1

ISTARSKI PLANINARSKI SAVEZ

UPUTE ZA RAD S MEDIJIMA

Don't fight the media, be the media! Priredio: Anton Finderle, Povjerenik za medije IPS-a Studeni 2014., Pazin

2

Sadržaj Uputa: 1. Uvod ili zašto moramo komunicirati s medijima? 2. Priprema za nastup u medijima 3. Načini komunikacije s medijima – kako napisati priopćenje, kako održati konferenciju za novinare, kako dati intervju (primjeri) 4. Press cliping 5. Kako reagirati na pozive medija i kako se ophoditi prema novinarima? 6. Kako zadobiti besplatni medijski prostor? 7. Kao koristiti društvene medije (web, Facebook i dr.) za promociju planinarstva?

3

1. Uvod ili zašto moramo komunicirati s medijima? Sve ću delat, samo me nemoj tjerat da govorin nešto za novine ili televiziju, stav je koji ste pretpostavljam čuli bezbroj puta, a koji govori dovoljno o odnosu prema medijima. No, međutim svi volimo čuti, vidjeti i pročitati pokoju zanimljivu informaciju iz svijeta koji nas zanima. Riječ je u ovoj prilici o jednom od najljepših hobija na svijetu – planinarenju, koji počesto prelazi u stil života i postaje njegov smisao. Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje, a mediji služe da se klica planinarenja proširi dalje. No, otpor prema medijima vidljiv je i jasan, povjerenje u našem društvu je takvo kakvo jest, a „guranje“ u medije ne cijeni se kao vrlina, već više kao želja za samopromocijom. No, cilj ove upute je na jednostavan i jasan način otvoriti vrata prema svijetu medija s namjerom da se planinarenje u Istri i Hrvatskoj digne na jednu veću medijsku razinu. Novinarima, a to znam i iz osobnog iskustva, počesto nedostaju stručne informacije o planinarstvu, a brojni entuzijasti i volonteri idealna su tema sa svojima akcijama, pješačenjima, ekspedicijama, izletima za popunjavanje medijskog prostora i promociju zdravih stilova života. No, često se dešava da urednici u medijima imaju drugačiju percepciju, te time valja biti na oprezu kako se ne bi dešavali šumovi u komunikacijskom kanalu. Dosadne i slabo prezentirane vijesti bitne samo uskom krugu ljudi teško će doprijeti do novinara, kamoli u javnost, pa je i cilj ovih Uputa da se daju konkretni savjeti kako djelovati u odnosima prema „sedmoj sili“. Ovdje ćemo zauzeti načelni stav kako mediji imaju vrlo bitnu ulogu u promociji planinarstva, te je stoga izrazito bitno odvojiti potrebno vrijeme i pažnju za rad s medijima. Postoje određena pravila kojih se planinari moraju pridržavati kako bi dospjeli u medije, pa krenimo redom.

4

2. Priprema za nastup u medijima Koordinacija rada s medijima Kako bi nastup u medijima bio što bolji potrebno je dobro se pripremiti za njega. Kao i za puno ostalih stvari – sve ovisi o tome kako s pripremimo za nastup. Svar je podosta slična kao na ispitu – ukoliko se unaprijed spremimo i znamo što ćemo reći i što radimo, tada nam ni odlično prenošenje informacije neće biti problem. Kako navodi knjižica „Kako komunicirati s lokalnim medijima – vodič za udruge i inicijative građana“ Aleksandre Kuratko bez nastupa u medijima društva će teško steći prepoznatljivosti i zadobiti simpatije većeg broja građana i sponzora. Djelovati u Istarskoj županiji, koja je osim Pule, sastavljena od malih gradova, znači da ukoliko se ne otvaramo prema javnosti ostavljamo dojam da se pojedinim aktivnostima bave određene klike, rođački, familijarno ili na drugi način povezane male skupine građana. Kako smo se i mi krenuli baviti planinarenjem, na temelju određenih prethodnih informacija, po istom principu se i drugi ljudi uključuju. Također, bitno je znati organizacijsku strukturu svakog od planinarskih društava – tko je predsjednik, potpredsjednik, tajnik itd. i to naglasiti kako se ne bi prenosile netočne informacije u medijima i stvarala nepotrebna zbrka. Iznimno je bitno, prepoznati koliko je koji medij otvoren za suradnju i imati na umu da u medijima se sve svodi na dobro poznati „faktor čovjek“ što uključuje i mogućnost pogreške. No, kako je cilj medijskih nastupa što bolja promocija društava, tada je bitno da se odgovorno pristupa toj problematici – o mogućnosti da se odredi jedna osoba koja će koordinirati nastupe i odnose s medijima, no naravno ne da se oni pretvore u osobni odnos te osobe i drugih. Dakle, poželjno je da jedna osoba bude koordinator odnosa s medijima, no ne i jedina osoba koja će s njima komunicirati – tu je poželjno da bude više njih. Adresar medija Poželjno je da svako društvo sastavi na temelju iskustva svoj adresar medija., koji će biti baziran na njihovoj otvorenosti. Adresar medija podrazumijeva vrlo jednostavan komunikacijski obrazac i najčešće znači spisak medija, koji se obavještavaju elektronskim putem, a za koje se zna da nije potreban dodatni poticaj i dodatna zvanja. Bitno je u adresaru razlikovati i poziciju koju pojedini novinar zauzima, kako bi se moglo s njim komunicirati i dogovorati zajedničku suradnju – kako s medijem, tako i prema zajedničkom nastupu s drugim društvima. Dobar primjer za to je lokalni dnevnik Glas Istre, koji ima nekoliko novinara oji se mogu baviti pojedinom temom. Primjerice, u slučaju kad je Planinarsko društvo „Glas Istre“ iz Pule postavljalo putokaze iz Lupoglava prema planinarskoj kući na Koritima. Bilo je bitno razlučiti je li nadležno ovdje dopisništvo u Buzetu, budući da se većina aktivnosti odvijalo tamo, dopisništvo u Pazinu koje prati i dešavanja na odručju Općine Lupoglav ili dopisništvo u Puli, mjestu sjedišta udruge. Tzv. sukob nadležnosti je riješen postavljanjem upita redakciji u Puli, koja je sama odlučila tko će što raditi. No bilo kako bilo, najgore je napraviti zbrku da primjerice tri različite osobe dogovoraju istu stvar s tri različite osobe unutar istog medija.

5

Kako izgleda adresar medija? Adresar medija je popis medija koji djeluju na pojedinom području – budući da je planinarenje prilično specifična aktivnost, valja isto tako biti oprezan i pratiti stanje objava na televiziji, tisku ili portalima kojima smo poslali određenu obavijest. Primjerice, Hrvatski katolički radio ima specijaliziranu planinarsku emisiju koju vodi posebna osoba, koja je senzibilizirana za teme planinarstva. Ili Hrvatski planinarski savez, koji ima poseban odjel za promidžbu, i drugi slični primjeri. Bitno je u adresaru za medije, ostaviti mjesta za napomene i osobe za kontakt – budući da se na tim mjestima zamjenjuju ljudi te je stoga izrazito važno da adresar medija bude aktualan i ažuriran popis novinara. Nadalje, važno je znati s kime se komunicira i važno je ne unaprijed optuživati pojedine medije za nekomunikaciju. Najčešće se iza svega krije neekonomičnost i nemogućnost praćenja pojedinog događaja. Primjerice, pulskoj TV Novoj teško je angažirati novinara i kamermana kako bi otišli na neki događaj na Koritima, ali im je puno manje zahtjevno osigurati u nekoj od mozaičnih emisija 15 minuta vremena da se predstavi pojedina aktivnost puštanje fotografija ili snimki. Ovdje je potrebno imati na umu da je potrebna stalna komunikacija s medijima i uvažavanje njihovih organizacijskih potreba. Naziv medija Grad/županija Br.telefona e-mail Osoba za

kontakt TV HRT Studio Pula

Istra, Pula (052)377800 (052)217573

radio_pula@hrt.hr

HRT Studio Rijeka

Rijeka (051)657777 (052)657709

Hr-ri-marketing@hrt.hr

RTL Zagreb Tel: + 385 1 3660 000

rtl@rtl.hr

HRT Zagreb program@hrt.hr Radio Radio Centar studio Poreč

Poreč Tel. (00385) (0)52/451-234

burgi@radiocentar.hr

Radio Istra Pazin +385(0)52624 066 - Eter +385(0)887700 – Centrala

marketing@radioistra.hr uprava@radioistra.hr

Radio Pula Pula +385 52 377 888 radiopula@hrt.hr Tisak HINA agencija 014808 600

014808 822 hina@hina.hr

EPH Novinska agencija

(01)6103 084 agencija@eph.hr

Glas Istre Istra (052)591500 (052)591 555

redakcija@glasistre.hr Vedrana

Web portal Porec.hr Poreč sasa.guttman@porec.hr Saša

Guttman

6

Turistička zajednica Poreč

Poreč +385 (0)52 451293, info@to-porec.com

Parentium.com Poreč 052 427 621 info@parentium.com vijesti@parentium.com

Dražen Požarić

Kalendar pojavljivanja u medijima Prije samog obraćanja u medijima, potrebno je razviti strategiju pojavljivanja u medijima te izvršiti samoprocjenu važnosti aktivnosti. Primjerice, nedavno je četvero članova Planinarskog društva „Pazinka“ Pazin položilo ispit za vodiče društvenih izleta, što je za društvo bitno budući da su oni jedini takav kadar koji će omogućiti dodatni razvoj ovog društva. No, upitna je društvena važnost takve informacije i prezentiranja iste. Donje navedena pitanja pomažu da se to raspravi. Nakon rasprave članova društva odlučeno je da je takva informacija bitna i za društvo. Pri izradi medijske strategije, potrebno je odgovoriti unutar društava na sljedeća pitanja: 1. Koji je cilj koji naše društvo želi postići putem medijske kampanje? 2. Kojoj publici želi odaslati poruku? 3. Koju poruku želi prenijeti javnosti? 4. Kolikim sredstvima raspolaže? Pojavljivanja u medijima mogu biti plaćena ili besplatna, što ovisi o sredstvima kojima ono raspolaže. Ukoliko društvo putem projekta ili putem drugih izvoira ima osigurana sredstva za medijsku kampanju, dakle, za izradu audio i video spotova, plaćanje oglasa u novinama, za čitane poruke i sl., poželjno je, osobito ukoliko se radi o prvom takvom iskustvu, zatražiti savjete od iskusnijih kolega ili medijskih stručnjaka. No, budući da je stvarnost ponešto drugačija i da i ako društvo raspolaže sredstvima najčešće to ulaže u druge aktivnosti, najčešće nema za to osigurana sredstva. Drugim riječima, dobra priprema osigurava bolju medijsku pozornost. Važno je izraditi medijski plan kojima je cilj ostvarivati pojavljivanja u medijima i kalendar pojavljivanja u medijima koji će biti ravnomjeran i usklađen s ciljevima strategije. Uz sve važno je imati na umu i vanjske faktore koji mogu poremetiti medijski plan, kao što je primjerice preklapanje nekoliko važnih društvenih događanja (nogmetna prvenstva, veliki politički događaji, blagdani itd.). 3. Načini komunikacije s medijima – kako napisati priopćenje, kako održati konferenciju za novinare, kako dati intervju (primjeri) Pristup lokalnim medijima uglavnom je lakši od pristupa nacionalnima, iz više pozitivnih razloga: -lokalni mediji prate manji broj događaja; -lokalne medije viπe zanimaju lokalni događaji;

7

- lokalnim medijima uglavnom nedostaju kvalitetne informacije o određenim pitanjima, jer nemaju timove novinara koji bi mogli kvalitetno pratiti određenu tematiku. Kako komunicirati s medijima? PRIOPĆENJA Većina društava redovito šalje priopćenja i obavijesti za javnost. Svaki od materijala mora biti potkrijepljen činjenicama i sadržavati odgovor na sva ova pitanja: “TKO?”, “ŠTO?”, “GDJE?”, “KADA?”, “ZAŠTO?” i “KAKO?”. Zaglavlje priopćenja najčešće je dizajnirano s istaknutim logotipom, pri čemu grafički moraju biti naglaženi ime društva, adresa i telefonski broj. Tekst priopćenja treba biti jezgrovit i razumljiv, a kako bi se povećala mogućnost objave teksta i smanjile intervencije urednika pri njegovom skraćivanju, tekst ne bi smio biti predugačak. Glavne informacije se zbog mogućeg kraćenja obično stavljaju na početak priopćenja ili obavijesti. Rečenice u priopćenju trebale bi biti kratke i jasne te ujedno prilagođene i čitanju na radio i TV postajama. Priopćenja treba slati kada je to zaista nužno, odnosno kada se ima πto poručiti, kako se ne bi dogodilo da mediji na temelju prethodnih iskustava steknu dojam da je priopćenje nevaæno onda kada im se želi priopćiti nešto doista važno. Poželjno je da priopćenje bude adresirano na novinara s kojim je uspostavljen kontakt, odnosno na novinara za kojeg se zna da prati problematiku na koju se odnosi priopćenje. Naime, kada se šalje priopćenje, dobro je i nazvati poznate novinare, upoznati ih s problematikom te ih zamoliti da se angažiraju kako bi se priopćenje objavilo, osobito ukoliko se tiče većeg broja građana. Primjer priopćenja Opću planinarsku školu završilo više od 60 polaznika u Pazinu i Puli (Najsažetiji mogući prikaz događaja) Protekle nedjelje (01. lipnja 2014.)(KADA?) su u Planinarskoj kući na Koritima (GDJE?) podijeljene diplome za više od 60 polaznika Općih planinarskih škola u Pazinu i Puli, u sklopu proslave Dana planinarskog društva “Glas Istre”, inače najvećeg istarskog planinarskog društva.(TKO; ŠTO, KAKO i ZAŠTO) Nakon duljeg vremena prva je Opća planinarska škola u Pazinu u organizaciji lokalnog planinarskog društva Pazinka i Stanice planinarskih vodiča Istra, polučila neočekivani odaziv i na kraju je školu završilo čak 43 polaznika. Osim iz Pazina, školu su prošli Kanfanara, Kašelira, Rovinja, Buzeta, Trviža, Tinjana, Gračišća, Motovuna, Cerovlja, Potpićna, Karojbe i Brkača učiti o osnovama planinarenja. Obrađivale su se teme: povijest planinarstva, pripreme i boravak u planini, opasnosti u planini, meteorologija, orijentacija, osnove alpinizma, osnove speleologije, prva pomoć u planini, gorska služba spašavanja, zaštita prirode i još puno toga….

8

Škola se je održala u razdoblju od 14. ožujka do 31. svibnja 2014. godine, na način da se teoretski dio nastave održavao jednom tjedno u prostorijama Društvenog centra Veli Jože u Pazinu, a praktični dio dva puta mjesečno terenima Ćićarije i Učke, Grobničkih alpi i Gorskog kotara. Predavači su bili vodiči, članovi GSS-a, speleolozi i iskusni planinari a nedjeljom su izleti s praktičnom primjenom stečenog znanja. Diplome je podijelila koordinatorica škole Patricija Jedrejčić iz PD Pazinke, Vladimirom Fornažarom, predsjednikom društva, te Sašom Kardinarom, pročelnikom Stanice planinarskih vodiča i Vladimirom Rojnićem, predsjednikom IPS-a. Uz diplome, pazinski su školarci odradili i vježbu iz kretanja po stijeni Brajkovog vrha. Pulskom dijelu školaraca diplome su uručili Ljubiša Ivković, predsjednik PD Glasa Istre, voditelj škole Darko Lukšić te Rojnić. Među polaznicima posebno su pohvaljeni Moris Žiković, Ljiljana Kragulj, Roberto Vošten i Lia Floranti. Prije uručenja diploma članovi i polaznici škole su prošli stazu od Brguca preko Bresta pod Učkom do Planika do Korita i Brguca. Uz pohvale svima za završetak škole, održano je polaganje kamena temeljca za nove sanitarije, koje će se graditi nedaleko sadašnje planinarske kuće. U svom govoru Ivković je naglasio kako je veliku ulogu i doprinos u pribavljanju sredstava Grada Pule i Istarske županije imao Mirsad Neslanović, koji će sudjelovati u novačnom iznosu od 60.000 kuna, dok bi natječajem preko Hrvatskog planinarskog saveza se moglo dobiti oko 20-tak tisuća kuna. Radovi na WC-u se planiraju izvesti do kraja ljeta. Za slijedeću godinu je najavljena priprema dokumentacije za uređenje unutrašnjosti i fasade kućice. – Veoma sam ponosan što smo kao Društvo u našem gradu i županiji prepoznati kao vrlo dobro organizirano i ozbiljno Društvo, što se ne odražava samo kroz pomoć koju su nam pružili, već i u načinu kako nas oni vide, rekao je Ivković. Javno prinanje dodijeljeno je Aldu Buršiću za obnašanje dužnosti predsjednika PD Glas Istre u periodu od 2009. do 2013. godine, dok je dvojac Tahir Kogej i Davor Kablar pohvaljen za najveći broj dežurstava u planinarskoj kući Korita. KONFERENCIJE ZA NOVINARE (ne tisak!) Konferencije za novinare održavaju se kada postoji neka važna vijest za javnost. Konferencija mora zadovoljiti iste standarde kao i vijest, no uz to mora biti i vizualno privlačna za televizijske kamere i fotografe. Nakon dogovora u društvu, konferenciju za novinare saziva se slanjem poziva prema listi medija, i to dan ili dva ranije. Kako je to način koji se manje koristi u radu planinarskih društava, posvetit ćemu mu manju pažnju. No, za kvalitetnu ripremu konferencija za tisak, osim dobre pripreme, izrazito je važno pripremiti pisanu dokumentaciju za novinare, kako bi se mogli bolje koncentrirati na ono što ćete reći na samoj konfernciji, a ne gubiti vrijeme na sakupljanje osnovnih informacija. INTERVJUI Za svaki je intervju potrebna temeljita priprema. Treba saznati tko će intervjuirati, za koji medij, za koji termin, glavnu temu intervjua te trajanje razgovora. Osoba za

9

medije mora novinaru ponuditi sve podatke, kako bi se on mogao pripremiti za intervju. No, i osoba koju će se intervjuirati treba izraditi strategiju intervjua: što se želi naglasiti, kome se obraća, kako želi biti percipirana. Ako je to važan intervju, korisno je vježbanje pred drugim osobama. Nastup i izjave moraju biti prilagođene mediju, jer će ih urednici ionako prilagoditi izborom naslova ili kraćenjem. Ukoliko novinar traži izjavu, tada ne treba govoriti 10 minuta, već valja uvježbati kratku i jasnu izjavu, kako novinar ne bi sam odlučivao što će kratiti, a što objaviti. Ukoliko je riječ o telefonskoj izjavi, u slučaju nepripremljenosti ili nesigurnosti u odgovor je najbolje tražiti odgodu na barem 15 minuta, s napomenom da je trenutno gužva i da niste u mogućnosti kvalitetno dati odgovor. Tako se može dobiti potrebno vrijeme za pripremu odgovora. No, ponavljamo, najbitnije je da se pokuša odgovoriti na pitanje što konkretnije i što sažetije. Također, dobro je porazmisliti ponaprijed koja bi se pitanja mogla još dodatno postaviti. Npr. Znamo li koliko ima planinara u Istri, kolika je visina najviših vrhova, koliko ima markacista i voiča planinarskih izleta? Je li 500 ljudi na nekom izletu puno ili relativno skroman broj? Koliko ljudi inače pohodi druge izlete? Koliko je istarskih ekpedicija osvajalo vrhove izna šest tisuća metara itd.? Koje su zdravstvene koristi od bavljenja planinarenjem? Vrlo je važno kod intervjua zatražiti autorizaciju. Nakon davanja intervjua, zamoliti novinara da pošalje tekst na autorizaciju prije objavljivanja. Autorizacija je postupak ovjere, a potpisom na autorizaciji jamči se istinitost navoda. Autoriziraju se samo odgovori, dok “oprema” teksta, dakle naslovi, podnaslovi i sl. najčešće ovise o uredniku koji će opremiti tekst. U tom procesu zna doći do skraćivanja rečenica, prilagođavanja formi ili nekoj ideji urednika, koje ne mora biti ista kao ideja koju ste željeli prenijeti. Svakako je bitno imati povjerenjea u same novinare, a autorizacijom dajete pristanak da je to što ste rekli preneseno u točnom kontekstu. Autorizacija se traži samo za intervjue, dok za ostale forme, poput novinarskih izvještaja, nije uobičajena. 4. Press cliping Novine i Internet portale treba pažljivo pratiti i prikupljati članke u kojima se spominje društvo, osoba ili akcija, te slagati u fascikl s datumom izlaska teksta. Ovaj postupak naziva se press clipping. On se može uvezivati na tjednoj, mjesečnoj, godišnjoj ili projektnoj bazi (za vrijeme trajanja pojedinog projekta). Najbolje je imati original koji se čuva u arhivi i više kopiranih primjeraka koji se mogu pokloniti volonterima, vanjskim suradnicima, poslovnim partnerima ili donatorima. Postoje radio stanice koje znaju stavljati vijesti i izjave na svoje web stranice, pa je i to potrebno isprintati i staviti u mapu/fascikl za press clipping materijale. Pojavljivanja u elektroničkim medijima (radio i televizija) najteže je pratiti. Međutim,

10

nakon davanja izjave mogu se zamoliti kolege ili volonteri da prate pojedini medij. Također se može nazvati određeni medij i pitati u kojim terminima je emitirana izjava. Slično kao i s press clippingom, od elektronskih se medija može tražiti da naprave snimku izjave ili gostovanja, a koja će također postati sastavni dio arhive udruge. Press clipingom osiguravamo dvojaku ulogu medija – jedna je potreba za medijskim pokrivanjem sadašnjih aktivnosti i djelatnosti društava, a druga je stvaranje podloge za pisani materijal i ostavštinu koja će se dugotrajno čuvati u društvu i biti dokument za buduće povijesne materijale. Brojna društva nažalost, nemaju sačuvane arhive s akcijama i djelatnostima društva, čime ostaju lišena za jedan dobar dio vlastite povijesti. Dešava se da smrću pojedinaca, kao prirodnim procesom, se pojedine tradicije društava ne nastavljaju, jer se s vremenom bez pisanih i dokumentiranih materijala zaboravljaju.

You can close your eyes to reality but not to memories. Stanislaw Jerzy Lec

Primjer press clipinga je intervju s dugogodišnjim predsjednikom Planinarskog društva Pazinka Franjom Paulišićem – Franjom objavljenim 5. prosinca 2006. godine u Glasu Istre. Intervju je kasnije iskorišten za izradu In memoriama, povodom njegove smrti 1. kolovoza 2014. godine, a u samom intervjuu su izneseni brojni zanimljivi podaci vezani i za povijest planinarstva Istre.

11

5. Kako reagirati na pozive medija i kako se ophoditi s novinarima? Kako smo već vidjeli u dosadašnjem dijelu ovih Uputa uspješnost medijske prezentacije aktivnosti ovisi i o odnosima s medijima/ novinarima. No postoje neka nepisana pravila. Ukoliko konferencije za novinare traju sat i pol ili ukoliko se priopćenja za medije šalju svaki dan, novinari će s vremenom biti sve manje i manje zainteresirani za aktivnosti društva. Uostalom, slično je i u svaodnevnom životu kad vas netko gnjavi s nepotrebnim podacima. Stoga je važno odnose s medijima graditi postupno, a novinarima poklanjati potrebnu pažnju. Treba se nastojati povezati s novinarima koji prate područje rada društva i povremeno ih u opuštenijoj atmosferi upoznati s radom i aktivnostima. Ponekad vijesti o aktivnostima društva nisu toliko zanimljive kao one o raznim nesrećama i nepogodama, ali su uvijek u konkurenciji s ostalim vijestima sličnih udruga i inicijativa. Ako novinar nazove radi nekih informacija za svoju priču, treba odgovoriti što prije. Ako su novinari krivo citirali ili izvukli riječi iz konteksta, obično je najbolje izvući pouku i krenuti dalje, a ne pisati uzrujana pisma uredniku i biti ljut na cijeli (novinarski) svijet. Najbolje da osoba zadužena za medije nazove novinara kako bi razjasnila nesporazum i zatražila ispravku navoda ili činjenice, ali ne agresivno i jednostrano, bez slušanja druge strane. Brojni PR stručnjaci napominju da se ne može se pobijediti u bitci s medijima i u pojedinim situacijama sugeriraju ignoriranje grešaka medija. Na društvu je da donese kakvu odluku želi donijeti. Ukoliko neko društvo nije zadovoljno medijskim prostorom koji joj posvećuje pojedini medij, treba razmisliti o traženju sastanka s glavnim urednikom ili urednicima pojedinih rubrika. Na sastanku se može predstaviti rad udruge i pokušati doznati zbog čega je situacija takva. Budući da znamo da se stanje u medijima prilično pogoršalo u posljednjim deset godina, valja imati na umu, da ponekad stres izazvan u naglim promjenama statusa novinara zna bitno utjecati na njihov rad. Ukoliko se društvo bavi specifičnim temama, a ima izgrađene odnose s medijima, treba biti spremno na česte pozive novinara koji traže razne odgovore, komentare ili stručna mišljenja. Pravila ophođenja s novinarima:

1. Na početku bilo kakvog kontakta s novinarima — predstaviti se (ime i prezime, funkcija).

2. Nikad ne lagati novinaru, uvijek govoriti istinu. 3. Novinarske pozive treba primati, biti dostupnim i poštivati njihove rokove. 4. Obaviti domaću zadaću: prilikom svakog razgovora s novinarom mora

postojati koncept i argumenti.

12

5. Uvijek govoriti javno i službeno. Ne govorite ništa što “nije za javnost” (off the record) ili o “općem stanju”, osim ako to društvo ne želi u tom obliku iskoristiti.

6. Nikad ne zvati novinare ljutito, a tijekom intervjua ostati staložen i miran. 7. Nikad ne reći: “Bez komentara.”. Umjesto toga je bolje reći: “U ovome trenutku

nisam spreman odgovoriti na ovo pitanje.”, “Nazvat ću vas kada provjerim.” i sl. 8. Odgovoriti na svako pitanje, no svaki odgovor pokušati povezati s porukom.

Ne prihvaćati definicije i formulacije novinara te slobodno preoblikovati pitanje.

9. Ne vrijeđati se na neznanje novinara. 10. Imati na umu da publiku čine građani svih profila, pa zato treba govoriti jasno

i jednostavnim jezikom. 11. Pošteno se ophoditi sa svim novinarima — ne favorizirati prijatelje ili pobornike. 12. Biti u tijeku s novinskim i TV vijestima i nastupima. 13. Doći na vrijeme na sastanke s novinarima. 14. Pri nazivanja novinara pitati: “Zovem li u dobro vrijeme?” te od novinara učiti o “životu” redakcije. Do urednika je najlakše doprijeti između 10 ujutro i podneva, a do novinara prije 10 (prije odlaska na teren) i oko 14 sati, kada uglavnom pišu i predaju tekstove.

Never lie when the truth is more profitable. Stanislaw Jerzy Lec

6. Kako zadobiti besplatni medijski prostor? Iako smo svjesni da istarsko planinarstvo nije na tom stupnju razvoja da ima posebna sredstva koja može izdvojiti na plaćanje medijskog prostora, stoga je i posebno poglavlje izdvojeno načinu na koji se može zadobiti besplatni medijski prostor. Za onaj medijski prostor za koji opstoje određena sredstva, tada je s medijima lakše dogovoriti o načinu prenošenja vijesti. Plaćeni medijski prostor može biti: članak, emisija, oglas, audio spot, video spot, čitana poruka. Valja imati na umu da se u ovom segmentu rada s medijima u posljednjih se nekoliko godina dogodio pozitivan pomak. Dosadašnje iskustvo u radu s medijima i govori o tome da nema posebnog otpora prema prenašanju vijesti iz svijeta novinarstva. Pri zadobivanja besplatnog medijskog prostora ponekad se potrebno poslužiti maštom. Kod traženja besplatnog emitiranja audio i video spotova, treba se pozivati na zalaganje za opće dobro što planinarstvo kao aktivnost nedvojbeno jest, izvore financiranja te napominjati da će taj medij biti naveden kao donator. Sve što se može platiti, može se dobiti i besplatno, ali treba pitati i biti uporan.

13

Ključnu pomoć u podupiranju medijske kampanje mogu pruæiti lokalna samouprava i lokalni poduzetnici. U zamjenu im se može ponuditi pokroviteljstvo nad aktivnostima te isticati njihovo ime u svim medijskim nastupima. 7. Kao koristiti društvene medije (web, Facebook i dr.) za promociju planinarstva? Iako smo se dosad u Uputama doticali medija u kojima postoji određena struktura i napominjali smo na koji način pristupati drugim osobama kako bi prenijeli naše vijesti. Ovdje je pak o tome da se radi o medijima u kojima mi kao društva koristimo kao prostor koji sami kreiramo i koji je svojevrsna naša iskaznica prema javnosti. Današnje vrijeme obilježava činjenica da možda više no ikad potrebno biti prisutan online. Internet postaje sve važnije mjesto za promociju i prezentaciju planinarske djelatnosti, bez obzira što planinarstvo donekle i čini odmak od sjedenja pred kompjuterom. Internetsko-komunikacijski stručnjaci kažu da napraviti web stranicu nije lako, ne zato što treba znati nekoliko programskih jezika, nego zato jer svaka web stranica mora imati izgled na način koji će privući ljude. Nije stvar samo u dizajnu, mada je on jedan od glavnih faktora koji privlači ljude važno je i točnosti brzina postavljanja informacija na stranicu. Stvar je u tisuću malih detalja koji web stranicu čine brzom, lijepom i kvalitetnom. Najgore što se može desiti je da društvo po formiranju web stranice zapusti i ne održava. Kao i planinarske staze, jednom kad su formirane potrebno ih je stalno održavati, jer tada on neumitno propadaju. Kao primjer dobre prakse u planinarskom svijetu može se izdvojiti Planinarsko društvo Pinklec iz Svete Nedjelje (www.pd-pinklec.hr) , koj je proglašeno i najboljom planinarskom web stranicom. Obrazloženje uz nagradu je bilo da sim uobičajenih sadržaja stranica planinarskih društava, ovaj web ima i stranice o edukaciji, opremi, društvenoj knjižnici, planinarskim pričama, foto zapisima svojih članova i po izletima, a posebno je atraktivna podstranica gdje su izleti iskazani GPS tragom na Google Earthu.

14

Uz web stranice, sve više društava ima otvorene svoje stranice na društvenim mrežema poput Facebooka. Najčešće se radi o tome da iste osobe koje održavaju web stranice rade i na Facebooku, a to ponekad otvara i dileme objavljivanja fotografija, o čemu se vode brojne polemike. Primjerice, Facebook se još uvijek smatra novom tehnologijom (bez obzira što je u primjeni već deset godina) i ljudi smatraju da gube na privatnosti. Dogovor oko načina korištenja Facebooka najbolje je regulirati internim pravilima, kako se ne bi povrijedilo pravo na mišljenje članova društva te poštivalo pravo na privatnost i diskreciju. Također, postoji mogućnost spamanja ili ljepljenja određenih sadržaja po zidu, čime on može biti zasipan nepotrebnim sadržajima. Dogovorite rpaila održavanja Facebook stranice. I ovdje ostoje određena (nepisana) pravila koja se mogu lako primijeniti: 1. Objavljujte stvari koje će zanimati vaše prijatelje i poznanike, poput interesantnih linkova, važnih aktivnosti, dokumenata, najava itd. Ali, ako objavljujete nešto na temu religije, politike ili o tome kako vježbate u teretani, nemojte se čuditi ako vas netko zbog toga blokira. 2. Ne lajkajte vlastite objave. 3. Ne lajkajte stare fotografije svojih prijatelja (ili bilo koju staru objavu) jer će im odmah biti jasno da ih uhodite na Facebooku. 4. Komentari nisu mjesto za dogovore i dugačke diskusije. Za to postoji inbox. 5. Smanjite privatizaciju tog medija te javne izljeve ljubavi prema privatno dragim osobama. To obično živcira ostale korisnike. 6. Fotografije su sasvim normalna i očekivana stvar na Facebooku, ali ne morate objaviti baš sve koje imate. 7. Nemojte biti tajanstveni u statusima i njima zbunjivati ili čak zabrinjavati ljude. 8. Ne dosađujte s pozivnicama za igranje Farmvillea (ili bilo koje druge igre). http://www.poslovni.hr/marketing-i-mediji/ovo-je-9-nepisanih-pravila-na-facebooku-pridrzavate-li-ih-se-271048 8. Zaključak Evo nas na kraju ovih kratkih Uputa kojima je cilj pobliže pojasniti rad s medijima. Iako većina planinara je imalo doticaja i iskustva u radu s medijima, gotovo svi o medijima imaju svoje mišljenje. Ideja ovih uputa je bila proaktivno i asertivno se zalagati za bolji status planinarstva u medijima. Otamo i poruka Don't fight the media, be the media! koja se odnosi na to da sve više koristimo vlastite snage kako bi se izborili za sebe u medijima, umjesto unaprijed izgubljenih bitki sa „sedmom silom“. Za puno stvari je potrebno imati strpljenja, pa tako i za rad s medijima, a rezultati rada postaju vidljivi tek nakon nekoliko mjeseci ili godina naporna rada. Aktivisti društava ne moraju biti stručnjaci za medije, jer svaka osoba može naučiti raditi s medijima. Važno je da društvo kontinuirano i strukturirano održava kontakte s medijima. Iako su u ovim Uputama navedeni brojni primjeri o radu s medijima, na samim društvima je da povećaju kvalitetu rada s medijima ili da osmisli cjelovitu

15

medijsku strategiju kako bi njen rad postao prepoznatljiv široj javnosti, odnosno građanima. Nove tehnologije poput web stranica i društvenih mreža omogućuju vlastito kreiranje i svojevrsni socijalni marketing društava, a ako Upute iznjedre neke nove medijske forme na razini Istre, poput web stranica Istarskog planinarskog saveza, godišnjaka ili sličnih publikacija, time bi ostvarile svoju prvotnu namjeru.

The window to the world can be covered by a newspaper.

Stanislaw Jerzy Lec Za one koji žele znati više Pri traženju materijala za pisanje ovih Uputa najviše sam koristio booklet „Kako komunicirati s lokalnim medijima: vodič za udruge i inicijative građana“ koji je napisala Aleksandra Kuratko, a koji možete skinuti ovdje: http://www.uzuvrh.hr/UserFiles/200404_media_booklet_HR(3).pdf Don't fight the media, be the media! je poruka originalno nastala na 16. Konferenciji Hrvatskog psihološkog društva pod nazivom „Psihologija-mediji-etika“ održane 2008. godine u Poreču. Stanislaw Jerzy Lec (1906-1966) je bio poljski pjesnik satiričar, poznat po svoim „nepročešljanim mislima“.