Trendovi međunarodnog bankarstva
-
Upload
marija-kvesic -
Category
Documents
-
view
394 -
download
0
Transcript of Trendovi međunarodnog bankarstva
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 1/26
1
MEĐUNARODNO BANKARSTVO
Kolegij: MeĎunarodni financijski menadţment
2012.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 2/26
2
SADRŽAJ
1.Uvod.........................................................................................................................................3
2. MeĎunarodno bankarstvo .......................................................................................................4
2.1. Pojam meĎunarodnog bankarstva......................................................................................5
2.2. Faktori razvoja meĎunarodnog bankarstva........................................................................7
2.2.1. Interni faktori meĎunarodnog bankarstva.....................................................................8
2.2.2. Eksterni faktori meĎunarodnog bankarstva..................................................................9
3. Trendovi u meĎunarodnom bankarstvu................................................................................12
3.1. Globalizacija....................................................................................................................12
3.2. Deregulacija.....................................................................................................................14
3.3. Informacijski proces.........................................................................................................15
3.4. Konkurencija i koncentracija u bankarstvu......................................................................16
3.4.1. Koncentracija u bankarstvu.........................................................................................19
3.4.2. Merdţeri i akvizicija banke.........................................................................................19
3.5. Disintermedijacija............................................................................................................21
3.6. Sekuritizacija....................................................................................................................21
4. Rizici u meĎunarodnom bankarstvu.....................................................................................23
5. Zaključak...............................................................................................................................25
LITERATURA..........................................................................................................................26
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 3/26
3
1. UVOD
Banka je samostalna financijska organizacija osnovana kao dioničko društvo koje obavlja
djelatnost na načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti radi ostvarenja dobiti. Banke, kao
dio bankarskog sustava pretrpjele su niz promjena pod utjcajem globalizacije
Liberalizacija i globalizacija utiču na značajne promjene u bankarskoj djelatnosti.
Tradicionalna bankarska djelatnost koja je bila orijentirana na unutarnje kreditiranje, ustupila
je mjesto meĎunarodnom trţištu kapitala.
Dakle, bankarski sustavi različitih drţava ne funkcioniraju odvojeno, što dovodi do
“inozemnosti” u nacionalnim bankarskim sustavima, zato su banke nuţan sudionik umeĎunarodnim ekonomskim transakcijama, te zbog toga iste osim obavljanja tradicionalnih
poslova posredovanja prate i meĎunarodne ekonomske i trgovinske tokove.
MeĎunarodno bankarstvo treba identificirati kao kompleks koji je u funkciji sustava
meĎunarodnih plaćanja, što podrazumijeva uspostavljanje široke mreţe meĎubankarskih
korespondentskih i kontokorentih odnosa. MeĎunarodni platni promet je organiziran preko
meĎunarodnog bankarstva, pod kojim se često podrazumijeva sustav meĎunarodnih
korespondentskih odnosa. Banka ima bar jednu korenspodentsku banku u svakoj zemlji sakojom redovno obavlja poslove meĎunarodnog platnog prometa za potrebe svojih komitenata.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 4/26
4
2. MEĐUNARODNO BANKARSTVO
Banke spadaju meĎu prve financijske institucije koje su počele poslovati na meĎunarodnim
trţištima. Početkom 20. stoljeća (a naročito 50-tih i 60-tih godina) američke banke stvaraju jaka uporišta u Europi, a 70-tih i 80-tih godina 20. stoljeća američke banke se šire na Japan,
Hong Kong, Singapur itd. Japanske banke preuzimaju vodstvo u meĎunarodnom bankarstvu
80- tih godina 20. stoljeća (uslijed smanjenja prisustva na inozemnim trţištima banaka SAD-a
i Europe zbog deregulacije i povećane konkurencije). Početkom 21. stoljeća američke i
europske banke ponovo dominiraju u meĎunarodnom bankarstvu.
Iako se meĎunarodno bankarstvo razvijalo stoljećima, meĎunarodnom bankarstvu posvećuje
se dosta pozornosti posljednjih godina jer banke aktivno ulaze u zemljopisno širenje svog poslovanja osnivanjem subsidijarija i podruţnica u drugim zemljama. Poticaj meĎunarodnom
bankarstvu daje i podizanje razine meĎunarodne trgovine krajem Hladnog rata, što ujedno i
potiče i globalizaciju bankarstva i financijsko-usluţne industrije. Moţe se reći kada govorimo
o globalizaciji financija pa i bankarstva, da je riječ o „amerikanizaciji financija“. Tome u
prilog govori šest značajnih čimbenika koji američke financijske-usluţne tvrtke čine
dominantnim na svjetskom trţištu1:
Američke financijsko-usluţne tvrtke djeluju na visoko konkurentno trţištu, koje kod
tih tvrtki potiče stalne inovacije
Engleski jezik je jezik bankarstva i financija
Informacijska tehnologija i suvremeni instrumenti upravljanja rizikom predstavljaju
temelj poslovanja američkih financijsko-usluţnih tvrtki
Regulacija u SAD-u potiče financijske inovacije
Svi gospodarski subjekti u SAD-u prihvaćaju trţište kapitala kao efikasnog alokatora
financijskih resursa
Američka kultura potiče i nagraĎuje konkurentski duh, inovaciju i naporan rad
Regulacija se mnogim zemljama mijenja dopuštajući lakši ulazak i pristup bankarkom trţištu
tih zemalja. MeĎunarodno kreditiranje postaje bitnim pitanjem kao rezultat meĎunarodne
bankarske krize koja je utjecala na poslovanje velikog broja banaka širom svijeta.
MeĎunarodno poslovanje omogućuje tvrtkama pa i bankama diversifikaciju rizika u mnogim
1Str.389
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 5/26
5
zemljama tako da njihovi rezultati poslovanja bivaju manje ovisni o ekonomskim uvjetima
jedne zemlje. Zbog toga banke i osnivaju podruţnice diljem svijeta.
2.1. Pojam međunarodnog bankarstva
MeĎunarodno bankarstvo se moţe identificirati i po nacionalnoj pripadnosti banke i njenog
komitenta (odnosno da li su rezidenti iste drţave). Ako je pripadnost banke (prema sedištu
njene glavne centrale) različita od nacionalne pripadnosti njenog komitenta (m jerena
sjedištem ili stalnim boravkom) radi se o meĎunarodnom bankarstvu, a ako je ista, čak i ako
se usluga pruţa u drugoj zemlji (preko filijale ili afilijacije) tom komitentu (koji tamo ima
svoju filijalu ili privremeni boravak) radi se o „domaćem bankarstvu“. Drugo m jerilo je
prema valuti transakcije, nezavisno od nacionalne pripadnosti banke i komitenta, pa ako je ta
valuta za njih strana, onda je u pitanju meĎunarodna bankarska transakcija, iako su učesnici
iste nacionalne pripadnosti (odnosno rezidenti iste drţave).
MeĎunarodno bankarstvo se moţe definirati kao širok spektar financijskih aktivnosti
komercijalnih banaka, koje se kreću od kupovine i prodaje deviza do učešća banaka u
konzorcijumima koji odobravaju projektne zajmove stranim vladama. Za pojedinačnu banku
to moţe da se odnosi na jednostavno formiranje odjeljenja za poslove sa inozemstvom sa
ograničenim uključivanjem u kupovinu i prodaju strane valute, učešće sa ostalim
zajmodavcima u zajmovima koji se odobravaju stranim drţavama ili fizičkog prisustva u
stranoj zemlji kroz formiranje filijale ili poslovnice.
Za meĎunarodno bankarstvo se moţe reći da je bankarstvo, odnosno bankarsko poslovanje sa
nekim izraţenim elementom inozemnosti, shvaćenim u najširem smislu, koje pr ije svega, ali
ne isključivo, obuhvaća:
pružanje bankarskih usluga klijentima - stranim rezidentima (stranim fizičkim
licima, kompanijama, financijskim institucijama i drţavama), ali i klijentima -
domaćim rezidentima (fizičkim licima i kompanijama) koje po raznim osnovama
borave i posluju u inozemstvu;
obavljanje transakcija u devizama (potraţivanjima koja glase na stranu valutu i sa
efektivnim stranim novcem, izuzev klasičnih mjenjačkih poslova), uključujući deviznu
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 6/26
6
i kamatnu arbitraţu, forfetiranje, faktoring, hedţing itd., kao i obavljanje transakcija sa
domaćom valutom na stranim finansijskim trţištima;
međunarodni platni promet ;
davanje raznih garancija i drugih jemstava po nalogu domaćih klijenata za stranekorisnike;
obavljanje transakcija sa raznim stranim vrijednosnim papirima;
uzimanje kredita i depozita iz inozemstva i odobravanje kredita i depozita
inozemstvu;
obavljanje drugih bankarskih poslova sa nekim elementom inozemnosti, uključujući i
offshore bankarstvo.
Tabela 1. Usluge koje pruţa meĎunarodna banka
Osiguravanje inozemne valute klijentima za
transakcije
Odobravanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i
izadavanje garancija (direktni zajmovi,emitiranje
eurobveznica)
Hedţing u odnosu na rizik inozemne valute
(valutni i terminski aranţmani i opcije, terminski
ugovori i swap-ugovori)
Plaćanje i upravljanje gotovinom (akcepti,
akredditivi)
Jamčenje emisija za korporativne klijente
(obveznice,mjenice i akcije)
Instrumenti štednje (depozitni certifikati, štedni
računi i mirovinski programi)
Hedţing u odnosu na kamatni rizik (kamatni
swap-ovi, financijski terminski poslovi i opcije)
Marketing na inozemnom trţištu (analiza
inozemnih trţišta i financiranje trgovine)
Izvor: Rose, P., Hudgins, S.C., - Bankarski menadţment i finansijske usluge, Data status,
Beograd 2005, str. 713
Postoji nekoliko pristupa za definiranje meĎunarodnog bankarstva:
Prvi pristup – za banku moţemo reći da je meĎunarodna ukoliko koristi svoje operacije u cilju
meĎunarodnih plaćanja
Drugi pristup – naglašava se devizni nominalni iznos depozita ili zajma, nezavisno od lokacije
banke
Treći pristup – naglašava se nacionalna pripadnost klijenata banke (ako sjedište banke i klijent
potiču iz iste zemlje, svaka aktivnost realizirana meĎu njima predstavlja domaću bankarsku
aktivnost, nezavisno od lokacije bankarske jedinice ili deviznog nominalnog iznosatransakcije).
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 7/26
7
Prethodno spomenute različite interpretacije meĎunarodnog bankarstva pruţaju više
mogućnosti za dobru definiciju meĎunarodne bankarske aktivnosti.Valja ipak reći da je banka
angaţirana u meĎunarodnom bankarstvu kada prodaje depozite i kupuje kredite u
valutama koje ne predstavljaju domaću valutu, tj. valutu zemlje u kojoj je banka locirana.
Tablica 2. Pozicije banke u meĎunarodnom bankarstvu
S rezidentima S nerezidentima
Transakcije u domaćoj valuti A B
Transakcije u stranoj valuti C D
Izvor: Kandţija, V, Ţivko, I.:“ Poslovna politika banaka“, Sveučiliše u Mostaru i Ekonomski
fakultet Sveučilišta u Mostaru, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Mostar -Rijeka, 2004.,
str. 392.
Pozicija A predstavlja poslovanje banke na domaćem trţištu s domaćim klijentima, bez
meĎunarodnih bankarskih aktivnosti. Pozicije B, C i D predstavljaju bankovne poslove u
domaćoj valuti s nerezidentima i poslove u stranoj valuti s rezidentima zemlje u kojoj banka
posluje. Tradicionalni krediti inozemstvu financiraju se iz sredstava prikupljenih iz domaćih
izvora, a predstavljani su pozicijom B. U poziciju C i D mogu se ubrojiti poslovi u stranoj
valuti s rezidentima i nerezidentima. Poslovanje banke s nerezidentima generira vanjske ili
prekogranične pozicije banke, bilo u domaćoj ili stranoj valuti. Moţe se reći da pozicije B, C i
D predstavljaju pozicije koje banka moţe svojim poslovanjem zauzeti u meĎunarodnom
bankarstvu.2
2.2. Faktori razvoja međunarodnog bankarstva
Sredinom 60-tih godina 20. stoljeća došlo je do ubrzanog rasta meĎunarodnih finansijckih
transakcija, kao rezultat dinamike razvojno orijentiranih banaka. Za velike banke nacionalno
trţište je postalo premalo pa su se one okrenule meĎunarodnom trţištu u potrazi za profitom.
Teoretičari smatraju da je do razvoja meĎunarodnih aktivnosti došlo zbog dinamike razvoja
na svijetskom nivou. Faktori koji su utjecali na dinamičan razvoj meĎunarodnih financija
potjiču od prom jena nastalih u nacionalnim bankarskim sustavima, kao i promjena
2
Kandţija, V, Ţivko, I.:“ Poslovna politika banaka“, Sveučiliše u Mostaru i Ekonomski fakultet Sveučilišta uMostaru, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Mostar -Rijeka, 2004., str. 392.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 8/26
8
meĎunarodnog finansijckog sustava. Otuda se razlikuju interni i eksterni faktori ubrzanog
razvoja meĎunarodnog bankarstva.
2.2.1. Interni faktori međunarodnog bankarstva
Interni faktori meĎunarodnog bankarstva obuhvaćaju:
koncentraciju banaka;
formiranje univerzalnih banaka;
deregulacija bankarskih aktivnosti;
tehnologizacija bankarskih aktivnosti.
Koncentracija banaka – podrazumjeva formiranje velikih bankarskih sustava. Usporedo sa
ovim procesima, dolazi do formiranja niţih organizacijskih oblika – filijala, poslovnih
jedinica i isturenih šaltera putem kojih velike banke mogu da pokrivaju odreĎene teritorije.
Početak 60-ih godina 20. stoljeća karakterizira formiranje predstavništava i filijala banaka u
drugim zemljama, a početkom 80-ih, stvaranjem europske ekonomske i monetarne unije
dolazi do meĎusobne integracije banaka iz različitih zemalja.
Formiranje univerzalnih banaka – ovakve organizacije u svom sastavu imaju komercijalne
banke, investicijske banke, štedno-kreditna udruţenja, osiguranje, dilersko-brokerske firme,
lance robnih kuća. Komercijalne banke kao sastvani dio ovih konglomerata otvarajući svoje
organizacijske oblike inozemstvu su tako zaobilazile zakonska ograničenja.
Deregulacija bankarskih aktivnosti je takoĎe utjcala na razvoj meĎunarodnog bankarstva,
naročito kroz mogućnost transfera kapitala preko granice bez ograničenja
Širenje informacionih tehnologija na bankarski sektor je značajno unaprijedilo i olakšalo
tehnologiju bankarskog funkcioniranja. Primjena informacijskih tehnologija enormno je
ubrzala obradu velikog broja podataka tako a broj podataka koji se mogu obraditi više nije
ograničen.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 9/26
9
2.2.2. Eksterni faktori međunarodnog bank arstva
Eksterni faktori internacionalizacije bankarastva su:
regulacija bankarskih aktivnosti na meĎunarodnom nivou i
globalizacija financijskog trţišta.
Regulacija bankarskih aktivnosti na meĎunarodnom nivou započela je 80-ih godina prošlog
stoljeća i to putem uvoĎenja meĎunarodnih standarda koje su diktirale razvijena gospodarstva
Bazelskim sporazumom a ostale zemlje su ih sljedile. Usvajanjem meĎunarodnih standarda
ujednačena je regulacija funkcioniranja nacionalnih bankarskih sustava i smanjen rizik
poslovanja.
Globalizacija finansisjkih tržišta podrazumeva gubljenje nacionalnih granica u finansijskim
transakcijama i trgovanje na globalnom nivou. Globalizacija je izvršena u nekoliko faza od
kojih je prva počela 60-ih godina prošlog stoljeća u kojo j je došlo do formiranja većeg broja
ekonomskih integracija, ubrzanog rasta meĎunarodnog trgovanja i liberalizacije finansijckih
propisa. U drugoj fazi, tokom 70-ih godina došlo je do problema koji su bili uzrokovani
naftnom krizom i pojave platnobilansnih deficita većeg broja zemalja i tokova petrodolara.
Tokom 80-ih došli su do izraţaja veći stupanj integrisanosti na evropskom tlu, deregulacija
bankarskih aktivnosti i masovno korištenje informacijskih tehnologija u bankarstvu.
Globalizacija je svjesno usmjeren i organiziran proces kojim se nacionalne ekonomije
povezuju pomoću meĎunarodnih i institucionalnih posrednika.
Karakteristike procesa globalizacije su:
1. intelektualni rad postaje osnov stvaranja viška vr ijednosti, prihoda i dobiti dok su
korporativnu vrijednost ranije predstavljali prirodni resursi, visoka tehnologija, velike serije,
brzina prilagoĎavanja dok je danas to isklljučivo intelektualni rad tj. znanje
2. o blik komunikacije postao je digitalan što je omogućilo da se transakcije u suvremenim
uvjetima obavljaju na jeftin, standardiziran, siguran način, bez posrednika
3. eliminiranje tj. svoĎenje na minimalnu m jeru posrednika što omogućava osvarivanje
neposrednog kontakta tj. direktno realiziranje transakcije izmeĎu proizvoĎača proizvoda i
usluga i potrošača. Time se potrošač neposredno uključuje u diktiranje kvaliteta i
karakteristika proizvoda i usluga za koje je zainteresiran a ponuĎač usluga ne mora djeliti
svoje prihode sa posrednicima.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 10/26
10
4. permanentno obrazovanje postaje dominirajuće. Danas postoji potreba za stalnim stručnim
usavršavanjem, bez obzira na postojanje formalnog obrazovanja i obrazovnih ustanova.
Globalizacije nameće prilagoĎavanje novim, globalnim uvjetima i zahtjeva permanentno
prilagoĎavanje i usavršavanje. Svijetsko globalno bankarstvo karakterizira, za razliku od
nacionalnih:
eksternacionalnost i nadnacionalnost;
multinacionalni eksperti i standardizirani multinacionalni proizvodi i strategije;
digitalna, umreţena i vremenski i teritorijalno neograničena trgovina;
meĎunarodno obrazovanje eksperata koji posluju na trţištu;
dominacije etike i etičkih vr jednosti i principa i
organizacija i funkcionalna globalizacija trţišta.
Posljednjih godina, kao rezultat širenja procesa globalizacije došlo je do mega fuzija banaka.
Ovaj trend prisutan je na tlu Sjeverne Amerike, Europe i Azije, gde nerjetko nastaju fuzije
banaka sa različitih regionalnih trţišta. Na taj način se ostvaruje nekoliko ciljeva:
porast kapitala i time enormno povećanje potencijala banaka;
smanjenje troškova poslovanja;
plasiranje novih bankarskih usluga i proizvoda;
snaţniji marketinški nastup i
snaţan ulazak na područje pruţanja usluga uz masovno korištenje elektronskih
medija (e-banking).
Intertnacionalno bankarsko trţište predstavlja jedan od najvaţnijih segmenata meĎunarodnog
finansijskog trţišta. Značajan dio sredstava na internacionalnom bankarskom trţištu odobrava
se zajmoprimcima putem kredita sindikata banaka. Organiziranje sindikata banaka
omogućava osiguranje dovoljnog obujma finansijckih sredstava uz preraspodjelu rizika na
veći broj banaka. Zbog toga, preko sindikata banaka vrši se refinanciranje dugova zemalja
koje su zapale u duţničku krizu. U postupku organiziranja sindikata banaka zajmoprimac daje
ovlaštenje najčešće jednoj, a r ijeĎe više banaka da organiziraju sindikat banaka koji ima ulogu
zajmodavca. MeĎuzavisnost razvoja meĎunarodne trgovine i meĎunarodnih finansijckih
odnosa na svijetskom gospodarstvu utjecala je neposredno na ekspanziju meĎunarodne
aktivnosti banaka. Razvoj meĎunarodnih privrednih odnosa, a prije svega onih trgovinskih,
doprinjeo je sve većem učešću banaka u meĎunarodim transakcijama i to u prvom redu u
domenu sistema meĎunarodnih plaćanja, tj. sistema meĎunarodnog platnog prometa. S druge
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 11/26
11
strane, sve veće poslovanje u valutama koje nisu domaće, naročito formiranjem Eurotrţišta,
doprinjelo je razvoju meĎunarodnog bankarstva.
Financiranje meĎunarodne trgovine i meĎunarodni platni promet su tradicionalna i istorijska
uloga banaka orijentiranih na meĎunarodno poslovanje, tako da su počeci rada sadašnjih
vodećih svijetskih banaka zasnivani na financiranju meĎunarodne trgovine i plaćanjima.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 12/26
12
3. Trendovi u međunarodnom bankarstvu
3.1 Globalizacija
Proces deregulacije i pojačane konkurencije potakao je proces internacionalizacije tj.
globalizacije poslovanja banaka i drugih financijskih institucija. Kroz taj proces se formiraju i
razvijaju multinacionalne banke, koje kao i multinacionalne kompanije djeluju u pravcu
integracije financijskih i robnih trţišta. Multinacionalne banke su velike komercijalne banke
koje otvaraju filijale u drugim zemljama gdje vrše depozitno-kreditne aktivnosti i ostale
dozvoljene aktivnosti na dereguliranom trţištu.
Internacionalizacija i globalizacija su jednoznačni procesi pri čemu je globalizacija viši
stupanj internacionalizacije nastao kao rezultat snaţne prinude iza koje stoji realna
ekonomska moć. Proces globalizacije je započet 60-ih godina prošlog stoljeća, a intenzivan
razvoj doţivljava početkom 90-ih godina primjenom digitalnih tehnologija u operativnom
poslovanju, dok vrhunac postiţe poslijednjih godina 20. stoljeća i u prvim godinama ovog
stoljeća primjenom multimedijalnih komunikacija, odnosno omogućeno je obavljanje
poslovnih aktivnosti sa različitih m jesta, kako iz ureda, tako iz kuće, automobila, od kuće, sa
ulice, i to u bilo kom trenutku. Pri tom su sve poslovne transakcije sigurne, jeftine,
standardardizirane, kodificirane i bez posrednika. Uz navedene prednosti koje globalizacija
kao pojava u svijetskom financijskom sustavu donosi postoje isto tako i veliki nedostaci.
Naime, globalizacija povećava meĎuovinost pojedinih zemalja. S obzirom na nestabilnost na
globalnom nivou ta ovisnost donosi i znatne rizike. Bogate zemlje, kao što je SAD, u
najboljem su poloţaju da podnesu takav rizik. U posljednje vrijeme, mnogo se raspravljalo o
prednostima koje bi svijet ostvario ukoliko prihvati globalna pravila, na primjer u bankarstvu.
Jedna od zajedničkih karakteristika nedavnih financijskih kriza u svetu je brzo širenje šokova
kroz finansijske sisteme pojedinih zemalja. Krize izazvane promenama u globalnim
očekivanjima odrazile su se u vrlo kratkom roku na značajne promene cena akcija i drugihoblika imovine na nacionalnom, ali i meĎunarodnom trţištu. Finansijska meĎuzavisnost
svetskih privreda tako sa sobom nosi i neminovno širenje kriza od jedne drţave do druge, I
stvaranje globalne panike. Za razvijenije zemlje koristi od globalizacije su više nego očite,
budući da njihove finansijske institucije ubiru plodove mogućnosti diverzifikacije portfelja na
globalnom planu. MeĎutim za zemlje "izrastajućih" trţišta to znači nametnuto prihvatanje
deregulacije i liberalizacije koja ih moţe izloţiti špekulativnim finansijskim tokovima koji se
mogu nepovoljno odraziti na njihov finansijski i ekonomski sistem.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 13/26
13
Dodatni je problem tempo kojim se liberalizacija i globalizacija sprovodi. Razvijenije zemlje
su potpuno liberalizovale svoja trţišta i to u uslovima izgraĎene vlasničke strukture I
zakonskih I kontrolnih okvira. To im omogućava da ostvaruju najveće koristi od procesa
globalizacije uz minimalne troškove. S druge strane, manje razvijene zemlje danas su
uslovljene brzom liberalizacijom i privatizacijom. Dosadašnja iskustva pokazuju da, u
uslovima neizgraĎene snaţne nacionalne finansijske strukture, to moţe biti veoma opasno.
Internacionalizacija kao proces sa sobom nosi šest glavnih prednosti i tri glavna nedostatka:
Diversifikacija rizika – meĎunarodne aktivnosti pruţaju mogućnost da se diversifikuju
domaći rizici;
Ekonomija obima – ek spanzija izvan domaćih granica potencijalno moţe sniziti
prosečne operativne troškove osiguranja;
Inovacije – nove produktne inovacije ponuĎene na meĎunarodnom trţištu mogu
generisati ekstra profite;
Izvori sredstava – meĎunarodna ekspanzija omogućava finansijskim institucijama da
pronaĎu jeftinije i dostupnije izvore sredstava;
Odnosi sa klijentima – internacionalizacija omogućava finansijskim institucijama da
odrţavaju kontakte sa domaćim multinacionalnim korporacijama sa kojima te
finansijske institucije posluju;
Zaobilaženje propisa – domaća regulativa nije primenljiva na sve internacionalne
aktivnosti, pa se u inostranstvu mogu koristiti povoljniji lokalni propisi na pr. u
pogledu visine obaveznih rezervi ili visine poreskih stopa, što moţe uticati na r ast neto
profitabilnosti.
Nedostaci internacionalizacije mogu biti:
Informacioni troškovi i troškovi monitoringa – meĎunarodna ekspanzija uvećava
izloţenost finansijskih institucija riziku naplate, pa prema tome zahteva i dodatne
informacione troškove i troškove monitoringa;
Nacionalizacija/eksproprijacija – promene u stranim vladama mogu dovesti do
nacionalizacije i oduzimanja osnovnih sredstava i imovine filijala u stranim zemljama
Fiksni troškovi – fiksni troškovi osnivanja organizacionih delova u inostranstvu mogu
biti ekstremno visoki
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 14/26
14
Banke, osiguravajuća društva i druge finansijske institucije svoju internacionalnu odnosno
globalnu prisutnost mogu uspostaviti na 3 načina:
Prodajom svojim finansijskih usluga, iz domaćih filijala, stranim kompanijama;
Prodajom svojih finansijskih usluga stranim klijentima kroz filijale, agencije i
predstavništva osnovana u stranim zemljama i
Prodajom finansijskih usluga stranim klijentima kroz subsidijarne kompanije u
stranim zemljama koje su nastale kupovinom banaka i drugih finansijskih institucija u
tim zemljama od strane matičnih domaćih banaka i drugih finansijskih institucija.
3.2 Deregulacija
Tokom 1980-ih godina došlo je do intenzivne deregulacije bankarskog sektora. Deregulacija
se definiše kao postupna liberalizacija finansijskih tokova na nacionalnom i globalnom nivou.
Procesi deregulacije označavaju bitnu redukciju raznih administrativnih ograničenja koja su
egzistirala na polju bankarstva i finansija. Ovi procesi su doveli do ukidanja raznih barijera
koje su postojale izmeĎu različitih sektora u finansijskoj sferi što je vodilo do procesa
despecijalizacije različitih finansijskih institucija. Rezultat despecijalizacije je povezivanje
bankarskog sektora i trţišta kapitala tj. povezivanje rada banaka, berzanskih firmi i
institucionalnih investitora. Smanjivanjem drţavne regulacije i izlaganjem banaka i celokupne
finansijske sfere trţišnoj kompetitivnosti, proces deregulacije deklarisan je kao glavni
institucionalni i pokretački mehanizam koji je doveo do niza transformacionih procesa. Ovi
procesi su u razvijenim zemljama zapada dobili zamah u sedamdesetim godinama prošlog
veka, da bi ekspanziju doţiveli u osamdesetim i devedesetim godinama, kao i u prvim
godinama ovog veka. Prihvatanjem koncepta deregulaci je od strane najrazvijenijih drţavasveta, stvoren je prostor za konkurentsku utakmicu izmeĎu i unutar različitih tipova
finansijskih institucija.
Postepenim ukidanjem plafoniranja depozitnih kamatnih stopa i usmeravanjem dela plasmana
banaka, proces deregulacije umanjuje posebnu poziciju banaka u finansijskoj strukturi i
postepeno banke se izjednačavaju sa ostalim finansijskim institucijama i u prvi plan izbacuje
profitabilnost kao glavni kriterijum poslovne uspešnosti banaka i njenih organizacionih
delova – profitnih centara.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 15/26
15
Deregulacijom, jačanjem konkurencije, dolazi do redukcije kamatnih marţi što negativno
utiče na profitabilnost banaka, ali sa druge strane primorava banke da to pokrivaju
proširivanjem svojih aktivnosti na vanbilansne aktivnosti i stvaranjem sloţenijih bankarskih
cija institucija – univerzalnih banaka koje proširuju svoje poslovanje u sferu investicionog
bankarstva i ostalih barabankarskih poslova, pri čemu ostvaruje provizije koje postaju sve
veće, pa čak i dominantan deo ukupnih prihoda banke. Usvajanjem koncepta univerzalne
banke koja sme da se bavi ne samo bankarskim, već i svim berzanskim i ostalim
parabankarskim poslovima, ukida se oštra razlika izmeĎu banaka i nebankarskih finansijskih
posrednika. Taj efekat deregulacije nosi veću profitabilnost čitavog sistema koji predstavlja
sintetički izraz ukupnih performansi svih poslova koje moţe da obavlja jedna ovako
deregulisana bankarska organizacija.
Uporedo sa činjenicom da deregulacija čini finansijski sistem efikasnijim i dinamičnijim, ona
ga istovremeno čini i manje stabilnim. Deregulacija je omogućila da kompanije sa višim
kreditnim rejtingom direktno mogu da izaĎu na trţište kapitala što automatski smanjuje
kvalitet kreditnih plasmana banaka. Otuda banke preusmeravaju plasmane u finansiranje
nekretnina i vlasničkih prestruktuiranja velikih kompanija. Tako su banke primorane na
formiranje rizičnije strukture aktive koja nosi relativno više kamatne stope kao kompenzacija
viših kreditnih rizika. Kao posledica negativnih efekata deregulacije pojavljuje se pojačana
kontrola i supervizija banaka i drugih finansijskih institucija.
3.3 Informacijski proces
UvoĎenje i šira primena kompjuterske i telekomunikacione tehnologije značajno je uticala na
savremeno, trţišno orjentisano bankarsko poslovanje. Masovnim korišćenjem informacione
tehnologije enormno se povećava brzina i tačnost transakcija u okviru finansijskog sistema,
što utiče na stvaranje fleksibilnijih finansijskih struktura i fleksibilnijih finansijskih institucija.
UvoĎenjem novih informacionih tehnologija unapreĎuju se procedure u poslovanju, podiţe se
efikasnost rada, pojednostavljuje i ubrzava praktičan rad, smanjuju troškovi i povećava
produktivnost zaposlenih i štedi vreme klijenata. Praktične činenice pokazuju da banke sa
zaostalom informacionom tehnologijom tj. nekvalitetnim servisima gube godišnje 2% trţišta
dok banke koje idu u korak sa informacionom tehnologijom, odnosno dobrim servisima imaju
godišnji rast trţišta od 6%. Troškovi rada sa neadekvatnom informacionom tehnologijom su
visoki ukoliko se u obzir uzme činjenica da je cena privlačenja novog klijenta 5 do 10 puta
veća od cene zadrţavanja postojećeg klijenta.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 16/26
16
3.4 Konkurencija i koncentracija u bankarstvu
Na trţištima razvijenih zemalja, snaţna konkurencija i borba za opstanak na trţištu, bankama
kao imperativ nameću profitabilnost. Sofisticirani oblici marketinga koji su ranije bili
isključivo vezani za trgovinu i industriju, prenose se na sferu bankarstva i drugih finansijskih
institucija. Putem elek tronske propagande, kreiranja imidţa kombinacijom instrumenata
marketing miksa utiče se na privlačenje sredstava u komercijalne banke, razvijanje dodatnih
aktivnosti banaka u cilju unakrsne prodaje finansijskih proizvoda i usluga i povećanog
korišćenja tehnoloških i kadrovskih potencijala u procesima stvaranja univerzalnih banaka.
Konkurencija finansijskih institucija uglavnom ima dva pojavna oblika:
cenovna konkurencija i
produktna konkurencija.
Cenovna konkurencija se ogleda u obezbeĎivanju povoljnih kamatnih stopa za komitente
finansijskih institucija. Deregulacija finansijskog sistema i kamatnih stopa, izraţena kroz
pojačanu konkurenciju banaka i ostalih finansijskih institucija rezultira opadanjem kamatnih
stopa i kamatnih marţi.
Produktna konkurencija se izraţava stvar anjem novih proizvoda i usluga, analogno
produktnoj diferencijaciji u industriji i trgovini. Banke i druge finansijske institucije
kreiranjem ovih proizvoda i usluga nastoje da zadovolje širi asortiman potreba svojih
komitenata, da kreiraju traţnju za novim, do tada nepoznatim proizvodima i uslugama, da
poboljšaju kvalitet svojih usluga i zadovoljstvo komitenata. Pogodnost korišćenja finansijskih
usluga postaje faktor konkurentske borbe kroz stvaranje poslovne mreţe koja obezbeĎuje
lokalnu prisutnost, do kreiranja novih oblika telekomunikacionih i kompjuterskih veza sa
komitentima.
Lansiranje novih oblika bankarskih proizvoda i usluga utiče na formiranje novih trendova u
bankarstvu i celukupnoj finansijskoj strukturi. Najbitniji oblici novih proizvoda su finansijski
derivati kao što su fjučersi, forvardi, opcije, svopovi, stelaţa, report, svič poslov, putem kojih
se postiţe trţišno osiguranje od rizika, prvenstveno od rizika kredanja kamatnih stopa i
deviznih kurseva.75 Razvoj finansijskih derivata stvara novi segment finansijskog trţišta,
trţište finansijskih derivata, koje postaje deo integralne strukture finansijskog trţišta.
Produktne inovacije obuhvataju i stvaranje hibrida osnovnih finansijskih instrumenata,
odnosno hibrida hartija od vrednosti i novih trţišta za ove hibride.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 17/26
17
Intenzivna konkurencija na finansijskom trţištu je dovela do razvoja finansijskog
inţenjeringa. Putem finansijskog inţenjeringa se vrši dekompozicija tj. raspakivanje
(unbundle) jednog finansijskog instrumenta na njegove sastavne delove i prepakivanje
(rebundle) tih komponenti u nove finansijske instrumente sa promenjenim strukturnim
karakteristikama. Finansijski inţenjering je generator razvoja novih finansijskih instrumenata
i mutiranja novih strukturnih karak teristika. Primer finansijskog inţenjeringa je pretvaranje
hipotekarnih zajmova u specifične obveznice emitovane na bazi pula hipotekarnih zajmova,
pri čemu obveznice kao sekundarni instrumenti dobijaju drugačije strukturne karakteristike u
odnosu na hipotekarne zajmove kao primarne instrumente.
U zemljama u razvoju, pojačana konkurencija na meĎunarodnom bankarskom i finansijskom
trţištu se odraţava kroz prisustvo i snaţniju konkurentsku ponudu banaka iz tradicionalno
razvijenih zemalja koje nude niz kvalitetnih usluga i proizvoda zasnovanih na visokoj
efikasnosti i produktivnosti baziranoj na primeni najsavremenijih tehnologija. To prisustvo
meĎunarodne konkurencije donosi zemljama u razvoju niz prednosti na strani ponude na
finansijskom trţištu, podiţe standarde poslovanja i pomaţe hvatanju koraka sa aktuelnim
tehnološkim dostignućima i doprinosi privlačenju stranog kapitala neophodnog za razvoj
celokupne ekonomije zemalja u razvoju. Sa druge strane, nosi i neke negativne efekte,
posebno za slabiji deo banaka i finansijskih institucija u tim zemljama, ugroţavanjem
njihovog razvoja i zatvaranjem nekonkurentnih subjekata.
Konkurencija u svakoj trţišnoj privredi ima odreĎene pozitivne efekte u eliminisanju sa trţišta
neefikasnih ili manje efikasnih banaka, odnosno nesolventnih banaka. Konkurencija čini
bankarsko trţište efikasnijim. S druge strane, koncentracija u bankarskom sistemu je prirodan
proces, koji se odvija kroz spajanja i pripajanja banaka i kroz konkurentsku borbu stvaranja
velikih i diversifikovanih finansijskih konglomerata koji posluju na globalnom planu.
Konkurencija i koncentracija u bankarstvu i poslovanju banaka u svim privredama u razvoju
odvijala se u nekoliko pravaca, kao što su: bolja organizacija i upravljanje, porast inovacija u
pruţanju bankarskih usluga, brţi razvoj tehnološke infrastrukture i informatike u bankarstvu,
realizacija velikih projekata na kojima se okupljalo više banak a, razvojnim povezivanjem
sfere kapitala i proizvodne sfere, harmonizacijom regulative u bankarstvu i ujednačavanja
poslovanja banaka itd.
Proces konkurencije u banakrstvu pojačan je deregulacijom i liberalizacijom u finansijskoj
sferi, pri čemu je cenovna konkurencija najčešći oblik konkurencije u bankarstvu. To se
odnosi na trţišno formiranje kamatnih stopa, strukturu kamatnih stopa, kamatnu marţu, proviziju, kvalitet usluge komitentima itd. Istovremeno, konkurencija u bankarstvu se razvija i
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 18/26
18
kroz proces diferencijacije banaka preko njihovih poslovnih performansi, posebno vezanihza
likvidnost, efikasnost i profitabilnost.
Cenovna konkurencija u bankarstvu, u delu koji se odnosi na prikupljanje sredstava, posebno
od sektora stanovništva, vodi opštem podizanju (pasivnih) kamatnih stopa. Time ova cenovna
konkurencija ugroţava efikasnost i profitabilnost poslovanja banaka. S druge strane, moguće
su i situacije da nekontrolisana konkurencija izmeĎu banaka na finansijskom trţištu dovede
do visokih (aktivnih) kamatnih stopa i visokih kamatnih marţi, što sve moţe da ugrozi
privrednu aktivnost i investicije.
Često banke u nekontrolisanoj trci za depozitima i komitentima prekomerno diţu kamatnu
stopu, što vodi sigurno ka padu profitabilnosti, slabi likvidnost i kreditnu sposobnost i, pre ili
kasnije, dovodi do nesloventnosti, odnosno bankrotstva pojedinih banaka ili niza banaka,
ugroţavajući ceo bankarski sistem, a time i finansijski sistem. Stoga, centralna banka i
monetarno-finansijske vlasti na razne načine ograničavaju gornju visinu aktivne i pasivne
kamatne stope, ali ovo i u cilju da se spreče razni kartelsko-monopolistički sporazumi na
ovom planu. Istovremeno, trţište preko finansijske moći privrede i stanovništva ograničava
cenovnu konkurenciju banaka. Zbog toga se konkurencija meĎu banakama preusmerava na
poboljšanje bankarskih usluga, poboljšanje (negovanje) odnosa sa komitentima, bolji
menadţment, efikasnije upravljanje ukupnim sredstvima banke, kvalitetniju selekciju
plasmana itd
Konkurencija izmeĎu banaka je često izrazito nelojalna, posebno preko kamatne politike,
uslova deponovanja sredstava, rokova i uslova kreditiranja i u toj meri i pored početne koristi
za komitente, podriva ukupan finansijski sistem, s obzirom na to da su troškovi finansijskih
usluga veći od optimalnih, što sa svoje strane utiče na stabilnost privrednog sistema, proces
investiranja, kretanje cena itd.
Konkurencija u bankarstvu ima i druge dimenzije, od kojih je posebno izraţena konkurencija
izmeĎu klasičnih banaka i nebankarskih institucija, gde ove druge sve više obavljaju klasične
bankarske poslove. MeĎutim, ona direktno utiče i na proces koncentracije, pošto manje
efikasne banke nestaju ili ih na razne načine preuzimaju trţišno efikasnije banke, s tim da se u
ţelji za širenjem trţišta ulazi i u druge sfere finansijskih usluga, kao što su: osiguranje,
brokerski poslovi, poslovi sa investicionim fondovima i penzionim fondovima, što u mnogim
slučajevima dovodi do stvaranja finansijskih konglomerata.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 19/26
19
3.4.1 Koncentracija u bankarstvu
Koncentracija u bankarstvu se odvija kroz proces preuzimanja i spajanja banaka, ali i kroz
druge manje ili više institucionalizovane načine povezivanja na poslovnoj osnovi.
Koncentracija kapitala i stvaranje velikih banaka i finansijskih konglomerata doprinosi
povećanju finansijskih inovacija i tehnološko-informatičkom progresu u bankarstvu, pošto se
sada proces konkurencije odvija meĎu jačim konkurentima i na globalnom planu.
3.4.2 Merdžeri i akvizicije banaka
Fuzija (merger ) je vlasnička integracija, dve ili više bankarskih institucija pribliţno jednake
veličine, dok je akvizicija (acquisition) vlasničko preuzimanje manje banke od strane veće i
finansijski jače banke, kada preuzeta, manja banka pravno prestaje da postoji. Sa
globalizacijom, jačanjem konkurencije i uvoĎenjem novih tehnologija izraţena je tendencija
stavaranja velikih globalnih bankarskih organizacija. Osnovni razlozi preuzimanja banaka su
ostvarivanje većeg obima poslovanja (i prednosti ekonomije obima), proširenje pristupa na
nova finansijska trţišta, poroširenje asortimana finansijskih usluga koje se nude, kao i
smanjenje troškova i rizika. Najčešći način promene vlasničke strukture u bankarstvu je
kupovina vlasničkog paketa akcija manje banke od strane veće banke. Promenom vlasništva,
po pravilu, dolazi i novi menadţment, organizacja, poslovna politika itd.
U ovom kontekstu trebalo bi jasno diferencirati odreĎene termine, pošto se paralelno koriste
termini kao što su spajanja, merdţeri, fuzije, udruţivanje, preuzimanje, objedinjavanje itd.
Pripajanje, fuzija ili merdžer (merger) predstavlja stvaranje jednog entiteta (banke,
kompanije) od dva ili više entiteta, s tim što meĎunarodna fuzija podrazumeva da su entiteti
koja se spajaju rezidenti različitih drţava. Najčešći slučaj pripajanja je kada se jedan entitet
(obično ekonomski slabiji) pripaja drugom entitetu (praktično utapa u njega), zadrţavajući
eventualno neki oblik poslovne samostalnosti ili je gubeći u potpunosti (što je češći slučaj) i
na taj način entitet koji se pripaja prestaje da ima pravni subjektivitet.
Akvizicija (acquisition) predstavlja kupovinu vlasništva (akcija) u drugom entitetu (banci,
kompaniji) i po tom osnovu sticanja veće ili manje kontrole nad njim. Ukoliko jedan entitet
kupi kontrolni paket akcija u drugom entitetu time stiče pravo upravljanja i dolazi do njegove
aktive i pasive i moţe odlučivati o njegovoj daljoj sudbini. Kupovina akcija drugog entiteta
moţe se realizovati na različite načine, na primer, za gotov novac, ali i zamenom akcija i
drugih hartija od vrednosti.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 20/26
20
Razlozi za merdţere banaka:
dobijanje pristupa informacinim tehnologijama;
povećanje trţišne moći;
smanjenje jediničnih troškova,
ostvarivanje ekonomije obima;
diviersifikovanje rizika;
proširenje „geografskog“ pokrića;
ostvarivanje koristi od poreskih pogodnosti;
ostvarivanje ciljeva top menadţmenta;
udovoljavanje zahtevima akcionara.
Glavna dilema kod projektovanja svake fuzije i akvizicije jeste da li će se time postići samo povećanje obima i diversifikacije poslovanja ili će se istovremeno povećati i profitabilnost
poslovanja izraţena u prinosu po akciji banke i trţišnoj vrednosti akcija. Prilikom
projektovanja fuzije/akvizicije bitno je da se sagledaju sinergetski efekti, tj. da li je ukupna
vrednost nove bankarske firme veća od zbira vrednosti dve banke koje ulaze u integraciju.
Bankarstvo banke moţe da se izračuna na bazi diskontovanog toka prinosa (profita) koji će
nova banka ostvarivati u narednom periodu u odnosu na kombinovanu stopu prinosa koju bi
dve banke ostvarile. Da bi se izvršila fuzija ili akvizicija u bankarstvu potrebno je uglavnom
da se prethodno dobije saglasnost regulatornih organa zemlje, a funkcija ove saglasnosti je da
se spreči stvaranje monopolističke pozicije na bankarskom trţištu. Pri postojanju većeg
stepena konkurencije u bankarskom sistemu očekuje se i formiranje niţih stopa bankarskih
kamatnih marţi (razlike izmeĎu aktivne i pasivne kamatne stope), što ima pozitivne efekte na
stanovništvo i privredu.
Najčešće korišćeno merilo koncentracije u bankarstvu koje primenjuju bankarski regulatorni
organi je Herfindahl – Hirschmanov indeks (HHI) koji je definisan kao zbir kvadrata učešća
svih banaka u zemlji po osnovu zajmova ili depozita. U SAD regulatori banaka primenjuju
ovu metodologiju tako da se smatra da ako je posle integracije banaka HHI manji od 1.800
poena i ako je povećanje tog indeksa u odnosu na stanje pre integracije manje od 200 poena,
da ova integracija banaka nema nepovoljne efekte na stanje konkurencije u sektoru
bankarstva. Tako na bazi pravila 1.800/200 regulatorne vlasti dozvoljavaju ili odbijaju
integraciju banaka.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 21/26
21
3.5. DISINTERMEDIJACIJA
Intermedijacija bi značila način prijenosa novčanih sredstava od krajnjih pozajmljivača
krajnjim uzajmljivačima uz posredstvo financijskih posrednika ili intermedijara koji kupuje
direktna potraţivanja i transformira ih u indirektna potraţivanja s drugačijim svojstvima. Kao
financijski posrednici pojavljuju se banke, štedne depozitne institucije, osiguravajuće kuće,
stambena društva, mirovinski fondovi, razne drţavne financijske institucije i dr.
MeĎutim, jedan od trendova u suvremenom bankarstvu jest disintermedijacija što znači
smanjivanje uloge financijskih posrednika.
Disintermedijacija je pojava preseljenja novčanih sredstava s indirektnog na direktno i
neposredovano trţište, čime se zaobilazi posrednička uloga financijskih institucija, a krajnji
zajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno.
Uzroci pojave disintermedijacije su:
1. kod disintermedijarnog trţišta se kamatna stopa neposredno ugovara, te ne postoje
drţavni limiti (administrativni) što rezultira time da depoziti u bankama padaju, a rastu
depoziti u money-market fondovima.
2. mnoge korporacije imaju bolji bonitet od banaka i novčana se potraţivanja prema njima
na trţištu prihvaćaju bez rezervi.
Prednost disintermedijacije je mogućnost krojenja duga. Proces disintermedijacije primjetan
je i kao preseljavanje novčanih fondova iz financijskih posrednika s ograničenjima kamatnih
stopa u one čija djelatnost nije podvrgnuta takvim ograničenjima.
3.6. SEKURITIZACIJA
Sekuritizacija moţe biti definirana u širem ili uţem smislu. Šire poimanje označava
tijek financijskog procesa u kojem se povećava relativno značenje prenosivih u odnosu naneprenosive financijske aktive. U uţem smislu, sekuritizacija predstavlja bankovne operacije
uz pomoć kojih one svoja potraţivanja pretvaraju u prenosive vrijednosnice financijskog
trţišta.
Sekuritizacija (engl. securitization) su nove tehnike financiranja u kojima se klasični
oblici potraţivanja preobraţavaju u nove odnose koje sada predstavljaju vrijednosni papiri u
kojima su ti odnosi utjelovljeni. Tehniku sekuritizacije razvijaju financijske organizacije ili
velike korporacije da bi iz bilance izbacile ona potraţivanja koja su podloţna promjenamakamatnih stopa, kreditnom riziku ili su općenito nepovoljnih ili rizičnih karakteristika.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 22/26
22
Tehnikom sekuritizacije nelikvidna ili "zaleĎena" potraţivanja (dijelovi aktive) transformiraju
se u utrţive instrumente financijskog trţišta. U procesu sekuritizacije na osnovi skupa
potraţivanja jedne institucije ili korporacije emitiraju se udjelni papiri na taj skup potraţivanja
ili obveznice kojima se k upcima novoemitiranih vrijednosnih papira obećavaju priljevi po
otplatama standardnog sekuritiziranog potraţivanja i prinosi (kamate) koji će se na temelju
prihoda od standardnog potraţivanja kroz vrijeme ostvarivati.
Ako je u posao sekuritiziranja potraţivanja uključena i treća osoba (specijalizirana
financijska institucija ili trust), ona za svoje usluge zaračunava provizije. Kod sekuritizacije
potraţivanja jedna se vrsta potraţivanja pretvara u obvezu koja će biti ispunjavanja u
iznosima, dospijećima, dinamici isplata glavnice i prinosa i sa svim drugim karakteristikama
koje vrijede za sekuritizirano potraţivanje.
Emitirane obveze utemeljene su, a njihovo ispunjavanje osigurano dijelom aktive
korporacije ili financijskim plasmanima sličnih karakter istika u aktivi financijskih
organizacija (asset-backed securities – vrijednosni papiri utemeljeni na aktivi). Ova se
financijska inovacija počinje primjenjivati od 1970. u hipotekarnom kreditiranju, uglavnom
stambene izgradnje.
Na osnovi skupa (poola) standardnih hipotekarnih kredita s unaprijed poznatom
dinamikom po otplatama glavnice i kamata, a uz garancije drţavnih hipotekarnih agencija
emitiraju se udjeli u tome skupu ili obveznice. Otplatama standardnih hipotekarnih kredita od
strane individualnih korisnika tih kredita, kroz vrijeme se servisiraju obveze po emitiranim
udjelima ili zaduţnicama (vrijednosnice na osnovi hipoteke, mortgage-backed securities).
Najveći kupci ovih vrijednosnica su investicijski fondovi, štedno-kreditne
organizacije, mirovinski fondovi, trust odjeli banaka. Nakon velikog uspjeha sekuritizacije
hipotekarnih kredita, tehnika se širi na sekuritizaciju automobilskih zajmova, potraţivanja po
kreditnim karticama, leasing potraţivanja, hipotekarnih kredita u brodogradnji, potraţivanja
po bankovnim akceptima pa sve do sekuritizacije svih oblika kredita ili cjelokupne aktive.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 23/26
23
4. RIZICI U MEĐUNARODNOM BANKARSTVU
MeĎunarodne banke su u svojem poslovanju izloţene brojnim rizicima kao i domaće banke.
Stoga moraju upravljati svojom izloţenošću različitim vrstama rizika. Najznačajnije vrste
rizika, kojima su banke u meĎunarodnom poslovanj izloţene, su: (fus nota)
kreditni rizik,
valutni rizik,
rizik plaćanja,
rizik kamatne stope i
rizik zemlje.3
Budući da banke odobravajći kredite klijentima u inozemstvu čine to često s manje
informacija nego kada je riječ o odobravanju domaćih kredita, izloţene su kreditnom riziku
(engl. credit risk). regulacija u pojedinim zemljama nije ista kad je riječ o metod ama i
informacijama koje se objavljuju, a koje su bankama bitne pri ocijeni kreditne sposobnosti
klijenta. Banke zato najčešće u meĎunarodnom bankarstvu odobravaju kredite velikim
multinacionalnim tvrtkama ili nacionalnim vladama.
Kada bi banka u kreditnom ugovoru traţila otplatu kredita u istoj valuti u kojoj je kreditodobren, tada bi izbjegla valutni rizik (engl. exchange rate risk). Ipak, neki meĎunarodni
krediti se vraćaju u drugim stranim valutama. U većini slučajeva banke prikupljena sredstva
koja su denominirana u jednoj valuti transformiraju u plasmane denominirane u drugoj valuti.
Ako valuta u kojoj je denominiran kredit aprecira u odnosu na valutu denominacije obveza,
granični profit banke se smanjuje. Banke izloţene valutnom riziku mogu koristiti razliţite
izvedenice kao zaštitu na financijskom trţištu.
Rizik plaćanja (engl. settlement risk) predstavlja rizik gubitka transakcije. Banka moţetransferirati odreĎena sredstva drugoj banciu okviru sporazuma, ali se moţe desiti da ta
sredstva ne prime natrag od druge banke jer je ona propala.
Jedan od rizika je i rizik kamatne stope ( engl. interest rate risk) kojem ja banka u
meĎunarodnom bankarstvu izloţena. Kada banka ima u bilanci stranu valutu, strategija
uparivanja kamatno osjetljive aktive s kamatno osjetljivom pasivom neće doseći nizak stupanj
3 Kandţija, V, Ţivko, I.:“ Poslovna politika banaka“, Sveučiliše u Mostaru i Ekonomski fakultet Sveučilišta u
Mostaru, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Mostar -Rijeka, 2004. str.396.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 24/26
24
izloţenosti kamtnom riziku. Banka moţe i dalje biti izloţena riziku ako su pojedine pozicije
aktive i pasive različito osjetljive na promjenu kamatne stope.
Kada promatramo kreditni rizik, rizik kamatne stopr i valutni rizik u cjelini, upravljanje
aktivom i pasivom kod meĎunarodnih banka postaje vrlo sloţeno. Upravljanje jednim rizikom
u banci moţe imati za posljedicu stvaranje izloţenosti banke drugm riziku. Upravljanje
rizicima zaista je sloţeno kada se zna da banke svaki dan primaju depozite u razliţitim
valutama, iznosima i dospijećima te odobravaju kredite u raličitim valutama, iznosima i
dospijećima.
Banke se povijesno koriste analizom rizika ulaganja u pojedine zemlje kako bi mjerile
rizičnost kredita odobrenih stranim vladama. Rizik zemlje poprima posebno značenje nakon
Azijske krize. Učinkovit sustav ocijene rizika zemlje treba ukazivati na moguće financijske
probleme prije nego se pojave, onemogućiti bankama da izbjegnu ili smanje kreditnu
izloţenost prema tim zemljama. Neki najznačajniji činitelji koji se uvaţavaju pri ocjei rizika
zemlje, su:
ekonomski pokazatelji
upravljanje dugom
politički čimbenici
strukturni čimbenici
Banka se u svom poslovanju s inozemstvom izlaţe deviznom, kamatnom i kreditnom riziku.
Stoga banka u okviru svog menadţmenta mora uvijek biti pripravna odgovoriti na različite
promjene u okruţenju. Da bi se zaštitila od takvih i sličnih rizika banci stoje na raspolaganju
tri tehnike:
uparivanje aktive i pasive, odnosno upravljanje neto valutnom izoţenošću banke
zaštita od rizika u pozicijama balince izvanbilabčnim poslovima
sekuritizacija koja otklanja rizike iz bilance prodajom rizične aktive u bilanci banke.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 25/26
25
5. ZAKLJUČAK
Rast i razvitak meĎunarodnih financija značaj no je potpomognut razvojem
tehnologije i telekomunikacija, liberalizacijom financijskih sustava
najrazvijenijih zemalja, te ubrzanim rastom meĎunarodne trgovine i meĎunarodnih
financijskih transakcija. Pod utjecajem globalnog povezivanja i standardizacije različitih
financijskih trţišta,tehnika i financijskih tokova, znanja i regulacije, stvara se jedinstveno,
globalno financijskot r ţ i š t e , ko je nud i b ro jne nov e mogućnos t i i pe r s pek t ive
s v im s ud ion ic ima . P r ih vaćan j e globalnih financijskih tokova i sudjelovanje u
njima donosi mnoge pogodnosti, kako što je porast eksternog financiranja iz
inozemnih izvora, povećane stope rasta i ubrzan rast cijeleekonomije, izvoza na nova
trţišta, veća mogućnost investiranja i sl.
5/14/2018 Trendovi me unarodnog bankarstva - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/trendovi-medunarodnog-bankarstva 26/26
26
LITERATURA
POPIS KNJIGA
Kandţija, V, Ţivko, I.:“ Poslovna politika banaka“, Sveučiliše u Mostaru i Ekonomski
fakultet Sveučilišta u Mostaru, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Mostar -
Rijeka, 2004.
Miller, R. L.,VanHoose, D.D., „Moderni novac i bankarstvo“, MATE doo, Zagreb,
1997.
Rose, P., Hudgins, S.C., - Bankarski menadţment i finansijske usluge, Data status,
Beograd 2005. Saunders, A., Cornett, M. M.:“Financijska trţišta i institucije“, MASMEDIA d.o.o.
Zagreb, 2006.
OSTALI IZVORI
„Okrupnjavanja u bankarstvu:O sloţenosti veze izmeĎu koncentracije i konkurencije u
Europskom okviru“, HUB, 2007.
Petrović, S.,Ruţić T.: „Koncentracija banka“, Hrvatska pravna revija, br.9/2001.