan obnovi u meni!“ (Ps 51, 12). OËiπÊeno srce nije prazno, ono je otvoreno za ljubav. »isto srce ne boji se istine kojom progovara. Istine se boji srce puno laæi i zloÊe, jer istina otvara srce i prodire do sræi.

SRCE U SRCUSrce Isusovo i Marijino neka budu u srcu naπih obitelji, a njihove slike na zidu nek nas trajno upuÊuju na srce koje ljubi do kraja. Srce Isusovo, æarko ognjiπte ljubavi, daj da se ogrijemo na tvom ognjiπtu! Otopi zapreke koje nas dijele od tebe, zapreke za ljubav! Marijo, nauËi nas ljubiti i da se ne boji-mo ljubiti! Ljubavi nikada previπe, kad se prima i daje Ëista i otvorena srca. Marijo, nauËi nas ljubiti do kraja i poput tebe reÊi: „ Neka mi bude po rijeËi tvojoj!“ (Lk 1, 38). Neka bude, OËe, volja tvoja, neka bude po tvojoj volji i po tvojoj mjeri: obitelji, djece, sveÊenika, redovnika, redovnica, mla-dih i starih, otvorena uha za tvoju RijeË i otvorena srca za æivot po tvome Svetom Duhu u Istini i Ljubavi.Danijela DE MICHELI VITTURI


220 - ”MARIJA” 6/2012.

Marijini su πtovatelji kroz vjekove trajnoga zazivanja Njezina zagovora pronalazili brojne ikonografske sadræaje koji su likovnim oblikova-njem stvarali slikovnu predodæbu Majke Boæje i to je vjernike na razliËite naËine poticalo u molitvi. Najraznovrsniji su likovi nastajali u pokazivanju Majke i djeteta Isusa. Dva su lika uvijek zadræala meusobnu njeænost i dodir, a svaki je lik mijenjao svoj vlastiti sadræaj. Mnoπtvo je sadræajnih raznolikosti stvorilo mnoπtvo naslova koji su okupljali slike i kipove u srodne cje-line kako bi ih bilo lakπe prepoznati i po njima odrediti pojedinosti vjer-niËkoga æivota.

NEOBIČAN NAZIVGospa od Presvetog Srca Isusova je sadræajna cjelina u kojoj je naglasak na plamteÊem Srcu kojim je oznaËe-no dijete Isus, a Marija pokazuje na njega. Najvaæniji je promicatelj poboænosti Gospi od Presvetoga Srca Isusova redovniËka druæba Misionara Presvetoga Srca Isusova, a svjetsko je srediπte πtovanja u rimskoj crkvi Madonna del Sacro Cuore, na trgu Navona. To je stara crkva San Giacomo degli Spagnoli, koja je bila napuπtena g. 1818., a g. 1878. proda-na novoj redovniËkoj zajednici koja ju je g. 1879. posvetila Gospi, kako je uklesano na proËelju. Od 5. veljaËe 1965. to je crkva kardinala akona od kojih je jedan bio iz Druæbe.Druæba je utemeljena u Francuskoj (Issoudun, 8. prosinca 1854.) i brzo

je napredovala. Imala je najprije dijece-zansku potvrdu (9. rujna 1855.), zatim papinsko pravo (8. oæujka 1869.) i konaËnu potvrdu Svete Stolice (20. lipnja 1874.), a papa Leon XIII. πalje (25. oæujka 1881.) njezine Ëlanove u apostolske vikari-jate Mikroneziju i Melaneziju, gdje su i sada najbrojniji. Æupnik Jules Chevalier (Richelieu, 15. oæujka 1824. - Issoudun, 21. listopada 1907.), utemeljitelj Druæbe, bio je nadahnut dominikanskom marijan-skom poboænoπÊu, pa je Marija uskoro

Znate li za Gospu od Pre


”MARIJA” 6/2012. - 221

bila zaπtitnica Druæbe. On je g. 1857. prvi put govorio o Gospi od Presvetog Srca Isusova, a njezinu je crkvu u Issoudunu poËeo graditi g. 1859. i u njoj je g. 1861. prvi put naslikan takav Gospin lik, na vitraju. Poslije je izraen kip koji je okrunjen 8. rujna 1869.

ŠTOVANJE U SPLITUU splitskoj crkvi sv. Filipa Nerija, prvi do glavnog oltara, u udubini zapadnoga zida, oltar je s Gospinim kipom (na

slici). Oltar je stariji od kipa, a to na oltaru potvruju dva reljefa iz æivota sv. Petra Nolasca. Vrijeme i okolnosti poËetka πtovanje ovoga kipa nisu odreene s potpunom sigurnoπÊu, nego tek u usporedbi s nastankom takva kipa u Dubrovniku. U crkvi Male braÊe vodio je g. 1874. puËke misije kapucin o. Robert Menini (Split, 18. listopada 1837. - Sofija, 14. listopada 1916.; od 19. svibnja 1885. apostolski vikar u bugarskom Plovdivu). On je vjernike oduπevio za πtovanje Gospe od Presvetog Srca Isusova, pa su u Bergamu naruËili Gospin kip i dvije slike te ih stavili na stari oltar sv. Josipa. Kip je bio sveËano okrunjen 13. veljaËe 1876., a od tada u crkvi poËinje svibanjska poboænost. Prije nego u Splitu bude prouËena proπlost kipa u crkvi sv. Filipa Nerija, koja je sada akademska crkva, moguÊe je zamisliti sliËan naËin nastanka πtovanja kao u Dubrovniku. Splitskom su crkvom tada upravljali kanonici, pa je moæda SpliÊanin Andrija FradeliÊ (3. sijeË-nja 1840. - 12. oæujka 1899.), koji se g. 1885. upisao u kongregaciju orato-rija sv. Filipa, bio taj potaknuti naruËitelj novoga kipa. Menini je bio veoma glasovit puËki misionar, pa je sigurno oduπevljavao i vjernike u svome rodnom gradu iz kojega je otiπao u ranom djetinjstvu. Splitska je Gospa u liku Bezgreπnoga ZaËeÊa, u naruËju dræi Dijete, a desnom rukom pokazuje Srce posred Njegovih grudi.Milan IVANI©EVIΔ

Presvetog Srca Isusova?


r a z g o v a r a l i s m o

222 - ”MARIJA” 6/2012.

„… Reci HVALA za toliku rijeku lju-bavi koja teËe svijetom, mali ËovjeËe!“Bez poærtvovnih i upornih majki ne bi bilo ni poπtenih, marljivih i vjer-nih ljudi. Njih nema u javnosti, na istaknutim mjestima gdje se javno dijele poËa-sti, nagrade i priznanja za izniman doprinos druπtvu jer medalje, diplo-me i zahvalni ce za majËinstvo, za roditeljstvo ne postoje iako iskljuËi-vo na Ëvrstim temeljima njihove lju-bavi, nesebiËnosti i poærtvo vnosti postoji i opstaje ovaj svijet. Tihe i samozatajne, postojane i Ëvrste u dobru, one odolijevaju str-pljivo i hrabro svakom zlu. U rado-sti i u patnji, s ponosom i u poni-znosti one crpe svoju neizmjernu snagu iz umijeÊa ljubavi po uzoru i zagovoru svoje nebeske Majke Marije. Blagoslovljene su i moÊne i kad su slabaπne, krhke, bolesne ili tuæne jer su ustrajne u svojim moli-tvama proπnje i zahvale. Zahvalan biti znaËi shvatiti koliko ti je dobra u æivotu dragi Bog podario preko toplih, vrijednih i njeænih ruku tvoje majke i tvojega oca dok joπ nisi znao ni govoriti, ni hodati, mali ËovjeËe.UËeÊi od Gospe kao najdraæega i najpouzdanijega uzora u æivotu,

Svećenikova

majkaU očekivanjudobrih vijestiKad je najteæe biloMajka te diæe sebi u krilo.- Ne boj se drago dijete, - smijeπkom ti velinjezino lice milo.

Dok Marija spremaskroman ruËak svetom Josipui djeËaku Isusu, pjeva Marija srca radosnasluæeÊi Boæjega Sina,

„Hvali duπa moja Gospodina!“

Vinka TOKIΔ BUROLO


r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 6/2012. - 223

znala je mama Danica sve svoje brige, sumnje i strahove predati dra-gome Bogu u ruke s punim povje-renjem za najbolji moguÊi ishod kao πto je to Ëinila u poniznosti i skrovi-tosti sveta Nazaretska Djevica i tada kada nije posve razumjela neka zbi-vanja u svome æivotu, ali je u dubi-ni duπe osjeÊala i vjerovala da Bog jedini zna πto je najbolje za Ëovjeka. S takvim povjerenjem u Boæje djelo-vanje, molila se mama Danica za svoju djecu, prije svega da budu Boæji, a time plemeniti i sretni ljudi. Dok ih je uspijevala joπ sve zajedno okupljati s dragim svojim suprugom Ivanom (sada pokojnim), molila se zajedniËki najdraæa obiteljska moli-tva, krunica. I ta krunica postade najvrednija obiteljska baπtina mame Danice njezinoj djeci jer s tom moli-tvom i po njoj moglo se æivjeti, nadati se, radovati i zadobiti bez-broj milosti od Gospodina, ma koli-ko bila teπka vremena ili problemi. Tà krunica nas je pratila svakoga napose i sve u zajedniπtvu cijeloga æivota. Krunica na dar, krunica u ruci, krunica na zidu, krunica pod uzglavljem, krunica u torbi, krunica u novËaniku, krunica u automobilu, krunica u dæepu, krunica oko vrata… NiæuÊi poboæno i ustrajno svoje OËenaπe, Zdravomarije i Slavaocu naizmjeniËno s otajstvima radosti, svjetla, muke i slave, mama Danica se nadala i priæeljkivala da barem netko od njezine djece izabere duhovni poziv, da postane sveÊenikom.- Mislim da nema veÊe radosti i sreÊe za majku i oca od te da netko

od njezine djece postane sveÊenikom. U naπoj su kuÊi sveÊenici uvijek bili dobrodoπli, kao Boæji poslanici πirokogrudno i velikoduπno primljeni, poËaπÊeni ruËkom ili veËerom kao na piru, na svadbi. Posjet sveÊenika obitelji, Boæe moj, koje li radosti, kao da ti sam dragi Isus dolazi u pohode! Nezaboravni su ugodni i pametni razgovori sa sveÊenikom, koji krijepe duπu i uzdiæu srce. Od toga susreta i toga duhovnog ozraËja danima bismo joπ æivjeli u radosti - tako kaæe mama Danica.I onda je dragi Bog, po zagovoru majke Marije, pozvao u svoju sluæbu najmlae dijete mame Danice od njih πestero te on posta-de redovnik, karmeliÊanin naπ „mali“ brat Dario od Boæje dobrote, naπa zvijezda repatica i sunaπce πto nas grije zrakom Boæje Milosti i Dobrote. Zahvalna dragome Bogu i Gospi, mama Danica blagoslivlja i moli i dalje neumorno za naπe drage sveÊenike, redovnike i redovnice, za nova duhovna zvanja i za sve nas.- Moæda netko od unuka i praunu-ka, nikad se ne zna, podari, Boæe i Gospe draga, novih vrijednih Boæjih poslenika mome narodu! - uzdahne mama Danica. Kao zakljuËak neka bude: Hvaljeno i slavno ime tvoje, Gospodine Boæe naπ, πto nam dade toplo majËino i oËevo krilo, a vrhu sviju Majku Spasitelja naπega Isusa za uzor i potporu kao odraz tvoje savrπene ljubavi s pram svojih stvorenja.Vinka TOKIΔ BUROLO

pu

a!“


m o j a d j e c a i j a

224 - ”MARIJA” 6/2012.

Torbica je sluËajno skliznula s njezina ramena, pala na pod i otvorila se. Sadræaj je iz nje stidljivo provirio - maramice, kozmetika i neπto πto od prve nisam uspjela prepoznati. PoskoËila je brzo i uhvatila torbicu, da je podigne. ©Ëepala sam je iznenada na brzinu za ruku:- Stoj, da vidim πto je to!- Ti sve moraπ znati!?- Zaπto ne? Nisam li ja tvoja majka?!- Hajde, evo vidi! - breznula se.Gledala sam u boËicu konjaka, onu naj-manju πto se moæe kupiti u prodavaoni-ci. I nisam dolazila k sebi.- Ti to nosiπ sa sobom?- Da!- Ti pijeπ? Opijaπ se?- Jedan ”unuËiÊ” za mene i kolegicu Sanju! Kako se mogu od toga opiti?- O Ëemu govoriπ? Kakav ”unuËiÊ”? Naπla sam ti alkohol u torbici, a ti govoriπ o nekakvu ”unuËiÊu”!?- Da, o ”unuËiÊu”!- Ma kakvu ”unuËiÊu”?!- A nisi znala da se to zove ”unuËiÊ”?!- Otkud bih znala?!- Boca se zove ”baba”, a baËva ”djed”! ©to sve oni neÊe izmisliti kako bi se sakrili!- Ne zanima me kako se πto zove, nego me muËi da ti pijeπ! - gubim pomalo strpljenje.

- Ja i Sanja sa sobom nosimo ”unuËiÊa” da nam oni tamo u disku, u separeu, kad nam veÊ donose bocu za stol ne podmetnu ”babu”, ”djeda”, ”mamu” ili ”tatu”!- ©to ja? - Otvaraju se vrata, ulazi Romeo. On πalje poljubac, mrmlja da kasni - odlazi!U glavi mi je koπmar. Moram se pribrati. Najprije ovo moram s njom raspraviti, a onda ukljuËiti Romea, jer ovako, na prvu da mu kaæem, skoËio bi i stao vikati: ubiti, smlaviti, zadavit Êe i mene i nju. Izazovi su veliki, sve poziva na negativ-no, na zlo, vrijednosti su izokrenute. Imam osjeÊaj da hrli samo u nevolje. Nije lako, uopÊe nije lako s osamnaestogodiπnjakinjom boj biti.Svu noÊ su mi dolazila moja dijeca, jedno po jedno. Svako od njih nosilo je velik teret na svojim leima, tako da su bila sagnuta do zemlje. Lica im nisam mogla razabrati, a znala sam da su to ona, moja djeca. Pokuπavala sam im pomoÊi. Hrvala sma se, plakala, borila se da dohvatim taj veliki teret na njiho-vim leima. Usprkos tome πto sam dava-la sve od sebe, πto sam svim silama nastojala dohvatiti to πto ih je zgrbilo i pritiskalo, nije mi polazilo za rukom. Svaki put kad bih se bacila na teret, on bi mi izmaknuo. Padala sam, ustajala i ponovno pokuπavala skinuti tu veliku grbu. Boljele su me ruke i noge, srce mi je udaralo, zrak mi nestajao, teret mi je izmicao, nisam se predavala, bacala sam se da dohvatim to πto mi djecu muËi i savija. Onda sma zaËula glas svoje kÊeri: ”To nije sve!” Otkrila sma ono crno u njemu.- ©to je!?

MajkaIsusova


- ©to Êe biti?- Zaπto me tuËeπ? Zaπto se bacaπ? Udaraπ nogama i rukama!? Ne daπ mi spavati! Ne daπ mi ni u postelji mira! ©to ti je? ©to sam ti uËinio? - grmi moj muæ da bi i mrtvoga probudio od siline glasa.- Sanjala sam!- Sanjala?!- Da, sanjala!- Zato ja moram stradati! Gospoa sanja, pa onda udri po meni! Po kome Êeπ, doli po meni!? Po magarcu svatko udara! E, tko mi je kriv kad sam maga-rac!?- Sam si rekao! Bolje bi bilo da me sluπaπ, da ti kaæem o Ëemu sam sanjala! - pod teretom sna to æelim podijeliti zajedno s njim.On me Ëita kao bukvicu:- Kako ih zaπtititi? Nikako! Mi smo tu da pripomognemo, da podupremo, da im damo snagu da nose svoje terete.- Da ti ispripovjedim πto sam sanjala...- Velika mi korist od toga...- Kratko Êu ti reÊi!- Nemoj! Zaboravi san. Sjeti se πto je bilo s mladencima u Kani Galilejskoj. Sva sreÊa da je ondje bila i Majka Isusova! Da nje nije bilo, pir bi propao! Bila bi opÊa sramota! Tako je i s tvojom djecom. Je li s njima Isus? Gdje je Majka njegova? Uzmi Sveto pismo s police, pa proËitaj! Nije mu mjesto u regalu, da skuplja praπinu! Ne trebaπ ti znati sve njihove potrebe i poteπkoÊe, vidiπ da Majka Isusova posreduje izmeu tebe i djece. Kao nekoÊ izmeu siromaπnih zaruËnika i Isusa. ”UËinite sve πto vam rekne!”, rekla je slugama. Ona govori i tebi. Posluπaj πto ti govori.R. T.

m o j a d j e c a i j a


n a d o b u d n i m l a d i

226 - ”MARIJA” 6/2012.

Presveto Srce Isusovo i Bezgreπno Srce Marijino slave se u treÊem tjednu nakon Duhova: Srce Isusovo u petak, a Srce Marijino u subotu. Ovdje æelim povezati slavlje Srca Marijina s jednom molitvom koju sam kao dijete u krugu svoje obi telji molio svaki dan, a to je Ispovijest vjere Hrvata katolika, koja je preporu Ëena da se moli u 21 sat. Ona glasi: »vrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. Æivotom æelim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernosti KatoliËkoj crkvi. Svoju odluku polaæem u bezgreπno Srce Presvete Bogorodice Marije. Amen!

MOŽDA MALO NEOBIČNOMoæda nekima, a posebno mladima neobiËno zvuËi naziv i sadræaj ove molitve. Neki pak optuæuju Crkvu u naπoj Domovini da je previπe nacional-no obojena, da se olako i bezrazloæno Hrvatsku proglaπava katoliËkom zemljom, da KatoliËka Crkva ne prizna-je drugim religijama i vjerskim zajedni-cama jednaka prava kao sebi, i πtoπta tome sliËno. Da, takve glasove Ëesto Ëujemo danas u naπem druπtvu. Navedena molitva, nastala u vrijeme komunizma, kao da to potvruje. No, je li to stvarno tako?Poimo od naziva Hrvat katolik. Zbilja, istina je da mnogi povrπni vjernici, ako

ih vjernicima uopÊe moæemo nazvati, koriste taj naziv. Toboæe je samorazu-mljivo da su oni domoljubi i vjernici, ali to u stvarnom æivotu nije tako: ne mole se, ne slave svete sakramente niti se trude æivjeti u skladu s vjerom. UnatoË njegovoj zlouporabi, taj naziv smatram opravdanim, barem za prave vjernike. Nazivom Hrvat katolik æeli se reÊi da ima Hrvata koji su katolici i katolika koji su pripadnici hrvatskog naroda, ali ujedno i da svi Hrvati nisu katolici i da svi katolici nisu Hrvati. Nadalje, iz tog naziva izvire Ëinjenica da je domoljublje krepost, sastavni dio svake vjere. VjerniËki je i moralno, naime, ljubiti svoju domovinu i narod iz kojega potjeËemo. ©toviπe, grijeh je ne ljubiti svoju domovinu i svoj narod. Naravno, potrebno je pri tom istaknuti da ljubeÊi svoju domovinu i svoj narod nitko ne smije mrziti druge zemlje ni pripadnike drugih naroda i nacionalnosti.

SADRŽAJ SAMOG TEKSTAPrijeimo na tekst molitve. Najprije se u njoj istiËe ËvrstoÊa vjere u Presveto Trojstvo. Zbilja, svaki bi naπ dan trebao poËeti s tom tvrdnjom i molitvom Bogu za ËvrstoÊu vjere. Vjera je, naime, uvi-jek u opasnosti da oslabi, da postane mlaka i beæivotna. Zato se u molitvi nastavlja da æelimo æivotom obnoviti svoj krsni savez s Bogom. Vjera je æivot, ne ideologija. Ona se æivi. Nije samo stvar usta i papira, odnosno æivot vjere ne sastoji se u tome da se netko samo izjaπnjava kao vjernik i da to ima na papiru napisano. Konkretni, svakod-nevni æivot jedina je potvrda koliko je netko vjernik, koliko se trudi æivjeti u skladu s vjerom, odnosno s Bogom, s

Odluka i srce


”MARIJA” 6/2012. - 227

njegovim zakonima, s njegovom Crkvom. To bi svaki pravi vjernik tre-bao æeljeti i za to moliti.Spominje se pradjedovski zavjet vjere. Moæda i to nekome zvuËi Ëudno, ali je istina da nitko od nas nije izmislio krπÊanstvo, nije stvorio krπÊansku vjeru. Mi smo svi baπtinici vjere, odnosno vjera nam je prenesena od prijaπnjih naraπtaja: roditelja, djedova i baka, pra-djedova i prabaka… Njihova vjernost savezu s Bogom jedan je od temeljnih uzroka naπe vjere. Naπi su nas prei odgojili u vjeri i na tome im trebamo biti zahvalni. To Êemo najbolje biti budemo li vjerni Bogu, ako budemo pravi vjernici. I za to treba moliti. Jasno je da nitko ne moæe vjerovati umjesto mene - ja osobno trebam Bogu

reÊi da. No, ja nisam sam u svojoj vjeri: uz mene su moji prei, uz mene su druga braÊa i sestre iz moga naroda, iz svih naroda sabranih u jednoj, svetoj, katoliËkoj i apostolskoj Crkvi. Zato molimo za vjernost - vjernost najprije Kristu, a onda njegovoj Crkvi. Vjernost Crkvi danas je u krizi, jer je Crkva oblaÊena i osramoÊena sa svih strana, i izvana i iznutra - od samih krπÊana. Ako ja, kao dio Crkve, zajednice Kristovih vjernika, nastojim dosljedno i vjerno æivjeti svoju vjeru, onda Ëinim da se Crkva obnavlja i posveÊuje. Tako smo pozvani æivjeti i za to moliti.

U MARIJINU SRCUZakljuËujuÊi svoj govor mladima u Zagrebu proπle godine, Papa je rekao: „VeËeras æelim Njoj (Mariji) povjeriti svakoga od vas, da vas prati svojom zaπtitom, a nadasve da vam pomogne susresti Gospodina i u Njemu pronaÊi puni smisao vaπeg postojanja.“ I Ispovijest vjere Hrvata katolika zavrπava sliËno: svoju odluku - da Êemo biti pravi vjernici u krilu Crkve - polaæemo u Marijino Srce. U Srce one koja je majka Gospodinova i naπa, koja je u svom Srcu nosila i Ëuvala RijeË Boæju, koja je svim Srcem pristajala uz Boga i njegovu volju, koja je svojim Srcem jedne ljubavi sa svojim Sinom, naπim Gospodinom. Ima li sigurnijeg „mjesta“ da u nj pohranimo svoju odluku?Neka nas Marija nosi u svom Srcu! Neka sve naπe molitve, posebno ovu zajedniËku Ispovijest vjere Hrvata katoli-ka, preporuËi Bogu u kojega Ëvrsto vje-rujemo i kojemu æelimo biti vjerni sada i u sve dane svoga æivota!Kristian STIPANOVIΔ

n a d o b u d n i m l a d i


p r i g o d e

228 - ”MARIJA” 6/2012.

Lipanj je mjesec srca. Slavimo blagdane Srca Isusova i Marijina, Srca BogoËovjeka i srca Bogomajke. Ona su krvno i sudbinski vezana! U planu spa-senja jedno je za drugo stvoreno, jedno iz drugoga „proizlazi“, a obadva sloæno i s ljubavi kucaju za sve nas, za spase-nje Ëitavoga svijeta... TrenutaËna kriza proizlazi iz krize srca. Srce je danaπnjeg Ëovjeka ubijeno krutim materijalizmom, uæivalaËkim i potroπaËkim mentalitetom i vapije za novim, obnovljenim po uzoru na Isusovo i Marijino.

DRAMA SRCA„I vidje Bog da je dobro!“, bio je refren na sva djela Boæjega stvaranja (Post 1). Sve je bilo dobro dok se nije dogodila drama u Ëovjekovu srcu, dok se prvi „Ëovjek grijeha“ neposluhom nije opre-dijelio za zlo i spoznao da je pogrijeπio. Vidio je da je ogoljen, opljaËkan, svuËen iznutra i izvana... Osjetio je, da mu je i srce golo, bez Boga, pusto i prazno: to je bio pravi izgon iz raja, iz suæivota s Bogom! Nije to bio neki bujni i bajni zemaljski vrt iz kojega je Ëovjek bio izagnan, nego je Ëovjek ostao bez Boga, a Bog bez Ëovjeka, svoga najdraæeg stvorenja, svoje slike u stvorenome koje se nije htio odreÊi. Zato je odluËio stvoriti mu „novo srce i nov duh“. Povratak Boga u Ëovjekovu savjest i æivot povratak je Ëovjeka u raj i raja u stvoreni svijet!

NOVO SRCEIzgonom iz raja, izgonom Boga iz Ëovjekova æivota i savjesti, srce je ljud-sko postalo sijelo, srediπte sve zloÊe i svakoga grijeha... Ne samo da je zemlja poËela raati trnjem i korovom nego joπ viπe srce Ëovjekovo poËelo je raati zlom i grijehom. Kakvo se trnje i korov pojavio u njemu, i zalegao se duboko, gotovo do neiskorjenjivosti, tako da Êe Isus jednoga dana reÊi: „Iznutra, iz srca ËovjeËjega izlaze zle namisli, bludniπtva, krae, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara... Sva ta zla iznutra izlaze i oneËiπÊuju Ëovjeka“ (Mk 7, 21). Dakle, srce je u pitanju. Treba ga nano-vo stvoriti! Po proroku Ezekijelu Bog najavljuje taj sretni trenutak: „OËistit Êu vas od svih vaπih neËistoÊa i od svih kumira vaπih. Dat Êu vam novo srce, nov duh udahnut Êu u vas! Izvadit Êu iz tijela vaπega srce kameno i dat Êu vam srce od mesa“ (Ez 36, 25-26).

MARIJA - NOVO SRCEEzekijelovo proroπtvo ostvarilo se u punini u Mariji. Njezino je srce stvore-no bezgreπno i Ëisto, da „iz njega“ sna-gom Duha Æivotvorca bude uzeto i

Srce je u pitanju


p r i g o d e

”MARIJA” 6/2012. - 229

stvoreno srce Sina, BogoËovjeka, Spasitelja svijeta. Stoga je njezino Bezgreπno srce, kako to s pravom istiËemo: poËetak boljega svijeta! Ili, kako lijepo pjeva o Mariji pjesnik, sveÊenik o. M. PaveliÊ: „...u koju Bog iz srca svog milotu sasu cijelu.“ Marija je „milina Boæja“ u ovome svijetu.Doista, premudri je i premilostivi Bog svu puninu svoje boæanske ljubavi i milosti sasuo u Mariju, u njezino Bez-gre πno srce! UËinio je to, ne samo zbog nje same, nego poradi Sina-Spasitelja i svih nas, da nam tako ponovno vrati milost sinovstva i suæivota vjeËnoga. Zavjetna misa u Ëast Bezgreπnog Srca Marijina saæima sve ono veliko i sveto πto je Bezgreπno srce i πto moæemo reÊi o njemu:„Ti si bl. Djevici Mariji dao srce mudro i pouËljivo, da tvoju volju savrπeno ispuni...Srce novo i blago, u koje Êeπ milostivo upisati zakon Novoga saveza...Srce jednostavno i Ëisto, kojim Êe zaslu æiti da kao djevica zaËne tvoga Sina i tebe zauvijek radosno gleda...Srce jako i budno, kojim Êe neustraπivo podnijeti maË boli i vjerno oËekivati uskrsnuÊe Sina...“Evo iz toga kratkih litanija Bezgreπnog Srca Marijina: ono je mudro i pouËlji-vo, novo i blago, jednostavno i Ëisto, jako i budno... I tako bismo mogli nizati i dobiti prave Litanije Srca Marijina, koje Ona zasluæuje, jer je nje-zino Srce „milo stipuno“. U nj je pohra-njivala svaku Boæju rijeË i o njoj razmiπljala. Zato je joπ viπe i na pose-ban naËin blaæena, kako to lijepo tumaËi sv. Augustin: „Marija je blaæena jer je Ëula Boæju rijeË i Ëuvala je. Viπe

je pameÊu Ëuvala Istinu nego utrobom Tijelo. Viπe je πto je u pameti, nego πto je noπeno u utrobi!“

PO MARIJI BOG IMA SRCEPo Mariji Bog je postao Ëovjekom! „O divne li zamjene...“, pjevamo o BoæiÊu! Bog po Mariji doe k nama i mi po Mariji doosmo k Bogu! Odsada Bog naπ ima srce! I to pravo srce „od krvi i mesa“, koje kuca za nas. Bog-Ljubav utjelovio je Sebe-ljubav u Srcu Sina i mi sada s punim pravom zanosno i radosno pjevamo: „U Boga naπeg Srce sveto, koje toli’ ljubi nas...“ Nad nama bdiju dva Srca: Boæje i Marijino, OËevo i MajËino!Kad se nad svijetom nadvila avet I. svjetskog rata, u Fatimi se g. 1917. uka-zala Gospa Luciji, Franji i Hijacinti te im otkrila svoje Bezgreπno srce. Izrazila im je svoju bol i æalost nad greπnim i ratom uniπtenim svijetom. Pozvala ih je na molitvu i pokoru. Posebno da mole krunicu za mir i obraÊenje greπnika te ovu molitvu: Isuse, to je tebi za ljubav, za obraÊenje greπnika i kao naknada za uvrede, koje se nanose bezgreπnom Srcu Marijinu! Tako se u najkrvavijem stoljeÊu Srce Marijino nadvilo nad naπu zemlju, a pape joj u viπe navrata posve-tili Ëitav svijet!Spasenje svijeta dolazi samo po novom, obraÊenu srcu! Biti srce znaËi biti sve najbolje, najljepπe, punina sva-kog dobra... Novo srce, nov duh, novi Ëovjek i konaËno: novi svijet, Boæji svi-jet! To je pravi put i jedino se tako izlazi iz krize, duboke moralne, u koju je zapao danaπnji svijet!Srce Marijino, budi spasenje naπe!Maksimilijan HERCEG


z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

230 - ”MARIJA” 6/2012.

Pod geslom ”U svjetlosti hodimo” u Sisku je 5. i 6. svibnja odræan VII. Susret hrvatske katoliËke mladeæi, koja je joπ jednom svojim poletom i pjesmom, radoπÊu i spontanoπÊu, ali i sabranoπÊu u molitvi posvjedoËila da se moæemo nadati boljoj i svjetlijoj buduÊnosti. Na tu nakanu ovdje nudimo kratka razma-tranja koja mogu posluæiti kao uvodi za pojedina otajstva krunice svjetla.

1. ISUSOVO KRŠTENJEKad je Isus bio krπten, odmah izie iz vode. Iznenada se otvoriπe nebesa te on vidje Duha Boæjega gdje silazi kao golub i spuπta se na njega. I glas s neba reËe: ”Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao!” (Mt 3, 16-17)

Po sakramentu krπtenja prihvatili smo osobu Isusa Krista i obvezali se njega slijediti. Koliko god obiteljski i braËni æivot ponekad bio muËan, nema na zemlji ljepπe i svetije zajednice koju Ëovjek moæe stvoriti osim braka i obite-lji. Kada i ljudski savjeti zakaæu, evanelje ostaje svjetlo naπega æivota. Krist Êe nam pokazati put. Prolaze tisuÊljeÊa, dræave i narodi, ruπe se ideo-logije, ali svjetlo Kristova evanelja uvi-jek iznova probija se na povrπinu do srca i savjesti ljudi.

Dok razmatramo o Isusovu krπtenju na rijeci Jordanu, po Marijinu zagovoru

molimo za naπe mlade, da se ne boje braka i svoje odgovornosti u obitelji i druπtvu, gospodarstvu, umjetnosti, kul-turi, politici...

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. SAMOOBJAVLJENJE U KANITeÊi dan poslije toga bijaπe svadba u Kani Galilejskoj, a bila je ondje i majka Isusova. Na svadbu bijaπe pozvan i Isus zajedno sa svojim uËenicima. Kad nestade vina, reËe Isusu njegova majka: ”Nemaju vina.” (Iv 2, 1-3)

Krist je meu nama i rasvjetljuje tamu srca u kojoj smo zarobljeni pogreπnim æeljama, da naπi osjeÊaji budu Ëisti, da naπa mladenaËka, prijateljska i braËna ljubav bude Ëista i sveta. Rasvjetljuje naπu volju da ostanemo postojani u dobru. Ide pred nama i osvjetljava naπ cilj, naπ smjer. On je pokraj nas, osvjet-ljava æivotnu stazu kojom kroËimo. On je iza nas, rasvjetljuje mrak da vidimo sebe u sjeni svojih promaπaja.

Dok razmatramo o Isusovu samoobjav-ljenju u Kani, po Marijinu zagovoru molimo za naπe mlade, da u svagda-njem æivotu prepoznaju Krista i njegovo svjetlo koje im osvjetljuje æivotnu stazu i njega se dræe.


3. NAVJEŠTAJ KRALJEVSTVAOd toga Ëasa Isus poËe propovijedati: ”Obratite se, jer je blizu kraljevstvo nebe-sko!” (Mt 4, 17)

Gospodin Isus proπao je svijetom ËineÊi dobro, propovijedajuÊi Radosnu vijest i pozivajuÊi na obraÊenje. On i nas poziva na obraÊenje i daje nam nalog da bude-mo svjetlo svijeta. Svjesni smo napasti

Da u svjetlosti

hode


z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 6/2012. - 231

koje prijete da umanje sjaj svjetla na licu krπÊanina i Crkve pa je zato Godina vjere koja je pred nama izvrsna prilika za osobni ispit savjesti, koliko svjetlo naπe vjere obasjava put drugima kako bi u svjetlu hodili.

Dok razmatramo o Isusovu navjeπtaju kraljevstva nebeskoga i pozivu na obra-Êenje, po Marijinu zagovoru molimo za naπe mlade, da u njihovim srcima sva-kog dana odjekuje Isusov poziv na obraÊenje, kako ne bi zastranili.


4. PREOBRAŽENJE NA GORII zaËu se glas iz oblaka: ”Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! Njega sluπajte! Kad to Ëuπe uËenici, padoπe niËice i silno se prestraπiπe. Isus im se pribliæi, dotaËe ih se i reËe: ”Usta nite i nemojte se bojati!” (Mt 17, 5-7)

Ponekad se poplaπimo svojih zadataka i buduÊnosti. Svojom osobom i svojim rijeËima Isus rasprπuje naπu tamu: ”poæudu tijela” koja zarobljava naπa sje-

tila te postajemo sluge nagona; ”poæuda oËiju” koja podræava naπu pohlepu za materijalnim dobrima i ”oholosti æivota” koja potiËe na zamjenu uloga te Ëovjek sebi prisvaja boæanska svojstva i prava nad æivotom i prirodom. Sve to zaroblja-va i ostavlja za sobom prazninu.

Dok razmatramo o Isusovu preobraæenju na gori, po Marijinu zagovoru molimo za naπe mlade, da se preobraæavanjem u svagdanjoj molitvi joπ viπe prigrljuju Krista, njime oplemenjuju svoj æivot i razvijaju Ëistu ljubav.


5. USTANOVLJENJE EUHARISTIJEUze Isus kruh, zahvali i razlomi ga, pa ga davaπe uËenicima govoreÊi: ”Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje.” Zatim uze kaleæ te zahvali i dade im ga veleÊi: ”Pijte iz njega svi, jer ovo je moja krv, krv Saveza, koja se prolijeva za sve za oproπtenje grijeha.” (Mt 26, 26-28)

Isus je htio zauvijek ostati s nama u euharistiji. Tà Bog nas je pozvao u æivot baπ sada, u obitelj u kojoj smo roeni, u æupi u kojoj se sastajemo na molitvu, u biskupiji kojoj pripadamo, u ovoj div noj domovini i æeli da uËinimo neπto lijepo za Boga i za sebe, da oplemenimo svoj æivot, da se ostvarimo kao cje loviti muπkarci i æene, da razvijemo Ëis tu lju-bav, vjerno prijateljstvo, ostvarimo Boæji naum u sebi... Da budemo sretni.

Dok razmatramo o Isusu koji nam se u euharistiji darovao, po Marijinu zagovo-ru molimo za naπe mlade, da se revno i savjesno hrane Kruhom Æivota s olta ra, kako bi s Kristom do kraja izdræali.


KAJO


n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

232 - ”MARIJA” 6/2012.

Bog je neizmjeran, vjeËna Ljubav, koja nam se oËitovala i objavila u Srcu svoga utjelovljenoga Sina, koji Ocu uzvraÊa ljubav i nama je predaje. Samo je ljubav naπ æivot i smisao. Bez nje bismo bili otueni i osueni na propast, na izgu-bljenje. Da bismo bili dionici te boæanske ljubavi, Druga boæanska Osoba za nas se utjelovila, sama Ëovjekom postala, meu nama boravila, za nas na kriæu umrla, da nas otkupi i spasi za svu vjeËnost - po svome UskrsnuÊu, u kojemu se oËitovala snaga Boæja. Ta ljubav predala nam se u sv. Euharistiji i trajno lijeËi naπe duπe, ople-menjuje ih i preobraæava, hrani ih svo-jim presvetim Tijelom i Krvlju, pozivajuÊi nas: ”Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni i ja Êu vas okri-jepiti...” (Mt 11, 28).Preko odabranih duπa to nam se boæansko Srce Ëesto oËitovalo: ”Gle ovo Srce koje je ljude toliko ljubilo...” I nastavlja se oËitovati preko Marije Margarete svima nama: ”Boæansko Srce moje puno je ljubavi prema ljudima... te ne moæe viπe dulje zadræati u sebi pla-men te ljubavi goruÊe, nego mora da se tvojim posredovanjem otkrije, ljudima objavi, te ih dragocjenim blagom, πto ga u sebi pohranjuje, obogati..., da se Ëovjek izvuËe iz ponora propasti” (sv. Marija Margareta Alacoque, Autobiografija, 53).

Uz Srce Kristovo i Srce je one koju je Bog odabrao prije svih vjekova da bude Mati utjelovljenoga Sina njegova - Bezgreπna, puna boæanskog sjaja i ljepo-te, blistavo zrcalo vjeËne krasote, bez ljage iskonskoga grijeha, pobjednica u svim Boæjim bitkama, ures Crkve i svije-ta, posrednica svih milosti kod Boga - za naπe spasenje.Njezinu bezgreπnom Srcu Ivan Pavao II. u Fatimi je 13. svibnja 1982. posvetio Crkvu i svijet. U tom vidi najmoÊnije sredstvo da bi izmolio dar milosrdne lju-bavi i milosra Isusova - za Crkvu i svi-jet. Jer onome koji se njoj posveti, osi-gurao je vjeËno i vremenito spasenje.Voeni tim nakanama, i mi smo u samostanu klarisa u Splitu pokrenuli Molitveni savez Legije Srca Isusova i Marijina, koji ima oko 1700 Ëlanova, koji πiri poboænost Presvetim Srcima. Posebno ta poboænost tjeπi Srce naπe Majke zbog mnogih uvreda koje se nanose Bogu Ljubavi, zbog otpada od Izvora æivota i propasti mnogih duπa. Po toj posveti, a to Majka æeli, sudjelujemo u djelu Otkupljenja - po osobnoj ærtvi i odricanju, po molitvi i kreposnim djeli-ma ljubavi. A ona Êe i po naπim djelima svijet spaπavati. Izmolit Êe nam mnogo milosnih darova: ojaËati nas u vrijeme nevolje i svakovrsnih muka, koje Êe pri-nosti pred lice Sveviπnjega, olakπavati patnje duπama u Ëistiliπtu i, πto je najvaænije: osigurati nam vjeËno spase-nje. Majka Êe svagdano u kaleæ svoga Sina skupljati i naπu ærtvenu krv - za spasenje duπa. Stoga se ukljuËimo u spasonosnu posvetu Presvetim Srcima Isusa i Marije, a njihova ljubav bit Êe nam najveÊa nagrada.s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Ljubav presvetihSrdaca


Vjera na djelu- Moja jedna kuma dala je na koriπtenje dvosoban stan nekoj djevojci koja je htjela ubiti neroeno dijete pod svojim srcem, jer su je roditelji jednostavno istje-rali iz kuÊe kad su doznali da je u blagoslovljenu stanju. Da je nije prihvatila u tim najteæim trenuci-ma, dijete se ne bi rodilo. Ni mali Isus ne bi se mogao roditi, da za majku Mariju i malog Isusa Josip nije naπao smjeπtaj! - I, kako je zavrπilo?- Sve je dobro zavrπilo. MladiÊ se njome oæenio, rodio im se mali Ivan. I sad æive zajedno kao jedna sretna obitelj. Ja pomognem gdje god mogu... Uistinu, danas nam je najpotrebni-je krπÊanstvo na djelu, æivljena vjera. Lako je nekome reÊi da je vjernik, ali je umijeÊe vjernik biti, to u svagdanjem æivotu pokazivati rijeËima i djelima. Nije li i veliki indijski voa Mahatma Gandhi bio spreman krstiti se, samo da je vidio krπÊane da se uistinu vole i Ëine dobra djela?!Pred Gospinim kipom kleËala sam i zahvaljivala za tolike drage osobe koje su mi ispriËale da u narodu ima mnogo ljubavi i srca za strada-le. I da viπe govorimo o lijepim primjerima meu nama, bilo bi viπe sreÊe i radosti, a naπa bi Gospa ponovno rekla: ”Da samo znate koliko vas ljubim, plakali biste od sreÊe!”Ana VR»EK

”MARIJA” 6/2012. - 233

Gospi MeđugorskojMajko draga, Ti se smijeπiπ,kao da moju radost svu znaπ.Svi znamo, Ti nikad ne grijeπiπ,stvorena si za ljubav sve da daπ.

StojeÊi gledam lik Tvoj bijeli.Jedna molitva mi na usnama,moje srce zaista æeliu ljubavi da budeπ vjeËno s nama.

Neka beskrajna ljubav pobijedi -ja te tiho molim vazda - da doe kraj ovoj bijedi,da ljubav sve ponovno sazda.

GledajuÊi Te tako na kamenom brijegu,draga Majko, znam πto mi reÊi æeliπ;Iz ærtve sve radosti se legu.U kamenu stojeÊi Ti mi to veliπ.

Tajana BEZUH

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e


o k o g o s p e p o d o m o v i n i

234 - ”MARIJA” 6/2012.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

Trsatski hodočasnički program7-9 sati: DoËek u svetiπtu8-10 sati: PokorniËko bogosluæje i ispo-

vijed u Perivoju9 sati: Kriæni put na Kalvariji10 sati: Procesija i misa11-13 sati: Odmor, poboænost, razgleda-

vanje i oproπtajDolazak grupa prijaviti na: tel. (051) 452-900, faks (051) 217-347, e-poπta: franjevacki.samostan.trsat&ri.t-com.hr

Obnovljena trsatska slikaSlika Navjeπtenje i prijenos nazaretske kuÊe na Trsat, ulje na platnu slikara Christophora Tasca, nakon godinu i pol konzervatorsko-restauratorskih radova od listopada 2010. do travnja 2012. u Zagrebu vraÊena je 17. travnja u trijum-falni luk u bazilici Majke Boæje Trsat ske. RijeË je o najveÊoj (724 x 302 cm) i umjetniËki vrijednoj slici. Nastala je g. 1714. i s ukrasnim okvirom i uokvirenim natpisom s grbovima donatora baruna Franza Ignaza d’Androche i supruge Marije Elizabete von Windishgratz smjeπtenom ispod slike, Ëini cjelovitu kompoziciju. (MT)

Kod Gospe Brze pomoćiHodoËasniËki dan 8. svibnja proslavljen je pod geslom Pred Marijom, Majkom svakog pozvanoga. SvjedoËanstvo o po zivu iznijela su dvojica bogoslova. Sva-koj misi prethodila je poboænost, a po se-bno se molilo za duhovna zvanja. (BL)

Schönstattska mrežna stranicaHrvatska schönstatska obitelj ima i svoju mreænu stranicu: http://www. hso.hr. Na njoj se moæete upoznati s dogaajima i terminima, pogledati fotografije i glasilo Pismo saveza. (PS)

Hodočasnički domHrvatska schönstattska obitelj gradi Ho doËasniËki dom u Maloj Subotici. Svoj

prinos moæete dati kupnjom kartice u vri-jednosti od 50 kuna od blagajnice: Jasminka Horvat, B. BuπiÊa 23, 40321 Mala Subotica, tel. (040) 631-279 i e-poπta: jasminka.horvat4&ck.t-com.hr. (PS)

Raspored u Maloj SuboticiU Schönstattskom svetiπtu u Maloj Su bo-tici svakog dana u 18 sati moli se kruni-ca, a nakon toga pola sata je oso bna molitva u tiπini. Klanjanje je Ëetvrt kom od 18 do 19, 30 sati. Svakog 18. u mje-secu je Dan saveza, kad je otvoreno od 9 do 19,30 sati, a Slavlje saveza je u nedjelju nakon 18. u mjesecu. (PS)

Susret dubrovačkih mladihSusret mladih dubrovaËke biskupije odræan je 21. travnja u Kuni na Peljeπcu. Nakon kateheze, mladi su pred crkvom imali scenski nastup, a u crkvi Gospe Delorite euharistijsko slavlje predvodio je biskup M. UziniÊ. U veËernjem dijelu gost iznenaenja bio je komiËar Æ. Pervan. (IKA)

Karmelska večerU Remetama je 20. travnja odræana IX. Karmelska veËer s temom: Strast i ËistoÊa. Nakon euharistijskog klanjanja, kazaliπnog komada ameriËke umjetnice Kathleen Ann Thompson, pjesme i umjetniËina nagovora uslijedio je i raz-govora s njom. (IKA)

Blagoslov motoristaU aljmaπko svetiπte Gospe od UtoËiπta hodoËastili su 28. travnja motori sti koji su sudjelovali u misnom slavlju te bla go-slovu vozaËa i njihovih vozila. (IKA)


”MARIJA” 6/2012. - 235

15 godina Vojnog ordinarijataU zagrebaËkom svetiπtu Sveta Mati Slobode, misnim slavljem koje je 25. travnja predvodio nadb. N. EteroviÊ, proslavljena je 15. obljetnica Vojnog ordinarijata u RH. Nakon toga otvorena je izloæba U sluæbi Ëovjeka i mira uz 20 godina hodoËaπÊenja HV i policije u Lurd i Mariju Bistricu. (IKA)

Blaženoj što povjerovaU varaædinskoj crkvi Dobroga Pastira, 29. travnja upriliËen je tradicionalni festi-val uz molitveni dan za duhovna zvanja na kojem su nastupili sastavi i zboro vi mladih. Ove godine bio je posveÊen prvoj novozavjetnoj vjernici, uz temu ”Marija - blaæena πto povjerova”. (IKA)

Gradi se nova crkvaKardinal V. PuljiÊ blagoslovio je 1. svib-nja poËetak radova na obnovi æupne crkve Roenja Marijina u Ulicama, koja je zapaljena 1993. Radove izvodi tvrtka ΔosiÊ-promex iz Usore, a u planu je za 160 dana crkvu dovesti pod krov, sagra-diti toranj i dvije sakristije. (BL)

Hrvatski vojnici u LurduPod vodstvom biskupa J. Jezerinca od 8. do 15. svibnja odræano je 20. hodoËaπÊe hrvatske vojske i policije u Lurd. U njemu su sudjelovali i hrvatski branitelji, predstavnici Dræavne sluæbe za zaπtitu i spaπavanje, Pravosudne policije, Udruga proizaπlih iz Domovinskog rata te hrvat-

skog vatrogastva. Njih oko tisuÊu ukljuËili su se u 54. meunarodno vojno hodoËaπÊe koje je odræava od 11. do 13. svibnja pod geslom Zdravo Marijo, Gospodin s tobom. (IKA)

Godišnja duhovna obnovaU Vepricu je 5. svibnja odræana godiπ nja duhovna obnova za vjerouËitelje laike Splitsko-makarske nadbiskupije, koju je animirao fra D. Runje. (IKA)

Trsatski Marijini daniTrsatski Marijini dani otvoreni su hodoËaπÊem pomoraca i hrvatskih bran-telja 6. svibnja, a zavjetnu misu predvo-dio je fra Z. ©afariÊ. SveËano misno slav-lje na blagdan Gospe Trsatske 10. svib-nja predvodio je nadb. I. DevËiÊ, a blag-danu je prethodila trodnevna duhovna priprava. (GK)

Bistrička hodočašćaU svetiπte Majke Boæje BistriËke hodo Ëa-stili su 5. svibnja kruniËari, 7. svibnja πportaπi zagrebaËke nadbiskupije, 12. svibnja vjernici Bjelovarske biskupije sa svojim biskupom V. Huzjakom, 19. svib-nja Molitveni vijenac Kraljice obitelji i 20. svibnja vatrogasci.

28. smotra folkloraU MetkoviÊu je od 17. do 20. svibnja odræana 28. smotra folklora Na Neretvu miseËina pala. ZapoËela je izloæbom slika, nastupilo je 36 folklornih i 14 pje-vaËkih skupina, a zavrπila je 13. koncer-tom marijanskih i hodoËasniËkih puËkih pjesama 12 pjevaËkih skupina iz Hrvatske i BiH. (IKA)

Marijanski klapski festivalPod nazivom »uj nas Majko, nado naπa, u PuËiπÊima na BraËu odræan je 19. svib-nja IV. marijanski klapski festival u koje-mu je sudjelovalo 9 klapa s BraËa i osta-lih otoka. (IKA)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i


a f o r i z m i π a l e

236 - ”MARIJA” 6/2012.

Teπko se poniziti, ali je teæe od dru-goga - biti poniæen.

Optuæuj sebe pred sobom kako bi onemoguÊio drugoga - da te optuæi.

MolilaËki izrazi kojima se stalno obraÊamo drugima - demantiraju ”samodostatnost”.

Prazni ljudi ipak neπto stvaraju - pra-zninu oko sebe.

»ovjek bez duπe je - mrtvac koji hoda.

Junakom se ne postaje na bubnju, nego - na ærtveniku.

Sasvim je lijepo samo ondje gdje bi se bez dosade mogla provesti Ëitava vjeËnost.

Rat sa samim sobom je najtiπi, ali i - najteæi.

Ljubomora je kriva πto mnogi veliki umovi moraju Ëekati - posmrtno priznanje.

U borbi protiv zla u svijetu ne proli-jeva se krv - ona se vodi da se krv - ne bi prolijevala.

Zlobnici vele da su svi smrtni grijesi (njih sedam) - æenskoga roda.

Neka rjeπenja treba prepustiti vreme-nu, jer ono - trijezni.

Krotkost privodi u smiraj - mnoge treπnje.

Svaki metak upuÊen prema NEBU vraÊa se u glavu - pucaËa.

Misao na posljednji otkucaj naπega srca ozbiljno upuÊuje na promiπljanje kako protrËati - vrije-me i prostor.

KonaËni cilj odgovorna Ëovjeka sigurno je u nadsvijetu, pa biti odgovoran ovdje i sada znaËi - dostiÊi ga.

Stanko RADIΔ

SLIČNOST- Vaπa je kÊerka vrlo sliËna Vaπoj æeni!

- Da, osobito otkako je nauËila govoriti!

BROJANJEU æivotu je vaæno jedno, a to su dvije stvari: red, rad i disciplina.

KOD LIJEČNIKADoπao policajac k lijeËniku:

- Gospon doktore, gdje god se dota-knem prstom, mene boli: ruka, noga, glava... ©to bi to moglo biti?

- Morao bi Vam biti slomljen - prst!

DVA KONJASeljak imao dva konja. Sin ga nagovarao neka ih proda i kupi mu auto. Kad je sin napokon sjeo u automobil i jednom oca brzo vozio, otac ga opomene:

- Pazi, sine, u automobilu su dva konja!

- ©to te najviπe raduje u tijeku πkolske godine?- Njezin zavrπetak!


Kardinal Gianfranco Ravasi - JEDAN MJESEC S MARIJOM - Na 103 stranice vrlo ukusno opremljene knjižice, 31 kratko razma-tranje o Mariji za svibanj ili koji drugi mjesec, za svaki dan po jedno. Razmatranja se sasto-je od kratka biblijskog teksta, meditacije ukori-jenjene u bogate misli crkvenih otaca o Mariji te molitve nadahnute razmišljanjem. - Narudžbe: Pavao Crnjac, Mošćenička 3, 10110 Zagreb, a može se nabaviti i u kaotlič-kim knjižarama.

Fra Josip Špehar - FRANJEVAČKI SAMO STAN BAČ: KRONOLOŠKI PREGLED - Na temelju dokumenata, literature i doka za, na 60 strani-ca pisac donosi predfranjevačku povijest bačkog samostana od rimskih vremena do danas, a osim onoga što je napisano dosad donosi i najnovije spoznaje nakon arheološ-kih istraživanja te dokumente koji nisu bili dostupni javnosti s popisom obilne literature i izvorima koje je koristio pri radu. - Izdavač: Franjevački samostan, 21420 Bač.

OBITELJ - Akademija za obiteljsku pedago-giju - Hrvatski schönstattski pokret izdaje četiri puta godišnje obiteljsku reviju sa zanimljivim temama obiteljskoga i marijanskog sadržaja, što će dobro doći svim kršćanskim obiteljima koje žele živjeti svoje zajedništvo u marijan-skom duhu.Veliki format, u boji. Godišnja pret-plata je za pojedince 60 kuna, a za župe i krugove vjernika 40 kn. - Uredniš tvo: Obitelj Školka, I. Mažuranića 7, 31222 Bizovac, e-pošta: [email protected], tel. (031) 675-074.

Dinko Aračić - MARIJA U RANOKRŠĆAN-SKOJ LITERATURI - Misli prvih kršćanskih pisa-ca i bogoslovaca o Majci Gospodi novoj, koje i danas mogu obogatiti marijansku duhov-nost. U prvom dijelu prikazana je usporedba između Crkve i Marije, Crkve, Majke vjernika i Marije, Majke Isusove, a u drugom dijelu misli crkvenih otaca koji su svojim govorima i spisi-ma oblikovali Gospin lik u prvotnoj vjerničkoj zajednici. Dobro će doći za osobnu izgradnju kao i za svibanjsku i listopadsku pobožnost - 232 str., 60 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: [email protected]

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 6/2012. - 237

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve, is povijed, krunica... - za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Opi sa na jedna po jedna žena - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz naj-po znatijih marijanskih molitava - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193.

n o v a i z d a n j a


Spomen na naše voljeneFRANU, NIVES i IVICU CRNOBORI

Do ponovnog susreta.Vaši najmiliji

(Dar za ”Mariju”)

29. svibnja navršilo se sedam godina otkako se Gospodaru života svidjelo pozvati k sebi našega

fra MIJU ĆALETUDragi naš Mijo, dok te se rado sjećamo o godišnjici

tvoga odlaska između nas, preporučujemo te s pouzdanjem i ljubavlju Gospodinu i nebeskoj Majci,

neka te ona dovede u nebeske dvore!Braća i sestre s obiteljima


9. lipnja navršavaju se 2 godine otkako je Gospodin zauvijek pozvao k sebi našega dragoga

redovničkog bratafra KRSTU VLAŠIĆA

Nekoliko godina vodio je administraciju ”Marije” i time pripomagao na širenju Gospine slave i promi-

canju pobožnosti prema njoj preko našeg lista. Dok mu zahvaljujemo na svakoj pomoći, preporu-

čujemo ga Marijinu zagovoru i milosrđu Višnjeg Suca!

Uredništvo ”Marije”

14. lipnja navršava se godina otkako je u dalekoj Kanadi ovaj svijet zamijenio drugim naš dragi

ZDRAVKO MARIĆU svojoj mladosti otišao si iz rodne Hercegovine tražeći lakšega kruha, koji si pronašao u dalekoj

Kanadi. Vjerujemo da si nakon životne trke otpočinuo u krilu Očevu. On neka ti bude dobrostiv!

Tvoja rodbina i prijatelji(Dar za ”Mariju”)

19. lipnja navršava se 14 godina otkako je ovozemaljski život zamijenio drugim

MILJENKO BULJUBAŠIĆDragi naš Mili! Iako si već davno otišao između nas, tvoj dragi lik stalno je među nama. U vjeri da se život

mijenja, a ne oduzima u nadi u ponovni susret -tvoji otac, supruga, djeca, brat i sestre s obiteljima


†MARA LJUBIČIĆ(†1988. - Runovići, 19. lipnja - 2012.)

Gospodin ti bio milostiv i udijelio ti svoj sveti mir!Tvoji sinovi i kćeri s obiteljima:

Branko, Anđelko, Pere, Mara, Manda i Mila te obitelj pok. Ike(Dar za ”Mariju”)

238 - ”MARIJA” 6/2012.

s p o m e nz a h v a l e

Marija Tenčić, Pula: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svima momu srcu bliskima, uz dar; - Janja Ružek, Wendlingen: Majci Mariji zahvalju-jem na svim milostima i njoj preporučujem se be i svoju djecu, da nas sve čuva od svakoga zla, uz dar; - Jasmina Dedović, Krichheim: Nebeska Maj ko, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i mo ju obitelj, uz dar; - Dana Katičić, Split: Hvala ti, do bra Majko, na svemu! Vodi i čuvaj mene i sve mo je, uz dar; - Marko Čorić p. Ivana, Žeževica: Zahva ljujem Gospi na zaštiti mene i moje obitelji, preporu čujem joj naše duševne i tjelesne potrebe i za širenje dragog lista ”Marija” šaljem dar; - Mirka Popov, Tribunj: Majko Božja, na svemu ti hvala! Ti znadeš najbolje moje potrebe, usliši me i vodi mene i sve moje, uz dar; - Zlata Gnječ, Staševica: Zahvaljujem Gospi od Zdravlja na svim milostima i njoj preporu čujem zdravlje duše i tijela svoje obitelji, uz dar; - Anka Đikić, Berlin: Hvala ti, Gospe, na svemu! Tebi izručujem sve svoje, osobito djecu i unučad, uz dar; - Zora Ljoljić, USA: Nebeska Majko, tebi zahvaljujem na svim milostima i preporučujem sve koji su mi srcu bliski, uz dar; - Marija Sovulj, Kučiće: Za hvalna Gos pi na svim milostima, pod njezino okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Marija Žeravica, Split: Dobra Majko, na sve mu ti hvala! Ti znadeš najbo-lje sve moje brige i nevolje, pa me pogledaj, uz dar; - Franka Brčić, Auburn: Nebeska Majko, hvala ti na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Ruža Budiša, Mississa u ga: Zahvaljujem Majci Božjoj što je bila uz mene u teškim trenucima moje operacije. Njoj preporuču jem sebe i one koji su mi pomagali, molili i bili uz mene, uz mali dar; - Obitelj Antolović, Berlin: Zah valjujemo Majci Božjoj na njezinoj ljubavi te joj se stavljamo pod okrilje i unaprijed, uz dar; - Obitelj Kolak, Berlin: Zahvaljujemo Gospi na svim milostima i njoj preporučujemo sebe i svoju djecu, osobito unuke, uz dar; - Paulina Filipović, Zagreb: Nebeskoj Majci zahvaljujem na dosad iskazanoj dobroti meni i mojima te ih sve stavljam pod njezino okrilje, da nas i dalje prati svojim zagovorom, uz dar; - Dra gi ca Jurinić, Jastrebarsko: Majci Mariji zahvaljujem na svim milosti-ma i povjeravam sebe i sve svoje najmilije, da nas čuva i brani, uz dar; - Iva i Mirko Balajić, Karakašica: Gospi Sinjskoj zahvaljujemo na svim milostima i pod njezino okrilje stavljamo svoju obitelj, osobito djecu s nji-hovima, uz dar; - Vlasta Cerjak, Osijek: Hvala Majci Božjoj na svim milostima i njoj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Blaže nka Ledić, Bitigheim: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okri-lje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Mile Vuleta, Otok: Gospi Sinj skoj zahvaljujem na svim milostima i njoj preporu ču jem sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Obitelj Hlupić, Vrbišnica: Majko Marijo, hvala ti na svemu što si učinila za nas, a čuvaj nas i unaprijed, uz dar; - Nevenka Bustruc, Staševica: Gospi Lurdskoj zahvaljujem na svemu i njoj preporučujem zdravlje duše i tijela sebe i svoje obitelji, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!


M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 6/2012. - 239

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Nevenka Pintarić, Čakovec; - 30 kn: Milica Sever, Zagreb; Jaka Džimbeg, Otok; Jadranka Sokol, Metković; Kornelija Ježina, Murter; Ivanka Pavić, Ivankovo; Branka Kalajžić, Veliki Prolog; Iva Norac Kljajo, Otok; Nena Gušić, Nova Kapela; Marija Sovulj ž. Jozina, Kučiće; Nada Šoša, Zadar; Nada Budinšćak, Jastrebarsko; Marija Pandža, Metković; Željko Mijaković, Vinkovci; Frano Pupić Bakrač, Otok; Grozdana Škugor, Dubrava Šibenska; Mila Šuto, Zmijavci; Marica Vlašić Baja, Vela Luka; Marija Šimić, Samobor; Župni ured, Višnjevac; Dragica Koštić, Sesvete; Josip Marinov, Gornji Vezac; - 50 kn: Seka Brhanović, Split; Pere Penović.MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Ivanka Vučko, Makarska: Gospe moja, hvala ti na svemu! Čuvaj i brani mene i moju obitelj, uz dar; - Ana Usorac Jozina, Staševica: Pod tvoje okrilje, Maj ko, stav-ljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Marija Katavić, Slivno: Gospe draga, tebi preporučujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Jelenka Martinović, Zagreb: Gospi preporuču-jem potrebe svoje i svojih najmilijih, da i dalje bdije nad nama, uz dar; - Ne ve nka Mateljak Rajkova, Staševica: Nebeskoj Majci preporučujem zdravlje svoje i svojih najmilijih, uz dar; - Marija Balajić, Karakašica: Gospi Sinjskoj pod okrilje stavljam sebe i svoju djecu, da ih očuva na pravome putu, uz dar; - Dragica Šunjić ž. Jurina, Sta ševica: Gospi Lurdskoj preporučujem sebe i svoju obitelj, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Marija Pažanin, Montreal: Nebeskoj Majci preporučujem svoju obitelj, da nad nama bdije, uz dar; - Željka Musulin, Staševica: Nebeskoj Majci pre poručujem zdravlje duše i tijela, svoje i svojih najmilijih, uz dar; - Karlo Jurić, Železniki: Majci Božjoj preporučujem svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Dragica Šunjić ž. Jurina, Staševica: Gospi od Zdravlja pod okrilje stav-ljam zdravlje svoje obitelj, duševno i tjelesno, uz dar; - Ana Dragojević, Dub rovnik: Gospi preporučujem sebe i sve svoje najmilije, da nas brani i čuva, uz dar; - Nevenka Mateljak Rajkova, Staševica: Nebeskoj Majci preporučujem zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar; - Lucija Gavra nović, Kirchheim: Majko Božja, u tvoje ruke predajem sebe i svoju obitelj, da nas čuvaš, uz dar; - Dra gica Škrabe, Jastrebarsko: Majko Božja, tebi povjeravam sebe i svoju obitelj, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Kornelija Klinac, Staševica: Gospi Lurdskoj preporučujem svoje potrebe i pod njezino okrilje stav-ljam sve svoje, uz dar; - Vesna Vitali, Sveti Filip i Jakov: Nebeska Majko, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Venka Kovač, Posušje: Preporučujem Gospi sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Spomenka Mikac, Varaždin: Nebeska Majko, rosi svoju milost i zagovaraj vlč. Matu Križanca, obitelj Radmile i Ivice Jurića te gđu Maru Potočnjak Šola u njihovim potrebama, uz dar; - Slobodan Usorac, Staševica: Nebeska Majko, tebi preporučujem zdravlje duše i tije-la, uz dar; - Jure Nikšić, Široka Kula: Nebeskoj Majci preporuču jem svoju obitelj, osobito mlade, da nas prati svojim zagovorom, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav prema Isusu preko njegove majke Marije;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga prvog četvrtka u mjesecu u splitskomu svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule članove obitelji pretplatnika lista ”Marija”.


Pokrenimo obitelj (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201Marija - uËiteljica molitve (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204Marija - kardiolog (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206DaltonistiËka blajburgijanja (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208BogorodiËino cvijeÊe (M. Crvenka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210Veliko pouzdanje (N. AndriÊ-Nevinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211Eadmer iz Canterburyja o Bezgreπnoj Djevici (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212Marijanske teme o. Gerarda StantiÊa (A. StantiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214Duhovska Gospa (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216Od srca k srcu (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218Znate li za Gospu od Presvetoga Srca Isusova? (M. IvaniπeviÊ) . . . . . . . . . . . . . 220SveÊenikova majka (V. TokiÊ Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222Mmajka Isusova (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224Odluka i srce (K. StipanoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226Srce je u pitanju (M. Herceg) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228Ljubav presvetih Srdaca (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 22. SVIBNJA 2012.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

240 - ”MARIJA” 6/2012.

Dragica JuriπiÊ ud. Koste, nevjesta fra Karlova i fra Gabrijelova (+31. III. 2012. u 80. g. - Buenos Aires /Argentina); - Fanika Lahner, majka fra Veselkova (+7. IV. 2012. - Naπice); - Luca »agelj, majka Ë. s. Laurete (+7. IV. 2012. - Krupa, Bistra); - Nada MartinoviÊ-Huljev (+8. IV. 2012. u 69. g. - Primoπten); - Neven Valent (+9. IV. 2012. - Zagreb); - Ivan Gabrijel Bekavac (+10. IV. 2012. u 81. g. - Kaπtel Kambelo vac-LovreÊ); - Ana ÆiviËnjak (+16. IV. 2012. u 77. g. - Zagreb); - Ante Puljiz JurgiÊ (+17. IV. 2012. - RunoviÊi); - Stipan Librenjak (+18. IV. 2012. - Karakaπica, Sinj); - ». s. Rozalija Boæena MutiÊ, KBLj (+18. IV. 2012. u 97. g. - Zagreb); - Lucija Perajica (+19. IV. 2012. - »vrljevo); - Stipe Gabelica VidiÊ (+20. IV. 2012. - Podbablje Gornje); - O. Augustin VlaπiÊ, OFM (+22. IV. 2012. u 75. g. - Split); - O. Stipan Gregov, OFM, brat fra Joakimov (+24. IV. 2012. u 76. g. - Buenos Aires-Baia san Blaz); - Jozo KatiÊ (+24. IV. 2012. - Otok); - Hrvoje Æuæul (+25. IV. 2012. u 57. g. - Grubine, Podbablje); - Matija CvitanuπiÊ (+25. IV. 2012. - RunoviÊi); - Iva Maæurin Seka (+26. IV. 2012. - Sinj); - Marko Gudelj Prpa (+27. IV. 2012. - Zmijavci); - Ana Beæovan ud. Mije (+27. IV. 2012. - RunoviÊi); - Mara Papak (+27. IV. 2012. u 82. g. - Vrpolje); - Stipe JenjiÊ, brat Ë. s. Bernardice (+30. IV. 2012. - Glavice, Sinj); - Srnka Putica r. Erceg (+1. V. 2012. - Split-Kamenmost); - Ana Znaor Zovkuπa (+3. V. 2012. - Podbablje); - Ivan GnjeË Vranjeπ (+3. V. 2012. - Staπevica); - TonÊi Samac (+4. V. 2012. u 57. g. - Baπka Voda); - Ante PerkuπiÊ Markov (+5. V. 2012. u 30. g. - Podbablje); - Petar Bitanga ©ujan (+6. V. 2012. u 77. g. - RunoviÊi); - Anelko ©abiÊ BokiÊ (+7. V. 2012. - Zmijavci); - Ivan BrhanoviÊ (+9. V. 2012. u 83. g. - Split); - O. Petar FiliÊ, OFM (+9. V. 2012. u 49. g. - Zagreb); - ». s. Dominika VidoviÊ, SMI (+13. V. 2012. u 86. g. - MetkoviÊ); - Jure TopiÊ (+14. V. 2012. - Baπka Voda); - Jure JurËina PerkoviÊ, brat Ë. s. Branimire (+16. V. 2012. - Otok); - Ante RonËeviÊ »ogiÊ (+16. V. 2012. u 91. g. - Nova Brista-Spilice, Staπevica); - Roko MerÊep (+17. V. 2012. u 67. g. - Mün chen-Katuni-Prpuπa); - Ivan VuËemilo, brat Ë. s. Stjepanke i fra Petrov (+17. V. 2012. u 72. g. - Sinj); - Mara MilanoviÊ Trapo, majka fra Filipova (+18. V. 2012. u 89. g . - Otok); - Vid MareviÊ (+18. V. 2012. u 90. g . - Staπevica); - VlË. Zvonimir MarjanoviÊ (+20. V. 2012. u 61. g. - Poæega-Nova Gradiπka); - Anka KatiÊ (+20. V. 2012. u 76. g. - Split-LovreÊ).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!


n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

NASLOVNA SLIKA: Gospa s Djetetom, detalj oltara crkve Gospe Snježne u Kutini

SLIKA NA OMOTU: Crkva Gospe Snjeæne u Kutini

KUTINA

Majka Božja SnježnaNa uzviπici kraj naselja u Kutini uz groblje uzdiæe se velebna crkva okruæena zidom s kulama. To je æupna crkva Majke Boæje Snjeæne, jedna od najraskoπnijih baroknih Gospinih crkava meu Hrvatima.Æupa u Kutini spominje se veÊ g. 1334., ali je za osmanlijskih provala propala zajedno s crkvom, kad je i stanovniπtvo pobijeno, odvedeno u ropstvo ili je raseljeno. Nakon πto su Osmanlije g. 1687. napusti-li kutinski kraj, puËanstvo se u nj nastavilo vraÊati i obnavljati domo-ve i mjesto molitve. Uz ruπevan toranj prvotne crkve sagradili su g. 1699. i drvenu nadstreπicu s olta-rom, a g. 1700. obnovljena je i æupa. Nadstreπica s oltarom zamijenjena je g. 1704. drvenom kapelom i oltarom Gospe Snjeæne, a g. 1729. zapoËe-la je izgradnja danaπnje crkve. Iz stare je u dovrπenu apsidu g. 1729. prenesen Gospin oltar sa slikom i svetohraniπtem. Na to mjesto postav-ljen je g. 1746. do danas saËuvan veliki oltar s Gospinim kipom, drugim kipovima i uresima. Uglavnom je g. 1748. dovrπena laa, a g. 1753. i zvo-nik. Potres g. 1757. nije poπtedio ni crkve, ali je do g. 1769. obnovljena. U njoj je g. 1761. postavljena propo-vjedaonica s poboËnim oltarima, pred

boËnim ulazom dozidano je predvor-je, a do g. 1767. zavrπeno je i osli-kavanje crkve. Po ureenju posvetio ju je 6. kolovoza 1777. biskup Josip Galjuf (+1786.). Temeljito je obnovlje-na g. 1904., a tako i 1992.Unutarnjost crkve rese zidne slike, nastale krajem 18. st. i naknad-nim zahvatima u 19. i 20. st., zatim πtukature na svodovima i zidovima, drveni inventar... Na svodu apside najvaæniji su prizori o nastanku blag-dana Gospe Snjeæne, zatim izgradnje crkve te Zaruke Marijine s Josipom i Navjeπtenje. Ponad slike Navjeπtenja na simboliËan naËin prikazano je zaËeÊe bl. Djevice Marije, a u lai su prikazi iz Isusova i Marijina æivota. Marijin i Isusov æivot kao i poboæne priËe o Gospi Snjeænoj radila su naj-manje trojica majstora u trima razdo-bljima 18. stoljeÊa. Freske na svodu djelo su Josipa Görnera.Okoliπ crkve ograen je g. 1769. visokim zidom i okruglim kulama. Uzduæ juænoga zida s unutarnje strane ureene su arkade za ispovi-jedanje. U njih su g. 1904. smjeπtene postaje kriænog puta, a u istoËnu kulu kip Gospe Lurdske. BuduÊi da je u 18. i 19. st. bilo malo tako divnih crkava, vjerniËki puk rado je u nju hodoËastio i obavljao svoje poboænosti. PrivlaËila ga je Gospa u liku Majke s Djetetom u naruËju usred glavnog oltara, rad iz g. 1767. kipara Josipa Weinachta.U Kutini je danas sveËanije za blagda-ne Velike i Male Gospe, a glavno je proπtenje na blagdan Gospe Snjeæne.

VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJEPosluπati (”ob-audire”) vjerom znaËi slobodno se...

Documents

Transcript of VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJEPosluπati (”ob-audire”) vjerom znaËi slobodno se...