Uvod u metodologiju eksperimentalnih...
Transcript of Uvod u metodologiju eksperimentalnih...
-
Uvod u metodologiju eksperimentalnih istraživanja
Radna verzija prezentacije. Dalja distribucija u bilo kojem obliku nije dozvoljena.
-
Osnovni pojmovi metodologije psiholoških istraživanja
⚫ Šta je predmet psihologije?
− ponašanje i mentalni (duševni) život− postoje brojne posebne oblasti− i brojne srodne discipline
⚫ Dva lica psihologije
− nauka i praksa
⚫ Dva lica psihologije kao nauke
− istraživanje (empirija) i objašnjenja (teorija)
-
Nauka...
• Da li, i kako, možemo da definišemo nauku?
• „Multikriterijsko“ definisanje nauke (npr. Bunge,
1982 prema Hansson, 2015; Dupré, 1993 prema
Hansson, 2015; Hansson, 2015): definisanje
nauke prema karakteristikama koje su specifične
za nju i po kojima se ona razlikuje od ostalih
oblika saznanja
-
Stanovich, 2013; Anonymous,
2016Todorović, 2012
Ključne karakteristike nauke
Načini utvrđivanja činjenica
(jedan od ciljeva nauke:
sticanje znanja)
Načini zaključivanja o
činjenicama
(jedan od ciljeva nauke:
organizovanje znanja)
sistematski empirizamempiričnost (zasnovanost
na činjenicama)precizno
bavljenje empirijskim, rešivim
pitanjima (problemima)temeljnost (proverenost) logično i dosledno
kreiranje javnog znanja:
ponovljivost, recenziranje
objektivnost (nepristrasnost) kritično
sistematičnost (postojanje
plana)obrađeno
kontrolisani uslovi
istraživanjajavno
-
Stanovich, 2013; Anonymous,
2016Todorović, 2012
Ključne karakteristike nauke
Načini utvrđivanja činjenica
(jedan od ciljeva nauke:
sticanje znanja)
Načini zaključivanja o
činjenicama
(jedan od ciljeva nauke:
organizovanje znanja)
sistematski empirizamempiričnost (zasnovanost
na činjenicama)precizno
bavljenje empirijskim, rešivim
pitanjima (problemima)temeljnost (proverenost) logično i dosledno
kreiranje javnog znanja:
ponovljivost, recenziranje
objektivnost (nepristrasnost) kritično
sistematičnost (postojanje
plana)obrađeno
kontrolisani uslovi
istraživanjajavno
Šta bi mogao da bude „nesistematski“ empirizam?...
Šta znači empirizam u
ovom kontekstu?
... Ili sistematski „neempirizam“?
-
Stanovich, 2013; Anonymous,
2016Todorović, 2012
Ključne karakteristike nauke
Načini utvrđivanja činjenica
(jedan od ciljeva nauke:
sticanje znanja)
Načini zaključivanja o
činjenicama
(jedan od ciljeva nauke:
organizovanje znanja)
sistematski empirizamempiričnost (zasnovanost
na činjenicama)precizno
bavljenje empirijskim, rešivim
pitanjima (problemima)temeljnost (proverenost) logično i dosledno
kreiranje javnog znanja:
ponovljivost, recenziranje
objektivnost (nepristrasnost) kritično
sistematičnost (postojanje
plana)obrađeno
kontrolisani uslovi
istraživanjajavno
Šta bi mogao da bude „nesistematski“ empirizam?...
Šta znači empirizam u
ovom kontekstu?
... Ili sistematski „neempirizam“?
-
Stanovich, 2013; Anonymous,
2016Todorović, 2012
Ključne karakteristike nauke
Načini utvrđivanja činjenica
(jedan od ciljeva nauke:
sticanje znanja)
Načini zaključivanja o
činjenicama
(jedan od ciljeva nauke:
organizovanje znanja)
sistematski empirizamempiričnost (zasnovanost
na činjenicama)precizno
bavljenje empirijskim, rešivim
pitanjima (problemima)temeljnost (proverenost) logično i dosledno
kreiranje javnog znanja:
ponovljivost, recenziranje
objektivnost (nepristrasnost) kritično
sistematičnost (postojanje
plana)obrađeno
kontrolisani uslovi
istraživanjajavno
Nauka se može posmatrati i kao praktična delatnost čija je važna
karakteristika rešavanje problema (Koertge, 2005; Laudan, 1977, prema
Bechtel, 1982; Popper, 1959)
-
Stanovich, 2013; Anonymous,
2016Todorović, 2012
Ključne karakteristike nauke
Načini utvrđivanja činjenica
(jedan od ciljeva nauke:
sticanje znanja)
Načini zaključivanja o
činjenicama
(jedan od ciljeva nauke:
organizovanje znanja)
sistematski empirizamempiričnost (zasnovanost
na činjenicama)precizno
bavljenje empirijskim, rešivim
pitanjima (problemima)temeljnost (proverenost) logično i dosledno
kreiranje javnog znanja:
ponovljivost, recenziranje
objektivnost (nepristrasnost) kritično
sistematičnost (postojanje
plana)obrađeno
kontrolisani uslovi
istraživanjajavno
„Pitanja na koja se potencijalno može odgovoriti primenom
trenutno dostupnih empirijskih
tehnika“
-
Stanovich, 2013; Anonymous,
2016Todorović, 2012
Ključne karakteristike nauke
Načini utvrđivanja činjenica
(jedan od ciljeva nauke:
sticanje znanja)
Načini zaključivanja o
činjenicama
(jedan od ciljeva nauke:
organizovanje znanja)
sistematski empirizamempiričnost (zasnovanost
na činjenicama)precizno
bavljenje empirijskim, rešivim
pitanjima (problemima)temeljnost (proverenost) logično i dosledno
kreiranje javnog znanja:
ponovljivost, recenziranje
objektivnost (nepristrasnost) kritično
sistematičnost (postojanje
plana)obrađeno
kontrolisani uslovi
istraživanjajavno
-
Stanovich, 2013; Anonymous,
2016Todorović, 2012
Ključne karakteristike nauke
Načini utvrđivanja činjenica
(jedan od ciljeva nauke:
sticanje znanja)
Načini zaključivanja o
činjenicama
(jedan od ciljeva nauke:
organizovanje znanja)
sistematski empirizamempiričnost (zasnovanost
na činjenicama)precizno
bavljenje empirijskim, rešivim
pitanjima (problemima)temeljnost (proverenost) logično i dosledno
kreiranje javnog znanja:
ponovljivost, recenziranje
objektivnost (nepristrasnost) kritično
sistematičnost (postojanje
plana)obrađeno
kontrolisani uslovi
istraživanjajavno
Otvorena nauka:http://open.ac.rs/
http://open.ac.rs/
-
Naučni metod...
METODOLOGIJA...
Naučni metod: „strategija“ za rešavanje problema u nauci
Metodologija nauke: učenje o postupcima (... za rešavanje problema u nauci)
Ne postoji jedinstvena metodologija nauke; različite nauke imaju različite metodologije...
... PSIHOLOŠKIH...
... učenje o postupcima istraživanja u psihologiji (primetićete da će nam ovde jedan od najvažnijih pojmova biti nacrt istraživanja)
... ISTRAŽIVANJA... učenje o postupcima utvrđivanja činjenica o ponašanju i mentalnom životu
-
„Dobra“ i „loša“ nauka, pseudonauka i slično...
-
Faze u istraživanju
⚫ Prikupljanje podataka je glavna faza u istraživanjima u empirijskim naukama
⚫ Zato su glavne faze u psihološkim istraživanjima:
A. pre prikupljanja podataka⚫ priprema istraživanja⚫ određivanje nacrta (skice) istraživanja
B. prikupljanje podatakaC. posle prikupljanja podataka
⚫ obrada podataka⚫ pisanje izveštaja o istraživanju
-
Priprema istraživanja
⚫ Izbor istraživačke teme⚫ Prikupljanje informacija o odabranoj temi
− studije psihologije
-
Priprema istraživanja
⚫ Izbor istraživačke teme⚫ Prikupljanje informacija o odabranoj temi
− studije psihologije
-
Priprema istraživanja
⚫ Izbor istraživačke teme⚫ Prikupljanje informacija o odabranoj temi
− studije psihologije− knjige− mediji− javna predavanja (tribine)− NAUČNI ČASOPISI− ostali izvori informacija ...
-
Vrste istraživanja,činioci istraživanja,
pouzdanost i valjanost istraživanja
-
Podele istraživanja (Todorović, 2011)Prema stepenu kontrole
Prema uslovima izvođenja
Prema cilju Prema nameni
eksperimentalna laboratorijska Pilot istraživanja (upoznavanje)
fundamentalna
Replikativna istraživanja(provera)
neeksperimentalna terenska
Parametarska istraživanja(detaljnije ispitivanje pojedinih aspekata pojave)
Primenjena (rešavanje konkretnog problema)
Eksplanatorna istraživanja(objašnjenje)
najčešće
najčešće
-
Podele istraživanja (Todorović, 2011)Prema stepenu kontrole
Prema uslovima izvođenja
Prema cilju Prema nameni
eksperimentalna laboratorijska Pilot istraživanja (upoznavanje)
fundamentalna
Replikativna istraživanja(provera)
neeksperimentalna terenska
Parametarska istraživanja(detaljnije ispitivanje pojedinih aspekata pojave)
Primenjena (rešavanje konkretnog problema)
Eksplanatorna istraživanja(objašnjenje)
najčešće
najčešće
-
Atipične vrste istraživanja
– arhivska– analiza sadržaja– matematičko modelovanje +
simulacija– studija slučaja
-
Atipične vrste istraživanja
– arhivska– analiza sadržaja– matematičko modelovanje +
simulacija– studija slučaja
King, E. B., Avery, D. R., Hebl, M. R., & Cortina, J. M. (2018). Systematic subjectivity: How subtle biases infect the scholarship review process.
-
Atipične vrste istraživanja
– arhivska– analiza sadržaja– matematičko modelovanje +
simulacija– studija slučaja
Merced, M., Stutman, Z. E., & Mann, S. T. (2018). Teaching the history of psychology: A content analysis of course syllabi from doctor of psychology programs. Psychology Learning & Teaching, 17(1), 45-60.
-
Atipične vrste istraživanja
– arhivska– analiza sadržaja– matematičko modelovanje +
simulacija– studija slučaja
Gilbert, N., & Doran, J. (2018). Simulating societies: the computer simulation of social phenomena. Routledge.
-
Atipične vrste istraživanja
– arhivska– analiza sadržaja– matematičko modelovanje +
simulacija– studija slučaja
Kross, E., Verduyn, P., Boyer, M., Drake, B., Gainsburg, I., Vickers, B., ... & Jonides, J. (2018). Does counting emotion words on online social networks provide a window into people's subjective experience of emotion? A case study on Facebook. Emotion (Washington, DC).
-
Činioci istraživanja
⚫ Objekti
⚫ Varijable
⚫ Podaci
-
Činioci istraživanja
⚫ Objekti slučajevi i/ili pojave
organizmi uticaji
subjekti: ljudi, životinje ... stimulusi
uzorak – skup objekata koji učestvuje u istraživanju
populacija – skup objekata čiji je podskup uzorak
-
Varijable
◼ To su osobine objekata istraživanja (subjekata i stimulusa)
◼ Šta je konstanta?
◼ Postoji više kriterijuma razlikovanja varijabli:− po vrsti objekata istraživanja− po načinu izražavanja vrednosti− po stepenu kontrole
-
Podele varijabli (Todorović, 2011)Prema stepenu
kontrolePrema vrsti objekata Prema načinu
izražavanja vrednosti
Eksperimentalne (manipulativne)Istraživač može da odredi vrednost varijable
Subjekt-varijable
Numeričke (kvantitativne)Varijable stanjaVrednosti su stabilne
Varijable ponašanjaVrednosti su lako promenljive
Selektivne (neeksperimentalne, izborne, diferencijalne)Istraživač može da izabere vrednost varijable
Stimulus – varijable
Odlike stimulusa
Kategorijalne (kategoričke)RegistrovaneIstraživač može da zabeleži vrednost varijable
-
Predikcija
A B
Povezanost
A B
Relacije između varijabli
A2 B
A1
A3
Zavisnost
A B
Uzročnost
A B
-
Povezanost
A B
-
savršena negativna visoka negativna niska negativna
savršena pozitivna visoka pozitivna niska pozitivna
nulta (nema povezanosti)
-
Povezanost
A B
Primeri: inteligencija i osobine ličnosti; fizička aktivnost i opšte blagostanje; vaspitni stil roditelja i nasilno ponašanje na osnovnoškolskom uzrastu; pol i estetska preferencija
-
Predikcija
A B
Predviđanje vrednosti jedne varijable na osnovu druge varijable; varijabla čiju vrednost predviđamo naziva se kriterijumska (kriterijska) varijabla ili kriterijum, a varijabla na osnovu koje predviđamo naziva se prediktor
prediktor kriterijum
-
Predikcija
A2 B
A1
A3
Predikcija sa više prediktorskih varijabli; zanima nas koliko svi prediktori zajedno dobro predviđaju kriterijum, i koliko svaki posebno dobro predviđa
-
Predikcija
A2B
A1
A3
Predikcija sa više prediktorskih varijabli; zanima nas koliko svi prediktori zajedno dobro predviđaju kriterijum, i koliko svaki posebno dobro predviđa
rizik od infarkta
fizička neaktivnost
nekvalitetna ishrana
duvan
-
Predikcija
A2B
A1
A3
Predikcija sa više prediktorskih varijabli; zanima nas koliko svi prediktori zajedno dobro predviđaju kriterijum, i koliko svaki posebno dobro predviđa
rizik od infarkta
fizička neaktivnost
nekvalitetna ishrana
duvan
deo koji prediktori zajedno predviđaju
fizička neaktivnostposebno
nekvalitetna ishranaposebno
duvanposebno
-
Zavisnost
A B
-
Zavisnost
A B
-
Zavisnost
A B
-
Uzročnost
A B
-
• Principi:
– Međusobna povezanost (kovarijacija) pojava
– Prethođenje uzroka posledici
– Odbacivanje svih drugih mogućih objašnjenja
Probabilistička uzročnost
• Sredstva:
– Mogućnost manipulacije uzrokom
– Mogućnost izolacije potencijalnog uzroka i posledice
– Mogućnost ponavljanja demonstracije uzročno – posledične
povezanosti (prema Milas, 2005)
Uzročnost
Za detaljnije razmatranje odnosa uzročnosti i činilaca koji mogu da ugroze validnost zaključivanja o uzročnosti, obavezno pogledajte odgovarajući odeljak u Metodologiji psiholoških istraživanjaDejana Todorovića.
-
Podaci
Činioci istraživanja su:objekti (ispitanici), varijable i ...
Podaci su vrednosti koje varijabla uzima za određeni objekat
Ako je varijabla osobina/karakteristika objekta, onda je podatak mera za tu varijablu
Ova mera može biti iskazana kao način ili stepen
U istraživanjima, podaci su obuhvaćeni matricama podataka.
-
Kako izgledaju matrice podataka?
The jamovi project (2019). jamovi (Version 0.9) [Computer Software]. Retrieved from https://www.jamovi.org
-
Kako izgledaju matrice podataka?varijabla
slučaj
podatak
Ovo je matrica tzv. „širokog“ formata. U takvim matricama, redovi predstavljaju slučajeve (ispitanike), a kolone varijable. Ukoliko je vrednost neke varijable merena više puta, svako merenje će predstavljati posebnu kolonu u matrici. Pored matrica „širokog“ formata, postoje i matrice „dugog“ formata, koje se koriste u specifičnim analizama.
-
Izvod iz jedne matrice “dugog” formata
-
Podaci
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
SADRŽINSKI PRINCIPI
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
PRINCIP ISKLJUČIVOSTI
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
PRINCIP ISKLJUČIVOSTI
PRINCIP ISCRPNOSTI
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
PRINCIP ISKLJUČIVOSTI
PRINCIP ISCRPNOSTI
PRINCIP JEDINSTVENOSTI (DOSLEDNOSTI)
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
PRINCIP ISKLJUČIVOSTI
PRINCIP ISCRPNOSTI
PRINCIP JEDINSTVENOSTI (DOSLEDNOSTI)
JEDNODIMENZIONALNE
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
PRINCIP ISKLJUČIVOSTI
PRINCIP ISCRPNOSTI
PRINCIP JEDINSTVENOSTI (DOSLEDNOSTI)
JEDNODIMENZIONALNE VIŠEDIMENZIONALNE
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
PRINCIP ISKLJUČIVOSTI
PRINCIP ISCRPNOSTI
PRINCIP JEDINSTVENOSTI (DOSLEDNOSTI)
JEDNODIMENZIONALNE VIŠEDIMENZIONALNE
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
PRINCIP ISKLJUČIVOSTI
PRINCIP ISCRPNOSTI
PRINCIP JEDINSTVENOSTI (DOSLEDNOSTI)
JEDNODIMENZIONALNE VIŠEDIMENZIONALNE
-
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
Podaci
KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
KRITERIJUMI
ZAJEDNIČKA VREDNOST VARIJABLE
FORMALNI PRINCIPI
PRINCIP ISKLJUČIVOSTI
PRINCIP ISCRPNOSTI
PRINCIP JEDINSTVENOSTI (DOSLEDNOSTI)
PRINCIP UKRŠTANJA
VIŠEDIMENZIONALNE
PRINCIP HIJERARHIJE
-
Podaci
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
KLASIFIKACIJA OBJEKATA (“DIJAGNOSTIFIKACIJA”)
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
-
Podaci
Zato govorimo o KATEGORIČKIM iNUMERIČKIM podacima
KLASIFIKACIJA OBJEKATA (“DIJAGNOSTIFIKACIJA”)
KLASIFIKACIJA POPULACIJE
tipični (“centralni”) slučajevi prelazni (“granični”) slučajevi
-
NIVOI MERENJA
• Nominalni
• Ordinalni
• Intervalni
• Racio
-
NIVOI MERENJA
• N
• O
• I
• R
0
-
NIVOI MERENJA
• N
• O
• I
• R
0
0
-
NIVOI MERENJA
• N
• O
• I
• R
0
0
12
-
NIVOI MERENJA
• N
• O
• I
• R
0
0
12
1 2
-
Primer
žk-880
......
......
......
žd-519
mf-235
polšifra
-
Primer
N. Bečej
...
...
...
Novi Sad
Ledinci
naziv mesta stan.
varošžk-880
.........
.........
.........
gradžd-519
selomf-235
tip mestastan.
polšifra
-
Primer
153
...
...
...
79
25
rang na prijemu
N. Bečej
...
...
...
Novi Sad
Ledinci
naziv mesta stan.
EKON.varošžk-880
............
............
............
DIFgradžd-519
FFselomf-235
fakultettip mesta
stan.polšifra
-
Primer
153
...
...
...
79
25
rang na prijemu
N. Bečej
...
...
...
Novi Sad
Ledinci
naziv mesta stan.
85619EKON.varošžk-880
..................
..................
..................
90231DIFgradžd-519
79938FFselomf-235
RtTOIfakultettip mesta
stan.polšifra
-
Merenje
Kako smo podelili podatke?Isto tako, pošto podatke utvrđujemo merenjem (tj.
merenjem utvrđujemo vrednosti neke varijable za dati objekat), onda razlikujemo
Kategorijalno (kategoričko) merenjesvrstavanje objekata u kategorije
Numeričko merenjepripisivanje brojčanih vrednosti objektima istraživanja
Napomena: u prirodnom naukama, merenje je isključivo numeričko ...
-
Tehnike merenja
Opservacione tehnike
Instrumentalne tehnike
fizički instrumenti
fiziološki instrumenti
psihološki instrumentianketetestovi
opserverikategoričke i numeričke procene problem pouzdanosti (i subjektivnosti)
-
Problemi merenja
-
Problemi merenja
Suštinski problem istraživanja je način na koji ćemo meriti varijable
Način merenja varijabli i način njihovog definisanja usko su povezani
empirijske
teorijske
operacionalno definisane
konceptualno definisane (konstrukti)
-
Problemi merenja
Operacionalizacija je postupak kojim se određuje način merenja neke varijable
Drugo ili uže značenje je da određujemo jednu empirijsku varijablu kojom ćemo posredno meriti neku teorijsku varijablu
Empirijska varijabla koja služi za operacionalizaciju nekog konstrukta naziva se
indikator ili indikatorska varijabla
-
Primeri...
-
Problemi merenja
U principu, postoji više indikatora za isti konstrukt, a jedan indikator može operacionalizovati veći broj konstrukata
T1I2
T2
I1
I3
-
Valjanost i pouzdanost
Valjanost (validnost) – da li operacionalno definisana varijabla dobro meri teorijskukonstrukt-valjanoststepen valjanost
Različita značenja valjanosti u istraživanjima ...
valjanost indikatorske varijablelogičko-empirijski ♦ statistički (koeficijent valjanosti)
valjanost istraživanja spoljašnja (eksterna) ♦ unutrašnja (interna)
-
Valjanost i pouzdanost
Pouzdanost (relijabilnost) – da li u višestruko merenje istih objekata daje iste ili slične podatkestepen pouzdanosti
Valjana varijabla mora biti pouzdana ...
Pouzdana varijabla ne mora biti valjana ...
Statistička pouzdanost (koeficijent pouzdanosti)test-retestparalelne forme testatestiranje unutrašnje konzistencije (doslednosti) testa
-
Kontrola istraživanja
Spoljne varijable – eksterne ili relevantne
N Z
S
S
-
Podela spoljnih varijabli
PO SISTEMATIČNOSTINESISTEMATSKE
nisu povezane (korelirane) sa nezavisnom varijablomnjihovo dejstvo nije različito za različite vrednosti (nivoe) NVzovu se još i varijable šuma
SISTEMATSKEzovu se još i konfundirajuće varijable
-
Podela spoljnih varijabli
PO POREKLUSITUACIONESUBJEKT
ispitaničke → eksperimentatorskeintrasubjektivne → intersubjektivne
-
Efekti spoljnih varijabli na zaključke
Prihvatanje nepostojećeg efekta (greška tipa I)Neprihvatanje postojećeg efekta (greška tipa II)
-
Efekat nesistematskih spoljnih varijabli
nesistematske
Nivo 2
Nivo 3
Nivo 1
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
-
Efekat nesistematske spoljnevarijable
Efekat spoljne varijable je
nesistematski, mali i nije kontrolisan
(grafikom su predstavljeni rezultati istraživanja u kojem nesistematski
efekat spoljne varijable nije kontrolisan
-
Efekat nesistematske spoljnevarijable
Efekat spoljne varijable je
nesistematski i mali, ali je u ovom slučaju
kontrolisan
Usled kontrole nesistematske spoljne
varijable, efekti nezavisnih varijabli su se promenili (jačina
efekata brzine i poštovanja pravila se
povećala)
(grafikom su predstavljeni rezultati istraživanja u kojem je nesistematski efekat spoljne varijable kontrolisan
-
Efekat nesistematske spoljnevarijable
Efekat spoljne varijable je
nesistematski, srednjeg intenziteta i
nije kontrolisan
(grafikom su predstavljeni rezultati istraživanja u kojem je nesistematski
efekat spoljne varijable nije kontrolisan)
-
Efekat nesistematske spoljnevarijable
Efekat spoljne varijable je
nesistematski, srednjeg intenziteta i
kontrolisan
(grafikom su predstavljeni rezultati istraživanja u kojem je nesistematski efekat spoljne varijable kontrolisan)
Usled kontrole nesistematske spoljne
varijable, efekti nezavisnih varijabli su
se promenili
-
Efekat sistematskih spoljnih varijabli
sistematske
Nivo 2
Nivo 3
Nivo 1
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3
-
Efekat sistematske spoljnevarijable…
(grafikom su predstavljeni rezultati istraživanja u kojem sistematski efekat
spoljne varijable nije kontrolisan)
Efekat spoljne varijable je
sistematski, srednjeg intenziteta i
nekontrolisan
-
Efekat sistematske spoljnevarijable…
Efekat spoljne varijable je
sistematski, srednjeg intenziteta i kontrolisan
Usled kontrole nesistematske spoljne
varijable, efekti nezavisnih varijabli su
se promenili
-
Kontrola spoljnih varijabli
nesistematske sistematske
homogenizacija
-
Kontrola spoljnih varijabli
nesistematske sistematske
homogenizacija
Nivo 2
Nivo 3
Nivo 1
-
Kontrola nesistematskih spoljnihvarijabli: homogenizacija - primer
Bez homogenizacije (ujednačavanja): efekat nesistematskih („slučajnih“) spoljnih varijabli je prisutan i, u ovom slučaju, utiče
na to da aritmetičke sredine grupa budu međusobno sličnije; drugim rečima, efekat nezavisne varijable na zavisnu ne može se
uočiti
Homogenizacija: efekat nesistematskih („slučajnih“) spoljnih varijabli je kontrolisan (npr.) ujednačavanjem uslova ispitivanja za sve
ispitanike; u ovom slučaju, pokazuje se da su razlike među grupama upadljive – drugim rečima, efekat nezavisne varijable na zavisnu je
očigledan
Bez homogenizacije Sa homogenizacijom
-
Kontrola nesistematskih spoljnihvarijabli: homogenizacija - primer
Primer s prethodnog slajda: u situaciji kada homogenizacija nije primenjena (slika levo) primećujete da distribucije varijabli odstupaju od normalne raspodele, a neke se mogu nazvati i bimodalnim. Nakon homogenizacije, distribucije su približnije
normalnoj. Takođe, i opseg vrednosti se menja – pre homogenizacije najviše vrednosti bile su oko 10, a nakon homogenizacije su blizu 30. Efekat nesistematskih spoljnih varijabli ne mora uvek biti ovakav – u ovom slučaju, nesistematska spoljna varijabla
dovodi do „smanjenja“ efekta i, u skladu s tim, do greške tipa 2 – postojeći efekat proglašavamo nepostojećim, odnosno prihvatamo nultu hipotezu iako ona ne važi. Efekat nesistematskih spoljnih varijabli može biti i drugačiji – može se desiti da
nesistematski činioci dovedu do greške tipa 1 – da nepostojeći efekat proglasimo postojećim, odnosno da pogrešno odbacimo nultu hipotezu.
Bez homogenizacije Sa homogenizacijom
-
Kontrola spoljnih varijabli
nesistematske sistematske
homogenizacija EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacijaNivo 2
Nivo 3
Nivo 1
Ispitanici se nasumično raspoređuju po nivoima nezavisne
varijable
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticija
Nivo 2 Nivo 3Nivo 1
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticijakonfundirajuće
sekvencionevarijable
Nivo 2 Nivo 3Nivo 1
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticijakonfundirajuće
sekvencionevarijable
efekat prenosa
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticijakonfundirajuće
sekvencionevarijable
efekat prenosa
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticija
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticija kontrabalansiranje (balansiranje
poretka)
Intersubjektivno kontrabalansiranje
Intrasubjektivno kontrabalansiranje
Kontrabalansiranje stimulusa
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticija kontrabalansiranje (balansiranje
poretka)
Intersubjektivno kontrabalansiranje
Intrasubjektivno kontrabalansiranje
Kontrabalansiranje stimulusa
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticija kontrabalansiranje (balansiranje
poretka)
Intersubjektivno kontrabalansiranje
... ako je suviše nivoa: latinski kvadrat
1 4 3 22 1 4 33 2 1 44 3 2 1
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
princip dekorelacije
randomizacija
repeticija kontrabalansiranje (balansiranje
poretka)
Intersubjektivno kontrabalansiranje
Intrasubjektivno kontrabalansiranje
Kontrabalansiranje stimulusa
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematskeprincip
dekorelacije
NEEKSPERIMENTALNE TEHNIKE
homogenizacija blokovanje uprosečavanje sparivanje
(kategoričke) (numeričke)
Nivo 2
Nivo 3
Nivo 1
-
Blokovanje: primer
bez blokovanja blokovano
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematskeprincip
dekorelacije
NEEKSPERIMENTALNE TEHNIKE
homogenizacija blokovanje uprosečavanje sparivanje
(kategoričke) (numeričke)
Nivo 2
Nivo 3
Nivo 1
Nivo 2
Nivo 1
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
randomizacija repeticijakontrabalansiranje
(balansiranje poretka)
Intersubjektivno kontrabalansiranje
Intrasubjektivno kontrabalansiranje
Kontrabalansiranje stimulusa
nesistematske
homogenizacija
NEEKSPERIMENTALNE TEHNIKE
homogenizacija blokovanje uprosečavanje sparivanje
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
randomizacija repeticijakontrabalansiranje
(balansiranje poretka)
Intersubjektivno kontrabalansiranje
Intrasubjektivno kontrabalansiranje
Kontrabalansiranje stimulusa
nesistematske
homogenizacija
NEEKSPERIMENTALNE TEHNIKE
homogenizacija blokovanje uprosečavanje sparivanje
kombinacije
-
Kontrola spoljnih varijabli
sistematske
EKSPERIMENTALNE TEHNIKE
randomizacija repeticijakontrabalansiranje
(balansiranje poretka)
Intersubjektivno kontrabalansiranje
Intrasubjektivno kontrabalansiranje
Kontrabalansiranje stimulusa
nesistematske
homogenizacija
NEEKSPERIMENTALNE TEHNIKE
homogenizacija blokovanje uprosečavanje sparivanje
kombinacije
-
Kontrola spoljašnjih varijabli
Kod nesistematskih spoljnih varijabli ključni princip je –HOMOGENIZACIJA (ujednačavanje)
Kod sistematski, moramo DEKORELIRATI nezavisnu od spoljašnjih varijabli
Grupe ispitanika koje su različite s obzirom na NV, odnosno, pripadaju njenim različitim nivoima, ne smeju biti različite s obzirom na spoljnu varijablu
Tehnike kontrole se, u principu, svode na preporučene postupke raspoređivanja/odabiranja ispitanika
-
Kontrola sistematskih spoljnih varijabli
EKSPERIMENTALNE TEHNIKErandomizacija, koja eliminiše uticaj velikog broja
spoljašnjih varijablirepeticija, kod konfundirajućih sekvencionih varijabli
mogu izazvati efekat prenosakontrolišu se tehnikom kontrabalansiranja – balansiranja
poretkaintersubjektivno kontrabalansiranje
potpuno i delimično (latinski kvadrat)intrasubjektivno kontrabalansiranjekontrabalansiranje stimulusa
-
Kontrola sistematskih spoljnih varijabli
NE-EKSPERIMENTALNE TEHNIKEhomogenizacija, pretvaranje spoljasnje varijable u
konstantu – eliminisanje variranjablokovanje, kod kategoričkih spoljašnjih varijabliuprosečavanje, kod numeričkih spoljašnjih varijablisparivanje, parovi sa približnim vrednostima koji se
svrstavaju u različite kategorije NV