upojni zdenci

8/13/2019 upojni zdenci

1/72

GEOTEHNIKOINENJERSTVO

POGLAVLJE 7 :Graevne jame

PREDMET


2/72

Graevna jama je prostor unutar kojeg se izvodi temeljenje. Taj prostor mora biti siguran za radi dostupan ljudima i strojevima. Kako e izgledati graevna jama i koje e sve privremeni i

trajne mjere zatite od raznih utjecaja sadravati, ovisi o nizu imbenika. Nonveiller (1979.)

daje sistematizaciju uvjeta za rad i metoda izvoenja graevne jame prikazanu u slijedeoj

tabeli.

Nonveiller kae da je nemogue opisati sve mogue naine izrade graevne jame te da je

tabela samo podsjetnik na neke od mogunosti.


3/72


4/72

Na slici je prikazana vrlo sloena graevna jama u uvjetima rada u gradskoj jezgri. Dolje desnovidi se berlinsko zie.


5/72

Graevna jama je privremena graevina koja treba omoguiti izvedbu temelja i/ili dijela

podzemne graevine za koju je projektirana. Nove tehnologije i sve zahtjevnije graevineuvjetuju, da svi dijelovi graevne jame ili barem neki od njih, ostaju trajni dio budue

graevine koju je graevna jama titila u toku graenja.

Brana Bear Creek s uklopljenim uzvodnim zagatom koji je za vrijeme gradnje bio sastavni diograevne jame


6/72

Armirano-betonske dijafragme su uvijek trajni dijelovi graevine. Primjer je dan na slijedeojslici gdje se na stijenkama vide utori za povezivanje s meukatnom konstrukcijom. Ovdje susidra samo privremena, kao i razupora dolje lijevo.


7/72

Uvjeti izvoenja mogu dovesti do promjene koncepcije izrade graevne jame. Pri tom se nastojidijelove zatite uklopiti u graevinu.

+ 2,00 m n.m.

0,00 m n.m.1,00 m n.m.

-4,00 m n.m.

RPV RPV

ITKI MORSKIMULJ

FLI(LAPORI)

PODRUJEKANALA

a) projektirano b) izvedeno

projektiraniiskop kanalska cijev

promjera 2,00 m

strujanje vodepri iskopu i prolomtla

NASIPvoda

klizanje pokosapri pokuaju iskopa

AB dijafragma

temeljna

ploa

pokrovnanaploanaknadno zatrpano

Odteretni kanal Dujmovaa, Split


8/72

Sidrene armirano-betonske dijafragme mogu u potpunosti biti dijelovi budue graevine, alimogu biti projektirane tako da je stijenka trajna a sidra privremena. Optereenje koje upoetku nose sidra, moe kasnije preuzeti graevina izvedena unutar graevne jame zatienetakvom dijafragmom.

pogled na dijafragmuprojekt - popreni presjek

Dijafragma kao trajni dio graevine s privremenim sidrima; Importane galerija,Zagreb


9/72

Projekt graevne jame ima dva temeljna dijela:

1) zatita prostora od uruavanja tla pri iskopu;

2) zatita od vode: oborinske, procjedne, vlastite.


10/72

ZATITA GRAEVNIH JAMA PRI ISKOPU

BEZ PODZEMNE VODE

Plitke graevne jame iskopi za kanale i plitke temelje


11/72

Kut nagiba pokosa graevne jame prema DIN 4124

uspravno90vrsta stijena

1 : 0,1880Meka stijena

1:0,5860vrsto i poluvrsto

koherentno tlo

1:145Nevezano i vrloslabo vezano tlo

Pokos 1/nKut nagiba pokosa[]Vrsta tla

1 1

n2

n1

ZAGLINJENILJUNAK

MEKASTIJENA(LAPOR)

Nagibi pokosa ovisno o vrsti tla


12/72

U KOHERENTNIM TLIMA koristi se svojstvo kohezije koje omoguava izvedbu uspravnihzasjeka bez podgrade. Kritina dubina, Dk, zasjeka moe se proraunati iz jednadbe koja

glasi:

Ak

Kg

c2D

=

Dk

B

GLINA

GLINA

NASIP

KOLNIKAKONSTRUKCIJA

RAZUPORADRVENAOPLATA

TLO IZISKOPA

iskop u neogranienom i ogranienom prostoru


13/72

Iskop rova izmeu gusjenica


14/72

Ako se ne moe osigurati brzo napredovanje radova, potrebno je rovove podgraivati ili baremrazupirati graevnu jamu.

Dijagrami za priblinu ocjenu nagiba stabilnog pokosa u koherentnim materijalima ovisno ovisini kosine, H, i parametrima vrstoe na smicanje, c i .

Na osi apscisa je mogui kut nagiba ravne kosine u stupnjevima, a na osi ordinatabezdimenzionalni BROJ STABILNOSTI izraen kao:

Hg

c

Er

=

0,00

0,05

0,10

0,15

0,20

0,25

0 20 40 60 80

kut nagiba kosine u []

koeficjentstabilnostiE=1/N=c/(r*g*H)

r=5

r=10r=15 r=20


15/72

Kod upotrebe ovih dijagrama treba koristiti raunske parametre vrstoe na smicanje tj. da je:

craunsko = c/Fsc ;

tgraunsko = tg/Fs,

gdje su, Fsc, i Fs, parcijalni faktori za koheziju i kut unutarnjeg trenja materijala. Ovi faktori

sigurnosti ovise i o pretpostavljenoj duini trajanja iskopa, znaaju gra

evne jame (dubini) i, u

nekim podrujima, o stupnju seizminosti. Raspon vrijednosti im je od 1-1,2 za zonu 7

seizminosti do 1,2 -1,45 za zonu 9 seizminosti. Pri upotrebi ovih izraza i dijagrama

potrebno je provjeriti predloene vrijednosti parcijalnih faktora u EUROCOD 7.


16/72

Stabilnost kosina u koherentnom tlu ovisi o konzistentnom stanju tla. Konzistentno stanjeovisi o vlanosti (w%) i porozitetu (e). Ova ovisnost je dana u slijedeoj tabeli.

151626,5-30,4

16171822,5-26,4

1718192018,5-22,4

181920212215,5-18,42122232412,5-15,4

2324259,5-12,4

0,96-1,10,81-0,950,71-0,80,61-0,70,51-0,60,41-0,5

[] za koeficijent pora e u rasponu od - doWp [%]479426,5-30,4

36418222,5-26,4

1928346818,5-22,4

81119255015,5-18,4

714214212,5-15,468129,5-12,4

0,96-1,10,81-0,950,71-0,80,61-0,70,51-0,60,41-0,5c [kN/m2] za koeficijent pora e u rasponu od - doWp [%]


17/72

U NEKOHERENTNIM MATERIJALIMA nije mogue izvesti iskop uspravnih stijenki bezpodgraivanja. Pokos mora zadovoljiti uvjet da je:

sF

tg

n

1 =

Kada je razinapodzemne vode ispodpovrine tla, ali iznaddna iskopa, potrebnoje ublaiti nagib

dijela kosine ispodrazine vode, uzpretpostavku da sevoda crpi iz graevnejame.

( )

s

w

F

tg

n

1

=

5m 5m

4m 4m3m 3m

2m 2m

1m 1m

1:1,4 1:1

1:1,25 1:0,9

1:1,15 1:075

1:1 1:0,6

1:0,75 1:0,35

isti, rahli pijesak isti, zbijeni pijesak

5m 5m

4m 4m

3m 3m

2m 2m

1m 1m

1:0,85 1:0,7

1:0,75 1:0,6

1:0,65 1:0,5

1:0,5 1:0,35

1:0,2 1:0,1

zaglinjeni pijesak zaglinjeni, ljunkoviti pijesak


18/72

Kada iskop po visini obuhvaa dva ili vie slojeva razliitih svojstava, potrebno je prilagoditikosinu iskopa svojstvima materijala.

1:n2

1:n2

1:n2

1:n3

1:n1

1:n1

1:n1

krutaglina

krutaglinaprainasti

pijesak

pijesakprainast

istovrsnimaterijal

U homogenom tlu moe se stabilnost pokosa osigurati promjenjivim nagibom kosine po visini.

2m

3m

1,5m

min 0,6 m

1:n2

1:n1

Berma slui za prekidnagiba kosine, ona

smanjuje nagib kosineukupne visine, a ujednoesto slui i kaokomunikacija izmeudna graevne jame i

okolnog terena


19/72

Iskopi s podgradom

Svi iskopi u nekoherentnom materijalu i skuenom prostoru moraju se podgraditi.

Razlikuju se razuprte podgrade i pridrane podgrade. Razupiru se podgrade rovova kojima sustranice dovoljno blizu. Pridranja (kosnici, zatege, sidra) se koriste kada nije mogue oplaturazuprijeti.Podupore rovova mogu biti izvedene na licu mjesta. Danas postoji veliki broj gotovih sustavaoplata za pridranje rovova. Razupore mogu biti drvene, uvrene klinovima i/ili eline s

navojem i maticom za uvrenje ili kombinirane

Razupore

1. podgrade koje nisu zabijeneu tlo ispod razine dna graevne jame i

2. podgrade zabijene u tloispod razine dna graevne jame.


20/72

Kanali za infrastrukturu podgrauju se s razupiranjem, jer su dovoljno uski da ih se moerazuprijeti. Za plitke iskope (1-2 m dubine) koriste se podgrade koje nisu zabijene u tlo ve seudo dna graevne jame. Kao obloga podgrade kanala slue vodoravno poloene daske. Noviji

tipovi podgrada sastoje se od elemenata koje se mogu kombinirati prema potrebi. Jednostavnijesu za rad, zabijaju se kaikom bagera. Potekoe nastaju kada ih je potrebno zabiti unekontrolirane nasipe i tlo u kojem se mogu pojaviti krupniji samci.


21/72

Podgrada, koja nije zabijena u tlo ispod dna kanala, podlona je deformaciji na nain da se stiskau dnu iskopa.

pomaksusjednezgrade

prevelikipomak zida

svinute razupore,mogu puknuti

poloaj pomaknute st jenke

izdizanje dna hidrauliki slomu nekoherentnom materijalu(u mekom tlu)

ako se crpi

voda


22/72

Kako bi se osigurao slobodan prostor za ugradnju cijevi, potrebno je ovo stiskanje sprijeiti.Jedna je mogunost na podgradu, na odreenim razmacima, postaviti dodatne uspravne razuprte

grede po cijeloj visini. Druga je pridranje dodatnom konstrukcijom, koja see od dna kanala dopolovice njegove visine a sastoji se od uspravnih nosaa vlano privrenih i prednapetih navrhu (u polovici visine iskopa kanala ) i tlano razuprtih na polovici svoje visine, ali tako da joostane mjesta za ugradnju cijevi. Na taj nain uspravni nosai djeluju kao konzole kojepreuzimaju pritiska s donjeg dijela kanala i sprjeavaju njegovo stiskanje.


23/72

Za dublje iskope (3 4 m) i slabije vezana tla koriste se podgrade s uspravno poloenomoplatom. Razlikuju se tri temeljna tipa iskopa:

1. s jednostavnom uspravnom podgradom;2. sa stepenastom uspravnom podgradom;3. sa zabijenom uspravnom podgradom.

Jednostavna, uspravna, razuprta oplata za dubine do 4,00 m

1

Sloena, uspravna, razuprta oplata zabijena nadnu za dubine do 4,5 m

3

Stupnjevanapodgrada za dubokekanale do 6m

2


24/72

Usko specijalizirani izvoai i visoko razvijena industrija u podruju oplata za razupiranje, nudina tritu svoje patentirane proizvode. Oplate sa slike zabijaju se u tlo kaikom bagera.

Sustav oplata za iskop kanala s ploama


25/72

Sustav oplata s ploama i vodilicama

l k j d i d bi (d ) k i i bij l ik li i i


26/72

Za vrlo teke uvjete rada i vee dubine (do 6 m) koristi se zabijena oplata prikazana na slici ioplata sa elinim platicama, koje se ugrauju makarom.


27/72

Sustav oplata od elinih platica,vodoravne ukrute i razupora


28/72

sloene zatite

G j i diti i d di i k i di


29/72

Graevne jame mogu se izvoditi na nain da se dio iskopa izvodi spokosom a dio da se podupire nekom od zagatnih stijenki.


30/72

razupiranja i sidrenja


31/72

Podupore i sidra zahtijevaju povezivanje dijelova murja, da bi se pritisak tla mogao prenijeti natokaste leajeve kosnike, razupore i/ili sidra. Na slici je prikazana graevna jama poduprtaelinim murjem sa sloenom konstrukcijom elinih kosnika i razupora. Vidi se elini okvir okoji se oslanjaju razupore.

Vodoravne eline vezne grede i sidra


32/72

Vodoravne eline vezne grede i sidra

Nosai za prijenos sila s dijafragme na geotehnika sidra


33/72

Nosai za prijenos sila s dijafragme na geotehnika sidra


34/72

berlinsko zie


35/72

Pri podgraivanju dubokih iskopa kod kojih razina podzemne vode nije visoko iznad dna jameili je ispod dna, esto se koriste razliite vrste berlinskog zia. Bit izvedbe je da se prije poetkaiskopa izvedu uspravni nosai, koji e kasnije, tijekom napredovanja iskopa nositi oplatu.

armirani pilot sutorima

pilot s elinimomotaem i

navarenim nosaima

I profil ugraen ubuotinu

I profil zabijen utlo

ubetoniran utlo u punoj

visini

na betonskojpodlozi s

metalno stopom

s metalnomstopom

uspravni nosazabijen u tlo,bez temelja

Temeljenjeuspravnihnosaa


36/72

Oplata, koja se ugrauje izmeu nosaa moe biti od drvenih greda, drvenih oblica, starih

eljeznikih ina, armirano-betonskih greda, elinih I profila, metalnih profiliranih ploa,

prskanog betona i slino. Berlinsko se zie kod veih visina moe sidriti. Ovakva zatita

graevne jame uvijek slui kao privremena graevina.

Berlinsko zie se moe koristiti i onda kada se u tlu nalaze samci ili vei komadi kamena,

nasipi raznog materijala i slino. Najpogodniji su za srednje do dobro zbijene pijeske i

pjeskovite ljunke.

Sve ostale vrste zagatnih stijenki mogu se koristiti za iskope s podgradom u skuenom

prostoru, kada nema podzemne vode. Kako su one uglavnom i vododrive te se koriste za

iskope duboko ispod razine podzemne vode, biti e opisane u posebnom poglavlju.


37/72

Graevna jama je prostor koji mora biti suh. Graevna jama je gotovo uvijek udubina u tlu iz

koje voda ne moe gravitaciono istei. Iz tog razloga potrebno je graevinskim zahvatima

osigurati odvodnju graevne jame.Odvodnju je mogue izvesti pomou SAKUPLJAA VODE koji ju odvode do mjesta na kojem

postoji prostor za prikupljanje ove vode, a koji se povremeno prazni. Pod tim se podrazumijeva

sustav kanala koji imaju blagi pad dna prema lokalnom recipijentu unutar graevne jame. Iz

recipijenta se izbacuje voda koja se pojavi povremeno. To je vlastita i/ili vanjska oborinska voda

u podrujima u kojima kie nisu intenzivne.

Za vee koliine i stalan dotok potrebno je osigurati CRPNU STANICU. Crpnih stanica ima

raznih kapaciteta i vrsta na tritu. Koriste se za trajno crpljenje vode iz gra

evne jame. Nuno jeimati rezervni pogon i rezervne crpke da se gradilite osigura od poplave i u najsloenijim

situacijama.

Pri odreenim geoloko geotehnikim uvjetima u tlu, moe se voda iz graevne jame uputati u

UPOJNI BUNAR. Upojni bunar je buotina u dnu graevne jame u koju se dovodi voda i uputau dublje slojeve tla kada je podzemna voda duboko, a tlo dovoljno propusno.


38/72

Zatita od oborinske vode

Zatita od vanjske oborinske vodeZatita od oborinske vode koja padne u jamu

Zatita od podzmne vode


39/72

Svaku je graevnu jamu potrebno osigurati od vanjske i vlastite oborinske vode. Razinaosiguranja od oborinske vode ovisi o reimu kia u podruju gradilita, godinjem dobu, razini

podzemne vode, konfiguraciji okolnog terena i slino. Za velike gra

evne jame potrebno je kakoza vanjske tako i za vlastite vode izraditi hidroloku analizu projektiranih pljuskova. Temeljem

takvih podataka dimenzioniraju se ureaji za zahvat i odvodnju ovih voda.

zatita od vanjske vode

odvodni jarak zatitni zeji nasip bazen za prikupljanje vode


40/72

propusnapodloga

propusnapodloga

geotekstil

geotekstil

drenani

blok

drenaniblok

dobro propusno tlo

slabo propusno tlo

drenanacijev odvod u recipjent

blokovi zaodvodnju kinice


41/72

Odvodnja vlastite oborinskevode

U ki k li tit i d i d d d N j i j t ki i di


42/72

Uski kanali tite se na nain da se izvode u uzdunom padu. Na najnioj toki izvodi seprivremeni bunar iz kojeg se moe iscrpiti prikupljena kinica. Napredovanjem radova pomie

se privremeni bunar te na taj nain rov uvijek ostaje suh. Iscrpljena se voda odvodi u oblinjirecipijent ili najbliu kanalizaciju.

Graevne jame velikih tlocrtnih povrina potrebno je paljivo i kontrolirano odvodniti od

vlastitih oborinskih voda. Temeljem hidrolokih podloga potrebno je odrediti razinu zatitegraevne jame (100 godinje, 200 godinje ili 500 godinje povratno razdoblje projektiranog

pljuska), a temeljem toga broj bunara (i crpki) iz kojih e se crpiti voda. U tu se svrhu dno izvodi

u blagim padovima prema odreenim mjestima na kojima se nalaze stalni bunari iz kojih se crpi

nakupljena voda. U bunare se ugrauju automatske crpke, koje rade neprekidno. Pretpostavlja seneprekidna opskrba gradilita potrebnom energijom za rad crpki i automatike. Odvodnja se

projektira s dvostrukim osiguranjem tj. svaka crpka mora imati zamjenu u sluaju kvara. Voda se

odvodi u recipijent ili najbliu kanalizaciju. Na slici 8.35 prikazana je shema odvodnje oborinske

vode iz jedne graevne jame veih tlocrtnih dimenzija.


43/72

Legenda:bunari

kanali za prihvat vode

pad ploha dna iskopa


44/72

Odvodnja irokih iskopa odpodzemne vode

Odvodnja iz jame i vodoravnedrenae


45/72

Detalji zatite pokosa pri odvodnji procjedne vode iz graevne jame

Pri ovakvoj odvodnji graevne jame od podzemne vode, potrebno je osigurati da ne doe dohidraulikog sloma na virnoj plohi.

Kada se podzemna voda crpi iz same graevne jame potrebno je sabirne jarke i drenove


46/72

Kada se podzemna voda crpi iz same graevne jame, potrebno je, sabirne jarke i drenove,padovima prilagoditi tako da se voda prikuplja na mjestima iz kojih se crpi. Dno jame trebaizvoditi u padu, tako da ima pad prema sabirnim kanalima. U nekim se sluajevima izvodeprovizorne sabirne jame koje se povremeno premjetaju, tako da ne smetaju radovima u jami.Crpljenje se moe izvoditi stalno ili povremeno ovisno o veliini dotoka, veliini jame, vrstitemeljnog tla i osjetljivosti radova na pojavu vode na dnu jame.

crpka na rubu jame crpka u jami crpljenje iz sabirnog bunara


47/72

Kada nije mogue zatitit pokos od erozije uslijed procjeivanja, a ima dovoljno prostora,

drenaa se moe izvoditi izvan prostora graevne jame. Poloaj drenanih rovova ovisi o

hidrogeolokim prilikama na gradilitu. Vodoravne drenae se izvode za manja snienja razinepodzemne vode koja se nalazi u sloju tla u kojem se nalazi i graevna jama tj. kada se drenira

podzemna voda sa slobodnim vodnim licem.

U vodoravne drenae spadaju OTVORENI DRENANI KANALI, DRENANI ROVOVI

punjeni drenanim materijalom sa i bez drenane cijevi, PODZEMNE GALERIJE TOLNE,

za odvodnju oko podzemnih graevina i VODORAVNE BUOTINE. Katkada se vodoravne

buotine, na veim dubinama, izvode zrakasto iz bunara (reni-bunari).

Drenani rovovi za potrebe vodoravne drenae, mogu biti dubine do 6 m, a najvie do 8 m . Vee

dubine rovova se ne preporuuju, a u praksi su obino manje od 6 m. Plii drenani kanali mogu

se izvoditi kao otvoreni. Iskopi za drenane rovove se mogu izvoditi s pokosima, ako nisu previe

duboki i ako ima dovoljno slobodnog prostora. Ako su veih dubina izvode se kao rovovi s

podgradom.

Vodoravne drenae

i j i d d i j fil ki ij l ij i


48/72

slabije pro

20 2060

pusni sloj

popreni presjeci dva drena ispunjena filtarskim materijalom s ugraenom cijevi

Pad dna otvorenih kanala mora biti takav da tekuica ne erodira kanal ali i da u njemu ne ostavlja


49/72

Pad dna otvorenih kanala mora biti takav da tekuica ne erodira kanal, ali i da u njemu ne ostavlja

talog. Minimalni uzduni pad preporua se 0,3, rjee 0,2. Otvoreni se kanali, ako je

potrebno, mogu obloiti da bi se zatitili od erozije. U tom je sluaju bolje izvoditi drenanerovove. Drenani rovovi mogu, ali i ne moraju, imati cijev za odvod vode. Kada se oekuju manji

dotoci dovoljno je umjesto cijevi ugraditi jae propusni materijal, na primjer kamen akavac.

Drenani se rovovi izvode kao i svi ostali rovovi, uz sve potrebne mjere zatite. Na dno rova

polae se propusna posteljica. Vrsta materijala, od kojeg e posteljica biti, ovisi o krupnoi tla u

kojem se izvodi drenani rov. Mora se potivati filtarsko pravilo. Na posteljicu se polae

perforirana drenana cijev.

U drenae se ugrauju plastine, savitljive, perforirane cijevi, koje se danas proizvode i s venavuenim filtrom od geotekstila ili kokosovog runa.

Pojavom geotekstila, nema vie potrebe ugraivati paljivo odabrane granulirane materijale


50/72

Pojavom geotekstila, nema vie potrebe ugraivati paljivo odabrane granulirane materijale

prema filtarskom pravilu. Rovovi se mogu oblagati uz vanjski rub geotekstilom, a sredina puniti

krupnim vodopropusnim materijalom. Na taj se nain rovovi mogu izvoditi mnogo bre iekonominije. Mogu se izvoditi sa i bez drenane cijevi.

Za drenane je rovove bitno da u njih ne ulazi povrinska, oborinska voda. U tu se svrhu vrhovi

drenanih rovova mogu zatvoriti glinenim epom, a za hvatanje oborinske vode, u glineni ep se

moe ugraditi predgotovljeni betonski rigol. Drenove je potrebno voditi prema mjestu na kojem

se voda moe povrinski odvesti u recipijent ili gdje e se skupljati i odvoditi crpljenjem.

slabije propusni sloj

jako propusni sloj

geotekstil

rigol za povrinskuodvodnju

Kada se kopaju rovovi s pokosom preporuljivo je kosine izvoditi s nagibima koji ovise o vrstiij l k j i di i d bi i U b li 8 4 d k ib k


51/72

materijala u kojem se rov izvodi. i o dubini rova. U tabeli 8.4 dane su preporuke za nagibe pokosaiskopa drenanih rovova koji se izvode s pokosom bez podgraivanja.

1:0,51:0,5uspravni iskopsuhi les

1:0,51:0,25uspravni iskopglina1:0,751:0,5uspravni iskoppjeskovita glina

1:0,851:0,671:0,25zaglinjeni pijesak

1:11:11:0,5vlani ljunci i pijesci (Sr


52/72

vodoravnim drenaama ovisi o odnosu graevine i smjeru dotoka podzemne vode kao i o odnosuvisina dna jame i razine podzemne vode.Na slikama 8.42 i 8.43 prikazana je obrana gradilita koje je smjeteno uz vodotok. Ovisno oodnosu razina vode u vodotoku i podzemne vode, moe se vodoravna drenaa smjestiti dvojako.Zatita od zaobalne vode koristi se kada nema mogunosti velikih oscilacija razine vode uvodotoku, a podzemna je voda visoko.

J A M A

d r e n a a

p ad d na

d r e n a

Ip re sjek I- I

r i jeka

r i jeka

drenaap r iro d n a R P V

s ni en a R P V

J A M A

tlocr t

JAMA

obodnadrenaa

I

I presjek I-I

rijeka

rije

ka

drenaa

sniena RPV

JAMA

tlocrt

Za osiguranje graevnih jama u podruju visoke podzemne vode daleko od vodotoka prikladan jenain osiguranje prikazan na slikama.


53/72

I

I

presjek I-Itlocrt

odvod urecipjent

obodnadrenaa

smjer pada rova

JAMA

JAMA

sniena RPV

obodna drenaaRPV RPV

JAMA JAMA JAMA

JAMA JAMA JAMA

JAMA JAMA JAMA

drenovi

drenovi

I Itlocrt presjek I-I

sniena RPV

RPV RPV

Uspravne drenae


54/72

Kada nije mogue dovoljno sniziti razinu podzemne vode drenanim rovovima, mora seprimijeniti odvodnja pomou bunara. Njihovim pravilnim razmjetajem i neprekidnim crpljenjemvode, mogu se postii zadovoljavajua snienja podzemne vode. Postoje dvije razliite vrsteuspravnih drenaa.Jedna je sniavanje razine podzemne vode mogue je pomou klasinih bunara veeg promjera.Njih se moe izvoditi u nizu, pravilnim i/ili nepravilnim razmacima, ovisno o potrebni snienja

razine podzemne vode i o obliku prostora koji treba zatititi. Drugi nain sniavanja razinepodzemne vode je pomou cijevnih bunara. Vakum u sustavu cijevnih bunara pojaava uinak

dreniranja. Pomou njih se razina podzemne vode moe sniziti za 4-5m.

sniena RPV

prikljuakna vakum crpkuna obinu crpku

atmosferskipritisak

detalj cijevnog bunara

dio cijevi sotvorima

elininastavakcijevi

veznacijev

odvod na

vakuum

odvodnocrijevo

iljak smogunouispiranja

pri zabijanju

i l fil i ij i b i


55/72

iglofilteri cijevni bunari


56/72

RPV RPV RPV

sniena RPVsniena RPVJAMA

JAMA JAMA

bunar bunar bunar

iglofilteri cijevni bunari; shematski prikaz djelovanja na jednoj visini

i l filt i ij i b i


57/72

iglofilteri cijevni bunari


58/72

u recipjent

JAMA

RPV

sniena RPV sviim nizom bunara

ukupno snienaRPV

bunaribunari

crpka

iglofilteri cijevni bunari; poloaj u tlocrtu i presjeku s dvije visine

Na slikama koje slijede prikazane su mogunosti rasporeda bunara u odnosu na graevnu jamu utlocrtu i poprenom presjeku za uspravnu odvodnju Za svaki od ovih naina odvodnje potrebno


59/72

tlocrtu i poprenom presjeku za uspravnu odvodnju. Za svaki od ovih naina odvodnje potrebnoje izvriti proraun razmaka bunara i odrediti njihov polumjer utjecaja, kako bi se osiguralostalno snienje razine podzemne vode u podruju graevne jame na nain da ona uvijek budesuha. To ne iskljuuje osiguranje jame od zaobalnih povrinskih dotoka i odvodnju kie iz samejame.

RPV

sniena RPV

niz bunaraJAMA

vodotok

Odvodnja zaobalnih voda bunarima

Odvodnja priobalnih voda bunarima


60/72

RPV

sniena RPV

niz bunaraJAMA

vodotok

smjer tokapodzemne vode

Prstenasta uspravna drenaa nizom bunara


61/72

sniena RPV

RPV

niz bunara

bunariJAMA

JAMA

I

I

tlocrt presjek I-I

Sustavna uspravna drenaa s nizom bunara izmeu branjenih jama


62/72

RPV

sniena RPV

niz bunaraniz bunara

JAMA JAMA JAMA

JAMA JAMA JAMA

tlocrt presjek I-I

I I

Uspravna drenaa s nepravilno rasporeenim bunarima


63/72

RPV

I I

tlocrt

sniena RPV

pojedinanibunaripojedinani

bunari

JAMA

JAMA

JAMA

vodotok

vodotok

presjek I-I

Kombinirane drenae

Ove se drenae koriste kada je potrebno zahvatiti povrinski i duboki vodonosni sloj. Mogu se


64/72

kombinirati drenani kanali i bunari, drenani rovovi i bunari, bunari i cijevni bunari, kao i sve tri

grupe zajedno.

RPVsniena RPV

bunar

drenani jarak

pijesak

glina

pijesak

glina

Kombinacija bunara i otvorenih drenanih jaraka

Kod znaajnih snienja razine podzemne vode i znaajnih dotoka zbog vee propusnosti tla, nijemogue odvodnju rijeiti jednim nizom bunara. esto se tada u upotrebi javlja kombinacija scijevnim bunarima.


65/72

j

Ovi sustavi ovisni su o stabilnom napajanju energijom, te je stoga gradilitu potrebno osigurati iliprikljuak na lokalnu elektrinu mreu ili napajanje osigurati sustavom agregata. Na gradilitu jepotrebno osigurati dovoljan broj rezervnih crpki i pojedinanih cijevnih bunara, da bi se moglopravovremeno izvriti potrebne zamjene, popravke i/ili nadopune sustava za crpljenje. O njihovojuinkovitosti esto zavisi djelotvornost i uspjenost svih radova koji su ovisni o snienjima razine

podzemne vode i odravanju graevne jame suhom.

RPVbunar

cijevni bunari

drenani jarak

pijesak

glina

Kombinacija bunara, cijevnih bunara i otvorenih drenanih jaraka

Na slijedeim crteima prikazane su kombinacije drenanih rovova i sustava bunara za nekolikosluajeva kombinirane odvodnje. Ovi sustavi prihvatljivi su kada se vodonosni sloj nalazi ispodrelativno slabo propusnog sloja koji je mogue odvodniti drenanim rovovima dok se vodonosni


66/72

relativno slabo propusnog sloja, koji je mogue odvodniti drenanim rovovima, dok se vodonosni

sloj, koji moe imati i subarteki ili ak arteki pritisak, odvodni pomou bunara. Sloenostsustava ovisi o sloenosti i veliini tlocrta gradilita.

R P V

s n i e n a R P V

b u n a r i

d r e n a n i ro v o v i

J A M A

J A M A

I

I

t l o c r tp r e s j e k I - I

o d v o d ur e c i p j e n t

o b o d n a

d r e n a a

b u n a r i

Sloena drenaa jednostavnog tlocrta

Kada je graevna jama vrlo slabo propusna, moe se odvodnja izvesti pomou drenanog tepiha.Dno iskopa potrebno je izvesti u padu prema odvodnim jarcima. Na temeljno tlo je potrebnopoloiti geotekstil da ne doe do mijeanja estica temeljnog tla i drenanog zasipa. Geotekstil je


67/72

nadomjestak za obrnuti filtar koji se mora izvoditi ako nema geotekstila, da ne doe do mijeanjaestice i stavljanja drenanog sloja van funkcije. Voda se prikuplja u jarcima sa ili bez cijevi iodvodi na sabirna mjesta bunare, iz kojih se crpi. Ovakva se drenaa moe koristiti kod malihdotoka.

R P V

s n i e n a R P V

b u n a r i

b u n a r i

b u n a r i

d r

drenani rovovi

e n a n i r o v o v i

J A M A JA M A J A M A

J A M A

J A M A

J A M A

J A M A

J A M A

J A M A

p r e s je k I - I

t l o c r t

Sloena kombinirana drenaavelike povrine

Za vodonepropusne graevine mogu se koristiti razliite vrste zagatnih stijenki. Ova vrsta zatitegraevnih jama od dotoka podzemne vode koristi se kada postoji slobodan prostor i nepropusna

Vodonepropusne graevine


68/72

graevnih jama od dotoka podzemne vode koristi se kada postoji slobodan prostor i nepropusna

podloga na graevinski dohvatljivoj dubini. Tada se u zaleu iskopa moe izvestivodonepropusna zavjesa od elinih platica, glinobetonska kontinuirana dijafragma ili slianzahvat. Bitno je da u jamu voda ili gotovo ne dolazi iz podzemlja ili dolazi u vrlo malimkoliinama, koje se mogu jednostavno iscrpiti.Takva zagatna stijenka ima iskljuivo vodonepropusnu zadau i nije nosiva. Iz tih se razloga

moe izvoditi od elinih platica male krutosti ili od glinobetona. Nosivi dio ovih vododrivihzagatnih stijenki je tlo izmeu njih i kosine iskopa. Na slici 8.58 prikazan je poloaj jednevodonepropusne zavjese u odnosu na graevnu jamu s kosinama.

pijesak

glina

pasivni klin

RPV vododriva

pregrada oko cijele jame

JAMARPV u jami

Vododriva zavjesa u

zaleu graevne jame

Tijekom iskopa crpi se zarobljena voda u graevnoj jami. Ispod odabrane kote u jami ostaje diovode, koji ima pozitivan uinak na veliinu hidrostatikog tlaka s vanjske strane. Na slici 8.58prikazan je uinak pritiska vode na vododrivnu zavjesu. Slian je uinak vode na nepropusnuj b


69/72

jezgru nasute brane.

pijesak

RPV vododrivapregrada oko cijele jame

JAMA

w= g H w ww = g H

1 w w1

Hw

Hw1

w

RPV u jami

glina

Hidrostatiki pritisci na vododrivu zavjesu

Uslijed razlike visina vode javlja se pritisak na vododrivu zavjesu, koja se naslanja na preostaliklin tla izmeu zavjese i jame. Na slici 8.60 prikazana je mogua ploha sloma u pasivnompodruju koja se javlja slino kao kod nasutih brana s glinenom jezgrom


70/72

podruju koja se javlja slino kao kod nasutih brana s glinenom jezgrom.

pijesak

glina

RPV vododrivapregrada oko cijele jame

JAMA

potencijalna klizna ploha

podruje

pasivnog

loma

pritisakvode

RPV u jami

Podruje mogue pojave kritine klizne plohe

Kako se vododriva zavjesa oslanja na tlo i zbija ga, tako se u tlu izmeu zavjese i jame javljapodruje pasivnog otpora. Unutar tog podruja potrebno je nai kritinu kliznu plohu, koja moraimati zadovoljavajuu sigurnost od pasivnog loma. Na taj se nain dimenzionira udaljenostvododrive zavjese od ruba dna graevne jame.

Vodonepropusne graevine i crpljenje iz bunaraKada sustav iz prethodnog poglavlja ne zadovoljava potrebe i mogunosti snienja razinepodzemne vode u graevnoj jami, mogue ga je kombinirati s crpljenjem vode sustavom bunara s


71/72

vanjske strane vododrive zavjese. Na taj se nain smanjuje razlika visina vodnog stupca koji vrihidrostatiki pritisak na zavjesu. Zavjesa se tada moe izvesti blie rubu jame. Na taj se nainsmanjuje potreban gradilini prostor.

pijesak

glina

RPV prije snienja

nakon snienja vododrivapregrada oko cijele jame

JAMARPV u jami

ka crpki

bunari

H

Na ovaj nain je znatno smanjen dotok u graevnu jamu u kojoj je nekim od naina odvodnjemogue sniziti razinu zarobljene vode. Ujedno je bitno smanjen i hidrostatski pritisak na

vododrivu zavjesu koja moe biti znatno blie rubu gra

evne jame. Razina vanjske vode moese regulirati sustavnom bunara tako da se postigne ona razlika hidrostatskih pritisaka koje pasivniklin svojom veliinom moe preuzeti s dovoljnom sigurnou.

Zamrzavanje tla

Ova je metoda vrlo razvijena u zemljama koje obiluju pjeanim tlima, gdje se pokazala vrlo


72/72

uinkovita. Zamrzavanje se vri oko graevne jame ili samo s jedne njene strane kao bi se dobilavodonepropusna pregrada. Postoji vie tehnologija zamrzavanja tla. Jedno je pomou slaneotopine (rasola) koji se hladi i utiskuje u tlo dok se ne dobije dovoljno debeli zamrznuti sloj tla.Na slici 8.62 prikazan je jedan takav primjer osiguranje graevne jame od utjecaja podzemnevode. U ovom sluaju zaleeno tlo osim to je vododrivo mora biti i nosivo.

tlocrt

RPV

presjek

cijevi zazamrzavanje

smrznuto

tlo

dotok rasolaodljev rasola

dnoiskopa

izoterme

upojni zdenci

Documents

Transcript of upojni zdenci