BPouka2.11 copy 2 - Adventisti Hrvatska · 2011-03-22 · U cijeloj Bibliji pojavljuju se simboli...

2

Sadræaj

01. Satkana na nebeskom razboju

02. Od uzviπenog do zbaËenog

03. Ruho nevinosti

04. KiÊena haljina

05. SveÊeniËka odjeÊa milosti

06. Ilijin i Elizejev plaπt

07. U sjeni Njegovih krila

08. OdjeÊa slave

09. Glavnja istrgnuta iz ognja

10. Nova odjeÊa izgubljenog sina

11. Svadbeno ruho

12. Joπ neka slikovita znaËenja odjeÊe u Bibliji

13. ObuËeni u Krista

UredniËki odbor

OgrtaË milosti:Slikovito znaËenje odjeÊe u Bibliji

Pouke iz Biblije

Travanj, svibanj i lipanj 2011.

3

Biblija rabi odjeÊui njezino slikovitoznaËenje kako biprikazala istineo grijehu, ponosu,pravednosti,spasenju,opravdanju,uskrsnuÊu i vjeËnomæivotu.

Biblija rabi odjeÊui njezino slikovitoznaËenje kako biprikazala istineo grijehu, ponosu,pravednosti,spasenju,opravdanju,uskrsnuÊu i vjeËnomæivotu.

UVOD

Viπe od rijeËiZapljuskuju nas simboli. Naπ jezik (dakle Ëak i naπe misli) sastoji

se od simbola koji imaju i neko drugo znaËenje. Slova rijeËi “pas” neznaËe samo “pas” ili “bilo koji pas”. Ona su simboli koji nastaju dodi-rivanjem po tipkovnici raËunala, na stranici na kojoj se niæu slova iglasovi, koji, bez obzira na to na koji naËin nastali, nikada neÊe imatisamo doslovno znaËenje. RijeË “pas” na svim jezicima i pismima imaπire znaËenje od samo ta tri slova.

Jezik, kultura, druπtvo i politika u odreenoj su nam mjeri prika-zani simbolima: znaËenje zastave, ikone, slike, slogana, idioma, umjet-nosti, poezije, skulpture, plesa, arhitekture, rituala i obiËaja Ëesto serazlikuje od mjesta do mjesta. Tolikomnogo toga znaËi viπe od onoga πtou prvi mah izriËe.

Moæda je to razlog πto je i Biblijapreplavljena simbolima. U Postanku2 Bog je sedmi dan uËinio simbo-lom svega πto se dogaalo prije, ti-jekom πest dana stvaranja. PrvoEvanelje, prvo obeÊanje o spasenjuza pali ljudski rod objavljeno je usimbolima: sjeme, glava, peta (Posta-nak 3,15) i odnosi se na stvarnostveÊu od sjemena, glave i pete. »akje i sam Gospodin, kada je rekaoubojici Kajinu: “Krv brata tvojega izzemlje k meni viËe” (Postanak 4,10),govorio u simbolima.

U cijeloj Bibliji pojavljuju se simboli — stvari i pojmovi koji znaËeviπe od samih rijeËi koje ih opisuju — duga nakon potopa (Postanak9,13), Josipovi snovi (Postanak 37,1-11), trojica anela iz Otkrivenja 14(6-12), cjelokupna sluæba u Svetiπtu u starozavjetnom razdoblju (He-brejima 9), kruh i vino Gospodnje veËere (Marko 14,22-25). Svi ovi sim-boli ukazuju na stvarnosti i istine koje imaju veÊe znaËenje od samihrijeËi.

Naravno, kao adventisti upoznati smo s proroËkim simbolizmom uDanielu: krilatim lavom (Daniel 7,4), zvijeri sa æeljeznim zubima (Daniel7,7), jarcem koji “ne dodiruje tla” (Daniel 8,5), kipom sa stopalima odæeljeza i gline (Daniel 2,33). I ovdje je rijeË o simbolima koji pojaπnjavajuveÊe stvarnosti.

4

Tu je nadalje snaæna simbolika biblijske poezije: “Tko je πakomizmjerio more, i nebesa premjerio pedljem? Tko je mjericom izmjeriozemlju, i planine na mjerila, a tezuljom bregove?” (Izaija 40,12) Ili: “Ri-jeËi kazane u pravo vrijeme, zlatne su jabuke u srebrnim posudama.”(Izreke 25,11)

©to je s usporedbama koje je izrekao Isus? Izgubljena ovca (Luka15,1-6), bogataπ koji gori u paklu (Luka 16,22-31), svadbena gozba (Ma-tej 22,1-13) i pet djevica (Matej 25,1-13) simboliËki su prikazi pojmovakoji u biti imaju malu ili nikakvu povezanost sa svojim simbolima.(Krist je doπao dati vjeËni æivot palom ljudskom rodu, a ne zato da bipronaπao izgubljene æivotinje.)

Ovog tromjeseËja pouka Êe biti usmjerena na poseban biblijski sim-bolizam: slikovito znaËenje odjeÊe. Vidjet Êemo kakvu su odjeÊu ljudinosili u biblijska vremena i kakvo je bilo znaËenje odijevanja, koje jeistine simboliziralo, na koje je velike stvarnosti ukazivalo i πto iz njegamoæemo nauËiti. Biblija rabi odjeÊu i njezino slikovito znaËenje kako biprikazala istine o grijehu, ponosu, pravednosti, spasenju, opravdanju,uskrsnuÊu i vjeËnom æivotu u Kristu, poËevπi od Lucifera kao elegant-nog uresa Neba do prljavih dronjaka naπe vlastite pravednosti, od halji-na od æivotinjske koæe Adama i Eve u Edenu do “sjajnih haljina” kojespominje Izaija.

Naravno, premda nismo ono πto nosimo, ono πto nosimo moæemnogo reÊi o nama; u tom smislu, kao i svi drugi simboli, odjeÊa moæeukazati na neπto viπe od nje same.

5

POUKA 1 26. oæujka—2. travnja 2011.

Satkana na nebeskom razboju“Blago onima kojima su oproπtena bezakonja i kojima su

pokriveni grijesi!” (Rimljanima 4,7)

Biblijski tekstovi: Izaija 64; Rimljanima 3,21-31; 4,1-7; 6,1-13;Filipljanima 3,3-16.

“Krist je greπnikova zamjena i sigurnost. On je izvrπio Zakon umje-sto greπnika, kako bi greπnik mogao vjerovati u Njega i u Njemu rastiu svemu, do visine rasta u Kristu Isusu i na taj naËin biti u Njemupotpun. Krist je omoguÊio pomirenje za grijeh i snosio je svu njegovusramotu, patnju i kaznu; noseÊi grijeh, donio je vjeËnu pravednost takoda vjernik moæe biti besprijekoran pred Bogom. Dolazi vrijeme kad Êebiti postavljeno pitanje: ‘Tko Êe podiÊi tuæbu protiv izabranika Boæjih?’a odgovor Êe glasiti: ‘Isus Krist, koji je umro — joπ bolje: koji je uskrs-nuo.’ Onaj koji ima besprijekornu haljinu pravednosti, satkanu na nebe-skom razboju, Ëiju nijednu nit greπno ËovjeËanstvo ne moæe prisvojiti,nalazi se s desne strane Bogu, koji odijeva svoju vjernu djecu u savrπe-nu odjeÊu svoje pravednosti. Oni koji su spaπeni za Boæje kraljevstvoneÊe hvaliti sebe; sva hvala i slava bit Êe uzvraÊena Bogu darivateljuspasenja.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 6. prosinca 1894.)

Zapazite slikovito znaËenje odjeÊe: haljina pravednosti, besprijekor-na haljina pravednosti, “satkana na nebeskom razboju” bez ijedne uπiveneniti greπne ljudskosti. Kakvog li prekrasnog prikaza Isusove pravedno-sti, pravednosti koja pokriva svakoga koji Êe na kraju biti spaπen uNjegovom kraljevstvu.

6

NEDJELJA 27. oæujka

PROMATRANJE U OGLEDALU

Policijski sluæbenici okruæili su s tri automobila æenu koja je vozilai prisilili je da se iskljuËi iz prometa i zaustavi vozilo. Zatim su sepribliæili automobilu s uperenim oruæjem. Sva prestraπena, æena je spodignutim rukama iziπla iz automobila.

“©to sam uËinila?” upitala je tresuÊi se od straha.Zatraæili su njezine isprave i nakon nekoliko minuta svi su odah-

nuli, a piπtolji su bili vraÊeni u futrole.“©to nije u redu?” rekla je. “Zaπto ste me zaustavili?““Pa”, rekao je jedan od policajaca, “vidjeli smo kako suludo vozite

i pokazujete prstima sramotne geste prema drugim vozaËima.”“Zato ste me zaustavili s uperenim oruæjem?”“To je, gospoo,” odgovorio je policajac, “bilo stoga πto smo na

braniku automobila vidjeli naljepnicu s krπÊanskim simbolima pa smopretpostavili da je auto ukraden.”

Ova πaljiva zgoda ilustrira tuænu Ëinjenicu da svi krπÊani ili oni kojise tako izjaπnjavaju ne æive po visokim naËelima na koja ih pozivanjihova vjera. Neki su moæda bolji od drugih, ali svi imamo padove. KojikrπÊanin, dok gleda u ogledalo, vidi lice koje savrπeno odraæava Isusovkarakter? Koji krπÊanin, bez obzira na to koliko je vjeran, dok se pro-matra u ogledalu, moæe tvrditi da je pravedan? Koji krπÊanin, dok gledau ogledalo, nije prestraπen onim πto ga vreba ispod povrπine?

ProËitajte Izaija 64. Koja je poruka ovdje objavljena? Kakoslikovito znaËenje odjeÊe opisuje ljudsku pravednost i πto ona zna-Ëi? Je li tu prisutna i nada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “haljine okaljane” znaËi “odjeÊa oneËiπÊena krvlju”. Postoji lisnaænija slika kojom bi Biblija mogla opisati ljudsku pravednost nakonpada u grijeh? Kada apostol Pavao govori o ovoj temi u Rimljanima 3,on jasno naglaπava da su i Æidovi i pogani u istom poloæaju pred Bogom:greπnici kojima je potrebna boæanska milost. Izaija 64 moæe se smatratiprethodnikom Rimljanima 3, gdje se ukazuje na naπe dileme kao greπni-ka, a ipak nas ne ostavlja bez nade.

Kada smo posljednji put duboko preispitali svoje misli, svojenajdublje motive i svoje æelje? ©to smo vidjeli? Koliko nas je tozastraπilo? Tko nam je jedina nada?

7

PONEDJELJAK 28. oæujka

URA»UNATA PRAVEDNOST

Nema sumnje da Êe svaki iskreni krπÊanin, kada se promatra usvjetlu Boæje pravednosti, koja je posebno otkrivena u Kristu, vidjetipriliËno zastraπujuÊu sliku. Nema tu mnogo toga Ëime bismo se moglipohvaliti pred Bogom, zar ne? ToËnije, nema niËega osim “okaljanehaljine”.

Kakvu onda imamo nadu? Imamo veliku nadu, a teoloπki pojam zaovu nadu jest uraËunata pravednost. ©to to znaËi? Vrlo jednostavno, toje savrπena Isusova pravednost koja je “satkana na nebeskom razboju”i dana nam je po vjeri. “UraËunata pravednost” znaËi da se Njegov bez-greπni æivot raËuna kao da je naπ. Ona nas potpuno prekriva izvana iiznutra. Bog nas gleda kao da nikada nismo sagrijeπili, kao da smooduvijek bili posluπni Boæjim naredbama, kao da smo sveti i pravednikao sam Isus.

ProËitajte Rimljanima 4,1-7. Kako nam Abrahamovo povjerenjeilustrira uraËunatu pravednost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao kaæe u Rimljanima 4,2 da bi se Abraham mogao hvaliti da jedoista bio opravdan djelima. Meutim, on je vjerovao Bogu i to mu seuraËunalo u pravednost. Isus nas poziva da doemo k Njemu s uvjere-njem da smo greπnici, a znamo da jesmo, a On Êe nam zauzvrat datisvoju haljinu savrπenstva, savrπenu pravednost kojom je On æivio dok jebio ovdje na Zemlji u tijelu. To je poznato pod nazivom “uraËunatapravednost” i jedino je rjeπenje za nedoumicu tako slikovito opisanu uIzaiji 64 i Rimljanima 3.

Zamislite to ovako: Isus s vas skida stare, uprljane haljine i ogrÊevas haljinom svoje savrπene pravednosti, svojom savrπenom svetoπÊu,svojim savrπenim dræanjem Zakona. On vas njom obavija i zatim vamπapÊe u uho: “Sada si savrπen. Dao sam ti svoje savrπenstvo. Nosi ovuhaljinu i ne dopusti da sklizne s tebe.”

Koji je bio najveÊi dar koji vam je netko dao? Kako ste seosjeÊali, pogotovo ako ga niËim niste zasluæili? Koliko bismo ondatrebali biti viπe zahvalni za dar Isusove pravednosti koju nam Onnudi?

8

UTORAK 29. oæujka

BEZ ZAKONA

Propovjednik je ustao i izjavio pred sluπateljima: “Isus Krist jepromijenio moj æivot. Ja sam potpuno nova i drugaËija osoba nego πtosam ranije bio. Meutim, nakon 25 godina mojega krπÊanstva, istinakoju sam nauËio iz svojeg osobnog iskustva — iskustva koje je biloocijenjeno i provjereno Boæjom rijeËju — glasi ovako: Ako na krajubudem spaπen, ako doista ‘izdræim do kraja’ kao πto je rekao Isus iuem u Boæje vjeËno kraljevstvo, onda nema sumnje da Êe to biti samostoga πto sam pokriven haljinom Kristove pravednosti, pravednosti kojaje satkana na nebeskom razboju, pravednosti koja me u potpunostipokriva. Ja mogu pobijediti grijeh, i miloπÊu Boæjom imao sam mnogopobjeda; mogu pobijediti karakterne mane, i miloπÊu Boæjom sam ihpobijedio; mogu nauËiti voljeti sve ljude, Ëak i svoje neprijatelje, miloπ-Êu Boæjom to uËim. Ali znam da sve ovo πto sam nabrojio nije ni pribli-æno dovoljno. Ako nisam pokriven Isusovom pravednoπÊu, pravednoπÊukoja mi je pripisana po vjeri, bez obzira na to πto sam posluπan Zakonu,onda Êete vi po isteku tisuÊu godina moæda stajati na zidinama svetogagrada i meni mahati, jer znam da ja neÊu biti tamo s vama. Ne mogu bititamo s vama.”

ProËitajte Rimljanima 3,21-31. Kako Pavao ovdje odraæava mi-sli koje je u gornjem tekstu naveo propovjednik?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Pavao govorio odreenoj skupini o odreenim pitanjima,njegova poruka je bitna za svakoga, Æidova i poganina. To je osobitovaæno danas, za nas adventiste koji vjerujemo u neprolaznost Zakona.Pravednost kojom se spaπavamo, pravednost koja nas kao greπnike po-kriva poput odjeÊe, oËituje se “nezavisno od zakona”. Drugim rijeËima,to je Isusova pravednost, pravednost Njegova æivota koja nam donosi“otkupljenje u Kristu Isusu”. Otkupljenje je u Njemu, nalazimo ga uNjemu, a ne u nama samima ili u naπem dræanju Zakona i to otkupljenjepostiæemo vjerom.

Kakvo je vaπe iskustvo u dræanju Zakona? Jeste li kada osjetilida ste svojim naporima da budete posluπni pravedniji pred Bogom?Koji je dublji smisao naπeg odgovora? Obrazloæimo svoj odgovor usvojem razredu u subotu.

9

SRIJEDA 30. oæujka

ODJE∆A »INI »OVJEKA

Jedan pisac napisao je kratku priËu o dva sitna lopova koja supokuπavala izvesti pljaËku. Plan je bio da jedan lopov odjeven u policij-sku odoru stoji ispred prostorije u kojoj su trebali obaviti pljaËku. Nataj naËin, dok bi on stajao na vratima, nikome ne bi bilo niπta sumnjivo,a njegov suuËesnik izveo bi pljaËku. Meutim, priËa zavrπava kako jesuuËesnik koji je bio obuËen u policijsku odoru ozbiljno shvatio situa-ciju i uhitio onog drugog. ObuËen kao policajac, poËeo se ponaπati kaopolicajac!

Ova priËa ima u sebi vaænu poruku za naπu temu. Da, vjerom smopokriveni Kristovom pravednoπÊu koja je nazvana “haljina pravednosti”.Mi smo sada nanovo roeni i imamo novi æivot u Kristu. Nije upitno,dakle, da odijelo koje nosimo odraæava naπ æivot.

Primivπi Kristovu haljinu pravednosti, mi smo se u potpunosti pre-dali Njemu da u naπem æivotu izgrauje svoje karakterne vrline.

ProËitajte Rimljanima 6,1-13. ©to nam ovi redci govore o tomekakvim æivotom trebamo æivjeti sada kad smo pokriveni, “obuËeni”u Isusovu pravednost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao ovdje vrlo jasno navodi promjene koje Êe se dogoditi u æivotuonoga tko je “raspet” s Isusom. Zapazite ovdje sliku æivota i smrti; nemaniπta izmeu. Naπ stari Ëovjek u prljavim dronjcima je umro; roena jenova osoba koja je odjevena u Kristovu pravednost, pravednost koja setako oËituje da “æivimo novim æivotom”. Ta novina znaËi da viπe nedopuπtamo grijehu da u nama vlada. Dobili smo mnoga obeÊanja o po-bjedi. Postavlja se pitanje: HoÊemo li ih traæiti za sebe?

Koja podruËja u naπem æivotu otkrivaju stvarnost naπeg isku-stva s Bogom? U kojim se podruËjima borimo? Kako moæemo sva-koga dana umirati svojem “ja”, a æivjeti novim æivotom koji nam senudi u Isusu Kristu?

10

»ETVRTAK 31. oæujka

JEFTINA MILOST I LEGALIZAM

Kroz cijelu Bibliju nadahnuti pisci naglaπavaju potrebu za poslu-πnoπÊu. Misliti kako nije vaæno πto Ëinimo dokle god Krist æivi u naπemsrcu, velika je zabluda. Ako Krist uistinu æivi u naπem srcu, neizbjeænomoraju uslijediti i dobra djela. Nije niπta manje pogubno misliti da semoæemo spasiti svojim vlastitim djelima posluπnosti.

Pavao je vrlo dojmljivo opisao svoj æivot, postignuÊa i podrijetloprije nego πto je upoznao Isusa: bio je obrezan osmog dana, bio jepotomak Izraelca, bio je farizej, imao je æalac i, kako kaæe, bio je bezmane. Govori o legalizmu. Nakon svojeg obraÊenja, sve ono Ëime se prijehvalio nazvao je bezvrijednim u usporedbi sa spoznajom Krista. Dobioje pravednost prihvaÊanjem Kristove pravednosti i htio je postati kaoOn.

ProËitajte Filipljanima 3,3-16. Kako Pavao ovdje istiËe velikuistinu o spasenju vjerom i πto to znaËi u æivotu onih koji su veÊspaπeni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Teoloπki moramo odvojiti uraËunatu Kristovu pravednost — praved-nost koja nas opravdava — od djela koje u nama Ëini Sveti Duh kako binas promijenio. Ovo dvoje nikada ne smijemo odvajati u kontekstu krπ-Êanskog æivota. Moramo imati i jedno i drugo. Prvo bez drugoga bilo bikao kovanica koja ima otisak samo s jedne strane, a to ne postoji.

Razumijevanje da je posluπnost dar Ëuva nas da ne odemo u jednuod dvije krajnosti: jeftinu milost ili legalizam. Prvo, vjerovat Êemo uvaænost posluπnosti, i drugo, naπa posluπnost neÊe biti zasluæena jersmo je primili kao dar. Da bismo mogli biti posluπni Zakonu i da bismobili posveÊeni, ovisimo samo o Kristu jer smo Njime opravdani i opro-πteno nam je pred Bogom. Bog je viπe nego voljan ne samo da nasopravda, veÊ i da nam da pobjedu nad grijehom i pobjedu nad namasamima. Koliko smo voljni svakoga dana sebe predati Njemu da “isku-simo njega i silu njegova uskrsnuÊa i udio u njegovim patnjama, pri-lagoavajuÊi se njegovoj smrti” (Filipljanima 3,10)?

ProËitajte joπ jednom retke za danas. UoËavate li slobodu ljud-ske volje? ©to Pavao misli kad nas u 16. retku poziva da “πto smopostigli, to isto pravo proslijedimo”? Kako to moæemo uËiniti?

11

PETAK 1. travnja

ZA DALJNJE PORU»AVANJE

ProËitajte: Ellen G. White, Put Kristu, poglavlje “Vjera i prihvaÊa-nje”, str. 41—47.

“Zakon traæi pravdu — pravedan æivot, savrπen karakter, a ovo Ëo-vjek ne moæe ispuniti. On ne moæe odgovoriti zahtjevima Boæjeg svetogZakona. Ali Krist, doπavπi na Zemlju kao Ëovjek, æivio je svetim æivotomi razvio savrπeni karakter. On ovo kao besplatan dar nudi svima koji Gaæele prihvatiti. Njegov je æivot zamjena za ljudski æivot. Ljudi tako Bo-æjim trpljenjem dobivaju oprost proπlih grijeha. Viπe od toga, Krist ispu-njava ljude Boæjim osobinama. On izgrauje ljudski karakter prema uzo-ru na boæanski karakter, usklaujuÊi duhovnu snagu i ljepotu. Tako seu onome koji vjeruje u Krista ispunjava pravda Zakona. Bog moæe biti‘pravedan i da opravda onoga koji vjeruje u Isusa’. (Rimljanima 3,26)”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 633)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte ponovno citat Ellen G. White od subote. Izrazitesvojim rijeËima njezine misli i iznesite ih u svojem razredu u subo-tu. Posluπajte i druga miπljenja. Koja je glavna misao?

2. U svojem razredu porazgovarajte o odgovorima na posljednjepitanje od utorka.

3. Kad smo obuËeni u haljinu Kristove pravednosti, mi “odra-zujemo ... slavu Gospodnju, preobraæavamo se u tu istu sliku, uvijeksve slavniju” (vidi 2. KorinÊanima 3,18). Opiπite πto znaËi “odra-zujemo ... slavu Gospodnju”!

4. Godinama se neki vjernici crkve bore s pitanjem sigurnostispasenja. Kako smo razumjeli πto znaËi imati sigurnost spasenja?Gdje pronaÊi tu sigurnost? Kako nam haljina pravednosti koja jesatkana na “nebeskom razboju” bez ijedne niti ljudskog naporapomaæe da razumijemo odakle dolazi naπa sigurnost? Moæemo libiti uobraæeni imajuÊi takvu sigurnost?

5. Zaπto je toliko vaæna teoloπka razlika izmeu onoga πto jeKrist uËinio za nas i time nas opravdao i oprostio nam onog trenut-ka kad smo to potvrdili vjerom, i onoga πto u nama Ëini tijekomnaπeg æivota? Koje opasnosti nastaju ako ta razlika nije oπtra?

12

Nema viπe avoljih πtapovaSimon æivi u Burundiju u istoËnoj Africi. Upoznao je vraËa koji ga je

uvjerio da raspolaæe velikom moÊi. Simon je odloæio svoju Bibliju i slijediovraËa. Oko svoje kuÊe zabio je πtapove u tlo kako bi zaπtitio svoju obiteljod zlih duhova.

Negdje u isto vrijeme Simonov prijatelj Samuel odlazio je na evaneo-ska predavanja koja su odræavali adventisti sedmoga dana. Bio je tolikouvjeren da je ono πto je Ëuo istina da je svoj æivot predao Kristu.

Samuel je posjetio Simona i ispriËao mu πto je nauËio na ovim pre-davanjima. Pozvao je Simona da napusti vraËanje i slijedi Krista, no Simonje odbio. Samuel je nastavio posjeÊivati svojeg prijatelja i govoriti mu osvojoj vjeri. Jednog dana Samuel je upitao Simona: “Kakva Êe biti tvojabuduÊnost ako ne predaπ svoj æivot Kristu?” Samuelove rijeËi probole suSimonovo srce, ali je joπ uvijek odbijao napustiti vraËanje.

Tijekom jednog posjeta Simon je rekao Samuelu da ne smije jesti slatkikrumpir ili præeni kikiriki jer Êe umrijeti. Samuel je na to odgovorio: “JestÊu ove namirnice i Bog Êe me zaπtititi.”

Samuel je otiπao kuÊi i molio da ga Bog zaπtiti kako bi pokazao svojemprijatelju da je Bog moÊniji od duhova. Potom se vratio do Simona noseÊizabranjene namirnice. Stavio je hranu na vatru da se peËe. Njih dvojica surazgovarala dok se slatki krumpir i kikiriki pekao. Tada ih je Samuel izva-dio iz vatre i pojeo. Nije umro niti je izgledao bolesno. Zatim je rekaosvojem prijatelju: “I sam si se uvjerio da je Bog moÊniji od demona u kojeimaπ povjerenja.”

Tu noÊ Simon nije mogao zaspati. Potraæio je odbaËenu Bibliju i otvo-rio je nasumce na Hoπei 4,12. Tamo je proËitao: “Narod moj savjet traæi oddrva, palica mu njegova daje odgovore: jer duh razvratni njih zavodi, te seod Boga svoga bludu odaju.” Simon je drhtao dok je Ëitao Boæju rijeË.

Kad ga je Samuel iduÊi put posjetio, Simon mu je rekao: “Nemam viπepovjerenja u πtapove koji okruæuju moju kuÊu. Molim te, pomozi mi da ihuklonim.” Samuel se pomolio i njih dvojica su zajedno uklonila πtapove.Potom je Simon prihvatio Samuelov poziv da s njim poe na bogosluæje usubotu. Te subote Simon i njegova supruga prisustvovali su bogosluæju uadventistiËkoj crkvi i predali svoje srce Bogu.

“Slavimo Boga koji nas strpljivo poziva da Ga slijedimo”, kaæe Simon.“Sada mi pozivamo druge da dou i prihvate ovu prekrasnu istinu s kojomnas je Samuel upoznao.”

Naπi misijski darovi poduprijet Êe rad evanelista laika i radnika Glo-balne misije, kao πto su Samuel i Simon, u brojnim zemljama diljem svijeta.

Samuel Bazikwankana i Simon Bicuro evanelisti su laici u istoËnomBurundiju.

13

POUKA 2 2.—9. travnja 2011.

Od uzviπenog do zbaËenog“Savrπen bjeπe na putima svojim od dana svojega roenja

dok ti se u srcu ne zaËe opaËina.” (Ezekiel 28,15)

Biblijski tekstovi: Ivan 1,1-3; Koloπanima 1,16,17; Ezekiel28,12-19; Ponovljeni zakon 8,1-18; Izaija 14,12-14; 2. KorinÊani-ma 11,14.

Danaπnji uvodni redak izrazito je misaon. U njemu su istaknutedvije kljuËne rijeËi: savrπen i bezakonje, a potonja rijeË (bezakonje)obavijena je u prethodnu (savrπenstvo). To znaËi da pojam savrπenstva,posjedovanje savrπenstva — Ëak i na Nebu — sadræi potencijal za beza-konje. Kako se bezakonje moæe naÊi u “savrπeno” stvorenom biÊu osimako to “savrπeno” ne dopusti? Bezakonje nije moglo nastati u savrπenostvorenom biÊu ako to “savrπeno” nije dopustilo.

Ovaj redak pokazuje da u Boæjem svemiru pojam “savrπenstva” uklju-Ëuje slobodu, moralnu slobodu, moguÊnost izbora dobrog ili loπeg. Ka-ko to da ljudi joπ uvijek nisu moralni i slobodni? Tvrtka moæe instaliratiraËunalni program koji Êe onemoguÊiti zaposlenicima pristup internet-skoj pornografiji, kockanju ili nekim drugim nemoralnim stranicama,ali nitko neÊe taj program nazvati “moralnim” ili “slobodnim”.

U ostatku pouke prouËavat Êemo o Luciferu, toliko uzviπenom biÊuda je Ëak i njegovoj odjeÊi, njegovim haljinama u Svetom pismu posveÊe-na pozornost, a on zloupotrebljava dobivenu slobodu i otpada od Gospo-dina.

©to moæemo nauËiti iz njegove tragiËne pogreπke?

14

NEDJELJA 3. travnja

STVORITELJ SVEGA STVORENOG

Naπ Bog je Stvoritelj. Ivan 1,1-3 jasno kaæe da je sve stvoreno,odnosno da je sve postalo jedino Gospodnjim djelovanjem.

Netko je jednom postavio pitanje: “Kako je iz niËega nastaloneπto?” Ovo je moæda jedno od najvaænijih pitanja koja su ikadapostavljena. ProËitajte Ivan 1,1-3. Kako ovi redci odgovaraju napostavljeno pitanje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovo je zanimljiva misao ako je promatramo u svjetlu teorije “veli-kog praska” koja uËi da je naπ svemir, umjesto da je vjeËan, kao πto sumnogi vjerovali tisuÊljeÊima, nastao prije nekoliko milijardi godina. Bezobzira na to je li ta teorija istinita ili pogreπna, mnogi je smatrajudokazom za postojanje Boga Stvoritelja, jer je za samu moguÊnost po-jave velikog praska bilo potrebno mnogo znanosti, fizike i matematiËkihformula. Jedan je znanstvenik primijetio: “Tko je stvorio jednadæbe?”

Nama je poznat odgovor na to pitanje, zar ne?U danaπnje vrijeme znanstvenici nagaaju da postoje golemi dije-

lovi svemira koje mi ne moæemo vidjeti, koji su ispunjeni takozvanomtamnom materijom i tamnom energijom (crna rupa). Ako niπta drugo,ovo nam treba ukazati na to koliko smo ograniËeni u svojem razumije-vanju onoga πto nas okruæuje.

ProËitajte Koloπanima 1,16.17. ©to i koga je Bog joπ stvorio analazi se izvan naπeg svakidaπnjeg vidokruga? Koju pouku iz ovogatrebamo izvuÊi o tome koliko ponizni trebamo biti kad je u pitanjunaπe razumijevanje stvarnosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazimo takoer kako u ovim redcima stoji da Bog ne samoπto je sve stvorio, veÊ je stvorio “za sebe”. ©to bi to trebalo znaËiti?Kako to razumjeti? ©to nama znaËi spoznaja da smo stvoreni “zaNjega”?

15

PONEDJELJAK 4. travnja

PREKRASNO I SAVR©ENO BI∆E

Meu onim πto je Bog stvorio, πto nekad nije postojalo ali je stvore-no, bili su aneli. Glavni meu anelima bio je Lucifer, a pad ovogstvorenja opisan je u Ezekielu 28 u liku kralja Tira.

ProËitajte Ezekiel 28,12-19. Kako je ovdje opisan Lucifer?Kakvu je odjeÊu imao i πto ona prikazuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

OpisujuÊi ga izrazom “sine Zorin”, Izaija 14,12 biljeæi Boæji opisLucifera prije pada u grijeh. U Ezekielu 28,12 (©ariÊ) Bog ga opisuje kao“peËat savrπenosti”; izraz “peËat savrπenosti” moæe se prevesti kao “uzorsavrπenstva” ili “stavio si peËat na svoju savrπenost” (The SDA BibleCommentary, sv. 4, str. 675).

Lucifer je joπ nazvan “Svjetlonoπa” ili “sin Zorin” (Izaija 14,12). Nahebrejskom jeziku izraz helel (svjetlonoπa) i njegov ekvivalent u sro-dnim jezicima obiËno se rabi u opisu planeta Venere, kad se pojavljujeu sjaju bez premca kao jutarnja zvijezda.

Zamislite da nosite haljinu, ogrtaË naËinjen od rubina, dijamanata,topaza, berila, oniksa, jaspisa, safira, smaragda, krizolita i tirkiza uËvrπ-Êenih na zlatnoj podlozi. Premda mi pokuπavamo zamisliti boje Lucife-rovog ogrtaËa (crvena, æuta, zelena, azurno plava, tirkizna, maslinasta),naπe zemaljsko poznavanje nebeskih dragulja i veliËanstvenih boja previπeje manjkavo da bismo se mogli diviti ovoj haljini kao πto su to Ëinilianeli. Kao nebesko biÊe oboæavano u takvoj krasoti na najviπem polo-æaju, Lucifer je uistinu uæivao poπtovanje i naklonost svih anela.

Aneli su Ëinili ono πto su bili zamoljeni. Oni su odsjajivali ljepotusvojega Stvoritelja i slavili Ga za prednost æivota u raju nebeskog skla-da. Njihova neprekidna hvala upuÊivana Stvoritelju poticala je njihovumeusobnu nesebiËnu ljubav, i dokle god je to bila njihova jedina æelja,oni su æivjeli u postojanom, neusporedivom okruæenju prepunom ljubavi.

U ovom nebeskom okruæenju vladali su sklad, savrπenstvo, ljubavi oboæavanje — neπto πto mi kao ljudska biÊa jedva moæemo i zamisliti.

Kako moæemo oponaπati nebesko okruæenje puno sklada, savr-πenstva i ljubavi u svojem domu, na radnom mjestu i u crkvi?Porazgovarajte o tome na koje sve naËine svojim zemaljskim posto-janjem moæemo bolje odraæavati Boæju slavu i ljubav.

16

UTORAK 5. travnja

PAD SAVR©ENOG BI∆A

Koliko god nam to bilo teπko zamisliti s obzirom na naπe ograni-Ëeno razumijevanje stvarnosti, Lucifer je morao biti nevjerojatno krasnobiÊe. Pogledajmo opis u Ezekielu 28: mudar, lijep, odjeven u sve onoveliËanstveno drago kamenje. Uistinu je bio poseban!

ProËitamo li pozorno Ezekiel 28,13, zamijetit Êemo zanimljivu Ëi-njenicu. Nakon spominjanja sveg ovog dragocjenog dragog kamenja ko-jim je bila ukraπena njegova odjeÊa, redak nastavlja: “... na dan ti roe-nja bjehu pripravljeni.” Luciferove haljine odraæavale su njegov uzviπenpoloæaj. Kao πto Êemo vidjeti u ovom tromjeseËju, odjeÊa puno otkrivao naπem statusu i poloæaju. Stoga ako odjeÊa moæe na iπta ukazivati,Luciferova je ukazivala na njegovu uzviπenost i ljepotu biÊa koje jeimalo moÊ i utjecaj.

ProËitajte Ezekiel 28,17. Prema ovom retku, πto je pridonijeloLuciferovom padu? Koju bismo vaænu poruku iz ovoga trebali izvu-Êi za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UnatoË njegovim prekrasnim haljinama, ljepoti i mudrosti, znakovitoje πto je bilo izvor svega toga. Naravno, sve πto je Lucifer imao, svanjegova postignuÊa, njegova prekrasna “odjeÊa”, sve je to dolazilo odBoga. On je bio stvoreno biÊe: njegova odjeÊa, ljepota, mudrost bili sudarovi od Boga. Bez Boga ne bi imao niπta i bio bi niπta.

Pa ipak, to biÊe koje je æivjelo najbliæe Bogu zaboravilo je ovu vaænuËinjenicu.

ProËitajte Ponovljeni zakon 8,1-18. Koje se naËelo iz ovog ret-ka odraæava u onome πto se dogodilo Luciferu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako lako zaboravljamo, osobito u vrijeme blagostanja i bogat-stva, koliko ovisimo o Gospodinu za sve. Koje praktiËne stvarimoæemo Ëiniti svaki dan koje Êe nas zadræati da ne padnemo uzamku divljenja svojim “lijepim haljinama” — svojoj mudrosti,uspjehu, blagostanju, ili u kojem god obliku one bile — zaboravlja-juÊi koliko smo ovisni o Gospodinu za sve πto imamo?

17

SRIJEDA 6. travnja

ÆELIO JE BITI KAO BOG

“Bio si na svetoj gori Boæjoj, hodio si posred ognjena kamenja.”(Ezekiel 28,14)

Ezekiel je uporabio govornu figuru koja prikazuje Boæju vladavinu,odnosno samo Nebo. Kad Ezekiel opisuje Lucifera na Boæjoj gori, nje-gove rijeËi pokazuju visoki poloæaj koji je Bog udijelio ovom stvorenombiÊu, kao i prednosti koje su mu pripadale. Drugi zapisi u Bibliji poka-zuju da je prebivanje na gori imalo veliko znaËenje. Primjerice Mojsijeje uzaπao na goru da se sretne s Bogom (Izlazak 19,20), a Isus i trojicauËenika bili su na visokoj gori kad je Isus bio preobraæen (Matej 17,1.2).

U tekstu “hodio si posred ognjena kamenja” (Ezekiel 28,14) prorokEzekiel ponovno rabi simbolizam kako bi ukazao na Boæju prisutnostizrazom “ognjena kamenja”. Gospodin se na ovaj naËin ukazao Mojsiju,Aronu i ostalim voama: “Oni vidjeπe Boga Izraelova: podnoæje njegovimnogama kao da je bilo od dragoga kamenja safira, sjajem nalik na samonebo.” (Izalazk 24,10)

UnatoË svim prednostima, Lucifer je dopustio greπnim mislima daopogane njegov um, koje su na kraju dovele do njegove pobune i propa-sti.

ProËitajte joπ jedan prikaz Luciferovog pada u Izaiji 14,12-14.O kojim je naËelima ovdje rijeË i πto od toga moæemo primijeniti navlastite kuπnje i borbe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Stari Rimljani vjerovali su kako car nakon smrti postaje bog, πtopojaπnjava rijeËi umiruÊeg Vespazijana: “Gle, mislim da postajem bog.”

Napast da izigravamo Boga moæe biti opasnija nego πto to veÊinanas misli. Kad sudimo pobude drugih, kada prisvajamo prednosti kojenam ne pripadaju, kada na neprimjeren naËin pokuπavamo vladati dru-gima — ne igramo li se Boga na svoj naËin?

Razmislimo na koje sve naËine moæemo doÊi u opasnost da sestavimo u ulogu Boga. Moæda vam se to veÊ dogodilo? ©to je zapra-vo jedini lijek za ovu opasnu ali Ëesto lukavu obmanu?

18

»ETVRTAK 7. travnja

SOTONA NA ZEMLJI

“Nije ni Ëudo, jer se sam sotona pretvara u anela svjetla.” (2.KorinÊanima 11,14)

Kao πto svi dobro znamo, pad Sotone nije utjecao samo na Nebo,veÊ je pogodio i Zemlju: njegov pad i pobuna na Nebu oËitovala se ovdjena Zemlji kao “velika borba”. Ona je stvarna, ona je ogorËena i uklju-Ëuje sve nas.

ProËitajte Otkrivenje 12,7-12. O Ëemu govori ovaj odlomak, naπto nas upozorava i kako nas u isto vrijeme ohrabruje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

SreÊom, zbog kriæa, zbog onoga πto je Isus za nas na njemu uËinio,znamo kako Êe na kraju sve zavrπiti. Pobjeda je osigurana svima koji suobuËeni u odjeÊu Kristovog savrπenstva. Stoga Sotona marljivo radi ka-ko bi zaveo πto veÊi broj onih koji traæe spasonosnu pravednost koja imjamËi mjesto u vjeËnosti.

Iznova proËitajte 2. KorinÊanima 11,14 i obratite pozornostna kontekst u kojem Pavao piπe. Koju bismo vaænu poruku trebaliizvuÊi iz ovog odlomka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sotona djeluje na razne naËine kako bi nas zaveo i odvratio odspasonosne zajednice s Kristom, i pritom ne zazire da u to uplete idruge krπÊane. Ovo je Ëesto njegova najuËinkovitija prijevara.

Duhovna opasnost vreba svuda oko nas (1. Petrova 5,8). Ovdje tre-bamo imati na umu da se suoËavamo s poraæenim neprijateljem: avaoje pobijeen i njegova propast je sigurna, njegova Êe vladavina zavrπiti.Meutim, sami mu se ne moæemo suprotstaviti niti pobijediti. Naπa je-dina nada i snaga poËiva u Onome koji ga je veÊ jednom porazio, uIsusu. Njegova pobjeda je i naπa sve dotle dok je prihvaÊamo vjerom iposluπnoπÊu.

Na koje lukave naËine avao moæe polako ali sigurno, korak pokorak, potkopati naπu vjeru ako nismo oprezni? Koje svakidaπnjeodluke moæemo donositi kako bismo ga u tome sprijeËili?

19

PETAK 8. travnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlja “Zaπto jedopuπtena pojava grijeha?”, str. 16—24, i “©ator od sastanka i njegovesluæbe”, str. 283,284; Isusov æivot, poglavlje “Svjetlo svijeta”, str. 381.

“Kad Sotona pokuπava ocrniti Boæji narod i uniπtiti ga, Krist semijeπa. Iako su sagrijeπili, Krist je krivnju za njihove grijeh uzeo nasvoju duπu.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 110)

“Grijeh je doπao na svijet padom onoga koji se nalazio na Ëelusvetih anela. ©to je to iskovalo tako veliku promjenu pretvarajuÊi osobukraljevskog roda u otpadnika? Odgovor je poznat: ‘Srce ti se uzoholizbog ljepote tvoje, mudrost svoju odnemari zbog svojega blaga!’ (Ezekiel28,17) Da Gospodin nije naËinio odjeÊu kerubina tako lijepom, tolikonalik na svoju vlastitu sliku, da mu nije dodijelio posebnu Ëast, da munije dao savrπeni dar ljepote, moÊi i Ëasti, Sotona bi moæda imao nekiizgovor za svoje postupke.” (Ellen G. White, The General ConferenceDaily Bulletin, 2. oæujka 1897.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Pozabavite se pitanjem moralnosti i slobode. Moæe li pravamoralnost biti odvojena od slobode? Jesu li postupci koje smatramo“moralnima” uistinu moralni ako se Ëine pod prisilom, ako ne pro-izlaze iz slobodne volje? Porazgovarajte.

2. Bez obzira na to koliko imao, Sotoni nije bilo dovoljno.Kako i sami pokazujemo jednako ponaπanje? Kako se moæemo odu-prijeti da ne slijedimo ovaj put propasti?

3. ProËitajte u razredu iznova retke u Otkrivenju 12,7-12 iporazgovarajte o njihovom znaËenju, posebice retka 11, u pogleduna to kakvim æivotom trebamo æivjeti: “Oni su ga pobijedili Janje-tovom krvi i rijeËju svoga svjedoËanstva, jer su prezreli svoj æivotsve do smrti.”

4. Razmislite o tome kako moæemo postati sliËniji Bogu. ©to toznaËi? Kako se ovaj pokuπaj moæe oËitovati u naπem æivotu a datoga ne budemo svjesni?

5. ProËitajte joπ jednom prvi citat Ellen G. White od petka oKristu koji na sebe uzima naπu krivnju. ©to to zapravo znaËi?Kakvu nadu moæemo pronaÊi u ovom obeÊanju? ©to Êe se dogoditis onima koji ne vjeruju da je ovo obeÊanje upuÊeno njima osobno?

20

Zajedljiva pitanjaOdrastao sam u Rumunjskoj tijekom komunistiËkog razdoblja. Moji

roditelji bili su adventisti i sve su riskirali kako bi nas pouËili svojoj vjerii uzornom krπÊanskom ponaπanju. Ali unatoË njihovim naporima i moli-tvama, ja sam odluËio vjerovati u teoriju o evoluciji, a ne u ono πto su memoji roditelji pouËavali.

Izgubio sam vjeru u Boga i prestao odlaziti u crkvu, dræati Deset za-povijedi i svetkovati subotu. Proglasio sam se ateistom, πto je mojoj majcislomilo srce. Bilo mi je neugodno πto sam jedini nevjernik u svojoj kuÊi pasam odluËio pobjeÊi iz Rumunjske. Pokuπao sam se provuÊi preko granices nadom kako Êu pobjeÊi iz komunistiËkog svijeta, ali nisam uspijevao isvaki put kad sam pokuπao, bio sam osuen na zatvor.

Poslije sam bio uhvaÊen u krai automobila i iznova osuen na zatvor-sku kaznu. Tamo sam upoznao lijeËnika koji je bio politiËki zatvorenik.Rekao sam mu da ne vjerujem u Boga, na πto mi je on odgovorio: “Zaπto?»ak je i Einstein vjerovao u Boga.” Je li ovaj Ëovjek u pravu? Da li Boguistinu postoji? — pitao sam se. PoËeo sam se pitati kako takve pojavepoput gravitacije i elektromagnetske sile mogu postojati ako ih Netko nijestvorio. “Boæe, ako postojiπ, pomozi mi da povjerujem u Te”, molio sam se.U to je vrijeme komunizam u Rumunjskoj pao.

Bio sam prebaËen u drugi zatvor bez ikakve najave. Dva dana nakonπto sam stigao, Ëuvar me je upitao: “Æeliπ li iÊi na krπÊanska predavanja?”Otiπao sam, i na svoje iznenaenje prepoznao ljude koje sam upoznao uadventistiËkoj crkvi kao dijete. Jedan od njih bio je moj roak. Dao mi jeneke knjige da ih proËitam. Jedna je bila o kreacionizmu i znanosti. ProËi-tao sam ih i pronaπao odgovore na svoja pitanja. Nastavio sam odlaziti nakrπÊanska predavanja i osjetio kako Bog mijenja moj æivot. Predao sam svojæivot Kristu i krstio se nakon izlaska iz zatvora.

Pridruæio sam se skupini koja svjedoËi zatvorenicima jer razumijemnjihovu situaciju i njihove potrebe. Danas radim s bivπim zatvorenicima,pomaæem im da se prilagode druπtvu, da pronau smjeπtaj i posao i uËineneπto od svojeg æivota. Prikupljam sredstva za otvaranje knjigoveænice idrugih strukovnih obrazovnih programa za bivπe osuenike.

Bog mi je dao potpunu spoznaju. Znao sam istinu, ali je nisam odmahprihvatio; zatim sam se borio s nevjerom dok nisam bio voljan iznova po-sluπati Boæji glas. Danas pomaæem drugima koji idu istim putem kojim samja iπao.

Vaπi misijski darovi pomaæu mnogima u pronalaæenju novog æivotnogsmisla. I ja sam jedan od njih.

Daniel Safciu je stolar. Podrijetlom iz Rumunjske, danas æivi u Belgiji.

21


Ruho nevinosti“Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka, na sliku Boæju on ga

stvori, muπko i æensko stvori ih.” (Postanka 1,27)

Biblijski tekstovi: 2. Timoteju 3,16.17; Luka 21,36; Postanak2,20-25; 2,15-17; 3,6-11.21.

Kao πto smo veÊ ranije prouËavali, Luciferov pad nije bio ograniËensamo na Nebo. On je svoje smicalice i zablude donio i na Zemlju. Ne-vjerojatno je da je uspjeπno izvrnuo najoËitije istine Boæje rijeËi i naveomilijune ljudi da vjeruju suprotno.

Na primjer, knjiga Postanka tako jasno kaæe da su ljudi otpoËetkabili na vrhu zemaljskog “hranidbenog lanca”. Stvoreni su odmah na“Boæju sliku”. Ova se slika nije razvijala milijardama godina zahvalju-juÊi prirodnim procesima. Evolucija nauËava suprotno — da je ËovjeËan-stvo poËelo s najniæe razine (kao mikrobi) i s vremenom, u procesubrutalnog nasilja i smrti, izborilo svoj put na vrh hranidbenog lanca.Nasuprot tome, Sveto pismo nauËava da su ljudi otpoËetka bili na vrhu,stvoreni na Boæju sliku, te da je s grijehom poËeo njihov neprekidanpad.

Ovog Êemo tjedna uz pomoÊ slikovitog znaËenja odjeÊe koji se po-javljuje u Knjizi Postanka, vidjeti kako je zapoËeo taj pad i koje jejedino rjeπenje.

22

NEDJELJA 10. travnja

PRVI DANI

ProËitajte ponovno prva dva poglavlja Postanka. Zamislite Ze-mlju u trenutku kad je iziπla iz Stvoriteljevih ruku, svijet netaknutgrijehom. Na koje se vidljive naËine danaπnji svijet razlikuje odnegdaπnjeg?

..................................................................................................................................

Adam i Eva bili su smjeπteni u okruæenju koje mi ne moæemo nizamisliti — u zadivljujuÊem domu u raskoπnom vrtu sa æivotinjama idrugim stvorenjima kao vjernim prijateljima. Oni su uæivali u prekra-snom krajoliku, mirisnom cvijeÊu, pticama i æivotinjama, u Boæjoj lju-bavi i meusobnoj ljubavi. Niπta im viπe nije ni bilo potrebno, i brinulisu se o vrtu kao πto im je Stvoritelj rekao. Adam i Eva æeljno su oËeki-vali Stvoriteljeve posjete kad su zajedno πetali vrtom i razgovarali sNjim. Znali su da ih On ljubi pa se i njihova ljubav prema Njemu uveÊa-vala svakim danom.

Zajedniπtvo Adama i Eve s njihovim Stvoriteljem i Gospodaromrazvijalo se i raslo zahvaljujuÊi ovim svakidaπnjim dragocjenim kon-taktima u svijetu koji nije poznavao grijeh, ni propadanje i razara-nje koje grijeh donosi. Kako i mi moæemo imati sliËno zajedniπtvos naπim Stvoriteljem sada u ovom svijetu naruπenom grijehom? Vidi2. Timoteju 3,16.17; Luka 21,36; Matej 6,25-34; Ivan 17,3.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Adam i Eva razgovarali su sa svojim Gospodinom licem u lice; tuprednost mi danas ne uæivamo. Meutim, mi imamo prednost æivjeti ustalnoj vezi s istim Bogom s kojim su se druæili Adam i Eva. Naravno,izmeu nas se preprijeËio grijeh, ali zahvaljujuÊi Isusu koji je povezaoNebo sa Zemljom vezama koje se nikada ne mogu raskinuti, utrt namje put da ostvarimo usku i blisku zajednicu s naπim Stvoriteljem kolikogod je to moguÊe.

Koliko je bliska i uska naπa zajednica s Bogom? Dok razmiπlja-mo o svojem odgovoru, zapitajmo se: ©to Ëinim kako bih ojaËao ovubliskost, i πto je naruπava? Koje odluke moramo donijeti ako æelimoimati bliskiji odnos s naπim Gospodinom?

23


GOLI, ALI BEZ STIDA

Naπe razumijevanje svijeta, stvarnosti i svega filtrirano je, zaraæenoi izopaËeno grijehom pa nam je teπko u potpunosti zamisliti moralnostanje Adama i Eve u Edenu. Oni nisu poznavali bol, patnju, prijevaru,izdaju, smrt, gubitak i stid, posebice kad je rijeË o spolnosti (gdje semoæda pojavljuje najËeπÊe u svijetu koji je toliko ogrezao u posljedicegrijeha).

ProËitajte Postanak 2,20-25. Kakve bliske veze i intimnostiAdama i Eve otkrivamo u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Adam i Eva bili su bliski, kao “jedno tijelo” (Postanak 2,24), nesamo s Bogom, veÊ i meusobno. Redak je vrlo jasan, vrlo nedvosmislen:oni su bili goli i nisu se sramili (r. 25). Kakve li ËistoÊe i nevinosti!

“Bezgreπan par nije nosio umjetnu odjeÊu, veÊ su bili odjeveni svje-tloπÊu i slavom koju nose aneli. Sve dok su æivjeli æivotom posluπnostiBogu, oni su bili zaodjenuti ovom odjeÊom svjetlosti.” (Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, str. 26)

Kako je to svjetlo izgledalo, kako je djelovalo, koja je bila njegovasvrha, nije nam reËeno. Znamo samo da su Ëak i pokraj toga oni joπuvijek izgledali “goli”. »injenica da se nisu stidjeli moæe samo znaËitida ova odjeÊa svjetla nije u potpunosti pokrivala njihovu golotinju, aliu tom bezgreπnom okruæenju to nije bilo bitno jer stid nije postojao.

U tom smislu, naglasak na golotinju ukazuje na tjelesnu bliskostkoju je bezgreπni par uæivao. Meu njima je postojala otvorenost, Ëisto-Êa misli, nevinost i sve ono πto su Ëinili kako bi zadræali takvo stanje.Æivjeli su u potpunoj iskrenosti, otvorenosti i slobodi jedno pred drugimi pred Bogom. Bog je uredio da bude tako. Kako li je to moralo bitilijepo!

Koliko smo mi iskreni i otvoreni u svojem æivotu? Ili neprekid-no neπto sakrivamo odijevajuÊi se u odjeÊu koja ne otkriva πto seuistinu dogaa? (Vidi Matej 10,26) Ako je tako, koje aspekte svojegæivota moramo mijenjati?

24

UTORAK 12. travnja

ISPIT

Proπlotjedna pouka govorila je o kljuËnoj istini: da Bog daje slo-bodu svim svojim moralnim biÊima. Bez te slobode ona bi se moglaponaπati “moralno” na isti naËin na koji se alarm u kuÊi koji πtiti ljudeod kriminala ponaπa “moralno”, ali tko moæe nazvati alarm “moralnim”?Isto tako ni biÊa koja nemaju izbora, veÊ moraju postupiti ispravno,nisu “moralna”. Samo slobodna biÊa mogu biti moralna.

Adamu i Evi dan je jednostavan ispit koji je trebao pokazati hoÊeli oni u svojoj slobodi biti posluπni Gospodinu. To je na neki naËin bilaprovjera za ova slobodna stvorenja. Ona su morala dokazati da Êe pra-vilno postupiti s darovanom slobodom.

ProËitajte u Postanku 2,15-17 kakav je ispit bio dan Adamu (au konaËnici i Evi). Razmiπljajte o okruæenju u kojem se odvijao ovajispit. Zaπto je to okruæenje uËinilo njihove prijestupe joπ teæima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Postanak 3,1-4. Obratite pozornost na ono πto jeSotona rekao Evi. Koju je nesretnu istinu pomijeπao sa svim svojimlaæima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da je to bilo “stablo spoznaje dobra i zla”. OËito je daBog nije æelio braniti Adamu i Evi da spoznaju dobro. Cijeli svijet kojije Bog stvorio, ukljuËujuÊi i njih, bio je dobar, Ëak “veoma dobar” (Po-stanak 1,31). Gospodin ih je htio poπtedjeti od spoznaje zla.

Ovo nije teπko razumjeti, zar ne? Koji roditelj ne æeli zaπtititi svojedijete ili djecu od spoznaje zla Ëak i u naπem palom svijetu? Koliko jeviπe onda Bog æelio zaπtititi Adama i Evu od zla, od spoznaje jedinestvari koja ih je mogla stajati gubitka odjeÊe svjetla i spoznaje koji seoËituje kao stid, patnja i smrt!

Zlo ne dolazi uvijek u napadnom obliku koji je tako lako uoËiti,otkriti i izbjeÊi (kao πto su serijski ubojice i sliËno). Postoje, meu-tim, vrlo pritajeni oblici zla. Koji su to? Kako moæemo nauËitiprepoznati ove oblike zla i zaπtititi se od njih?

25

SRIJEDA 13. travnja

NOVA ODJE∆A

Kao πto nam je dobro poznato, Adam i Eva nisu poloæili ispit, Ëakni tako jednostavan. Nazvati ove rezultate tragiËnima bila bi najveÊanedoreËenost u ljudskoj povijesti. Izraz tragiËan ne moæe doËarati stra-πne rezultate neposluha naπih praroditelja.

ProËitajte Postanak 3,6-11. ©to se najprije dogodilo Adamu iEvi (a bilo je upravo ono πto je Sotona rekao da Êe se dogoditi u5. retku) nakon njihovog pada, i πto to znaËi? Na koje je posljedicenjihovih prijestupa to ukazalo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Njihove su oËi bile otvorene, kao πto je Sotona rekao, ali sada suvidjeli svijet i stvarnost drugaËiju nego prije. Kroz sve ove retke provlaËise motiv njihove golotinje. To je dominantan motiv. Njihov gubitak nevi-nosti, njihovi prijestupi i novi odnos s Bogom kao i meusobni odnosizraæeni su u motivu njihove spoznaje da su goli.

Zapazimo takoer pitanje koje im je Gospodin postavio: “Tko tikaza da si gol?” (redak 11) Ovo podrazumijeva kako u svojoj nevinostinikad nisu spominjali svoju golotinju jer im se Ëinila prirodnim stanjemte joj nisu pridavali nikakvo znaËenje. Meutim, sada ne samo πto su jebili svjesni, veÊ je njima ovladao stid kao njezina posljedica.

Koje je znaËenje Adamove i Evine reakcije na njihovu goloti-nju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zamislite Adama i Evu kako se skrivaju iza nekog grmlja zureÊijedno u drugo otvorenih usta i pokuπavajuÊi se pokriti pred Gospodinom.TraæeÊi Ëime bi se odjenuli, morali su zakljuËiti kako je smokvino liπÊenajbolji izbor. Dakle, evo naπe prve lekcije o spasenju djelima u pokuπa-ju da rijeπimo problem grijeha vlastitim rijeËima i djelima. Koliko godjadni njihovi pokuπaji bili tada, naπi danas su jednako tako jadni.

26


ÆIVOTINJSKO KRZNO

“I naËini Jahve, Bog, Ëovjeku i njegovoj æeni odjeÊu od krznapa ih odjenu.” (Postanak 3,21)

JuËer smo vidjeli reakciju Adama i Eve na njihov grijeh, a danasÊemo Ëitati o Boæjoj reakciji. U gore navedenom retku nalazimo na nekinaËin preoblikovanu evaneosku poruku.

Prvo, vidimo kako Adamov i Evin smokvin list nije bio dovoljan. Dajest, ne bi bilo potrebe za ubijanjem nevinih æivotinja kako bi se pali parmogao odjenuti. Isto tako, svi naπi napori da vrπimo Zakon da bismo sespasili nisu dovoljni. Kad bi naπ napor za dobivanje spasenja bio dosta-tan, Krist ne bi morao umrijeti za nas. Baπ kao πto bi smokvino liπÊebilo jeftinije i manje traumatiËno od smrti nevinih æivotinja, tako binaπa djela bila jeftinija od Isusove smrti. U oba sluËaja, naπa djela,smokvino liπÊe, nisu mogla zadovoljiti; zato je Isus morao umrijeti zanas; to je razlog πto su nevine æivotinje trebale biti ærtvovane. Nijepostojao drugi naËin (GalaÊanima 3,21; Rimljanima 3,21-28).

Drugo, koja je glavna razlika izmeu smokvina liπÊa i æivotinjskekoæe? ©to neizbjeæno dolazi od posljednjeg, a ne nalazi se u prethod-nom? Naravno, odgovor je krv. Samo to bi nam trebalo nagovijestitikakvo se Evanelje najavljuje u Postanku 3,21 (vidi Levitski zakonik17,11; Otkrivenje 12,11; 1. Petrova 1,18.19; Hebrejima 9,22).

TreÊe, moæda je najbolji uvid u ovaj redak njegov zadnji dio: “... paih odjenu” (Postanak 3,21). Hebrejski je jasan: Gospodin je bio taj kojije Adama i Evu odjenuo u æivotinjsku koæu. Bilo je to Njegovo djelokako bi pokrio stid njihove golotinje. Kao πto smo vidjeli juËer, nepo-sredne posljedice njihovog grijeha otkrivene su motivom golotinje; me-utim, Bog sada rjeπava problem osobno ih odjenuvπi u odjeÊu naËi-njenu od ubijenih nevinih æivotinja. U retku stoji samo da ih je “krzno”pokrivalo; ne govori nam se Ëije. No, to moæda ne bi bilo teπko pogoditi,zar ne? (Vidi Postanak 22,8; Ivan 1,36; 3,16.)

Dakle, Gospodin je objavio plan spasenja od samog poËetka. Kolikogod straπan bio grijeh Adama i Eve, nije bio veÊi od Boæje milosti kojaÊe ih spasiti od njega, πto nikada ne bismo smjeli zaboraviti.

Razmiπljajmo o prekrasnom obeÊanju spasenja vjerom u Isusa.Razmiπljajmo o obeÊanju da je naπe spasenje u onome πto je OnuËinio za nas, a ne u onome πto bismo mi mogli uËiniti za sebe.Kako moæemo ostvariti obeÊanje Evanelja o Kristovoj pravednostikao naπoj vlastitoj haljini, srediπtu i temelju naπeg æivota i hoda sGospodinom?

27

PETAK 15. travnja


ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlja: “Stvara-nje”, “Kuπnja i pad” i “Plan otkupljenja”, str. 25—49.

“Bijelu odjeÊu nevinosti nosili su naπi praroditelji kad ih je Bogsmjestio u sveti Eden. ... Niπta πto Ëovjek moæe smisliti ne moæe zami-jeniti njegovu izgubljenu odjeÊu nevinosti. ... Samo odjeÊa koju je daosam Krist moæe nas uËiniti dostojnima da se pojavimo u Boæjoj prisut-nosti. Ovu odjeÊu, haljinu Njegove pravednosti, Krist Êe odjenuti svakojpokajniËkoj duπi koja uzvjeruje. ... Ova haljina, satkana na razboju Ne-ba, ne sadræi u sebi niti jednu ljudsku nit. Krist je u svojoj ljudskojnaravi izgradio savrπeni karakter i ovaj karakter nam On æeli dati.”(Ellen G. White, Maranatha, str. 78)

“Gospodin Isus Krist pripremio je haljinu svoje pravednosti kojomÊe odjenuti svakog pokajnika, duπu koja Ga vjerom prihvati. ... A onda,kad Gospodin pogleda na greπnika koji je povjerovao, On ne vidi smok-vino liπÊe koje ga pokriva, veÊ svoju haljinu pravednosti.” (Ellen G.White, Advent Review and Herald, 15. studenoga 1898.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte Postanak 3,6. Koji su bili prilazi Evinoj duπipreko kojih je izazvao njezin pad? Kako se i danas koristi istimmetodama?

2. Razmiπljajte o usredotoËenosti na golotinju u izvjeπÊu oEdenu. ©to nam joπ iz ovog motiva moæe bi od pomoÊi da razumije-mo πto se tamo dogaalo?

3. ProËitajte dva citata Ellen G. White od petka. Kako se pre-krasna istina Evanelja otkriva u ovim rijeËima?

4. ProËitajte Hebrejima 5,14. “A jaka je hrana za odrasle, zaone koji navikom imaju uvjeæbana osjetila za razlikovanje dobra izla.” Pozabavite se viπe pitanjem zla. ©to podrazumijevamo pod timpojmom? Je li to neπto πto je uvijek apsolutno i nepromjenjivo? Ilije zlo relativan pojam zato πto se u nekim kulturama neπto smatrazlim, a u drugim kulturama dobrim, ili zato πto je u jednoj kulturineπto nekad bilo zlo, a sada viπe nije? Koliko sama kultura utjeËena naπe razumijevanje zla? Kako moæemo izvan svoje kulture sasigurnoπÊu znati πto je dobro, a πto loπe? Kako razumjeti Izaiju5,20: “Jao onima koji zlo dobrom nazivaju, a dobro zlom, koji odtame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu, koji gorko slatkim Ëine,a slatko gorkim!”

28

Vidjeti svjetloÆivot je za moju obitelj bio vrlo teæak. Ja sam prodavao kruh na ulica-

ma grada Veracruza u Meksiku. Meutim, dobar dio svoje zarade koristiosam za nabavku cigareta i alkohola. Jednog je dana neki slijepi Ëovjek odmene kupio kruh. Orestes me je prijateljski pozvao u svoju kuÊu ponudivπimi Ëaπu vode. Nakon toga Ëesto se zaustavljao kako bi razgovarao sa mnom.

Orestes je volio razgovarati o Bogu, stoga sam pristao na njegov pozivda zajedno prouËavamo Bibliju. Moja supruga i ja pripadali smo drugojcrkvi, i ona nije shvaÊala zaπto æelim prouËavati Bibliju s nekim tko pripadadrugoj vjeri. Meutim, kad sam joj objasnio da æelim saznati viπe o Bogu,pridruæila mi se u prouËavanju.

ProuËavanju Biblije pridruæila se i moja sestra; Ëesto smo razgovaralio tome kako naπa nova spoznaja o Bogu utjeËe na naπu vjeru. No oklijevalismo s donoπenjem odluke o promjeni crkve. A onda je moja sestra iznenadapoginula u automobilskoj nesreÊi.

Moja supruga i ja shvatili smo koliko je neizvjesna buduÊnost te da nesmijemo odgaati svoju odluku kad je u pitanju istina. Stoga smo se, kadnas je Ëovjek s kojim smo prouËavali Bibliju pozvao da doemo u crkvu,odazvali njegovom pozivu. Vjernici crkve bili su vrlo prijateljski raspoloæenii ljubazni; osjeÊali smo se dobrodoπlima.

Subota je bila moj najprometniji dan u prodaji kruha. Mislio sam daneÊemo moÊi preæivjeti ne budem li radio subotom. No kad sam pokuπaoprodavati kruh u subotu, Bog nije blagoslovio moj trud. Shvatio sam dagubim Boæji blagoslov ako ne svetkujem Njegovu subotu. Prestao sam sprodajom kruha i pronaπao zaposlenje koje nije zahtijevalo rad subotom.

Shvatio sam i da su puπenje i alkohol vrlo πtetni te sam prestao kupo-vati cigarete i alkohol. ©to viπe zaradimo, naπa desetina i prinos su veÊi.

Uvjeren sam da smo postupili po Boæjoj volji. Pozivam i druge da douu crkvu, a upravo smo osnovali malu skupinu koja se sastaje u naπemdomu.

Naπa crkva raste i molim se da uskoro imamo crkvenu zgradu u kojojÊemo odræavati bogosluæja i pozivati naπe prijatelje. Æelim dovesti cijelusvoju veliku obitelj Bogu — desetero braÊe i sestara, njihovu djecu i mnogedruge roake. Æelim da znaju kako Njegova istina vrijedi i za nas u danaπnjevrijeme.

Vaπi misijski darovi podupiru djelo u naπoj zemlji tako da nam i slije-pac moæe pokazati svjetlo Boæje ljubavi. A nedavni dar trinaeste subotepomaæe u izgradnji crkve u naπem gradu tako da i drugi mogu doÊi Kristu.Hvala vam!

Faustino Mendez svjedoËi o svojoj vjeri u gradu Veracruzu u Meksiku.

29


KiÊena haljina“A Izrael je volio Josipa viπe nego sve sinove svoje, jer mu

se je bio rodio u starosti njegovoj; i tako mu skroji lijepu halji-nu u raznim bojama.” (Postanak 37,3; ©ariÊ)

Biblijski tekstovi: Postanak 29,21-30,24; 34; 37; 42,13; 1.KorinÊanima 9,24-26.

Zametak (da se tako izrazimo) ove priËe nalazimo u Postanku 29,u izvjeπÊu o Jakovu i njegovim æenama i inoËama. Jedan otac, Ëetirimajke i dvanaestero djece: ne trebate biti prorok da biste unaprijedznali kako Êe odnosi u ovoj obitelji biti nefunkcionalni i sumorni.

Koliko bi bolje za Jakova bilo da je slijedio najraniji primjer, onajiz Edena: jedan muæ, jedna æena. Ovo je bio idealni uzor za svaki dom,za sva vremena.

Ali kao πto smo vidjeli, Bog nas je stvorio kao slobodna biÊa, a tasloboda ukljuËuje moguÊnost grijeπenja. SimboliËki, Ëuvena πarena ha-ljina otkriva kako jedna pogreπka moæe dovesti do mnogih drugih, sposljedicama koje izmiËu naπoj kontroli.

Koliko li je pametnije i mudrije sasjeÊi grijeh u korijenu prije negoπto proguta nas i one koje volimo.

30


NASTANAK OBITELJSKE KATASTROFE

Kao πto znamo, æivot nije odvojen po razliËitim kategorijama i la-dicama. Sve meusobno utjeËe jedno na drugo. Einsteinova teorija opÊerelativnosti uËi da svaka materija u svemiru gravitacijski privlaËi ostalumateriju. Dakle, gravitacijsko polje vaπeg tijela ne samo πto djeluje navaπeg susjeda, veÊ i na Sunce i sve ostalo stvoreno u svijetu.

Naravno, nije nam potrebna lekcija iz fizike da bismo prepoznalistvarnost u kojoj djela i postupci jedne osobe mogu radikalno pa Ëak itragiËno utjecati na druge, Ëak i generacijama poslije. Tko smo, gdjesmo i zaπto se nalazimo tu gdje se nalazimo — na sve ovo do nekerazine utjecali su postupci drugih, potpuno izvan naπe kontrole. Dakle,koliko oprezni moramo biti u pogledu onoga πto govorimo i Ëinimo, jertko moæe znati kakav Êe utjecaj, kratkoroËno i dugoroËno, bilo na dobroili na loπe, naπa djela i rijeËi izvrπiti na druge?

ProËitajte Postanak 24 i 29,21-30. Kakva je obitelj ovdje na-stala? Kakvu nam pouku ovo pruæa o tome do Ëega moæe dovestiako slijedimo obiËaje svijeta, osobito kada se protive naËelima isti-ne?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Jakovljev grijeh, i niz dogaaja koji su ga prouzroËili, izvrπili susvoj utjecaj na zlo, utjecaj koji je svoje gorke plodove pokazao u karak-terima i æivotu njegovih sinova. Kad su sinovi odrasli, oni su pokazaliozbiljne nedostatke. U njihovim su domovima bile oËite posljedice mno-goæenstva. Ovo straπno zlo isuπuje same izvore ljubavi, a njen utjecajslabi i najsvetije odnose. Ljubomora nekoliko majki zagorËala je obi-teljske odnose, i kada su odrasla, djeca su bila svadljiva i nepodloænakontroli, a oËev je æivot bio pomraËen brigom i jadom.” (Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, str. 167)

©to vam se dogodilo a da na to uopÊe niste mogli utjecati?Puno toga, zar ne? Razmislimo o nekim vaænim odlukama kojedonosimo. Zapitajmo se: Kako naπe odluke mogu utjecati na drugei je li to uistinu ono πto æelimo?

31


JOSIP I NJEGOVA BRA∆A

Bratsko suparniπtvo, Ëak i u veÊini tradicionalnih domova, moæebiti dovoljno loπe. No, u ovoj zbrci ono je zakuhalo jer je sadræavalosastojke kao πto su mrænja, ljubomora, zapostavljanje i ponos koji suu konaËnici doveli do katastrofe. Za poËetak, Josipova braÊa nisu baπbila najslaa skupina djeËaka, zar ne?

ProËitajte Postanak 34. ©to je u ovoj knjizi zapisano o karakte-ru braÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zatim je tu bilo i pitanje Josipovih snova (Postanak 37,5-11), ukojima se cijela obitelj klanja Josipu. Ako ga braÊa prije toga nisuvoljela, ovi snovi su samo produbili takve osjeÊaje. Upravo o tome Ëitamou Postanku 37,8.

Ali ima toga joπ.ProËitajte Postanak 37,2. Kako Êe to joπ pogorπati odnose iz-

meu Josipa i njegove braÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nitko ne voli da ga se ogovara, i koliko god loπe bilo ponaπanjenjegove braÊe, sigurno im nije bilo drago πto ih Josip tuæaka njihovomocu. Iako redak ne govori izriËito πto su radili, s obzirom na njihovovladanje u proπlosti, najvjerojatnije je u pitanju bilo neπto πto je trebalorijeπiti puno prije nego πto su nanijeli joπ veÊu sramotu sebi i svojojobitelji.

U konaËnici, moæda je najveÊi problem bio u tome πto je, kao πtoBiblija otvoreno kaæe, “Izrael volio Josipa viπe nego sve sinove svoje”(Postanak 37,3). BraÊa nisu bila glupa; sigurno su uoËila ponaπanjesvojeg oca, a to je loπu situaciju joπ viπe pogorπalo.

Dakle, koliko god postupci braÊe prema Josipu bili neoprostivi, ovanam pozadina pomaæe da bolje razumijemo πto ih je navelo na to.

Svi smo mi u odreenoj mjeri zarobljeni okolnostima. Dogaajuse situacije izvan naπe kontrole. Pitanja koja si uvijek trebamopostaviti glase: Kako reagirati na ove okolnosti? Upravljaju li onemnome do te mjere da ugroæavam naËela, ili me moja naËela vodekroz okolnosti?

32

UTORAK 19. travnja

HALJINA U RAZNIM BOJAMA

Loπ karakter Josipove braÊe joπ viπe je dolazio do izraæaja kad seusporeivao s njegovim.

“Meutim, karakter Rahelinog sina Josipa, Ëija je rijetka osobnaljepota odraæavala nutarnju ljepotu uma i srca, bio je sasvim razliËit.»ist, vrijedan i radostan, ovaj je mladiÊ pruæao dokaze o moralnoj ËvrstoÊii ozbiljnosti. On je sluπao oËeve pouke, a volio je sluπati Boga. Osobinekojima se kasnije isticao u Egiptu — blagost, vjernost i istinitost —pokazale su se veÊ u svakodnevnom æivotu. BuduÊi da je njegova majkaumrla, njegovi osjeÊaji su bili vezani za njegovog oca, a Jakovljevo jesrce u starosti bilo privræeno ovom djetetu. On je ‘volio Josipa viπe negoijednog svog sina’.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 167)

ProËitajte Postanak 37,3.4. Kako je ovaj postupak njihovog ocajoπ viπe pogorπao situaciju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Skupa haljina koju je Josipu dao nesmotreni otac, prekrasno istka-na u raznim bojama, zasigurno je bila bolja od bilo koje haljine njegovebraÊe i obiËno su je nosili ugledni ljudi. BraÊa su bez sumnje mislilakako Êe njihov otac obasuti ovo dijete dodatnim poËastima, a to jemoglo znaËiti da Êe dobiti pravo koje se stjeËe roenjem. Ona su slakoÊom mogla predvidjeti da Êe Josip dobiti veÊe nasljedstvo. Bez ob-zira na razlog zbog kojeg je otac Josipu dao haljinu, koja je mogla bitisamo znak ljubavi i niπta viπe, bila je to velika pogreπka koja je joπ viπeraspirila plamen mrænje u srcima braÊe prema Josipu.

Ova haljina na neki naËin simbolizira zemaljske poËasti, zemaljskipoloæaj — koji je, buduÊi zemaljski, tako privremen i povrπan. Zapisu-juÊi ovu æivotnu priËu, Mojsije je smjestio haljinu u kontekst Jakovljeveljubavi prema Josipu koja je bila veÊa nego prema ostaloj djeci, πto jetakoer produbilo njihovu mrænju prema njemu i dovelo do poznatihposljedica.

Jeste li kada primili Ëast ovoga svijeta? Koliko ste se dobroosjeÊali u tom trenutku? Koliko je vremena bilo potrebno da eufo-rija ili osjeÊaj zadovoljstva prestane trajati a Ëast poprimi vrlo maloili nikakvo znaËenje? Kakvu pouku trebamo iz toga izvuÊi? Vidi 1.KorinÊanima 9,24-26.

33

SRIJEDA 20. travnja

SKINUTA HALJINA

ProËitajte Postanak 37,12-25. Kakvu veliku razliku ovdje pri-mjeÊujemo izmeu dobra i zla, nevinosti i izdaje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne samo πto su Josipova braÊa skovala njegovu smrt, veÊ su una-prijed isplanirala πto Êe reÊi svojem ocu. O, oËe, tako nam je æao. Pronaπlismo ovu haljinu. Je li Josipova? Ako jest, mora da ga je proædrla divljaæivotinja. Teπko je zamisliti kako ljudi mogu biti toliko puni mrænjeprema vlastitom bratu da su u stanju uËiniti neπto takvo.

ProËitajte Postanak 37,23. ©to je znaËajno u ovom retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prvo o Ëemu su braÊa razgovarala kad su opazila Josipa kako dolaziizdaleka, bili su njegovi snovi zbog kojih je njihova mrænja prema njemurasla. Sada Êe jednom zauvijek oni provjeriti πto Êe se ispuniti od tihsnova. Zanimljivo je napomenuti kako je prvi nasilni Ëin Josipove braÊeprotiv njega bio skidanje njegove haljine. U hebrejskom prijevodu jasnostoji da su razgovarali o mrskoj haljini koju je otac dao naËiniti zanjega. Redak naglaπava da je ova haljina bila “na njemu”. Ugledavπi gakako se pribliæava odjeven u tu haljinu, to je uz sve ostalo dodatnopoveÊalo njihovu ljutnju.

Ovdje, dakle, vidimo braÊu kako pokuπavaju uniπtiti ono πto je unjima izazvalo toliko mrænje i ljutnje. Haljina je za njih simbolizirala sveono πto su mrzili kod svojeg brata, sve njegove dobre i njihove loπestrane. Za njih je zasigurno bilo veselje, radost i zadovoljstvo πto suuspjeli svuÊi ovu haljinu. Sada je, odjednom, bez skupocjene odjeÊekoja je simbolizirala Josipovu prednost nad njima, Josip stajao bes-pomoÊan pred onima koji su mu se prema njegovim snovima jednogdana trebali pokloniti.

Pogledajte kako su nerazumni bili postupci braÊe, πto je bilorezultat njihovih emocija. Kako Ëesto dopuπtamo svojim emocijamada nas navedu na nerazumne postupke? Kako moæemo nauËitiobuzdati svoje emocije uz Boæju pomoÊ i na taj naËin poπtedjetisebe (a Ëesto i druge) od straπnih posljedica prepuπtanja snaænimemocijama?

34


“HALJINA TVOGA SINA”

“A oni uzmu Josipovu haljinu, zakolju jedno kozle i haljinuzamoËe u krv. KiÊenu haljinu otpreme ocu i poruËe: ‘Ovo smo naπli;gledaj je li ovo haljina tvoga sina ili nije.’” (Postanak 37,31,32)

Kako su sinovi oca punog ljubavi mogli pasti tako nisko da svojemocu pruæe haljinu umrljanu krvlju koju je dao svojem sinu i pitaju ga jeli njegova? Moæda samo dan prije ovakav zloËin ne bi obuzeo njihoveumove. Ali kad se jednom ukrcamo na vlak grijeha, tko zna kamo Êe nasodvesti?

ProËitajte Postanak 37,26-36. ©to otkrivamo u rijeËima kojimasu se braÊa obratila svojem ocu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite kako braÊa ne pitaju za haljinu “naπeg brata”, veÊ “tvogasina”. Upravo je nevjerojatna njihova hladnoÊa i bezosjeÊajnost. Moædaje za njih to bila neka vrsta nesvjesnog obrambenog mehanizma. Haljinakoju su pronaπli nije bila “naπeg brata”, veÊ, “tvojeg sina” — tako su usvojem umu pokuπali umanjiti zlo koje su poËinili.

Tako je haljina imala jednaku ulogu na poËetku kao i na kraju.Simbol odnosa izmeu Jakova i Josipa sada je bio natopljen krvlju,simbolom Josipove “smrti”, njegovog kraja i neprijateljstva prema nje-mu. Nema sumnje, meutim, kako je ovaj Ëin “rijeπio” jedan problem dabi se pojavio niz drugih. BraÊu je zasigurno morila tuga njihovog oca.Ovi su se ljudi borili s osjeÊajem krivnje i griænje savjesti dok su pro-matrali kako Jakov tuguje iz dana u dan.

ProËitajte Postanak 42,13.21-23.32; 44,28. ©to nam ovi redcigovore o dugotrajnom uËinku koji je ovo nedjelo izvrπilo na samubraÊu i njihove obitelji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin je na kraju zlo koje su braÊa uËinila izveo na dobro, alito ne opravdava ono πto su uËinila. Bez obzira na teæinu njihovih djela,ovo nas treba upozoriti da se grijesi mogu vrlo brzo oteti kontroli,zaslijepiti nas i navesti da uËinimo ono πto dovodi do tragedije i patnje.

35

PETAK 22. travnja


ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 167—194, poglavlja“Povratak u Kanaan”, “Josip u Egiptu” i “Josip i njegova braÊa”.

“Nesvjestan onoga πto Êe ga zadesiti, Josip je priπao svojoj braÊivesela srca da ih pozdravi nakon dugog zamornog puta. Njegova su gabraÊa grubo odbila. Rekao im je za svoj zadatak, ali mu oni nisu od-govorili. Josip je bio uznemiren njihovim ljutitim izgledom. ... Optuæilisu ga za licemjerje. Kad su pokazali svoj osjeÊaj zavisti, Sotona jezagospodario njihovim umom pa nisu osjeÊali saæaljenje niti ljubav pre-ma svojem bratu. Svukli su s njega kiÊenu haljinu koju je nosio, kojaje bila zalog ljubavi njegovog oca i koja je potaknula njihovu zavist.”(Ellen G. White, The Spirit of Prophecy, sv. 1, str. 128,129)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje druge vrste “kiÊenih haljina” postoje? Kojim se svje-tovnim stvarima zaogrÊemo, a koje se prije ili poslije lako mogusvuÊi s nas i uprljati krvlju? Koje svjetovne poËasti izgledaju takovrijedne, a u konaËnici su potpuno beznaËajne?

2. Razmislite o kontekstu ovotjedne pouke, a potom proËitajtePostanak 45,22. Kakvu ironiju ovdje nalazimo?

3. Josip se Ëesto smatra predslikom Krista. Iznova proËitajteæivotnu priËu o Josipu i potraæite paralele izmeu Krista i Josipa.Iznesite svoj odgovor u razredu subotnje πkole.

4. Nema sumnje da su braÊa osjeÊala veliko kajanje zbog svojihpostupaka. Ne znamo πto je otac uËinio s okrvavljenom haljinom.Moæda ju je zadræao kao uspomenu na svojeg voljnog sina. Zami-slite kako su se braÊa osjeÊala svaki put kada bi vidjela tu haljinu,nekoÊ simbol ljubomore, a sada simbol njihove krivnje. Kako moæe-mo nauËiti zastati i razmisliti prije nego πto uËinimo neπto nepro-miπljeno? Koliko bi razliËita bila ova æivotna priËa da su braÊapoznavala Gospodina kojem je sluæio njihov otac! Da su znala moli-ti, umrijeti sebi, predati se Gospodinu u vjeri i posluπnosti, ne bise dogodilo niπta od ovog i bila bi poπteena tolike boli i patnje.©to moæemo uËiniti da ne upadnemo u istu zamku kao ovi ljudi?

36

Strastveni darivateljDeok Ja (Dohk Jah) iz Juæne Koreje promatrala je krπÊane kako ulaze

u crkvu koja se nalazila preko puta njezine kuÊe. Njihova djeca bila su vrlodobro odgojena; poæeljela je da njezine kÊeri imaju takve prijatelje za igru.

Jednog dana na njezina je vrata pokucala neka æena predstavivπi sekao supruga pastora crkve. Ponudila je Deok Ja Ëasopis Znaci vremena.Nakon toga ju je pastorova supruga Ëesto posjeÊivala donoseÊi joj vegeta-rijanska jela i svjeæe peËeni domaÊi kruh. Pozvala je Deok Ja na predavanjeo zdravlju i Deok Ja se odazvala jer je æeljela saznati viπe o zdravom naËinuæivota. Odlazila je i na bogosluæja, a nakon odreenog vremena prihvatila jeIsusa kao svojeg Spasitelja te se pridruæila AdventistiËkoj crkvi.

Boæja ljubav je sve viπe rasla u njezinom æivotu i Deok Ja je odluËilao toj ljubavi govoriti drugima. Ali njezin suprug i djeca nalazili su se naprvom mjestu u njezinim molitvama.

Njezin suprug dopustio joj je da πtuje Boga i da njihovu djecu uËi oBogu, ali osobno nije bio zainteresiran za religiju. Deok Ja se molila da BoguËini Ëudo i pokrene srce njezinog supruga zaËinivπi svoje molitve ljubaz-nim rijeËima i djelima.

Deok Ja se nastavila moliti i govoriti o Boæjoj ljubavi drugima iduÊihdeset godina i mnoge je dovela Kristu. UËila je svoje kÊeri da Ëine isto.Meutim, njezino je srce patilo za suprugom koji je obeÊao kako Êe razmi-sliti o odlasku u crkvu s njom nakon πto ode u mirovinu. A onda je na Novugodinu obitelj izraæavala svoje æelje za predstojeÊu godinu. Jedna je kÊiizrazila svoju æelju da obitelj bude ujedinjena u Kristu. Kada je Deok Ja torekla svojem muæu, ovaj je rekao: “Pokuπat Êu.”

Odræao je svoje obeÊanje i poËeo odlaziti u crkvu sa svojom obitelji.Jedne subote ustao je u crkvi i izjavio: “Ovdje sam danas jer sam upoznaoBoga preko svoje supruge koja se godinama vjerno molila za mene.” Nakonodreenog vremena predao je svoj æivot Kristu i krstio se. Danas on pozivasvoje kolege na predavanja u crkvi.

Deok Ja i dalje dovodi ljude Kristu na razne naËine. Jedna od njezinihkÊeri posjeduje majËin duh evangeliziranja i namjerava odvojiti godinu danaza sluæbu u projektu “Pokret 1000 misionara na Filipinima”.

“Evangeliziranje je davanje”, kaæe Deok Ja. “Naπa crkva ima mnogodobrih programa koji nam pomaæu da drugima govorimo o Boæjoj ljubavi.Naπi misijski darovi omoguÊuju da se ovakvi programi ostvare i kad netkopreda svoj æivot Kristu, ja ga pozivam da ispriËa o blagoslovima koje jeprimio. Na taj Êe naËin mnogi upoznati mojeg divnog Spasitelja.”

Deok Ja æivi u Juænoj Koreji.

37


SveÊeniËka odjeÊa milosti“Vi ste, naprotiv, ‘izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, sveti

puk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite slavna dje-la’ onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.” (1.Petrova 2,9)

Biblijski tekstovi: Izlazak 32,1-6; Levitski zakonik 21,7-24;22,1-8; Izlazak 28; Otkrivenje 21,12-14; Hebrejima 4,14.15.

“SveÊenstvo svih vjernika” velika je tema protestantske reforma-cije, a pojam je izveden iz gornjeg retka prema kojem su svi krπÊani“sveÊenici” pred Bogom i buduÊi da imaju Isusa, ne trebaju zemaljskeposrednike (kao u nekim vjerskim sustavima) izmeu sebe i Boga. “Je-dan je Bog, jedan je posrednik izmeu Boga i ljudi: Ëovjek Krist Isus.”(1. Timoteju 2,5)

Nakon Isusovog æivota, smrti, uskrsnuÊa i sluæbe kao Velikog sveÊe-nika, starohebrejski sustav koji je Bog uspostavio bio je ispunjen uKristu. Levitsko sveÊenstvo je zamijenjeno i uspostavljen je novi pore-dak u kojem smo svi dio “kraljevskog sveÊenstva”.

Dok ovog tjedna budemo prouËavali odjeÊu koju su nosili sveÊeniciu starom sustavu, moæemo poneπto nauËiti o tome πto znaËi biti “sve-Êenikom” u novome.

38


STAROZAVJETNA MILOST

Isus je jasno rekao, koliko god je to moguÊe izraziti ljudskim je-zikom: “Komu je mnogo dano, od njega Êe se mnogo traæiti; komu jemnogo povjereno, od njega Êe se viπe iskati.” (Luka 12,48) Ovo je sna-æno naËelo koje mi adventisti imamo sa svim πto nam je dano (a danonam je tako mnogo), i bilo bi za naπe dobro da to ozbiljno prihvatimo.Dovoljno je usporediti istine koje su nam dane s nekim drugaËijimdoktrinama (o vjeËnim mukama u paklu, promjeni subote na nedjelju,144.000 æidovskih djevica koje propovijedaju evanelje kad je crkva po-tajno uznesena tijekom vladavine antikrista) kako bismo u potpunostirazumjeli sve πto nam je povjereno.

Stoga ovo naËelo Ëini joπ straπnijim grijeh Arona, koji je naËiniozlatno tele.

ProËitajte Izlazak 32,1-6. Koji izgovor je Aron imao za sudje-lovanje u ovom sramotnom otpadu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Otpad je sam po sebi bio dovoljno straπan, ali Aronovo preπutnoprihvaÊanje Ëini se joπ nevjerojatnijim. Razmislite o svim Aronovim pred-nostima. Bio je s Mojsijem od poËetka (Izlazak 4,27-30); bio je Mojsijevglasnogovornik pred faraonom (Izlazak 7,1); bacio je πtap koji se pretvo-rio u zmiju (redak 10); udario je po vodi koja se pretvorila u krv (redak20); pripadao je skupini odabranih koji su imali moguÊnost pristupitiGospodinu na poseban naËin (Izlazak 24,9.10). Ukratko, bile su mu daneprednosti koje je malo ljudi u povijesti imalo, a opet, kada je doπaoveliki ispit, neslavno je pao.

Meutim, najnevjerojatnije od svega jest da Bog ne samo πto jeoprostio Aronu grijeh, veÊ mu je s vremenom dopustio da nosi svetehaljine kao prvi veliki sveÊenik naroda Saveza, kao predslika velikosve-ÊeniËke sluæbe samoga Isusa (Hebrejima 8,1). Drugim rijeËima, iako jeAron bio kriv za straπan grijeh, on je takoer bio primatelj toliko velikeBoæje otkupiteljske milosti koja ne samo da mu je oprostila grijeh, veÊje i dopustila da preuzme svetu sluæbu koja je u biti sama Boæja milost,milosre i oprost. Tako je Aronov æivot poseban primjer milosra i ot-kupljenja dostupnog svima u Kristu.

Jeste li kada doæivjeli neuspjeh, Ëak i pali, dok ste pokuπavaliæivjeti u skladu s onim πto vam je dano? Kako iz Aronovog primjeramoæemo dobiti nadu da nije sve izgubljeno unatoË naπim pogreπka-ma?

39


SVE∆ENSTVO

“A onda dovedi k sebi izmeu Izraelaca svoga brata Aronazajedno s njegovim sinovima: Nadabom, Abihuom, Eleazarom i Ita-marom, da mi sluæe kao sveÊenici.” (Izlazak 28,1)

Levitsko sveÊenstvo bilo je uspostavljeno tijekom izraelskog luta-nja pustinjom (vidi Postanak 14,18) i trajalo je viπe od 1500 godina. Iakoje pojam sveÊenstva pred Gospodinom veÊ dugo postojao, osnivanjelevitskog reda omoguÊilo je jasniji pogled na njegovu ulogu.

Kao πto smo juËer vidjeli, unatoË gnusnosti Aronova grijeha, Go-spodin ga je odabrao da bude prvi veliki sveÊenik u ovom novom sveÊe-niËkom redu. Ovo pokazuje da su sveÊenici trebali biti u stanju razu-mjeti ljude koje su zastupali pred Bogom, jer je njihova zadaÊa i bila dadjeluju kao predstavnici, posrednici izmeu palog ËovjeËanstva i svetogBoga. Kao palo ljudsko biÊe, Aron je bez problema mogao razumjeti palaljudska biÊa koja je zastupao. Tko je on da sudi drugima zbog njihovoggrijeha kad ni sam nije bio bez grijeha?

Istodobno, sveÊeniπtvo je bila sveta Ëast i sveÊenici su trebali za-stupati svetost i ËistoÊu. Uostalom, oni su trebali stajati pred Gospodi-nom umjesto naroda. Morali su biti “sveti” jer je to bila svrha sveÊeni-πtva. Oni su morali biti drugaËiji, ne na neki proizvoljan naËin (samozato da bi bili drugaËiji), veÊ drugaËiji u smislu posveÊenosti, u smislukoji Êe ih jasno razlikovati od mnoπtva kao svete, dok istodobno prizna-ju svoju povezanost s onima koje zastupaju.

Navedite neke stvari koje su se zahtijevale od sveÊenika i πto jeto po vaπem miπljenju znaËilo. (Levitski zakonik 21,7-24; 22,1-8)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koliko god nam bilo teπko danas razumjeti neke od ovih koncepata,sama ideja bi trebala biti jasna: sveÊenstvo je trebalo biti neπto poseb-no, posveÊeno, drugaËije. SveÊenici su simbolizirali Isusa i njihov rad jetrebao simbolizirati sjenu ili predsliku onoga πto je Isus uËinio umjestonas.

Trebamo li biti drugaËiji od svijeta koji nas okruæuje? Akotrebamo, zaπto i na koji naËin?

40

UTORAK 26. travnja

SVE∆ENI»KA ODJE∆A

“Neka ovu odjeÊu naprave: naprsnik, opleÊak, ogrtaË, koπuljuresama obrubljenu, mitru i pâs; neka naprave svetu odjeÊu za tvogabrata Arona i njegove sinove, da mi sluæe kao sveÊenici.” (Izlazak28,4)

Dok prouËavamo model zemaljskog Svetiπta, treba nam biti jasnokako niπta nije bilo prepuπteno sluËajnosti. Bog je sveÊenicima daoizriËite upute o tome πto trebaju Ëiniti. Ovo je takoer oËito kad je upitanju sveÊeniËka odjeÊa. Sve je bilo uËinjeno u skladu s izriËitimuputama.

ProËitajte u Izlasku 28 opis odjeÊe naËinjene za Arona, velikogsveÊenika, i za sveÊenike opÊenito. Bez upuπtanja u zamrπene deta-lje, koje duhovne pouke moæemo izvuÊi iz onoga πto je ovdje reËe-no?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Uzorak sveÊeniËke odore obznanjen je Mojsiju na Gori. Dane suprecizne upute za svaki komad odjeÊe koji je nosio veliki sveÊenik inaËin na koji je to trebalo Ëiniti. Ova odjeÊa je bila posveÊena za naj-sveËaniju svrhu. Prikazivala je karakter velike stvarnosti, Isusa Krista.Zaodjenula je sveÊenika slavom i ljepotom i pokazala dostojanstvo nje-gove sluæbe. Kada ju je nosio, sveÊenik je predstavljao Izrael pokazujuÊisvojom odjeÊom slavu koju je Izrael trebao otkriti svijetu kao izabraniBoæji narod.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 7. lipnja 1900.)

Tijekom stoljeÊa mnogo je napisano o navodnom znaËenju i simbo-lici svake boje, tkanine, dragog kamena, lanËiÊa i sliËno. Bez obzira nanjihovo pojedinaËno znaËenje, zajedno su prikazivali savrπenstvo, svetost,ljepotu i dostojanstvo “velike stvarnosti”, Isusa, naπeg istinskog VelikogsveÊenika koji sluæi u nebeskom Svetiπtu (Hebrejima 8,1.2).

Zapazimo kako u sljedeÊim redcima ideal sveÊenika povlaËi mnogotoga (Izlazak 28,12.29.30.38.42). KljuËna tema u cjelokupnom planu spa-senja koju simboliziraju sveÊenstvo i Svetiπte jest Isus naπa zamjena,koji nosi naπe grijehe i na sebe preuzima kaznu za njih. Sve ovo je bilonagovijeπteno sluæbom u Svetiπtu i odjeÊom sveÊenika, punom simbo-like koja je prikazivala karakter i djelo Isusa umjesto nas.

41

SRIJEDA 27. travnja

“NAPRSNIK ZA PRESU–IVANJE”

Od sve sluæbene odjeÊe koju su nosili sveÊenici, naprsnik za pre-suivanje (Izlazak 28,15) koji je trebao nositi veliki sveÊenik bio jerazraen do najsitnijih detalja. Preostali dijelovi ove bogosluæne odjeÊebili su viπe pozadina za ovaj posveÊeni dio sveÊeniËke odore. PopriliËnomjesta, oko treÊinu poglavlja (Izlazak 28,15-30), posveÊeno je opisu izra-de ovog svetog ukrasa. Samo to bi nas trebalo navesti na razmiπljanjeo vaænosti i srediπnjoj ulozi ovog naprsnika za sluæbu velikog sveÊenikau Svetiπtu.

ProËitajte Izlazak 28,15-30. Koji je smisao raznovrsnog dra-gog kamenja? ©to znaËi da sveÊenik “na svome srcu nosi imenasinova Izraelovih”? (redak 29; takoer vidi Otkrivenje 21,12-14)

..................................................................................................................................

Ovdje na jedinstven naËin ponovno vidimo velikog sveÊenika kojiprikazuje Isusa kako nosi svoj narod. Hebrejska rijeË za “nositi” uobi-Ëajena je rijeË u Starom zavjetu za noπenje grijeha, a pokazuje πto bisveÊenici trebali Ëiniti kao dio svoje sluæbe (Levitski zakonik 10,17;Izlazak 28,38; Brojevi 18,1.22). Meutim, sada se rabi u kontekstu ukojem veliki sveÊenik “nosi” imena naroda; iako je neposredni kontekstneπto drugaËiji, joπ uvijek je prisutna misao da Boæji narod mora upotpunosti ovisiti o Gospodinu koji mu praπta, odræava ga i daje musnagu da æivi posveÊenim æivotom koji On zahtijeva od njega (Filipljani-ma 4,13).

Zapazimo takoer na kojem mjestu veliki sveÊenik nosi imena na-roda: na svojem srcu. To je uobiËajeni simbol u Bibliji (i u mnogimkulturama) koji otkriva ljubav i njeænu brigu koju Gospodin pokazujeprema svojoj djeci.

Vaæno je joπ istaknuti kako je svako pleme imalo drugaËiji dragikamen razliËitih kvaliteta, πto je trebalo simbolizirati posebnost svakogplemena (vidi Postanak 40,9). Komentatori smatraju da ovo ukazuje narazliËitosti ne samo meu dvanaestorim plemenima i dvanaestoricomapostola (Otkrivenje 21,14), veÊ u Crkvi kao cjelini, u koju je ugraenorazno “æivo kamenje” (1. Petrova 2,5). Bez obzira na razlike u naπojosobnosti, karakteru i talentima, mi se trebamo ujediniti pod miloπÊui vodstvom naπeg Velikog sveÊenika Isusa.

Na koje smo naËine osobno iskusili Boæju ljubav? Kako nam jeOn pokazao da nas nosi blizu svojeg srca? Zaπto je bitno razmiπlja-ti o ovim iskustvima? Kako iz njih moæemo crpsti snagu, osobitou vrijeme kuπnji?

42


ISUS, NA© VELIKI SVE∆ENIK

“BuduÊi dakle da imamo uzviπena velikog sveÊenika, Isusa,Sina Boæjega, koji je proπao kroz nebesa, dræimo se Ëvrsto vjerekoju ispovijedamo! Nemamo, naime, nekoga velikog sveÊenika kojine bi mogao suosjeÊati s naπim slabostima, nego jednoga koji jeiskusan u svemu (kao i mi), samo πto nije sagrijeπio.” (Hebrejima4,14.15) Kakvu nadu i obeÊanje nalazimo u ova dva retka kojemoæemo primijeniti u svojem æivotu i borbi s kuπnjama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BuduÊi da Krist danas prebiva kao naπ SveÊenik u nebeskom Sve-tiπtu, On u tom smislu nosi naprsnik na svojem srcu. A kako “uvijekæivi da posreduje” (Hebrejima 7,25) za nas, moæemo pronaÊi utjehu uspoznaji da naπ Veliki sveÊenik nije ravnoduπan prema naπim problemi-ma, boli i kuπnjama. Poput Arona, Isus je bio Ëovjek koji je poznavaokuπnje i nevolje cijelog ËovjeËanstva; meutim, za razliku od Arona,Isus je bio “bez grijeha”, πto je bila kljuËna razlika, jer zbog Njegovebezgreπnosti mi imamo pravo na dva prekrasna obeÊanja: (1) haljinaNjegove pravednosti moæe vjerom biti naπa, u kojoj pred Bogom stojimosavrπeni; (2) moæemo imati silu da pobijedimo kuπnje kao πto je i Isuspobijedio.

ProËitajte Hebrejima 8,10-13. Koja obeÊanja nalazimo u ovimredcima i kako se ona trebaju odraziti u naπem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje moæemo vidjeti πto znaËi imati spasenje u Kristu i biti odje-ven Njegovom pravednoπÊu. Divno je obeÊanje da Êe Gospodin biti “milo-stiv prestupcima njihovim, grijeha se njihovih viπe neÊu nikako sjeÊati”(redak 12). Pavao govori o onima koji su se vjerom predali Isusu izatraæili Njegova obeÊanja novoga Saveza, onima koji imaju Njegov Za-kon zapisan u svojem srcu i izvrπavaju ga, ne kako bi postigli spasenje,nego zato πto ga veÊ imaju. ObuËeni u Njegovu pravednost, oni sada æivepravednim æivotom. Ovo je srce i duπa novoga Saveza.

43

PETAK 29. travnja


ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlje “©ator odsastanka i njegova sluæba”, str. 282,283; Isusove usporedbe, poglavlje,“Gospodnji vinograd, str. 194; Izraelski proroci i kraljevi, poglavlje “Pro-pade ... jer je bez znanja”, str. 186; Rani spisi, poglavlje “Svetiπte”, str.205—207; Velika borba, poglavlja “©to je Svetiπte?”, str. 358, i “Boæjinarod izbavljen”, str. 554.

“Krist je sluæbenik pravog Svetiπta (©atora), Veliki sveÊenik svihkoji vjeruju u Njega kao osobnog Spasitelja i Njegovo mjesto nitko drugine moæe zauzeti. On je Veliki sveÊenik cijele Crkve. ...” (Ellen, G. White,That I May Know Him, str. 74)

“Vjeru trebamo svakodnevno pokazivati, a vjera koja se svakodnev-no pokazuje treba rasti u spoznaji da nas je On ne samo otkupio, veÊnas je ljubio i oprao svojom krvlju od naπih grijeha i uËinio nas kraljevi-ma i sveÊenicima pred Bogom Ocem.” (Ellen G. White, Sons and Daugh-ters of God, str. 287)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte Otkrivenje 1,5.6, gdje nam Isus iznosi opis svojegdjela, a zatim nam upuÊuje “æeljno oËekivano obeÊanje”. Porazgova-rajte o znaËenju πestog retka gdje Isus kaæe da nas je uËinio “kra-ljevstvom sveÊenika” da Mu dovijeka sluæimo.

2. Potraæite koje su joπ dijelove odjeÊe nosili sveÊenici u Izlas-ku 28. Koje duhovne pouke i istine moæemo i tamo pronaÊi?

3. Upozoreni smo na opasnost da se prikazujemo kao da nosi-mo odjeÊu pravednosti, ali ne æivimo pravednim æivotom. Poraz-govarajte o tome kako moæemo ocijeniti vlastite motive i postupke.Kako moæemo znati nosimo li uistinu Njegovu odjeÊu pravednostiili zavaravamo sami sebe? Kako moæemo znati jesmo li odjeveni ilizapravo hodimo u sramoti svoje golotinje?

4. Porazgovarajte joπ o odsjeku od nedjelje u kojem se govorio milosti i oprostu danom Aronu. Ovaj Ëovjek nije ispunio vrlovisoku odgovornost koja mu je dana i kao rezultat toga doπlo je dotragedije. Pa ipak, Aron je dobio joπ veÊu odgovornost. Moæemo liiπta iz ovog dogaaja primijeniti na nas kao crkvu u kojoj nekitakoer ne ispunjavaju veliku odgovornost koja im je dana?

44

MoÊ utjecajaSamara je devetogodiπnjakinja koja æivi u sjevernom Brazilu. Od

najranijih dana njezinog djetinjstva roditelji su je uËili da ljubi i poπtujeBoga. Stoga je za nju bilo prirodno da prodavaËu sladoleda, kad ga je ugle-dala kako prolazi kroz njezino susjedstvo s cigaretom u ustima, kaæe kakoje puπenje loπe za njegovo zdravlje i da æalosti Isusa.

Ovaj Ëovjek je bacio cigaretu i potraæio Samarinu majku.“Vaπa kÊi je mudra djevojËica,” rekao je. “Ona me nauËila da je puπenje

πtetno i æelim vam reÊi da viπe neÊu puπiti.”Nakon toga, kad god je ovaj Ëovjek prolazio pokraj Samarine kuÊe,

pitao bi: “Gdje je moja mala uËiteljica?” Samara je prozvala ovog ËovjekaTio, πto znaËi “ujak”. Samarin otac govorio je Tiju o Isusu i pozvao ga dadoe u crkvu. Tio je pristao, ali buduÊi da je æivio predaleko da bi dolaziou crkvu u koju je iπla ova obitelj, otac mu je dao adresu adventistiËke crkvekoja se nalazila bliæe njegovoj kuÊi. Tio je otiπao u tu crkvu i nakon nekogvremena predao svoje srce Bogu.

Malo poslije, jednog subotnjeg poslijepodneva Samara je ugledalatinejdæera koji je sjedio na balkonu susjedne kuÊe. Bio je to Eduardo,njezin novi susjed. ZapoËela je s njim razgovor i upitala ga vjeruje li u Boga.Eduardo je odgovorio da je njegova obitelj nekada iπla u crkvu, ali su prestaliodlaziti.

Samara je pozvala Eduarda na program u njezinoj crkvi u nedjeljunaveËer. Eduardo je doπao na predavanje i poveo sa sobom mlaeg brata.Samara je upitala braÊu æele li prouËavati Bibliju. Pristala su i tako suSamara i njezin otac s braÊom prouËavali Bibliju.

Kad je Eduardo zavrπio s prouËavanjem biblijskih tema, prihvatio jeIsusa kao svojeg Spasitelja i zatraæio da bude krπten. Kako ni Samara joπnije bila krπtena, zatraæila je da bude krπtena zajedno s Eduardom. Njeziniroditelji i pastor su se sloæili i tako je dvoje prijatelja bilo zajedno krπteno.

Eduardova obitelj se odselila, ali on odræava kontakt sa Samarinomobitelji i dijeli s njima svoja iskustva o objavljivanju Boæje ljubavi drugimai prouËava biblijske teme s onima koji to æele u svojem novom gradu.

Samara uæiva u objavljivanju Boæje ljubavi drugima i zahvaljuje svojimroditeljima za dobar primjer zbog kojeg je svjedoËenje o vjeri postalosastavnim dijelom njezinog æivota. Nedavno je petnaestero ljudi predalosvoja srca Isusu nakon njezine propovijedi za vrijeme subotnjeg bogosluæjakoje su vodila i organizirala djeca.

Samara zna da dob nije bitna kada je u pitanju svjedoËenje drugima oIsusu; Bog moæe uporabiti svakoga tko je voljan.

Samara æivi u sjevernom Brazilu.

45

POUKA 6 30. travnja—7. svibnja 2011.

Ilijin i Elizejev plaπt“Æalost, naime, koja je po promisli i volji Boæjoj raa spa-

sonosno i stalno obraÊenje, dok æalost svijeta raa smrt.” (2.KorinÊanima 7,10)

Biblijski tekstovi: 1. o kraljevima 19,1-19; 2. Samuelova 10,3.4;Ezekiel 16,15.16; 1. o kraljevima 21,21-29; 1. o kraljevima 2,1-18.

Malo je biblijskih liËnosti koje su imale zanimljiviji æivot od proro-ka Ilije. To je nevjerojatna æivotna priËa o vjeri, kuπnji i Boæjoj nepobje-divosti na ovom svijetu.

Danas, barem u æidovstvu, on joπ uvijek zauzima visoko mjesto. Uæidovskoj je tradiciji bio veliËan viπe od bilo koje druge liËnosti.

Na primjer, tijekom blagovanja Pashe, na stol za pashalnu veËerustavlja se posebna Ëaπa vina. Na otvorenim kuÊnim ulaznim vratimaukuÊani stoje oËekujuÊi da prorok Ilija ue i popije pripremljenu Ëaπu.Prilikom ceremonije obrezivanja, sa strane je postavljena “Ilijina stoli-ca”. Takoer, dok zavrπava subota, Æidovi pjevaju o Iliji kojeg oËekuju“brzo, u naπe vrijeme ... zajedno s Mesijom, sinom Davidovim da nasotkupi”.

Potvrdu velikog znaËenja Ilije u æidovskom razmiπljanju nalazimo uevaneljima, kad Petar kaæe kako su neki mislili da je Isus zapravo Ilija(Matej 16,14).

Ovog Êemo se tjedna pozabaviti Ilijom i plaπtem koji je nosio, ividjeti koje duhovne pouke moæemo izvuÊi.

46

NEDJELJA 1. svibnja

“TIHI, TANKI GLAS”

U 1. i 2. o kraljevima opisuju se situacije u Ilijinom æivotu kada sehrabro suoËio s kraljevima i njihovim prijetnjama smrÊu. Meutim, za-biljeæena je i jedna iznimka — kada je prestraπen prijetnjama zle kralji-ce, pobjegao da spasi goli æivot.

U 1. o kraljevima 18 zazvao je vatru s neba na gori Karmelu, daopobiti Baalove proroke i upozorio Ahaba na dolazeÊu kiπu. Na njega jesiπla Gospodnja sila i nakon πto je zataknuo krajeve svojeg plaπta zaopasaË, trËao je ispred Ahaba oko 30 kilometara u Jizreel.

Meutim, u sljedeÊem poglavlju ovaj isti Boæji Ëovjek pojavljuje seu posve novom svjetlu.

ProËitajte 1. o kraljevima 19,1-4. Kakve se pouke za nas nala-ze u ovim redcima o tome kako nitko nije imun na duboki duhovnipad, bez obzira na to kakav je naπ odnos s Bogom i bez obzira nato kakvu smo veliku pobjedu vjere iskusili?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ipak, Gospodin joπ nije bio gotov s Ilijom, Ëak ni nakon njegovepriliËno oËajniËke i poneπto patetiËne molitve. Dao je Iliji snaæan dokazsvoje ljubavi i svojeg zanimanja za njegov æivot.

ProËitajte 1. o kraljevima 19,5-19. Kakvo znaËenje ima Ilijinoprekrivanje lica plaπtem?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZadivljujuÊe je da, iako je vidio snaæni vjetar, potres i poæar, niπtaod toga nije ga nagnalo da prekrije svoje lice plaπtem. Tek Gospodnjaprisutnost kao “tihi i tanki glas” izazvala je kod njega takvu reakciju —reakciju straha, poπtovanja i samozaπtite.

Ilija je trebao nauËiti da ove moÊne pokretaËke sile ne prikazujuistinsku sliku djelovanja Boæjeg Duha. Ilija je Ëuo tih i njeæan Gospod-nji glas kako mu govori πto treba uËiniti i taj glas je posluπao.

Kako moæemo prepoznati kad nam govori Gospodnji glas? Joπje vaænije pitanje: Jesmo li posluπni onome πto Ëujemo ili uπutkava-mo taj “tihi, tanki glas” koji govori naπoj duπi? ©to nam naπ odgovorgovori o nama?

47

PONEDJELJAK 2. svibnja

PROMJENA ODJE∆E

Nakon veliËanstvenog prikaza Boæje moÊi na gori Karmelu, Ilija sepoæalio kako je on ostao jedini koji ljubi Gospodina. »ini se da Gospo-din nije mario za Ilijino kukanje, ali Ëim je zavrπio svoj govor, dao muje uputu da pomaæe dva kralja i Elizeja.

SlijedeÊi Gospodnje upute za pronalaæenje nasljednika, Ilija je oti-πao na imanje ©afata, Elizejevog oca, gdje je naπao Elizeja kako ore svolovima. Moæda mu je mahnuo kako bi privukao njegovu pozornost, paje Elizej stao s radom da bi Ëuo Ilijinu poruku.

ProËitajte 1. o kraljevima 19,19. Na koji je naËin Elizeju upu-Êen poziv dok je radio u polju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nisu nam poznate toËne rijeËi koje je Ilija izgovorio, ni Elizejevodgovor na Ilijin poziv, ali znamo da je odgovor bio pozitivan. Ilija jeprebacio svoj plaπt na Elizejeva ramena (vidi Brojevi 20,28), simbol svojeodgovornosti kao sluge Boæjega. Simbolika je vrlo oËita. Elizeju je bioupuÊen sveti poziv.

U nekim drugim dogaajima u Bibliji, plaπt (ogrtaË ili nekidrugi sliËan odjevni predmet), nije uvijek koriπten kao pokazateljBoæjeg poziva u sluæbu Njemu. Kako je misao o “plaπtu” uporablje-na u sljedeÊim redcima: Job 1,20; Psalam 109,29; Juda 22,23; 2.Samuelova 10,3.4; Ezekiel 16,15.16?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ilijin plaπt ovdje simbolizira privræenost, odanost i predanost. “Kadje Ilija, boæanski usmjeravan u traæenju nasljednika, prolazio uz njivukoju je Elizej orao, bacio je na mladiÊeva pleÊa plaπt posveÊenja. Tije-kom gladi, ©afatova obitelj se upoznala s Ilijinim poslanjem i s njegovimdjelom i sada je Boæji duh otkrio Elizejevu srcu znaËenje Ilijinog po-stupka. Za njega je to bio znak da ga je Bog pozvao da bude Ilijinnasljednik.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 141)

Razmislimo o tome kako neka stvar moæe imati dobro i loπeznaËenje, ovisno o tome kako je koristimo. Kakvo znaËenje pridaje-mo ovakvim stvarima svojim postupcima? ©to one simboliziraju izaπto?

48

UTORAK 3. svibnja

NO©ENJE KOSTRIJETI

U Ilijinom æivotu odjeÊa je povezana s raznim osobama.Ahab, izraelski kralj, poæelio je kupiti vinograd odmah pokraj svoje

palaËe. Vinograd je pripadao Nabotu Jizreelcu. Nabot ga je odbio prodatipa se Izebela, Ëuvπi za to, vrlo razjarila i smislila lukavo rjeπenje da serijeπi Nabota. Nakon Nabotove smrti, Ahab je zaposjeo vinograd ne zna-juÊi da je Ilija dobio upute da se tamo s njim sretne. “Reci mu: ‘Ovakoveli Jahve: Umorio si, oteo si! Zato ovako veli Jahve: na mjestu gdje supsi lizali Nabotovu krv, lizat Êe psi i tvoju.’” (1. o kraljevima 21,19)

Ilijin susret licem u lice s Ahabom u nekoliko ozbiljnih situacijatrebao je rezultirati priliËnom koliËinom stresa, ali izgleda da je imaosnage i odluËnosti, bar u ovoj situaciji, da slijedi upute svojega Gospo-dina, znajuÊi da bi mu æivot mogao biti u opasnosti. Trebao je reÊiAhabu πto je Gospodin ovdje prorekao za njega, osim onog dijela da Êepsi lizati njegovu krv.

ProËitajte 1. o kraljevima 21,21-29. Kako razumjeti Ahabovureakciju, posebice u svjetlu onoga πto ovi redci kaæu o tome kakavje on bio Ëovjek?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad je Ahab Ëuo ove rijeËi, prikazao se pred Gospodinom u iznimnoskromnom izdanju (1. o kraljevima 21,27) koje je ukljuËivalo razdiranjeodjeÊe, oblaËenje kostrijeti pa Ëak i odbijanje hrane. Ostatak poglavljanavodi nas na zakljuËak da je njegovo pokajanje i poniznost bila iskre-na. Razdiranje odjeÊe, Ëest postupak u ono vrijeme, koji je izraæavaouæas i tugu, pokazuje kako je on ozbiljno shvatio ovo πto mu je Ilijarekao. Ovaj redak ne otkriva koliko je iskreno bilo to njegovo pokajanjeni koliko je trajalo; ovaj tekst nam otkriva kako je razdiranjem ogrtaËapokazao iskrenost svojeg srca.

“Æalost, naime, koja je po promisli i volji Boæjoj raa spasono-sno i stalno obraÊenje, dok æalost svijeta raa smrt.” (2. KorinÊa-nima 7,10) Koji je neposredni kontekst ovog retka? ©to Pavao ovdjegovori i kako ovo upozorenje moæemo primijeniti u svojem æivotu?

49

SRIJEDA 4. svibnja

ILIJINO UZNESENJE

Sa sigurnoπÊu moæemo reÊi da je Ilija proæivio zanimljiva i drama-tiËna razdoblja (iako mu je, bez sumnje, sada joπ zanimljivije). Drugaknjiga o kraljevima 1 govori o dojmljivom dogaaju koji nas uvodi u joπdojmljiviji u iduÊem poglavlju. Ako bismo mogli reÊi da je netko, recimotako, “otiπao u plamenu slave”, bio je to Ilija.

ProËitajte 2. o kraljevima 2,1-18 i odgovorite na sljedeÊa pita-nja:

1. Iz kojih je razloga Elizej odbio ostaviti Iliju, unatoË tomeπto je gospodar od njega to triput zahtijevao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

2. Zaπto je Elizej rastrgao svoju odjeÊu? Je li to bio znakæalosti ili neËega drugog? Ako jest, Ëega?

..................................................................................................................................

Nema sumnje da je Elizejeva reakcija pokazivala izrazito uzbuenjei zahvalnost. Da, on je vidio ognjena kola i konje. Da, on je dobio dvadijela od Ilijinog duha. Iako je razdiranje odjeÊe najËeπÊe bilo znakæalosti, Elizej je ovaj put to uËinio u znak zahvalnosti. U svojim rukamaimao je Ilijin plaπt. Razdiranje odjeÊe takoer je bilo simboliËno i pri-kazivalo je odbacivanje vlastite haljine i odijevanje Ilijine.

Kada je Ilija prvi put stavio svoj plaπt na ratara Elizeja, obojica suznala da ovaj Ëin simbolizira poziv u sluæbu Bogu (iako ga je u nekomtrenutku Elizej sigurno morao vratiti Iliji). Elizej je sada posjedovao ovajposeban odjevni predmet, πto je znaËilo da mora nositi odgovornostivodstva kao Ilija.

Pogledajte takoer zahtjev koji je Elizej uputio svojem mentoru (naπto vas taj zahtjev podsjeÊa?). Elizejeve rijeËi otkrivaju poneπto o nje-govom karakteru, pokazujuÊi kako je bio dostojan nasljednik koji Êenositi plaπt velikog proroka koji je upravo trebao biti “uznesen” s ovogasvijeta.

Kakvu nam jasniju sliku o postojanju prikazuje ovaj dogaaj?Odnosno, koliko Ëesto se dræimo uskog materijalistiËkog pogledana svijet zaboravljajuÊi uvijek prisutnu stvarnost nadnaravnog svi-jeta, koji takoer postoji u ovom svijetu i djeluje na nas?

50

»ETVRTAK 5. svibnja

ELIZEJEV PLA©T

“I podiæe Ilijin plaπt, koji bijaπe pao s njega, te se vrati izaustavi se na obali Jordana. Uze onda Ilijin plaπt i udari po vodigovoreÊi: ‘Gdje je Jahve, Bog Ilijin?’ I kad udari po vodi, ona serazdijeli na dvije strane, i Elizej prijee.” (2. o kraljevima 2,13.14)Na πto nas ovaj dogaaj podsjeÊa? Koju vaænu simboliku ovdjenalazimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte 2. o kraljevima 2,15-18. Zamislite da ste na mjestuovih proroka iz Jerihona. Zaπto su pokuπavali pronaÊi Iliju iako suznali da je bio uznesen?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iz ranijih redaka oËito je kako su proroci znali da Êe Ilija bitiuznesen. Iz teksta nije jasno jesu li osobno vidjeli taj dogaaj. S jednestrane to nije bilo bitno jer su znali da ga je uzeo “Duh Gospodnji”.Kamo ga je odnio, to je drugo pitanje. Oni su iz nekog razloga vjerovalida joπ uvijek mogu pronaÊi Iliju jer “moæda ga je Duh Jahvin uzdigao ibacio na koju goru ili u kakvu dolinu” (redak 16). Moæda su zbog ne-spremnosti da povjeruju o takvom naËinu uznesenja na Nebo pomislilida je Bog s njim uËinio neπto sasvim drugo. UnatoË Elizejevim rijeËimada se ne trude pronaÊi ga, ipak su ustrajali na tome. Tek nakon πto ganisu uspjeli pronaÊi, moæda su shvatili πto se dogodilo. Ipak, Ëak i tadaje bilo prostora za sumnju. Moæda ga je Gospodin spustio na neku goruili u dolinu koju joπ nisu istraæili?

Bez obzira na iskustva ili Ëuda koja smo vidjeli, u konaËnici joπuvijek moramo vjerovati jer Êe se prije ili poslije uvuÊi sumnja i ozbiljnoutjecati na naπe krπÊansko iskustvo.

Razmislimo o nekom snaænom iskustvu koje smo imali sGospodinom. Naπa vjera je u takvim trenucima doista bila jaka. ©tose dogodilo u meuvremenu, kada je to iskustvo poËelo blijedjetipod zubom vremena? Zaπto je onda tako vaæno da svakodnevnoËinimo ono πto Êe nam pomoÊi da naπa vjera ostane snaæna?

51

PETAK 6. svibnja


ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlje “©et i He-nok”, str. 64,65; Izraelski proroci i kraljevi, poglavlja “Od Jizreela doHoreba”, “©to Êeπ ti ovdje?” i “U duhu i sili Ilijinoj”, str. 100—121.

“Ilija, koji je bio uzet na Nebo ne vidjevπi smrti, predstavlja one kojiÊe æivjeti na Zemlji prilikom Kristovog drugog dolaska i koji Êe ‘sepreobraziti, u jedan hip, u tren oka, na glas posljednje trube’ kad se ‘ovoraspadljivo tijelo obuËe neraspadljivoπÊu i da se ovo smrtno tijelo obuËebesmrtnoπÊu’. (1. KorinÊanima 15,51-53) Isus je bio obuËen u nebeskusvjetlost, kao πto Êe biti kad se po drugi put pojavi ‘bez odnosa premagrijehu ... da im dadne potpuno spasenje’. Jer Êe On doÊi ‘u slavi svogaOca sa svetim anelima’. (Hebrejima 9,28; Marko 8,38)” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 346)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje nam praktiËne stvari mogu pomoÊi da Ëujemo “tihi itanki glas“? Koji naπi postupci to oteæavaju ili Ëak onemoguÊavaju?Kako namjerni grijeh snaæno utjeËe i Ëini nas “nagluhima“?

2. Kada proæivljavate trenutke oËaja i obeshrabrenja, koji sugotovo veÊi nego πto moæete podnijeti, kako moæete znati, kao Ilija,da je Gospodin blizu i da vas Ëuva?

3. Ilijin plaπt simbolizirao je prenoπenje njegove sluæbe naElizeja, πto dovodi do pitanja prenoπenja sluæbe u crkvi danas.Kako se odvija ovaj proces i kako moæemo biti sigurni da je “plaπtpredan” pravim ljudima, da uporabimo Elizejev primjer? Moæemoli?

4. “Æalost, naime, koja je po promisli i volji Boæjoj raa spaso-nosno i stalno obraÊenje, dok æalost svijeta raa smrt.” (2. Korin-Êanima 7,10) Razgovarajte o znaËenju ovog retka u razredu te otome πto iz njega moramo nauËiti o istinskom pokajanju, nasuprotpokajanju zbog kojeg se trebamo pokajati.

5. U pouci od ovog tromjeseËja koja govori o odijevanju i odje-Êi, prouËavamo puno simbola. Koji su to simboli, koje je njihovoznaËenje, koje im znaËenje pridajemo i πto nam ta znaËenja govoreo nama samima?

52

Prokletstva i blagosloviJoao je odrastao u Angoli u jugozapadnoj Africi. Njegova je obitelj

odlazila u krπÊansku crkvu, ali je pomijeπala svoje vjerovanje s oboæava-njem duhova. Kada se njegova majka ozbiljno razboljela, Ëlanovi obitelji bilisu uvjereni da ju je prokleo njezin suprug. Stoga je pobjegla sa svoje Ëetve-ro djece u Namibiju.

Æivot je bio teæak pa je majka poslala svoju djecu da æive kod drugihljudi. Joao je morao napustiti πkolu i brinuti se o stoci. Bio je nezadovoljanpa je pobjegao. Uspio se vratiti u Angolu i smjestio se kod svoje dvije tete.No njegove tete su proizvodile i prodavale domaÊe pivo, a mladi Joao ubrzoje poËeo piti pivo. Jedan mu je prijatelj darovao Novi zavjet i Joao ga jepoËeo Ëitati. Prestao je piti i poËeo je ponovno odlaziti u obiteljsku crkvu.Ali neπto je nedostajalo.

Jednog dana sluπao je radioemisiju koju je emitirala AdventistiËkacrkva. UËenja koja je Ëuo privukla su njegovu pozornost. BuduÊi da nikadaprije nije Ëuo za subotu, upitao je o tome sveÊenika u obiteljskoj crkvi.Kako sveÊenik nije odgovorio na njegova pitanja, Joao je prestao odlaziti ucrkvu. Usporedio je ono πto je Ëuo na radioemisijama s Novim zavjetom ishvatio da adventisti nauËavaju istinu. Meutim, ustruËavao se otiÊi u ad-ventistiËku crkvu jer je njegova obitelj adventiste smatrala vjeπcima. Posje-tio je nekoliko drugih crkava, ali nijedna od njih nije utaæila njegovu æe zaistinom.

Jednog dana Joao je zamijetio novu crkvu na izlazu iz grada. Vidio jeplakat koji je najavljivao evaneoska predavanja te je odluËio prisustvovati.Bio je ganut istinama koje je Ëuo. Na kraju niza predavanja predao je svojæivot Bogu. Ali njegova rodbina je bila nezadovoljna njegovom odlukom jerje joπ uvijek vjerovala da su adventisti vjeπci. Joao je nastavio odlaziti uadventistiËku crkvu unatoË njihovim optuæbama. Æelio je dokazati daadventisti nisu vjeπci. Nakon nekog vremena se krstio, potpuno svjestankako Êe mu æivot kod kuÊe biti teæak.

©kole u Angoli odræavaju nastavu subotom, no Bog ga je nadahnuo dasvetkuje subotu. Majka je zahtijevala da Joao prestane odlaziti u adven-tistiËku crkvu jer je to bilo protivno obiteljskim vjerovanjima. No Joao jojje rekao da su adventistiËka vjerovanja u skladu s Biblijom, nepromjenji-vom Boæjom rijeËju.

S vremenom je majka dopustila Joaou da u miru odlazi na bogosluæja.Danas on uæiva u aktivnoj sluæbi koja ukljuËuje prevoenje materijala zaradioemisiju koja ga je privukla Kristu i dovela do Crkve.

Naπi misijski darovi podupiru evaneoske programe, radijske i tele-vizijske emisije u Angoli i diljem svijeta.

Joao Quintas da Silva svjedoËi o svojoj vjeri u gradu Lubangou uAngoli.

53

POUKA 7 7.—14. svibnja 2011.

U sjeni Njegovih krila“Ti postade meni pomoÊ, kliËem u sjeni krila tvojih.” (Psa-

lam 63,8)

Biblijski tekstovi: Izlazak 19,4; 2. Samuelova 11,12; Psalam17,8; 32,1; 36,8; 51,4; 57,2; 61,5; 63,8.

“Troje mi je nedokuËivo, a Ëetvrto ne razumijem: Put orlov ponebu.” (Izreke 30,18.19)

Orao je æivi mlaænjak. Naoruæan kukastim kljunom i oπtrim pan-dæama, opremljen je kao bombarder. Orao je vjetar i krila, kosti, tetivei krv. On je ËistaË, ribar i kradljivac. Orao se obruπava iz oblaka premavodi brzinom ciklonske oluje. UvlaËi svoje pandæe kad se kreÊe u gnije-zdu da ne bi povrijedio mlade. On je oliËenje veliËanstvenosti, snage igracioznosti. Orao utjelovljuje sve ove metafore, ali i viπe od njih. Stogaje malo neobiËno kako biblijski pisac nije uspio prepoznati veliËanstve-nu ljepotu orlova leta.

David u svojim psalmima na sliËan naËin razmiπlja o biÊu zaklo-njenom u sjeni Boæjih krila. Ovog Êemo tjedna zajedno s Davidom raz-miπljati o tome kako nas Bog zaklanja i pokriva naπ grijeh. No, najprijeÊemo razmotriti dogaaje koji su nadahnuli njegovu potrebu za zaklo-nom i zatim pokuπati razumjeti zaπto je i nama potreban taj isti zaklonu sjeni Njegovih krila.

54

NEDJELJA 8. svibnja

GOLA ISTINA

Orlovi se mogu vinuti u visinu od deset tisuÊa metara, viπe odveÊine ptica. I David se, poput orla, vinuo visoko. Kralj pastir dosegnuoje visinu kakvu je malo vladara ikada dosegnulo. Bio je odjeven u plijenvojne pobjede i zaogrnut ËaπÊu i slavom. Ali je zaboravio da su njegovekraljevske haljine bile dar od Boga. One nisu mogle sakriti Ëovjekovegrijehe — Ëak ni kraljeve — od Boæjeg pogleda.

U duhovnom smislu Davidova odjeÊa bila je sveÊeniËka koliko ikraljevska; on je takoer bio na Ëelu izraelske teokracije. Gorak okusgrijeha koji je uprljao ovu odjeÊu nadahnuo je Psalam 32 i 51. Kakobismo u potpunosti razumjeli sliku pokrivanja grijeha u ovim psalmimai prikaz Boæjih krila kao boæanskog pokrivala u drugim psalmima, mo-ramo razmotriti koji su ih dogaaji iz Davidovog æivota nadahnuli. Uvi-djet Êemo kako je ironiËno i tragiËno da u prouËavanju o duhovnimpoukama putem odjeÊe, tuæna priËa o Davidovom padu poËinje s do-slovnim nedostatkom odjeÊe.

Na vrhuncu slave David se suoËava sa svojom najæeπÊom bitkom.Rat se ne vodi na krvavom polju Rabe, veÊ na 15 centimetara dugojledini u Davidovom umu. Sotona je dobro odabrao svoje oruæje. Ono πtoGolijat nije uspio uËiniti Davidu sa svojim straπnim kopljem, uspjela jeæena koju je kralj sa svojeg krova vidio kada se kupala. David je oËitozaboravio pouku koju je nauËio od svoje praÊke: kako lako “div” padapogoen jednim kamenËiÊem ili, u ovom sluËaju, jednim pogledom.

Jedan kamenËiÊ — i “div” je bio oboren. Samo jedan pogled ikralj biva oboren. David je uËinio mnogo toga kako bi “pokrio” svojgrijeh — preljub, i izbjegao razotkrivanje. ©to je uËinio? 2. Samue-lova 11. Zaπto naπi pokuπaji u prikrivanju grijeha kako bismoizbjegli otkrivanje i kaænjavanje, vode k Ëinjenju joπ veÊih grijehai veÊoj strepnji razotkrivanja? Kako ispriËani detalji iz æivotnepriËe o Davidu ovo potvruju?

Jedan zabranjeni pogled pokreÊe dogaaje koji zavrπavaju skorograanskim ratom. PriËa o Davidu govori o prikrivanju za prikrivanjemkako bi se izbjegle posljedice. Straπna stvarnost grijeha jest da poËinja-nje jednog grijeha bez priznanja i odbacivanja, vodi u Ëinjenje joπ gnus-nijeg grijeha kako bi bila prikrivena prethodna djela. David je poËiniopreljub i ubojstvo pod plaπtem kraljevske moÊi. Ali Boæje oko vidi ispodvanjskog pokrivala i razgoliÊava srce.

Kaæe se: “Ako su nedaÊe pobile svoje tisuÊe, blagostanje jepobilo svojih deset tisuÊa.” ImajuÊi na umu Davidov æivot, kakvojopasnosti blagostanje izlaæe duπu? Zaπto nas nedaÊe Ëesto vode kBogu? Kako moæemo izbjeÊi zamke blagostanja?

55


NATAN RAZOTKRIVA SVE

David skriva svoj grijeh punih godinu dana pod velom prijevare.»inilo se kao da kralj nije imao veze s ubojstvom. Grijeh otvrdnjavaDavidovo srce i pretvara ga u kamen. Ali Bog πalje Natana da ga slomi.Umjesto da Davidu izravno ukaæe na njegov grijeh — i izloæi se opasnostida izazove kraljev gnjev i vrlo vjerojatno svoju vlastitu sigurnost —Natan istinu odijeva u prispodobu.

ProËitajte Natanovu prispodobu u 2. Samuelovoj 12,1-12 i nje-zino znaËenje, imajuÊi na umu kako se i Isus sluæio prispodobama.Koje su prednosti takvog naËina tumaËenja? Zaπto je u DavidovusluËaju umotavanja istine u prispodobu bilo nuæno da bi se doprlodo njega?

IspriËana u samo nekoliko redaka, Natanova prispodoba sadræi dra-gocjene pouke u dopiranju do srca otvrdnuta grijehom. Prvo, Natan nedolazi k Davidu kao tuæitelj, veÊ ponizno i s puno takta traæi pomoÊ odDavida. Moæda je Davidovo srce bilo otvrdnuto grijehom, ali njegov osjeÊajza pravdu nije bio potpuno otupljen. Drugo, umotavanjem istine u pri-spodobu Natan probija Davidovu obranu. TreÊe, Natanov naËin iznoπenjaistine omoguÊuje Davidu da sluπa bez osjeÊaja osude. Koji je rezultat?David osuuje samoga sebe.

Natanova presuda: “Ti si taj Ëovjek!” skinula je veo u koji jeDavid bio umotan. Davidovo priznanje: “Sagrijeπio sam protiv Jahve!”dobiva odgovor: “Jahve ti opraπta tvoj grijeh” (redak 13). Zaπto jeGospodin mogao ukloniti ili pokriti Davidov grijeh? 1. Ivanova 1,9.

Davidov grijeh je pokriven, ali dijete zaËeto u grijehu mora umrijeti.Za Davida je ova tragedija bila mnogo straπnija od njegove vlastite smrti.On je skinuo kraljevsku odjeÊu i obukao odjeÊu poniznosti i æalosti.Javno je legao potrbuπke pred Bogom moleÊi za æivot svojeg djeteta.IroniËno, godinu dana prije, pod okriljem mraka, David se potajno odaopoæudi s Bat-©ebom i toga kobnog predveËerja bila je zaËeta smrt njegovadjeteta.

David reagira na djetetovu smrt na naËin koji zbunjuje njegovesavjetnike. On ustaje. Kupa se. Mijenja odjeÊu. Pomazan od Boga, iznovase pomazuje i πtuje Boga. Sve ovo nam pokazuje kako oni koji tugujuzbog svojih grijeha moraju dopustiti Bogu da ih obnovi: Bog najprijepodiæe oæaloπÊenog greπnika i nosi ga k sebi. Zatim svojom krvlju perekrivnju naπega grijeha i oblaËi nas u svoju pravednost. On nas pomazujesvojim Duhom da Ga moæemo oboæavati.

Kakvu nam nadu daje Davidovo kupanje, promjena odjeÊe ipomazanje? Zaπto mi koji smo oprani Isusovom krvlju imamo punojamstvo da moæemo doÊi i oboæavati Ga?

56

UTORAK 10. svibnja

“BLAÆEN ONAJ KOME JE GRIJEH ... POKRIVEN“

“Blaæen onaj kome je grijeh otpuπten, kome je zloËin pokriven!”(Psalam 32,1)

David je punih godinu dana nakon poËinjenog grijeha prema Uriji iBat-©ebi odbijao priznati svoj grijeh. Ali kao πto nam kaæe Psalam 32,on je patio od teπke griænje savjesti uma i tijela stoga πto je πutio.

ProËitajte Psalam 32,3-5. Na koji se naËin David koristi pjes-niËkim slikama i simboliËnim jezikom da bi opisao πto mu se doga-alo kad je odbijao priznati svoj grijeh? Prema petom retku, πto jeuËinio kako bi okonËao svoju patnju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Laæima i prolijevanjem krvi David je zataπkao preljub, ali teæinanjegova vlastita grijeha ga je slomila. Kao πto pokazuje Psalam 32, Davidpokazuje istinsku poniznost i pokajanje, prepuπta se sigurnom Boæjemmilosru. U traæenju oprosta uËinio je mnoge stvari koje su pouËne zasve one koji traæe Boæje pokrivanje i oprost. (1) David ne opravdava svojgrijeh. (2) On ne Ëini nijedan pokuπaj da se opravda. (3) Ne okrivljujeBoæji zakon zato πto ga osuuje. (4) Okrivljuje samo sebe za svoj grijeh.(5) Istinski mrzi grijeh koji ga je odvojio od Boga i odbacuje ga. I Bogga pokriva.

David prikriva svoj grijeh (Psalam 32,3.4); Bog ga pokriva(redci 1.2). Koja je razlika izmeu naπeg prikrivanja i Boæjeg po-krivanja? Da bi Kristova pravednost mogla pokriti grijeh, πto morabiti uËinjeno?

..................................................................................................................................

Bog ne previa grijeh. Ali kad je grijeh pokriven, to znaËi da senjegova krivnja viπe ne raËuna niti koristi protiv greπnika koji se pokajao.Samo priznanje nepotpuno je bez pokajanja. Ne samo πto nam treba bitiæao zbog uËinjenog grijeha, veÊ se Boæjom silom moramo odvratiti odnjega. Bog moæe oprostiti i pokriti sve grijehe. Njegova milost ne samoπto opraπta grijeh, veÊ prihvaÊa greπnika koji se kaje kao da nikada nijesagrijeπio! Na taj se naËin Kristova pravednost pripisuje greπniku kojise pokajao.

Koliko smo spremni priznati pred Bogom svoj grijeh i prijestup?Ako nismo, varamo li Boga ili sami sebe? Razmislimo o svojemodgovoru.

57

SRIJEDA 11. svibnja

BJELJI OD SNIJEGA

Psalam 51 i 32 pokajniËki su psalmi, napisani nakon πto je Davidpriznao svoj grijeh. Kao πto Psalam 32 aludira na haljine kada govori oBoæjem pokrivanju grijeha, tako i Psalam 51 aludira na zamiπljenu odje-Êu kojom nas je grijeh pokrio. Ali ovdje je naglasak na sredstvima zapranje i izbjeljivanje koja se koriste za ËiπÊenje odjeÊe i na njihovomduhovnom znaËenju. Drugim rijeËima, David u ovom psalmu metaforiËkiËisti svoju “prljavu odjeÊu”.

U Psalmu 51,4 David traæi da ga Bog cijeloga opere. ©to uklju-Ëuje ovo pranje? Kako nam slike “poπkropi me izopom” i “bit Êubjelji od snijega” (redak 9) pomaæu da shvatimo narav ËiπÊenja?

..................................................................................................................................

RijeË koju David ovdje rabi za pranje uporabljena je i drugdje uPismu, a upuÊuje na pranje odjeÊe (vidi Postanak 49,11; Izlazak 19,10).RijeË “oËistiti” upuÊuje na Ëin pomazanja za grijeh. Biljka maæuran,zvana “izop”, sivo-zelene boje, koriπtena je kao zaËin i imala je ljekovitasvojstva; bila je, dakle, i hrana i lijek. Izop, kojeg je David dobro poznavao,imao je dugu povijest u Izraelu. Bio je koriπten u ritualnom obredu uvrijeme Pashe (Izlazak 12,22), na dan ËiπÊenja gubavca ili kuÊe (Levitskizakonik 14,6.49) te tijekom prinoπenja crvene junice za oËiπÊenje ljudii predmeta koji su bili u dodiru s mrtvima. Mojsije je koristio izoptijekom potvrde Saveza (Hebrejima 9,19.20).

Sve ovo upuÊuje da je izop bio snaæno sredstvo za ËiπÊenje. Davido-va uporaba izopa pokazuje da je shvatio da ga samo lijek s najveÊomsnagom ËiπÊenja moæe oËistiti od oskvrnuÊa grijehom. A taj je lijek krvpomirnica naπega Spasitelja.

U Psalmu 51,12 David se moli Bogu da mu stvori Ëisto srce.©to znaËi imati “Ëisto srce”?

..................................................................................................................................

Bog ne samo πto Ëisti srce od grijeha, veÊ u svojem djetetu kojemje oprostio stvara novo srce. Novo srce znaËi novi um. Apostol Pavaonas poziva: “Nemojte se prilagoivati ovomu svijetu! Naprotiv, preobli-Ëavajte se obnovom svoga uma” (Rimljanima 12,2), “kupelju ponovnograanja, obnove koju Ëini Duh Sveti koga obilno izli na nas po naπemSpasitelju Isusu Kristu” (Titu 3,5.6). Molitva za oprost uvijek treba bitiujedinjena s molitvom za obnovu srca i svetog æivljenja. David æeli bitiobuËen u potpuno novu umnu i moralnu narav. On se moli da budepostojan u posluπnosti i da ne bude liπen vodstva Svetoga Duha.

58


U SVETI©TU NJEGOVIH KRILA

“O da mi je stanovati uvijek u tvom πatoru, da se sklanjat mogupod okrilje tvoje!” (Psalam 61,5)

Neki orlovi imaju raspon krila oko tri metra, pod kojima moguskloniti i zaπtititi svoje mladunce. Boæja milost, kao i orlova krila, za-klanja one koji ostave svoje grijehe, bez obzira na to koliko su dubokopali. No za razliku od naπih grijeha koji su izbrisani, posljedice ili rezul-tati grijeha Ëesto ne mogu biti uklonjeni. David je Ëetverostruko iskusiogorËinu stvarnosti ove istine — u smrti svoja tri sina i silovanju kÊeriTamare koju je silovao njezin polubrat Amon.

©to je David traæio u sjeni Boæjih krila? Kako nas ona zakla-njaju? Psalam 17,8; 36,8; 57,2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U sjeni Boæjih krila nalazi se dobrota, milosre i utoËiπte. Orlovakrila prikazuju ovu istinu na spektakularan naËin: orao uËi orliÊe letjetitako πto ih na svojim leima nosi u velike visine. Zatim nagne svojekrilo, orliÊ klizne u prazno i tada poËne zamahivati i kretati se. Prijenego πto orliÊ udari o tlo, orao se obruπava i hvata ga na svoja krila iopet ga nosi u visine na svojim krilima. Bez obzira na to koliko miduboko pali, Bog leti bræe od naπeg pada. On koristi naπ pad da nasnauËi letjeti. Ako se pokajemo poput Davida, bit Êemo bliæe Bogu nakonπto nas On uhvati prije nego πto padnemo!

Moæda je ovo poznavanje orlovog leta nadahnulo Davidovo povjere-nje u zaklon Boæjih krila u Psalmu 61. Vjerojatno ga je David napisaou izbjegliπtvu dok je mu Abπalom preoteo prijestolje. Ovaj psalam izra-æava povjerenje u Boæju milost koja pokriva, ukazujuÊi na prijestoljemilosti u Boæjem svetiπtu. Tamo se nalazi KovËeg saveza s kerubinimakoji ga zaklanjaju i Ëija krila Ëuvaju Zakon — Boæji karakter ljubavi upisanom obliku. Moæda je David izrazio æelju da vjerom prebiva s Bogomu Njegovom Svetiπtu, dok je njegova duπa bila odjevena u preobraæava-juÊe svjetlo te ljubavi.

Moæda Ëak i sada, unatoË tome πto smo iznova posvetili svojæivot Bogu, patimo zbog posljedica grijeha: otuenja, izgnanstva,fiziËke bolesti, emocionalne boli. Koju nam nadu u ozdravljenjenudi zaπtita Boæjih krila?

59

PETAK 13. svibnja


ProËitajte Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlje “Davidovgrijeh i pokajanje”, str. 605—614; Odgoj, poglavlje “Biblijske biografije”,str. 141,142.

“Davidovo pokajanje je bilo duboko i iskreno. Nije pokuπao ublaæitisvoj zloËin. Njegova molitva nije bila nadahnuta æeljom da izbjegne ka-znu. Uvidio je veliËinu svog prijestupa protiv Boga, uvidio je prljavπtinusvoje duπe i prezirao svoj grijeh. On nije samo molio za oprost, veÊ i zaËistoÊu srca. David nije u oËaju predao bitku. U Boæjim obeÊanjima gre-πniku koji se kaje on je vidio dokaze o svom oprostu i prihvaÊanju. ...

Premda je David pao, Gospod ga je podigao. On je sada bio uskladnijem odnosu s Bogom i njegovi su mu bliænji bili skloniji negoprije pada. ...

Tko god pod Boæjim ukorom ponizi duπu, s priznanjem i pokaja-njem, kao David, moæe biti siguran da za njega ima nade. Tko godvjerom prihvaÊa Boæja obeÊanja nalazi oprost; Gospod nikada neÊe od-baciti duπu koja se iskreno kaje. On je dao ovo obeÊanje: ‘Ili u moje nekdoe okrilje, neka sklopi mir sa mnom, mir neka sklopi sa mnom.’(Izaija 27,5) ‘Nek bezboænik put svoj ostavi, a zlikovac naume svoje. Nekse vrati Gospodu, koji Êe mu se smilovati, k Bogu naπem, jer je veliko-duπan u praπtanju.’ (Izaija 55,7)” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,str. 613,614)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Porazgovarajte u razredu o uzaludnosti vlastite zaπtite uusporedbi s onim πto nam Isus dragovoljno nudi. ©to nam On nudii zaπto je to jedini pokrivaË za grijeh koji moæe izlijeËiti i spasiti?

2. Pokuπajte napisati vlastiti psalam o Boæjoj milosti i ljubavi.Poput Davida, napiπite ga na temelju svojeg osobnog iskustva. Pro-Ëitajte ga u svojem subotnjoπkolskon razredu.

3. Reklame za izbjeljivaË rublja obeÊavaju bjelju i mekπu odje-Êu. Izbjeljivanje mrlja bez omekπivaËa moæe oπtetiti tkaninu. Omek-πati tkaninu bez odstranjenja mrlja znaËi da je i dalje prljava. Zaπtonam je onda potrebna i izbjeljivaËka snaga pravde i omekπavajuÊamoÊ Boæje milosti za ËiπÊenje odjeÊe duπe?

4. Nakon oproπtenog grijeha moæemo i dalje biti nesretni, aline smijemo zaboraviti da nam je oproπten. Kako moæemo nauËiti daæivjeti s posljedicama grijeha ne znaËi da nam grijeh nije oproπten?

60

Krug ljubaviGeorgi Kertikov iz Bugarske nije bio vjernik kada je popravljao neke

elektriËne ureaje u domu jedne æene. Ona ga je pozvala u crkvu i on seodazvao, uglavnom iz razloga πto nije æelio izgubiti klijenta.

U subotnjoπkolskom razredu razgovor se vodio o zvijerima iz Otkri-venja 13. Kako je Georgija zanimala kineska mitologija i borilaËki sportovi,ovo poglavlje iz Biblije o zvijerima i zmaju snaæno ga se dojmilo. ZakljuËioje da je crkva u kojoj se govori o borbi, krvi i zmajevima, dobra. Stoga jenastavio odlaziti u crkvu i dvije godine poslije krstio se.

Georgi se oæenio i bio je pozvan da sluæi kao pionir Globalne misije umalom gradu u Bugarskoj. Tamo je osnovao tri male skupine za prouËava-nje Biblije. Skupina Bugara imala je pet Ëlanova, za tursku skupinu je bilointeresenata ali ne i Ëlanova, a skupina Roma je imala sedam ili osamzainteresiranih i jednog Ëlana. SljedeÊih osamnaest mjeseci Georgi je radiosa sve tri skupine i krstio brojne Rome.

Potom je Georgi bio zamoljen da se preseli u »irpan, grad u juænojBugarskoj, gdje su Romi veÊina. Tamoπnja skupina bila je bez voe veÊnekoliko mjeseci i broj Ëlanova se smanjio.

Georgi je poËeo posjeÊivati Ëlanove potiËuÊi ih da sami posjete one kojisu ih napustili. Iako nije Rom, Georgi je brzo shvatio kako su Romi vrlozdruæena zajednica sa snaænim obiteljskim i klanskim vezama. Stoga jeposjeÊivanje Ëlanova — i pouËavanje Ëlanova kako da posjeÊuju — bilonjegova prvenstvena zadaÊa.

Iskoristio je svoje stolarske i elektriËarske vjeπtine za lakπe stjecanjeprijatelja u zajednici. Napravio je ureaj uz Ëiju je pomoÊ paralizirani mu-πkarac mogao pokretati noge i popravio je rupu u vratima jedne æene kojuje napravio konj kad se ritnuo. Dok radi, on svjedoËi o svojoj vjeri.

Georgi sudjeluje u druπtvenim dogaajima kako bi izgradio zajedniπtvomeu vjernicima i njihovim obiteljima i prijateljima koji joπ ne dolaze ucrkvu. On organizira izlete, vrcanje meda, sportske dogaaje, pa Ëak i raËu-nalne teËajeve kako bi privukao ljude, uËvrstio prijateljstvo s njima i upo-znao ih s Isusom. Prije nego πto Êe nauËiti mlade ljude da se sluæe raËuna-lom, moraju nauËiti tipkati. Dao im je zadaÊu da naprave pjesmaricu tur-skih duhovnih pjesama koje pjevaju u crkvi.

Georgi svoj posao radi s ljubavlju. On voli stvarati prijateljstva i govo-riti o svojoj ljubavi prema Isusu. TrenutaËno priprema trideset osoba zakrπtenje i stvara mnoga prijateljstva s ljudima kako bi ih mogao upoznatis Isusom.

Vaπi misijski darovi podupiru djelo Globalne misije u teπko dostupnimmjestima diljem svijeta.

Georgi Kertikov svjedoËi o svojoj vjeri u gradu »irpanu u Bugarskoj.

61


OdjeÊa slave“RadoπÊu silnom u Jahvi se radujem, duπa moja kliËe u

Bogu mojemu, jer me odjenu u haljinu spasenja, zaogrnu pla-πtem pravednosti, kao æenik koji sebi vijenac stavi il nevjestakad se uresi nakitom.” (Izaija 61,10)

Biblijski tekstovi: Izaija 1—5; 6,1-8; 51,6-8; 61; Luka 4,16-20.

ÆiveÊi u vrijeme vladavine Uzije, Jotama, Ahaza i Ezekije, Izaija jepropovijedao viπe od Ëetiri burna desetljeÊa tijekom kojih je napisaoneke od najbogatijih tekstova u Bibliji. Pisana u vrijeme politiËkih, mo-ralnih, vojnih i gospodarskih previranja, Izaijina knjiga proæeta je nesamo upozorenjima o sumornoj sudbini onih koji se ne pokaju, veÊ itemama o spasenju, osloboenju i nadi pronaenoj u “Jahvi, otkupitelju... Svecu Izraelovu”, Onome koji kaæe: “Ja, Jahve, Bog tvoj, tvojem dobrute uËim, vodim te putem kojim ti je iÊi.” (Izaija 48,17)

Izaija je pozvao narod da obuËe slavne haljine pravednosti i prihvatiBoæje spasenje. Ilustracije koje opisuju odjeÊu, pokrivala i kostrijet,pouËavaju o duhovnim istinama koje su odjekivale kroz stoljeÊa. ZaIzaijine suvremenike, pa i za nas danas, postavlja se pitanje: Traæimo lihaljinu pravednosti ili nastavljamo æivjeti u svojem vlastitom sramu igolotinji?

62

NEDJELJA 15. svibnja

NE DONOSITE VI©E BESKORISNE ÆRTVE

“U onaj Êe dan Gospod strgnuti sve Ëime se ona ponosi: ukos-nice i mjeseËiÊe, nauπnice, narukvice i koprene, poveze, lanËiÊe,pojaseve, boËice s miomirisima i privjese, prstenje i nosne prste-nove, skupocjene haljine i plaπteve, prijevjese i torbice, zrcala ikoπuljice, povezaËe i rupce.” (Izaija 3,18-23)

Ovo poglavlje u Izaiji iznosi nam priliËno crnu sliku duhovnog sta-nja juænog kraljevstva. Tijekom vremena, potomci svjedoka ovih nevje-rojatnih Ëuda prilikom izlaska, pali su u samozadovoljstvo — i joπ goreod toga! Nema sumnje kako je veÊina njih vjerovala da su se sve ovedivne stvari dogodile, ali pitanje koje su moæda postavili bilo je: Pa πtoonda? Kakve to veze ima s nama danas? Zaπto bi ono πto se nekadadavno dogodilo naπim precima, bilo bitno i za nas danas?

Napravite kratak pregled prvih pet poglavlja Izaije. Koje jestvari narod Ëinio ili koje je stavove njegovao zbog kojih su mu bilaupuÊena takva oπtra upozorenja? Koje sliËnosti moæete naÊi u naπojcrkvi danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæda je najstraπnije u svemu ovome ono πto nalazimo u prvompoglavlju, gdje Gospodin osuuje sve njihove vjerske obrede i praksu.Drugim rijeËima, to je bio narod koji je govorio da sluæi Gospodinu i kojise dræao obliËja poboænosti. Ali πto Gospodin kaæe o njemu i njegovomoboæavanju? (Vidi Izaija 1,11-15)

Kao i uvijek, Gospodin je milostiv i kao i uvijek æeli spasiti svako-ga. Kriæ je najveÊi dokaz koji nam pokazuje koliko je Gospodinu stalodo naπeg spasenja. Stoga Ëak i u ovim poËetnim poglavljima vidimoGospodina kako poziva svoj narod nudeÊi mu naËin da sprijeËi katastro-fu.

Kako mi sluæimo Gospodinu? O Ëemu razmiπljamo u tim tre-nucima? Koliko glumimo, a koliko se osjeÊa iskrena odanost, slav-ljenje i pokajanje? Kako moæemo znati razliku?

63


NE»ISTE USNE

Prorok Izaija je bio pozvan u kontekstu straπnog prizora opisanogu juËeraπnjem odsjeku. Taj poziv je primio 740. godine prije Krista, kadje umro izraelski kralj Uzija. Uzija je dobro zapoËeo, ali je na krajuotiπao u otpad (2. Ljetopisa 26) i doæivio straπan kraj. Upravo u tovrijeme Izaija je otpoËeo svoju sluæbu, ali ne prije nego πto je dobiosnaæno vienje od Gospodina.

ProËitajte Izaija 6,1-8. Kako je Izaija reagirao? Zaπto je totako znaËajno, osobito za naπe razumijevanje plana spasenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Jao meni, propadoh, jer Ëovjek sam neËistih usana, u narodu ne-Ëistih usana prebivam.” (Izaija 6,5)

Zapazimo, Izaija nije vidio Boæju moÊ i veliËanstvo koje je u suprot-nosti s njegovom slaboπÊu, niti Boæju vjeËnost nasuprot njegovoj prolaz-nosti. Umjesto toga, vienje se bavi moralnoπÊu. PromatrajuÊi Boga,Izaija je vidio “skute njegova plaπta [koji] ispunjavahu Svetiπte” (Izaija6,1) i bio je osvjedoËen u suprotnost izmeu Boæje svetosti i svojegreπnosti. U tom je trenutku shvatio kako je njegov problem moralnogkaraktera, te da mu njegova pala narav i njegova iskvarenost mogu bitina propast. Osim toga, kako bi on, “Ëovjek neËistih usana”, razgovaraos Gospodom nad Vojskama?

Koje je bilo rjeπenje ovog problema?

..................................................................................................................................

SimboliËan dodir usana æeravicom otkriva stvarnost Izaijinog obra-Êenja. Njemu je sada grijeh oproπten i on ima novi æivot u Gospodinu,a plod tog obraÊenja otkriven je u osmom retku u kojem uzvikuje: “Evome, mene poπalji!” ZnajuÊi da je njegov grijeh “oËiπÊen”, on sada u vjeriide naprijed vjerujuÊi u Boæju pravednost i svetost koja mu je bila otkri-vena u vienju.

Izaijina krivnja je bila oËiπÊena, a njegov grijeh iskupljen. Onje bio “nanovo roen”, a neposredni plod bila je njegova spremnostda se odazove pozivu “Tko Êe nam poÊi?” Sada se zapitajmo: Kojise plod oËitovao nakon naπeg obraÊenja?

64

UTORAK 17. svibnja

ODJE∆A KOJA NE TRAJE

Kao πto smo vidjeli prije, Izaija je puno upozoravao na sud, ali jeova upozorenja protkao ohrabrujuÊim Boæjim obeÊanjima. Nakon πto jeobjasnio Boæje opustoπenje zemlje, govorio je onima u Izraelu koji suu svojoj iskrenosti iπËekivali ispunjenje svih obeÊanja, ali su zaboravilikako je u mnogim sluËajevima Gospodin vodio svoj narod kroz teπkavremena.

ProËitajte Izaija 51,6-8. Koju poruku Gospodin upuÊuje svojemnarodu? Koje su opreËnosti prikazane, i koja nada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tko nije zapazio kako se lako i brzo odjeÊa moæe oπtetiti ili poha-bati? Za takvo πto nije potrebno mnogo i najljepπa i najkvalitetnijaodjeÊa moæe biti uniπtena. Ovo je prikladna usporedba za ovaj svijet iljude na njemu. Sad smo tu i ubrzo nas neÊe biti. U Novom zavjetuJakov usporeuje naπe postojanje s “dimom” ili “parom” (Jakov 4,14).Velπki pjesnik Dylan Thomas pozvao je svojeg oca koji je umirao da “neide njeæno u tu dobru noÊ”, veÊ da se “gnjevi, gnjevi, protiv umiranjasvjetla”. Moæemo se gnjeviti koliko god æelimo, ali nas, prije ili poslije,poput odjeÊe, neÊe biti.

Ipak, pogledajmo o Ëemu Izaija ovdje joπ govori: o Boæjem spasenju,Boæjoj pravednosti, o haljini Kristove pravednosti koja jedina donosispasenje koje traje vjeËno. Gospodin nam ovdje ukazuje na samo dvijemoguÊnosti s kojima se ËovjeËanstvo susreÊe: nestanak i vjeËnu smrtili vjeËni æivot na novoj Zemlji, koji se neÊe “ko haljina istroπit” (redak6), veÊ Êe ostati zauvijek. Od Adama i Eve u Edenu, pa sve do Kristovogdolaska, to su bile i ostat Êe dvije krajnje sudbine cijelog ËovjeËanstva.One su takoer meusobno iskljuËive, πto znaËi ili jedno ili drugo. Kojuodluku kao pojedinci moæemo donijeti za sebe?

ProËitajte u Izaiji 51,7 rijeËi upuÊene onima koji znaju πto jeispravno, koji imaju Boæji zakon u svojem srcu. ©to bi to danastrebalo za nas znaËiti? Kako nam Ëuvanje Zakona u srcu moæepomoÊi u poznavanju onoga πto je ispravno? Je li poznavanje onogaπto je ispravno samo po sebi dovoljno za ispravno postupanje ili jepotrebno joπ neπto? Ako nam je potrebno joπ neπto, πto je to?

65

SRIJEDA 18. svibnja

ODJE∆A SLAVE

Dok Ëitamo Stari zavjet, lako nas mogu preplaπiti sva ta upozorenjao tami i propasti. KritiËari biblijske ljubavi ukazuju na te Ëinjenice itvrde: “Tko bi htio sluæiti takvom Bogu ili Ga voljeti?”

Ipak, ovo je povrπno Ëitanje. Gospodin uvijek iznova, unatoË upozo-renjima, nudi izlaz iz propasti. Da, pobuna i neposluπnost donose plo-dove uniπtenja. Ali Gospodin uvijek poziva svoj narod i ponavlja da takone mora biti: spasenje, pravednost i sigurnost su tu, samo ako ih traæi-mo u Njegovo ime.

ProËitajte Izaija 52. Kakvu poruku ovdje nalazimo? Kakva namje nada ponuena? Kakvo je u tom kontekstu znaËenje “najsjajnijihhaljina” za koje je narodu reËeno da ih odjene?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Opet vidimo kako Gospodin poziva svoj narod na pokajanje, po-sluπnost i spasenje. “Najsjajnije haljine” jesu haljine pravednosti kojeimaju svi oni koji su se predali Gospodinu i koji æive po vjeri i posluπnisu Njegovim zapovijedima. Od Edena naovamo, Bog je traæio od svojegnaroda da æivi vjerom u Njega i bude Mu posluπan.

Vrlo je zanimljivo kako Izaija 52 zavrπava i ono πto slijedi. NijesluËajno πto odmah nakon poziva narodu da se odjene u “najsjajnijehaljine”, Izaija iznosi najveÊi starozavjetni proroËki opis Isusove za-stupniËke smrti, Ëin koji je omoguÊio “najsjajnije haljine” za sve onekoji ih traæe. Samo po Kristovom æivotu i smrti i svemu πto oni ukljuËu-ju, ËovjeËanstvo moæe biti spaπeno od uniπtenja koje je donio grijeh.

Takoer je zanimljivo, kao πto je reËeno prije, da se dar spasenjane moæe zasluæiti ili kupiti, na πto upuÊuje i Izaija 52,3: “Jest, ovakogovori Jahve: Bili ste prodani nizaπto i bit Êete otkupljeni bez novca.”Bolno je istinito da prodajemo svoju duπu nizaπto, za stvari ovoga svije-ta, svijeta koji Êe nestati poput istroπene odjeÊe. I tu nastaje dilema zanas, jer ne moæemo kupiti ni zaraditi svoje spasenje. Samo BoæjommiloπÊu moæemo biti spaπeni, miloπÊu koja nam je otkrivena u nevjero-jatnoj ærtvi koja je za nas prinesena na kriæu.

66


HALJINA SPASENJA

Neki od najpoznatijih redaka u cijeloj Bibliji nalaze se u Luki 4,16-20, u kojima se govori o tome kako je Isus u sinagogi u svojem rodnomgradu ustao i Ëitao iz knjige proroka Izaije 61. Zatim je na Ëuenjesvojih sluπatelja izjavio: “Danas se ovo Pismo, koje ste Ëuli svojim uπi-ma, ispunilo.” (Luka 4,21)

ProËitajte Izaiju 61. Koja je tema ovog poglavlja? Kako je unjemu prikazano Evanelje? Koje su teme iz ovog poglavlja preu-zete i objaπnjene u Novome zavjetu? Vidite na primjer redak 6.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi su redci puni raznih slika iz Staroga zavjeta koje se prenose iu Novi zavjet. Srediπnje mjesto naπeg zanimanja je redak 10: “RadoπÊusilnom u Jahvi se radujem, duπa moja kliËe u Bogu mojemu, jer meodjenu haljinom spasenja, zaogrnu plaπtem pravednosti, kao æenik kadsebi vijenac stavi il nevjesta kad se uresi nakitom.”

“Kristova vjeËna pravednost stavljena je na raËun svake duπe kojavjeruje. Skupocjena i bez mrlje odjeÊa, satkana na nebeskom razboju,nudi se greπnicima koji vjeruju i koji su se pokajali, i takvi mogu reÊi:‘RadoπÊu silnom u Jahvi se radujem, duπa moja kliËe u Bogu mojemu,jer me odjenu haljinom spasenja, zaogrnu plaπtem pravednosti.’ (Izaija61,10)” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 394)

Glagol“zaogrnuti” dolazi od hebrejske rijeËi koja znaËi “obavljatisluæbu sveÊenika”, a to je proroËanstvo o novom Savezu u kojem Êe savBoæji narod, oni koji su odjeveni u haljinu spasenja, sluæiti kao “sveÊe-nici”. Oni djeluju ne kao posrednici, πto su Ëinili sveÊenici u Staromzavjetu ili kao Isus, veÊ viπe u smislu svjedoËenja drugima o milosrui milosti i Boæjem spasenju.

ProËitajte Izaiju 61. Kakva obeÊanja moæemo za sebe naÊi uovim redcima? Kako ova obeÊanja moæemo ostvariti, to jest, πtomoramo promijeniti u svojem æivotu da bi se mogla ispuniti?

67

PETAK 20. svibnja


ProËitajte: Ellen G. White, Isusove usporedbe, poglavlje “Izgubljeni naen”, str. 135,138; Izraelski proroci i kraljevi, poglavlje “PouËeniBoæjem zakonu”, str. 425; Isusov æivot, poglavlje “Golgota”, str. 626;Velika borba, poglavlje “Djelo reforme”, str. 394.

“Bijele haljine simboliziraju ËistoÊu karaktera, Kristovu pravednostpripisanu greπniku. Ovo je odjeÊa nebeskog sastava, koja se moæe kupitisamo od Krista æivotom dragovoljne posluπnosti.” (Ellen G. White, Tes-timonies for the Church, sv. 4., str. 88)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmislite o oboæavanju o kojem se govori u prvim poglavlji-ma Izaije, Ëak i o istinskim oblicima oboæavanja koje je neprihvat-ljivo za Boga. Koje vrste oboæavanja su i danas, Ëak i meu nama,neprihvatljive za Boga? Je li problem samo oboæavanje ili neπtodrugo, kao na primjer πto rade vjernici kada ne oboæavaju? Poraz-govarajte.

2. ProËitajte Izaija 61,3: “Da razveselim oæaloπÊene na Sionui da im dadem vijenac mjesto pepela, ulje radosti mjesto ruha æalo-sti, pjesmu zahvalnicu mjesto duha oËajna. I zvat Êe ih Hrastovimapravde, Nasadom Jahvinim — na slavu njegovu.” O Ëemu se ovdjegovori? Kako moæemo iskusiti obeÊanja koja se ovdje spominju?

3. Delmore Schwartz napisao je kratku priËu o snijegu koji jepadao u gradu New Yorku i koji je Ëudesno oblikovao prekrasnestatue u cijelom gradu. Ljudi su bili zadivljeni. Cijeli grad je bioskamenjen. Njegov glavni lik morao se preseliti, Ëak napustiti svojposao kako ne bi niπta radio, veÊ samo promatrao statue u kojimaje traæio smisao æivota koje nije mogao pronaÊi nigdje drugdje.Zatim, kaæe dalje priËa, poËela je neumorno padati jaka kiπa istatue su preko noÊi nestale. Rastopile su se i sve se vratilo nastaro, kako je bilo dok se nisu bile pojavile statue. PriËa zavrπavatako da glavni lik pada ili skaËe pred tramvaj i pogine. Ako svojunadu polaæemo u stvari ovoga svijeta, poruka je priËe, zasigurnoÊemo se razoËarati jer zemlja prolazi kao istroπena odjeÊa. ©to izosobnog iskustva moæemo reÊi kako je lako razoËarati se u stvariovoga svijeta i πto smo iz toga nauËili?

68

Krist me pronaπaoOdrastao sam u tradicionalnoj kineskoj obitelji. Moji roditelji πtuju

pretke i slijede tradicionalnu kinesku religiju. Pruæili su mi odliËan odgoji potaknuli me da napredujem u πkoli. Njihov utjecaj pomogao mi je da seupiπem na najbolje πkole pa sam nakon diplome imao priliËno visoko miπ-ljenje o sebi — smatrao sam se malim bogom.

Otiπao sam nastaviti studij u Australiji. Tamo sam upoznao kineskogstudenta koji me je pozvao da se prikljuËim maloj misijskoj skupini koja jeprouËavala Bibliju. Ova mala skupina i biblijska prouËavanja privukli su meBogu. Kao logiËar, uæivao sam u prouËavanju biblijskih proroËanstava. Bu-duÊi da su se brojna biblijska proroËanstva ispunila, zakljuËio sam da pro-roËanstva o buduÊnosti moraju biti istinita. Æelio sam znati odakle smodoπli i kamo idemo. ProuËavanja su mi pruæila nadu u buduÊnost. Nebo jepostalo moj cilj.

Kao studentu æivot mi je bio pretrpan obvezama, no otkrio sam subotukao dragocjeni predah od posla i studija. PoËeo sam svetkovati subotu iotkrio kako Ëak i s manje sati uËenja joπ uvijek dobro prolazim na ispitimai seminarskim radovima. Znao sam da me Bog blagoslivlja.

Nekad sam mislio da mogu sam rijeπiti sve svoje probleme. Ali kada ninakon viπe pokuπaja nisam uspio poloæiti test za australsku vozaËku dozvo-lu, postao sam vrlo frustriran. Na kraju sam iznio svoju potrebu Bogu i Onmi je dao mir i pomogao da poloæim test prigodom sljedeÊeg pokuπaja.NauËio sam se moliti za svaku potrebu i prepustiti Bogu da upravlja isho-dom. Bog me je pouËio o molitvi i suboti. Ali ja sam traæio izgovore u vezis krπtenjem, da nisam dovoljno dobar, da sam previπe zauzet. Onda je Bogdjelovao na mene da shvatim kako trebam predati svoj æivot Njemu krπte-njem. Kada sam to uËinio, osjetio sam veliki mir.

Svakodnevno doæivljavam Boæja Ëuda u svojem æivotu. On mi je omogu-Êio odliËno zaposlenje odmah nakon koledæa iako sam strani student smalo iskustva. Sada razumijem kako je sve na ovom svijetu pod Boæjom

vlaπÊu.Zahvaljujem Bogu za svoje prijatelje na

sveuËiliπtu koji su me pozvali da s njimaprouËavam Bibliju i postanem dijelom njihovemisijske skupine. Iako to onda nisam znao,ova skupina djeluje u okviru Globalne misijena projektu osnivanja novih crkava kojipodupiru sponzori i misijski darovi ljudidiljem svijeta. Sluæimo velikom Bogu, imamodivnu crkvenu obitelj. Hvala vam!

Jim Fong svjedoËi o svojoj vjeri u Mel-bourneu u Australiji.

69


Glavnja istrgnuta iz ognja“Evo skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te u dragocjenu

haljinu!” (Zaharija 3,4)

Biblijski tekstovi: Zaharija 1-3; Otkrivenje 12,10; Izlazak 3,2-14; Efeæanima 2,8-10; Ivan 14,15.

Iako se ta Ëinjenica lako zaboravlja, iza naπe stvarnosti stoji velikaborba izmeu Krista i Sotone kao krajnja pokretaËka snaga. Ratovi,kriminal, nasilje i sve ono πto kipi i kljuËa u kotlu ljudskih tragedija teksu povrπinske manifestacije glavnog sukoba koji je zapoËeo na Nebu(Otkrivenje 12,7), sveopÊe borbe koja utjeËe ne samo na svakog Ëovjeka,veÊ i na sve πto je stvoreno (Rimljanima 8,20-22).

Meutim, jedno ne smijemo nikad zaboraviti: velika borba ne vodise zbog nafte na Bliskom istoku ili epohalnih geopolitiËkih promjena navojnom i gospodarskom podruËju. Ta borba vodi se za spasenje ljudskogroda, jedne po jedne duπe. Narodi dolaze i odlaze, struktura vlasti semijenja, povijesne teme i ideologije dolaze i prolaze; samo spaπeni kojisu prekriveni haljinom Kristove pravednosti traju vjeËno. Sotonu nezanima novac, moÊ ni politika — zanimaju ga duπe, kako πto viπe njihpovuÊi za sobom u propast. Krist je svojom smrÊu omoguÊio spasenjesvake duπe od propasti. Bit te velike borbe je Ëovjekov odabir vjeËnepropasti ili vjeËnog æivota. Sve ostalo je zapravo beznaËajno.

70


REVNOSTAN ZA JERUZALEM

ProËitajte Zaharija 1 i 2. Iako moæda neÊete razumjeti svepojedinosti i simbole, koju poruku Gospodin ovdje upuÊuje svojemnarodu? Kakva je pozadina ovih dogaaja? Koja se jasna biblijskanaËela vide u ovim poglavljima, koja obeÊanja su dana, koja nadase nudi Gospodnjem narodu i pod kojim uvjetima? Kako su ta istanaËela prisutna meu nama danas bez obzira na to koliko se naπeokolnosti razlikuju od situacije koja je opisana u Zahariji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Jeruzalem leæao u ruπevinama zbog toga πto su ga sedamde-set godina prije osvojili Babilonci, Bog je dao nadu za buduÊnost grada.Zaharija je primio poruku od Gospodina da Êe biti obnovljen ne samohram, veÊ i Jeruzalem.

Zaharija je poËeo objavljivati svojim sluπateljima da se Gospodin“teπko razgnjevio” na njihove oËeve. Ali odmah ih je ohrabrio jamËeÊiim da Êe se Bog, ako Mu se vrate u poniznosti i pokajanju, vratiti knjima (Zaharija 1,1-3). Zaharijino vienje je trebalo dati snagu i nadahnuÊeza nastavak izgradnje hrama u Jeruzalemu radi oboæavanja Boga.

Nakon prvog vienja koje je Zaharija primio u 1. poglavlju, Gospodinje dao neka nevjerojatna ohrabrenja rekavπi: “Ljubavlju ljubomornomgorim za Jeruzalem i za Sion.” (redak 14)

A zatim je dodao: “Zato ovako govori Jahve: ‘VraÊam se Jeruzalemus milosrem; opet Êe u njemu sagraditi Dom moj — rijeË je Jahve nadVojskama — i opet Êe se u Jeruzalemu protezati uæe mjeraËko.’” (Zaharija1,16)

»ovjek koji je imao uæe mjeraËko crtao je plan za obnovu Jeruzale-ma i hrama u Zaharijino vrijeme. Ali samo s poloæenim temeljima, iz-gradnja hrama Ëinila se nemoguÊom.

Neposredno prije primanja vienja o Joπuinim prljavim haljinama,primio je poruku od Boga za Æidove, πto je zabiljeæeno u Zahariji 2,10-13. Bog im je rekao da “kliËu i raduju se”, a zatim im obeÊava da Êemeu njima æivjeti. OhrabrujuÊa je bila poruka da Êe Boæji narod bitisabran u zajedniËkom πtovanju Boga.

71


TUÆITELJ I OPTUÆENI

“Potom mi pokaza Joπuu, velikog sveÊenika, koji stajaπe predanelom Jahvinim, i Satana, koji mu stajaπe zdesna da ga tuæi.”(Zaharija 3,1) Koje su velike i vaæne istine ovdje otkrivene, osobitou kontekstu velike borbe (i u neposrednom kontekstu samog vie-nja)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje se snaæno istiËe nekoliko kljuËnih toËaka. Prvo, optuæen jeJoπua, veliki sveÊenik, koji stoji kao predstavnik cjelokupnog Boæjegnaroda. Oslikan u ovom vienju kao sveÊenik okrenut prema Gospodi-nu, Joπua predstavlja Izrael sa svim njegovim pogreπkama, nedostacimai grijesima. Neprijeporno je da ljudi nisu nevini, da nisu bezgreπni i dane zasluæuju promjenu koju im Gospodin nudi i koju oni mogu dobitivjerom i pokajanjem.

Naravno, Sotona ih optuæuje, prepire se oko njihovog pokajanja,æelje za obnovom i Ëeænje za Boæjim milosrem i miloπÊu. Ima li boljegnaËina obeshrabrenja naroda u toj velikoj borbi nego ga navesti da mislikako su njegovi grijesi preveliki da bi mu Gospodin oprostio? Koliko jemnogo duπa tijekom povijesti, a i danas, palo kao ærtve jedne od naj-opakijih sotonskih prijevara! Ono πto prijetnju Ëini tako moÊnom jestËinjenica da Sotona ne mora lagati u vezi s naπim grijesima, zar ne?Samo nas treba podsjetiti na njih, i bez spoznaje o Boæjoj milosti bitÊemo slomljeni s osjeÊajem beznaa i gubitka. Naπi grijesi, Ëak i beztuæitelja koji ih baca Bogu u lice, viπe su nego dovoljni da nas osude.

Hebrejski glagol koji je ovdje preveden kao “optuæiti” dolazi od isterijeËi kao i rijeË “Sotona”; to su ista tri hebrejska suglasnika koji tvorekorijen obiju rijeËi. Nema dileme, Sotona je tuæitelj, ali svi bismo trebalipoznavati onaj poznati tekst: “Uto Ëuh jak glas u nebu gdje govori: ‘Sadje nastupilo spasenje i snaga i kraljevska vlast naπega Boga, i vlastnjegova Pomazanika, jer je zbaËen tuæitelj naπe braÊe, koji ih je optuæi-vao dan i noÊ pred naπim Bogom.’” (Otkrivenje 12,10)

Iako nije dobro da smo opsjednuti svojim grijesima, s vremenana vrijeme trebamo se duboko i iskreno preispitati (bez obzira nato πapÊe li nam ih Sotona u naπe uπi). ©to u svojem æivotu moramotrenutaËno promijeniti, i πto prema Bibliji moæemo traæiti kako bise Boæja obeÊanja ostvarila? Razmislimo o tome πto stavljamo nakocku ako dopustimo da grijeh nama ovlada.

72

UTORAK 24. svibnja

AN–EO JAHVIN

Dosad smo se u Zahariji 3 usredotoËili na dvije osobe, Sotonu ivelikog sveÊenika Joπuu. Ali tu je i treÊa osoba, srediπnja figura u ovomdogaaju: “Aneo Jahvin.”

Tko je “Aneo Jahvin”? Vidi Izlazak 3,2-14; Zaharija 3,1.2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje u slikovitom obliku vidimo mikrokozam velike borbe, borbekoja se vodi za svaku duπu koja je dala svoj æivot u ruke GospodinuIsusu u vjeri i pokajanju. Zapamtite kontekst: Izrael, teπko πiban, “po-nizio se pred Bogom, i vratio se Bogu u istinskom pokajanju”. (Ellen G.White, Testimonies for the Church, sv. 5, str. 468) U tom trenutku Soto-na je bio razotkriven kao tuæitelj. ©to je toËno rekao nije nam reËeno,ali s obzirom na biblijsku povijest i ono πto znamo o ljudskoj naravi,vjerojatno nije bila lijepa slika o nama.

ProËitajte Zaharija 3,1-3. ©to nam govori stanje Joπuinih ha-ljina?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»injenica da Joπua nosi prljave haljine, samo naglaπava veliËinugrijeha. Od najranijih dana Saveza izmeu Boga i Izraela, sveÊenstvo ucjelini, leviti, a posebno veliki sveÊenik, bili su posebni meu odabra-nim narodom, pozvani od Gospodina na jedinstvenu, svetu ulogu i sluæ-bu u Izraelu, (Izlazak 38,21; Brojevi 1,47-53; 3,12). Od sveg izraelskognaroda, oni su simboliËki trebali imati najËiπÊe haljine.

Ostavimo li to postrani, ostatak poglavlja jasno govori da ih unatoËnjihovoj proπlosti, unatoË njihovim nedostacima “Aneo Jahvin” braniod sotonskih optuæbi, bez obzira na to koliko one bile istinite ili laæne.“Aneo Jahvin”, Isus, spaπava i otkupljuje. To je, bez iznimke, najvaæ-nija istina u cijelom Pismu.

Koliko je presudno da nikad, unatoË svojoj bezvrijednosti, nezaboravimo ulogu “Jahvinog Anela” koji nas brani. Kako moæemobiti svjesni ove istine u svakom trenutku i ne zavaravati se stva-ranjem laænih zakljuËaka na temelju nje? Koji bi to laæni zakljuËcimogli biti? Obrazloæite svoj odgovor u subotnjoπkolskom razredu.

73

SRIJEDA 25. svibnja

PROMJENA ODJE∆E

ProËitajte pozorno i s molitvom 3. poglavlje Zaharije; razmotri-te korake ovog procesa. Ovo je naËin kako se Boæji narod spaπavaunatoË greπnosti. ©to moæete nauËiti o planu spasenja iz ovog vi-enja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U redcima 3-5, prije nego πto je Joπua bio odjenut u nove haljine,uklonjene su stare, prljave. SudeÊi prema tekstu, to je Gospodin uËiniokad je rekao: “Evo, skidam s tebe tvoju krivicu.” (redak 4) ©to to, me-utim, znaËi u æivotu otkupljene osobe? Je li Joπua sada bio bez grijeha,savrπen u srcu, duπi i umu i viπe nikad nije mogao pasti ili sagrijeπiti?Je li to stanje Joπua trebao dosegnuti prije promjene odjeÊe? Kad bibilo tako, kakvu bismo nadu imali?

ZnaËenje ovog Ëina jest da mu je njegova krivnja i osuda sada bilauklonjena. GovoreÊi o Joπui, Ellen G. White kaæe: “Njegovi grijesi igrijesi njegovog naroda bili su oproπteni. Izraelci su bili obuËeni u ‘novehaljine’, uraËunata im je Kristova pravednost. Mitra stavljena na glavuvelikog sveÊenika bila je istovjetna s kapom koju su sveÊenici redovnonosili u svetoj sluæbi, s natpisom ‘svet Gospodinu’, πto je znaËilo da je,bez obzira na svoje prijaπnje prijestupe, sada osposobljen da sluæi predGospodinom u Njegovoj Svetinji.” (Testimonies to the Church, sv. 5, str.469)

©to “Jahvin Aneo” kaæe Joπui u 7. retku nakon promjenehaljina, i zaπto je ova zapovijed tako vaæna?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tek nakon πto je dobio nove haljine, Joπua je primio savjet daposluπa Gospodina i hodi Njegovim putovima. Ne smijemo previdjeti damu je Kristova pravednost dana vjerom, prije nego πto je hodio “Njego-vim putovima” ili dræao “Njegove zapovijedi”. Ove su zapovijedi doπleposlije, jer da su doπle prije, ne bi donijele uspjeh. Da nije bio pokriven“dragocjenim haljinama” (Zaharija 3,4), svi njegovi napori ne bi mu do-nijeli niπta; ostao bi u istim prljavim haljinama u kojima je i bio.

74


“USPJE©NO PRIZNANJE KRIVNJE”

U krπÊanskom svijetu mnogi ljudi nisu iskusili haljinu pravednostii ne shvaÊaju njezin potencijal. Meutim, ovaj pojam je apsolutno bitanza svakoga tko æeli mir i radost u odnosu sa svojim Gospodinom.

PreËesto su ljudi motivirani da Ëine dobro samo “da bi bili spaπeni”.Poruka u Zahariji trebala bi nam pokazati da to nije ispravno i da se tone moæe raditi. Evo πto nam Ellen G. White kaæe o ovom vienju:

“Ali iako trebamo biti svjesni svoje greπnosti, moæemo se oslonitii uvijek pozivati na Krista, naπu pravdu, naπe posveÊenje i naπe otkup-ljenje. Na optuæbe koje Sotona podiæe protiv nas mi sami ne moæemoodgovoriti. Samo se Krist moæe uspjeπno zauzeti za nas i obraniti nas.On opadaËa moæe uπutkati argumentima koji se zasnivaju ne na naπim,nego samo na Njegovim zaslugama.” (Testimonies for the Church, sv. 5,str. 472)

Ta posljednja reËenica trebala bi odjekivati u srcima cijelog Boæjegnaroda, istina koju bismo trebali znati ne samo intelektualno veÊ iiskustveno, nauËiti oslanjati se iz trenutka u trenutak ne na svoja dobradjela, bez obzira na to koliko ona dobra bila, veÊ samo na Kristovezasluge. Recimo to Davidovim rijeËima: “Blaæen onaj kome je grijehotpuπten, kome je zloËin pokriven!” (Psalam 32,1)

ImajuÊi na umu ono πto smo uoËili u Zahariji 3, proËitajteEfeæanima 2, 8-10; Ivan 14,15; Rimljanima 6,1-4. Kako nam oviredci pomaæu shvatiti πto znaËi odjenuti se u “dragocjenu haljinu”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sada kad je Joπua bio pokriven haljinama svetosti, njegov æivot jetrebao odsjajivati tu svetost. Mi trebamo koristiti svu od Boga danusnagu da bismo pomogli duπi da pobijedi grijeh. Nijedan grijeh ne trebatrpjeti ili opravdavati u naπem æivotu, kad imamo toliko mnogo obeÊanjaako se predamo Gospodinu. Krist je svojim æivotom dokazao da moæe-mo æivjeti u posluπnosti Boæjem zakonu. Kad grijeπimo, mi odabiremogrijeh. Stoga je vrlo vaæno da uvijek dobro razmislimo o posljedicamatoga izbora.

S kojim se grijesima borite? Na koja se obeÊanja o pobjedi nadgrijehom moæemo pozvati, koja su nam obeÊana u Kristu?

75

PETAK 27. svibnja


ProËitajte: Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, poglavlje “Jo-πua, sin Josadakov, i Aneo, str. 370—376; Kristove usporedbe, poglav-lje “Zar Bog neÊe svoje obraniti”, str. 110,111.

“Kad Sotona pokuπava ocrniti Boæji narod i uniπtiti ga, Krist semijeπa. Iako su sagrijeπili, Krist je krivnju za njihove grijehe uzeo nasvoju duπu. On je ljudski rod izvukao iz ognja kao glavnju. Svojomljudskom naravi povezan je s Ëovjekom, dok je svojom boæanskom na-ravi sjedinjen s beskrajnim Bogom. PomoÊ se nalazi nadohvat rukeduπama koje ginu. Protivnik je ukoren. ... Usprkos nedostacima Boæjegnaroda, Krist ne odbacuje one o kojima se skrbi. On ima snagu dazamijeni njihovu odjeÊu. On skida s njih njihove prljave haljine i na onekoji se kaju i vjeruju stavlja svoju odjeÊu pravednosti. U izvjeπtajimaNeba pokraj njihovog imena dopisuje: pomilovani.” (Ellen G. White, Kri-stove usporedbe, str.110,111)

“Dok Boæji narod muËi svoju duπu pred Njim moleÊi se da dobijeËisto srce, izdaje se naredba: ‘Skinite s njega te prljave haljine!’ i izgo-varaju se ohrabrujuÊe rijeËi: ‘Evo, skidam s tebe tvoju krivicu i odijevamte u dragocjenu haljinu!’ (Zaharija 3,4) »ista haljina Kristove pravedno-sti stavlja se na prokuπanu, iskuπanu i vjernu Boæju djecu. Prezreni jeostatak odjeven u slavnu odjeÊu da nikad viπe ne bude okaljan pokva-renoπÊu ovoga svijeta.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str.376)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Porazgovarajte u razredu o svojim odgovorima na zavrπnopitanje od utorka.

2. Razmislite o Ëinjenici kako je tek nakon promjene odjeÊeJoπui dana zapovijed da posluπa. Zaπto je to tako vaæno zapamtiti?©to nam to govori o temelju naπeg spasenja, nasuprot onome Ëimeto spasenje rezultira? Zaπto nam ta razlika uvijek mora biti jasna?

3. Razmislite o radosnoj vijesti da moæemo dobiti nove haljinebez obzira na to koliko prljave bile naπe haljine. Kakvo to znaËenjeima za naπ æivot, naπe stavove, naπe poglede na svijet i druge ljude,znajuÊi da smo dobili potpuno novu odjeÊu koja otkriva novi æivotkoji nam je ponuen u Kristu?

76

Ribari ljudi©ri Lanka je prekrasan otok koji se nalazi u toplim vodama Indijskog

oceana, jugoistoËno od Indijskog poluotoka. Ovim otokom harao je graan-ski rat trideset godina, no konaËno je doπao mir i taj narod se iznova moæenadati boljem æivotu. Poljoprivrednici mogu bez straha raditi na usjevimariæe, muπkarci mogu iÊi u ribolov u bogatim vodama koje okruæuju njihovotok.

Ali pojavila se prijetnja druge vrste, prijetnja vjerskoj slobodi. Nedavnoje vlada ©ri Lanke donijela zakon koji zabranjuje vjerska obraÊenja. Tko godbude uhvaÊen u πirenju vjerske literature, prijeti mu opasnost da budeosuen za kazneno djelo. Kako da onda 3.600 adventista koji æive na ovomotoku govore o Boæjoj ljubavi a da ne ugroze svoj æivot, zaposlenje i buduÊ-nost? Kako da pozivaju ljude kao πto je to Ëinio Isus: “Slijedi me”?

Dvojica braÊe koja æive od ribolova na moru u blizini svoje kuÊe, kupilasu mali radioprijamnik kako bi kratili duge sate koje provode na svojembrodu. U potrazi za zanimljivim sadræajem za sluπanje, jednog dana naiπlisu na radiopostaju koju prije nisu sluπali. Govorila je o nadi i Boæjoj ljuba-vi.

Dan za danom sluπali su emisije ove novootkrivene radiopostaje kojase predstavljala kao AdventistiËki radio u svijetu (Adventist World Radio).Odgovorili su na poruku nade i prihvatili Isusa kao svojeg osobnog Spasite-lja.

Svojim su obiteljima prenosili ono πto su uËili i tijekom dugih satiribolova, braÊa su pojaËala glasnoÊu na malom radijskom prijamniku takoda su i muπkarci koji su ribarili u blizini mogli sluπati poruku. Njihovomiljeni program zvao se Glas nade i rijeËi nade grijale su srca mnogihribara koji su sluπali.

Kad su ostali ribari stali braÊi postavljati pitanja, braÊa su se ohrabrila.Organizirala su molitvenu skupinu i oni koji su doπli u tu skupinu pronaπlisu nadu i æivot u Isusovom evanelju. Danas, unatoË novim zakonskimograniËenjima, ovi ljudi traæe literaturu i Biblije kako bi mogli prouËavati irasti u vjeri i spoznaji Isusa.

Molimo se za ove suvremene ribare ljudi i za sve vjernike u ©ri Lankii diljem svijeta gdje avao nastoji usporiti Gospodnje djelo. Vaπi misijskidarovi podupiru djelo u zahtjevnim podruËjima.

Benjamin D. Schoun predsjednik je AdventistiËkog radija u svijetu.

77

POUKA 10 28. svibnja — 4. lipnja 2011.

Nova odjeÊa izgubljenog sina“‘Ali se ipak trebalo veseliti i radovati, jer ti ovaj brat

bijaπe mrtav i opet oæivje, bijaπe izgubljen i nae se!’” (Luka15,32)

Biblijski tekstovi: Postanak 4,1-8; 25,25-34; Luka 15,4-32;Ivan 11,9.10; Rimljanima 5,12-20.

AmeriËki knjiæevnik W. Somerset Maugham napisao je kratku priËupod nazivom “Kiπa” o misionaru u Juænom moru, koji je “obratio” pro-stitutku na Evanelje. On je dao cijelog sebe, srce i duπu, kako bi jezadobio iako su se njegove metode ponekad Ëinile grube i neoprostive.Ustrajavao je na njezinom povratku u Sjedinjene AmeriËke Dræave (odakleje pobjegla) kako bi izdræala zatvorsku kaznu, unatoË svim njezinimoËajniËkim molbama da je poπtedi torture, degradacije i sramote koja juje Ëekala u zatvoru. Izdræavanje zatvorske kazne, na Ëemu je misionarustrajavao, bilo je samo dio procesa pokajanja kroz koji je trebala proÊii stoga se morala vratiti.

Meutim, ova izmiπljena pripovijetka zavrπava neoËekivano. Misio-nar se ubija, a njegovo beæivotno tijelo more izbacuje na obalu. ©to sedogodilo? »ini se kako je provodeÊi toliko vremena s prostitutkom,poËinio s njom grijeh i ne mogavπi si oprostiti, oduzeo si je æivot.

Ono πto je oboma bilo potrebno, potrebno je i svima nama greπnici-ma — osobno iskustvo milosti i sigurnost o kojoj Isus govori u uspo-redbi o izgubljenom sinu.

78


ISTI RODITELJI, ISTA HRANA

“Neki Ëovjek imao dva sina.” (Luka 15,11) U ovoj usporedbi pojav-ljuju se dva sina koji su roeni od istog oca, ali imaju dva razliËitakaraktera. Stariji sin je lojalan, uporan, radiπan. Mlai bez sumnje neæeli raditi, ne æeli biti odgovoran, ne æeli preuzeti svoj dio odgovornosti.Obojica su od istih roditelja. Obojicu je vjerojatno njihov otac jednakovolio i bio im predan. Jedan je bio odan; drugi nije imao poπtovanja. ©toje uzrokovalo razliku?

Na koju vas drugu priËu to podsjeÊa? Postanak 4,1-8; 25,25-34.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

To je neobiËan fenomen koji je Ëesto prisutan, zar ne? Dvoje (iliviπe) braÊe i sestara, od istih roditelja, æive u istom domu, jednako suodgajani, jednako voljeni, Ëak su jeli istu hranu — jedno od njih postajeduhovno, vjerno, sluæi Gospodinu, dok drugo iz nepoznatog razloga ideu sasvim suprotnom smjeru. Koliko god bilo teπko razumjeti, to nampokazuje stvarnu snagu slobodne volje. Neki Êe moæda primijetiti neπtoznaËajno u Ëinjenici πto se mlai brat pobunio, ali tko zna razlog zaπtoje to uËinio?

ProËitajte Luka 15,12. Koju pouku moæemo nauËiti iz oËevereakcije na sinov zahtjev? ©to nam to govori kako se Bog odnosiprema nama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tekst nam ne kaæe kako je doπlo do dijaloga izmeu oca i sina i jeli ga otac odgovarao moleÊi ga da preispita svoju odluku, da ne budetako brzoplet, da promisli o svojem postupku. Najvjerojatnije je to iuËinio, ali je na kraju sinu dao “dio baπtine” koja mu je pripadala, i onje otiπao. Isto naËelo moæemo zapaziti u cijeloj Bibliji: Bog daje ljud-skim biÊima slobodu izbora da idu svojim putem, da æive kako samaæele. Naravno, kao πto dobro znamo, naπ izbor dolazi s posljedicama,posljedicama koje mi ne moæemo zamisliti ili predvidjeti.

Kakvi su rezultati naπe slobode izbora u posljednje vrijeme?Nije lako vratiti vrijeme, zar ne?

79


RA©IRENE RUKE

Zamislite oca koji promatra kako njegov odvaæni sin stavlja svojestvari u naprtnjaËu, spreman da napusti svoj dom. Moæda je pitao svojegsina kamo ide, kakav mu je plan u vezi sa zapoπljavanjem, koji sunjegovi snovi za buduÊnost. Tko zna πto mu je sin odgovorio. Njegoviodgovori vjerojatno nisu bili ohrabrujuÊi, barem za oca. Sin je bio viπenego spreman da se dobro provede.

Uostalom, zaπto ne? Bio je mlad, pustolovnog duha, imao je neπtogotovine i æelio je vidjeti svijeta. Æivot na obiteljskom gospodarstvuvjerojatno je smatrao glupim i dosadnim za razliku od svih moguÊnostikoje mu je svijet nudio.

ProËitajte Luka 15,13-19. Kakvo pokajanje ovdje vidimo? Je lito istinsko pokajanje, æaljenje zbog onog πto je uËinio, ili mu je æaozbog posljedica onoga πto je uËinio? Postoje li naznake u tekstukoje nam mogu dati odgovor?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Teπko je pretpostaviti kako bi ova priËa zavrπila da je rasipnom sinukrenulo dobro u æivotu. Pretpostavimo da je naπao naËina za stjecanjeprihoda i da mu je bilo dobro. Iz onog πto ovdje moæemo iπËitati, nijebaπ vjerojatno da bi se vratio “na koljenima”, zar ne? Tko od nas nijeponekad osjetio æaljenje, ne toliko zbog grijeha koliko zbog posljedica,pogotovo kad smo bili uhvaÊeni? »ak Êe i okorjeli mnogoboæac poæalitiπto je uËinio preljub ako je zbog toga dobio herpes, gonoreju ili nekudrugu spolno prenosivu bolest. Ako snosimo bolne posljedice zbog na-πeg pogreπnog izbora, to nije pravo krπÊanstvo, zar ne?

©to se dakle dogodilo s ovim mladim Ëovjekom? Iako nema sumnjeda su straπne okolnosti u kojima se naπao rezultirale promjenom stava,do Ëega inaËe ne bi doπlo, njegovo razmiπljanje, kao πto tekst otkriva,pokazuje istinsku poniznost i spoznaju da je sagrijeπio i protiv oca iprotiv Boga. »ini se kako govor koji je pripremio pokazuje iskrenostnjegova pokajanja.

Ponekad su potrebne loπe posljedice naπih djela kako bismopostali svjesni svojih grijeha, zar ne? Odnosno, tek nakon patnjekoja je rezultat naπih djela, mi se uistinu kajemo zbog uËinjenog,a ne samo zbog posljedica. ©to je s nama, u kakvoj se situacijitrenutaËno nalazimo? Zaπto ne odluËimo izbjegavati grijeh i po-πtedimo sebe patnje i kajanja koje Êe (valjda) uslijediti?

80

UTORAK 31. svibnja

MOÆE© SE PONOVNO VRATITI KU∆I

PoËetkom dvadesetog stoljeÊa, romanopisac Thomas Wolfe napisaoje poznati roman Ne moæeπ se ponovno vratiti kuÊi o Ëovjeku koji napu-πta svoje skromne juænjaËke obiteljske korijene, odlazi u New York,postaje uspjeπan pisac, a zatim se nastoji vratiti svojim korijenima. Ovonije bio lak put; otuda potjeËe i naslov knjige.

U priËi o izgubljenom sinu, tko kreÊe na dug put kako bi seponovno sreo sa svojim ocem? Usporedimo to, na primjer, s uspo-redbom o izgubljenoj ovci i izgubljenoj drahmi (Luka 15,4-10).Koju znaËajnu razliku ovdje uoËavamo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U drugim dvjema usporedbama izgubljeni objekti nisu toga bilisvjesni (posebno drahma), i nisu se mogli vratiti natrag Ëak i da suhtjeli, dok je izgubljeni sin, koji se udaljio od “istine”, tek nakon vremenaprovedenog u tami (vidi Ivan 11,9.10) shvatio koliko je izgubljen. Tije-kom povijesti spasenja Bog se morao nositi s onima koji su se namjernookrenuli od svjetla koje su imali i otiπli svojim putem. Dobra je vijestu ovoj usporedbi da Ëak i u takvim sluËajevima, kada Bogu okrenu lealjudi koji su svjesni Njegove dobrote i ljubavi — On ih je joπ uvijekvoljan vratiti na poloæaj koji su nekad imali u Njegovoj obitelji Saveza.Ako je mladiÊ svojom slobodnom voljom odluËio otiÊi, morao je tomistom slobodnom voljom odluËiti da se vrati. Tako je i s nama.

U ovim je usporedbama takoer zanimljiv kontekst u kojem suispriËane. ProËitajte Luka 15,1.2. Zapazite razliËite ljude koji sluπajuono πto Isus govori. Za sve nas trebala bi biti snaæna poruka da Isus,umjesto da upuÊuje upozorenja o zavrπnim apokaliptiËnim dogaajimaili o propasti svijeta i osudi onih koji se ne pokaju, kazuje usporedbekoje pokazuju oËevu æarku ljubav i brigu za sve one koji su izgubljeni,bez obzira na okolnosti koje su ih do toga dovele.

Jeste li upoznali nekoga tko se udaljio od Boga? Moæe li nasova usporedba ohrabriti da nije sve izgubljeno? Kako je vaæno dase svi molimo za one koji joπ uvijek nisu nauËili lekciju koju jeizgubljeni sin nauËio na tako bolan naËin!

81

SRIJEDA 1. lipnja

NAJBOLJA HALJINA

Kao πto smo vidjeli, sin je morao donijeti odluku o povratku kuÊi.Nije bilo nikakve prisile od strane njegovog oca. Bog nikog ne prisiljavana posluπnost; ako nije prisilio Sotonu na posluπnost na Nebu ili Ada-ma i Evu u Edenu, zaπto bi to uËinio sada, dugo nakon πto su posljediceneposluπnosti opustoπile ËovjeËanstvo (Rimljanima 5,12-20)?

ProËitajte Luka 15,20-24. Kako otac reagira na sinovo prizna-nje? Koliko je pokore i dobrih djela sin bio duæan uËiniti prije negoπto ga je otac prihvatio? Kakvu poruku ovdje nalazimo za sebe?Vidi takoer Jeremija 31,17-20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sin je sve priznao ocu, ali iz ovog teksta moæemo dobiti dojam daga otac gotovo nije Ëuo. Pogledajmo redoslijed zbivanja: otac trËi ususret sinu, grli ga i ljubi. Naravno, priznanje je dobro i vjerojatno jeviπe koristilo ocu nego sinu, ali u tom su trenutku sinova djela govorilajasnije od njegovih rijeËi.

Otac je takoer naredio slugama da donesu najbolju haljinu i odjenuoga. GrËka rijeË koja je ovdje prevedena kao “najbolja” (protos), ËestoznaËi “prvi” ili “najistaknutiji”. Otac mu je dao najbolje πto je imao.

Razmislimo takoer i o kontekstu: sin je æivio u siromaπtvu tko znakoliko dugo. Vjerojatno nije doπao kuÊi obuËen u najbolju odjeÊu. Uosta-lom, on je dosad Ëuvao svinje. Nema sumnje da je postojala razlikaizmeu onoga u πto je bio odjeven kad ga je otac prihvatio (zapazitetakoer da otac nije zagrlio sina tek nakon πto se ovaj okupao) i odjeÊeu koju ga je otac odjenuo.

Ovo izmeu ostalog pokazuje da je obnova njihovog odnosa u tomtrenutku bila potpuna. Ako “najbolju haljinu” vidimo kao haljinu Kristo-ve pravednosti, onda je upravo u tom trenutku i na tom mjestu sin dobiosve πto mu je bilo potrebno. Izgubljeni sin se pokajao, priznao i odvratiood svojih putova. Otac je uËinio ostalo. To je najljepπa slika spasenja.

Ono πto isto tako zadivljuje u ovoj usporedbi jest da nemaoËevog “rekao sam ti”. To nije ni bilo potrebno, zar ne? Grijehubire svoju naknadu. Kako moæemo nauËiti ne isticati grijehe onihkoji se vraÊaju Gospodinu nakon pada?

82

»ETVRTAK 2. lipnja

O»EVA HALJINA

Ellen G. White u knjizi Isusove usporedbe iznosi zanimljiv detaljkoji ne nalazimo u samoj usporedbi. OpisujuÊi prizor kada se otac pri-bliæava sinu koji se ponizno vraÊa kuÊi, ona piπe: “Otac nije htio dopu-stiti nijednom prezrivom oku da se ruga bijedi i dronjcima njegovogsina. Skinuo je sa svojih ramena πiroki, krasni ogrtaË i njime prekriooronuli lik svojega sina, dok je mladiÊ uz jecaje izgovarao rijeËi pokaja-nja govoreÊi: ‘OËe, sagrijeπih Bogu i tebi. Nisam viπe dostojan da sezovem tvojim sinom.’ Otac ga je Ëvrsto zagrlio i uveo u kuÊu. Nije mudao priliku da traæi mjesto sluge. On je sin koji Êe biti poËaπÊen najbo-ljim u kuÊi i kojega Êe spremni sluge i sluπkinje poπtovati i sluæiti mu.

Otac je rekao svojim slugama: ‘Brzo, donesite haljinu, onu najbolju,i obucite ga! Stavite mu na ruku prsten a na noge sandale! Dovediteugojeno tele te ga zakoljite da jedemo i da se veselimo, jer mi ovaj sinbijaπe mrtav i oæivje, bijaπe izgubljen i nae se.’” (str. 133)

Kakav nam uvid ovaj citat daje u usporedbu kao cjelinu, i πtonam ona govori o Boæjem karakteru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Otac odmah æeli prikriti sramotu sinovih pogreπaka. To je porukaza nas da se ne bavimo proπloπÊu, prijaπnjim pogreπkama drugih ilisvojim vlastitim. Neki od najgorih grijeha sada nisu poznati, ali Êe jed-nog dana biti (1. KorinÊanima 4,5); poput Pavla, mi moramo zaboravitiono πto je bilo i usmjeriti se na buduÊnost (Filipljanima 3,13.14).

ProËitajte Luka 15,24. ©to otac misli kad kaæe da je njegov sinbio mrtav, ali je oæivio? Kako trebamo razumjeti ove vrlo snaænerijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema zlatne sredine kad je u pitanju spasenje. Kada svemu doekraj (Otkrivenje 21,5), i zavrπi velika borba, sva ljudska biÊa bit Êezauvijek æiva ili mrtva. Ne postoji niπta izmeu.

O ovome zasigurno trebamo razmiπljati dok donosimo svakidaπnjeodluke, dobre i loπe, baπ kao i izgubljeni sin.

83

PETAK 3. lipnja


ProËitajte: Ellen G. White, Isusove usporedbe, poglavlja “Izgubljeni naen”, str. 130—139; “Nepremostiva provalija premoπtena”, str. 172;Isusov æivot, poglavlje “Posljednje putovanje iz Galileje”, str. 406,407.

“Obratimo pozornost na to kako je Gospodin njeæan i pun milostiu postupanju sa svojim stvorenjima. On ljubi svoje zabludjelo dijete inajusrdnije ga poziva da Mu se vrati. OËinska ruka grli pokajniËkogsina, svojim ogrtaËem On pokriva njegove dronjke, a na prst mu stavljasvoj prsten kao znak pripadnosti kraljevskoj obitelji. Pa ipak, koliko jeonih koji na izgubljenog sina gledaju ne samo s ravnoduπnoπÊu, veÊ is prijezirom. Oni govore, sliËno hvalisavom farizeju: ‘Boæe, zahvaljujemti πto nisam kao ostali ljudi.’ (Luka 18,11) Meutim, jeste li pomislilikako Bog gleda na takve koji tvrde da su Kristovi suradnici, a sliËnostarijem bratu u usporedbi, tvrdoglavo, samovoljno i sebiËno gledajukako se neka duπa bori protiv bujice kuπnji?” (Ellen G. White, GospelWorkers, str. 140)

“Krist daje snagu i milost, a aneli pomagaËi prenose ih svakojduπi koja vjeruje. Nitko nije tako greπan da u Kristu, koji je umro zanjega, ne bi mogao naÊi snagu, ËistoÊu i pravednost. Isus Ëeka da muskine odjeÊu ukaljanu i oskvrnutu grijehom i da ga odjene u bijeluodjeÊu pravednosti; On ga poziva da æivi, a ne da umre.” (Ellen G. White,Put Kristu, str. 54)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Porazgovarajte o tome kako djeca istih roditelja, iz istogdoma, iz istog okruæenja mogu odabrati tako razliËite duhovnesmjerove. Kako to moæemo razumjeti?

2. Kako moæete pomoÊi onima koji, nakon πto su se okrenuliod Boga, otiπli u svijet i tako naπtetili sebi i drugima, æele ostavitiproπlost iza sebe, ali ne mogu, jer kamo god krenuli nailaze naposljedice izbora iz svoje proπlosti? Kakvu im nadu, obeÊanja ipomoÊ moæete dati?

3. Jedno je biti svjestan da ste pogrijeπili poput izgubljenogsina. ©to je s onima koji su, recimo tako, “napustili dom svoga oca”i u æivotu im ide posve dobro? Budimo iskreni: ne postanu svi kojinapuste Gospodina Ëuvari svinja. Neki zavrπe kao vlasnici farmesvinja! Kako im moæemo pomoÊi da shvate kako su unatoË okol-nostima uËinili pogreπan izbor?

84

PronaÊi vjeruOdrasla sam u Gani. Kao sedamnaestogodiπnjakinja otiπla sam æivjeti

k svojoj teti jer je moja majka napustila Ganu zbog zaposlenja u drugojzemlji. Bili smo krπÊani, ali ne i adventisti. Moja prijateljica je studirala naadventistiËkom SveuËiliπtu Valley View u Gani. Predloæila mi je da dovrπimsvoju srednjoπkolsku naobrazbu na sveuËiliπtu kako bih se mogla kandidi-rati za upis na fakultet. Znala sam da je πkola krπÊanska ustanova, nonisam imala nikakvo predznanje o adventistima, stoga sam se odluËila pri-javiti za studij.

Na moje iznenaenje, u internatu smo imali bogosluæja svaku veËer, asubotom smo odlazili u crkvu. Pitala sam se kakvi su to neobiËni ljudi.Nisu mi smetala bogosluæja u internatu, no teπko mi je padao odlazak ucrkvu subotom. Za mene je religija bila nedjeljna aktivnost.

Isprva sam se bojala da odlaskom subotom u crkvu krπim Boæju volju.No moji su mi prijatelji pomogli da shvatim da je subota Boæji dan odmora,a ne nedjelja. Isto tako su me uputili u ostala naËela na kojima se temeljiadventistiËki naËin æivota.

Tijekom tjedna molitve pastor je pozvao studente da u potpunosti pre-daju svoj æivot Bogu. Odazvala sam se na njegov poziv. ProuËavala samBibliju s prijateljima i nakon odreenog vremena pristupila krπtenju zajed-no s viπe od 50 drugih studenata.

Moja majka je prihvatila moju odluku, ali teta je mislila da sam pristu-pila kultu. Tijekom sljedeÊih πkolskih praznika vratila sam se kuÊi kakobih s njom porazgovarala o svojoj novoj vjeri. Ona je bila uvjerena da jeAdventistiËka crkva kult, a ne crkva.

Zavrπila sam srednju πkolu i upisala se na fakultet SveuËiliπta ValleyView. Molim se da moja obitelj joπ viπe sazna o mojoj novoj vjeri i razumijeono πto vjerujem. Æelim ih sve jednog dana vidjeti u AdventistiËkoj crkvi.

Vaπi misijski darovi podupiru SveuËiliπte Valley View kao i mnoge dru-ge πkole diljem svijeta. Proπle je godine dio dara trinaeste subote iπao zaizgradnju nove crkve na sveuËiliπnom kampusu. Hvala vam za sve πto steuËinili kako bih mogla studirati na adventistiËkom sveuËiliπtu, gdje studen-ti poput mene mogu pronaÊi Krista ili produbiti vjeru u svojoj mladosti.

Sonia Somuah Asante na zavrπnoj je godini studija na SveuËiliπtuValley View u blizini grada Accre u Gani.

85

POUKA 11 4. —11. lipnja 2011.

Svadbeno ruho“Zato sad nema nikakve osude onima koji su u Kristu Isu-

su, i ne hode po tijelu, nego po Duhu.” (Rimljanima 8,1 — ©ariÊ)

Biblijski tekstovi: Matej 21; 22,1-14; Otkrivenje 21,2.9; Pro-povjednik 12,14; Danijel 7,10; Postanak 3,9-19.

KrπÊanska povijest puna je mraËnih stranica. Navodni Kristovi sljed-benici uËinili su straπne stvari, a sudeÊi prema naπem tumaËenju proro-Ëanstava, prije Isusovog dolaska bit Êe uËinjeno joπ viπe zla u Njegovoime.

Ovog tjedna prouËavat Êemo neobiËno zanimljivu usporedbu kojaotkriva bolnu istinu da nisu svi koji se tako deklariraju Kristovi sljed-benici. Naravno, tko smo mi da sudimo tko je vjeran a tko nevjeran? Tkosmo mi da traæimo “trun u oku brata svojega, a brvna u svom oku nezapaæamo” (Matej 7,3)? Nije naπe da o tome sudimo, ali Boæje jest.

“Gosti na evaneoskoj gozbi jesu oni koji tvrde da sluæe Bogu, oniËija su imena zapisana u knjizi æivota. Meutim, nisu svi koji govore dasu krπÊani doista iskreni Kristovi uËenici. Prije nego πto se dodijelikonaËna nagrada, morat Êe se odluËiti tko je dostojan da dobije baπtinupravednih. Ova odluka mora se donijeti prije Kristovog drugog dolaskana nebeskim oblacima; jer kad On doe, Njegova nagrada Êe veÊ biti sNjim, ‘da svakome plati prema njegovu djelu’ (Otkrivenje 22,12).” (EllenG. White, Kristove usporedbe, str. 211)

86

NEDJELJA 5. lipnja

DANI REVNOSTI

Opis posljednjih dana Isusove zemaljske sluæbe u Mateju 21 obilujedramatikom, napetoπÊu i uzbuenjem. Ovdje se otkriva, πto je u BiblijiËest sluËaj, zastraπujuÊa sposobnost srca da prevari, kao i moÊ zloga dazaslijepi naπ um pred najoËitijim istinama. Dok promatramo povijest,lako nam je reÊi: Kako su ti voe mogli biti tako tvrdoglavi, slijepi ineposluπni pred oËitim dokazima koje im je Isus dao?

Ipak, ne smijemo se zavaravati. Pitajmo se jesmo li mi — Ëak i kaoadventisti koji imaju toliku spoznaju — puno drugaËiji od njih? Nepokazujemo li i mi ponekad tvrdoglavu i beπÊutnu ravnoduπnost premaistini, osobito kad se radi o naπim omiljenim grijesima, æeljama i svje-tovnosti? Naravno da nas Bog voli; Krist je umro za nas, a oprost jedostupan svima. Ali za ljude iz ovog poglavlja koji ne samo πto suokrenuli lea Isusu, veÊ su i radili protiv Njega, mogli bismo reÊi isterijeËi. Moramo biti vrlo oprezni, jer varamo sebe ako mislimo da mi nemoæemo biti prevareni.

ProËitajte Matej 21, gdje se gradi pozadina za usporedbu izsljedeÊeg poglavlja. UnatoË mnoπtvu dogaaja, koja je osnovna temaovog poglavlja? Kad bismo trebali napisati saæetak u nekoliko reda-ka, kako bi on glasio? Joπ vaænije, koje duhovne pouke moæemoizvuÊi za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæda u cijelom poglavlju najviπe zadivljuju posljednja dva retka.Bez obzira na to koliko je tvrdo bilo srce ljudi prema Isusu, neπto uNjegovoj poruci je djelovalo jer su razumjeli da govori o njima. Bila biposve drugaËija situacija da Ga nisu razumjeli, ali jesu. Problem je bioupravo u tome da su Ga razumjeli, barem toliko da su Ga poæeljeliukloniti. Takoer zadivljuje kako je sam narod, mnoπtvo Æidova koji sudoπli k Isusu, zadræao voe da ga tada ne uhite. Kako je tuæno da su onikoji su trebali biti uËitelji drugima, trebali najviπe toga nauËiti, a umnogim sluËajevima nikad nisu nauËili. Kad to konaËno uËine, bit Êeprekasno (Rimljanima 14,10).

87

PONEDJELJAK 6. lipnja

KRALJEV POZIV

Organizirati sveËanost vjenËanja neπto je posebno. A kako je tekkada kralj organizira vjenËanje! Biti pozvan na vjenËanje koje kralj or-ganizira svojem sinu bila bi uistinu velika Ëast. Ovdje prikazan opisvjenËanja, osobito sina, oËito se odnosi na odnos Isusa i Njegove Crkve(Otkrivenje 21,2.9; Efeæanima 5,21-23).

ProËitajte Matej 22,1-8. Kako se ovaj dio usporedbe uklapa uono πto smo proËitali u prethodnom poglavlju? Koja se tema ponav-lja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da je kralj bio taj koji je sve organizirao: on je pripremioceremoniju, organizirao veËeru, dao poklati æivotinje. “... sve je gotovo.Doite na svadbu!” glasila je poruka. U konaËnici, uzvanici su se samotrebali odazvati.

Zapazimo takoer razloge zbog kojih su ljudi prezreli poziv. Nekisu ga lako odbili, nisu ga ozbiljno shvatili smatrajuÊi ga nevaænim. Ovobi moglo simbolizirati one koji u danaπnje vrijeme ne shvaÊaju ozbiljnoBoæje zahtjeve, ljude koji iz razliËitih razloga nikad ne prihvate istinu.Drugi “odoπe” svojim putovima. Isus je rekao da je put k spasenju uzak(Matej 7,14); ljudi pronalaze sve vrste izgovora kako bi izbjegli i odbilipoziv. Za druge je ovo jednostavno bilo pitanje materijalnog troπka. I nakraju, dok su neki samo zanemarili poziv, drugi su doslovce progonilione koji su se odazvali. Bez obzira na razlog, svi su izostali. Razmislitetakoer o kraljevim rijeËima koje je rekao da oni koji su odbili poziv“nisu dostojni”. Kako ovo razumijemo u svjetlu jednakosti svih ljudskihgrijeha i greπnosti? Zasluæuje li itko od nas da bude pozvan na kraljevugozbu? Kao πto Êemo vidjeti na kraju, “dostojnost” u biblijskom smisludolazi od onoga πto Krist Ëini za nas; naπa dostojnost ne nalazi se unama, veÊ u onom πto Bog Ëini za nas — i u nama.

Od svih gore navedenih razloga za odbijanje poziva, koji vamse osobno Ëini najteæim? Na koja se obeÊanja moæemo osloniti, kojaÊe nam pomoÊi da ne odbijemo ovaj poziv?

88

UTORAK 7. lipnja

ONI KOJI SU DO©LI NA GOZBU

Nakon dva odbaËena poziva, kralj je uputio joπ jedan, ovaj put svi-ma “koga god naete” (Matej 22,9), i naredio svojim slugama da ihdovedu na svadbu. Odaziv je ovaj put bio drugaËiji jer, prema tekstu,“dovedoπe sve koje naoπe” (Matej 22,10).

ProËitajte ostatak usporedbe (Matej 22,9-14). Tko su bili svad-beni uzvanici? ©to znaËi da su oni koji su doπli bili “zli i dobri”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeste li primijetili da se neki od najzlobnijih, najzloËestijih i naj-omraæenijih ljudi smatraju krπÊanima? Neki od najveÊih kritiËara, osu-ivaËa, licemjera i zlih ljudi idu u crkvu oslanjajuÊi se na obeÊanja ospasenju i iskazujuÊi sigurnost u svoje spasenje.

To nije niπta novo. Kako razumijemo, na primjer, vjeru kriæara kojisu bili toliko posveÊeni Gospodinu Isusu da su harali i pljaËkali nasvojim pohodima u Svetu Zemlju? Jedan oËevidac zapisao je da su njihovi“vojnici kuhali odrasle mnogoboπce u kotlovima s kipuÊom vodom.Nabijali su djecu na kolce i pekli ih kao na raænju”. Kako su ove grozotemogle biti uËinjene u Isusovo ime?

Odgovor je jednostavan (kaæete vi): Ovi ljudi nisu bili pravi krπÊani.Ali kako to moæete znati? Kako moæete suditi njihovo srce, ono Ëemusu bili pouËeni, prilike za veÊim spoznajama? Moæda su se neki poslijei pokajali pozivajuÊi se na ista obeÊanja o oprostu i milosti kao i mi?©to je s groznim djelima onih za koje se ispostavilo da su priliËnopoboæne duπe? Tko smo mi da sudimo srca?

Mi ne smijemo suditi — ali sudi Bog i sudit Êe (Rimljanima 14,10;Hebrejima 10,30; Propovjednik 12,14; Daniel 7,9.10). Adventisti sedmogadana ovo nazivaju “istraænim sudom”, kako je otkriveno i u ovoj uspo-redbi.

Razmislimo o nekim djelima u proπlosti koja su Ëinili oni kojisu sebe nazivali krπÊanima, ponekad i u Isusovo ime. Kako nam ovausporedba ukazuje na to da Êe Bog s njima pravedno postupiti?

89

SRIJEDA 8. lipnja

BEZ SVADBENOG RUHA

©to u ovoj usporedbi simbolizira svadbeno ruho? Zaπto je nje-govo odbijanje doslovno pitanje vjeËnog æivota ili vjeËne smrti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako netko vjeruje u onu krilaticu “jednom spaπen — zauvijek spa-πen”, kako moæe objasniti Ëinjenicu da Êe Bog u nekom trenutku upovijesti, konaËno i zauvijek odvojiti pπenicu od kukolja (Matej 13,24-30), mudre od ludih (Matej 25,1-13), vjerne od nevjernih (Matej 25,14-30)i one koji su potpuno odjeveni Njegovom pravednoπÊu od onih koji nisu(Matej 22,1-14) izmeu onih koji su se izjasnili kao Njegovi sljedbenici,a osobito ako su neki od njih Ëinili i moæda joπ uvijek Ëine straπnestvari, Ëak i u Njegovo ime?

Zar neÊe postojati konaËni obraËun izmeu pravih i laænih krπÊanakoji se oslanjaju na ista obeÊanja o spasenju kao i mi, osobito spasenjukoje se temelji na neËemu πto je netko drugi uËinio za nas?

Razmislimo na trenutak: Kad bismo spasenje zaradili iskljuËivosvojim djelima, bilo bi lako; samo bi se zbrojile naπe zasluge. Ili ihimamo ili nemamo. ToËka. Ali tamo gdje spasenje poËiva na zaslugamakoje je netko drugi uËinio za nas, gdje pravednost koja je potrebna zaspasenje poËiva u nekome drugom a ne u nama, cijela stvar postajesuptilnija, slojevitija. Stoga Êe sud Onoga koji nikad ne grijeπi biti po-trebniji ovdje nego u religiji gdje su djela temelj, zar ne?

Upravo to je pouka ove usporedbe: Bog odvaja istinu od laæi meuonima koji se deklariraju kao Njegovi sljedbenici. ©to je ovdje odluËuju-Êi Ëimbenik? OdluËujuÊi je Ëimbenik jesu li odjeveni u predivnu odjeÊupravednosti koju je Krist besplatno ponudio svima.

Ova usporedba povlaËi znaËajnu razliku izmeu vjernika crkvei greπnika spaπenog Kristovom pravednoπÊu. To oËito nije isto, zarne? Sagledajmo svoj æivot, djela, postupke, rijeËi, misli i ponaπanjeprema prijateljima i neprijateljima. Odraæavaju li nekoga tko nosiKristovo ruho pravednosti ili nekoga koji je samo doπao na gozbu?

90

»ETVRTAK 9. lipnja

ISTRAGA

Kao πto je juËer reËeno, ako ne vjerujete da jednom “spaπena”osoba ne moæe viπe nikad pogrijeπiti, teπko je zamisliti da bi Bog izvrπiokonaËno razdvajanje onih koji su odjeveni u Njegovu pravednost od onihkoji tvrde da to jesu. Ovo je u biti saæetak usporedbe. Za religiju kojase temelji ne na naπim djelima, veÊ na djelima nekog drugog koji je touËinio za nas (koja potraæujemo vjerom), kako da ne bude ovog konaË-nog boæanskog odvajanja?

ProËitajte Propovjednik 12,14 i 1. KorinÊanima 4,5 u svjetluMateja 22,11. ©to je zajedniËko ovim redcima i zaπto je to vaæno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao adventisti sedmoga dana, s naπim razumijevanjem velike borbe(Otkrivenje 12,7-9; 1. Petrova 5,8; Job 1,2) i spoznajom o zanimanjucijelog svemira za ovu borbu (Daniel 7,10; 1. KorinÊanima 4,9; Efeæa-nima 3,10), lako moæemo odbaciti argument uzet iz 2. Timoteju 2,19 —“Gospodin poznaje svoje” — koji se koristi protiv ideje da je istraænisud biblijski nauk. Gospodin poznaje one koji su Njegovi, ali ostataksvemira, kao i mi, ne poznaje.

Veoma je vaæno imati u vidu cjelokupnu sliku — da se cijeli svemirzanima za ono πto se dogaa na naπem planetu u vezi s grijehom,pobunom, spasenjem, kao i za Boæji plan da rijeπi sve na otvoren, pra-vedan naËin.

Sam pojam suda bilo koje vrste podrazumijeva neku vrstu istrage,zar ne? U Postanku 3,9-19 vidimo da se od prvog trenutka nakon pojavegrijeha sam Bog izravno ukljuËio, postavljajuÊi pitanja kako bi dobioodgovore koje je veÊ znao. Baπ kao πto ova “istraga” nije bila zbog Njega(pomogla je Adamu i Evi da razumiju teæinu uËinjenog djela), isto semoæe reÊi i za “istraæni sud”, koji ne otkriva niπta novo za Boga, veÊ seodvija zbog dobrobiti drugih.

Baπ kao πto je bilo na sudu u Postanku, gdje je Boæja milost odba-cila smrtnu presudu (Postanak 3,15), Njegova milost Ëini isto za Boæjeistinske sljedbenike sada i u vrijeme suda — kada im je najpotrebnije!

Istraga naπih djela? Je li uopÊe Ëudno πto nam je u svakomtrenutku potrebno pokrivalo Kristove pravednosti ili spasenje pomilosti, a ne po djelima? Kakvu bismo nadu imali kad — nakonistrage naπih djela — ne bismo imali Kristovo ruho koje nas pokriva?

91

PETAK 10. lipnja


ProËitajte: Ellen G. White, Kristove usporedbe, poglavlje “Bez svad-benog ruha”, str. 209—217.

“Ali plan otkupljenja je imao πiri i dublji smisao od spasenja Ëovje-ka. Krist nije samo zbog toga doπao na Zemlju, ne samo zbog toga dastanovnici ovog malog svijeta poπtuju Boæji zakon onako kako bi gatrebali poπtovati, veÊ da pred svemirom opravda Boæji karakter.” (EllenG. White, Patrijarsi i proroci, str. 47)

“Pa ipak, Sotona tada nije uniπten. Ni tada aneli nisu shvatili πtoje sve obuhvaÊeno ovom velikom borbom. NaËela koja su bila u pitanjutrebalo je puno jasnije otkriti. »ovjeka radi Sotonino se postojanje mo-ralo produljiti. »ovjek, kao i aneli, mora uoËiti razliku izmeu Knezasvjetla i kneza tame. On mora izabrati kome Êe sluæiti.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 632)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Prisjetite se krπÊanske povijesti, svih strahota koje su uËi-nili oni koji su se nazivali krπÊanima, Ëesto u Isusovo ime. Razmi-slite kako su ti ljudi rabili svoju vjeru kao pokriÊe, opravdanje zastraπne zloËine. Kako nam ova nesretna Ëinjenica moæe pomoÊi dabolje razumijemo potrebu za odvajanjem meu onima koji se nazi-vaju Isusovim sljedbenicima, kako je otkriveno u ovoj usporedbi iu drugim biblijskim tekstovima?

2. Ellen G. White jasno ukazuje na to da Kristova haljina sim-bolizira Njegovu pravednost koja ne samo πto nas pokriva ili oprav-dava, veÊ i mijenja na svoju sliku i omoguÊuje nam da odraæavamoNjegov karakter u svojem æivotu. Kako razumjeti razlike izmeuove dvije istine i zaπto je toliko bitno da to uËinimo?

3. Pozabavite se stvarnoπÊu velike borbe i njezinim utjecajemna adventistiËku teologiju. Pronaite tekstove iz cijele Biblije kojipokazuju koliko je ova tema biblijska i vaæna.

4. Isus je zavrπio usporedbu o svadbenom ruhu sljedeÊim rije-Ëima: “Jer premda su mnogi zvani, ipak ih je malo izabranih!”(Matej 22,14) ©to je On po vaπem miπljenju æelio reÊi ovom izjavom,s obzirom na kontekst usporedbe?

92

Drvo balitePleme Manobo iz sela Togopon na juænim Filipinima æeljelo je preseliti

svoje selo. Otkrili su mjesto koje je imalo dovoljno pitke vode i zemljiπtaza kuÊe i vrtove. Predio je bio savrπen osim jednoga: u blizini je raslo drvozvano balite ili banjan, za koje su neki seljani vjerovali da je dom za duhove.Neki su Ëak tvrdili kako su u blizini drveta Ëuli djeËji plaË. Drugi su osjetilimiris kuhane hrane kad su prolazili pokraj drveta. »ak je i vraË predvidioda Êe selo uniπtiti katastrofa ako se presele na podruËje gdje je raslo ovodrvo.

Jedan sam od dvojice studenata-misionara u ovome selu. Neki vjerniciAdventistiËke crkve ukazali su mi na ovaj problem i zatraæili naπ savjet.Treba li se cijelo selo preseliti na ovo podruËje ili pronaÊi novo?

Molili smo se i potom rekli vjernicima: “Sotona je stvaran; on pokuπavaprevariti ljude. Ali Bog je pobijedio Sotonu koji drπÊe kada Ëuje molitvu inajslabijeg Boæjeg djeteta. Nemamo se Ëega bojati dok vjerujemo da nas Bogπtiti.”

I tako su se seljani preselili na ovo podruËje. Neki od njih su ËulineobiËne zvukove iz tog drveta; drugi su tvrdili da su se neka djeca razboljela.»ak sam i ja osjetio neπto Ëudno.

Jednog dana vidio sam novog uËenika u svojem razredu kojeg nisamprepoznao. »inilo se da ga druga djeca ne vide. Nakon zavrπetka nastave,ovaj novi uËenik me je upozorio da ne ostajem u ovom selu jer Êe mi se uprotivnom dogoditi neπto loπe. A zatim je, u treptaju oka, ovaj misteriozniuËenik nestao. Poslije sam ga vidio u blizini drveta balite.

Te noÊi nisam mogao spavati. Mislio sam na svojeg pokojnog oca ibaku koji su bili vraËevi u mojem rodnom selu. Je li moguÊe da je avoljeprokletstvo joπ uvijek na meni? A onda sam se prisjetio kako sam sad Boæjedijete te da je Bog pobijedio Sotonu joπ prije nego πto je ovaj svijet stvoren.Razgovarao sam o ovome sa svojim kolegom i zajedno smo se pomolili Boguda pokaæe seljanima da je On pravi Bog i da nemaju razloga za strah.

Drvo je i dalje uznemiravalo seljane pa je netko predloæio da ga posijeku.No u narodu je vladala bojazan da Êe onaj tko to uËini umrijeti. Stoga samja uzeo sjekiru, pomolio se i posjekao drvo. Nikakvo zlo nije zadesilo seljane.“Bog ovog studenta-misionara je moÊan!” zakljuËili su seljani.

Molimo se da narod sela Togopona raste u vjeri. Hvala vam za vaπemisijske darove koji podupiru moju i naobrazbu drugih mladih adventistaza sluæbu u zahtjevnim podruËjima diljem svijeta.

Bony Lagunday student je Koledæa Mountain View na Filipinima.

93

POUKA 12 11.—18. lipnja 2011.

Joπ neka slikovita znaËenjaodjeÊe u Bibliji

“Govorila je u sebi: ‘Dotaknem li se samo njegovih haljina,ozdravit Êu!’” (Marko 5,28)

Biblijski tekstovi: Marko 5,24-34; Luka 8,43-48; Ivan 13,1-16; 19,23.24; Matej 26,59-68; 27,27-29.

S jedne strane ne bi nas toliko trebalo iznenaditi πto moæemo sku-piti toliko pouka o odijevanju iz Biblije, zar ne? Uostalom, odjeÊa jevelik dio naπe osobnosti; ona moæe mnogo reÊi o nama a da ne pro-govorimo nijednu rijeË. Mi Ëesto sudimo o drugima, ispravno ili pogreπno,na osnovi onoga πto su odjenuli i naËina na koji tu odjeÊu nose.

Ovotjedna pouka bavit Êe se pitanjem odijevanja, a sve se tiËe Isusa.ProuËavat Êemo o æeni koja je s pravom vjerovala da Êe biti izlijeËenaako samo dodirne Njegovu haljinu. Tu je zatim Isus koji odlaæe svojogrtaË kako bi oprao noge uËenicima. ProuËavati Êemo o velikom sve-Êeniku koji stoji pred Isusom i razdire svoje haljine, πto je zapeËatilosudbinu ovog oholog voe. Zatim Êemo promatrati Isusa u haljini zaizrugivanje koju su mu obukli rimski vojnici. Naposljetku Êemo proma-trati vojnike koji su bacali ædrijeb za Isusovu haljinu, ispunjavajuÊi takodrevno proroËanstvo.

Istina, rijeË je samo o odjeÊi koja je, meutim, puna simbolike iznaËenja.

94

NEDJELJA 12. lipnja

“TKO MI SE DOTA»E HALJINA?”

U Marku 5,24-34 i Luki 8,43-48 zapisana je priËa o æeni koja je“bolovala dvanaest godina od krvarenja”. Osim πto je ovo zdravstvenostanje bilo opasno samo po sebi, ova je bolest u toj kulturi nosilastigmu neËistoÊe ËineÊi æenu joπ jadnijom. U meuvremenu, lijeËnicinisu mogli niπta uËiniti; ona je bila toliko oËajna da je potroπila savnovac koji je imala da bi postala joπ bolesnija, πto ne Ëudi s obzirom natadaπnji naËin lijeËenja. Teπko moæemo i zamisliti koliko je patnje istida podnijela zbog svoje bolesti.

A onda dolazi Isus i Ëini ovo nevjerojatno Ëudo.ProËitajte Marko 5,24-34 i Luka 8,43-48. Koje znaËenje mo-

æemo naÊi u Ëinjenici da je æena vjerovala da samo treba dodirnutiIsusovu odjeÊu kako bi ozdravila?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ova je æena imala jaku vjeru u Isusa, toliku da je vjerovala da Êeozdraviti ako samo dotakne Njegovu odjeÊu. Naravno, nije je izlijeËilahaljina — nije to bio Ëak ni dodir. Bila je to samo Boæja sila koja jedjelovala u nekome koji je oËajan doπao pred Gospodina s vjerom, svje-stan svoje bespomoÊnosti i potrebe. Doticanje Njegove haljine bilo jevjera na djelu, πto je zapravo bit krπÊanstva.

Zaπto je Isus pitao tko se dotaknuo Njegove haljine?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Postavivπi ovo pitanje i uËinivπi æenin postupak i iscjeljenje javnim,Isus je iskoristio njezin primjer kako bi posvjedoËio ljudima koji su Gapratili. Æelio je da svi znaju πto se dogodilo, a æelio je da i ona zna kakonije bila rijeË ni o kakvoj magiËnoj sili u Njegovoj odjeÊi koja joj jedonijela iscjeljenje, veÊ o Boæjoj sili koja je u njoj djelovala vjerom.Koliko god neugodno bilo njezino stanje, sada je bila izlijeËena i moglaje posvjedoËiti πto je Krist za nju uËinio.

Kako moæemo doÊi Gospodinu, kao πto je to uËinila ova æena,s vjerom i pokornoπÊu, svjesni svoje bespomoÊnosti? Joπ vaænije,kako moæemo odræati vjeru i povjerenje u Njega kad iscjeljenje kojetraæimo ne dolazi kao πto æelimo?

95


ON JE “SKINUO OGRTA»”

U posljednjih nekoliko dana æivota na Zemlji, Krist se sastao sasvojim uËenicima u gornjoj sobi na blagdan Pashe, izraelske nacionalneproslave izlaska iz ropstva. Ipak, nije sve bilo tako dobro kako se Ëinilo.OzraËje u gornjoj sobi vjerojatno je bilo puno napetosti i zlovolje. Nedu-go prije uËenici su se svaali oko toga tko Êe zauzeti najviπi poloæaj naNebu. Sada su se okupili da zajedno proslave Pashu koja im je trebalaukazati na njihovu veliku potrebu za Boæjom spasonosnom miloπÊu unjihovom æivotu i koliko su ovisni o Njemu.

ProËitajte Matej 20,20-28. Koju vaænu pouku uËenici uopÊenisu razumjeli Ëak i nakon toliko vremena provedenog s Isusom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao da ponaπanje uËenika nije bilo dovoljno loπe, kao vrhunacsvega tu je bio Juda, Njegov izdajica, koji se ponaπao kao da je sve uredu. Usred svega toga, kad je Isus imao razloga biti zgroæen njihovimponaπanjem, πto On Ëini?

ProËitajte Ivan 13,1-16. Kakvu nam pouku Isus daje u ovimredcima? ©to znaËi biti Isusov sljedbenik?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UËenici su poπtivali obiËaj pranja nogu od praπine s ceste. Ovo jebio posao za sluge. Ali uËenici nisu imali sluge, a nitko od njih nije sehtio sagnuti kako bi obavio ovaj poniæavajuÊi ropski zadatak. Kada jeIsus odloæio svoj ogrtaË i poËeo im prati noge, njihova su srca omekπa-la. Proglasili su Ga Boæjim Sinom. »injenica da se Boæji Sin moraosagnuti i obavljati posao jednog sluge, posramila ih je. U tekstu stoji daje prije nego πto je to uËinio, skinuo ogrtaË pokazujuÊi spremnost da sespusti i ponizi do najveÊih dubina kako bi dopro do svojih sljedbenika.

A onda je, kao da sve to nije bilo dovoljno, znajuÊi vrlo dobro πtose nalazilo u Judinom srcu, oprao i njegove noge.

Koliko smo “nisko” spremni iÊi za dobrobit drugih? Kada smozadnji put “skinuli ogrtaË” kako bismo zadovoljili potrebe svojihbliænjih?

96

UTORAK 14. lipnja

“NITI RAZDIRE SVOJE ODJE∆E”

“A sveÊenik koji je najveÊi meu svojom braÊom, na Ëiju jeglavu bilo izljeveno ulje pomazanja i koji je posveÊen da nosi svetuodjeÊu, neka ne ide raπËupane kose niti razdire svoje odjeÊe.” (Le-vitski zakonik 21,10)

ProËitajte Matej 26,59-68. ©to moæemo iπËitati iz postupkarazdiranja sveÊeniËke odjeÊe velikog sveÊenika kao reakcije na Kri-stov odgovor? Vidi takoer Marko 15,38; Hebrejima 8,1.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Veliki sveÊenik razderao je svoju odjeÊu, πto je trebalo znaËiti daIsusa treba kazniti smrÊu. Kaifino razdiranje odjeÊe simboliziralo jenjegov “pravedni gnjev” pokazujuÊi svoje zgraæanje nad Isusovom na-vodno bogohulnom tvrdnjom da je Boæji Sin. Mojsijev zakon branio jevelikom sveÊeniku da razdire svoju odjeÊu (Levitski zakonik 10,6; 21,10)jer su njegove haljine simbolizirale savrπenstvo Boæjeg karaktera. Raz-drijeti ove haljine znaËilo bi oskvrnuti Boæji karakter, Njegovo savrπen-stvo. Stoga je ironija bila u tome πto je Kaifa prekrπio zakon koji jebranio. To ga je uËinilo nedostojnim za sluæbu. Joπ je ozbiljnija Ëinjenicada je kazna za razdiranje njegovih haljina bila smrt. Velika ironija usvemu tome bila je πto je Isusa, koji nije niπta skrivio, trebalo pogubitina poticaj velikog sveÊenika koji je sam, zahvaljujuÊi svojim postupcima,zasluæio smrt.

Simbolika tog razdiranja bila je duboka. Ovo je bio poËetak krajacjelokupnog zemaljskog ærtvenog sustava i sveÊenstva. Uskoro je trebaobiti uspostavljen novi i bolji sustav u kojem Êe Krist biti novi VelikisveÊenik koji Êe vrπiti sluæbu u nebeskom Svetiπtu.

OdjeÊa velikog zemaljskog sveÊenika, tako puna simbolike i znaËe-nja u svoje vrijeme, trebala je uskoro postati simbolom sustava koji jeupravo bio liπen svakog znaËenja i doπao svome kraju. Koliko je straπnoπto su vjerski voe bili toliko zaslijepljeni mrænjom, ljubomorom i stra-hom da mnogi od ovih voa (ali ne svi) nisu prepoznali Isusa kada jedoπao, na kojeg je ukazivala cjelokupna religija; tek su Ga obiËni, skro-mni ljudi prihvatili kao Mesiju i preuzeli posao koji su ovi sveÊenicitrebali obavljati.

Kako moæemo biti zarobljeni vlastitim osjeÊajem samopraved-nosti, morala i duhovne superiornosti, a ostati slijepi kad su upitanju vaæne istine kojima nas Gospodin æeli pouËiti?

97

SRIJEDA 15. lipnja

ODJE∆A ZA IZRUGIVANJE

“Onda vojnici upraviteljevi uvedoπe Isusa u upraviteljev dvor iskupiπe oko njega cijelu Ëetu. Zatim ga svukoπe i ogrnuπe skrletnomkabanicom. Potom spletoπe krunu od trnja, staviπe mu je na glavu,a u desnicu mu staviπe trsku. Poklecali su pred njim i izrugivali muse govoreÊi: ‘Zdravo, kralju æidovski!’” (Matej 27,27-29) Razmislimomalo πto se dogaa u ovim redcima. Kakvu straπnu ironiju ovdjeuviamo? ©to nam ovi redci govore o ljudskom neznanju, okrutnostii ludosti? Kako ovi redci na dramatiËan naËin simboliziraju ono πtosvijet Ëini svojem Stvoritelju i Otkupitelju Ëak i u danaπnje vrijeme?Vidi takoer Luka 23,10.11; Marko 15,17-20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusa su skinuli i potom obukli u ljubiËasto-crvenu ili grimiznuhaljinu. Ova kabanica mogla je biti ogrtaË nekog vojnika ili neka odPilatovih odbaËenih starijih haljina. Grimizna boja bila je boja visokogroda. Ova kabanica je kao Ëin izrugivanja bila ogrnuta oko ramena »ovjekakoji je tvrdio da je Kralj.

Naravno, nema kralja bez krune. Isusa su muËitelji okrunili krunomod trnja, trnovitog grmlja koje raste na podruËju Palestine, a u ruke Mustavili trsku po uzoru na kraljevsko æezlo. Klanjali su se rugajuÊi Mu se,pozdravljajuÊi Ga kao æidovskog kralja. No dok se sveÊenikovo izrugiva-nje sastojalo od napada na Kristov duhovni autoritet, vojnici su se rugaliNjegovom politiËkom suverenitetu. Pravog kralja natjerali su da paradirau ceremoniji izrugivanja, odjeven u odjeÊu za izrugivanje. Onaj koji jeponudio greπnom svijetu svoju haljinu pravednosti i savrπenstva, bio jeodjeven u haljinu za izrugivanje.

Ipak, nevjerojatno je πto je Isus sve ovo podnio zbog svoje ljubaviprema onima koji su se prema Njemu tako odnosili. Kad se netko premanama loπe ponaπa ili nas samo promatra ljutito, koliki od nas istogtrenutka reagiraju ljutnjom i æele uzvratiti. Ugledajmo se, meutim, naprimjer koji nam je Isus ovdje ostavio kad se suoËio s ovakvim ponaπa-njem.

Kako reagiramo kad se netko prema nama nepravedno odnosi?Kako se po ugledu na Isusov primjer moæemo drugaËije ponaπatikad se to dogodi sljedeÊi put?

98

»ETVRTAK 16. lipnja

“DIJELE MOJE HALJINE”

“Haljine moje dijele meu sobom i kocku bacaju za odjeÊumoju.” (Psalam 22,19)

Teπko je zamisliti poniæenje koje je Isus podnio. Nakon ruganja odstrane vojnika, doveden je do kriæa i tamo je s Njega bio skinut posljednjiostatak Njegove zemaljske odjeÊe. PretuËen, poniæen, ismijavan i sadarazodjenut do kraja i razapet, Isus je uistinu pio gorku Ëaπu koja Mu jebila namijenjena “od postanka svijeta” (Otkrivenje 13,8).

ProËitajte Ivan 19,23.24 (vidite takoer Matej 27,35). KakvoproroËko znaËenje Biblija daje onomu πto se ovdje dogodilo i zaπtoje to vaæno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

NajveÊi Ëin u povijesti svemira odvijao se upravo pred njima, a ovivojnici su se bavili neËim toliko nevaænim kao πto je podjela odjeÊejedne ærtve!

Meutim, njihov postupak sam po sebi nije bio toliko beznaËajan,jer Biblija kaæe da su na taj naËin ispunili proroËanstvo. Ivan ovaj doga-aj povezuje izravno s psalmom, rekavπi da se tako dogodilo zato da bise “Pismo ispunilo” (i Matej tako kaæe), pruæajuÊi nam tako joπ viπedokaza za naπu vjeru.

Razmislimo takoer πto je ovo moglo znaËiti za Isusa. Teæina grije-ha cijelog svijeta pada na Njegova lea, pritiπÊe Ga odvojenost od Oca iu tom trenutku Isus vidi ove vojnike kako pred Njim dijele Njegovehaljine bacanjem ædrijeba kao ispunjenje proroËanstva. Ovo Mu je dalododatnu hrabrost da izdræi ono s Ëim se suoËavao na kriæu. Ovakvoponaπanje vojnika bilo je dokaz da se, koliko god bilo teπko Njegovosuenje, koliko god straπna bila Njegova patnja, proroËanstvo ispunjava,da se Njegova zemaljska sluæba bliæi velikom vrhuncu i omoguÊuje spa-senje svakom ljudskom biÊu koje Ga je zatraæilo vjerom. Dakle, Isus jeto morao pretrpjeti i On je to uËinio.

Koja su biblijska proroËanstva najviπe utvrdila naπu vjeru,osobito u vrijeme potrebe, kad je naπa vjera bila na kuπnji?

99

PETAK 17. lipnja


ProËitajte: Ellen G. White, Put u bolji æivot, poglavlje “Dodir vjere”,str. 28—30; Isusov æivot, poglavlja “Dodir vjere”, str. 275,276, “U Pilato-voj sudnici”, str. 602—606 i “Golgota”, str. 619,620.

“Isusovi neprijatelji oËekivali su Njegovu smrt i s nestrpljenjem senadali. Taj Êe dogaaj, mislili su oni, zauvijek utiπati glasine o Njegovojboæanskoj moÊi i divljenje Njegovim Ëudima. Laskali su sebi kako viπeneÊe drhtati zbog Njegovog utjecaja. BezosjeÊajni vojnici, koji su Isuso-vo tijelo prikivali na kriæ, razdijelili su Njegovu odjeÊu izmeu sebeotimajuÊi se za haljinu koja je bila satkana bez ijednog πava. KonaËnosu odluËili stvar rijeπiti bacanjem kocke. Nadahnuto pero toËno je opi-salo ovaj prizor stotinama godina prije nego πto se zbio: ‘Opkolio meËopor pasa, rulje me zloËinaËke okruæile. Probodoπe mi ruke i noge. ...Haljine moje dijele meu sobom i kocku bacaju za odjeÊu moju.’ (Psa-lam 22,16.18)” (Ellen G. White, The Story of Redemption, str. 223,224)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U razredu neka svatko proËita biblijsko proroËanstvo kojesmatra osobito ohrabrujuÊim. Kako nam ova proroËanstva otkrivajuËinjenicu da nam je Bog doista dao dobre razloge za vjerovanje?

2. Prisjetite se nekoliko posljednjih dana Kristovog æivota inevjerojatnog poniæenja, samoodricanja i patnje koju je podnio. Kojepouke moæemo iz toga nauËiti? Kako moæemo nauËiti umrijeti svo-jem “ja” na naËin koji nam je Isus ovdje otkrio?

3. Razmislite o krajnjem neznanju vojnika koji su se izrugivaliIsusu grimiznom kabanicom i krunom od trnja. Ili o onima koji surazdijelili Njegove haljine u podnoæju kriæa, potpuno nesvjesni ono-ga πto se uistinu dogaalo. Ili Ëak o velikom sveÊeniku koji jerazderao svoju haljinu, iskazujuÊi navodno pravedno ogorËenje naKristov odgovor. Svi ovi ljudi djelovali su u potpunom neznanju, aipak su bili sudionici poËinjenja straπnog zloËina. Opravdava linjihovo neznanje njihove postupke? Zaπto bi trebali biti kaænjeniza neπto πto su uËinili u neznanju?

100

Puni krug vjereMaria Villaroel æivi na Uskrπnjem otoku, jednom od najzabaËenijih mje-

sta na svijetu. Ovaj mali otok, poznat po svojim tajanstvenim kamenimkipovima, nalazi se viπe od tri tisuÊe kilometara zapadno od Juæne Amerike.

Marijin suprug Atillio otputovao je na Uskrπnji otok 1975. godine osta-vivπi Mariju i nejakog sina u »ileu. Tijekom suprugove odsutnosti, Maria jeupoznala adventistiËku vijest. Prihvatila je ove nove istine i krstila se netomprije nego πto se pridruæila suprugu na Uskrπnjem otoku.

Kada je stigla, Maria je otkrila da je jedina adventistica meu tri tisuÊestanovnika koji æive na otoku. PriËala je svojoj djeci biblijske dogaaje isvetkovala subotu u svojem domu.

Godinama se molila da joj Bog pomogne da pronae naËin kako da osvojoj vjeri govori drugima. Jednog dana upoznala je Sergija Celada, Ëile-anskog policajca koji je posjetio otok zbog posla. Æeljela mu je govoriti oEvanelju, ali nije znala kako. Onda se sjetila kaseta s emisijama Glasanade koje je upravo primila. Ponudila ih je Sergiju. Ove kasete duboko suutjecale na njegovo srce, a on je organizirao njihovo emitiranje putem lokal-ne radiopostaje.

Kad je doπlo vrijeme da Sergio napusti Uskrπnji otok, rekao je Marijida svaki tjedan na postaju odnese nove kasete. Maria je to Ëinila viπe oddvadeset godina. Ona je postala Glas nade na Uskrπnjem otoku. Ljudi suæeljeli znati viπe o Bibliji pa se Maria obratila Glasu nade u »ileu traæeÊipriruËnik za prouËavanje Biblije.

Maria se molila za pomoÊ da na otoku osnuje crkvu. Godine 1998. otokje posjetio Gabriel Montoya, adventist iz »ilea. Maria ga je molila da poπaljenekoga na Uskrπnji otok tko bi nju i zainteresirane pouËio viπe o Bibliji.Gabriel je poslao svoju suprugu Luz. U roku od mjesec dana trideseteroljudi prouËavalo je Bibliju s Luz i Marijom.

Kad god je u moguÊnosti, Luz posjeÊuje otok prouËavajuÊi Bibliju sljudima koje je Maria upoznala sa Spasiteljem. Marijin san o osnivanjucrkve na Uskrπnjem otoku konaËno se ostvario. Svake subote trideseterovjernika i velik broj posjetitelja okupljaju se na bogosluæja.

Lanac vjere postigao je puni krug. Prva osoba koju je Maria zainteresi-rala za Krista, Sergio Celada, krπten je u »ileu, a njezin sin je studentteologije. Njegov plan je vratiti se na Uskrπnji otok kao pastor crkve u Ëijemje osnivanju sudjelovala njegova majka.

Na Uskrπnjem otoku nije bilo adventista sve do pojave vjernice koja semolila da je Bog upotrijebi za osnivanje crkve. Naπi misijski darovi ËinemoguÊim pristup ovim duπama zahvaljujuÊi programima kao πto je Globalnamisija. Hvala vam za vaπe darove.

Maria Villaroel pionirka je Globalne misije i æivi na Uskrπnjem otoku.

101

POUKA 13 18.—25. lipnja 2011.

ObuËeni u Krista“Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista i ne brinite se

oko tjelesnoga da ugaate pohotama!” (Rimljanima 13,14)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 3,26-29; Rimljanima 6,1-6; Ko-loπanima 3,1-10; Efeæanima 4,22-24; 1. KorinÊanima 15,49-55; 2.KorinÊanima 5,1-4.

Jeste li kada ispustili jaje i promatrali kako se razbija i pretvara uneurednu smjesu? Ali sigurno nikad niste vidjeli da se svi djeliÊi tograzbijenog jajeta ponovno spajaju u cjelinu. U stvarnosti se to ne doga-a.

Temeljni zakon prirode, barem prirode u palom stanju, jest da sveteæi k raspadanju i neredu. Kad je neπto prepuπteno sebi, poveÊa li seu tome energija, red i struktura ili se smanjuje i propada? Odgovor jeoËit. PrimjeÊujemo to svuda oko nas, Ëak i u nama samima (na primjerstarenje naπeg tijela).

VeÊi dio visoke znanosti ima objaπnjenje za ovaj fenomen, ali nemorate biti doktor fizike da biste to razumjeli. I kao πto cicat iz prijaπ-nje pouke kaæe, “zemlja Êe se kao haljina istroπit” (Izaija 51,6).

UnatoË tomu, imamo Evanelje, plan spasenja koji govori o obnovi,o preuzimanju starog, slomljenog, propalog svijeta i njegovoj obnovi.

U ovom zavrπnom tjednu dotaknut Êemo se opisa posebne odjeÊe izPisma koji otkriva ova obeÊanja o obnovi.

102

NEDJELJA 19. lipnja

BA©TINICI PO OBE∆ANJU

Jedna od najveÊih borbi u krπÊanskoj Crkvi od najranijih dana,borba koja je bila u srcu protestantske reformacije (a koja se na razli-Ëite naËine nastavlja i danas, Ëak i u naπoj crkvi), bavi se pitanjemEvanelja, spasenja, naËina na koji se spaπavamo. PiπuÊi crkvi u Gala-ciji, apostol Pavao se morao baviti ovim pitanjem otvoreno i izravno jerse u crkvu uπuljala laæna teologija i zaprijetila integritetu Evanelja.

ProËitajte GalaÊanima 3,26-29. ©to Pavao ovdje istiËe kao naj-vaænije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svima onima koji su krπteni, u 27. retku Pavao poruËuje: “Kristaste obukli.” Iako su svi bili greπnici, njihovi grijesi su oprani, njihovestare prljave haljine su nestale i oni su sada “obuËeni”, prekriveni suIsusovom pravednoπÊu. Njegov æivot, Njegovo savrπenstvo, Njegov karak-ter oni sada mogu prisvojiti kao vlastiti. Sva obeÊanja Saveza ispunjenasu u Isusu i sada, kad su odjeveni u Krista, mogu ih traæiti za sebe. Onisu baπtinici tih obeÊanja koja su najprije dana Abrahamu (Postanak12,2.3), ne zbog statusa, spola ili nacionalnosti, veÊ jedino po vjeri uKrista.

ProËitajte Rimljanima 6,1-6. ©to nam Pavao ovdje govori, apomaæe nam da bolje razumijemo znaËenje izraza “obuÊi Krista”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biti odjeven u Krista znaËi viπe nego samo imati pravni poloæaj predBogom. KrπÊani su sjedinjeni s Kristom; oni su se predali Njemu i poNjemu su preporoeni, pomlaeni i obnovljeni. KrπÊani koji ne mijenjajusvoje stare putove, navike i stari naËin æivota, trebaju se pogledati uogledalo i promotriti u πto su odjeveni.

U πto smo odjeveni? Razlikuje li se ono πto nosimo u javnostiod onoga πto nosimo kad nas nitko ne gleda (kako mi mislimo)? ©tonam naπ odgovor govori o nama?

103


NEMA UGA–ANJA TIJELU

Osim πto je Pavlova teologija duboka i zahtjevna, ona je takoer ivrlo praktiËna. Bilo koja teologija, bilo koja verzija “evanelja” koja seusredotoËuje iskljuËivo na spasenje samo u ravnoduπnom i pravnomsmislu, promaπuje cilj. Cjelokupno krπÊanstvo usmjereno je na Isusa,ali ne Isusa u izolaciji. RijeË je o Isusu i onome πto je On uËinio za paliljudski rod svojim æivotom, smrÊu i sluæbom Velikog sveÊenika. Ne radise samo o promjeni naπeg pravnog statusa pred Bogom, veÊ o promjeni,obnovi i novoroenju; radi se o novom æivotu u Kristu.

ProËitajte Rimljanima 13. UsredotoËite se na svakidaπnju prak-tiËnu stranu krπÊanskog æivota kojim se Pavao ovdje bavi.

..................................................................................................................................

VeÊina poglavlja bavi se na razliËite naËine onim πto je potrebno dabudemo dobri graani i dobri susjedi. To je stalno ponavljanje naËelaZakona, koje kulminira poznatim rijeËima: “Ljubi bliænjega svoga kaosamoga sebe!” (redak 9)

Meutim, u redcima 11-14 dolazi do male promjene. Pavao na po-Ëetku poglavlja govori o posluπnosti tadaπnjoj politiËkoj vlasti, a zatimprebacuje naglasak na “posljedak” vremena, govoreÊi zapravo o rimskomvremenu i o tome kako je potrebno da se ozbiljno pozabave svojimponaπanjem. Pri kraju poglavlja nailazimo na izraz “obucite (se) u IsusaKrista” (redak 14), u kojem se glagol “obucite se” tvori od istog grËkogkorijena koji nalazimo u GalaÊanima 3,27. Oba retka, dakle, govoresliËno.

Kontekst iz Rimljanima 13 vrlo jasno objaπnjava Pavlovu misao.Redci koji dolaze prije, kao i ostatak retka koji dolazi nakon spomenu-tog izraza, pokazuju kako biti odjeven u Krista znaËi æivjeti æivotomvjere i posluπnosti. Isti grËki korijen za rijeË “obuËen” pojavljuje se u12. retku u kontekstu odijevanja “oruæja svjetla”. Krist je svjetlo svijeta;oni koji hode u Njemu, ne hode u tami. Oni su svukli “djela tame” i sadahode u svjetlu. Koje god bilo drugo znaËenje izraza “obuÊi Krista”,zasigurno se odnosi na izgradnju karaktera, ponaπanje, na izgradnjuljubavi kakvom je Krist ljubio kao i na odraæavanje Njegovog lika. Dru-gim rijeËima, dok sve oko nas ima sklonost k pogorπanju, oni koji suobuËeni u Krista trebali bi biti sve savrπeniji (2. KorinÊanima 3,18).

Koliko bi drugaËiji bio naπ æivot kad bismo u potpunosti biliodjeveni u Krista? Ima li neπto u naπem æivotu πto smo zadræali zasebe i nismo umrli svojem “ja” da bi Krist mogao djelovati u nama?Koliko bi naπ æivot bio drugaËiji kad bismo Mu se potpuno predali?

104

UTORAK 21. lipnja

SVU∆I, OBU∆I

ProËitajte Koloπanima 3,1-10. Dok Ëitate, uoËite da se glagolu 10. retku, “obuÊi”, pojavljuje i u prethodnom retku koji smoprouËavali. ImajuÊi to na umu, πto nam ovi redci govore?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

StruËnjaci smatraju da se u ovim redcima, kao i u nekim drugimakoje smo prouËili, govori o krπtenju. (Gdje u tekstu vidite nagovjeπtaj otome?) Na potpuno prihvatljiv naËin, opet nam je predoËena misao oobnovi, novoroenju, neËemu πto je sada bolje nego πto je bilo prije.Kad smo u Kristu, mi nismo isti kakvi smo bili prije, ne æivimo æivotomkojim smo prije æivjeli. Pavao ovdje takoer vrlo jasno povezuje sada-πnje iskustvo u Kristu s onim πto Êemo iskusiti kad se On vrati. Doista,naËin na koji smo prihvatili Kristov prvi dolazak, odluËit Êe πto Êe sedogoditi s nama prigodom Njegovog drugog dolaska!

ProËitajte Efeæanima 4,22-24 (i ovdje se u 24. retku nalazigrËki glagol “obuÊi“). ©to joπ Pavao ovdje naglaπava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite razliku izmeu “staroga” i “novoga Ëovjeka”. “Stari Ëovjek”,bivπe “ja” je umrlo (to simbolizira krπtenje) i rezultat je “novi Ëovjek”,novo stvorenje u Kristu. I ovdje se misao o “odjevenosti” bilo u Kristaili u “novoga Ëovjeka” javlja u smislu krπÊanskog ponaπanja. ProËitajteretke prije i nakon 24. retka. Ovdje se radi o promjeni karaktera, pona-πanja i cjelokupnog moralnog biÊa. Ovaj proces traje. Kao krπteni krπÊa-ni, mi smo novi ljudi u Gospodinu; biti “obuËen” u Krista nije metaforasamo za opravdanje, jer Kristova pravednost pokriva naπe grijehe i dajenam pravni poloæaj pravednika pred Bogom. Biti obuËen u Krista znaËibiti nova osoba “stvorena na sliku Boæju u istinskoj pravednosti i sve-tosti” (Efeæanima 4,24).

Ponovno proËitajmo retke za danas, obraÊajuÊi posebnu po-zornost na naredbe u vezi s ponaπanjem. U kojim nam je podruËji-ma potrebna promjena? Ako se borite, zaπto ne biste potraæilipomoÊ radi provedbe naËela kojima nas pouËava Pismo od nekogau koga imate povjerenja?

105

SRIJEDA 22. lipnja

U TRENU∆U OKA

Nema sumnje da obuÊi Krista znaËi postati nova osoba u Njemu. ToznaËi biti obnovljen, barem donekle, “‘prema slici’ svoga Stvoritelja”(Koloπanima 3,10). Nebrojeno mnoπtvo svjedoËilo je i joπ uvijek svjedoËio onome πto je Gospodin uËinio za njih. Bez obzira na pogreπke, borbei padove, mnogi u svojem æivotu svjedoËe o tome πto znaËi biti obuËenu Isusa.

Ipak, budimo iskreni. Ako ono πto je Isus uËinio za nas zavrπava sovim æivotom, na kraju nas — bili mi obuËeni u Krista ili ne — Ëekagrob. Mnogi su puno pretrpjeli u ovom æivotu za Isusa i svoju vjeru. Bezobzira na neposrednu nagradu, moæe li se ona usporeivati s nagradomkoja nas oËekuje pri Njegovom drugom dolasku?

ProËitajte 1. KorinÊanima 15,49-55. Koja nam je velika nadaovdje prikazana? (Dok Ëitate ove retke, pronaite koje rijeËi imajuzajedniËki korijen s grËkom rijeËju s kojom smo se sretali cijelitjedan, “biti obuËen” ili “obuÊi”.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U redcima 53.54 glagol koji je Ëesto preveden rijeËju “obuÊi” isti jeonaj glagol koji smo veÊ prije vidjeli. Ovdje apostol rabi taj isti glagoldajuÊi mu potpuno novo znaËenje. Biti obuËen u Krista ne znaËi samobiti moralan kao Isus, odraæavati Njegov karakter i æivjeti prema naËelimakojima nas je pouËio. Drugim rijeËima, to nije samo pravna niti samomoralna promjena: to ukljuËuje i radikalnu fiziËku promjenu. Naπe smr-tno tijelo, sklono boli, ranjavanju i smrti bit Êe obuËeno u isto besmrtnotijelo koje je imao uskrsli Isus. Razgovarajte o promjeni odjeÊe, o noπenjunove odjeÊe! To je konaËna nada koja nas oËekuje, jedina nada kojanaπu vjeru Ëini vrijednom (vidi 1. KorinÊanima 15,12-19).

VeÊina nas (osobito danaπnje generacije) svjesna je krhkosti inepouzdanosti naπega tijela. Ako joπ uvijek ne vidimo tu krhkost usebi, moæemo je vidjeti u drugima. Razmiπljajmo o nadi koju imamou Isusu, koja je otkrivena u ovim redcima. ©to bi nam ovaj svijet,na bilo koji pojmljiv naËin, mogao ponuditi radi Ëega bi bilo vrijed-no izgubiti obeÊanje koje nam je ovdje otkriveno?

106

»ETVRTAK 23. lipnja

NA© NEBESKI STAN

ProËitajte 2. KorinÊanima 5,1-4. ©to nam Pavao ovdje govori?Kakva nam je nada ovdje prikazana? Kako se tu uklapa slikovitiprikaz odjeÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dokle god smo na ovome svijetu, u ovom tijelu, u ovoj “kuÊi”, miÊemo “uzdisati” (ova rijeË takoer znaËi “duboko uzdisati”). Tko nijeuzdisao u ovoj naπoj “zemaljskoj kuÊi”, naπem tijelu? Razmotrimo pret-hodno poglavlje (1. KorinÊanima 4), koje govori o boli koju prolazeIsusovi sljedbenici u zemaljskom postojanju. Nakon toga Pavao izlaæesvoje misli u tekstu za danas.

Naravno, mi uzdiπemo, patimo i umiremo, ali tu priËa ne zavrπava.Imamo obeÊanje da Êemo biti “obuËeni u naπ nebeski stan” (2. KorinÊa-nima 5,2).

Kako nam ove dvije metafore ili slike koje Pavao rabi u ovimredcima opisuju naπe sadaπnje stanje i nadu koja nas oËekuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad se u nekim starim spisima kaæe da je netko vien odjeven,smatralo se kao da je u kuÊi. Oba pojma oznaËavaju djelovanje izvannas i simboliziraju odreenu vrstu zaπtite (u Pavlovo vrijeme, naziv odje-Êe koju su nosili oni siromaπniji doπao je od rijeËi koja je znaËila “malakuÊa”). Bez obzira na razlog, Pavao rabi razliËite slike za prikaz dvajuosnovnih pojmova — trenutaËnog zemaljskog boraviπta nasuprot vjeË-nom, nebeskom; nagosti nasuprot odjevenosti; smrtnosti (sigurne smr-ti) nasuprot æivotu, vjeËnom æivotu u Kristu. Ove metafore u konaËnicinam govore o istoj stvari: o nadi koju imamo u Kristovom povratku, kadÊemo biti obuËeni ili stanovati u besmrtnom tijelu. Drugim rijeËima, oviredci na joπ jedan naËin izraæavaju obeÊanje o vjeËnom æivotu koji ima-mo u Isusu.

Razmislimo o smrti, o njezinoj prividnoj moÊi. Bez nade uneπto πto je izvan nas, ima li ikakve nade za bilo koga od nas?Razmislimo o razlozima koje nam daje naπa nada da smrt neÊeimati zadnju rijeË. O svojim odgovorima porazgovarajmo u svojemrazredu u subotu.

107

PETAK 25. lipnja


ProËitajte: Ellen G. White, Velika borba, poglavlje “Sukob je zavrπen”,str. 571,572.

“Svi Êe biti sretna, ujedinjena obitelj, odjeveni u odjeÊu hvale izahvaljivanja — u ruho Kristove pravednosti. Cijela priroda u svoj svojojnenadmaπnoj ljepoti, prinosit Êe Bogu stalni prilog hvale i oboæavanja.Svijet Êe biti okupan u nebeskoj svjetlosti. Godine Êe prolaziti u radosti.Svjetlost Mjeseca bit Êe kao svjetlost Sunca, a svjetlost Sunca bit Êesedam puta jaËa nego πto je sada. Nad tim prizorom zajedno Êe pjevatijutarnje zvijezde, i svi sinovi Boæji klicat Êe od radosti, dok Êe se Bogi Krist sjediniti u objavljivanju: ‘Smrti viπe neÊe biti!’” (Ellen G. White,Moj æivot danas, str. 352)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U razredu razmotrite odgovore na posljednje pitanje od Ëe-tvrtka. Kako moæete pomoÊi jedni drugima pronaÊi nadu u ovomprekrasnom obeÊanju? Kako moæete pomoÊi onima koji se moædabore sa sumnjom?

2. U naπe vrijeme ima mnogo onih koju svoju nadu polaæu uznanost. Mnogi smatraju da je znanost jedini naËin spoznaje istinei jedina nada za ËovjeËanstvo. Porazgovarajte zaπto je ta nada takolaæna kad je usporedimo sa sadræajem pouka posljednjih nekolikodana. Kakvu nadu nam znanost moæe ponuditi kad je u pitanjunajveÊi problem s kojim se suoËavamo, smrt? Zaπto svoju nadumoramo polagati u “nadnaravno”, kao πto je prikazano u tim obe-Êanjima?

3. Razmislite o Pavlovom pitanju iz Rimljanima 7,24: “Tko Êeme izbaviti od ovoga smrtonosnoga tijela?” (odnosi se na kaznu uapostolovo vrijeme kad je kaænjenik morao nositi smrtno tijelo ko-jim je bilo okovano njegovo tijelo). Kakav odgovor mi imamo, kojine moæe nadmaπiti mudrost cijelog svijeta?

4. Porazgovarajte o tome πto znaËi biti “obuËen” u Krista, onaËinu na koji trebamo æivjeti. Razmislite o svojem æivotu: svojojsvakodnevici, navikama, mislima, svojim stavovima prema drugimaitd. Koliko u ovim podruËjima uistinu odraæavamo Isusa Krista?Iako se svi borimo protiv steËenih i naslijeenih sklonosti premagrijehu, koji oËit i svjestan izbor moæemo uËiniti koji Êe nam pomo-Êi da æivimo æivotom kojim bismo trebali æivjeti? Moæemo li pomoÊijedni drugima, kao zajednica, u ostvarivanju biblijskih ideala?

108

Revnost za duπeRazzak se zaustavio na ulaznim vratima krπÊanske crkve u Calcutti u

Indiji. Joπ od djetinjstva imao je pitanja o Isusu. Vrata su bila otvorena i onje, buduÊi znatiæeljan, uπao.

Pastor ga je pozdravio i objasnio mu ono πto ga je zanimalo o Isusuupoznavπi ga s planom spasenja. Razzak je otiπao iz crkve s osjeÊajemmira; nekako je bio uvjeren da je krπÊanski Bog pravi.

Pronaπao je krπÊansku crkvu bliæe svojoj kuÊi i poËeo svakodnevnoodlaziti na bogosluæja. Za nekoliko mjeseci se krstio. Razzak je poËeo pro-povijedati i doveo je mnoge ljude Kristu. Meutim, kad je neÊak koji je joπbio dijete, umro, roditeljima djeteta odbijeno je mjesto za ukop na grad-skom groblju jer je Razzak bio krπÊanin.

Razzak je vapio Bogu za ovaj problem. Kada su ljudi iz drugog selasaznali kako su vjerski voe odbili pokopati dijete, ponudili su svoje groblje.Razzak se molio Bogu za rjeπenje obiteljske dileme. Tijekom pogreba, Ra-zzak je Ëitao iz Biblije i propovijedao okupljenom narodu. Poslije se Ra-zzak molio Bogu da ga poπalje kao misionara upravo onim ljudima koji suodbili pokopati njegovog neÊaka.

Proveo je godinu dana u pripremi za propovijedanje ovim ljudima. Po-tom je radio s joπ jednim Ëovjekom koji je imao viπe iskustva u dovoenjuljudi Kristu, te su zajedniËki doveli oko tisuÊu obitelji Kristu za manje oddeset godina.

Jednoga dana Razzak je na æeljezniËkoj postaji upoznao Ëovjeka kojise predstavio kao adventist. “I ja sam krπÊanin”, rekao je taj Ëovjek “i æelimda znaπ πto mi vjerujemo.” Tada je ovaj Ëovjek, po imenu Solomon, poËeoobjaπnjavati adventistiËka vjerovanja i Razzaku pokazivao biblijske retkekojima je podupirao svoje izlaganje.

Razzak je sluπao kako mu Solomon objaπnjava istinu o Bibliji. Bio jeosvjedoËen pa je poËeo joπ pomnjivije prouËavati svoju Bibliju. Nakon ne-koliko mjeseci bio je krπten. Razzak je napustio svoj posao kod protes-tantskog pastora i postao evanelist laik u srcu Calcutte, jednom od najve-Êih gradova svijeta.

Za manje od tri godine Bog ga je blagoslovio s viπe od 70 obraÊenihduπa u podruËju koje zahtijeva puno truda da se nekoga dovede Kristu. Onodræava bogosluæja s novim vjernicima u jednoj od Ëetiri kuÊne crkve jernemaju crkvenu zgradu.

Narod u Indiji vjeruje kako ona vjerska organizacija koja ne moæeosigurati crkvenu zgradu za bogosluæje nije ozbiljna u svojim vjerskim uvje-renjima. Vaπi misijski darovi podupiru rad s ljudima kakav je Razzak izIndije. Dio nedavnog dara trinaeste subote pomoÊi Êe u izgradnji najmanjejedne crkve u Calcutti u Indiji. Hvala vam za to.

Razzak Khan govori o svojoj vjeri u predgraima Calcutte u Indiji.

109

NaruËite preko povjerenikaza literaturu u svojoj mjesnoj crkviili izravno kod nakladnika

www.znaci-vremena.com

Potraæite preureeno, Ëetvrto izdanje!

Inicijativa Transeuropske divizije:PotiËimo i ohrabrujmo sve vjernikeda u 2011. godini u svrhu duhovneobnove Ëitaju i prouËavaju knjiguEllen G. White Velika borba!

Inicijativa Transeuropske divizije:PotiËimo i ohrabrujmo sve vjernikeda u 2011. godini u svrhu duhovneobnove Ëitaju i prouËavaju knjiguEllen G. White Velika borba!

110

01 P Ivan 6,35 Kruh æivota02 S Ivan 6,35 Boæja rijeË je naπa duhovna hrana

03 N Ivan 6,33 Kruh æivota i haljine pravednosti04 P Matej 4,4 Isus je sijao sjeme æive RijeËi05 U Ivan 6,32 Hranite se Kruhom æivota06 S Ivan 6,50 Kruh æivota oæivljuje duhovnu narav07 » Rimljanima 15,4 ProuËavanje Biblije jaËa um08 P Matej 5,6 Otkriveno blago istine09 S Ivan 6,57 Istina u Kristu je nemjerljiva

10 N Izaija 28,10 Usporeujte tekstove Svetog pisma11 P 2. Timoteju 2,15 Biblija je sama svoj tumaË12 U 2. Timoteju 4,3-5 Zdravi nauk13 S 2. Petrova 1,21 Biblija je savrπena cjelina14 » 2. Timoteju 3,16.17 Slava boæanske moÊi15 P Izaija 11,9 Znanje o Gospodinu16 S 1. Solunjanima 2,13 Duhovna hrana za rast i snagu

17 N Ivan 14,26 Stalno napredovanje u razboritosti18 P Psalam 119,130 Za ovaj æivot i za æivot koji Êe doÊi19 U Ivan 17,17 PosveÊeni istinom20 S Ivan 14,16 Æivot ispunjen Svetim Duhom21 » Izaija 8,20 Boæja rijeË — naπa zaπtita22 P Ivan 6,56 Kruh æivota za gladne23 S Ivan 5,39 Cijelo Nebo promatra

24 N Koloπanima 3,1.2 Traæite Kruh æivota25 P Psalam 84,12 Uspjeh za naπ trud26 U Psalam 119,105 Jedina zaπtita u nevoljama i kuπnjama27 S Matej 6,11 Osiguran svagdaπnji kruh28 » 2. Timoteju 3,15 Pouke iz Timotejevog æivota29 P Luka 10,42 Sjediti pokraj Isusovih nogu30 S 1. KorinÊanima 13,13 Rezultati uzimanja Kruha æivota

JUTARNJI STIHOVI — TRAVANJ 2011.

Uzvisimo Isusa kao Kruh æivota

111

01 N Psalam 119,18 Zahtjevi Boæjeg zakona02 P Psalam 111,7.8 Boæji Zakon je vjeËan03 U Ezekiel 20,19.20 »uvanje subote04 S Izlazak 20,8 Srediπte Zakona05 » Izlazak 31,16.17 Poseban znak koji izdvaja06 P Psalam 19,9 Zakon koji usreÊuje Ëovjeka07 S Izlazak 31,18 Boæji Zakon je nepromjenjiv

08 N Marko 12,30 Prva velika zapovijed09 P Izlazak 20,3 Nemoj imati drugih bogova10 U Rimljanima 6,16 Poπtuj one koji poπtuju Boga11 S Ponovljeni z. 4,7.8 Posluπnost Boæjem zakonu12 » Brojevi 15,40 VeliËanje Boæjeg zakona13 P 2. KorinÊanima 3,18 Zakon i Evanelje u skladu14 S Ivan 13,34 Kristova nova zapovijed

15 N 1. KorinÊanima 9,24 Svi mogu nositi krunu16 P Jakov 2,8 Kraljevski Zakon ocjenjuje karakter17 U 1. Ivanova 4,19 NaËelo ljubavi u Zakonu18 S 2. Petrova 1,3 Plan otkupljenja19 » Efeæanima 4,21 Istina kakva je u Isusu20 P Luka 10,27 ©to piπe u Zakonu?21 S Luka 10,33 U skladu s Boæjim zakonom

22 N Efeæanima 2,8 Savrπeni Spasitelj23 P Izaija 45,19 Zakon je savrπen sam po sebi24 U Izaija 42,21 Krist veliËa Zakon25 S Rimljanima 12,1 Posluπnost svim zakonima26 » Ponovljeni zakon 6,1.2 Rezultati posluπnosti zakonu zdravlja27 P Rimljanima 3,31 Krist je srediπte Zakona28 S Izaija 48,18 U Kristovoj πkoli

29 N Otkrivenje 3,18 Haljina Kristove pravednosti30 P 1. Kraljevi 19,18 Snaga posluπnosti Zakonu31 U Psalam 19,8 UËitelji uzdiæu Boæji zakon

JUTARNJI STIHOVI — SVIBANJ 2011.

Uzvisimo Isusa kao boæanskog Zakonodavca

112

01 S Ivan 18,37 Veliki UËitelj02 » Ivan 3,2 UËitelj poslan od Boga03 P Ivan 1,41 UËenici nebeskog UËitelja04 S Luka 9,58.59 Krist nas poziva na povjerenje

05 N Psalam 86,11 Krist pouËava nebeskim stvarima06 P Ivan 8,31 Govorite o Kristovom nauku07 U Matej 7,29 Isusov nauk — autoritativan08 S Koloπanima 3,23 PouËavao je vaæne duhovne pouke09 » Propovjednik 9,10 Isus je uËio marljivosti primjerom10 P Luka 22,31.32 Krist nam daje svoju snagu11 S Malahija 3,3 UËenje od boæanskog UËitelja

12 N Matej 7,28 Kristovo uËenje obuhvaÊa cijeli svijet13 P Ivan 14,14.15 Poznavati Boga znaËi biti Mu posluπan14 U Ivan 16,13 Sveti Duh nam je dan da nas pouËi15 S Izaija 52,7 Kristova metoda pouËavanja16 » Psalam 25,4 Ponizan istraæivaË moæe nauËiti17 P Marko 10,14 PouËavanje djece18 S Ivan 4,7 Vezama ljudskog suosjeÊanja

19 N Ivan 4,10 Izvor koji zadovoljava20 P Psalam 143,10 Pravo visoko obrazovanje21 U 2. KorinÊanima 6,16 Gledanje na Krista22 S Izreke 11,25 Blagoslovljeni dok pouËavamo druge23 » Psalam 1,2 UËenici u Kristovoj πkoli24 P Ivan 17,18 Budite æivo svjedoËanstvo25 S Ivan 14,12 Bio je sve ono πto je tvrdio

26 N Ivan 16,7.8 Kristova omiljena tema27 P GalaÊanima 6,9 Najuzviπenije od svih obrazovanja28 U 1. Samuelova 2,30 Sam Bog bio je Danielov uËitelj29 S Ivan 21,6 PouËavani od najveÊeg Odgojitelja30 » Matej 7,24.25 PraktiËna primjena Boæje rijeËi

JUTARNJI STIHOVI — LIPANJ 2011.

Uzvisimo Isusa kao velikog UËitelja

113

Kao i u svoje dvije prethodne knjige ove vaæne trilogije — Revolucijau crkvi i Pravo uËeniπtvo za napredne crkve — autor dr. RussellBurrill i u ovoj treÊoj govori o korjenitoj, istinskoj promjeni naπe “crkveneprakse”. U Crkvi za 21. stoljeÊe autor se bavi naπom hitnom potre-bom da obnovimo osjeÊaj zajedniπtva preko malih, prisnih skupina. Ka-da crkva bude sposobna obnoviti dojmljivu i neodoljivo privlaËnu snagutakvih malih skupina, svijet Êe masovno pohrliti u nju kako bi uæivaou ljubavi, potpori i potvrdi koju Êe tamo naÊi. Nijedan niz od tri knjigenapisan u posljednjih nekoliko desetljeÊa nije toliko potreban Crkvikoju volimo kao knjige iz ove trilogije.

PreporuËujemo!


114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

TRAVANJ

01. Psalam 80.02. Psalam 81.

03. Psalam 82.04. Psalam 83,1-9.05. Psalam 83,10-19.06. Psalam 84.07. Psalam 85.08. Psalam 86.09. Psalam 87.

10. Psalam 88,1-9.11. Psalam 88,10-19.12. Psalam 89,1-15.13. Psalam 89,16-30.14. Psalam 89,31-5315. Psalam 90.16. Psalam 91.

17. Psalam 92.18. Psalam 93.19. Psalam 94.20. Psalam 95.21. Psalam 96.22. Psalam 97.23. Psalam 98.

24. Psalam 99.25. Psalam 100.26. Psalam 101.27. Psalam 102,1-12.28. Psalam 102,13-29.29. Psalam 103.30. Psalam 104,1-18.

SVIBANJ

01. Psalam 104,19-35.02. Psalam 105,1-15.03. Psalam 105,16-32.04. Psalam 105,33-45.05. Psalam 106,1-15.06. Psalam 106,16-33.07. Psalam 106,34-48

08. Psalam 107,1-22.09. Psalam 107,23-43.10. Psalam 108.11. Psalam 109,1-19.12. Psalam 109,20-31.13. Psalam 110.14. Psalam 111.


22. Psalam 119,1-24.23. Psalam 119,25-48.24. Psalam 119,49-80.25. Psalam 119,81-96.26. Psalam 119,97-136.27. Psalam 120.28. Psalam 121.

29. Psalam 122.30. Psalam 123.31. Psalam 124.

LIPANJ

01. Psalam 125.02. Psalam 126.03. Psalam 127.04. Psalam 128.


12. Psalam 136.13. Psalam 137.14. Psalam 138.15. Psalam 139,1-12.16. Psalam 139,13-24.17. Psalam 140.18. Psalam 141.

19. Psalam 142.20. Psalam 143.21. Psalam 144,1-11.22. Psalam 144,12-15.23. Psalam 14524. Psalam 146.25. Psalam 147.

26. Psalam 148.27. Psalam 149.28. Psalam 150.29. Psalam 1.30. Psalam 2.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

TRAVANJ

01. 1. Kraljevi 12-1402. 1. Kraljevi 15-17

03. 1. Kraljevi 18-2004. 1. Kraljevi 21-2205. 2. Kraljevi 1-406. 2. Kraljevi 5-707. 2. Kraljevi 8-1008. 2. Kraljevi 11-1309. 2. Kraljevi 14-16

10. 2. Kraljevi 17-1911. 2. Kraljevi 20-2212. 2. Kraljevi 23-2513. 1. Ljetopisa 1-314. 1. Ljetopisa 4-615. 1. Ljetopisa 7-916. 1. Ljetopisa 10-12

17. 1. Ljetopisa 13-1518. 1. Ljetopisa 16-1819. 1. Ljetopisa 19-2120. 1. Ljetopisa 22-2421. 1. Ljetopisa 25-2722. 2. Ljetopisa 28-2923. 2. Ljetopisa 1-3

24. 2. Ljetopisa 4-625. 2. Ljetopisa 7-926. 2. Ljetopisa 10-1327. 2. Ljetopisa 14-1628. 2. Ljetopisa 17-1929. 2. Ljetopisa 20-2230. 2. Ljetopisa 23-24

LIPANJ

01. Psalam 7-902. Psalam 10-1203. Psalam 13-1504. Psalam 16-19

05. Psalam 20-2306. Psalam 24-2607. Psalam 27-2908. Psalam 30-3209. Psalam 33-3510. Psalam 36-3811. Psalam 39-42



26. Psalam 87-8927. Psalam 90-9228. Psalam 93-9529. Psalam 96-9830. Psalam 99-101

SVIBANJ

01. 2. Ljetopisa 25-2702. 2. Ljetopisa 28-3003. 2. Ljetopisa 31-3304. 2. Ljetopisa 34-3605. Ezra 1-306. Ezra 4-607. Ezra 7-10

08. Nehemija 1-309. Nehemija 4-610. Nehemija 7-911. Nehemija 10-1112. Nehemija 12-1313. Estera 1-314. Estera 4-7

15. Estera 8-1016. Job 1-317. Job 4-618. Job 7-919. Job 10-1220. Job 13-1521. Job 16-18

22. Job 19-2123. Job 22-2424. Job 25-2725. Job 28-3026. Job 31-3327. Job 34-3628. Job 37-39

29. Job 40-4230. Psalam 1-331. Psalam 4-6

116

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2011.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 1.4. 8.4. 15.4. 22.4. 29.4. 6.5. 13.5. 20.5. 27.5. 3.6. 10.6. 17.6. 24.6.

Beli Manastir 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Biograd 19.31 19.39 19.47 19.56 20.04 20.13 20.20 20.27 20.32 20.38 20.41 20.44 20.44Bjelovar 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Borovo 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38BraË 19.26 19.34 19.43 19.50 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Cres 19.36 19.44 19.53 20.02 20.11 20.19 20.27 20.34 20.40 20.46 20.50 20.52 20.52Crikvenica 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53»akovec 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Dalj 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.31 20.35 20.37 20.38Daruvar 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Delnice 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.36 20.42 20.47 20.51 20.53 20.54Dubrovnik 19.19 19.26 19.34 19.42 19.50 19.58 20.05 20.12 20.17 20.23 20.26 20.28 20.29Dugi Otok 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47–akovo 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38Gareπnica 19.27 19.36 19.45 19.54 20.04 20.12 20.20 20.28 20.34 20.39 20.43 20.46 20.46GospiÊ 19.32 19.40 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47Hvar 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Ilok 19.16 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.09 20.16 20.22 20.28 20.32 20.34 20.35Karlovac 19.32 19.41 19.50 19.59 20.08 20.17 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Knin 19.28 19.36 19.44 19.53 20.02 20.10 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Koprivnica 19.28 19.38 19.47 19.56 20.05 20.14 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.49KorËula 19.23 19.31 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.27 20.31 20.33 20.34Kornat 19.31 19.40 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.27 20.33 20.38 20.41 20.44 20.44Krapina 19.32 19.41 19.51 20.00 20.10 20.19 20.27 20.35 20.41 20.46 20.50 20.53 20.53Kriæevci 19.29 19.38 19.47 19.56 20.06 20.15 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.50Krk 19.36 19.45 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53Kutina 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.20 20.28 20.34 20.40 20.43 20.46 20.46Lastovo 19.25 19.32 19.40 19.49 19.56 20.04 20.11 20.19 20.24 20.29 20.32 20.35 20.35Lipik 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.44Loπinj 19.35 19.44 19.53 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Makarska 19.23 19.32 19.40 19.48 19.56 20.04 20.12 20.19 20.25 20.29 20.33 20.35 20.36Maruπevec 19.30 19.39 19.49 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.39 20.44 20.49 20.51 20.51MetkoviÊ 19.22 19.30 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.28 20.31 20.34 20.34Mljet 19.22 19.29 19.37 19.45 19.53 20.01 20.08 20.15 20.20 20.26 20.29 20.32 20.32

117

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2011.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 1.4. 8.4. 15.4. 22.4. 29.4. 6.5. 13.5. 20.5. 27.5. 3.6. 10.6. 17.6. 24.6.

Naπice 19.21 19.30 19.39 19.48 19.58 20.06 20.14 20.22 20.28 20.33 20.37 20.40 20.40Nova Gradiπka 19.25 19.34 19.42 19.51 20.01 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Novska 19.27 19.36 19.45 19.54 20.03 20.11 20.20 20.27 20.33 20.38 20.43 20.45 20.46Opatija 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Osijek 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38OtoËac 19.32 19.41 19.50 19.58 20.07 20.16 20.23 20.31 20.37 20.42 20.46 20.48 20.49Pag 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.15 20.23 20.30 20.36 20.41 20.45 20.47 20.48Pakrac 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.43Peljeπac 19.22 19.30 19.38 19.46 19.54 20.02 20.09 20.16 20.21 20.26 20.30 20.32 20.32Petrinja 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47PloËe 19.22 19.31 19.38 19.47 19.55 20.03 20.10 20.17 20.23 20.28 20.32 20.34 20.34PoreË 19.40 19.49 19.58 20.07 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.58 20.58Poæega 19.24 19.32 19.41 19.50 20.00 20.08 20.16 20.24 20.30 20.35 20.40 20.41 20.42Pula 19.39 19.47 19.56 20.05 20.14 20.22 20.30 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Rab 19.35 19.44 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Rijeka 19.37 19.46 19.54 20.03 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.48 20.52 20.54 20.55Rovinj 19.40 19.49 19.58 20.06 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.57 20.58Sinj 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40Sisak 19.29 19.38 19.46 19.55 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Slatina 19.24 19.33 19.42 19.51 20.00 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.43 20.43Slavonski Brod 19.21 19.30 19.39 19.48 19.57 20.05 20.14 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Slunj 19.32 19.41 19.50 19.58 20.08 20.16 20.24 20.32 20.38 20.43 20.47 20.49 20.50Split 19.26 19.35 19.43 19.51 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40©ibenik 19.31 19.38 19.47 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Varaædin 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Vinkovci 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38Virovitica 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.44 20.44Vis 19.27 19.35 19.43 19.52 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.32 20.37 20.38 20.39Vukovar 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.11 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37Zadar 19.32 19.40 19.49 19.57 20.06 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.46 20.47Zagreb 19.31 19.40 19.49 19.58 20.08 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.50Æupanja 19.20 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

118

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednosta-van naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma— najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËa-vajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnimputem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara

te naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10 001 ZAGREB

ElektroniËkaDopisna biblijska πkola:

[email protected]

119

NaruËite knjigu za sebe i svoje prijateljepreko povjerenika za literaturu u svojojmjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika


120

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 2/2011.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvat-ska; www.znaci-vremena.com • Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Ured-nik: Josip PeriπiÊ • Prijevod: Lidija –idara • Lektura: Marijan MalaπiÊ •Korektura: Ljiljana –idara • Prijelom: Branka VukmaniÊ • Tisak: TIPOMAT

CROATIAN ADULT SSQ — 2/2011 • Printed in Croatia

BPouka2.11 copy 2 - Adventisti Hrvatska · 2011-03-22 · U cijeloj Bibliji pojavljuju se simboli...

Documents

Transcript of BPouka2.11 copy 2 - Adventisti Hrvatska · 2011-03-22 · U cijeloj Bibliji pojavljuju se simboli...