V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

VELJ

AČA

2011

.

ISS

N 1

331-

1476

2

Marija nije samo u jedinstvenu odnosu s Kristom, Sinom Boæjim koji je, kao Ëovjek, htio postati njegovim sinom. BuduÊi da je bila potpuno zdruæena s Kristom, onapripada potpuno takoer i nama. Da, moæemo reÊi da nam je Marija bliza kao nijedno drugo ljudsko biÊe, jer je Krist Ëovjek za ljude i Ëitavo je njegovo biÊe ”biti tu za nas”.BENEDIKT XVI.

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn

2VELJAČA

ISSN 1331 - 1476

Svjetlo za sve narodeU posljednjih 50 godina u svijetu su se dogodile veÊe promjene negoli tijekom svih prethodnih 19 stoljeÊa. Na podruËju znanosti i tehnike ostvaren je silan napredak. Proπirile su se æivotne moguÊnosti i prostor osobnih sloboda. U gospodarstvu su se zbile ne za mislive promjene. Masovno selila-πtvo prouzroËilo je susret ali i napetost meu vjerama i kulturama, zajedni-πtvo ali i ovisnost meu narodima.

Sve to odrazilo se i na vjerskom podruËju, gdje je Ëovjek naπeg vreme-na u opasnosti da izgubi osjeÊaj za sveto. Manjkava je vjerska pouka u obitelji, a nije mnogo bolje ni u πkoli. Nedostaju osnovne spoznaje o vjeri i sadræaju krπÊanskog navjeπtaja. Nerijetko se dovode u pitanje temelji vjere u Boga i Boæju providnost, u objavu Isusa Krista kao jedinoga Spasitelja. Upitno je i prihvaÊanje temeljnih ljudskih vrednota kao πto su raanje, umiranje, obitelj, savjest, naravni moralni zakon... Iako neki u tome æele prepoznati napredak i slobo-du, Ëovjeka je to dovelo do unutarnje pustinje pa je ostao liπen onoga πto predstavlja osnovicu æivota. Stoga broj-

ni æive danas kao da Boga nema, pa stvaraju svoj osobni æivotni stil i moral. A gubi li se smisao za Boga, nestaje smisao i za Ëovjeka, pa i za samu buduÊnost. »ovjek tako samoga sebe osuuje na propast.

ZadaÊa je Crkve navjeπÊivati Evanelje, propovijedati Radosnu vijest, donositi Krista, ”Svjetlost na prosvjetljenje narodâ” (Lk 2, 32) svima, uvijek i posvuda. Svjestan toga, Benedikt XVI. ustanovio je i novo VijeÊe za promicanje ponovnog navijeπtanja Evanelja meu narodi-ma u kojima je krπÊanstvo rano uhva-tilo korijena i koji su stoljeÊima slovili kao krπÊanski, ali je njihovo krπÊansko lice s vremenom izblijedjelo. Iako se velika veÊina hrvatskih graana izja-snila vjernicima, nije li ovo trenutak da se suoËimo s Ëinjenicom udaljava-nja od vjere, iako se stoljeÊima Ëinilo da su hrvatsko druπtvo i uljudba proæeti evaneljem?! Ne znaËi da meu nama nema vjere, nego je pita-nje koliko ona zapravo osvjetljuje naπ æivotni put. Da je Krist ”Svjetlost na prosvjetljenje narodâ” (Lk 2, 32), reËe-no je njegovoj Majci kad ga je donije-la u hram prikazati Gospodinu. Molimo njezin zagovor da on bude svjetlo i slava naπeg æivota, znak i sidro spasenja svima nama u ovom nemirnu vremenu.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

42 - ”MARIJA” 2/2011.

Sjednica Papinskih akademijaU Vatkanu je 16. prosinca 2010. odræana XV. javna sjednica Papinskih akademija. Pripremile su je Papinska meunarodna marijanska akademija (PAMI) i Papinska akademija Bezgreπne s nakanom da se podsjeti na 60. obljetnicu proglaπenja dogme Uznesenja Marijina. Nakon uvod-ne rijeËi kardinala G. Ravasija, prigodno predavanje odr æao je nadb. B. Forte. Zatim je dræavni tajnik kardinal T. Bertone proËitao poru ku Benedikta XVI., u kojoj je spo menuo fra Karla BaliÊa koji je g. 1946. utemeljio PAMI sa svrhom podupiranja i koordiniranja asuncionistiËkog pokreta, i podijelio nagrade. Prva je dodijeljena Marijanskoj akademiji Indije, a druga prof. L. A. E. dos Santos Casimiro za doktorsku rad-nju. Papinska medalja dodijeljena je grupi Gen Verde za umjetniËka nastoja-nja oko evaneoskih vrednota i dijaloga meu narodima i kulturama. (Z)

Objavljen I. svezak radovaIziπao je I. svezak radova s Meunarodnoga marioloπko-marijanskog kongresa odræanog na temu Ukazanja bl. Djevice Marije u povijesti, vjeri i bogo-slovlju u Lurdu 2008. u organizaciji Papinske meunarodne marijanske aka-demije. U njemu su objavljena predava-nja odræana na opÊim sjednicama. (PAMI)

Rječnik Gospinih ukazanjaU Rimu je 13. prosinca predstavljeno talijansko izdanje RjeËnika “ukazanja” Djevice Marije, iziπlo skrbi R. Laurentina i P. Sbalchiera u izdanju ART. Francuski izvornik objavljen je g. 2007., a obogaÊen sa stotinjak novih pojmova izdan je g. 2010. na talijanskome. Na 1200 stranica skupljeno je i analizirano viπe od 2567 ukazanja, sva koja su osta-vila neki znak u povijesti. Prvi dio donosi opÊi uvod u ukazanja, drugi oko

1900 pojmova o mjestima i osobama kojima se Gospa ukazala do 1966., a treÊi viπe od 600 pojmova mjesta i osoba ukazanja od g. 1966. do naπih dana. ZahvaljujuÊi bibliografiji, korisno je polaziπte za daljnji studijski rad, a pred-stavili su ga P. Scarafoni, S. De Fiores, T. Cantelini i A. Serra. U bliskoj vezi s kardinalima F. ©eperom i J. Ratzingerom R. Laurentin nastavio je raditi da bi pro-dubio narav i razloge ukazanja dok se na kraju nije odluËio objaviti i rjeËnik. Posebno tumaËi vaænost 15 priznatih ukazanja na mjestu kojih su nastala veli-ka svetiπta. (Z)

Zbratimljeni gradoviOd 13. do 15. prosinca proπlo je guada-lupskim svetiπtem viπe od 6 milijuna hodoËasnika.Bazilika Gospe Guadalup-ske primi 22 milijuna hodoËasnika godiπnje, a 15. prosinca svaki sat kroz nju ih je prolazilo 95.000 izmjenjujuÊi se pred Gospinom 479-godiπnjom slikom. StruËnjaci tvrde da je nastala Ëudom, kao i torinsko sveto platno. Zato je 12. prosinca u Torinu postavljen preslik Gospe Guadalupske i sklopljeno brati-mljenje izmeu Meksika i Torina, koji posjeduju dvije najljepπe slike u krπÊanskoj povijesti. (Z)

Više od 10 milijuna hodočasnikaBrazilsko nacionalno Gospino svetiπte u Aparecidi tijekom g. 2010. posjetilo je 10,3 milijuna hodoËasnika. To je rekor-dan broj, ne samo za svetiπte nego i za Brazil, πto je proslavljeno 19. prosinca posvetom Gospi i vatrometom. (Z)

Dan bolesnikaBenedikt XVI. objavio je 18. prosinca poruku za Svjetski dan bolesnika koji se slavi 11. veljaËe, na spomendan Gospe Lurdske, a tema je Njegovim ste ranama izlijeËeni (1 Pt 2, 24). U njoj istiËe kako se nijedan bolesnik ne smije osjetiti

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 2/2011. - 43

zaboravljenim ili zanemarenim jer se mje-rilo ËovjeËnosti odreuje prije svega u odnosu s onim koji trpi, a dio je poruke posveÊen sljedeÊem Svjetskom danu mla-dih u Madridu, posebno mladima koji proæivljavaju iskustvo bolesti. (RV)

Po Mariji k IsusuU Hrvatskoj katoliËkoj misiji Basel (©vicarska) ima 10 slika Gospe Schönstattske i preko 130 obitelji koje pred njom svakog dana mole. U obitelji slika ostaje tri dana. Obitelj osmiπljava obiteljsku molitvu ili se organizira kako bi najbolje poËastila svoju najdraæu GoπÊu. Na taj naËin po Mariji se pribliæavaju Isusu, a po Isusu u Duhu Svetom Ocu. (M)

Vijetnamski jubilejU Gospinu svetiπtu La Vang, gdje se Gospa posebno πtuje kao zaπtitnica pro-gonjenih jer se prije 213 godina ondje ukazala izmuËenu, izgladnjelu i oæednjelu puËanstvu, Crkva u Vijetnamu sla vila je od 4. do 6. sijeËnja 2011. svoju 350. obljetnicu i 50. obljetnicu usposta ve crkvene hijerarhije. Slavlje je predvodio Papin izaslanik kardinal I. Dias. (RV)

Obnavlja se lurdsko svetišteZapoËinje obnova francuskoga marijan-skog svetiπta Lurd. U πpilji ukazanja, osim ojaËanja stijena i postavljanja pot-poranja od betona, za sigurnost posjeti-telja postavit Êe se i zaπtitne mreæe na stijenama koje bi se mogle odroniti. Radovi Êe iznositi oko 60.000 eura, a to je prva veÊa obnova od g. 2004., kada je obnovljen pod, instalirano osvjetljenje πpilje i zamijenjen oltar.Prema procjenama, u lurdskom svetiπtu dogodilo se oko 30.000 ozdravljenja, 6000 ih je dokumentirano, a 2000 smatra ih se “medicinski neobjaπnjivim”. Viπe od 60 ozdravljenja priznato je Ëudom. (IKA)

Lurdska vodaNakon πto je, na Gospinu rijeË, u Massabjelskoj πpilji 25. veljaËe 1858. izbio izvor vode, ubrzo se pokazala potreba da se ona dijelom Ëuva za potrebe hodoËasnika, jer dnevno izvire samo 60 metara kubiËnih. Danas zato lurdsko svetiπte ima nekoliko vodospremnika. Jedan od najstarijih, koji se nalazi ispod bazi-like sv. Krunice, sagraen je kad i sama bazilika, izmeu g. 1883. i 1889. Nakon toga napravljene su kupaonice i u potpunosti preureene prije 15 godina. Ureena je i kanalizacija, sva od Ëelika koji ne oksidira i bez gotovo ikakvih dodataka da bi se zbjegli moguÊi gubici. I drugi vodospremnici iznova su napravljeni, a preurene su i odvodne cijevi da bi se osigurala nepropustljivost i iskljuËili rizici kvarenja vode.Voda neprestano kruæi mreæom koja, osim slavina, opskrbljuje baze-ne i opskrbnu sluæbu na bræuljku Espélugues. To podruËje neprestano je Ëuvano i potpomognuto upravlja-njem centraliziranim unutar svetiπta. Voda za druπtvene i sanitar-ne potrebe kontrolira se dva puta tjedno, a u bazene dolazi neprestano filtrirana.

s m a r i j o m p o s v i j e t u

p a p a o m a r i j i

44 - ”MARIJA” 2/2011.

Taj intiman odnos izmeu RijeËi Boæje i radosti oËevidan je upravo u Majci Boæjoj. Prisjetimo se rijeËi svete Elizabete: ”Blaæena ti πto povjerova da Êe se ispuniti πto ti je reËeno od Gospodina” (Lk 1, 45). Marija je blaæena jer ima vjeru, jer je povjerovala, i u toj vjeri prihva-tila u svoje krilo RijeË Boæju da bi je darovala svijetu. Radost pri-mljena od RijeËi, sada se moæe raπiriti na sve one koji se u vjeri puπtaju da ih promijeni RijeË Boæja. Evanelje po Luki predstav-lja nam u dva teksta to otajstvo sluπanja i radovanja. Isus tvrdi: ”Moja majka, braÊa moja - ovi su koji rijeË Boæju sluπaju i vrπe” (8, 21). I pred uzvikom neke æene iz mnoπtva koji kani uzvistiti utrobu koja ga je nosila i prsi koje su ga dojile, Isus objavljuje tajnu istin-ske radosti: ”Joπ blaæeniji oni koji sluπaju rijeË Boæju i Ëuvaju je” (11, 28). Isus pokazuje pravu veliËinu Marijinu, otvarajuÊi tako i svakome pojedinom od nas moguÊnost onoga blaæenstva koje se raa iz RijeËi prihvaÊene i pro-vedene u æivot. Zato, podsjeÊam sve krπÊane da naπ osobni i zajedniËarski odnos s Bogom

ovisi o rastu naπe prisnosti s boæanskom RijeËi. Na kraju, obraÊam se svim ljudima, i onima koji su se udaljili od Crkve, koji su ostavili vjeru ili nisu nikad sluπali navjeπtaj spasenja. Svakome pojedinom Gospodin kaæe: ”Evo, na vratima stojim i kucam. Posluπa li tko glas moj i otvori mi vrata, uniÊi Êu k njemu i veËerati s njim i on sa mnom” (Otk 3, 20).

Svaki naπ dan neka dakle bude satkan od obnovljena susreta s Kristom, RijeËju OËevom posta lom tijelom: On stoji na poËetku i na kraju i ”sve stoji u njemu” (Kol 1, 17). Umuknimo da bismo sluπali RijeË Gospodnju i meditirali o njoj, kako bi ona, posredstvom uËinkovite djelatnosti Duha Svetoga, nastavila prebivati, æivjeti i govoriti nama u sve dane æivota naπega. Na taj naËin Crkva se stal-no obnavlja i pomlauje zahvaljujuÊi RijeËi Gospodnjoj koja ostaje uvijeke (usp. 1 Pt 1, 25; Iz 40, 8). Tako Êemo moÊi i mi uÊi u veliki svadbeni dijalog kojim se zatvara Sveto pismo: ”Duh i ZaruËnica govore: ‘Doi!’ I tko ovo Ëuje, neka rekne: ‘Doi!’ ... Svjedok za sve ovo govori: ‘Da, dolazim ubrzo!’ Amen! Doi, Gospodine Isuse” (Otk 22, 17. 20).

(Iz apostolske pobudnice RijeË Gospodnja, br. 124)

BENEDIKT XVI.

Majka Riječi i Majka radosti

Mariji za neroenoO majko, Marijo, ti koja znaπ sve o radosti i sreÊi, kao i nesigurnosti koje osjeÊa svaka majka za svoje joπ neroeno dijete! Blagoslovi roditelje i ovo dijete koliko god ono moglo biti maleno. Pripravi mu æivot pun mira i radosti, ljubavi i sreÊe. ©titi taj mali æivot svom svojom snagom, svom svojom pozornoπÊu. Predraga majko, Marijo, bdij da nitko ne udari to malo srce koje kuca u utrobi svoje majke prije negoli se rodi i prije negoli ispuni svoje poslanje na ovom svijetu koje mu je dobrohotno darovao naπ Otac.Bl. Terezija iz KALKUTE (†1997.)

Mariji za neroenoO majko, Marijo, ti koja znaπ sve o radosti i sreÊi, kao i nesigurnosti koje osjeÊa svaka majka za svoje joπ neroeno dijete! Blagoslovi roditelje i ovo dijete koliko god ono moglo biti maleno. Pripravi mu æivot pun mira i radosti, ljubavi i sreÊe. ©titi taj mali æivot svom svojom snagom, svom svojom pozornoπÊu. Predraga majko, Marijo, bdij da nitko ne udari to malo srce koje kuca u utrobi svoje majke prije negoli se rodi i prije negoli ispuni svoje poslanje na ovom svijetu koje mu je dobrohotno darovao naπ Otac.Bl. Terezija iz KALKUTE (†1997.)

k r o z o v a j m j e s e c

46 - ”MARIJA” 2/2011.

DajuÊi svoje biÊe Ëisto, savrπeno, bez gri-jeha u sluæbu Bogu, Marija mu daje ne samo “materijal” koji je on njoj dao, nego surauje svjesno i aktivno, æarom ljubavi i radom slobode, jer je od njega primila i svijest i slobodu. Tako ona ra a samoga Sina Boæjega dajuÊi mu slobodnu i cjelo-vitu ljudsku narav. Stavlja juÊi se u sluæbu Bogu, bila je Isusu, Bo æjem i svome Sinu, potpuno na raspolaganju. Onoga koji je bio roen na neizreciv naËin prije vjeko-va kao vjeËni Sin OËev, Marija je rodila u vremenu. Onu neizrecivu ljepotu koju Ëovjek nije znao razmatrati na duhovan naËin, Marija je rodila kao Ëovjeka kojem se onda moglo diviti svako zemaljsko biÊe. Ljepotu koja je Ëovjeku zbog grijeha bila uskraÊena na izravan naËin, jer mu je izmicala duhovnim osjetilima, ona je rodila i stavila na raspolaganje tjelesnim, kako bi po njemu od tjelesnoga mogli doÊi i do duhovnoga.Marijina vjernost imala je nesagledive po zitivne uËinke za ljudski rod. Odbaci v-πi iskonsku Boæju ljubav Ëovjek je os tao æivjeti u nestalnosti svoje ljudske lju bavi, da bi mu sada Marija dala kona Ënu pri-godu upoznati i uzljubiti Ljublje noga Boæjeg Sina i u ljudskom obliËju, spoznajuÊi zatim i bit njegova boæanstva. Nakon πto je Ëovjek odbio razumjeti i prihvatiti stvarnost Boæjeg oËinstva nad svim stvorenim, a napose nad njim, Marija sada raa Onoga koji je njezin i

Boæji Jedinoroenac, od kojega svaki Ëovjek mo æe nauËiti jedincatost sinovstva. Poπto je Ëovjek, odbacivπi Boæji æi vot, sebe doveo do smrti, Marija mu da je onoga koji je Prvoroenac od mrtvih, kako bi mu vratio izgubljeni æivot.

POSTAVITI IZLOŽBU PodlaæuÊi se Bogu kao njegova sluæbe-nica, Marija je, dakle, postala Sutvorac neizrecivoga Boæjeg remek-djela, tj. utje-lovljenja i roenja naπega Gospo di na Isusa, pravoga Boga i pravog Ëovjeka. Kad umjetnik dovrπi neko umjetni Ëko djelo, ne stavlja ga iza vrata ili na neko neprikladno, nedostupno i neuo Ëljivo mjesto, u kut ili zapeÊak. Veoma vrijed-no umjetniËko djelo traæi najdiËniji i naj-doliËniji prostor, kako bi moglo zablje-snuti u svoj svojoj ljepoti. Premda je nastalo iz osobne unutarnje pobude i duhovnog iskustva, ono ostvari svoj cilj tek onda kada doe do onih kojima je namijenjeno, budeÊi u njima iste osjeÊaje kao u svome tvorcu, tj. jedino onda kad postaje dostupno pogledu i srcu, ostavljeno i postavljeno da izazove divljenje promatraËa. Stoga je svakom umjetniku vrlo vaæno osmisliti izloæbu, tj. odluËiti se za njezin postav, πto pret-postavlja i prikladan prostor i pogodno vrijeme, πto Marija i Ëini, svjesna kako djelo o kojem je rijeË nije samo njezino, nego prvenstveno Boæje. Marija stoga svoga Sina izlaæe na pravi naËin. Stavlja ga na izloæbu u trenutku kad ga nosi u jeruzalemski Hram prika-zati Ocu nebeskom, kao πto je i sama nekoÊ bila prikazana. Premda kao istin-ska Majka moæe polagati autorsko pravo na svoga Sina, ona to ne Ëini na ohol i sebeljuban naËin, nego u darivanju, kao

Prikazanje u Hramu

- umjetnička izložba

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 2/2011. - 47

OTVORITI IZLOŽBUMarija je bila svjesna kako Sina Boæjega, kao stvarno remek-djelo meu ljudima iskljuËivo ta mo gdje dolikuje, treba pokazati i ljudima. Ona ga polaæe u ruke nebeskog Oca, jer tim Ëinom ostaje najbolje izloæen ljudskom rodu, jer ga OËeva nesebiËna ruka daje ËovjeËan-stvu, kao πto ga je dala i njoj. Isus nije bio niti je trebao biti kuÊni ljubimac ni razmaæeno dijete koje roditelji dræe kao rijedak primjerak dobro pazeÊi da ga ne snae kakva æivotna nedaÊa ili pak da ne ponese svoj dio tereta. Gospodin nije bio izloæen ni kao muzejski primjerak koji je trebao ostati pod staklenim zvo-nom, nego je, poloæen u ruke nebeskog Oca, od kojega ga je Marija i primila, trebao biti dostupan svakom Ëovjeku koji traæi susret s Boæjom ljepotom, koji se æeli diviti i nadahnjivati na Boæjem remek-djelu. On je, stoga, na jedinstve-noj izloæbi u Hra mu bio dar Boæje geni-jalne dobrote ËovjeËanstvu, koja je, po Mariji, dala tako uzviπeno remek-djelo od kojega zastaje dah.Stoga, sv. Luka, ne bez razloga, donosi kako su se mnogi divili svemu onome πto se pripovijedalo o djeËaku. On im je bio izloæen, te je onaj koji je imao oko za “Boæju umjetnost”, tko je imao pro-roËkoga sluha i dara, poput starca ©imuna i proroËice Ane, promatrajuÊi ga u Marijinim rukama dok ga nosi u Hramu, mogao u njemu uoËiti crte Boæje umjetniËke ruke, one poteze koje je u Bezgreπnoj mogao izvesti jedino Bog. Marija je tako otvorila “izloæbu” na kojoj je izloæila svoga Sina javnosti, ne samo jednom narodu, nego je on bio svjetlost na prosvjetljenje svih naroda.Ivan BODROÆIΔ

πto ga je i primila u krilo ka o Boæji dar. Ona ga prikazuje, uzvraÊa onome od kojega dolazi svaki æivot, svaki dobar dar, od kojeg dolazi svako oËinstvo i majËinstvo. Samo prikazujuÊi ga Gospodinu, moæe ga dobiti natrag, u trajan i neotuiv posjed. Zato ga je i zasluæila nositi, jer je vjerno Bogu i nesebiËno æivjela i prije negoli ga je zaËela i rodila.Marija nije izloæila svoga Sina pogibelji-ma smrti, grijeha ili neuredna æivota, kao πto to Ëesto Ëine roditelji sa svojom djecom. To Ëine, i ne znajuÊi, svaki put kad ih ne prikaæu Ocu nebeskom, jer je On najjaËa zaπtita. Kad ih njemu ne prikaæu, ostavljaju ih nezaπtiÊenima, bez obzira koliko ljudske skrbi upotrijebili u odgoju. Stoga, izlaganjem svoga Sina u jeruzalemskom Hramu, Marija postaje uzor svim majkama, koji ih uËi kako se moæe i treba saËuvati æivot djece kao najveÊa vrijednost i najljepπi dar, πto se otkriva tek ovakvim milosnim izlaga-njem u ruke OËeve. DarujuÊi Æivot Æivotu, Marija u isto vrijeme otkriva svoju vjeru i stavove, spremnost i raspoloæivost. Sve ono πto je postavila u ruke OËeve, bilo je bez ljage i mane, kako dolikuje Ëinu takva postavljanja u sveti prostor, drugima na divljenje.

m i d a n a s i o v d j e

48 - ”MARIJA” 2/2011.

“Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i zemlju da pred vas stavljam: æivot i smrt, blagoslov i prokletstvo, sreÊu i nesreÊu. Æivot, dakle, biraj!”(Pnz 30, 19)Tako Gospodin govori Izraelcima pri uspostavi Saveza i predaji Zakona. Ako bez æmirenja pogledamo u lice danaπnje stvarnosti, ako prisluhnemo razmiπljanja ljudi poËevπi od onih koji obnaπaju sluæbe politiËke i zakonodavne vlasti i onih koji preko medija snaæno utjeËu na oblikovanje javnog mnijenja, ako razmo-trimo jasno i glasno isticane stavove, Ëak i u donesene “pozitivne” (a zapravo zloÊudno negativne) zakone nekih zemalja Europe o pobaËaju, eutanaziji, smrtnoj kazni, homoseksualnim “brako-vima”, morat Êemo sa zebnjom zakljuËiti da nam Sveviπnji upuÊuje ozbiljnu opo-menu, moæda zadnju pred iskljuËenje iz æivota planeta Zemlje, ili barem ovog i ovakva svijeta: “Uzimam danas za svje-doke protiv vas nebo i zemlju da ste izabrali - smrt!”

ČUDNA NEKA “PRAVA”VeÊ godinama gotovo sve zemlje Europske Unije biljeæe minuse u natali-tetu - imaju viπe umrlih negoli roenih, a Hrvatska iz godine u godinu “opada” za jedan grad veliËine Makarske. Vjero-ja tno Êe se takvo stanje nastaviti ili Ëak pogorπati kao proizvod bolesti suvreme-

Život,dakle,biraj!

nog druπtva: Danas je veÊ obitelj s tre -Êim djetetom iznimka, a “viπe od toga od zloga je!” - reÊi Êe vam, bez uvijanja, netko iz okruæenja i moæda vas napasti kao agresora. Ali ti isti zajapure ni napa-daËi, ako se odluËite ne roditi ni jedno dijete, niπta vam neÊe reÊi, ili Êe reÊi da je to vaπe pravo i da se to njih ne tiËe! Æena ima pravo “raspolagati svojim tije-lom” i “prekinuti trudnoÊu”, a zaËeto dijete ne mora imati pravo - raspolagati svojim æivotom i - roditi se! Istospolni “supruzi” trebaju imati zakonsko pravo i na usvajanja djeteta, ali to dijete ne mora imati pravo na naravne roditelje ili barem “normal ne” - na oca i majku. Homoseksualci smiju javno prozivati svakoga tko njihovu “orijentaciju” nazo-ve poremeÊa jem, a ti drugi ne smiju njima zamjerati kada ih na sav glas proglaπavaju - homofobima.ZaruËnici, pa i “krπÊanski”, imaju pravo godinama æivjeti kao da su u braku, ne

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 2/2011. - 49

æeleÊi preuzeti odgovornost, i to se “ne tiËe” drugih, pa ni njihovih roditelja, niti æupnika Ëak ni u ispovjedaonici. A kad se napokon ipak vjenËaju, mnogi od takvih hoÊe æivjeti kao da nisu u braku - i opet je to “samo njihova stvar”!

TRUDNOĆA - SRAMOTA?A trudnoÊa? Elizabeta je svoju krila pet mjeseci govoreÊi: “Evo to mi uËini Go spodin u dane kad mu se svidje ski-nuti s mene sramotu meu ljudima” (Lk 1,25)! Zamislite! Neplodnost se, naravno pogreπno, smatrala kaznom Bo æ jom i sramotom. A πto se danas ne rijetko sma -tra sramotom? TrudnoÊa! Osobito u braku! Svaka poslije drugog djeteta. U isto vrijeme, trudnoÊa prije braka biva nekako na ponos! »esto i kao uvjet za vjenËanje, kao potvrda plodnosti u ov om svijetu sa sve viπe nerotkinja. Zato πto je sve usmjereno protiv æivota: mo da, stil æivota, hranje n ja i odijevanja, razgoliËe-nost djevojaËka u pasu (nije li to baπ doslovno - raspojasanost?!), mo biteli uz genitalije i æivodajne organe. SjeÊate li se reklame u kojoj djevojka akrobatskim pokretima uspijeva uÊi u pretijesne tra-perice, a onda joπ i uvaliti u njih mobi-tel? Kao da je sam Sotona smislio promidæbu neplodnosti! A zar i nije?!

ŽIVOTU REĆI: DA!Prvi dio najkraÊeg mjeseca obiljeæen je DANIMA ZA ÆIVOT: Prva nedjelja veljaËe je Dan æivota koji nas opominje, potiËe, ohrabruje i obvezuje: ÆIVOTU REΔI DA! UnatoË tome, ili baπ zato πto mu suvremeni mentalitet, kako smo gore istaknuli, ne pogoduje. I utoliko viπe πto se danas u filozofiji i sociologiji, na teorijsko-znanstvenoj razini sve viπe

govori o - “kulturi smrti”! Pritom se nitko ne smije zavaravati: nije rijeË o vjerniËko-krπÊanskom shvaÊanju “kultu-re” smrti koje pjesnik Mak Dizdar lijepo stihom iskaza: “Zemlja je smrtnim sjeme-nom posijana, Ali smrt nije kraj, Jer smrti zapravo i nema, I nema kraja, SmrÊu je samo obasjana Staza uspona od gnijezda do zvijezda.”Na spomendan Gospe Lurdske 11. veljaËe imamo Svjetski dan bolesnika, iniciran od Ivana Pavla II. i lijepo prihvaÊen na svjetskoj i svjetovnoj razi-ni: pozvani smo i potaknuti provjeriti ne samo svoj praktiËni odnos prema bole-snoj braÊi i sestrama, nego i svoje naËel-no vrednovanje æivota u situaciji kada je on ranjen, ugroæen ili Ëak zastraπujuÊe izobliËen teπkom boleπÊu. I opet nam je baπ Ivan Pavao II. takvu snaænu potvr-du vrijednosti æivota pruæio u svojoj teπkoj bolesti, slijedeÊi u stopu Spasitelja Isusa koji je doπao “potraæiti bolesne” te je, “lijeËeÊi svaku bolest i nemoÊ u naro-du”, zaronio u bol ËovjeËanstva.

BOG JEDINI GOSPODAR ŽIVOTANa SvijeÊnicu, koja je prvenstveno Gos-podnji blagdan (Prikazanja Isusova), obi ljeæavamo Dan posveÊenog æivota. Pod tim se misli na “Bogu posveÊene osobe”, prvenstveno monaπke zajedni ce, redovnike i redovnice. Ali valja na glasiti da je svaki æivot Bogu posve Êen jer je svaki æivot Boæji, i to na viπe naËina:UmijeÊe tvorbe novog æivota ugraeno je u prirodu od Stvoritelja i Æivotvorca. Ni kod ljudi se to ne uËi u πkoli ili na teËaju, æivot moæe “napraviti” Ëak i retar-dirani idiot ako je fiziËki zdrav, dok za pravljenje bilo kojeg aparata treba ekipa struËnjaka.

m i d a n a s i o v d j e

50 - ”MARIJA” 2/2011.

Kod svakog zaËeÊa otvaraju se nebesa da bi Bog novome zametku udahnuo dah æivota da “postane Ëovjek - æiva duπa”. Donedavno se govorilo o “umjet-noj” a danas o “medicinski potpomog-nutoj” oplodnji; svako je zaËeÊe Boæje umijeÊe i umjetnost, i svaka oplodnja “boæanski potpomognuta”!Svako je, dakle, dijete, pa i ono “nepla-nirano”, i ono neæeljeno, Ëak i ono koje je zaËeto u jednom od najgorih Ëina ljudskog nasilja - u silovanju, ipak æe ljeno od Boga, a samim tim i pod nje-govom osobitom zaπtitom.Napokon - i najvaænije: nad svakim su se krπtenjem ponovno otvorila nebesa, Duh Sveti je siπao i glas OËev potvrdio: Ti si mi sin, Ljubljeni! Ti si moja kÊi, Ljubljena!Kaæu da su u loviπtima carskoga Rima pojedini jeleni kapitalci nosili na rogovi-ma oznaku: “Noli me tangere, Cesari sum - Ne diraj me, pripadam caru!” Nad svakim ljudskim æivotom zaπtitni je znak: Ne diraj me, ne ugroæavaj me, ne vrijeaj me - pripadam Bogu! Ne samo da nijedan Ëovjek ne moæe raspolagati æivotom drugog Ëovjeka, nego niti nika-kva ovozemaljska vlast; stoga je smrtna kazna sramotna ljaga na svakoj dræavi koja je odræava i bogohuljenje onih koji je podræavaju. Naravno, ni svojim vlasti-tim æivotom ne moæemo raspolagati “po miloj volji” jer nam je dan na upravlja-nje, a ne u vlasniπtvo. Stoga nijedan Ëovjek, bilo muπkarac bilo æena, nije - “svoga tijela gospodar”.“Æivot, dakle, biraj, ljubeÊi Gospodina, Boga svoga, sluπajuÊi njegov glas, prianjajuÊi uz njega, da æiviπ ti i tvoje po to mstvo. Ta on je æivot tvoj!”(Pnz 30,20).Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Kraljice mučenikaMajko, mislimo ne na sebe koji

znamo kako tako trpjeti nego na cijelu povijest vjernika. Oni koji su se obraÊali Bogu rijeËima ”iznemo-

gao sam, drπÊu mi kosti, moja je duπa duboko potresena, iznemogoh od pusta jecanja”. Koji su znali πto je

plaË, suze, jad i koji su se pitali dokle Êe snositi bol u duπi. Koji su

podnosili gomilanje patnji i okruæenje nebrojenim nesreÊama.

Koji su znali klonulo srce, uæas, tre-pet i grozu, dane tjeskobe i

zasiÊenosti patnjama. Koji su vapili Boæe, ”moja duπa leæi u praπini, suze

roni moja duπa, duh moj zamire, srce mi trne”. Ako zbilja znamo trpjeti, kaæimo s Izaijom: ”Tko u tmini hodi bez traËka svjetlosti,

neka se uzda u ime Jahvino, neka se na Boga svoga osloni” (50, 10).

Ti kraljice Stjepana, Petra i Pavla do Drinskih muËenica, znaπ πto nam treba isprositi - ustrajnost, strplje-

nje, pouzdanje, uvjerenje da ta ærtva nosi plod bliænjima kroz povijest.

Kraljice Majko, budi ti tajtraËak svjetlosti.Miljenko MAJETIΔ

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 2/2011. - 51

Gospina pomoćRodon sam iz JeæeviÊa, iz æupe Gospe Ruæarice u Vrlici, a nakon udaje sa svojom obitelju æivim u »epinu. Kao i ja, iz rodnog mjesta trbuhom za kruhom otiπla su i moja braÊa, a jedi-no su roditelji ostali Ëuvati rodno ognjiπte. Stariji brat Ivan sa svojom obitelju æivi u Solinu, a mlai brat Jure u Sesvetama. Moj mlai brat Jure sklopio je sakra-ment æenidbe sa svojom æivotnom suputnicom u crkvi Gospe Ruæarice u Vrlici. Bilo ih je divno vidjeti, oso-

bito kad su za misnog slavlja na svom vjenËanju Ëitali misna Ëitanja. Jure i Anamarija nastavili su nakon vjenËanja zajedniËki æivjeti u svojoj kuÊi u Sesvetama. Imali su svatko svoj posao, kuÊu, automobil..., ali su bili pomalo tuæni jer - nisu imali plo-dova svoje ljubavi, djece. LijeËnik im je predlagao umjetnu oplodnju, πto su oni odluËno odbili. Bili su spre-mni posvojiti koje dijete ako je volja Boæja da ne mogu imati svoje vlasti-to. InaËe su oboje Ëlanovi fokolarin-skog pokreta, Djela Marijina koje je utemeljila Chiara Lubic.Jure i Anamarija odluËili su, nakon πto je to ustanovljeno, da njih dvoje i joπ jedan mladi braËni par s njima, njihovi prijatelji, poËnu zajedniËki moliti krunicu s nakanom da im Gospa izmoli porod. Nakon tri tjedna molitve Anamarija je osjetila da je ostala - u blagoslovljenom stanju. I u prosincu 2007. rodila je kÊerku Ivu, a g. 2009. rodio im se sin i Luka. Kako je proπla veÊ godina od poslje-dnjeg poroda, Anamarija se morala vratiti na posao. I njezin muæ Jure i ona spremni su prihvatiti i joπ koje dijete ako to bude volja Boæja.Bog sve moæe! Gospa oËito prati sve nas ljude svojim zagovorom i iz nebeske slave pritjeËe nam u pomoÊ u nevoljama, jednako kao πto je iziπla u susret zaruËnicima u Kani Galilejskoj. U danaπnje vrijeme zapo-slenim roditeljima zbog Ëestih stre-sova koje doæivljavaju na poslu nije nimalo lako. Nek im Gospodin osvi-jetli æivotne staze, a Majka Boæja bude u pomoÊi!Ana BARINIΔ

52 - ”MARIJA” 2/2011.

Uredba Drugoga vatikanskog sabora o Crkvi kao sakramentu spasenja zapoËi-nje rijeËima “svjetlo narodâ” (LG 1), a zavrπava pogledom na “znak pouzdane nade” (LG 68). Svjetlo narodâ, u prvom redu svjetlo Crkve, jest Krist Gospodin, a znak pouzdane nade te iste Crkve, naroda Boæjeg na putu, jest Isusova majka Marija. Na taj naËin simboliËno je oznaËena uloga Crkve u povijesti, okvir njezina spasenjskog djelovanja. Poslanje Crkve jest navijeπtati Kristovo Evanelje, voditi ljude k Bogu, upuÊivati ih na put spasenja. Marija je pralik toga djelovanja Crkve jer je, Boæjom miloπÊu, postigla ono πto Crkva oËekuje i πto se nada biti u punini vremena. Uskrsnulu i proslav-ljenu Kristu kao “prvoroenu meu mnogom braÊom” pridruæena je, tijelom i duhom proslavljena, njegova Majka, pralik otkupljena ËovjeËanstva.Crkvi je povjereno posredovanje “svjetla narodâ”, da uËini kako bi svjetlost Uskrslog Krista obasjala svakog Ëovjeka koji dolazi na ovaj svijet. I sama Crkva u svom djelovanju trebala bi biti odraz toga svjetla, odraz Kristova lica i njego-va djelovanja. Upravo u Mariji, koja je Ëlan Crkve, zajednica vjernika postigla je savrπen lik, svoj konaËni cilj. I po njoj je Crkva na neki naËin sredstvo jedin-stva s Bogom i jedinstva svega ljudskog roda. Marija je znak Boæje

Od “Svjetla narodâ” do “Znakapouzdane nade”

Ëovjekoljubljivosti, njegove zauzetosti za svaku ljudsku sudbinu za sve stvorenje.

OD BOGO-SLUŽJA DO BOGO-SLOVLJAMarijanska stvarnost u Crkvi poznavala je neprestan rast i razvoj. Nju se pri tom ne moæe promatrati samo povijesnim mjerilima. Potreban je razum prosvijet-ljen vjerom, kako bi osvijetlio dugo povijesno razdoblje koje obiluje brojnim svjedoËanstvima Gospine prisutnosti u Crkvi. To obilje marijanskog sadræaja izraæaj je vjere i poboænosti naroda Boæjega. Gotovo je nemoguÊe osvijetliti svako razdoblje i iznijeti na vidjelo svu stvarnost kao i uzroke koji su uvjetovali rast ili pak zastoj marijanske nazoËnosti u puku Boæjemu.Upravo ono πto o Majci Isusovoj Crkva nauËava i ono πto narod Boæji o njoj vjeruje tako je æivo isprepleteno i meusobno protkano da je nemoguÊe razdvajati nauk od poboænosti, vjerske postavke i njihovo prihvaÊanje u vjer-niËkom puku. Marijanska poboænost zapravo je odraz onoga πto Crkva jest i πto nauËava. S druge pak strane izrazi poboænosti u puku Boæjemu pospjeπili

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 2/2011. - 53

su i znanstveno oblikovanje istina o Majci Isusovoj. To vrijedi o njezinu dje-viËanskom i bogoljudskom majËinstvu, o njezinu izuzeÊu od grijeha i njezinoj pro-slavi kod Boga. Povezanost izmeu vjere i poboænosti, izmeu bogo-slovlja i bogo-sluæja posebno je tijesna u istoËnoj Crkvi gdje se do istina vjere dolazilo upravo preko bogo-sluæja. Te dvije stvar-nosti, vjera i poboænost, jednako su tako povezane i u zapadnoj Crkvi. I u nas je vrijedilo i joπ uvijek vrijedi pravilo: ono πto se moli to se i vjeruje, i obrnuto.Nijedan ogranak katoliËkog bogoslovlja i povijesti poboænosti nije tako na dugo i na πiroko obraivan kao nauk o svetoj Mariji i marijanska puËka poboænost. Dok je lako pratiti πto Crkva nauËava o Majci Isusovoj, pitanje marijanske poboænosti mnogo je zamrπenije. Na temelju svetopisamskih datosti, krπÊanska misao doπla je do stanovitih zakljuËaka koje je oblikovala u vjerske pravorijeke. Kad je rijeË o marijanskoj poboænosti, ona je od samih poËetaka bila pod utjecajem razumskih i osjeÊajnih Ëimbenika. RazliËito se razvi-jala u pojedinim pokrajinama i pojavlji-vala u razliËitim oblicima. Povijesna baπtina i uljudba igrale su pri tom i joπ uvijek igraju veliku ulogu.

OD IKONA DO SVETKOVINAMarijanska stvarnost oËitovala se na razliËite naËine i u razliËitim oblicima u istoËnoj i zapadnoj Crkvi. Dok se prva izraæava u bogosluænim oblicima, dotle je druga u svojoj poboænosti hladnija i odmjerenija. KrπÊanski istok svoju oda-nost prema Majci Boæjoj pokazuje u πtovanju njezinih ikona, u kiÊenim govo-rima koji prikazuju svu odliËnost

Marijine uloge u Kristovu djelu spasenja. Bogoslovci s Istoka trudili su se pronaÊi πto viπe naziva i starozavjetnih uspored-bi kako bi prikazali svu izuzet nost bla-goslovljene meu æenama. Pri tom su se sluæili usporedbom izmeu Eve i Marije, izmeu majke æivih, koja je svojim neposluhom donijela grijeh i smrt, i nove Eve, Marije, koja je svojom vjerom i svojim posluhom darovala svijetu ZaËetnika æivota.Dogaaji iz Novog zavjeta u kojima Marija sudjeluje ili je pak spomenuta promatrani su s mnogostrukih zrenika. Prizore navjeπtenja, utjelovljenja Sina Boæjega, Isusova roenja, poklonstva mudraca drukËije su shvaÊali i tumaËili bogoslovci IstoËne Crkve od svojih kole-ga koji su djelovali u zapadnom krπÊanstvu. Tako je, na primjer, svetko-vina Marijina usnuÊa, uznesenja na nebo, nadahnula mnoge sveËane govore i mudre bogoslovske prouke. Sve to utjecalo je na stvaranje bogosluænih tek-stova i razvoj marijanske poboænosti u narodu Boæjem.U ranom srednjem vijeku zapadna Crkva stenjala je pod provalom i pustoπenjem barbara. Njihov dolazak u nove krajeve prouzroËio je druπtvene i vjerske pro-mjene, a ponekad i spasonosne obnove. Marijanska poboænost u zapadnoj Crkvi cvjetala je u redovniËkim zajednicama. »lanovi posebnoga oblika posveÊena æivota gledali su u Mariji izvrstan primjer u Kristovoj sljedbi. Malo-pomalo ti Êe sadræaji biti povjereni puku i tako Êe nastajati marijanske svetkovine. Ono πto je posebno na Majci Isusovoj jest πtovanje koje joj se iskazuje kroz dugu krπÊansku povijest.dar-ko

d u π i d u π e h r v a t s k e

54 - ”MARIJA” 2/2011.

Gospodine, ja se bojim; - duπa se trese u meni; - ja vidim, ja osjeÊam, da te moram ljubiti. Ti stihovi francuskog pje-snika Paula Verlainea najbolje progova-raju o æivotu i djelu dra Velimira DeæeliÊa starijeg, gorljiva katolika, hrvat-skog knjiæevnika i javnog djelatnika s poËetka 20. stoljeÊa. Roen je 21. veljaËe 1864. u Zagrebu od oca –ure, poznatoga hrvatskog knjiæevnika i majke Betike, roene ©oπtariÊ. Osnovnu πkolu i gimnaziju zavrπio je u Zagrebu, a studij medicine u BeËu (1882.-1888.) i filozofi-je u Zagrebu (1888.-1893.) u Ëemu je stekao titulu doktora znanosti. VeÊ u 4. r. osnovne πkole osnovao je i ureivao beletristiËki list Mladenac, πto je bio svojevrstan predznak Velimirova daljnjeg æivotnog puta. S Tonkom Kontak oæenio se 4. travnja 1885. i imao devetero djece. Od 1894.-1910. sluæbenik je u Kraljevskoj sveuËiliπnoj knjiænici u Zagrebu, a od 1911. do 1920. njezin rav-natelj. Zatim 4 godine radi u zagre-baËkom Zemaljskom arhivu. Utemeljitelj je i predsjednik Kola hrvatskih knjiæevnika (1913.-1933.). Trinaest godi-na ureuje Prosvjetu (1898.-1911.), tjed-nik koji Êe nakon I. svjetskog rata prera-sti u Hrvatsku Prosvjetu, jedan od naj-znaËajnijih beletristiËkih Ëasopisa kao plod nastojanja katoliËkih intelektualaca. Svu silu znanstvenih Ëlanaka, kritika, recenzija, povijesnih i knjiæevnih crtica objavljivao je u Nadi, Preporodu, Viencu, Prosvjeti, Kolu, Hrvatskoj pro-

svjeti, u almanasima i godiπnjacima te u mnogim drugim katoliËkim knjiæevnim publikacijama. Umro je u Zagrebu7. veljaËe 1941. Poniznost, bogoljublje i jednostavnost æivljenja odlika je pjesnikova rada:Spomeni se, Djevice, MajËice moja,sirotno Tvoje sam dijete, znam, ja bih davno u noÊ zalutobez pomoÊi Tvoje svete. (Spomeni se)

UZ NAS STOJI KRALJICA HRVATA©irok krug oËevih prijatelja, redom zagrebaËkih kulturnih i javnih djelatnika, veoma je utjecao na bistar um mlada, plemenita i poboæna djeËaka. Gimnazijski uËitelj Tadija SmiËiklas, ugledni povjesniËar raspirivao je i zain-trigirao njegovu maπtu liËnostima, dogaajima i junacima iz bliæe i dalje hrvatske proπlosti. To je rezultiralo s desetak povijesnih romana: U buri i oluji (1902.), Prvi kralj (1903.), Car Dioklecijan (1906.), U sluæbi kalifa (1907.), Hadæibova kob (1908.), Hrvatske slave sjaj (1924.), Mandaljena pobjedni-ca (1926.), U pandæama lava (1928.), Prokleti grad (1929.), Majka velikoga kralja (1931.), Petar Kreπimir (1935.) i dr. Stoga nije Ëudno πto je, uz E. Laszowskog, Velimir najzasluæniji za pri-jenos posmrtnih ostataka hrvatskih tra-giËnih junaka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz BeËkoga Novog Mjesta u Zagreb.DeæeliÊ je aktivno sudjelovao u radu Druπtva hrvatskih knjiæevnika, Druπtva sv. Jeronima, Matice hrvatske, Kola hrvatskih knjiæevnika, Pijeva druπtva, u radu Zvonimira, beËkog druπtva hrvat-skih aka i u radu drugih hrvatskih kuturnih druπtava i organizacija. Pisao je

Od utjehe Majko,ti me, ti me spasi!

d u π i d u π e h r v a t s k e

”MARIJA” 2/2011. - 55

i æivotopise Jurja Haulika, Ljudevita Gaja, Maksimilijana Vrhovca, Augusta HarambaπiÊa, E. Laszowskog, Julija Slowackog i dr.Dublji trag nego u prozi, ostavio je DeæeliÊ u poeziji, i to zbirkama Pjesme (1889.), Kopnom i morem (1900.), Zvuci iz katakombe (1900. i 1924.), Petar Zrinjski (1919.), Filia regis (1921.), Kraljica Hrvata (1935.) i dr.DeæeliÊa Êemo pamtiti po tome πto je za hrvatskoga katoliËkog pokreta moæ da najupornije zagovarao sveopÊe okuplja-nje katoliËke inteligencije u druπtva, oko odreenih beletristiËkih Ëasopisa (Hrvatska prosvjeta), na kongresima te u drugima vjerskim i kulturnim organizaci-jama. Stvaranje katoliËke knjiæevnosti, obrane od knjiæevnih modernistiËkih noviteta sa Zapada bio je njegov krajnji cilj, a energija i vjera koja ga je pri tom nosila njegovi najjaËi aduti.DeæeliÊev umjetniËki moto svodi se na misao izreËenu na Slovenkso-hrvatskom katoliËkom sastanku u Ljubljani (1913.): Bio stil πkole koje mu drago, djelo koje je u tom smislu izraeno, imat Êe i mora imati u sebi biljeg djela, ako mu je pje-snik duπom i tijelom proæeti katolik. Glavno je da sluæi veliËanju istine, ljepo-te i dobrote.“ (”KatoliËka beletristika i hrvatske literarne organizacije” u:

Spomen - knjiga II. hrvatskom katoli-Ëkom kongresu“, Rijeka, 1913, VII.)

KRALJICI HRVATACiklus od 24 pjesme u zbirci Kraljici Hrvata DeæeliÊ je posvetio Gospi. Proæete su rodoljubnim osjeÊanjem, a lirski subjekt diæe ruke uvis i moli Majku da se smiluje napaÊenu hrvat-skom narodu:K Tebi diæu ruke poboæni Hrvati,Majko sveta, Majko, nama naπe vrati!Do novoga dana sve nas, Majko, vodi,Babilonskog mraka Ti nas oslobodi!(Majka Boæja Trsatska)Gospi Sinjskoj DeæeliÊ je posvetio ponajveÊu pjesmu u kojoj se prisjeÊa straπnog boja s Turcima. Jednostavnim i lakim stilom postiæe vrhunac Marijine prisutnosti na strani Sinjana:Tvravom hodao golemi strah.Stari se miri ruπe u prah.Pobjedu sikÊu veÊ zmije.Tada se zaËuo djeteta glas:Ustajte, posljednji kucnuo Ëas,Ustajte, MajËica bdije! (Naπa Gospa Sinjska)Posebna veza izmeu vjernika i Gospe ostvaruje se svetom krunicom. Toga je svjestan i pjesnik kad Gospi posveÊuje stihove koji su i uglazbljeni: Divno si Ëudo stvorila,Krunicu kad si dalaNebo i zemlja pjevaju:Bila ti Ëast i hvala!

Kraljice krunice, moli za nas,Kraljice krunice, budi nam spas!

(Kraljice krunice, budi nam spas!)Velimir je bio itekako svjestan da bi kru-nica trebala biti viπe prisutna u æivotu svih vjernika, a posebno Hrvata.Darijo MARKOVIΔ

k u l t u r a

56 - ”MARIJA” 2/2011.

Talijanski slikar Piero della Francesca, roen oko g. 1412. i umro 12. listopada 1492. u Borgo di Santo Sepolcro, danas Sansepolcro, poznat je ranorenesansni umjetnik koji se u slikarstvu koristio zakonitostima geometrijske perspektive. Njegovi likovi djeluju statiËno i mirno, pravilno rasporeeni, monumentalno i uzviπeno, a tonovi su mu Ëisti i jasni, iako su ponekad izraæeni u kontrastnim i hladnim nijansama, da se dobije osjeÊaj ozbiljnosti. Od njegovih marijan-skih slika najpoznatija je Madona del Parto - Trudna Gospa.

U NEZNATNOJ CRKVICIPrema predaji, koju prenosi njegov æivotopisac Giorgio Vasari, fresku Trudne Gospe izradio je g. 1455. na olta-ru sv. Augustina, u crkvici Santa Maria di Momentana, u gradu Monterchi, u pokrajini Arezzo, vjerojatno u prigodi sprovoda svoje majke Romane. Iako nije poznato zaπto ju je izradio u tako skro-mnoj crkvici, Ëini se za samo tjedan dana, dræi se da je to bila zahvalnica majci rodom iz toga kraja.Crkvica je kasnije prozvana Santa Maria in Silvis. ZahvaljujuÊi Gospinoj slici, postala je marijansko svetiπte u koje su rado hodoËastile majke i molile za sre-tan porod. Ubrzo je oko nje nastalo gradsko groblje. Kad se proπirivala, od g. 1784. do 1786., dvije treÊine crkvice

su sruπene, a freska je prenesena u niπu iza glavnog oltara. Kad je, nakon toga, crkvu g. 1789. sruπio potres, freska je prepuπtena zaboravu, sve dok na nju nije g. 1889. upozorio arhitekt Vincenzo Funghini.Radi obnove, g. 1911., zajedno s origi-nalnom æbukom slika je postavljena na isto mjesto u poseban gipsani okvir. Nakon ponovnog potresa g. 1917., pre-nesena je u obliænje naselje Le Ville, a kasnije u Museo Civico u Sansepolcru. Poslije nove restauracije, 13. rujna 1922. freska je vraÊena na svoje mjesto. Kada je g. 1956. crkva dovedena u izvorni oblik, promijenjena joj je i orijentacija, pa je freska stavljena na sjeverni zid, na koji je postavljen i novi oltar.Nakon obnove u prigodi 500. obljetnice smrti P. della Francesca, freska je 16. oæujka 1992. (203 x 260 cm) premjeπtena u zgradu bivπe osnovne πkole, u novijem naselju podno staroga grada Monterchija, koja je tako postala

Neobična Gospina slika

k u l t u r a

”MARIJA” 2/2011. - 57

muzej za samo tu sliku. U posljednje vrijeme raspravlja se da se slika smjesti u obnovljenu crkvicu Santa Maria di Momentana ili u crkvu sv. Benedikta u blizini muzeja.

NEUOBIČAJEN PRIKAZNa slici je P. della Francesca prikazao Gospin lik na neobiËan umjetniËki i sakralan naËin. Gospa stoji u sredini ot vorene porodiljske odaje, suËelice pre-ma gledateljima, u skladu s bizantskom ikonografijom, ali u postavi renesansne perspektive, ispod sveËanog zastora od crvena damasta, koji je bogato ukraπen motivima πipka, simbolom izobilja i rod-nosti. Na punaπnu licu, dugu vratu i πiroku Ëelu, u neobiËnu crvenilu, osjeÊa se radost majËinstva. Poluotvorene usne znak su sluπanja i razmiπljanja. Lijeva je ruka na boku, a desnom pridræava ras-tvorenu haljinu na poveÊanoj utrobi. Kao skromna sluæbenica Boæja, u dugoj modroj haljini, bez pojasa, koji se skida za vrijeme visoke trudnoÊe, prstimade s ne ruke pokazuje otvor i donjubijelu haljinu.Dok promatramo sliku, Ëini nam se kao da je netko od poboænih vjernika Gos pu namjerno izazvao da pokaæe znako ve trudnoÊe, da bi se u to uvjerio. Da bi udovoljila znatiæelji svojih πtovatelja, uz pomoÊ dvojice anela koji rastvaraju zastor porodiljske odaje, ona s ponosom blago stupa naprijed podupiruÊi se ruka-ma i pokazuje svoju majËinsku ra dost. Prema pokretima ruku, koje tvore krug u obliku dvije es (S) krivulje, po ka zuje da je bez pojasa, i da viπe ne mo æe zakopËati vanjsku modru haljinu, jer se ispod nje veÊ nazire donja bijela haljina.Dva anela, postavljena simetriËno, kao

blizanci, u komplementarnim bojama, otvaraju sveËani zastor. Desni aneo je u zelenoj haljini, sa crvenim krilima, a lijevi, kao kontrast, u crvenoj haljini, sa zelenim krilima.

TUMAČ VJEROVANJAAko otkrijemo da je porodiljska odaja prikazana kao polukruæna crkvena apsi-da, slika Êe dobiti joπ veÊu sakralnu vri-jednost. Gospina porodiljska odaja pre d-znak je buduÊe crkve kao graevine. Polukruæni zastor zapravo predstavlja slavoluk, kao simbol Isusove pobjede na kriæu. Tako je Gospa, u ovom slu Ëaju, prikazana umjesto oltara na kojem se slavi euharistija. Ili, jednostavnije reËeno, Gospina utroba je starozavjetna πkrinja ili novozavjetno Svetohraniπte, to jest Isusovo prebivaliπte meu nama.Kao vrstan poznavalac geometrijske pe r -spektive, P. della Francesca tu je fresku postavio na oltar u odreenoj visini tako da su vjernici, u trenutku podizanja, posveÊenu hostiju vidjeli upravo na Gospinoj utrobi. U tom sluËaju, kako se na slici moæe zapaziti, umjetnost je savrπeno posluæila u tumaËenju krπÊanskog vjerovanja.Iako saËuvana u izvornu obliku, slika je, na æalost, uz neobiËnu povijesnu sudbi-nu doæivjela i stvarnu desakraliza ciju. Izloæena je kao umjetniËko, a ne i kao sakralno djelo, u neprimjerenu crnu okviru. A uËinak high-tech rasvjete zasi-gurno ne odgovara svetoj slici u mra Ë-nu, zatvorenu i ostakljenu prostoru. Pro-matrajuÊi je u muzeju, bez obzira na neka oπteÊenja, vjernik ne moæe doæivjeti sakralnost koja se nekad osjeÊala na oltaru.Ante Branko PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

58 - ”MARIJA” 2/2011.

©to je Dan æivota, zaπto se obiljeæava, otkada, kako i kome treba? Zar jedna godina nema 365 dana i u svakom se danu ne æivi i ne slavi Boga?! Zaπto je taj jedan dan Dan æivota, a zar su ostali Dani smrti? Odlukom HBK, Dan æivota obiljeæava se prve nedjelje veljaËe, a poËelo je 1996., dvije godine nakon slavljenja Godine obitelji 1994., kad je Ivan Pavao II. uputio Pismo obiteljima u kojem je pozvao obitelji da æive civiliza-ciju ljubavi i njeguju kulturu æivota. Godinu kasnije, 1995., objavljena je pobudnica Evanelje æivota. U njoj je Ivan Pavao II. progovorio o dostojanstvu æivota, koji je ugroæen ne samo stavovi-ma pojedinaca nego nizom zahvata moderne medicine i hedonistiËkim odnosom prema spolnosti te neprihva-Êanjem trpljenja. Æivot je postao ugro æen od samog zaËeÊa, pa i prije, a pogotovo tamo gdje se ne raa. Kako saËuvati i zaπtititi æivot te ga vratiti Bogu?! Sredstva za kontrolu raanja, tehnike potpomo-gnute oplodnje, poba Ëaj, eutanazija… tekovine suvremene civilizacije s primje-som sluæenja hedonizmu i nekulturi æivota. Samo godinu nakon objavljivanja Evanelja æivota, u Hrvatskoj se poËinje obiljeæavati Dan æivota, da bismo jed-nom godiπnje slavili æivot, koji je svet i neprocjenjiv dar Boæji. Da se sjetimo tko je njegov Tvorac, odakle smo, kamo

idemo i koja li nada i odgovornost u naπem pozivu i poslanju. Taj dan obiljeæava se molitvom, pjesmom, lite-rarnim radovima, priredbama, radijskim i televizijskim emisijama… I kad on proe, πto s ostala 364 dana? Zar nije svaki dan Dan æivota, koji se æivi od jutra do mraka, jedan dio se prespava, ali je i to dio æivota. Godina u koju smo uπli proglaπena je Godinom obitelji.

OTKUD ŽIVOT?Jer ti si moje stvorio bubrege,satkao me u krilu majËinu.Hvala ti πto sam stvoren tako Ëudesno,πto su djela tvoja predivna.Duπu moju do dna si poznavao,kosti moje ne bijahu ti sakritedok nastajah u tajnostiotkan u dubini zemlji. (Ps 139, 13-15)Od dragog Boga, kako pjeva psalmist, i oca i majke æivot je satkan od praha zemaljskog, kemijskih sastojaka i gotovo jedinstvenog genetiËkog koda s razliËi-tim varijantama koje doprinose razliko-vanju pojedinaca. Jedinstvena i nepo-novljiva ljudska biÊa stvorena su na sliku OËevu, ali i na priliku svojih rodi-telja. Svako to biÊe zavoljeno je bezu-vjetnom ljubavlju Boga Stvoritelja i razliËitim intenzitetima i varijantama lju-bavi od svojih roditelja koji od πake zemaljskog praha u koju je darivatelj æivota udahnuo besmrtnu duπu, poku-πavaju doraditi ”Ëovjeka” ili ”ËovjeËicu” i osposobiti ih za ljubav po kojoj Êe i oni sustvarati i voljeti nova biÊa.

ŠTO JE ŽIVOTÆivot je neprocjenjiv Boæji dar koji se uvijek i svagdje tako ne prima i ne vred-

ČemuDan života?

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 2/2011. - 59

nuje. Upravo πto je neprocjenjiv, u nekim je situacijama obescijenjen, baga-teliziran i odbaËen. U prvoj stanici, zigo-ti, u najmanjoj koliËini materije odreenog pojedinca, sadræana je genet-ska poruka koja Êe ga obiljeæiti, veÊ se tada zna kakve Êe boje biti oËi, kosa, temperament… Jednom zapoËet ne pre-staje, nastavlja se u vjeËnost. Moderni biolozi kaæu da ne poËinje, nego da se nastavlja, jer nastaje sjedinjenjem dviju æivih spermija i jajne stanice. Tjelesnom smrÊu ne prestaje æivot. Mi vjerujemo da se nastavlja, jer je svaki od nas dobio besmrtnu duπu. Æivot mijenja mjesto, oblik i vrijeme postojanja. Za ovoze-mnog æivota iz Ëasa je u Ëas razliËit, iz dana u dan, iz sata u sat, iz minute u minutu obogaÊen i bombardiran novim sadræajem kao i novim informacijama. Geni su podloæni mutaciji, pa tako i jed-nojajËani blizanci naizgled indentiËni, utjecajem izvana i mutacijom gena gube identiËnost. Svaki je Ëovjek jedinstven i neponovljiv. Mi smo Boæji unikati. Unikati i originali su, dakako, na veÊoj cijeni od kopija, prijepisa, preslika… Neprocjenjiv, originalan Boæji dar kojim Stvoritelj obdaruje svoju ljubljenu djecu.

DA ŽIVOTU©to znaËi da æivotu?Da æivotu znaËi biti otvoren æivotu, pri-miti ga s radoπÊu od Gospodina u sva-kom trenutku, pa i onda kad se i naj-manje nada zaËeÊu. To je svaki blagi pogled pun ljubavi i paænje upuÊen veÊ stvorenu æivotu, djetetu ili drhtavu star-cu. Da æivotu znaËi poπtivati æivot od zigote do zadnjeg daha. Ne posegnuti za sredstvima koja ubijaju æivot. Da æivotu je i odgovorno Ëuvanje prirode i njezinih zaliha, odgovor na Ljubav.

ODGOVORNOST ZA ŽIVOTTo je odgovor na Ljubav od koje se prihvaÊa æivot. UkljuËuje znanje, samospoznaju i velikoduπnost u prihvaÊanju æivota kao dara. To je svi-jest da je æivot neprocjenjiv i vrijedan da se za njega da æivot. Vrijedan sva-kodnevne zahvale i pohvale Bogu stvoritelju. Vrijedan prijekora u svakom Ëinu omalovaæavanja i zlostavljanja.

TREBA LI NAM DAN ŽIVOTA?Ne treba nam Dan æivota nego æivot vrijedan æivota u kojem Êemo sva-kodnevno proπnjama i molitvama zahvaljivati Bogu za sve dane æivota. Na nama je da prepoznamo vrijed-nost toga dara i kroz raspoloæivo vri-jeme najbolje koliko je moguÊe isko-ristimo da proslavimo stvoritelja i darovatelja æivota ne zaboravivπi pri tom ni svoje roditelje i odgojitelje, braÊu i sestre te sve koji doprinose da moæemo svakodnevno izustiti: Hvala na daru! Marijo, koja si blago-slovljena æivotom, izmoli nam svima blagoslov za æivot! Danijela DE MICHELI VITTURI

60 - ”MARIJA” 2/2011.

Uputite li se kao hodoËasnik u koje imalo poznatije Gospino svetiπte, u njemu Êete naiÊi na ”zavjetne daro-ve”. To su ploËice od dragocjenih materijala, s prikazima ruku, nogu, oËiju, grudi, srca i drugih dijelova tijela. Ima meu njima i kipova ili predmeta uz koje je darovatelj osjeÊajno vezan, od onih od zlata i srebra preko razliËitih nakita, slika i maketa brodova do bolesniËkih orto-pedskih pomagala, raznovrsna stre-ljiva, fotografija... Po nekim svetiπtima mogu se vidjeti i odijela za Gospin kip koji se u njemu πtuje kao i razliËiti odjevni predmeti, vjenËani-ce, marame, majice, ruËno izvezeni radovi... U novije vrijeme najËeπÊe susreÊemo ureπene voπtanice i mra-morne ploËe s ispisanim zahvalnica-ma za dobivenu milost ili pak prepo-rukama za pomoÊ u potrebi po zago-voru bl. Djevice Marije.

U BEZIZLAZNIM OKOLNOSTIMAKao krπÊani, nismo osloboeni od æivotnih briga i tjeskoba, pa se pone-kad naemo u bezizlaznim okolno-stima. ObraÊamo se tada bl. Djevici i svetima za posredovanje i obeÊajemo da Êemo neπto uËiniti ili darovati za odreeno svetiπte u znak preporuke ili zahvalnosti za moljenu milost. To su svjedoËanstva puËke poboænosti, æivi dokumenti o svetiπtu i njegovoj povijesti, u struËnoj literaturi pozna-ti kao ex voto (lat. = za zavjet, iz zavjeta napravljeno ili darovano), πto najËeπÊe prevodimo kao zavjetni darovi. Radi se o darovima koje vjer-niËki puk donosi u svetiπte kamo dolazi moliti za milost ili za nju

zahvaliti i ondje ih ostavlja kao svoj zavjet. Ne ostavlja ih samo zato jer je dobio πto je molio nego i kao svje-doËasntvo kasni-jim hodoËasnici-ma o zadobive-noj pomoÊi. Crkveni zakonik kaæe da su to ”svjedoËanstva puËke umjetno-sti i poboænosti” (kan. 1234, 2), koja dokumenti-raju vjersko, kul-turno i druπtveno stanje odreenog raz-doblja i naraπtaja te zahtijeva ”neka se dræe u svetiπtima ili pri-padnim mjesti-ma tako da se vide, i neka se sigurno Ëuvaju” (kan. 1234, 2). Osim toga, u doba kuge, gladi, rata, oluje, potresa ili koje druge nepogode, pojedinci ili Ëitave zajednice kao zavjet u znak zahvalnosti za oËuvane æivote i imovinu grade crkve, podiæu oltare, kapele, kriæeve ili usputne kapelice (pilove) s likovima svetih. I to su ”zavjetni darovi”.

PODRIJETLO ZAVJETNIH DAROVAZavjetni darovi poganskog su podrijetla. ObiËaj njihova donoπenja u svetiπta krπÊanstvo je preuzelo od starih Rimljana.

Što su zavjetni daro

”MARIJA” 2/2011. - 61

Osim kipiÊa, poganskim boæanstvima donosivane su na dar i oslika-ne ploËice. Takav obiËaj postojao je i u starih Grka.Iako su pogan-skog podrijetla, u krπÊanstvu su zavjetni darovi dobili sasvim drugo znaËenje i primjenu. Oblici puËkoga marijanskog πtovanja koje se iskazuje donoπenjem zavjetnih daro-va u svetiπta nisu nastali u zamjenu za stari poganski obred. Majka Gos-podinova stvar-

na je osoba povijesti ljudskog spasenja. Zahvalnost i πtovanje koje se njoj iskazu-je u konaËnici je upravljeno njezinu Sinu. Marijin lik i njezina uloga u djelu otkupljenja oËarava sve naraπtaje iskre-nih Isusovih sljedbenika. Tomu su dokaz i zavjetni darovi, vidljivi znakovi i svje-doËanstva vjere i poboænosti naroda Boæjega iz razliËitih krajeva i vremena.U svakom povijesnom razdoblju obiËaj donoπenja zavjetnih darova u svetiπta nije bio jednako raπiren. Iako je crkve-no vodstvo ispoËetka prema njemu bilo suzdræano, s vremenom ga je kao oblik

puËke poboænosti prihva ti lo te je postalo njezinim sastavnim dijelom. Posebno je bio raπiren u kasnom srednjem vijeku i za baroka, a saËu-vao se do naπih dana, kad su zavjet-ni darovi masovniji, jeftiniji i manje jasni negoli u starije doba.

ZNAČENJE ZAVJETNIH DAROVAUz vjersku, zavjetni darovi imaju povijesnu, kulturnu i gospodarsku vaænost. Pomnjivi povjesniËari u njima prepoznaju vaæno vrelo za istraæivanje zbivanja iz proπlosti. Da bi se uistinu ”proËitalo” sve πto oni pripovijedaju, ne smije se smetnuti s uma Ëinjenica da su zavjetni daro-vi bili i ostali svjedoËanstva vjere i molitve, ËaπÊenja i zahvaljivanja.Spontani su to znakovi zahvalnosti, kako svjedoËe prikazi od posebna znaËenja na zavjetnim ploËicama, fotografske rekonstrukcije dogaaja, izraæeni jednostavno i spontano. Ti izrazi puËke umjetno-sti dokumentiraju put iskrene poboænosti i ljubavi prema Bogu, veoma vaæan i za povijest Crkvei druπtva.Zavjetni darovi po hrvatskim mari-janskim svetiπtima svjedoËe da je hrvatski narod u svakom razdoblju svoje povijesti i na svim podruËjima svagdanjeg æivota bio, viπe ili manje, vezan uza svoju vjeru. Bog, Gospa, sveti zaπtitnici bili su nazoËni u njegovu svagdanjem æivotu, tako da se i njegovo πtovanje nije svodilo na neki narodni obiËaj, nego su tvorili dio same strukture druπtva.Petar LUBINA

ovi i kako su nastali?

r a z g o v a r a l i s m o

62 - ”MARIJA” 2/2011.

Djeca su Boæji dar. Mlai braËni par uvjeren je da mu je Gospa izmolila djecu. O tome razgovaramo s mlaim muæem, g. Vladimirom MarËinkom.- Kad ste se namjerili na svoju æivotnu suputnicu?- Ja i Marija upoznali smo se g. 1993. u fakultetskoj kantini, kad smo bili na I. godini. Meu nama se odmah razvio obo stran osjeÊaj simpatije i brzo prera-stao u ljubav. Postali smo gotovo neraz-dvojivi. Da bismo πto viπe bili skupa, zajedno smo uËili u fakultetskoj knjiænici. VeÊ smo za studija poËeli radi-ti, pa je vjenËanje g. 1997. bilo prirodan slijed.- Jeste li planirali koliko imati djece?- Nismo pravili nikakve planove koliko bismo ih imali, ali... Nakon godine i pol braka, supruga i ja Ëekali smo prvo dije-te. Meutim, poslije 12 tjedana trudnoÊe, lijeËnik je ustanovio da bebino srce ne kuca i da Êe doÊi do spontanog pobaËa-ja. To se i dogodilo. Iste je godine supruga ponovo zatrudnjela, ali je, na æalost, opet izgubila dijete. Meu nas se uvukao strah i tjeskoba. Medicina nam nije mogla pomoÊi, a na Boga nismo raËunali. Bili smo vjernici iz obiËaja, ali bez stvarne vjere, molitve i Boæje prisut-nosti u svom domu.- I...?- PoËeli smo moliti. Osobito smo se utjecali bl. Djevici Mariji. HodoËastili

smo g. 2001. u Meugorje. Dok smo se penjali na Podbrdo, napravili smo zavjet. Rekli smo: “Draga Majko, dolazimo ti kao obitelj. Ti znaπ naπe muke i koliko bismo htjeli imati djecu. Tebi je sve moguÊe, posveÊujemo se tebi. Molimo te da nam isprosiπ djecu, a mi Êemo zauzvrat, tebi u Ëast, sljedeÊih godinu dana svaku nedjelju moliti sva tri otaj-stva krunice.”- A nakon πto ste se vratili?- PoËeli smo moliti krunicu. I supruga je zatrudnjela nakon 20-tak dana. Meutim, poslije 12 tjedana pojavile su se neke komplikacije i morala je æurno k lijeËni-ku. Pred ordinacijom sam stiskao kruni-cu u ruci i molio. Kad se supruga poja-vila, sa smijeπkom na licu je rekla: ”Sve je u redu, bebino srce kuca!” Nakon toga mir je uπao u naπu obitelj. U svib-nju 2002. rodila nam se zdrava djevojËi-ca Mia, g. 2004. Petar, a g. 2006. Lana. Bez ikakvih poteπkoÊa u vrijeme trudnoÊe.- ZnaËi, Gospin zagovor bio je oËit?- Mi smo uvjereni da su sva naπa djeca plod Gospina zagovora. Kad smo joj otvorili vrata svog doma i poËeli moliti

Gospi zahvalni za djecu

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 2/2011. - 63

krunicu, sve je krenulo na dobro. Nestajala je zabrinutost, jaËala je vjera, trudnoÊe su prolazile bez problema i na dar smo dobili troje divne djece.- A kad ste ugledali svoje prvo dijete?- Mijeπali su se osjeÊaji radosti, zahval-nosti, nedostojnosti... Porod je bio teæak i bolan. Trajao je dugo. Nakon 15 sati Ëe ka nja jedna sestra mi je rekla da odem popiti kavu i malo se odmoriti. Otiπao sam do crkve u Petrovoj i zava-pio Gospi da nam pomogne. Kad sam se nakon 15 minuta vratio, obavijestili su me da se rodila zdrava djevojËica, upravo dok sam ja bio u crkvi. OsjeÊam da Êemo teπko moÊi izraziti Gospi do vo -ljno zahvalnosti na primljenoj milosti.- Neki kaæu da imaju pravo na dijete...- Nikada nismo razmiπljali na taj naËin. Vjerojatno nas je Boæja milost Ëuvala i usmjeravala da izlaz traæimo na jedino-me pravom mjestu. Moæda je tome razlog svjedoËanstvo naπih prijatelja koji dugo nisu mogli imati djece. LijeËnici su im rekli da im to neÊe biti moguÊe pri-rodnim putem. Nakon toga, dugo su po -kuπavali umjetnom oplodnjom, ali bez uspjeha. Poslije jedne sv. mise sup ruga je dugo ostala u molitvi i zavapila: ”Dragi Boæe, ako je tvoja volja, prihva-Êam da neÊu imati djece, ali mi, molim te, daj snage da to nosim i ublaæi bol mog srca.” Iziπla je iz crkve s neobi-Ënom radoπÊu i mirom u srcu. Odmah nakon toga zaËela je prirodnim putem i majka je dvojice krasnih sinova.- A sada, kad imate viπe djece?- Velika je radost i blagoslov imati djecu. Nema uspjeha ili materijalne blagodati koja se moæe usporediti s djeËjom prisutnoπÊu u domu. A kad Ëujemo: “Mama volim te!” ili: “Tata, hvala ti!”,

najsretniji smo ljudi i odmah zaboravimo sve brige i teπkoÊe. I djeca uæivaju kad ih je viπe. Zajedno se igraju, pomaæu jedni drugima, uËe se dijeliti i pitaju kad Êe dobiti bracu ili seku.- Koju ulogu Gospa ima u Vaπoj obitelji?- Mi smo obitelj koja pripada Mariji. Sva -kog dana prije polaska na posao, u πkolu ili u vrtiÊ uz molitvu Aneo Gospodnji obnavljamo i posvetu Srcu Marijinu. Nakon toga kreÊemo u novi dan. Trudimo se Gospi sve viπe otvoriti vrata svoje obitelji i predavati joj svaki dio svoga æivota. Volimo hodoËastiti u marijanska svetiπta. Pred poËetak ove πkolske godine otiπli smo u Mariju Bistricu, a dvoje starije djece, kao pravi hodoËasnici, dobar dio puta preπli su pjeπke. PrimjeÊujem da su djeca vrlo otvorena za duhovne stvarnosti, osobito ako im se to predstavi na pristupaËan naËin i kroz igru. Zbog mnoπtva obveza, tijekom dana uspijemo zajedno izmoliti kratku jutarnju i veËernju molitvu. Nedjeljom idemo na sv. misu i trudimo se zajedniËki moliti krunicu koju pred-vodi dvoje starije djece. OsjeÊamo da Gospa bdije nad naπom obitelji, svjesni smo njezine prisutnosti i zauzetosti, obraÊamo joj se kao majci, divimo se i zahvaljujemo na brojnim milostima koje nas prate.- ©to biste preporuËili danaπnjimroditeljima?- Prvo, nek otvore vrata svoga doma Gospi! Moæemo posvjedoËiti: kad smo Gospu primili u svoju obitelj i posvetili se Njezinu bezgreπnom Srcu, sve je kre-nulo na dobro. Nek poËnu, zatim, moliti krunicu. Po njoj nam je Gospa darovala djecu i tolike druge milosti.K. JOLIΔ

m o j a d j e c a i j a

64 - ”MARIJA” 2/2011.

”A sada blagoslovite Boga svemira,koji Ëini Ëudesa svagdje, koji uzdiæe naπe dane od utrobe majËine i Ëini s nama po milosti svojoj.” (Sir 50, 22)Te rijeËi podsjetile su me na trenutak kad mi je kÊerka javila da je trudna. Prvotno veselje ubrzo je potisnula neizvjesnost i strah - trudnoÊa je bila riziËna! Smjenjivali su se dani mirova-nja i odlazaka na preglede, iπËekivanje kad Êe se Ëuti - sve je u redu. Umjesto toga - klimanje glavom i nijemo spora-zumijevanje. Neπto nije bilo u redu. Tjeπili smo jedni druge govoreÊi kako je sve u Boæjim rukama, pojaËali smo molitvu, padali ËeπÊe na koljena i postili. U trenucima slabosti znali smo se pitati: Zaπto se to dogaa? Zaπto s nama koji tako æeljno oËekujemo unuËe! Zaπto nekim ljudima koji ga ne æele i koji Êe ga bez imalo suÊuti iπËupati iz utrobe majËine sve ide bez problema!? Sjetila sam se æene koja je bez ikakva stida i griænje priËala kako je pet puta abortirala jer je znala da svaki put nosi kÊer ku, a tek je πesti put rodila. Bila je sigurna da nosi muπko - u trudnoÊi s kÊer kama nije povraÊala, a sa sinovima jest.Utjeha je bila pomisao da je sve u Boæjim rukama, da smo samo njegova stvorenja, pa na sva pitanja i ne mora-mo znati odgovora. Vaæno je bilo vje-rovati Bogu da Êe sve proÊi dobro.

Dali smo se na molitvu. Molili smo mi, a i obitelj naπeg zeta. KÊerki sam priËa-la kako je ona doπla na svijet i kako je svaki æivot od Boga. On joj daje upravo ono i onoliko koliko ona moæe nositi.Onda je doπla vijest da nosi blizance koji su u nekoj ovojnici. Otkud blizan-ci kad ni u naπoj, a ni u obitelji njezina muæa nije bilo blizanaca?!- Odnekud moraju poËeti! - rekla je jedna mudra glava. - Neka, hvala Bogu da ih je i viπe! Primit Êemo ih otvorena i radosna srca! - rekla je baba Ana.Kako je vrijeme odmicalo, kÊerka se pridræavala uputa svoga lijeËnika. Kad smo mislili da je konaËno sve krenulo na dobro, puknula nas je vijest da su se blizanci meusobno spojili i da postoji moguÊnost da jedno ugrozi drugo. Jedna je beba napredovala, a druga slabila. MoguÊnost da se obje spase bila bi operacija njihova razdva-janja - u inozemstvu. Bio je petak kad je to ustanovljeno. KÊerka je bila u posljednjem tjednu trudnoÊe kad trud-nicama dopuπtaju letjeti zrakoplovom. ZahvaljujuÊi raËunalnoj tehnici, saznali smo da doktor Nikolaus radi joπ samo tjedan i odlazi na odmor. SljedeÊeg petka u 21 sat moja kÊerka bila je posljednji pacijent kod oca moderne neonatologije u bolnicu u Londonu.Osim rodbine i prijatelja, molitvi su se prikljuËili znani i neznani. KÊerka je bila dobro raspoloæena. Znala bi reÊi: ”Sve Êe proÊi dobro, ja to znam!” I danas priznaje: ”Kad sam leæala u Londonu u vrijeme zahvata, osjeÊala sam se tako dobro i sigurno. Majka Marija bila je uz mene, a aneli su me dræali na rukama. Znala sam da pola Hrvatske moli za mene!”

Bog čini čudesa

Zahvat je uspio, kÊerka i bebe bile su dobro, valjalo je nastaviti mirovati. Vaæno je da bebe πto dulje ostanu u majËinoj utrobi. Brojili smo svaki sat i dan zahvaljujuÊi Gospodaru æivota na darovanu tjednu. Kako mi je tada doπlo do pameti, kako je vrijeme dra-gocjeno. Kako ga u ludo Ëesto troπimo, ne razmiπljajuÊi da nam je dano, i to u ograniËenoj koliËini.Doktor je procijenio vrijeme kad Êe izvrπiti porod. Klara i Petra ugledale su tako svjetlo dana. KonaËno smo odah-nuli da je sve dobro proπlo.Ta sreÊa kratko je trajala. Zdravstveno stanje moje kÊeri naglo se sruπilo. Saz-na jemo da operacija nije poπla u redu. Mjesc dana ostala je u bolnici viseÊi iz meu nebe i zemlje. Pod skutom Djevi ce Marije nizale su se naπe kruni-ce, zazivi, molbe. KonaËno su sve tri iziπle iz rodiliπta. Kakva je to bila sreÊa!No, opet za kratko. Rana je iznova buknula. KÊerka je morala ponovno na operaciju. I tako to ide, kratka razdo-blja patnje niæu se s dugim razdobljima sreÊe. Zaπto? Kako? Do kada? Odgovori ostaju kod Boga. U svemu tome jedna moja prijateljica mi reËe: - Blago tebi, ti vjerujeπ! - Vjerujem! Da, ja vjerujem i zahvalju-jem ti, Gospodine, na tom daru.Moli t vom je poploËan dolazak mojih dragih unuËica na svijet. Bog je uËinio Ëudo, neizmjerno smo mu zahvalni. Dok ih promatram kako puze, razmiπ-ljam kako je svaki Ëovjek velik, kako smo svi mi dio Boga svemoguÊega te koliku je moÊ, sposobnost i znanje darovao Ëovjeku. ”Sve je vaπe, vi Kristovi, a Krist Boæji” (1 Kor 3, 22).R. T.

m o j a d j e c a i j a

u k u t k u s m a r i j o m

66 - ”MARIJA” 2/2011.

Svaki trenutak naπega æivota, svaki sat i dan, svaka obveza i odluka πto je donosi svakodnevica, proæeti su kuπnjama i isprepleteni putovima dviju moguÊnosti, Boæje volje i naπih vlastitih htijenja. Jer sve ono πto nam stvara ugodu i donosi probitak, najËeπÊe se protivi glasu savjesti, zamagljuje jasnoÊu, zamuÊuje mir i usplahiruje srce. Ako Ëinimo drugima ono πto ne bismo æeljeli da oni nama Ëine, okreÊemo se protiv pravednosti i ljubavi, primjenjujemo nejednaka mjerila i razliËite vrijednosti. Takvim djelima, mislima i osjeÊajima zatam-njujemo ËistoÊu istine, zatvaramo se u sebiËnost, koja raa pohlepom i pohotom, koja nas udaljava od bistroÊe, koja nas zatvara u kavez otuenosti, koja nas tjera u zvjerinjak suæanjstva. Dok umiπljamo da prepredenoπÊu moæemo zavarati i potËiniti bliænje, mi se, Ëesto i ne sluteÊi pogubnost takva stanja, guπimo u vlastitoj nemoÊi i isprazno-sti, koprcamo se u truleæi kojom nas zasipa otac propasti.

ŽIVOT JE PUN KUŠNJINajteæe su kuπnje ipak one kojima nas preko bliænjih, bilo na radnome mjestu, u susretu i odnosima s braÊom i sestrama ili pak u vlastitoj obitelji, neprestano izaziva izokretaË

istine. Pozna naπu ranjenu narav i oËekuje da Êemo planuti i uzvratiti istom mjerom, da Êemo ljudskim snagama pokuπati zbacite breme podmuklosti i nepravde, da bismo uËinili joπ veÊe zlo sebi i drugima. Zato nas Gospa i poziva da se pri-hvatimo molitve, da uronimo u njezi-nu snagu i puninu, u njezinu blago-dat i toplinu, u njezinu jakost koja oslobaa zlih primisli i olakπava teæinu tereta koji nosimo. Gospa nam otkriva tajnu radosti i poniznosti jer jedno bez drugog ne ide. Ako se odreknemo samih sebe, kuπnje Êe nas manje razdirati, a poteπkoÊe Êe pokazati pravo lice i otkriti privid svoje laæne snage. Do nas Êe bræe i jaËe dopirati zrake vjeËne svjetlosti, vratit Êe nam mir i sigurnost, ispunit Êe nas radoπÊu koju ne mogu polju-ljati ni svi vjetrovi svijeta. Kad shvati-mo da smo bez Boga nitko i niπta, a u Njemu sve, brzo Êe nas proÊi maloduπnost, nesigurnost, bolovi, ogorËenost i sumnja.

SOKOLI NAS I S NAMA JETek radoπÊu i poniznoπÊu moæemo svjedoËiti Boga æivih, tek odmakom od buke svijeta i odricanjem od zavodnikovih nagovora moæemo pronositi svjetlost Radosne vijesti pa Êe nam vjera, kako je govorio blaæenik Ivan Merz, postati zvanje. Sve Êe se u nju slijevati i iz nje rasti, u njoj se Ëistiti i preporuËivati, u njoj trajati i bujati, cvjetati i ploditi. A ono πto je iz vjere niklo i njezinim se plodovima obogatilo, ne umire i ne trune, nego se prelijeva uæivot vjeËni.

Živimo u radostii poniznosti

”MARIJA” 2/2011. - 67

Sokoli nas Gospa i vodi prema pragu Velikog tjedna, pokazuje nam put Isusov, Muku kojom je pobijedio gri-jeh, Ljubav kojom je dokinuo smrt, Kriæ kojim je otkupio palog Ëovjeka. Ona je Majka i zajedno s nama, kao i sa Sinom, koraËa uz Golgotu, prika-zuje nas Otkupitelju i neumorno kroz tamu vodi uskrsnoj zori. OkreÊe nam lica prema Njegovu licu, hrani nas njegovom dobrotom i krije-pi njegovom ljubavlju. Samo u njemu moæemo naÊi snagu i potporu, istinu i mudrost, smisao i ljepotu.

PRATI NAS VEĆ ISPOD KRIŽANe smijemo sumnjati da se veÊ pod kriæem na Golgoti u Gospino ranjeno Srce slila Ëitava povijest i vrijeme do svrπetka svijeta, da je svaku duπu obilno zalila i oËistila majËinskim suzama, da nas je vidjela u svjetlu Boæje volje, da nas je briæno slijedila i dozivala na stranputicama zemalj skim. Nije s nama od juËer, nego nas prati od onoga trenutka kad joj je Isus s kriæa rekao: „Æeno, evo ti sina!“Majka ne ostavlja svoju djecu, ne prepuπta ih zlu i naopakosti, nego se hrabro i neumorno bori za svaku duπu i svako srce. Brani nas od nasr-taja zloga, πtiti od podmuklosti i laæi, obasjava svjetlom istine tamu zabora-va, otklanja sumnju i zaslijepljenost, pokazuje na golgotsku uizviπicu na kojoj je Isus oslobodio braÊu i sestre iz krletke mraka i grijeha. Vodi nas Bezgreπna putem istine i pokazuje vrata kraljevstva nebeskog. Zato æivotom i molitvom svjedoËimo njezi-nu i Boæju ljubav!Jakov DÆOLIΔ

u k u t k u s m a r i j o m

Kakav otac, takav sin?Engleski pjesnik Tom Moore obje-dovao je u kuÊi svojih prijatelja, u kojoj se na veliko slavilo. Jedan od kolega u svojoj zavisti htio ga je utiπati:- Nije li Vaπ otac, g. Moore, bio trgo-vac drogama?- ToËno!- Zaπto i od Vas nije stvorio trgovca drogom?- Oprostite, gospodine, Vaπ je otac bio dobro odgojen, zar ne?- I te kako!- A zaπto i Vas nije dobro odgojio?M. S.

p r i g o d e

68 - ”MARIJA” 2/2011.

KrπÊanski æivot raste i prispijeva k punini koristeÊi se sakramentalnim milostima. Navodimo ovaj poticaj nad-biskupa Stepinca njegovim vjernicima na sakramentalni æivot: ”Koji god ne surauje s miloπÊu Boæjom provodeÊi krπÊanski æi vot, uzalud prima milost Boæju. Za nje ga je Krist uzalud umro.” Istoga su zna Ëe nja ove njegove rijeËi: ”Ako se ne primaju sakramenti nuæno dolazi smrt duπe.”

MILOST SAKRAMENTA ŽENIDBEDok je sakrament pomirenja lijek za bo le snu duπu, a Euharistija siti gladnu du πu, dotle sakrament æenidbe daje milost potrebnu krπÊaninu za vrπenje obitelj skih duænosti, tj. uveÊava i uËvrπÊuje uzajamnu ljubav supruænika i usmjerava je na raanje i vjerski odgoj njihove dje ce. A buduÊi da je sakrament æenidbe Boæanska ustanova, utemeljen na svetosti i nerazreπivosti, æivot krπÊanskih supruænika mora se tako odvijati da uveÊava slavu Boæju i pro-miËe boljitak ljudskoga roda. Sakramentalni smisao braka u nauku nadbiskupa Stepinca ima prednost pred juridiËkim. Upravo se stoga zauzeo da se poπtuje slavljenje sakramenta æenidbe prema propisima KatoliËke Crkve i da u javnosti budu priznata sva njegova prava. Bog je æelio ustanovu braka i on mora biti osnova njegova ostvarenja jer ”sve πto je sagra eno bez Boga, znaËi rasulo”.

Sve ono πto se odnosi na brak mora biti u Ëasti: kako Ëist æivot prije braka tako i braËna ËistoÊa. U tom su smislu znaËaj-ne ove Nadbiskupove rijeËi: ”U Ëasti dakle treba dræati ono, πto æenidbi pret-hodi. Sveta mora biti nakana kod skla-panja braka (...) U Ëasti treba dræati i ono πto slijedi æenidbu.” Sve ono πto razara svetost braka vjernik mora odluËno i svim srcem odbiti.VideÊi kako u predratnom vremenu u druπtvenom æivotu, iz razliËitih motiva, bijaπe obezvreivan ovaj uzviπeni smi sao krπÊanskog braka, promican kao su protnost nauku i praksi KatoliËke Cr kve, sljedeÊim je rijeËima, na Euharistij skom kongresu u Varaædinu, 29. lipnja 1938. godine, obrazloæio svo-jim vjernicima smisao zdrava obiteljskog æivota i svetost braka: ”Obitelj ima tu uzviπenu zadaÊu da uvodi u æivot nove ljude. Krist je uzdigao æenidbu na dosto-janstvo sakramenta i povjerio ga Crkvi, da ga podijeljuje i Ëuva. Æenidba je sveta stvar Boæja i zato, svaki spolni Ëin izvan braka, takozvana ‘slobodna lju-bav’, je grijeh pred Bogom. Grijeh je i rastava braËne zajednice. (...) ‘dajte caru carevo, a Bogu Boæje’ (Mt 22, 21). Nitko ne ma pravo mijeπati se u svete stvari Bo æje, æenidbu i braËno zajedniπtvo, obi-

Svetost sakramentaženidbe

A. O

dak

p r i g o d e

”MARIJA” 2/2011. - 69

telj i djecu. Dolazi se u sukob s Boæjim zapovijedima, kad se promiËu bez valja-nog razloga prijelazi iz jedne vjere u drugu i slavi æenidba u drugom vjerskom obredu, ili kada se tvrdi da nije sablazan æivjeti u konkubinatu ili kada se promiËe i seksualni promiskuitet.”

POŠTIVANJE BRAČNE ZAJEDNICEVaæno je imati pred oËima neoborivu Ëinjenicu kako je vlast stare Jugoslavije, orjentirana velikosrpskim idejama i pro-tukatoliËkim duhom potpomagala mora-lno i materijalno sve one vjerske pokre-te koji su djelovali u Hrvatskoj s naka-nom da oslabe KatoliËku Crkvu i da πto veÊi broj katoliËkih vjernika privoli na prijelaz u pravoslavnu Crkvu. U tom je vidu promicala mjeπovite brakove. Kao praktiËka provedba tih svojih teænji slije-dio je obiËaj da se katoliËke mlade uËi-teljice πalju u podruËja nastanjena pravo-slavnim æivljem, a pravoslavni vojni Ëasnici u katoliËke krajeve. Jedna povjerljiva okruænica obvezivala je pra-voslavne vojne Ëasnike da slave æenidbu s katoliËkom zaruËnicom po pravo slav-nom obredu. Poznato je da je do 1940. godine sklopljeno preko trideset tisuÊa takvih mjeπovitih brakova.Mogu dodati da je primjerno zanimanje za sudbinu braËnih drugova i za poπti-va nje braËne zajednice nadbiskup Ste-pinac pokazao u razdoblju kad je zbog rasistiËke ideologije postojala opasnost i stvarna okolnost da budu razorena mnoga obiteljska ognjiπta. U tim teπkim prilikama bijaπe jedan od rijetkih glasova koji je javno i neustraπivo branio sve tost braka i nastojao spasiti ono πto se spasiti moglo. U tim teπkim trenucima, ne samo da je uznastojao utjeπiti ogorËene i ojaene æene koje su, ako su bile u

mjeπovitu braku traæile saznati sudbinu svojih muæeva odvedenih u logore ili su bili ubijeni, veÊ je sustavno protestirao kod odgovornih za javni æi vot i traæio da budu poπtivana prava i dostojanstvo ljudske osobe, te priznati svetost i nerazrjeπivost braka. »ini mi se vaænim navesti jedan odlomak iz njego ve pro-povijedi koju je nadbiskup Ste pinac izgovorio u zagrebaËkoj katedrali 14. oæujka 1943. Naime, hvaleÊi zauzimanje pape Pija XII. u korist progonje nih i u obranu dostojanstva ljudske oso be, on je sam kudio sve zloËine protiv tolikih osoba ugroæenih zbog rasistiËke ideolo-gije. Osobito je pak, gledajuÊi ka ko vjer-nici plaËu nad razorenim obite ljskim ognjiπtima i razmiπljajuÊi o nesta lim oso-bama, naglasio sljedeÊe:”Mi smo proπli tjedan imali viπe puta pri-like, da gledamo te suze i da sluπamo uzdahe ozbiljnih muæeva i vapaje bespomoÊnih æena, kojima prijeti sliËna pogibelj samo zato, jer se njihovo obitelj-sko svetiπte ne poklapa s teorijama rasiz-ma. Mi kao predstavnici Crkve nimalo nismo mogli ni smjeli πutjeti, a da ne zatajimo svoje sluæbe, veÊ smo morali ponoviti rijeËi samoga Isusa Krista: ‘©to je Bog sastavio, Ëovjek neka ne rastavlja!’ (Mt 19, 6) A danas to kaæemo i javno! Nitko ne poriËe prava svjetovnoj vlasti da kazni zloËine, koji se dokaæu. Ima na to pravo i duænost. Ali nitko ne daje prava ljudskoj vlasti, da dira u svetost obitelji ili braka, koji je sklopljen na temelju narav-nog i pozitivnog Boæjeg prava. Bilo bi svakako promaπeno misliti, da Êe KatoliËka Crkva ikada odobriti mjere, koje diraju u osnovna prava Ëovjeka.”Juraj BATELJA(Iz knjige ÆIVJETI IZ VJERE, Zagreb 1990., str. 200-202.)

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

70 - ”MARIJA” 2/2011.

U povodu XIX. Svjetskog dana bolesnika, koji se slavi 11. veljaËe 2011., na spomen-dan Gospe Lurdske, papa Benedikt XVI. objavio je i posebnu poruku. Dijelove i misli iz nje iskoristili smo za kratka raz-matranja koja nam mogu posluæiti kao uvodi u pojedina otajstva krunice muke.

1. ISUSOVA SMRTNA BORBA Ode malo dalje i ruπeÊi se na zemlju molio je da ga, ako je moguÊe, mimoie ovaj Ëas. Govoraπe: ”Abba! OËe! Tebi je sve moguÊe! Otkloni Ëaπu ovu od mene! Ali ne πto ja hoÊu, nego πto hoÊeπ ti!”(Mk 14, 35-36)Sin Boæji trpio je, umro, ali i uskrsnuo. Upravo zato njegove rane postaju znak naπeg otkupljenja, oproπtenja i pomire-nja s Ocem, ali i vrelo kuπnji za vjeru uËenikâ i za vjeru naπu: svaki put kad Gospodin govori o svojom muci i smrti, oni toga ne shvaÊaju, odbijaju, odupiru se. Za njih, kao i za nas, trpljenje ostaje stalno veliko otajstvo, koje je teπko pri-hvatiti i nositi. Dvojica uËenika na putu u Emaus idu tuæni zbog dogaaja koji su se onih dana zbili u Jeruzalemu, i jedino nakon πto Uskrsnuli ide s njima, otvaraju se novom pogledu. Dok razmatramo kako se Isus molio svome nebeskom Ocu i znojio krvavim znojem, molimo za sve bolesne: da svo-jim trpljenjem, æivotom i vjerom budu svjedoci Isusovi u danaπnjem svijetu.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. ISUSOVO BIČEVANJEKad Pilat vidje da niπta ne koristi, nego da biva veÊi meteæ, uzme vodu i opra ruke pred svjetinom govoreÊi: ”Nevin sam od krvi ove! Vi se pazite!” Sav narod nato odvrati: ”Krv njegova na nas i na djecu naπu!” Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbiËevana, preda da se razapne. (Mt 27, 24-26)Upravo kroz rane Kristove, oËima nade moæemo vidjeti sva zla koja pogaaju ËovjeËanstvo. UskrsavajuÊi, Gospodin nije uniπtio patnju i zlo u svijetu, nego ih je u korijenu pobijedio. NadmoÊi svi-jeta suprotstavio je svemoguÊstvo svoje Ljubavi. Pokazao nam je, tako, da je put mira i radosti Ljubav: ”Kao πto sam ja vas ljubio, tako i vi ljubite jedni druge” (Iv 13,34). Krist, pobjednik smrti, æiv je meu nama.Dok razmatramo kako je Isus bio prive-zan uza stup i biËevan, molimo za sve krπÊane: da slijedimo Isusa u spremnosti i æivot dati za svoju braÊu, postajuÊi vje-snici radosti koja se ne boji boli.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. KRUNJENJE TRNOVOM KRUNOMA vojnici spletoπe vijenac od trnja i staviπe mu ga na glavu; i zaogrnuπe ga grimiznim plaπtem. I prilazili su mu i govorili: ”Zdravo, kralju æidovski!” I pljuskali su ga. (Iv 19, 2-3)Muka i kriæ Isusov Ëesto straπe, jer se Ëini da su nijekanje æivota. A stvarnost je upravo obrnuta! Kriæ je Boæji ”da” Ëovjeku, najuzviπeniji i najobilniji izraz njegove ljubavi i vrelo iz kojega izvire æivot vjeËni. Iz probodenoga srca Isusova provreo je taj boæanski æivot. Jedini je On sposoban osloboditi svijet od zla i uËiniti da raste njegovo

Njegovimranamaizliječeni

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 2/2011. - 71

Kraljevstvo pravde, mira i ljubavi za kojim svi Ëeznemo. Dok razmatramo kako Isusa krune trno vom krunom, molimo za mlade: da na uËe Isusa susretati u Euharistiji, kako bi ga mogli prepoznavati i sluæiti mu u si romaπnima, bolesnima i svima koji trpe.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. ISUS NOSI KRIŽ NA KALVARIJUIsus, noseÊi svoj kriæ, uzie na mjesto zvano Lubanja, hebrejski Golgota. Tu razapnu njega i joπ dvojicu s njim: jed-noga s jedne, drugoga s druge strane, a Isusa u sredini. (Iv 19, 17-18)PromatrajuÊi rane Isusove, svoj pogled upravljamo Presvetom Srcu, u kojemu se u najveÊem stupnju pokazuje ljubav Boæja. Presveto Srce Krist je razapeti, s

bokom koji je otvoren kopljem iz koje-ga izviru krv i voda (usp. Iv 19,34), ”znak otajstava Crkve, da svi ljudi, pri-vuËeni Srcu Spasiteljevu, zahvaÊaju s radoπÊu iz neprestanog vrela spasenja” (Predslovlje Srca Isusova). Blizinu toga Srca puna ljubavi posebno osjeÊaju bolesnici i zahvaÊaju s vjerom i radoπÊu s toga vrela.Dok razmatramo kako je Isus na Kalvariju nosio teπki kriæ, molimo za ljude na vlasti: da sve viπe ulaæu u zdravstvene strukture koje su od pomoÊi i potpore onima koji trpe, posebno siromaπnima i potrebnima.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. ISUS UMIRE NA KRIŽUKad Isus vidje majku i kraj nje uËenika kojega je ljubio, reËe majci: ”Æeno! Evo ti sina!” Zatim reËe uËeniku: ”Evo ti majke!” (Iv 19, 26)Pod kriæem se za Mariju ostvaruje ©imunovo proroËanstvo: njezino maj-Ëinsko srce je probodeno (usp. Lk 2,35). Iz ponora njezine boli, sudjelova-nja u boli Sinovoj, Marija je osposo-bljena prihvatiti novo poslanje: postati Majkom Kristovom u njegovim udovi-ma. U Ëasu Kriæa, Isus joj predstavlja svakoga svog uËenika govoreÊi joj: ”Evo ti sina” (usp. Iv 19,26-27). MajËinska suÊut prema Sinu, postaje majËinska suÊut prema svakome od nas u naπim svagdanjim trpljenjima.Dok razmatramo kako je Isusa na kriæu izmeu dvojice razbojnika gledala nje-go va Majka, molimo za sve koji se brinu za bolesne i sve koji trpe: da u njihovim licima prepoznaju uvijek lice Kristovo.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

72 - ”MARIJA” 2/2011.

Marija, ponizna i blaga, stupala je tiho s Josipom prema Hramu. Uza svoje Djeteπce, nosila je i dva golubiÊa, koje Êe Ocu prikazati. Moæda i nije razmi πljala kako nosi vjeËno Svjetlo koje Êe obasjavati sav svijet i svemir, a kako je i ona zasluæna, jer je po naravi, ko ju je primio od Marije, i ona obasjala sve stvoreno. Tako Euzebije Galikan ski zbori: ”Onaj koji je uËinio da sve zapoËne, uzeo je poËetak od tebe; od tvoga tijela uzeo je onu krv koja je mo rala biti prolivena za æivot svijeta...”Iako su toliki proroci i patrijarsi oËe-kivali ”Utjehu Izraelovu”, Duh Sveti nadahnjuje poboænog ©imuna da doe u Hram. Prilazila je Marija s »edom u naruËju, a on je spoznao da nosi ObeÊanoga svih vjekova i naraπtaja; Onoga koji je od vjeËnosti, kojega je on oËekivao i znao da neÊe umrijeti prije negoli ga ugleda. I uzi-mlje ga na svoje ruke i, sav potresen, nadahnut izriËe: ”Sad moæeπ, Gospodine, otpustiti slugu svoga, da prema tvojoj rijeËi ide u miru, jer mi oËi vidjeπe spasenje tvoje, koje si pri-pravio pred licem sviju naroda: svjetlo da rasvijetli pogane i slavu naroda tvoga Izraela” (Lk 2, 29-32).”Gle! Ovaj je odreen za propast i uskrsnuÊe mnogih u Izraelu, za znak kojemu Êe se protiviti - a tebi Êe samoj

maË probosti duπu - da bi se otkrile misli mnogih srdaca” (Lk 2, 34-36).Marija je nosila u svom srcu ©imuno-ve rijeËi, o njima razmiπljala, njih proæivljavala i Ocu se trajno prikazi-vala, moleÊi od njega potrebnu snagu. Svoje »edo njegovala je briænom i njeænom ljubavlju, ÊuteÊi radost i bol, predajuÊi mu sve bogat-stvo svoje duπe i srca: ”On koji je dao svjetlo svijetu, sad po tvom djelovanju prima svjetlo svijeta” (sv. Petar Krizolog). On je sam rekao: ”Ja sam svjetlo svijeta” (Iv 8, 12).Neiskazane su Marijina ljepota, divota i veliËina! Kad Tekla, monahinja (9. st.), zbori: ”jer Bog Stvoritelj sunca i svega stvorenoga, on se sam rodio od tebe”, onda je Marija dionica Stvoritelja sunca i svega stvorenoga, onda je i ona u svemu i za sve ima zaslugu. Onda su njezina ljepota i moÊ preuzviπene. Ona je Majka vjeËne Svjetlosti!I prikazanje u Hramu dio je vjeËnog prikazanja, vjeËne Ærtve!Marija nije zaboravila ©imunove rijeËi, da Êe joj maË probosti duπu. One su dio velike ærtve svijeta, njegove i nje-zine ærtve, koju Êe trajno prikazivati, po volji OËevoj, za spasenje i otku-pljenje ljudskog roda.Uz tihe radosti, koje su bile kao latice mirisava cvijeÊa za njezino i njegovo Srce, duboka bol ispunjavala je njezin æivot. Marija je πutjela i molila, prika-zivala je Ocu bol svoju i Sina svoga, u tiπini, sve do oËitovanja - kad je doπla smrtna ura. Onda ju je Duh Sveti ojaËao za potpuno - ”samrtno” predanje vjeËnoj Svjetlosti!S. Marija OD PRESVETOG SRCA

Svjetlo Svijećnice

Taj divni draguljTako sam zanesena svetiπtem Gospe od ©krpjela kraj Perasta u Boki kotorskoj da sam knjiæicu o njemu ostavila kao dar za svoju unuËicu. Njoj je 14 godina, a sad je u BeËu. Joπ nije vidjela taj divan kutak koji je sebi izabrala nebeska Majka. Kao i brojni mladi, ne zna da prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti ima i meu nama i ne shvaÊa da treba upoznati najprije svoje, onda tue...Perast je prava riznica dragocjenosti hrvatske katoliËke kulturne, povije-sne i umjetniËke baπtine. Nedaleko od obale bijeli se otoËiÊ Gospe od ©krpjela, podignut nasipanjem od 15. stoljeÊa do naπih dana. Glavni oltar nad grebenom je na kojemu je, navodno, naena Gospina slika koja se ondje u posebno Ëasti. Crkva je od korËulanskog kamena, sagraena poËetkom 18. stoljeÊa. Nije prevelika, ali joj je unutarnjost raskoπna. Oslikao ju je domaÊi sin Tripo Koko-lja, a krcata je zavjetnih darova. To su mahom srebrne ploËice, radovi domaÊih zlatara, koje su poboæne duπe donosile u znak zahvalnosti Gospi za usliπanje. Na ploËicama su iskucani razliËiti prizori, najËeπÊe dijelovi tijela, a osobito su dojmljivi jedrenjaci svih tipova.Za blagdan Velike Gospe na otoËiÊ se slegnu brojni hodoËasnici, da iskaæu svoju ljubav i zahvalnost Gospi. DoËeka ih sveËana zvonjava, cvijeÊe i zelenilo. Majka okuplja svoju djecu. Treba doÊi, vidjeti taj dragulj i diviti mu se.Ana VR»EK

”MARIJA” 2/2011. - 73

Ne boj se!Ne boj se!KriæiÊ, svijeÊa i krunica,KriæiÊ, svijeÊa i krunica,blagoslovljena vodica,blagoslovljena vodica,svako jutro molitvica,svako jutro molitvica,a uveËer zahvalnica,a uveËer zahvalnica,i presveta Djevica,i presveta Djevica, Isusova MajËica! Isusova MajËica!

To je naπa uzdanicaTo je naπa uzdanicai potpora u æivotu.i potpora u æivotu.Hvala Ti za toliku milost,Hvala Ti za toliku milost,hvala Ti za svu dobrotu!!!hvala Ti za svu dobrotu!!!Vinka TOKIΔ BUROLOVinka TOKIΔ BUROLO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

74 - ”MARIJA” 2/2011.

ZA DOMOVINUU svetištu Majke Božje na Kamenitim

vratima u Zagrebu svakog petka u10 sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za

slobodu uhićenih branitelja.

Posvećena obnovljena crkvaNakon dvije i pol godine obnavljanja pod vodstvom æupnika MatijeviÊa, biskup F. Komarica posvetio je 11. pro-sinca 2010. obnovljenu crkvu Pohoenja Marijina u Banjoj Luci, najstariji oËuvani sakralni objekt u tom gradu. (SR)

Završeno slavlje jubilejaMisnim slavljem, koje je 13. prosinca predvodio fra Z. LiniÊ, sestre Reda Pohoenja Marijina u Zagrebu zavrπile su slavlje jubileja 400. obljetnice uteme-ljenja svoga reda. (IKA)

Spomenik voćinskim žrtvamaIspred novoizgraene crkve u VoÊinu, biskup A. ©kvorËeviÊ blagoslovio je 13. prosinca spomenik U Marijinu naruËju, spomen na voÊinske ærtve ubijene prije 19 godina, rad akad. kipara Josipa Poljana. (IKA)

Trsat na web-stranicamaSvetiπte Gospe Trsatske otvorilo je svoju web-stranicu. Na adresi www.trsat-sveti-ste.com mogu se naÊi obavijesti o proπlosti i sadaπnjosti svetiπta kao i naja-ve i izvjeπÊa o dogaajima u svetiπtu i pastoralnom centru. (MT)

Gospa Trsatska u BjelovaruKraj ulaza u franjevaËku crkvu u Bjelovaru postavljen je i 14. listopada blagoslovljen preslik Gospe Trsatske (80 x 50 cm) i tako vjernicima predloæen na πtovanje. Time se i bjelovarski franje-vaËki samostan pridruæio nekolicini samostana koji njeguju poboænost zaπtitnice svoje Provincije. (MT)

Tribina o hagioterapijiU novogradiπkoj æupi Bezgreπnog zaËeÊa 16. prosinca upriliËena je tribina Hagioterapija - hrvatski model duhovne pomoÊi, a vodili su je Silva i Ivo Vrdoljak. (IKA)

Slika Majke Božje LauretanskeU Svetom Jurju na Bregu, u prigodi bla-goslova obnovljene æupne crkve 19. prosinca, u procesiji je prenesena oltar-na slika Majke Boæje Lauretanske iz g. 1734. koja je Ëudom ostala saËuvana nakon uruπavanja zvonika na svetiπte i dio crkvene lae. (IKA)

Obnovljena Gospina slikaPred BoæiÊ je Slavko AlaË sa sinom ©pirom zavrπio obnovu stare slike Gospe od Pomiπalja (16/17. st.) koja se Ëasti na glavnom oltaru u æupnoj crkvi u Bilicama kraj ©ibenika. Bogorodica je to s Djetetom i anelima, tempera na drve-noj podlozi. ZaπtiÊeno je orahovo drvo na kojemu je naslikana, a otkri vene su i obnovljne izvorne boje... (TB)

Koncert za župnu crkvuU crkvi Kraljice sv. Krunice u izgradnji u Novoj Gradiπki 2. sijeËnja odræan je

”MARIJA” 2/2011. - 75

boæiÊni humanitarni koncert, od kojega je novac namijenjen za zavrπetak nove æupne crkve u izgradnji. (GK)

Hrvatska schönstattska obiteljHrvatska schönstattska obitelj sagradila je svetiπte u Maloj Subotici, ali za nj mora izgraditi i potrebne popratne pro-storije. Tako u g. 2011. planira graditi sakristiju, ispovjedaonice, sanitarni Ëvor (veÊ se radi) i dvoranu. Bez njih svetiπte ne moæe funkcionirati, pa raËuna na dobra djela i darove svojih Ëlanova i dobrotvora, koje moæete poslati na: 2340009-1100189681 - Poziv na broj: 101-2010 Hrvatska Schönstattska obitelj. (PS)

Studio Radija Marije u SarajevuU Sarajevu je 5. sijeËnja poËelo emitira-nje programa Radio Marije BiH. Studio u Sarajevu, koji se nalazi u ulici PruπËakova 13 u zgradi gdje je i uredniπtvo KatoliËkog tjednika, blagoslo-vio je kardinal V. PuljiÊ uz nazoËnost djelatnika studija i predstavnika Udruge Radio Marija. Uloga Radio Marije je biti glas nade u trenutnoj situaciji kada pre-vladavaju brojne ubitaËne vijesti. Radio Marija trebao biti osobita poveznica sta-rima, nemoÊnima, ostavljenima i zabo-ravljenima koji uglavnom vrijeme provo-de u svojim domovima.

Svjetska obitelj Radio Marije ima projek-te u 57 zemalja na Ëetiri kontinenta, a otvaranjem studija 8. prosinca 2010. godine u Banjoj Luci i u Sarajevu i Bosna i Hercegovina je dio te obitelji. Program Radio Marije u Sarajevu moæe se sluπati na frekvenciji FM 103,3 MHz, a u Banjoj Luci na frekvenciji FM 98,9 Mhz. (IKA)

125. obljetnica rođenjaU Molvama je misom u crkvi Uznesenja Marijina i nagovorom 6. sijeËnja obiljeæena 125. obljetnica roenja domaÊeg sina J. Maerca, dugogodiπnjeg rektora rimskoga Zavoda sv. Jeronima. Rodnoj æupi darovao je , meu ostalim, skupocijeno bijelo odijelo za kip Gospe Molvarske i njezinu zastavu. (IKA)

Gospa od Brze pomoćiPod geslom Zajedno u Kristu - s Marijom oËekujemo sv. Oca proslavljen je u Slavonskom Brodu 8. sijeËnja blag-dan Gospe od Brze pomoÊi i glavni hodoËasniËki dan. Glavno misno slavlje predvodio je nadb. M. SrakiÊ, a blagda-nu je prethodila trodnevna duhovna pri-prava koju su predvodili slavonskobrod-ski sveÊenici I. ΔuriÊ, A. –akoviÊ i S. BelobrajdiÊ. Promiπljalo se o Mariji kroz poruku Benedikta XVI.: ”Od Marije nauËimo dobrotu koja spremno pomaæe, ali takoer poniznost i velikoduπnost da prihvatimo Boæju volju, s punim pouz-danjem da Êe njegov odgovor biti naπe istinski dobro.” (IKA)

50. obljetnica župeEuharistijskim slavljem na zagrebaËkom Jordanovcu, koje je predvodio biskup V. PozaiÊ, zapoËela je 9. sijeËnja proslava 50. obljetnice æupe Bezgr. Srca Marijina u toj Ëetvrti. Sve je poËelo u skromnoj kapeli, u podrumu Kolegija Druæbe Isusove, gdje je æupa osnovana 8. sijeË-nja 1961. (IKA)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

a f o r i z m i π a l e

76 - ”MARIJA” 2/2011.

Pravu mjeru treba traæiti izmeu ”previπe” i ”premalo”.

Kad dajeπ od potrebnoga, onda ono ”malo” postaje ”ogromno”.

Trud oko vlastite kamuflaæe uloæi u vlastitu promjenu, i postat Êeπ ponosan zbog - vlastite istine.

Moæda zadivljujeπ ”kazaliπnom preo-brazbom”, ali pred Svevidom ostajeπ bez maske.

Mnogi su joπ æivi siπli u vlastiti grob zbog trulosti promaπena æivota.

»im u ljubav prodre samo kapljica egoizma, ona to - viπe nije.

Fakultet koji najdulje traje jest - æivotno iskustvo.

Potpuno neovisnih nema pa svi mole - jedni Boga, drugi Ëovjeka...

Dok me sugovornik-ateist uvjeravao u ludost molitve, pri rastanku mi reËe: ”Molim te, uËini mi uslugu!”

»udno: Organizacija UJEDINJENIH naroda, a u njoj - pravo veta...

U ovom trenutku na Zemlji æivi preko sedam milijardi ljudi, a stari Sokrat sa svijeÊom u ruci joπ uvijek - traæi Ëovjeka.

Rekao si mi: ”Susreo sam Ëovjeka!” Tko ti to jamËi?!

Budi paæljiv prema ”sitnicama”, jer postoji æiva veza izmeu njih i tragedija.

Ne pokuπavaj suditi ako si optuæen.Upitali su me: Kad obraz postane

opanak, moæe li se u nj - pljunuti?Ne troπi metak na one koji se po

smrti - raaju.OsjeÊati s palim Ëovjekom u Ëasu

kad mu laæni puritanci okreÊu lea, pravi je poticaj da - ustane.

Stanko RADIΔ

VOZAČVozaË automobila naglo zakoËi, otvori prozor pa Êe starici koja je upravo pre-lazila preko ceste:- Gospoo, drugi put malo bolje pazite!- Zaπto? Pa zar se mislite opet ovuda vratiti?

TKO ĆE PLJESKATIAnte donio neπto sitniπa za siromaπne. BuduÊi da su djeca bila sva na igraliπtu, teta ga poπalje nek poe u sobu i ostavi novac u kasicu.- A tko Êe mi pljeskati!? - zabrinuto Êe Ante.

NALIVPEROKupio muæ supruzi za roendan naliv-pero. Zamoli prodavaËicu da mu ga lije-po zamota:- To mi je supruzi za roendan!- O, lijep dar za takvu prigodu!- Baπ tako! Ali ona od mene oËekuje zlatni lanËiÊ!

- Zaπto se knjiga na oltaru zove Misal?- Valjda zato πto se iz njega Ëita misa!

DANICA 2011. - Zidni 12-lisni kalendar sa slikama - Narudžbe: HKD sv. Jeronima,Trg kralja Tomislava 21, 10000 Zagreb.Fra Mario Jurišić - NAVJESTITELJ RIJEČI - Nedjeljne i blagdanske propovijedi ABC iz pera poznatoga pučkog propovjednika - od Pepelnice do blagdana Presv. Srca Isusova - 50 kn. - Narudžbe: Fra Mario Jurišić, Plina-Stablina, 20340 Ploče.J. H. Newman - IŠČEKIVANJE KRISTA (IZBOR PROPOVIJEDI I NASTUPNI KARDINALSKI GOVOR) - Anglikansko i katoličko razdoblje - 193 stranice. - Narudžbe: HKD sv. Jeronima, Trg kralja Tomislava 21, 10000 Zagreb.KAČIĆ - Zbornik Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja, Split, XXXIX-XL/2007.-2008., str. 280 . ”FRA ANDRIJA KAČIĆ U AMERICI” - Iz sadržaja: Recepcija Kači ćeva Razgovora ugodnoga u zemlja-ma engleskog jezika (V. Grubišić); Prijevodi Kačićevih pjesama na strane jezike i njihov utjecaj na europski romantizam (G. Jurišić); Vizija ratova i povijesti u djelu fra A. Kačića (I. Šoljan); Tri stoljeća uz fra A. Kačića(B. Šešešlj); Fra A. Kačić u njema čkoj knji-ževnosti (A. Bačić); Od Ljetopisa Popa Dukljanina do Razgovora ugodnoga - sv. Vladimir, kralj (A. Mikulić-Kova če vić); Šibenik u pjesmama fra A. Kači ća(S. Mrša); I. Meštrović i fra A. Kačić(V. Bubrin); Fra A. Kačić i njegov franjevač-ki krug (V. Kapitanović); Novovjeki pogledi na epsko pjesništvo fra A. Kači ća(M. Buljac); Intencije pučkoga u Kačićevu ”Razgovoru ugodnomu” (A. Zaradija-Kiš); Fra A. Kačić u Americi (G. Jurišić); Opsada Sinja 1715. godine (V. Borković); Konačno izvedena ”Opsada Sinja 1715. godine”(G. Jurišić); Kazala imena, Primljene knjige, izdanja ”Kači ća”... - Narudžbe: KAČIĆ, Šetalište kard. A. Stepinca 1, 21230 Sinj;Ivan Jukić - ZAPISI JEDNOG REDOVNIKA - KRISTOLJUBNO DOMOLJUBNE MISLI - Knjiga iz koje progovara svećenik, redovnik i učitelj, koji otvara vrata u saznanje drugih religija, donosi poticajne blagdanske pro-povijedi, ali i usputne događaje, poteško-će i nezgode koje ga prate. - Narudžbe: Fra Ivan Jukić, Franjevački put 1,21300 Makarska.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 2/2011. - 77

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mar-ijanske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

U spomen na pokojne roditeljeJEMRIĆ i MIKUŠ

Mjesto cvijeća na grob, šaljemo dar za ”Mariju”.Kćerka i sin s obitelji

U spomen mojim dragim roditeljimaJOSIPU i ANI BUBALO

mjesto cvijeća na grob šaljem dar za ”Mariju”.Kćerka Marija

1. veljače 11 je godina otkako se Gospodinu prese-lila naša draga majka, svekrva, baka i prabaka

MARIJA MILARDOVIĆHvala za svaku dobru riječ, za svaki pripravljen zalogaj, za svaku neprospavanu noć, za svaku

kapljicu znoja, za svaki žulj... Iščekujemo ponovni susret pred licem Očevim.

Sinovi Ivan, Ante, Stipe, Mate i Branko te kćeri Nada i Jasna s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

11. veljače navršavaju se 2 godine otkako se u ”kuću Očevu” vratio naš dragi

STIPE AJDUKOVIĆDok ti zahvaljujemo za dobrotu koju si nam

iskazivao, za tebe molimo i preporučujemo temilosrđu Božjem.

Supruga Nevenka s kćerima i sinovima(Dar za ”Mariju”)

U spomen MILE TOMLJENOVIĆ

20. veljače 2008. - 20. veljače 2011.Dok molimo za tvoju besmrtnu dušu, zahvaljujemo Ocu nebeskom što u Krvi Jaganjčevoj okupa dušu

koja čeka uskrsnuće.Tvoji najmiliji

(Dar za ”Mariju”)

26. veljače navršilo se 10 godina otkako je uvječnost prešao naš dragi

ŽELJKO LJUBIĆVjerujemo da si u 28. godini dozreo za susret s

Njime, jer te nebeska Majka vodila. Neka ti Gospodin bude milosrdan i dobrostiv! Do ponov-

nog susreta pred licem Očevim, tvoji:Majka Mara, otac Mirko, brat Stipe i sestra Ines

s obitelji(Dar za ”Mariju”)

Sjećanje na obljetnicu smrti dragih roditeljaPERE ŠOKČEVIĆA ( 22. veljače 1995.)

i MANDE ŠOKČEVIĆ ( 31. svibnja 1998.)Vjerujemo da ste u Božjoj blizini i da za nas molite,

a i mi molimo Oca Nebeskoga da se proslavinjegova dobrota.

Sinovi i kćeri s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

78 - ”MARIJA” 2/2011.

z a h v a l e

Marica Vrbanić, Gornji Desinec: Hvala ti, dobra Majko, na svemu! Bdij i dalje nada mnom i mojima, uz dar; - Marija Periškić, Stari Mikanovci: Zahvaljuj-em bl. Djevci na svim milostima i njezinu zagovoru preporučujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Korne-lija Klinac, Staševica: Nebeska Majko, dok ti zahva-ljujem na svim milostima, tebi izruču jem sebe i sve svoje, uz dar; - Marica Oreški, Kilch berg: Hvala Maj ci Božjoj na zaštiti! Njoj i nadalje preporučujem se be i sav hrvatski narod, uz dar; - Ana Grubišin, Tri bunj: Majci Mariji zahvaljujem na svemu i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Dara Krešić, Staševica: Dok ti zahvaljujem na svim milostima, Gospe moja, tebi preporučujem sebe i sve svo je, uz dar; - Seka Brha nović, Split: Zahvaljujem Gospi za svoju djecu i njihove obitelji, za sva dobra i milosti koje smo primili od Svevišnjega, uz dar; - Ma rija Marević Srećko va, Staševica: Zahvaljujem Gospi na svemu te joj preporučujem sebe i sve svo je, uz dar; - Marina Radoš Krstić, Dubrovnik: Hvala Gospi na svim da ro vima meni i mojoj obitelji! Njoj se i dalje preporu čujem, uz dar; - Marija Skelin, Ši be nik: Nebeskoj Majci zahvaljujem na tolikim milo stima i njezinu za govoru preporučujem sebe i svoju obitelj, uz dar; - Nada Soldo, Staševica: Zahvalna na svim milostima, Gospi preporučujem sebe i sve svoje naj-milije, uz dar; - Anđelka Šimundić, Dugi Rat: Gospi zahvaljujem na svim milostima i preporu čujem njezinoj zaštiti sebe i svoje drage, uz dar; - Franka Ivaniše vić, Krilo Jesenice: Gospe moja, tebi hvala na svemu! Bdij i dalje nada mnom i mojima, uz dar; - Kata Marević Dragina, Staševica: Zahva ljujem Gospi na svemu i preporučujem sebe i svoju obitelj, uz dar; - Maja Orlandini, Split: Gospe moja, na svemu ti hvala! Bdij nada mnom i unaprijed, uz dar; - Dražen Mateljak, Staševica: Gospi zahvaljujem na svemu i preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Anđa Lukač, Zagreb: Gospi hvala na svemu! Njoj pod okrilje stavljam sebe i svoje mile i drage, uz dar; - Ljilja Marević Natkova, Staševica: Hvala ti, Gospe, na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Marta Kelić, Sveti Ilija: Zahvaljujem Majci Mariji na svemu! Njezinoj zaštiti izručujem sebe i sve svoje, uz dar; - Katica Zloić, Metković: Majko Mari jo, na svemu ti hvala! Budi i dalje uza me i sve mo je, uz dar; - Bosiljka Kužić, Staševica: Hvala ti, Gos pe na svemu! Bdij nada mnom i svim mojima, uz dar; - Katica Kazija, Biograd: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svemi i pod njezino okrilje stavljam svo ju obitelj, uz dar; - Marko Rastija, Zagreb: Majci Ma riji zahvalju-jem na svim milostima i povjeravam se be i svoju obitelj, uz dar; - Studa Mateljak, Staše vi ca: Gospe moja, hvala ti na svemu! Čuvaj mene i sve moje, uz dar; - Anđela Kos, Lepoglava: Majci Božjoj zahvalju-jem na svim milostima i izručujem se be i sve svoje,uz dar; - Terezija Alač, Split: Zahvaljujem Gospi na svemu i njezinoj zaštiti preporučujem sebe i sve svoje, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

s p o m e n

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 2/2011. - 79

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Marija Kuštelega, Ivanec; Ivka Smirnov, Crikvenica; Ljerka Kop rek-Zalešak, Koprivnica; Blaženka Bakić, Split; Marica Petrić, Radoboj; Terezija Dogan, Vuko var; Mirjana Babajko, Ist; - 20 kn: Luka Peno vić; Nikola Omazić, Velika Gorica; Stjepan Klasić, Dežanovac; Josip Rajčić, Split; Radmila Kraljević, Banjevci; - 30 kn: Marija Tadić, Žrno-vnica; Anka Brkljačić, Metković; Manda Jak šić, Cerna; Elvira Kuzma, Karojba; Jozo Baćak, Stobreč; Janja Jakšić, Cerna; Pavica Pačarić, Osijek; Margareta Damiš, Mačkovec; Zvonimir Čarapina, Fužine; Darko Marković, Prelog; Bo žo Vuletić-Antić, Zagreb; Milan Bartolić, Karo jba; Ante Staničić, Baška Voda; Dobrila Libe Jurišić, Baška Voda; Terezija Rakitić, Stari Mi kanovci; Obitelj Čelant, Klenovnik; Dragica Lukšić, Cvetković; Jelena Cvitković, Kleno vi ca; Danica Žižić, Otok; Mila Grgić, Makarska; Marija Kuhar, Samobor; Vera Slunjski, Varaž din; Đurđica Hočevar-Medvedovski, Jastre ba r sko; Nevenka Žižić, Otok; Selma Oreb, Vela Luka; Katarina Veseli, Slavonski Brod; Slavica Erk, Osijek; Marija Šlogar, Zagreb-Susedgrad; Nedjeljka Gujinović, Metković; Vinka Čagalj, Zagvozd; Ivanka Parlov, Makarska; Pava No rac Kevo, Otok; Viktorija Ežbegović, Osijek; Ma rija Jerković, Kaštel Kambelovac; Marija Ciglarić, Mačkovec; Marija Burek, Beketinci; Terezija Alač, Split; Seka Brhanović, Split; Lju bica Hladilo, Dubrovnik; Vlasta Cerjak, Osijek; Ivan Zlatko Jelić, Tisovac; Andrija Laboš, Sa mobor; Marta Sušak, Osijek; Ivan Milas, Opa to vac; Marija Čevizović, Gornji Crnogovci; Silvija Jakovac, Zagreb; Barbara Kovačić, Ve lika Gorica; Lenka Abramić, Nard; Jasna Kuz mičić, Zastražišće; Dubravka Bašić, Vrpolje; Branka Ocelić, Našice; Anka Benić, Nevi-đane; Ljubica Mrvica ž. Miljenkova, Šibenik; Dragica Škrobo, Makarska; Dragica Zovko, Stari Mikanovci; Karmela Skorić, Šermudovi; Jela Šarić, Nuštar; - Barica Hodalić, Sesvete; Mira Lovrić, Ogulin; Anka Dolančić, Belišće; Mirjana Damiš, Mačkovec; Ema Dončić, Žminj; Agneza Tordinac, Tordinci.MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA!

Ana Vrček i čiteteljice iz Zagreba: Majci Božjoj preporučujemo sebe i sve svoje, uz dar; - Valerija Sa čkar, Antin: Preporučujem se Majci Božjoj, da za vla-da mir i ljubav u obitelji, uz dar; - Milica Nigris, Čakovec: Majci Božjoj preporučujem sebe i svoju obitelj za blagoslov, uz dar; - Anka Plećaš p. Nede, Staševica: Gospe moja, tebi preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Katica Alvađ, Novi Marof: Molim bla-goslov i zdravlje za svoju obitelj i sebe, uz dar; - Anđela Dropulić Nedina, Staševica: Gospe moja, tebi preporučujem sebe i svoju obitelj, osobito dje cu, uz dar; - Marija i Mirko Petrinović, Zadar: Pre po ručujemo se Gospi, da nad nama i svima našima bdije i čuva nas, uz dar; - Pretplatnici ”Marije”, Bol: Sv. Obitelji preporučujemo sebe i da čuva sve naše obitelji, uz dar; - Branko Grobenski, Koprivnica: Maj ci Mariji pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Nada Musulin ž. Zdravkova, Staševica: Dobra Majko, čuvaj i brani mene i moju obitelj, uz dar; - Anka Dabo, Novalja: Majko Marijo, tebi izručujem sebe i svoje naj-milije, uz dar; - Goga Marević Kru ni na, Staševica: Dobra Majko, čuvaj i brani mene i sve moje najdraže, uz dar; - Zora Marević Jozina, Staševica: Gospe moja, tebi preporučujem sebe i sve svoje drage, uz dar; Studa Mateljak, Staševica: Nebeska Majko, tebi povjeravam sebe i svoje naj milije, uz dar; - Štefanija Zupčić, Čačinci: Majko Bo žja, pod tvoje okrilje stavl-jam svoj dom i svoju obi telj, uz dar; - Božica Žgela, Appenzell: Preporuču jem nebeskoj Majci svoju obitelj, osobito djecu, da nas čuva i vodi, uz dar; - Radenka Dropulić Snježa nova, Staševica: Pod tvoju obranu, Gospe, stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Marica Jazvac, Bad Homburg: Preporučujem u ovoj tuđini Majci Božjoj sebe i sve svoje, uz dar; - Stanko Kurtanjek, Hove Sussex: Majko Božja, bdij nada mnom i štiti me i dalje, uz dar; - Gordana Plećaš Smiljanova, Staše vi ca: Nebeska Majko, bdij nada mnom i svima mojima, uz dar; - Fanika Krulić, Ferrieres en brie: Dobra Majko, i dalje me čuvaj i brani, uz dar; - Marija Milatić, Svirče: Majko Marijo, tebi povjeravam sebe i sve svoje, da se o nama brineš, uz dar; - Nela Jerković Tihomirova, Staševica: Majko Božja, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Milka Talaja, Makarska: Pod okrilje nebeske Majke stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar.MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

Svjetlo za sve narode (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Majka RijeËi i Majka radosti (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Prikazanje u Hramu - umjetniËka izloæba (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46Æivot, dakle, biraj (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Gospina pomoÊ (A. BariniÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51Od ”Svjetla naroda” do ”Znaka pouzdane nade” (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . 52Od utjehe Majko, ti me, ti me spasi! (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54NeobiËna Gospina slika (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56»emu Dan æivota? (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58©to su zavjetni darovi i kako su nastali? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60Gospi zahvalni za djecu (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62Bog Ëini Ëudesa (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64Æivimo u radosti i poniznosti (J. DæoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66Svetost sakramenta æenidbe (J. Batelja) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Njegovim ranama izlijeËeni (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70Svjetlo SvijeÊnice (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 18. SIJE»NJA 2011.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

80 - ”MARIJA” 2/2011.

Kata VukuπiÊ, majka fra Antina (+3. XI. 2010. u 89. g. - Liπnjak); - Katica GrgiËeviÊ r. GurduliÊ (+11. XI. 2010. u 78. g. - Vrisnik); - ». s. Ana JedliËko, SM (+20. XI. 2010. - Pariz-Sarajevo); - Ivan KarliÊ, otac sveÊe-nika Stjepana (+28. XI. 2010. u 100. g. - –akovo-Stari Perkovci); - O. Roko Gregov, OFM Tor (+30. XI. 2010. u 90. g. - ©koljiÊ, Preko); - O. Franjo Grebenar, OFM (+1. XII. 2010. u 60. g. - Nova Bila-GuËa Gora); - ». s. Asunta SrakiÊ, DSPSI (+6. XII. 2010. - Rijeka); - ». s. Huberta BiËaniÊ, SMI (+11. XII. 2010. u 75. g. - Vin-kovci); - Mara LjubiËiÊ (+14. XII. 2010. - Split-RunoviÊi); - Ana Grgat r. MarkoviÊ, majka Ë. s. Damire, Da mjane i Nevenke te sestra Ë. s. Roberte (+15. XII. 2010. u 91. g. - Otok); - Marijan Puljiz Rus (+16. XII. 2010. - Podosoje, RunoviÊi); - Iva ©uπnjara (+16. XII. 2010. - Sinj); - VlË. Ivan KoπutiÊ, æupnik (+18. XII. 2010. u 63. g. - Varaædin-Gornje Jesenje); - Kata ΔosiÊ (+18. XII. 2010. - Imotski); - ». s. Cecilija SabljiÊ, OSC (+19. XII. 2010. u 52. g. - Split); - Josip Tucak ©omiÊ (+18. XII. 2010. - Split-RunoviÊi); - Dinka Puljiz DæakiÊ (+19. XII. 2010. - RunoviÊi); - Ivan ©abiÊ (+21. XII. 2010. - Zmijavci); - ». s. Paula Zalar, SM (+22. XII. 2010. u 97. g. - Sinj); - Marijan BabiÊ KaviÊ (+22. XII. 2010. - RunoviÊi); - Danica »ale æ. Antina (+22. XII. 2010. - RunoviÊi); - Nives Crnobori ud. Frane, r. ©antriÊ (+22. XII. 2010. u 85. g. - Makarska); - Ivanka LuËiÊ ud. Novice, r. TrutaniÊ (+23. XII. 2010. u 69. g. - Jelsa); - Ana Maleπ, nevjesta fra Antina (+23. XII. 2010. - Gljev); - Stjepan Novina (+25. XII. 2010. - Zagreb); - Miroslav »otiÊ, otac don Antin i Ë. s. Katarine (+26. XII. 2010. u 83. g. - Dubrava); - Mons. Franjo Bosnar (+26. XII. 2010. u 76. g. - Zagreb-Bjelovar); - Stipan Norac Kevo (+27. XII. 2010. u 80. g. - Otok); - ©imun TopiÊ ©akiÊev (+29. XII. 2010. u 77. g. - Baπka Vo da); - Don Ante ErstiÊ (+31. XII. 2010. u 69. g. - Zadar-Medvia); - Jakov StipiπiÊ (+31. XII. 2010. - Zagreb); - Josipa Labaπ, snaha mons. Danijela (+31. XII. 2010. - Lobor); - O. Ante AniÊ, OFM (+1. I. 2010. u 78. g. - Zagreb-Imotski); - Marica StjepoviÊ (+2. I. 2011. u 89. g.); - Mons. Ante KlariÊ (+2. I. 2011. u 85. g. - Split-Krilo Jesenice); - Luka DukiÊ, brat don Anelkov (+3. I. 2011. - Koπute, Trilj); - Mile Miro JaæiÊ (+4. I. 2011. - Imotski); - Ante BeriÊ (+7. I. 2011. u 79. g. - Split-Zaostrog); - Iva Norac Kevo r. PupiÊ BakraË, sestra fra Franina i Ë. s. Marije (+8. I. 2011. u 77. g. - Otok); - Slavko Budimir (+11. I. 2011. - Imotski); - Dra gica Bitanga (+12. I. 2011. - RunoviÊi); - Franka EteroviÊ, majka nadb. Nikole (+14. I. 2011. u 91. g. - PuËiπÊa).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

NASLOVNA SLIKA: Bijeg u Egipat (s. Zdravka MiliÊ)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Imena Marijina u Novoj Kapeli (foto: Dragutin KepiÊ)

NOVA KAPELA

Ime MarijinoÆupna crkva u Novoj Kapeli posveÊena je bl. Djevici Mariji. Jednobrodno je to zdanje barokno-ga stila, s apsidom i zvonikom baro-kne kape koji izrasta nad proËeljem, sagraeno 1773. godine. Kraj apside je prislonjena i sakristija, a okolo crkvenog dvoriπta uzdiæe seogradni zid. Crkvu je posvetio 13. srpnja 1777. Imenu Marijinu biskup Josip Galjuf (1772.-1786.), a glavni oltar u njoj 10. rujna 1961. nadbiskup Franjo ©eper (†1981.). 200. obljetnica posvete crkve sveËano je pro-slavljena 18. rujna 1977., kad je slavlje predvodio nadb. Franjo KuhariÊ (†2005.). Za tu je zgodu papa Pavao VI. (†1978.) poslao æupljanima preko nadbiskupa i posebnu Ëestitku. Blagdan Imena Marijina poËeo se najprije slaviti u ©panjolskoj, πto je g. 1513. odobrio papa Julije II., a u 17. st. njegovo slavljenje proπireno je na Ëitavu ©panjolsku i Napuljsko kraljevstvo. U znak zahvalnosti za osloboenje BeËa od osmanlij-ske najezde 12. rujna 1683., papa Inocent XI. proπirio ga je g. 1684. na cijelu Crkvu nakon πto je poljski kralj Jan Sobjeski, pouzdavajuÊi se u Ime Marijino, sa svojom vojskom pobijedio Turke kraj BeËa, te odre-dio da se slavi u nedjelju nakon Male Gospe. Papa Pio X. prenio ga je na 12. rujna, na dan pobjede

nad Turcima kraj BeËa. Obnovljeni Rimski kalendar ne spominje blag-dan Imena Marijina, jer ne donosi svih marijanskih blagdana, ali je on u mnogim posebnim kalendarima, πto je u skladu s pobudnicom pape Pavla VI. ”©tovanje Marije”(usp. br. 9).Vrijeme je prolazilo i na crkvi u Novoj Kapeli ostavljalo svoje tra-gove. Trebalo ju je u viπe navrata popravljati i obnavljati. Tako je temeljitija obnova na njoj poduze-ta g. 1995. za æupnikovanjaNikole JuπiÊa. Na uglovima crkvene ograde nalaze se kapele. To je zapravo svetiπte Gospe SiËanske. U njemu se Ëuvao Gospin kip koji je potjecao iz Dubovca, danas Gospina Polja, gdje se njegov lik opet nalazi, ali kao kopija svoga originala koji je sada u æupnoj crkvi. On je veÊ 12. rujna 1774. u nju sveËano unesen s Gospina Polja, a nastojanjem æupnika Tome GrgureviÊa veÊ g. 1796. zamijenio ga je novi iz BeËa.Nekadaπnja, stara crkva bila je usred groblja na ”Gospinu brdu”, na brijegu Dubovac. Gospina slika prenesena je iz stare crkve u novu, pa je ostao spomen ”Svetkovine prenoπenja”. Gospina slika sada je u jednoj udubini s oltariÊem, a na glavnom oltaru stoji pozlaÊeni Gospin bakreni kip, dar æupnika T. GrgureviÊa. Od oltarne vrijedne kovane pregrade naËinjen je oltar prema puku. U crkvi su i umjetniËki vrijedne postaje kriænog puta, boga-te ornamentikom, koje je g. 1983. izradila Lojzika Ulamn (†1994.).

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a