Todove ćelije, rasađivanje
description
Transcript of Todove ćelije, rasađivanje
![Page 1: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/1.jpg)
PROIZVODNJA RASADA DUVANA FLOTING SISTEMOM
Za ovakav način proizvodnje rasada, najvažnije je odrediti fizičko hemijski sastav supstrata koji odgovara razvoju duvanske biljke, kvalitet i hemijski sastav vode u bazenima, vrste hraniva i kombinacije hranljivih elemenata koji su najpovoljniji i daju najbolje rezultate pri ovom načinu proizvodnje rasada.
Najčeće dimenije bazena za proizvodnju rasada u Todovim ćelijama su 30m x 6,92m (površina 200m2). U bazen se sipa voda do visine 10cm, tako da zapremina vode u bazenu iznosi 20,00m2, odnosno 2000 litara.
Todove ćelije čine polistirenski nosači, odnosno kontejneri u kojima su smešteni otvori ili ćelije. Kontejneri mogu biti različitih dimenzija i sa različitim brojem otvora. Najčešće dimenzije su 32 x 53,6 cm i sastoje se od 12 x 20, odnosno ukupno 240 ćelija (biljaka). U svaku ćeliju se mašinski poseje po jedno pilirano seme. Setva se obično obavlja u trećoj dekadi meseca marta. Čelije su ispunjenje hranljivim supstratom, čije su osobine date u tabeli.
![Page 2: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/2.jpg)
![Page 3: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/3.jpg)
Osobine/sastojci Optimalne vrednosti
Elektroprovodljivost 300-1000µS/cm
Ukupni karbonati 60-100ppm
Kalcijum 40-75ppm
Magnezijum 30-50ppm
Ukupni kiseonik 0-10ppm
Fosfor 0-10ppm
Kalijum 0-10ppm
Tabela: Optimalne vrednosi parametara vode za proizvodnju rasada
![Page 4: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/4.jpg)
![Page 5: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/5.jpg)
![Page 6: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/6.jpg)
![Page 7: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/7.jpg)
![Page 8: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/8.jpg)
![Page 9: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/9.jpg)
![Page 10: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/10.jpg)
![Page 11: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/11.jpg)
Tabela: Osobine supstrata za punjenje kontejnera
50% treseta (borova piljevina i sl.)
50% vermikulita ili perlita
pH 5,8 – 6,3 (slabo kisela reakcija)
Mali sadržaj hraniva
Vlažnost supstrata (sadrzaj vode do 60%)
Dobro upijanje vode i njeno kapilarno kretanje do semena)
U Todovim ćelijama nicanje duvana nastupa 12-13 dana nakon setve (7-9 dana ranije). Optimalna temperatura vode u periodu klijanja i nicanja rasada treba da bude oko 200C i ne bi trebala da pada ispod 120C, jer ispod ove vrednosti prestaje usvajanje hranljivih materija iz vode. Kritična temperatura je 80C, jer pri ovoj vrednosti rasad propada. Prilikom proizvodnje rasada u Todovim ćelijama u našim uslovima, temperature vode se oko 120C u jutarnjim časovima i oko 190C u popodnevnim časovima. Temperatura vazduha u plasteniku ne bi trebala da bude veća od 400C. Regulisanje temperature u plasteniku vrši se provetravanjem.
![Page 12: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/12.jpg)
Da bi se dobio ujednačen rasad, neophodno je da se biljke povremeno ošišaju specijalnim kosilicama. Osim ujednačavanja rasada, ova mera omogućuje razvoj i onih biljki koje su kasnije nikle. Pored toga, šišenjem ili košenjem rasada jača se i korenov sistem biljaka, jer se onemogućava bujanje nadzemne biomase. Prvo košenje izvodi se oko 25. aprila, kada rasad dostigne visinu od oko 6 cm. U zavisnosti od potrebe, obično se obave još dva košenja (od 1. do 10. maja).
![Page 13: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/13.jpg)
![Page 14: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/14.jpg)
![Page 15: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/15.jpg)
![Page 16: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/16.jpg)
Kaljenje rasada vrši se neposredno pred iznošenje rasada na njivu, tako što se nekoliko dana pre rasađivanja folija otkriva preko dana, a jedan do dva dana pre rasađivanja ostavlja se otkrivena i noću.Priprema za rasađivanje započinje vađenjem celih tacni sa rasadom. Sa donje strane tacni višak korenovog sistema potrebno je ostrugati ravnom daščicom. Potom se rasad iz tacni izvadi i stavlja u plastične korpice i zatim odvozi na njivu. U zavisnosti od vremenskih uslova rasađivanje na njivi može se vršiti u periodu od 10. do 20 maja.
![Page 17: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/17.jpg)
![Page 18: Todove ćelije, rasađivanje](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042518/55725c23497959da6be8aba0/html5/thumbnails/18.jpg)
1.U Todovim ćelijama period od punjenja bazena vodom, pa do rasađivanja duvana na polju traje oko 40 – 42 dana. U poređenju sa klasičnim načinom proizvodnje rasada, proces je skraćen za oko 13 – 15 dana. 2.Osim ranijeg stasavanja rasada u Todovim ćelijama, na otvorenom polju duvan ranije dostiže stanje tehničke zrelosti.3.Prinos listova po biljci kod rasada proizvedenih u Todovim ćelijama veći je za oko 17%.4.Hemijskim ispitivanjima je ustanovljeno da listovi duvana tipa virdžinija, kod biljaka proizvedenih u Todovim ćelijama, sadrže manju količinu vode. Iz tih razloga proces sušenja je za 11,1% kraći u poređenju sa klasično proizvedenim rasadom (traje u proseku 107 časova). Ova razlika je uslovila uštedu goriva za oko 8%. 5. Sve navedeno ima za posledicu dobra fizičko – hemijska i senzorna svojstva listova duvana proizvedenih u Todovim ćelijama.
Proizvodnja duvana primenom nove tehnologije obezbeđuje, osim veće kontrole useva u zaštićenom prostoru i dobijanja kvalitetnog rasada, smanjenje troškova u pogledu nege i zaštite useva, ranije sazrevanje duvana, veći prinos listova po jedinici površine, kraće vreme sušenja, kvalitetniju obradu i dobijanje sirovine boljeg kvaliteta.Za proizvodnju duvana na 1 ha potrebno je 60 evra. (1000 zrna košta oko 2 evra).