Testovi Za Genijalce
-
Upload
europlakat -
Category
Documents
-
view
354 -
download
15
Transcript of Testovi Za Genijalce
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 1/23
®
MENSATHE HIGH IQ SOCIETY
®
ZA GENIJALCETESTOVI
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 2/23
Naslov izvornika Josephine FultonGenius Test
Text and puzzle content copyright © British Mensa Limited 1999, 2006Design and artwork copyright © Carlton Books Limited 1999, 2006
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 3/23
®
MENSATHE HIGH IQ SOCIETY
®
Josephine Fulton
ZA GENIJALCE
TESTOVI
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 4/23
ŠTO JE MENSA?Mensa je meunarodna udruga visoko inteligentnih osoba koja ima više od115.000 �lanova u više od 100 zemalja u svijetu. Jedini uvjet za �lanstvo uMensi je ostvareni rezultat na standardiziranom IQ testu unutar gornjih dvaposto ukupne populacije.
Ciljevi udruge su:identifikacija i njegovanje inteligencije za dobrobit �ovje�anstvapoticanje istraživanja inteligencije, njene prirode, svojstava i uporabepružanje poticajne intelektualne i društvene okoline svojim �lanovima.
Članstvo u Mensi nudi niz razli�itih pogodnosti:druženja i društvene aktivnosti u zemlji i u svijeturazmjena mišljenja i informacija putem forumalokalne i meunarodne publikacije za �lanoveuklju�ivanje u skupine posebnih interesa koje okupljaju �lanove sa zajedni�kiminteresima i hobijimasudjelovanje na tematskim predavanjima, radionicama i skupovimapristup Programu druženja i pomoći u organizaciji putovanja
Za više informacija o Hrvatskoj Mensi posjetite www.mensa.hr ili se obratite na:
Hrvatska Mensa
Andrije Hebranga 1710 000 ZagrebTel.: +385 1 55 77 555Fax: +385 1 48 54 228E-mail: [email protected]
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 5/23
NAPOMENAPrije nego što pročitate bilo što o genijalnosti, popunite donji obrazac. Navedite listu, povašem mišljenju, deset najvećih genijalaca svih vremena te razloge zašto ste ih izabrali. Ne
čitajte knjigu prije nego što to učinite. Kada završite listu, pogledajte što jaimam reći o genijalnosti i otkrijte mijenja li to vaše stavove ili ne.
Ime genijalca Dostignuća Razlog uključivanja na listu
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 6/23
JOŠ JEDNA NAPOMENANakon što ste odlučili tko su vaši najdraži genijalci, zamolite što je moguće više prijatelja isuradnika da sastave svoju listu najvećih genijalaca svih vremena. Popunite donju listu imeni-
ma koja su vam oni preporučili. Ja sam to učinila i rezultati o kojima će biti riječi u knjizi, bilisu zapanjujući.
Ime genijalca Dostignuća Razlog uključivanja na listu
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 7/23
SADRŽAJGenij 8Opsjednutost
9Vizija 12Test vremena 14Inspiracija 18Ludo, loše i opasno znanje 20
Je li visoki IQ isto što i genijalnost? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Područja genijalnosti 29
Je li genij međunarodan? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Spol i genijalnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Zla genijalnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Moderni genij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Testovi inteligencije
43P r o s t o r n o z a k l j u č i v a n j e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 3Numeričko zaključivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Jezično blago . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88Verbalno zaključivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Kreativnost 95Kreativni brainstorming . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98Praktične zagonetke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Koncentracija 101Test praktičnosti 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
Test praktičnosti 2
112Što možete sami napraviti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Testovi znanja 115Likovna umjetnost 115Književnost 117Glazbena umjetnost 119Filozofija 121Znanost 123
Testovi osobnih vještina 125Samopouzdanje
125Arogancija 129Karizma 132A p s t r a k t n o r a z m i š l j a n j e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 5Kontrola 138Odgoda zadovoljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141Odlučnost 145Entuzijazam 148Ovisnost o grupi 151Inspiracija 154Opsjednutost 157Slika o samome sebi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160Vizija 163
Gimnastika za genijalce 166Odgovori 214
Završna misao 222
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 8/23
8
GENIJ
Na početku, priznanje. Čitanje oveknjige neće vas pretvoriti u
modernog Shakespearea,
suvremenog Mozarta ili drugog Einsteina.
Žao mi je. Cilj je ove knjige ustanoviti što
je zapravo genijalac, kakvi su bili priznati
genijalci, možemo li ih oponašati ili barem
značajno povećati svoje mogućnosti. U
određenim psihologijskim krugovima
moderno je tvrditi da svi imamo čudesne
sposobnosti koje bi, kad bi se samo mogle
osloboditi, zapanjile one koji nas poznaju.
Ovo bi moglo biti istinito. No njihovo
oslobađanje pokazalo se problematičnim.
Ne očajavajte, knjiga uključuje vježbe
osmišljene da oslobode ono što većposjedujete u sebi putem vaših kreativnih
sposobnosti. Ako imate nešto u sebi,
pomoći ćemo vam da to pronađete.
Također ćemo testirati čimbenike poput
koncentracije, upornosti, originalnosti
misli i mogućnosti logičke dedukcije.
Zatim ćemo poći ispod površine i istražiti
vaše podsvjesno! Ali ne još.Najprije bismo mogli preispitati što su
ljudi tijekom povijesti smatrali znacima
genijalnosti. To je, naravno, tema koja
izaziva žestoka neslaganja. Zatražite od
ljudi da sastave popis svojih omiljenih
genijalaca i potaknut ćete mnogo prepirki i
malo suglasja. Mi smo učinili i to, a
rezultate tog pokusa prikazat ćemo vam
kasnije. Razmotrit ćemo život i rad niza
priznatih genijalaca, a i nekih ljudi za koje
se smatra da će biti genijalci budućnosti,
ali im sudbina još nije jasna (čini se da je
smrt jedan od glavnih preduvjeta za statusgenija). Biste li, primjerice, priznali status
genija bilo kome od sljedećih osoba: Bob
Dylan, Sir Clive Sinclair, Michael Caine,
Terry Pratchett, Bill Gates, Mervyn Peake,
Paul Simon? Kladim se da vas je ovo
navelo na razmišljanje, zar ne?
Nakon što steknemo spoznaje kakvi su
genijalci, razmotrit ćemo različite
čimbenike povezane s njihovom
osobnošću. Inteligencija je očit čimbenik.
No je li genijalnost isto što i visoka
inteligencija? Ako jest, zašto nismo
preplavljeni genijima? Zašto svaki član
Mense nije priznat kao novi Goethe ili
Michelangelo novog tisućljeća? Kako biMozart prošao na testu inteligencije? Ovo
je važan dio našeg istraživanja i zato sam
zatražila pomoć gospodina Roberta Allena,
bivšeg čelnika Mensinog odjela za
psihometriju, koji je radio s visoko
inteligentnom djecom i odraslima više od
desetljeća i vjerojatno zna više o njima i
njihovom ponašanju nego itko drugi nasvijetu. Također ćemo vam pomoći ispitati
vašu vlastitu razinu inteligencije i odrediti
pripada li kategoriji genija.
Ipak, drugi čimbenici svakako igraju
svoju ulogu. Promotrit ćemo niz tema; od
upornosti, koncentracije, originalnosti i
pravovremenosti (drugim riječima, mogli
biste biti genij samo ako su vaše ideje
nastale u pravo vrijeme).
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 9/23
9
OPSJEDNUTOST
Razmotrit ćemo čimbenike koji
kreiraju osobnost genijalca. Meni
osobno najdraža karakteristika
genijalaca jest njihova opsjednutost. Činise da je zajednička osobina svim genijima
bila upravo ta da su bili potpuno
opsjednuti onime po čemu su poslije
postali poznati. Nikad nismo čuli za
genijalca s uobičajenim radnim vremenom.
Normalno je čuti da su geniji posvetili
čitave svoje živote predmetima svojeg
bavljenja. Često su žrtvovali ljubav, veze,obitelj, prijatelje, zdravlje i udobnosti, a
krajnje gledano i svoje živote za temu svoje
opsesije. Neki od njih možda su završili
bogati i slavni, no mnogi su umrli
siromašni i prezreni (uzmimo samo
Mozarta koji je umro siromašan i bez
ugleda te je pokopan u zajedničku
grobnicu).
Ne čini se da je itko kome ozbiljno
pripisujemo status genija, smatrao da je
njegov odabrani put tek zgodan korak u
karijeri. Element potpune opsesije prisutan
je u svim promatranim slučajevima. Ovi
ljudi učinili su sve što su mogli jer nisu
imali drugog izbora. To je bilo ono za što
su živjeli. Kad posvetite apsolutno sve štoimate jednoj aktivnosti, razumno je
očekivati da ćete biti prilično dobri u njoj.
Sigurno ćete se izdignuti iznad razine
običnog diletanta ili karijerista. Kad je
svaki sat svakog dana, a vjerojatno i vaši
snovi, posvećen jednoj aktivnosti koja vas
drži u čeličnom stisku, morate postati
izvrsni u njoj.No nije sigurno da je opsjednutost sama
po sebi dovoljna. Postoji mnogo slučajeva
opsjednutih ljudi koji jednostavno nisu
imali dovoljno talenta ili koji su, na
njihovu nesreću, orali neplodnu njivu i
potrošili se na projekte koji su bili loše
zamišljeni i bez izgleda za uspjeh. Također
je bilo ljudi koji, iako su možda bili
posvećeni poslu, nisu na kraju imali
dovoljno sposobnosti da se izdignu iznad
prosjeka. Moj dobar prijatelj dr. Sam
Chaplin radi kao arheolog. Čitav život
William James
Genijalac je čovjek za kojeg je najmanje vjerojatno da će se baviti nečim
bezličnim ili samo po sebi neukusnim. Napuštat će svoje obveze, neće
odgovarati na pisma, nepopravljivo će zanemarivati svoje obiteljske
dužnosti jer je nemoćan skrenuti svoju pažnju i napustiti zanimljivije
tokove misli kojima njegov genij stalno zaokuplja njegov um.
Razgovori s učiteljima
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 10/23
10
posvetio je proučavanju Bliskog istoka i
spremno će satima razgovarati o
lončarstvu, kostima i korodiranim
ostacima brončanog oružja. Fasciniran je
tom temom, ali moram to reći, oni bez
ikakvog interesa za arheologiju, mogu ga
podnijeti samo u malim količinama. Ja
mogu izdržati oko sat vremena i nakon
toga mi je dosta. Ipak, Sam će prvi priznati
da nikad neće biti veliki arheolog. Ima
pravu razinu opsjednutosti, no mora sepriznati da nikad nije dao veliki doprinos
temi kao cjelini. Također, a ovo je
zanimljivo pitanje, je li arheologija
sposobna davati genije? To je struka koja
zahtijeva veliko posvećivanje pažnje
detaljima i prilično visok stupanj
istraživačkog rada, no zapravo je više u
domeni šljakanja umjesto umnihinspiracija. Tko pamti velikog arheologa?
Nitko, eto tko.
Unatoč tome mislim da je opsjednutost
dobar početak potrage za genijalcem.
Uklonit će jednim potezom sve one koji se
koriste umijećem superiornosti bez truda.
Mnogo je ljudi „dobro“ u nečemu. Imaju
mentalitet „ja sam dobar u“ koji im
dopušta da potuku ostale s malo truda i
onda se opuštaju u spoznaji da su najbolji.
Najočitija razlika između tih ljudi i
opsjednutih jest da ne mare za svoje
pothvate sebe radi. Ne nalaze interes u
iskorištavanju svojih mogućnosti do
apsolutnih granica. Ne napinju svaki živac,
tetivu i mišić kako bi postigli visine koje sudotad smatrali nedostižnim. Oni samo
uživaju u bogatim nagradama koje
dobivaju oni s prirodnim talentom.
Kada je Beethoven oglušio, nije odustao
od pisanja glazbe, već je otpilio noge
svojeg glasovira i koristio pod kao
rezonator kako bi mogao nastaviti sa
skladanjem. Nije morao ništa dokazati,
mogao je jednostavno stati i uživati u
ugledu i novcu, no opsjednutost je značila
da se bavio time za dobrobit glazbe, a ne
radi materijalnih užitaka.
Došli smo do pitanja na koje ćemo se
vratiti kasnije. Geniji često nisu baš
potpuno zdravi. Neki su, poputNietzschea, potpuno poludjeli i završili u
sanatoriju. Drugi su se ponašali tako
čudno da su privlačili negativnu pozornost.
One sretnije toleriralo bi se zbog njihova
genija, ostali su često patili zbog općeg
neodobravanja. Jean Genet, francuski
pisac, vodio je život ispunjen sitnim
kriminalom, homoseksualnošću (strogozabranjenom u njegovo vrijeme) i
razvratnim ponašanjem čime je zaradio
dugu kaznu u tamnici. Na kraju ga je
francuska vlada odlučila osloboditi
zahvaljujući njegovoj literarnoj
genijalnosti. Mnogi su kasnije ironično
komentirali kako bi, da je kojim slučajem
bio Britanac ili Amerikanac, bio sretan da
nije utamničen upravo zbog svoje
genijalnosti.
Neobične osobnosti genijalaca ne mogu
se potpuno pripisati opsjednutosti, no
Georges Louis Leclerc de Buffon
(1707. – 88.)
Genij nije ništa više od prirođene
strpljivosti.
(pripisano)
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 11/23
11
sigurno su njezin značajan dio. Kad se
tako intenzivno fokusirate na jednu sferu
aktivnosti, teško je, katkad i nemoguće,
uzeti u obzir osjećaje „običnih“ ljudi.
Također je prilično lako vidjeti kako
opsjednuti smatraju da običnesvakodnevne brige ostatka svijeta nisu
vrijedne njihove pažnje. Možete li zamisliti
primjerice um Michelangela dok radi na
stropu Sikstinske kapele? Koliko bi
prostora tamo bilo za svakodnevne brige?
Bi li se sjetio platiti stanarinu, kupiti
namirnice ili noću pustiti mačku van.
Možete li zamisliti velikog genija kojiobavlja ijedan od tih rutinskih poslova?
Poslušajte Nietzschea: „Učim te
nadčovjeku. Čovjek je nešto što treba
nadići. Što si ti učinio da ga nadiđeš?" i
„Nadčovjek je značenje Zemlje. Neka
tvoja volja kaže nadčovjek BIT ĆE
značenje Zemlje.“ Ovo teško da su riječi
prosječnog građanina. One su opsesivne,
opasne, pune inspiracije. Nietzsche je imao
viziju svijeta koja se razlikovala od obične
beznačajnosti koja ispunjava većinu naših
života. Prije nego što napustimo ovo
pitanje, promotrimo još jedan Nietzscheov
citat: „Onaj koji se bori s čudovištima,
trebao bi paziti da sam ne postane
čudovištem. I kada buljiš u bezdan, pazi
da bezdan ne bulji u tebe.“ Nadam se da
ovo jasno pokazuje da je jezik genijalcajezik opsesije. To je osoba koja živi svoje
ideje cijelim svojim bićem. On se ne igra
tek nekim zanimljivim konceptima i tu i
tamo našvrlja pokoji novinski članak da
zaradi nešto novca i poveća svoj ugled. On
misli opasno.
Abigail Adams
(1744. – 1818.)
Ovo su vremena u kojima bi genijalac želio živjeti. Ne rađaju se velike
osobnosti u mirnim vodama života ili u dokolici željezničke postaje pacifičke
pruge... Velike potrebe traže velike vrline.
Iz pisma Johnu Quincyju Adamsu,
19. siječnja 1780.
Johann Wolfgang von Goethe
(1749. – 1832.)
Prvo i posljednje što se traži od genijalca
jest ljubav prema istini.
Izreke u prozi
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 12/23
12
Sljedeće svojstvo genijalca jest vizija –sposobnost da vidi nešto što nije
očito drugim ljudima. To nešto može
biti ideja, znanstvena teorija, umjetničko
djelo, bilo što što ljudski um može stvoriti.
Ali mora biti novo. Nebrojeno mnogo
talentiranih ljudi može beskonačno
poboljšavati primijenjene ideje, a
poboljšanja su često iznimno impresivna.
Pogledajmo kao primjer poboljšanja u
raketnoj znanosti od von Braunovih ranih
napora s V-2. Je li mogao predvidjeti
međuplanetarna putovanja? Sada redovito
šaljemo svemirske letjelice na druge
planete i ozbiljno razmišljamo o ljudskim
misijama. Ništa od ovoga nije se činilomogućim prije pedesetak godina. No ništa
od toga ne zahtijeva mnogo vizije. Ljudi su
vrlo brzo napravili kreativni skok od
raketnog pogona do njegove primjene u
svemirskim putovanjima. I u ovom je
slučaju znanstvena fantastika imala
višegodišnju prednost nad znanošću. Vizija
je bila združena s von Braunovim izvornimidejama. Bila je potrebna genijalna misao
da je automatsko upravljanje moguće. I
prije toga su Kinezi koristili rakete, no one
nisu bile navođene i imale su samo kraće
domete što ih je činilo neprikladnom
početnom točkom za viziju putovanja
svemirom.
Genijalnost su posjedovala i braća
Wright, vjerujući u mogućnost leta čak i
kada je svaka zdrava osoba znala (ne
mislila, već znala) da je to nemoguće.
Kako su ljudi to znali? Tadašnji
znanstvenici tako su im rekli jer je nakonpromišljanja to bilo i pažljivo izračunato.
Najveći umovi tog vremena znali su da to
neće i ne može funkcionirati, ali braća
Wright su imala viziju. Znali su da se
može, imali su dobru ideju kako bi trebalo
funkcionirati i nitko ih nije mogao
odvratiti od nje sve dok je nisu i realizirali.
Snaga njihove vizije teško se može
prenaglasiti. Čak i kada su njihovi prvi
pokušaji uspjeli, rečeno im je da je ono što
oni pokušavaju nemoguće. Njihovi rani
letovi odvijali su se na polju pored
željezničke pruge. Ljudi koji su prolazili
vlakovima, vidjeli su kako stroj leti. Često
su braća Wright otvoreno nazivanašarlatanima, propalicama ili običnim
luđacima. Kako bi se borili s takvim
stupnjem predrasuda, morali su imati
nepokolebljivu viziju toga što bi mogli
postići.
Vratimo se do Leonarda da Vincija.
Njegov problem nije bio toliko u javnim
predrasudama koliko u općoj neukostionog doba. Bavio se idejama koje nisu bile
samo nove, već i nezamislive ljudima
njegova vremena. Skicirao je, između
ostalog, leteći stroj i podmornicu.
Poanta je da se vizije suptilno razlikuju
od originalnosti. Naravno, genijalac stvara
originalne ideje i originalnost će biti važan
dio naše rasprave, no mislim da je kod
genijalca nevjerojatan upravo način na koji
on može vidjeti nešto što još uopće ne
postoji osim na nivou ideje.
Ova sposobnost možda je najočitija
VIZIJA
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 13/23
13
običnim ljudima kad promatraju
umjetnička djela. Jasnost vizije potrebne
da stvori veliko umjetničko djelo, potpuno
je različitog stupnja od one koju imavećina nas. Štoviše, umjetnik ne govori o
stvaranju djela, već o otkrivanju. Velike
skulpture opisuju se kao uklanjanje
suvišnog kamena da bi se otkrio kip
skriven unutra. Ovo je zaista izvanredna
ideja. Razmislite na trenutak o kipu.
Uzmimo neki nama dobro poznat primjer
poput Donatellovog Davida. Možete li
zamisliti početak njegova stvaranja s
čitavim kipom već vidljivim u umu? Da, to
mora biti način na koji je ovo remek-djelo
napravljeno. Podjednako je teško
razmatrati Donatellovo vješto baratanje
dlijetom sve dok nije postigao ono čime je
bio zadovoljan.Ako pišete, kao što ja to radim, onda
znate da riječi katkad dolaze na kapaljku,
a katkad teku bez ikakvog posebnog
truda. Međutim, neki ljudi mogu i bolje od
toga. Oni mogu vidjeti čitavu knjigu kao
završeno djelo i samo je pretoče na
stranice. Britanska spisateljica za djecu
Enid Blyton bila je takva. Naravno da nesugeriram da je gospođa Blyton bila genij.
Bila je loš stilist i njen je rad često bio
kritiziran (iako njena trajna popularnost
kaže da se njezin duh smije posljednji).
Ipak, mogla je napisati 10 000 riječi na
dan i završiti roman za tjedan dana! Samo
je pisala i nije radila preinake na tekstu.
Neljubazni kritičari rekli bi da je njen rad
bio banalan i predvidljiv i da bi svatko
mogao proizvoditi takva djela bez mnogo
truda. No kritičari ne znaju mnogo o
pisanju, zbog toga i jesu kritičari. Deset
tisuća riječi poprilična je količina dnevnog
pisanja. Sretna sam kad uspijem napisati
2000 riječi kojima sam zadovoljna. Pisati
toliko možeš samo ako vidiš kamo ideš, aza to je potrebna vizija.
Uzmimo i jedan potpuno drukčiji
primjer. Razmotrimo Einsteina. I danas
mnogo ljudi ima teškoća s razumijevanjem
relativnosti. Nakon svih rasprava o
trakama gume i utezima još uvijek je vrlo
teško shvatiti neke od njegovih koncepata.
I to kada dolaze iz druge ruke! Da ne
spominjemo kako nerazumijevanje postoji
i nakon što je mnogo znanstvenika i
znanstvenih pisaca utrošilo puno truda
pokušavajući prezentirati Einsteinove ideje
u lakše razumljivoj formi. Zamislite kako
je imati te ideje po prvi puta! Primjerice,
sama je sposobnost vizije koja je nužna zazamišljanje zakrivljenog prostora i više
nego uzbuđujuća. I upravo sada dok mi se
vrzma po glavi sintagma zakrivljeni
prostor, nemam niti najmanje ideje o tome
što to zapravo znači. I ne pretpostavljam
da sam vrlo neobična. Mislim da velik broj
ljudi smatra Einsteina genijem samo zbog
navike. Prihvaćen je u Sveti red. No većinanas nema pojma o čemu je on zapravo
govorio.
Mislim da viziju moramo smatrati
jednim od najvažnijih svojstava genija.
Vizija genijalcu daje fokus za sve njegove
napore i sposobnosti. Pokazuje mu gdje i
kada da primijeni svoj intelekt. Daje mu
mjesto u kojemu može razraditi svoje
opsesije. Čini upornost vrijednom
vremena. Bez vizije, genij ne može
postojati.
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 14/23
14
Jedno od mjerila genijalnosti jest kakoprolazi na testu vremena. Ideja ili
umjetničko djelo može nam se činiti
inspirativnim, briljantnim i punim
originalnosti, a zatim biti odbačeni kao
zastarjeli za nekoliko godina. Da bismo bili
sigurni u nečiju genijalnost, moramo je
sagledati iz povijesne perspektive. Nema
sumnje kada se radi o Arhimedu, Euklidu,
Platonu, Leonardu da Vinciju,
Michelangelu, Goetheu ili Chopinu. Svi oni
nam jasno govore iz magle povijesti i na
njihova djela možemo gledati i cijeniti ih
jednako koliko su to činili i njihovi
suvremenici. Katkad čak i više. Ideja
genijalnosti kao sposobnosti preživljavanjazuba vremena nije uopće nova. Kako bismo
ovo ilustrirali, navest ćemo što je rekao
Samuel Johnson o Shakespeareu (vidi okvir
ispod). Dakle, prvo što nam Johnson
govori jest da književni div mora
„nadživjeti svoje stoljeće“. Bilo bi odvažno
svađati se s Johnsonom, pa ako već
usvajamo arbitrarnu brojku, stotinu godina
čini se dovoljno dobrom i okruglom.
Naposljetku, to je također razdoblje
potrebno da starudija postane antikvitet.
Zato razmislimo o tome da pravi genij mora
imati još nešto za reći nakon prolaska
stotinu godina. Sigurno će to ukloniti sve
TEST VREMENA
Samuel Johnson:
Pjesnik, čijih djela sam se prihvatio prerađivati, može sada započeti s
preuzimanjem digniteta starine te zatražiti privilegij utvrđene slave i propisanog
poštovanja. Već je davno nadživio svoje stoljeće, termin obično ustanovljen kao
test književne zasluge. Koje god je prednosti on možda jednom dobivao iz
osobnih aluzija, lokalnih običaja ili privremenih mišljenja, one su izgubljene već
godinama i svaka tema užitka, motivacije ili tuge koju su mu omogućili načini
umjetnog života sada samo zaklanja scene koje je nekad osvjetljavao. Učinci
usluga i natjecanja pred krajem su: tradicija njegovih prijateljstava i zavada je
nestala; njegova djela ne pružaju stajališta s argumentima niti daju ijednoj kliki
grdnje; ne mogu udovoljiti taštini niti veličati zlobu, no ne čitaju se ni iz jednog
drugog razloga osim iz želje za užitkom te se stoga hvale samo kad se užitak
postigne; ipak, tako nepotpomognuti interesom ili strašću prošli su kroz razne
varijacije ukusa i promjene stila i, kako su prenošeni iz jednog naraštaja u drugi,
primali su nove počasti.
Johnsonov predgovor Shakespeareu (1765.)
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 15/23
15
odvraćajuće elemente koje spominje
Johnson. No stvara nam neke probleme.
Što primjerice s Einsteinom? Za
moderne ljude Einstein je vjerojatnooličenje genijalca. Kad sam zamolio
prijatelje i kolege da navedu najveće genije
svih vremena, on je bio na svakom popisu
i obično pri njegovu vrhu. Ali Einstein je
umro 1955. Poznavao je (navodno prilično
intimno) Marilyn Monroe. Ovdje imamo
modernog čovjeka od krvi i mesa koji je
postojao unutar živućeg pamćenja.
Možemo li biti sigurni da je on bio genij?
Mislim da je ono što nam daje
povjerenje u Einsteinov genij, način na koji
je utjecao na naš pogled i na razumijevanje
svemira. Čak ako i ne razumijemo
potpuno što je rekao, dobivamo
najsnažniji osjećaj da ništa neće biti opetisto. U modernim vremenima
komuniciranje je toliko brže da možemo
imati prosudbu svjetske znanstvene
zajednice bez odgode. U Newtonovo
vrijeme morale su proći godine dok njegovi
suvremenici u drugim zemljama nisu
usvojili i komentirali njegove ideje. Sada
nova teorija može obići svijet u vrlokratkom vremenu. Genij će biti podvrgnut
pomnom ispitivanju ljudi iz čitavog svijeta
i ukoliko njegove ideje mogu izdržati
kriticizam, brzo će dobiti odobravanje. U
prošlosti su takve prosudbe donošene tek
nakon smrti pojedinca.
Tako je Mozart morao umrijeti u bijedi
da bi tek posthumno bio priznat. Doduše,
u mladoj su ga dobi smatrali glazbenikom
velikog talenta, možda čak i genijem. Ali
onda je izašao iz mode i čak postao krajnje
neuvažavan. Umro je u siromaštvu, ne
znajući da će ga budući naraštaji smatrati
jednim od najvećih skladatelja svih
vremena.
Vratimo se na trenutak Shakespeareukoji također nije smatran genijem u svoje
vrijeme. Sasvim je sigurno bio uspješan, no
imao je i žestoke kritičare koji su iz
ljubomore, ili pak iz plemenitijih razloga,
rado nalazili pogreške u njegovu djelu.
Njegov se status nakon njegove smrti
uzdizao postupno. Do 19. stoljeća postao
je krajnje neosporiv i čak su ga književni
divovi poput Samuela Taylora Coleridgea
smatrali bogolikim bićem izvan granica
normalnog književnog kriticizma.
Postojalo je čak i razdoblje u povijesti
kazališta kada su se njegove riječi
izgovarale na čudan i umjetan način koji
nije uopće zvučao poput normalnoggovora. Čini se da su suvremeni
dramatičari smatrali Shakespearea daleko
prevelikim da bi njegov tekst trebao
zvučati realistično.
Moderna sredstva komuniciranja
promijenila su način na koji gledamo na
slavne osobe. Danas, umjesto da se ugled
polako širi usmenom predajom, moguće jepostati poznat u čitavom svijetu u samo
nekoliko sekunda. Zato postoji očiti trend
instant-zvijezda. To se reflektira i na
percepciji genijalnosti. Nekad je ugled
rastao sporo i mukotrpno, ljudi su
godinama ili čak stoljećima procjenjivali
doprinose pojedinca. Mnogi ljudi umrli su
potpuno nesvjesni koliko će im se diviti
buduće generacije. Sada su stvari drukčije.
Lako se može postati poznatim, ali i biti
podvrgnut hitrim prosudbama
suvremenika diljem svijeta. Genijalnost se
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 16/23
16
priznaje mnogo lakše nego prije.
Demokracija također utječe na proces. U
prošlosti samo su bogati, moćni i dobro
obrazovani imali pristup informacijama.
Čovjek na ulici bio je nesvjestan Newtona
i njegovih teorija, nikad nije čuo
Mozartovu glazbu, nikad vidio
Canalettovu sliku. Njihova je djelapoznavala i procjenjivala samo malobrojna
elita. Danas se sve informacije koje
poželimo ili na njih samo pomislimo,
trenutačno šire svijetom putem televizije,
radija, novina, časopisa i interneta, što
svima omogućuje sudjelovanje u procjeni
tko jest, a tko nije genij.
Titulom genija opterećuje se i one kojisu sasvim sigurno uspješni i talentirani, ali
čija postignuća nisu sazrela za ispit
vremena. Promotrimo to na nekoliko
primjera. Kad sam priupitao ljude za
njihovu top listu genija, najpopularnije
suvremeno ime bio je Bob Dylan. Nije
poanta u tome je li Dylan genij ili nije; mi
se samo brinemo zbog postojanosti
njegove genijalnosti. Dylan je rođen 1941.
što znači da u vrijeme pisanja ove knjige*
nije čak niti umirovljenik. Došao je u
*Knjiga je objavljena 1999., a u vrijeme izlaska hrvatskog
izdanja 2012. Dylan je ponovno na vrhuncu svoje karijere.
središte pozornosti šezdesetih godina 20.
stoljeća kada ga je Joan Baez predstavila
publici. U idućih 30 godina njegova je
slava obišla svijet. To jest činjenica, alipitanje je koliko će dugo njegova slava
trajati. Već je i sada jasna njegova
povezanost s generacijom koja ga je
otkrila. Razgovarajte s nekolicinom
četrdesetogodišnjaka (ili
pedesetogodišnjaka) i otkrit ćete mnoštvo
Dylanovih fanova. Većina mladih nikad
nije čula za njega. Hoće li s odlaskom
svoje generacije biti zaboravljen?
Svi moderni glazbenici imaju prednost
koja je bila uskraćena njihovim
prethodnicima. Njihovo je djelo
zabilježeno. Ostat će dostupno za
prosudbu u nadolazećim stoljećima u
obliku u kojem su ga oni izvodili.Dylanovi obožavatelji kažu da velik dio
njegove privlačnosti proizlazi iz njegove
vlastite izvedbe i da ga ne možemo cijeniti
ako ga nikad nismo slušali u vlastitoj
izvedbi. Ovo je sigurno potvrđeno nekim
strahovitim izvedbama njegovih imitatora.
Poslušajte, ako se možete prisiliti na to,
određene tribute grupe i druge popumjetnike kako pretvaraju Dylanove
pjesme u kašu pa ćete shvatiti na što
mislim.
Genijima prošlosti bile su uskraćene
mogućnosti bilježenja njihovih umjetničkih
izvedbi za buduće naraštaje. Nemamo
nikakvih spoznaja o načinu na koji je
Beethoven svirao. Čak su i slike, koje se
često pažljivo čuvaju za buduća
pokoljenja, toliko istrošene da su prilično
drukčije od izvornika. Likovni kritičari i
restauratori žestoko se svađaju oko
Ezra Pound
(1885. – 1972.)
Genijalnost [...] je sposobnost da se vidi
deset stvari dok prosječni vide samo jednu,
a gdje talentiran čovjek vidi dvije ili tri, uz
vještinu primjene te sposobnosti u svom
području djelovanja.
Jefferson i/ili Mussolini 1935.
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 17/23
17
dobrobiti restauracije koja, ma kako vješta
bila, daje samo približnu spoznaju o
izgledu izvornika.
Citirat ćemo nekoliko rečenica iz izvrsneDylanove biografije koju potpisuje Paul
Williams:
Ispit vremena primjenjivat će se i
ubuduće, no pravila će se morati suptilno
promijeniti. Djela će i nadalje morati biti
dovoljno dobra kako bi bila važna
budućim naraštajima, ali osim sadržaja
moći će se razmatrati i stil.
Ovo se može činiti trivijalnim, no kako
je Williams rekao o Dylanu, većina
njegova genija leži u njegovu stilu i odnosu
između umjetnika i publike. Kad bi se ta
mogućnost izgubila, budućim pokoljenjima
bilo bi teže razumjeti u čemu je, zapravo,
njegova genijalnost.
Kao dodatak ovome, u vremenu kada je
javno mišljenje uvelo status zvijezde uprosudbu genijalnosti, najveću će važnost
imati mogućnost preispitivanja vrijednosti
umjetnika i nakon njihove smrti. Hawking,
primjerice, ima prisutnost koja dolazi
izravno iz njegove bolesti. Prizor
izmučenog tijela koje istodobno ima um
koji može komunicirati samo preko
sintetičkoga glasa, pretvorio ga je u ikonu
koju će prepoznavati buduće generacije.
Na neki su način njegove ideje, koliko god
važne bile, popustile pod javnom
percepcijom njega kao genija i ta će mu
percepcija, umjesto zasluga njegovih
teorija, osigurati mjesto genija u povijesti
znanosti.
Paul Williams:
Pristup raznovrsnim djelima jednog
suvremenog izvođača, način na koji je
dostupan vama i meni u slučaju
Dylana, apsolutna je novost te otvara
potpuno nove mogućnosti u odnosima
između umjetnika i publike. Bilježenje
umjetničkih izvedbi na zvučnim i video
snimkama omogućuje jednu vrstu
besmrtnosti za izvedbene umjetnosti ne
samo skladateljima i književnicima,kojima je bila dostupna i prije ovog
stoljeća, već i pjevačima, sviračima ili
glumcima. Sada se i izvedbe kao i
skladbe mogu oduprijeti tijeku
vremena. Dylan
John Dryden
(1631. – 1700.)
Geniji moraju biti rođeni takvi te nikad
priučeni.
Poslanica Congreveu, 1693.
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 18/23
18
Genijalnost je uvelike povezana sjavnim odobravanjem. U
prošlosti to bi značilo
odobravanje intelektualnih suvremenika,
možda i odobravanje bogatih i moćnih. S
današnjom demokratizacijom informiranja
odobravanje daje javnost, i nacionalna i
međunarodna. Bez odobravanja ne može
biti genija, odnosno ako i postoji, bit će
izgubljen jer će plodovi njegove
genijalnosti proći nezamijećeni. Kako bi
zaradio odobravanje, genijalac mora biti
sposoban inspirirati svoju publiku. Ovo je
bilo prilično teško u ranija vremena kad su
publiku činili kolege stručnjaci koji su
većinom bili dobro informirani onjegovom polju interesa. Ni tada nije bilo
nikakvog jamstva da će prihvatiti
revolucionarne ideje, čak je bilo izglednije
da će ih odbaciti. Razmotrimo samo
nepovjerenje iskazano prema Pasteuru
kada je svojim kolegama znanstvenicima
objavio da dijelimo svijet s bezbroj
milijuna mikroorganizama. Zar bi tomoglo biti točno? Ako svi oni lebde u
zraku, kako onda možemo vidjeti kroz
njih?
Danas je situacija još čudnija. Genijalac
mora priskrbiti odobravanje ljudi koji ne
znaju ništa o njegovoj specijalnosti. Ovo
daje čudne rezultate. Uzmimo slučaj
Stephena Hawkinga i njegove Kratke
povijesti vremena. Knjiga je postala
uspješnica i Hawkinga javno smatraju
genijem. No dobro je poznato da većina
onih koji su kupili knjigu, nikad je nije
uspjela pročitati, pa i da mnogi ljudi kojibrane njegovu genijalnost niti ne
pokušavaju razumjeti njegove ideje. Istina
je da Hawking ima ono nešto od čega se
stvara genij. Prvo, poznata je njegova
izvrsnost kad je bio mlad. Još postoji
mnoštvo ljudi koji se sjećaju njegovih
ranih dana i svjedoče o njegovom
golemom intelektu. Potom je tu i tragedija
njegove razarajuće bolesti. Većina ljudi
davno bi umrla od bolesti motoneurona.
Hawking, prikovan u kolica i pišući samo
jednim prstom, pogađa izvjesnu notu u
svima nama. Osoba koja nadiđe takve
velike teškoće i istisne riječi nerazumljive
običnom čovjeku, sigurno mora biti genij.Konačno, njegov sintetizirani glas daje
dojam kompjutora koji je proživio svoj
život u Kaliforniji. Postoji pomalo
tajanstvena, ali ni na koji način neugodna
kvaliteta u njegovu glasu. Zato se
Hawking javno uzdiže kao genij. Ovo ni
na koji način ne blati njegova postignuća.
Nesumnjivo je čovjek velike hrabrosti,žilavosti i intelekta (i da, pročitala sam
njegovu knjigu). Ipak, samo će vrijeme reći
je li išta što je napisao, dugoročno vrijedno
ili će biti zamijenjeno drugim teorijama i
zaboravljeno.
Shvaćanje genijalnosti kao neke vrste
natjecanja u popularnosti vrlo je čudna.
Zašto bi ljudima bez ikakvih kvalifikacija
bilo dopušteno prosuđivati nekoga tko je
čitav svoj život proveo boreći se s velikim
filozofskim pitanjima, uzvišenim
umjetničkim djelima ili zakučastim
INSPIRACIJA
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 19/23
19
znanstvenim teorijama? Odgovor je
inspiracija. Pouzdajemo se u genije da nas
inspiriraju, podignu iz našeg običnog
postojanja i daju nam osjećaj da u životupostoji nešto više od borbe za
preživljavanje. Ovo nas vodi do dva puta
koji su, iako razdvojeni, zapravo povezani.
Jedan je put intelekta (u koji ću, za ovu
svrhu, uključiti umjetnička postignuća).
Neki ljudi cijene genija zbog njegovih
ostvarenja. Svakoga dana mnoštvo ljudi u
čitavom svijetu duboko je dirnuto velikom
umjetnošću, literaturom i glazbom.
Koncertne su dvorane ispunjene, operne
kuće također, ljudi se gomilaju u
umjetničkim galerijama, knjige se prodaju
u milijunima. Djela genija nastavljaju
utjecati na naše živote i stoljećima nakon
što su stvorena i mogu nas inspirirati namnoštvo načina.
Uzmimo za primjer Shakespearea.
Njegova djela teško su razumljiva čak i
onima koji su proučavali englesku
književnost i povijest. No na mnoge načine
on inspirira ne samo svoje sunarodnjake,
već i druge. Fascinantna je činjenica da se
njemačko izdanje njegovih drama smatrane samo kompetentnim prijevodom, već i
samostalnim književnim djelom. I naravno,
svake godine pojavljuju se stotine knjiga,
članaka, edukativnih videomaterijala i
filmova koji inspiraciju crpe izravno iz
njegovih djela.
Učinak Shakespearea na njegov
materinski jezik također je golem.
Mnoštvo zapisanoga bilo je toliko
omiljeno da je ušlo u jezik i danas se, često
nesvjesno, svakodnevno citira. Također je
svim narodima engleskoga govornog
područja dalo osjećaj za povijest i veličinu
njihove prošlosti. Ljudi koji nikad nisu ni
pomislili pogledati uprizorenje nekog
njegovog teksta, smatraju ganeprocjenjivim nacionalnim blagom. Ljudi
čak vide svoju povijest kroz njegove oči.
Dobro je poznato da je mnogo toga što je
Shakespeare naveo kao povijesnu
činjenicu, zapravo, izmišljeno da zadovolji
njegovu publiku i osobito moćnike koji su
možda bili ili su mogli postati njegovim
mecenama. Najskandalozniji primjer
ovoga jest njegov postupak prema
Richardu III. koji je poslan u povijest
šepajući, grbav i sa zlom naravi koju
vjerojatno nije niti imao. No
Shakespeareov autoritet bio je tako velik
da se danas ne može reći ništa što bi
izbrisalo tu sliku koju je on stvorio.Vjerojatno je vrlo malo genija
razmišljalo o svojoj ulozi inspiratora
njihovih suvremenika. Mnogi od njih
živjeli su u vremenu kada nije bilo izgledno
da će njihova djela vidjeti više od
nekolicine ljudi. Sasvim je sigurno da bi
Shakespeare bio apsolutno u šoku kada bi
saznao da se njegova slava proširilasvijetom i da je poznat ne samo u
zemljama za koje nikad nije čuo, nego i u
onima koje uopće nisu postojale u njegovo
vrijeme. Ipak, bila namjera genija da
inspirira ili ne, inspiracija je ta koja ima
veliku važnost u odlučivanju hoće li on
dobiti priznanje koje i zaslužuje. Ovo
ukazuje na neobičnu činjenicu o društvu.
U mnogim društvima intelektu se ne
vjeruje, štoviše prezire ga se. No s druge
strane, cijene ga i oni koji ne razumiju to
što intelekt postiže!
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 20/23
20
Seneka je rekao: „Nema velikog
genijalca bez trunke ludosti.“ No je li bio
u pravu? Ako jest, onda je genijalnost
težak teret, a ne nešto što bi itko uporno
tražio. Dokazi za to ne idu mu u prilog.
Brzim prelistavanjem našeg dosjea ogenijalcima (napuštajući privremeno
raspravu o tome tko jest, a tko nije genij i
jednostavno prihvaćajući opće mišljenje)
vidjet ćemo da su Shakespeare, Einstein,
Beethoven, Goethe, Leonardo, Mozart,
Hawking, Feynman, Byron, Peake bili
savršeno zdravi, iako katkad mrvicu čudni.
Naravno da se možete sjetiti ludih genija.Spomenuli smo već Nietzschea, a odmah
nam pada na pamet i van Gogh kao osoba
slabog mentalnog zdravlja. Bilo je
slučajeva kad su genijalnost i ludost išle
ruku pod ruku, no korelacija je daleko od
toga da bi nešto značila. Je li to sve što
trebamo reći? Je li Seneka jednostavno u
krivu?
Mislim da je zanimljivo da je Seneka, i
sam intelektualac, dao ovakav komentar.
Njegove riječi također odražavaju
uvriježene stavove. Postoji veliko
nepovjerenje i prema običnoj inteligenciji,
a kamoli geniju. Istina je da ljudi općenito
ne žele biti primorani razmišljati i
pogotovo ne vole ljude koji ih na to tjeraju
ili pokazuju znakove ekscesivne
intelektualne aktivnosti. Izrazi poput„štreber“ i „pametnjaković“ redovito se
koriste protiv svakoga tko se upušta u
intelektualne pothvate. Novine Sun*,
utvrda britanskog javnoga mnijenja,
koriste naziv „bradati čudak“ za one koji
vole puštati bradu ili brkove. Je li
slučajnost da su brade jako popularne u
intelektualnim krugovima? Gotovo sigurnonije.
Kako to da razmišljanje uznemiruje
ljude? Teško je odlučiti gdje početi! Glavni
problem jest da se promišljanjem života
nameću neka veoma uznemirujuća pitanja.
Primjerice, budistički pogled kako se
rađamo da bismo starjeli, bivali bolesniji i
umrli, iako neprivlačan, zapravo je istinit.
Važno je napomenuti da to nije sve što
budizam može reći o ovoj temi. Većina nas
* Jedan od najpopularnijih tabloida u Ujedinjenom
Kraljevstvu poznat po duplericama i pričama o slavnim
osobama, arhetip tabloida. [op. prev.]
LUDO, LOŠE IOPASNO ZNANJE
Edward Robert Bulwer-Lytton, grof od Lyttona
(1831. – 91.)
Genij čini ono što mora, a talent ono što može.
Posljednje riječi Osjetljivog drugorazrednog pjesnika
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 21/23
21
ima takve misli povremeno, kad smo
depresivni. Ipak, postoji nešto poput tanke
prozirne opne oko većine umova.
Sprječava nas u morbidnim mislima.Dopušta nam da ignoriramo svoju
smrtnost i da se tješimo uvjeravajući se
trivijalnim. Govorimo stvari poput „Imam
previše obveza da bih brinuo o svemu
tome“ ili „Nema koristi od previše
razmišljanja“ ili ako ste iz Britanije „Zašto
ne bismo popili šalicu čaja?“.
U anglosaksonskim zemljama, kako
Francuzi, s mnogo osjećaja, ali malo
točnosti, vole zvati SAD i Britaniju,
postoje posebno velike predrasude o
intelektualnom trudu. Ovo ima čudne
rezultate. Primijetit ćete, primjerice, kako
će se ljudi namjerno „poglupljivati“ kako
bi izbjegli dojam da su pametni. Pretvaratće se da ne znaju stvari koje sasvim
sigurno znaju samo zato da bi izgledali
poput prosječnih tipova. Oštroumna djeca
trudit će se da prođu loše u školi kako bi
izbjegli maltretiranje njihovih manje
oštroumnih vršnjaka. Jeste li ikad
primijetili kako se i dobro obrazovani
voditelji na radiju i televiziji trudepogrešno izgovoriti strane riječi jer bi u
protivnom to loše djelovalo na njihov
imidž? Britanci će se vjerojatno sjetiti kako
je Angela Rippon, prva ženska voditeljica
vijesti u UK, bila ismijavana jer se trudila
ispravno izgovarati strane riječi.
Naravno, Francuzi su potpuno u pravu.
Antiintelektualizam prilično je
anglosaksonska stečevina (iako ima mnogo
drugih zemalja koje imaju vlastite verzije:
pokušajte biti nezavisni mislilac u Japanu
i provjerite kamo ćete stići!). Postoje
zemlje poput Francuske, Njemačke i
Izraela gdje se intelekt prepoznaje i visoko
vrednuje. No čak i ondje samo je mali
postotak stanovništva spreman suočiti se snajdubljim pitanjima života. Za to postoje
vrlo dobri razlozi. Ako pažljivo razmotrite
život, doći ćete do pitanja: koji je smisao
života? Ako ne prihvaćate niti jedan od
prethodno zapakiranih religijskih
odgovora, onda imate filozofski problem.
Zaokupite li se razmišljanjem o smislu
postojanja, vaša sposobnost izvršavanja
mnoštva trivijalnih dnevnih zadataka
potrebnih za preživljavanje, mogla bi biti
umanjena. Zemlju filozofa činila bi gotovo
sigurno besposlena i neodlučna gomila.
Praktični zadaci zahtijevaju praktično
razmišljanje i samo mali postotak
stanovništva može se posvetitispekulativnim razmišljanjima.
U prošlosti imali smo Crkvu i sveučilišta
kao utočišta za one koji su htjeli
razmišljati. Društvo je na svoj način
shvatilo da trebamo takve ljude i dalo im
je mjesta, no kako bi spriječilo širenje
zaraze, sagradilo je i ogradu oko njih.
Profesori se općim konsenzusom uvijeksmatraju ekscentričnima, a mnogi od njih
to i jesu prema standardima normalnosti.
Naravno, svećenici su uvijek imali
podvojen ugled. S jedne strane smatrani su
mudrima i svetima, dok je istodobno
postojalo i duboko nepovjerenje prema
njima. Ipak, svatko izvan tih utočišta tko
pokazuje znakove ekscesivnog
razmišljanja, zapravo se bavi opasnim
poslom. Pisce se često ignorira ako kažu
išta protiv uobičajenog društvenog poretka
ili čak mogu biti ušutkani odu li
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 22/23
22
predaleko. U nekim zemljama ovo će se
dogoditi sirovim metodama progona, a u
drugima manje očitom primjenom tržišnog
pritiska ili društvenog neodobravanja.
Uzmimo slučaj Salmana Rushdieja. Ne
uzimajući u obzir rasprave o književnoj
vrijednosti Sotonskih stihova, važno je daje bio progonjen jednostavno zbog
izricanja opasnih misli. Također je
zanimljivo da potpuno antiintelektualna
publika ima malo teškoća u prepoznavanju
opasnih misli čak i kada ih niti ne razumije
u cijelosti. Dobro je poznato da većina
ljudi koja je spalila Rushdiejevu knjigu,
uopće je nije ni pročitala. Kako bi to inapravili? Bila je preopasna za čitanje.
Vratimo se geniju. Postoje drugi atributi
genija, o kojima smo već raspravili, koji
dopunjavaju uvriježenu predodžbu o
bliskosti ludosti. Geniji su, kako smo već
vidjeli, vrlo često opsesivni. Većina nas
zadovoljna je time da prođu kroz život s
minimumom aktivnosti. Odvraćamo svoju
pozornost trivijalnostima, tračevima,
hobijima, objedima, ispijanjem kava i
poslom jer smo za njega plaćeni. Naš
mentalni život ima intenzitet plamena
svijeće. S druge strane genij je poput
projektora. Može usmjeriti svu svoju
energiju, koja je već po običnim
standardima znatna, poput lasera na jedanopćevažan zadatak. S druge strane
vjerojatno zaboravlja ono što smatra
trivijalnostima jer bi mu to zauzelo previše
njegova mentalnog kapaciteta. Ovo čini
genija neugodnom osobom za suživot.
Vjerojatno nije dobar u osobnim odnosima
jer nikad nema vremena za primjenu, niti
ih smatra važnima. Mnogi geniji poznati
su po tome da su loše postupali sa svojim
obiteljima, ne zbog svjesne okrutnosti, već
zbog običnog nemara.
Postoje i drugi aspekti genija koji se
lako mogu pogrješno protumačiti kao
ludost. Jedan od primjera jest vizija. Ljudi
s vizijom prema definiciji vide stvaridrugačije od ostalih. Vide mogućnosti gdje
drugi ne vide ništa. Vide odgovore dok
obično stado nije svjesno ni pitanja.
Sjetimo se poznate priče o Arhimedu u
kadi. Prema dobro poznatoj priči
primijetivši način na koji je njegovo tijelo
istiskivalo vodu u kadi, odmah je razradio
princip hidrostatskog tlaka. Bio je tolikouzbuđen da je počeo trčati gol ulicom
vičući „Heureka“ (Našao sam!). Jesu li se
njegovi susjedi značajno pogledali i rekli:
„Taj je Arhimed baš izuzetan fizičar“? Ili
su pak rekli: „Taj šašavi starac s broja 32
ovaj je put zaista prolupao?“ Ostavljam
vam da sami pogađate odgovor.
Smatram da se naš stav prema
inteligenciji, a pogotovo prema genijalcima
mora promijeniti. Strašno je da je zapravo
posljednja preostala manjina protiv koje se
nekažnjivo može provoditi diskriminacija
Samuel Butler
(1835. – 1902.)
Genijalnost... je bila definirana kao
vrhunska sposobnost stvaranja nevolja...
Bilo bi točnije opisati je kao vrhunsku
sposobnost dovođenja onih koji je
posjeduju u nevolje svih vrsta dokle god je
u njima prisutna.
Bilješke, Genij, 1912.
7/21/2019 Testovi Za Genijalce
http://slidepdf.com/reader/full/testovi-za-genijalce 23/23
23
ona ljudi visokog IQ-a.
Ovo se događa svuda, ali je pogotovo
zabrinjavajuće kod djece. U školama se
bistroj djeci često dodjeljuju pogrdni
nazivi, često i od strane samih profesora.
Nazovite nekoga debeljkom ili pogrdno
imenujte nečiju rasu i morat ćete tražiti
novi posao (možda i novo mjesto za
život). Nazovite klinca štreberom i drugi
će vam se pridružiti u smijehu. Nastavnici
koji žele prikriti svoju netrpeljivost,skrivaju se iza maske zabrinutosti i pritom
koriste taktiku postupanja prema
inteligenciji kao da je simptom bolesti.
Začuđujuće je da će i neki liječnici i
psiholozi pristati na ovo. Mensina zaklada
za darovitu djecu* stalno prima pozive od
majki koje govore stvari poput: „Kažu da
je moje dijete smetnja u razredu. Liječnik/ psiholog kaže da se radi o ADHD-u. Žele
joj dati Ritalin**. “Čak dolaze i do
* The Mensa Foundation for Gifted Children u izvorniku.
http://www.mensafoundation.org/. [op. prev.]
** U SAD-u vrlo čest i poznat lijek za ADHD tj. poremećaj
hiperaktivnosti i deficita pažnje [op. prev.]
bizarnijih oznaka poput „granično
autistično“ za dijete koje je živo,
komunikativno i zainteresirano za širok
spektar tema koje nastavnik, nažalost, ne
razumije.
Postoje naravno i iznimke. U Walesu su
škola Brynmawr u Gwentu i škola St Josepha
u Newportu započele projekte za nadarene
učenike. Inicijativa se proširila i na druge
škole poput srednje škole Pershore i
Kraljevske škole u Canterburyju. Možda,ali samo možda, doći ćemo do stadija kada
ljudi neće biti sumnjičavi prema visokoj
inteligenciji, već će je tretirati kao još
jedan ljudski atribut i to onaj koji je vrlo
vrijedan kada se o njemu vodi briga i kada
se prema njemu odnosimo s poštovanjem.
Elizabeth Barrett Browning
(1806. – 1861.)
Otkad se genijalnost smatra uglednom?
Aurora Leigh, knjiga VI, 1857.
Sir Max Beerbohm
(1872. – 1956.)
Ne poznajem niti jednog genijalnog čovjeka koji nije morao
platiti nekom bolešću ili fizičkim ili duhovnim defektom za
ono što su mu bogovi podarili.