4

OSV

RT U

RED

NIK

A

plin - broj 2 - godina XVII - lipanj 2017.

TRENDOVI U ENERGETICI

TRENDOVI U ENERGETICI

Protok vremena u ovoj, 2017. godini potvrđuje neka prijašnja očekivanja na području energetike, ali nam i nadalje ostaje dosta nedoumica. Koliko one dolaze od onoga što svjetska energetska zbivan-ja zrcale na našu neveliku scenu, a što su posljedice trenutačnih lutanja, nije lako proniknuti.

• Koliko god bilo opravdano pokretanje mjera dekarbonizacije energije – istinskog, široko djelujućeg megatrenda – nakon predsjedničkih iz-bora u SAD-u i mogućih promjena u odnosu pre-ma netom postignutom konsenzusu, sudbina zaš-tite atmosfere i međunarodnog sporazuma o tome manje je izvjesna od očekivanja u 2016.

• U Zagrebu je 25. siječnja 2017. održana (uzorno organizirana) Energetska konferencija, uz sudjelovanje predsjednice K. Grabar-Kitarović, donedavnog ministra Dobrovića i također bivše-ga državnog tajnika Čikotića, većeg broja vodećih ljudi iz energetskih kompanija, instituta, iz znan-stvenih i stručnih krugova. Skup je bio pozivno usredotočen na elemente nove energetske strate-gije. HSUP se u svojim aktivnostima već nekoliko godina zalaže za izradu novog energetskog do-kumenta. Tijekom posljednjih godina više autora u časopisu Plin višekratno se osvrtalo na prijeku potrebu izrade nove strategije.

Na spomenutoj konferenciji uglednici su os-tavili dojam da će se ubrzano pristupiti izradi toga strateškog dokumenta spregnutog u okvir nisk-ougljične strategije.

• Na drugoj strani, tijekom prvih pedese-tak dana ove godine, javna sredstva informiranja obavještavala su nas slikama i tekstovima o pro-testima aktivista (Sinjske krajine) protiv gradnje hidroelektrane Peruča i plinske elektrane. Posebno zbunjuju javni istupi potpore nekih likova pozna-tih iz politike. Svjedoci smo prerastanja krilatice

„Ne u mom dvorištu“ u najviši stupanj odbojnos-ti prema industrijskim postrojenjima: „Ne graditi ništa, nigdje i nikad“. Te reakcije javnosti u na-jmanju ruku signaliziraju mjerodavnim državnim čimbenicima potrebu ubrzavanja izrade spome-nute strategije, ali i velikog truda koji će trebati uložiti u njezino objašnjavanje svekolikoj javnosti.

Novije prognoze globalnog energetskog kretanja (a radi sustavnosti uzimamo ovogodišnji BP Energy Outlook: Global energy demand to grow 30% to 2035) upućuju na 30%-tni rast potražnje za energijom do strateškog obzora 2035. g., i to po skromnim prosječnim stopama od 1,3% na godi-nu. Regije tradicionalnog rasta potrošnje zamjen-juju brzo rastuća tržišta u zemljama u razvoju (i to unatoč rastu energetske efikasnosti).

• Očekuju se, naravno, i promjene u košarici energenata (energy mix) radi mjera očuvanja oko-liša i tehnoloških promjena

• Udio fosilnih energenata smanjivao bi se s 86% u 2015. na 75% u 2035.! Slika 1. prikazuje stag-nantne tijekove u potrošnji ugljena i nafte te rast potrošnje plina.

5

TRENDOVI U ENERGETICIO

SVRT URED

NIKA

plin - broj 2 - godina XVII - lipanj 2017.

• Potrošnja nafte rast će po smanjenim sto-pama od 0,7% na godinu, a generatori rasta ostat će promet i petrokemija.

• Broj elektromobila rastao bi s 1,2 milijuna u 2015. na oko 100 milijuna u 2035., dostižući udjel od 5% u svjetskom automobilskom parku.

• Potrošnja plina rasla bi brže od rasta po-trošnje nafte i ugljena. Očekuju se stope od oko 1,6% na godinu pa bi na kraju razdoblja udio pli-na prestigao udio ugljena.

Opskrba plinom na globalnom bi se tržištu do 2035. osiguravala iz nekonvencionalnih ležiš-ta (SAD: 1,14 × 109 m3/d, Kina i Afrika 0,57 × 109 m3/d). Konvencionalni izvori (na Bliskom istoku, u Rusiji i Australiji) osigurali bi dodatnih oko 1,14 × 109 m3/d plina. Slika 2. prikazuje tijekove globalne opskrbe ukapljenim prirodnim plinom. Velike uvoznice nalaze se na području azijskih zemalja i Europe. Europsku uniju očekuje daljnji rast uvoza (50% u 2015.) na više od 80% u 2035. (U 2035. uvoz LNG-a očekuje se na oko 0,48 milijarda m3/d.) Strukturu opskrbe plinom Europske unije prema izvorima i načinu prikazuje slika 3.

Slika 1. Predviđanja stopa rasta potrošnje triju osnovnih fosilnih energenata do 2035. prema višem i nižem scenariju (lijevo), odnosno kretanja potrošnje plina i ugljena (desno)

Slika 2. Globalni tijekovi uvoza i izvoza prirodnog plina u ukapljenom stanju

6

OSV

RT U

RED

NIK

A

plin - broj 2 - godina XVII - lipanj 2017.

TRENDOVI U ENERGETICI

Slika 3. Prikaz opskrbe Europske unije prema izvorima i vrsti transporta

• OIE će, očekivano, imati najbrži rast (s go-dišnjim stpama od 7,1%) i učetverostručivanje ud-jela u sljedećih 20 godina.

• U EU-u se očekuje i brzi rast proizvodnje električne energije, posebno rast iz OIE, s udjela od 20% u 2015. na blizu 40% u 2035. godini.

Na kraju BP Energy Outlooka dane su i stope promjena za ključne energente i energije (%) s konačnim rezultatom smanjenja ispuštanja CO2 za -3,7%:

• Smanjenje potrošnje energije -0,9

• Smanjenje uporabe ugljena -5,6

• Smanjenje potrošnje plina -2,5

• Smanjenje potrošnje nafte -1,9

• Rast OIE +15

• Rast nuklearne energije +7,9

Dakle, iako se u energetskoj opskrbi naglašeno računa na prirodni plin i svaki drugi izvor meta-na, trendovi rasta obnovljivih izvora, uz rast rela-tivnog udjela plina u energetskom izboru (energy mixu), i plinu predviđaju negativne stope rasta od -2,5%. To se, srećom, ne odnosi na hrvatsko tržište plina, i to zbog više razloga:

– hrvatsko tržište plina karakteriziraju dobri i manje dobri pokazatelji; dobar je pokazatelj o prosječnoj potrošnji plina po potrošaču/priključku koji u usporedbi s većinom tržišta EU-a hrvatskom tržištu ostavlja prostor za rast

– razvoj turističke djelatnosti usmjeren je na izgradnju hotela više kategorije, a to uključuje i hotelske bazene i veću potrošnju energije, pogot-ovo uz nastojanja za produljenje sezone pa plin u zadovoljavanju energetskih potreba (za grijanje i hlađenje) ima velike komparativne prednosti

– sve se više spominje zdravstveni turizam ko-ji bi trebao povećati broj turista i utjecati na pro-duljenje sezone, a u tome prirodni plin ima već spomenute konkurentske prednosti.

Uz osvjedočene dvogodišnje statističke pokaza-telje opće je uvjerenje da je hrvatsko gospodarstvo izišlo iz višegodišnje recesije. Manje je dobar poka-zatelj o kupovnoj moći koja raste vrlo sporo. Un-atoč tim suprotno djelujućim silnicama čini se da ima mjesta za optimizam glede rasta potražnje za prirodnim plinom, posebno u priobalju. Ocjenjuje se da ima puno posla za opskrbne i distribucijske tvrtke, što je njima i pitanje vlastite opstojnosti.

Više naših članova i suradnika u proteklih je desetak i više godina obrađivalo područja decen-traliziranih energetskih sustava, kao i distribuirane proizvodnje električne energije. Ta su zalaganja, možda, išla malo ispred konstelacija koje danas

7

TRENDOVI U ENERGETICIO

SVRT URED

NIKA

plin - broj 2 - godina XVII - lipanj 2017.

potiču procesi dekarbonizacije energije i program-irani rast udjela obnovljivih izvora energije, ali je nastupilo vrijeme kad troškovi energije dolaze u prvi plan kao preduvjet održanja konkurent-nosti gospodarstva. Radi održanja troškovne konkurentnosti zaoštrava se pitanje konsolidacije, osobito u distribucijskom lancu.

U obalnom pojasu, pogotovo u energetskoj opskrbi otoka, uz turističku orijentaciju kao os-novnu gospodarsku granu, distribuirani sustavi koji uz električnu energiju proizvode toplinu is-korištavanjem energije Sunca trebali bi biti pre-poznati kao optimalno rješenje energetske opskrbe u spomenutom području. Turistička sezona s pov-ećanom energetskom potrošnjom poklapa se s ve-likim brojem sunčanih sati i tako podiže ekonom-sku isplativost ulaganja u sustave za proizvodnju energije za vlastite potrebe, koliko zbog skraćivan-ja vremena otplate ulaganja toliko i zbog stalnog trenda snižavanja cijena potrebne opreme.

Vjerojatno će nova energetska strategija RH identificirati sve potrebne mjere kojima se procesi usmjeravaju i potiču. Jak motiv trebao bi biti got-

ovo dvadesetopostotni udio turističke industrije u BDP-u. U pravu su svi oni makroekonomisti ko-ji su zabrinuti zbog daljnjega relativnog rasta, ali apsolutni, odnosno turistički prihodi trebaju rasti.

Napokon, nakon višegodišnjeg lutanja oko pi-tanja što mogu biti poticaji rasta hrvatskom gos-podarstvu čini se da se ponovo gleda na energetski sektor. Bude li potvrđena energetskom strategi-jom, nužnost ulaganja desetaka milijarda eura u mnoge sastavnice energetskog sektora utjecat će na cjelokupno gospodarstvo. A poslije realizacije LNG terminala na vidiku su i nove poslovne pri-like za ulagače zainteresirane za opskrbu brodo-va ukapljenim prirodnim plinom kao pogonskim gorivom manje štetnim za okoliš.

Autori: prof. dr. sc. Miljenko Šunić

dr. sc. Stevo Kolundžić