5ARABESKAdokoracija stilizovanih pletenica i lia, koritena za popunu friza i drugi povrina. Prvi put sejavlja u antici, pod islamskim utjecajem u 15. vijeku u Italiji je ponovo prihvaena i proirenapo cijelom Zapadu.

AVLIJA (tur. avli or arap. auli) dvorite, ograen otvoren prostor pred stambenom kuom. Turska arhitekture preuzela tajelement od antike kue i razvila ga u stambenoj arhitekturi.

BALAK (tur. ba glava) na ikonostasima mijakih rezbara "balak" je sluio kao baza na kojoj poiva stub.

BAZAR (perz. trg) na Istoku natkrivena ulica s nizom duana.

BEZISTAN (arap. bezz platno) u islamskim krajevima trnica ili trgovaka kua u bazaru,odnosno ariji, graena veinom od kamena, pokrivena sistemom vie kupola ili bavastimsvodom. Uz glavnu prosotriju u kojoj se trguje esto su u nizu smjeteni, poput boskova ilispremita, duani sa skupocjenom robom.

ARDAK (tur. ardaq od perz. atraq zdrada na etiri stupa): 1. prostorija na najviem spratu u orijentalnoj kui, koja je sluila za boravak ljeti. Dijelom jeizbaena na ulicu. 2. pokriven balkon ili soba veih dimenzija bez prozora. ardak je bio sastavni veinemanastirskih konaka june Srbije i Makedonije. 3. straarnica uz granicu u Vojnoj Karjini, istovremeno sigurnosna postaja, iz koje sestanovnitvu i vojnim posadama javlja se od neprijatelja.

DAMIJA (arap. gmi, eng. mosque, fran. mosque, njem. moschee, tal. moschea)muslimanska bogomolja naziv damija redovno se upotrebljava za graevine ove vrste u dobai na teritoriji Turaka, dok je za podruje arapske dominacije uobiajan naziv moeja.

ARSIJA (tur. ari od perz. rs etiri strane) trgovaki-zanatski dio grada. Pijam arija vezan je kod nas za gradove koje su osnovale ilirazvili Turci. Ona obuhvata isto privredni dio grada, s duanima i drugim javnim objektima.Pored duana i magaza, u sklopu arije nalaze se i javni objekti. Najvee arije su uSarajevu, Skoplju i Bitolju.

ATRLJA (tur. aty krov, sua)koliba, kuerak.

IKMA (tur. ykma)slijepa ulica, or sokak.

EPENAK (tur. kepenk) proelje turskih duana drvene konstrukcije. Sastavljeno od tri drvena kapka, koji se okreuoko horizontalne osovine. Dva se gornja preklapaju i eljeznim kukama kvae za rogovekrova. Donji se sputa na podpatosne grede.

ERT (tur. kerte)

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

5kut dobiven od ukrtenja greda na zabatu zgrade (brvnare); usjek, uak, urez.

OSAK (tur. kk od per. kk) isturni dio sprata u vidu doksata (erkera), karakteristino za orijentalne kue. Po itavoj duiniima prozore s drvenim reetkama i muebcima. Turci su ga rairili u krajevima svoje bivecarevine. Poznat u starogrkoj i bizantskoj stambenoj arhitekturi.

UPTIJA (tur. kpr) most.

URS (tur. krs) postolje od drveta postavljeno u uglu, lijevo od mihraba, a slui zaodranje predavanja. Sastoji se od podijuma za sjedenje, ogrdade i klupice za knjige. urs jeobino kvadratnog oblika. Formiran od etiri stubia sa profiliranim zavretkom. Stubii su sadvije strane povezani sa drvenom ogradom, koja je najee izvedena od vertikalnih letvica.Donji dio ursa ima profilirane otvore.

DAMIJA (arap. gmi, eng. mosque, fran. mosque, njem. moschee, tal. moschea) muslimanska bogomolja naziv damija redovno se upotrebljava za graevine ove vrste u dobai na teritoriji Turaka, dok je za podruje arapske dominacije uobiajan naziv moeja.

HAMAMI javna kupatila. Posebna panja pri projektovanju zbog materijala za radnju kamena, hamamima je najvie trebala vatra i voda. Hamam se dijelilo u vie prostorija:adrvan (prostorija za svlaenje, najvea prostorija sa adrvanom), kapaluk (prostorija zasvlaenje tokom zime), mejdan (meuprostor za obavljanje masae), halvat (u kojima sustajale niske kamene estrade, a izmeu njih mala kamena korita-krne u koje je tekla hladna itopla voda, a iz njih se onda grabila posebnom ssakom i razlijevala po tijelu).

HAN u leksikom smislu analogan gostionici, to je, dakle, svratite, gdje se, pored konaka,mogla nabaviti i hrana. Mnogo je ednijih dimenzija u odnosu na karavan-saraj, ijednostavnije je tipa. U vanjskoj arhitekturi razlikuje se od obine stambene radske kue samou tome, to nema oaka i erkera. Najnuniji prostori nalaze se u jednom objektu i pod jednimkrovom: u prizemlju staja i uz nju, do ulice, jedna vea soba za zajedniko konaenje i krajnje druga, u kojoj je handija (upravitelj) gotovio kahvu i jelo i dvorio goste. Vei i boljihanovi obino su imali i nekoliko soba na spratu za konaenje putnika.

HANIKAH ustanova slina tekiji, mjesto za religiozno-mistine obrede i kola za izuavanjeteorije misticizma, takoer se zove hanikah-medresa.

HATULA (tur. hatyl) 1. horizontalni gornji obrub zida na fasadi ispod strehe: slui za ukras,ali moe biti i tako udeena da se mogu na nju staviti razni predmeti (kao na policu); 2.nasjenica, opivnica, okvirnjak, polica, grede, greda krajem iznutra na kojoj stoje druge grede(pervaz); 3. klupa od kamena ili opeke du zida

IMARET (arap. zgrada) u islamskom svijetu, raevine za smjetaj javne kuhinje u kojoj susirmasi, uenici i putnici besplatno dobivali hranu; takoer bolnica, gostinjac i uboki dan.

INTARZIJA dekoracija od umetnutih komada drveta, sedefa i slino.

KARAVAN-SARAJ je zapravo, kako i samo ime kae, veliki dvor, u kojem se moglasmjestiti itava karavana tovarenih konja i trgovaca. Karakteriziraju ga velike dimenzije.

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

5Uvijek je graen u dvije etae i etiri trakta, koji zatvaraju vee i prema gore otvorenodvorite u sredinjem prostoru plana. Gotovo redovito ima samo jedan ulaz, osiguran sa dvateka eljezna krila, koja se preko noi zatvaraju. Taj ulaz see do stropa prizemnih prostorija,a irok je najmanje toliko, da se kroz nj moe nesmetano proi konj pod tovarom. Dvorite jeobino kaldrmisano i ima negdje u kraju redovito bunar ili esmu. Tu se tovari i rastovararoba. Okolo dvorita je, s jedne ili vie strana je irok trijem, a iza trijema tvrde kamenemafaze, u kojima se drala roba. Uz neku stranu dvorita je prostrana staja za konje. Negdje izdvorite ili do samo lavnog izlaza smjetene su jedne ili dvaju stube koe vode na kat. Putnikeodaje se niu u sve etiri trakta u dva reda.

KUPOLApresvoenje nekog prostora nad krunom osnovom, u obliku segmenata, polulopte ili iljastepolulopte. Najjednostavniji oblik nastaje kada je donji dio zgrade cilindrian. - Kod viseekupole ili eke kape zamiljeni krug osnove kupole opisan je oko kvadrata; treba zamislitida su segmenti lopte koji tre preko strana kvadrata odsjeeni. - Kod trompne kupole krug osnove kupole je upisan u kvadrat. Njegovi kapirani uglovikvadrata zaziuju se djelovima svoda u obliku uplje polukupe, tako da nastaje oktogon.- Kod pandativne kupole krug osnove kupole takoer je upisan u kvadrat iji su uglovi,meutim, zasvoeni sfernim trouglovima (pandantivi ili visei umeci), tako da se kvadratpretvara u krug, na koji se postavlja polulopta. Kalota je niska kupola sagraena od odsjeenog gornjeg dijela neke polulopte. Kupoli se esto iznad otvora na njenom tjemenu stavlja lanterna.

MAHFIL je galerija na drvenim stupovima, koja slui za mujezina, te poveanja prostora zamolitvu. Mahfil veinom koriste ene. Mahfil se penje drvenim stepenicama, a odatle vodedruge strmije stepenice u podkrovlje i na munaru. Kod mnogih damija sa drvenom munarommahfil ima znaajnu ulogu u poveanju prostora za molitvu, pa zato poprima razliite oblike.Moe biti formiran du jednog, dva ili tri zida, a negdje se razvija i u dva nivoa, to nenalazimo kod drugih damija.

MEKTEB osnovna puna islamska kola. Podizane uz damije, male prizemne neulednezgrade.

MEDRESA kola u kojima se sticala srednja i via naobrazba. Razvile su se iz damije. Uprvo doba medrese su se razlikovale od damije jedino time to je imala prostorije za smjetajuenika (internat). Poslije jeona dobila zaseban tip. Karakteristika medrse novog tipa je utome to se odvojila od damije i smjestila negdje u njenu blizinu, to joj se prostorije niu udva ili etiri trakta oko manjeg ili veeg dvorita sa adrvanom u sredini.

MESDID (tur. mescid prema arap. mesdid od sugud pasti niice) u irem smislu svakomjesto na kome se pada niice, dakle bogomolja. Pod nazivom mesdid kod nas (u Bosni iHercegovini i na prostoru bive Jugoslavije) se podrazumjeva manja islamska bogomolja ukojoj nema minbera jer se u njoj ne obavlja molitva ni petkom ni na Bajram.

MIHRAB je polukruna nia koja se nalazi na jugoistonom zidu i oznaava pravac okretanjavjernika za vrijeme molitve. Polukruna nia mihraba je pri vrhu zasvedena, a zatimuokvirena istaknutim pravougaonim okvirom. Kod monumentalnih damija pravougaoniokvir ima vie profilacija koje prate liniju okvira, a na vrhu je ukrasni zavretak, kruna,bogato profilirana.

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

5MINBER je prostor u damiji gdje imam stoji za vrijeme hutbe. Minber je u potpunosti posvojoj funkcionalnosti govornica. Kao to je praksa i kod klasinih govornica, minber jeizdignuto mjesto, kako bi se osiguralo da se govornik dovoljno jasno uje u svim krajevimadamije. Takoer, njegova visina doprinosi boljoj vidljivosti predavaa od strane sluaa.esto je prepun ornamenata i bogato ukraen. Prvobitni minberi su bili obina drvena postoljasa 3 stepenika, no vremenom je postao sastavni znak islamske arhitektonske prepoznatljivosti.Minber je obino oblika malog tornja sa stepenicama koje vode do njega.Dananji minberi uBosni i Hercegovini imaju 12 stepenica, to odgovara turskoj tradiciji. Stepenite sa bonomogradom vodi do podijuma, koji je uokviren sa etiri stubia koji nose pokrov. Iznad pokrovaje zavrni dio u vidu niskog osmougaonog tambura i atorskog zavretka. Taj dio ima najveuvisinu, pa se ispod njega formira prolaz. Minber je pozicioniran desno od mihraba, mjestakoje oznaava smijer molitve, tj. smijer Kabe prema kojoj se muslimani u molitvi okreu.Takoer, obiajno je da je i minber okrenut u smjeru Kabe.

MUNARA ili MINARET je jedinstven arhitektonski element islamskih bogomolja. Obinoje visoka, mnogo vea od ostalih dijelova damije, sa lukastom krunom na vrhu. Najee jenapravljena kao samostojea struktura. Munara gotovo da nije ni postojala u poetnomperiodu islama. U nekim od najstarijih damija, kao to je Velika damija u Damasku, munaresu izvorno sluile kao osmatranice, osvjetljene bakljama. U novije vrijeme, osnovna funkcijaje da osigura visok poloaj odakle bi mujezinov glas to dalje uo. Pouzdano se zna da je prveezane, tj. vjerski poziv na molitvu, uio Bilal, jedan od istaknutih ashaba, iz prostog razlogato je imao jak glas kojeg je trebalo uti to vie ljudi na to veoj udaljenosti. Zbog toga seve tada upotrebljavao uzdignutiji prostor kako bi glas mujezina dopirao to dalje. Naravno,razmatrajui taj prvi period moemo govoriti samo o naznakama postojanja munare, meutim,sasvim je bilo normalno oekivati da se jedan takav arhitektonski elemenat razvije unutarkasnijih stilskih pojava. Munara je zbog svoje specifinosti oduvjek bila izazov arhitektamakoji su u njoj vidjeli ne samo funkcionalno rjeenje to adekvatnijeg poziva na molitvu ve isimboliku postojanosti, stamenosti, uzvienosti, idealizma, stremljenja ka duhovnom,istaknuti znak islama kojeg moemo prepoznati sa velike udaljenosti. Munara je zbog togapostala neodvojiv dio damije i istaknut civilizacijski znak islamske arhitektonskeprepoznatljivosti. Tokom vremena, mnogi su pokuavali da munari dodijele brojna skrivena,dublja znaenja. Pa su se tako munare predstavljale kao kapije izmeu zemlje i neba, kao elif -arapsko slovo, koje izgleda kao uspravna linija, ili kao prst tewhida - odnosno isprueni prstkojim muslimani "iaretom" prikazuju jedinstvo Boga (Allaha). Najvea svjetska munara jemunara damije Hasana II, u Kazablanki, Maroko. Visoka je 210 m. No, izgleda da nee takodugo drati tu "titulu", jer dvije munare koje se grade u Teheranu bi trebale iznositi itavih230 m. Najvia munara od cigle je Kutub munara, locirana u Delhiju, Indija. Pod zatitom jeUNESCOa. U osnovi, munare se konstruiu od tri dijela:Osnova Obino se zemlja na kojoj poivaju munare kopa dok se ne doe do tvreg materijala. U to seonda postavlja ljunak kao osnova, a rijetko se gradi direktno na zemlji. Osovina Osovine munare su produenog tijela, obino poligonalnog, cilindrinog ili konusnog oblika.Stepenice koje se nalaze unutra su krune, obino u smijeru suprotnom od kazaljke sata. Galerija Balkon koji se nalazi na gornjem dijelu, odakle mujezin poziva na molitvu. ee se ubosanskom jeziku oznaava kao erefe. Prekrivena je dekorativnim ciglama, mozaicima iornamentima. Postoji nekoliko prepoznatljivih svjetskih stilova gradnje munara:

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

5Turska - iz perioda otomanske imperije Osovina je poligonalnog oblika, sa jednim ili vie balkona. Krov je konusnog oblika. Egipat (od 7. vijeka) / Sirija (do 13. vijeka) Male kvadratne kule na etiri ugla damije. Irak Samostalne konusne munare okruene spiralnim stepenicama. Egipat (15. vijek) Osmougle. Imaju dva balkona, pri emu je gornji manji od donjeg. Perzija (17. vijek) Dva para tankih tornjeva sa bonih strana ulaza u damiju. Zavrene prekrivenim balkonima iobloene plavim ploicama U Bosni i Hercegovini je prepoznatljiv otomanski stil gradnje munara, to je razumljivo izrazloga viegodinje okupacije Bosne i Hercegovine od strane otomanske imperije. U novijevrijeme, naroito poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu, sve je vei uticaj drugih kultura, tese grade munare u raznolikim stilovima.

MUSALA otvoreni ograeni prostor sa mihrabom i minberom na kome se obavlja molitvapetkom (duma namaz) i za Bajram.

MUSAFIRHANA (arap. musafir: gost, putnik; per. hane, mjesto) kua u kojoj besplatnonoe i prehranjuju se putnici.

MUVEKITHANA zgrada za mjerenje vremena. Zgrada na kat u stilu ondanje stambenekue i s okom isturenim prema dvoritu.

ORNAMENT (lat. ornamentum kititi, resiti slikovni, grafiki ili skulptularni ukras)primjenjuje se u arhitekturi, slikarstvu, za ukraavanje odjee, predmeta svakodnevneupotrebe i slino.Podjela:

- mimetiki (jednoformna vrsta ornamenta, vezuje se za primitivne kulture)- primijenjeni (dvoformni iskaz ornamenta, sa namjerom da se forma pridrui strukturi,

prirodna i artificijalna forma)- organski (modernistika ideja nadlenja ornamenta, ornament vezan za svojstva

elementarne forme)

PORTAL glavni ulazni portal, u pravilu, nalazi se u sjeverozapadnom zidu damije. Kodveine damija portalu se poklanja velika panja naruito kod onih sa kupolom. Kodmonumentalnih damija portal je izveden od kamena i uvijek je naglaen visokimpravougaonim okvirom. Ulazni otvor je povuen u niu koja je zavrena visokim lukom.Prema oblikovanju toga luka portali se mogu podijeliti u tri osnovne grupe:

1. portal sa lukom stepenasatog oblika koji moe biti ukraen nizom stalaktita2. portal sa prelomljenim lukom3. potral sa raslanjenim lukom

SAHAT-KULA podizani u blizini damija, grdskoj tvravi ili na uzvienju. Pokazivalovrijeme po turskom vremenu. Kopija romanikih crkvenih zvonika Srednje Evrope. Graeneod tesane sedre i kamena vapnenca. Izrazito oblikovane varijacije kod tih objekata opaaju setek u gornjem dijelu, gdje su smjeteni sat i zvono. Da se glas zvona moe nesmetano iritipema vani. Kod jednih su sva etiri zida ostavljeni otvori u obliku prozora zasvedenih na luk,a kod drugih je opet omogueno time, to se atorasti krov razdjelio u horizontalnom smislu u

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

5dva dijela, meusobno neto rastavljenja, i u taj otvor smjestilo zvono. Upadljive su razlikekod samih otvora. Jedni imaju isti orijentalni luk u obliku magareeg hrbata to upuuje narad istonih majstora, a drugeimaju gotovo polukruan luk rad i oblikovanje majstoradalmatinske obale.

STALAKTIT ukras koji podsjea na stalaktite iz peine, slui kao ornament na fasadi ienterijeru damije.

SOFRALUK rezbareni ukras na sredini tavanice.

EDRVAN (tur. adyrvan) vodoskok, bazen, osobito uz damije za uzimanje abdesta.

TEKIJE dervii su svoje religijsko-mistine obrede vrili prvo u spordnim dijelovimadamija zvali su je zavije ili ribat, kasnije se za te potrebe uspostavljaju posebne ustanovetekije. U tekijama je bitna semahana za obavljeanje posebnih obreda, i nalazi se mihrab zazajedniko bogosluenje, takoer se nalazio u zgradi stan eha ili uvara tekije. Uz tekije subile i musarfihane (konaita) za strane ehove, obine dervie i druge goste.

TRIJEM standardno tlocrtno rjeenje svake damije u Bosni podrazumjeva postojanjeulaznog trijema. Damije sa drvenim munarama u Bosni imaju trijem sa drvenim stupovima.Obino se na ulaznoj strani pojavljuju etiri stupa koji formiraju tri otvora, a moe biti i viestupova. Kod veine damija stupovi su kvadratinog oblika bez baze i kapitela. Na vrhu sezavravaju profiliranim sedlom. Sofe tirjema su ograene drvenom ogradom, koja je izvedenaod tankih letvica sa rubnim stubiima koji ima profiliran zavretak. Drveni stupovi mogu bitipovezani lukovima, kod nekih damija stupovi su vretenasto oblikovani i dopunjeni bazom ikapitelom. U pravilu trijem ima istu visinu kao molitveni prostor. U tenji da se taj prostor tobolje iskoristi, u tijemu se nekada izvodi galerija koja slui kao vanjiski mahfil.

TURBE muslimanska grobnica, kapela nad grobom careva i velikaa.

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea