Tema_18-Medunarodno_bankarstvo

8/2/2019 Tema_18-Medunarodno_bankarstvo

1/36

UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

MEUNARODNO BANKARSTVO

Prof.dr. Fikret Hadi Studenti

Mirza Baji 66052

Zoran Cabo 66014

Sarajevo, decembar 2009


2/36

SADRAJ

UVOD 1

1. RAZVOJ MEUNARODNOG BANKARSTVA 2

2. MEUNARODNE BANKE I MEUNARODNO BANKARSTVO 4

3. MEUNARODNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO 6

3.1. Izbor organizacione strukture banaka 6

4. MEUNARODNO INVESTICIONO BANKARSTVO 7

5. MEUNARODNO PRIVATNO BANKARSTVO (Private banking) 8

5.1. Konkurencija u globalnom private banking-u 9

5.2. Offsore banhkarstvo 10

6. STRUKTURA MEUNARODNOG BANKARSTVA 12

6.1. Meunarodne monetarne institucije 12

6.1.1. Institucije meunarodnog monetarnog sistema 13

6.2. Meunarodne razvojne banke 13

6.3. Meunarodne regionalne banke 14

7. UPRAVLJANJE RIZIKOM U MEUNARODNOM BANKARSTVU 15

8. PRANJE NOVCA 199. DERIVATI U MEUNARODNOM BANKARSTVU 24

10. TRENDOVI U MEUNARODNOM BANKARSTVU 25

11. MEUNARODNO BANKARSTVO I BANKARSKI SISTEM BIH 32

LITERATURA 34


3/36

UVOD

Znaajan rast na podruju meunarodne trgovine i meunarodnih investicija

doprinjeo je i razvoju finansijskih institucija na globalnom nivou. Naravno to je doprinijelo i

razvoju banaka kao centralnih institucija na finansijkim tritima. Meunarodne banke su

postale kljuni faktor u globalnoj ekonomiji, omoguavajui protok kapitala irom svijeta,

obezbjeujui finansijsku podrku i zajmove. Meunarodno bankarstvo je u posljednjih 20-ak

godina postalo jedan od najdinaminijih sektora u globalnoj ekonomiji.

Meunarodno bankarstvo se esto percipira kao uurbaniji, uzbudljiviji od

klasinog, starog, nacionalnog bankarstva. Zaista, kako se davanje kredita studentima,

lokalnim graevinskim kompanijama ili trgovcima moe porediti sa odobravanjemogromnih kredita potrebnih za izgradnju objekata poput Panamskog kanala ili izgradnju

eljeznice irom Rusije, koji se finansiraju putem velikih meunarodnih banaka ili u nekim

sluajevima konzorcija banaka. Velike korporacije, kao to su Hong Kong Shanghai Bank

(HSBC), Deutsche Bank ili Chase J.P. Morgan Bank, obuhvatile su cijelu zemaljsku kuglu,

zapoljavaju desetine hiljada ljudi i obavljaju irok spektar aktivnosti irom zemaljske

kugle, dvadeset etiri sata dnevno. Neke od aktivnosti koje meunarodne banke obavljaju se

uklapaju u na tradicionalni pogled na meunarodno bankarstvo, dok druge predstavljaju

radikalne primjere industrije u konstantnom razvoju.

Meunarodne banke na tritima na kojima obavljaju svoje aktivnosti, doprinose

razvoju manjih, nacionalnih banaka koje koriste zastarjele metode, tako to pruaju

najkvalitetnije usluge i koriste najnovije dostupne tehnologije iz domena bankarstva, i na taj

nain one postaju primjer nacionalnim bankama kako treba da posluju.

1


4/36

1. RAZVOJ MEUNARODNOG BANKARSTVA

Niko ne moe tano rei kada je bankarstvo nastalo. Svijet nije otiao u krevet jedne

noi, probudio se sljedei dan i vidio bankare kako ure na posao. Jedna od prvih referenci

vezana za bankarstvo i bankarsku profesiju je Hammurabijev kod, koji je objavio Kralj

Hammurabi osniva Babilonskog carstva (1728-1686 B.C). Hammurabijev kod sadri oko 150

paragrafa koji se odnose na pozajmice, kamate, zaloge i garancije.Sljedei veliki korak u

istoriji bankarstva je izum novca.Pretpostavlja se da je novac izumljen i prvi put koriten u

Kini ,ali u istoriji je prihvaeno da se novac prvi put poeo koristiti u Anadoliji (640 -630

p.n.e.).

Kada je rije o meunarodnom bankarstvu moe se rei da su prvi koraci na ovom

polju ostvareni u 11. vijeku. Kriarski ratovi koji su se odvijali u periodu izmeu 11. i 13.

vijeka, doprinijeli su razvoju trgovine na meunarodnom nivou. Geografski locirani

izmeu Zapadne Evrope i Bliskog Istoka, italijanski gradovi-drave su ti koji su se najvie

razvili u tom periodu zahvaljujui poveanju trgovine sa zemljama Bliskog Istoka, i postali

vodee sile u trgovini i bankarstvu. Trgovci iz Milana, Venecije, enove i Firence osnovali su

prve banke i uspostavili jednu od prvih mrea meunarodnog bankarstva.

Italijani su zadrali primat u bankarstvu sve do kraja 15-og vijeka, kada Antwerp

postaje glavni finansijski centar Evrope. U Antwerpu je u to vrijeme bila jedna od dvije

svjetske berze, to je privuklo veliki broj internacionalnih bankara iz Njemake, Italije i

drugih evropskih zemalja.Antwerp se zadrao kao evropski finansijski centar sve do 1580 -ih,

kada snage pod vostvom Phillip-a II, pljakaju grad i uzrokuju nepopravljivu tetu.

Nakon ovog sluaja, Amsterdam se razvija u glavni finansijski centar, gdje se 1602. godine

formira trite za finansijske instrumente, zatim se 1609. godine osniva Amsterdam

Exchange Bank, a 1611. godine se osniva Amsterdam Stock Exchange.

Poueni Holandskim iskustvom, Britanci 1694. godine formiraju Centralnu Banku,

Bank of England, koja se kasnije pokazala kao kljuni faktor za razvoj bankarskog sektora u

Engleskoj, naroito poslije poraza Napoleona 1814. godine. Sa vrstom fiskalnom

politikom, politikom stabilnosti, brzim ekonomskim rastom podstaknutim industrijskom

revolucijom i ekspanzijom trgovine, Britanija preuzima ulogu svjetskog bankara.

2


5/36

Ameriko bankarstvo doivljava ekspanziju u periodu izmeu 1890. i

1920.godine.Iako se krajem 19. i poetkom 20. vijeka zbog nepostojanja centralne banke,

ameriki bankarski sistem susree sa znaajnim problemima, uspijeva da se odri a zatim i jo

vie razvije nakon I. Svjetskog rata.

Slabost meunarodnih monetarnih institucija nakon I.Svjetskog rata, potpomogla je

depresiji (1920-1930) i razvoju reima, poput nacistikog, koji se temelje na ekonomskoj

nezavisnosti nasuprot meunarodnoj trgovini i kooperaciji.

Da se iste stvari ne bi dogodile i nakon II. Svjetskog rata od kljunog znaaja je bilo

uspostavljanje novog ekonomskog sistema, koji e omoguiti potrebnu koordinaciju

monetarnih politika meu vodeim ekonomijama. Na Bretton Woods konferenciji odranoj

1944. godine, vodee sile osnivaju IMF, World Bank i GATT, centralne institucije ovog

sistema. Bretton Woods sistem gubi svoj znaaj nakon to Nixonova vlada (1971) donosiodluku o razdvajanju dolara od zlata. Uprkos ruenja Bretton Woods sistema, veina

institucija formiranih u ovom sistemu nastavlja sa radom.

Meunarodno bankarstvo doivljava procvat 1960-ih i 1970-ih godina. U ovom

periodu vidljiva je dominacija Amerikih finansijskih institucija (banaka) na svjetskom

tritu. U sljedeoj tabeli prikazani su podaci vezani za razvoj amerikih banka izmeu

1960 i 1975. godine.

Godina 1960 1965 1970 1975 .Krediti datiu inostr. (US$ billion) 4,2 9,7 9,7 30,5Broj banaka saFilijalama u inostr. 8 13 79 126Broj filijala uInostranstvu 131 211 536 762Aktiva filijalau inostranstvu 3,5 9,1 52,6 176,5

Izvor:Yoon S. Park and Jack Zwick, International Banking in Theory and Practice

Sredinom 1980-ih godina amerike banke gube primat na svjetskom finansijskom

tritu, a njihovo mjesto zauzimaju banke iz Evrope i Japana. Potvrda ovome je da je 1974.

godine pet najveih svjetskih banaka (po osnovu ukupne aktive) bilo iz Amerike, a 1997.

godine nijedna Amerika banka se nije nalazila meu deset najveih.

3


6/36

2. MEUNARODNE BANKE I MEUNARODNO BANKARSTVO

Centralna figura cjelokupnog sistema meunarodnog bankarstva su banke koje

obavljaju svoje aktivnosti na meunarodnom nivou. Iz tog razloga, prije nego to preemo na

sistem meunarodnog bankarstva bilo bi od koristi napomenuti ta su to meunarodne banke

i kako su organizovane.

Postoji veliki broj definicija za instituciju meunarodne banke, ali sve one posjeduju

jednu zajedniku karakteristiku, a to je da su meunarodne banke institucije (banke) koje

obavljaju svoje aktivnosti u najmanje dvije zemlje, odnosno da podlijeu pod najmanje dva

razliita regulatorna sistema. U ovom kontekstu meunarodnu banku bi mogli definisati

kao:

Meunarodna banka -banka koja obavlja svoje poslove, kako unutar tako i van nacionalnih

granica, rasprostire svoje aktivnosti na ira podruja u potrazi za novim klijentima i

profitom.

Kao to smo ve spomenuli meunarodno bankarstvo se u posljednjih 20-ak godina

smatra jednim od najdinaminijih sektora u globalnoj ekonomiji. Konstantne promjene u

meunarodnom bankarstvu su posljedica velikog broja faktora od kojih izdvajamo:

Globalizacija finansijskih trita

Poveanje konkurencije (bankarske i nebankarske) Razvoj i implementacija novih tehnologija Deregulacija (zakonska) Disintermedijacija

Da bi bile to efikasnije u pruanju usluga svojim klijentima na meunarodnom

tritu banke se organizuju na razne naineod kojih izdvajamo sljedee oblike:

Predstavnitva: organizacija sa ogranienim spektrom usluga sa matinom centralomu svojoj zemlji, s ciljem da pridobije nove klijente, ali koja se ne bavi depozitnim

poslovima, niti odobrava zajmove.

Agencije: Agencije ne primaju depozitne uloge graana, ali mogu da preuzmuobavezu da e odobriti ili otkupiti zajam, da sklapaju sezonske i revolving ugovore o

kreditu, da izdaju stand-by akreditive, pruaju tehniku pomo i savjetodavne usluge

4


7/36

klijentima, upravlja njihovim gotovinskim raunima i pomae u trgovini hartijama od

vrijednosti.

Filijale: Filijale su najei oblik u organizacionoj strukturi meunarodnih banaka,one obino nude kompletan obim usluga. Inostrane filijale nisu posebna pravna lica

ve samo lokalne kancelarije koje predstavljaju jednu veliku finansijsku korporaciju.

Supsidijarne jedinice: Kada meunarodna banka preuzme veinsko vlasnitvo nadinostranom bankom, ta ino banka postaje supsidijarna jedinica meunarodne banke.

Korespodentne banke: U zemljama u kojima imaju nizak obim poslova, umjestootvaranja vlastitih filijala banke uspostavlaju korespodentne odnose sa nekom

domaom bankom. Na ovaj nain banke se ne izlau velikim trokovima, a svoje

poslove obavljaju preko korespodentne banke koja u njihovo ime obavlja potrebne

aktivnosti.

5


8/36

3. MEUNARODNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO

Komercijalne banke nisu samo jedne od prvih finansijskih institucija koje su se

pojavile u istoriji finansijskog poslovanja, ve su i jedne od pvih finansijskih kompanija

koje su poele da posluju na meunarodnim tritima. Poslovi internacionalnogkomercijalnog bankarstva su u stalnom porastu, a bankari na nove pritiske i izazove

odgovaraju uvijek novim konkurentskim prednostima i tehnologijama. Prema tome,

breadand-butter bussines - primanje depozita i davanje kredita - potisnut je od strane

poslova koji ukljuuju sofisticirane finansijske instrumente. Stavljaju sve vei

naglasak na nekreditne aktivnosti, tako da multinacionalne kompanije pruaju

irok spektartradicionalnih i manje tradicionalnih usluga.

3.1. Izbor organizacione strukture banakaSvaka od gore navedenih organizacionih struktura, koje banka moe da koristi da bi

ula na inostrano trite, ima odreene prednosti i nedostatke. Odluka banke koju strukturu da

koristi zavisi od slijedeih faktora:

Domai zakoni drave u koju banka ulazi - Stavovi drava vezani za finansijskeinstitucije, koji se ogledaju u njenim zakonima, regulativi i politikama, su bitan faktor u

opredjeljenju koju organizacijsku strukturu koristiti. U decembru 1997. g., pod okriljem

Svjetske trgovinske organizacije, 70 zemalja potpisalo je ugovor kojim su se sloile da

svoje granice otvore za sektor finansijskih usluga. Ovo je znai lo da su mnoge zemlje

morale i da donesu odreene izmjene u svojim zakonskim propisima.

Ogranienja banke u pogledu sopstvenih resursa - injenica je da su banke ogranienesopstvenim, internim resursima, kako finansijskim tako i ljudskim. Da bi organizovala

supsidijarnu jedinicu, banci je potreban mnogo vei kapital, nego kad bi za

organizacionu strukturu izabrala filijalu. A predstavnitvo kao oblik organizovanja

izuskuje najmanje iznose kapitala. Kada su u pitanju kadrovi za kojima banka ima

potrebu, ako se odlui za predstavnitvo, to bi trebali biti ljudi koji su vie sposobni zarazvoj odreenog biznisa; kod osnivanja filijale potrebni su joj ljudi koji imaju

analitike sposobnosti.

6


9/36

Stepen privrenosti banke ino tritu - Na nekim novim tritima banke imaju odlineizglede da naprave dobar posao, pa se i vie vezuju za ta trita, osnivajui filijalu ili

supsidijarnu jdinicu. Na dugim, rizinijim tritima ele za poetak da izvide situaciju, pa

se pojavljuju samo kroz predstavitva.

Poreski uslovi - Prihod i dobit filijale u drugoj zemlji utiu na obaveze matine banke prema svojoj dravi, s obzirom da je filijala sastavni dio matine banke. Prema tome

matina kua moe osnovati filijalu kako bi njen gubitak u prvim godinama rada mogla

odbiti od svoje poreske obaveze. Kada filijala pone ostvarivati prihod, ona se moe

preorganizovati u supsidijarnu jedinicu, iji se prihodi ne oporezuju u dravi matine

banke, sve dok se oni ne ponu dijeliti kroz dividened

4. MEUNARODNO INVESTICIONO BANKARSTVO

Investicione banke su banke koje na sebe preuzimaju poslove vezane za emisiju

vrijednosnih papira svojih klijenata i na odreeni nain ih finansiraju. Investicione banke se

takoe pojavljuju kao posrednici u obezbjeenju i davanju odreenih garancija. Usluge koje

ine sutinu investicionog bankarstva su:

Kupovina i prodaja dionica i obaveznica za investitora Stvaranje trita za investitore koji ele da prodaju ili kupe vrijednosne papire Savjetodavne usluge - najee velikim kompanijama i vladi Dodatni poslovni tokovi - investicioni menadment, trgovanje raznim devizama,

finansijski ininjering, poslovi lizinga

Prema ovome moemo zakljuiti da se investiciono bankarstvo razlikuje od

tradicionalnog bankarstva. Postoji vei poslovni rizik i u velikoj je zavisnosti od stanja na

svjetskim berzama i kamatnih stopa. Investicione banke mogu je pojaviti u oblikupartnerstva, konglomerata i javnih preduzea.

7


10/36

5. MEUNARODNO PRIVATNO BANKARSTVO (Private banking)

Private banking je, ukratko, pruanje finansijskih usluga bogatim (high net worth),

fizikim licima. Kad kaemo bogate, high net worth osobe, mislimo na osobe koje

posjeduju milion ili vie dolara.

Usluge koje private banking prua su slijedee:

Aktivnosti povezane sa depozitima (otvaranje i voenje tekuih rauna, tednihrauna, potvda o depozitima, vrijednosnih zapisa, bankarskih akcepata itd.)

Line pozajmice Korporativne pozajmice Upravljanje investicijama (koje ukljuuje usluge skrbnitva, investicija u plemenitemetale, valute, robe i umjetnine) te finansijsko i poresko savjetovanje.

Tradicionalne usluge kao to su: offshore rauni, ulaganje u fondove i poreski savjeti

danas se dopunjuju novim kao to su hedge (kombinovani) fondovi i derivativi.

Zahtjevi klijenata koji koriste usluge linog bankarstva, a koje obino ne mogu dobiti

u konvencionalnom bankarstvu su slijedei:

tajnost: bogate osobe, koriste usluge meunarodnog privatnog bankarstva sa ciljemprenoenja njihovih sredstava na sigurno u offshore finansijske centre. sigurnost: mnogi klijenti meunarodnog privatnog bankarstva dolaze iz turbulentnihpodruja i trae sigurnost za svoja sredstva u udaljenim offshore centrima.

dobit: tipini klijenti meunarodnog linog bankarstva su evoluirali od potomakabogatih porodica koji, prije svega, ele da sauvaju njihovo bogatstvo i novi klijenti

koji su svoje bogatstvo sami stekli i interesuju ih prvenstveno visoki povrati na

uloena sredstva.

prvoklasna usluga: lino bankarstvo je biznis koji se bazira na vrstim vezamaizmeu bankara i klijenata. Personalne veze su tako vane u ovom biznisu da su

privatni bankari poznati kao relationship menaderi. Jo su poznati i kao etai

pudlica i batleri bogatih.

8


11/36

5.1. Konkurencija u globalnom private banking-u

vicarske banke su tradicionalno dominantne na na tritu linog bankarstva.

Najpoznatije kompanije koje se bave linim bankarstvom su slijedee:

Assets under

Management Broj

Kompanija (milijardi $) uposlenih

1 UBS 422 74002 Credit Suisse 288 84003 Deutsche bank 180 54004 Chase Manhattan 150 25005 Citibank 140 40006 Merrill Lynch 137 9500

7 ABN amro 133 N/A8 HSBC 121 30009 BNP Paribas 100 240010 J.P: Morgan 80 138711 Pictet & Cie 80 150012 Julius Baer 78 2000

Izvor: The financial times, Private Banking Survay, July 7, 2000

Iako su gore navedene kompanije jako velike, nema nijednog igraa koji ima vie od

10% udjela na tritu. Na tritu dominiraju veliki igrai ali na ovom tritu jako su

uspjene i neke banke srednje veliine kao to je Pictet & Cie i Julies Bear koje,

fokusirajui se na dobre odnose sa klijentima uspijevaju uzeti dobar dio kolaa od velikih

banaka kao to su UBS i Credit Suisse. U svojoj studiji o private banking-u Financial Times

kae vicarska je, jo uvijek, glavni grad linog bankarstva ali je prolo vrijeme kad su se

vicarski bankari mogli naslonitiu fotelje i ekati da klijenti sami dou.

9


12/36

5.2. Offsore banhkarstvo

Offshore bankarstvo se moe definisati kao pruanje usluga nerezidentima na

lokacijama koje imaju poreske olakice. Offshore finansijski centri se razlikuju od

onshore bankarstva po tome to finansijske usluge ovih centara obino nisu dostupne

lokalnom stanovnitvu. Postojanje finansijskih centara za korist stranih klijenata je obino

podrano lokalnim zakonima.

Offshore finansijske centre karakterie nekoliko kljunih elemenata i to:

Poreske beneficije, Korisnici usluga su uglavnom nerezidenti, Rijetke kontrole deviznih tokova, Blizina velikim ekonomijama (kao to su Luksemburg i vicarska Njemakoj ili

Bahami SAD-u) i dobre komunikacije,

Legalni reim koji podrava tajnost, Visok procenat politike stabilnosti - naravno, niko ne eli poloiti novac u zemlju

koja ne moe garantovati sigurnost povrata.

Glavni Offshore finansijski centri su:

U Evropi i na

U Americi Bliskom istoku U Aziji i Pacifiku

Aguilla Bahrein Cook islands

Aruba Kipar Hong Kong

Bahamska ostrva Gibraltar Lubuan islands (Malezija)

Barbados Irska (Dablin) Palau

Bermudska ostrva Isle of man Nieu

Djevojaka ostrva Lihtetajn SingapurCayman Islands Luksemburg Vanuato

Grenada Monako

Panama vicarska

10


13/36

Prednosti Offshore bankarstva

1. Offshore banke omoguavaju prijenos kapitala u politiki i ekonomski stabilnezemlje. Ovo posebno moe biti vano za klijente koji ive na lokalitetima sa visokim

rizikom od politike nestabilnosti, te se boje da im sredstva mogu biti zamrznuta,

umanjena i da jednostavno nestanu.

2.Neke offshore banke mogu obezbijediti vee kamatne stope od onshore banaka zbogmanjih optih trokova i zbog nepostojanja intervencija od strane vlade.

3. Offshore bankarstvo je jedna od rijetkih privrednih grana, uz turizam, gdje mogukonkurisati geografski udaljene, ostrvske nacije.

4. Kamata isplaena od strane offshore banke je obino bez ikakvih poreskih odbitaka.5.Neke usluge offshore banka ne mogu biti dostupne kod domicilnih banaka kao to su

anonimni rauni itd..

6. Neki smatraju da offshore bankarstvo stvara konkurenciju u porezima i bankarstvuto moe biti prednost za konkurenciju.

Nedostaci offshore bankarstva

1. Offshore bankarstvo je esto povezano sa sivom ekonomijom i organizavonaimkriminalom kroz pranje novca. Poslije 09.11.2001. godine offshore banke su

optuivane za pomaganje raznih organizovanih bandi, teroristikih grupa itd.

2. Postojanje offshore banaka ohrabruje utaju poreza obezbjeujui utajivaimasigurno utoite za skrivanje utajenih prihoda.

3. Zemlje u razvoju mogu imati problema zbog brzine kojom novac moe biti prebaeniz i u ekonomiju kao vrui novac pravei finansijske poremeaje.

4. Usluge offshore bankarstva mogu koristiti samo osobe sa visokim prihodima, zbogtrokova koji nastaju u otvaranju i odravanju offshore rauna. Zbog ovog, teret

poreza u domicilnim zemljama neproporcionalno pada na osobe sa srednjim

primanjima.

11


14/36

6. STRUKTURA MEUNARODNOG BANKARSTVA

Sva legalna meunarodna plaanja se obavljaju preko banaka.Za organizaciju i strukturu

meunarodnog bankarstva su relevantni meunarodni sporazumi,ugovori i konvencije.U

skladu sa njima konstituisano je vie multilateralnih,regionalnih i drugih finansijskih

organizacija i struktura.

Osnovni ciljevi pomenutih organizacija su:

Omoguavanje slobodne meunarodne trgovine i kretanje kapitalaOdreivanje unutranje i meunarodne monetarne i ekonomske stabilnostiKonstituisanje instrumenata i uslova za razvoj najsiromanijh zemalja

Zbog sloenosti pomenutih ciljeva potrebno je razumijevanje,tolerancija i solidarnost meuzemljama lanicama meunarodnih finansijskih institucija.

Meunarodnu bankarsku strukturu je mogue sistematizovati na vie naina:

Meunarodne monetarne institucijeMeunarodne razvojne bankeMeunarodne regionalne bankeiroka mrea univerzalnih,komercijalnih i specijalizovanih banaka

6.1. Meunarodne monetarne institucije

Meunarodni monetarni sistem-skup meunarodnih sporazuma i institucija kojim se ureuje

meunarodna likvidnost,konvertibilnost jedne valute u drugu i u sredstva rezervi kao i

procedure kojima se regulie postizanje eksterne ravnotee.Ciljevi meunarodnog monetarnog

sistema:

1.Uravnoteen razvoj meunarodne trgovine2.Stabilnost valutnih sistema plaanja

3.Odravanje multilateralnog sistema plaanja

12


15/36


16/36

nedovoljne profitabilnosti obzirom da su u pitanju vei iznosi te samim time i vei rizici

Meunarodna finansijska korporacija je osnovana 1965. god. Ima katalizatorsku ulogu u

smislu povezivanja prvatnih preduzea kojima je potreban kapital sa zainteresovanim

ulagaima.Multinacionalana agencija za garantovanje investicija je osnovana 1985. god. Sa

ciljem davanja garancija za nekomercijalni rizik ime podstie priliv privatnog kapitala u

zemlje u razvoju.

6.3. Meunarodne regionalne banke

Meunarodne regionalne banke finansiraju projekte koje imaju za cilj modernizaciju

proizvodnje i razvoj slabije razvijenih oblasti kako bi uklonile strukturne neusklaenosti i

neravnomjernosti u stepenu razvoja pojedinih regiona

Meunarodne regionalne banke je mogue podijeliti na:

Evropske regionalne banke Vanevropske regionalne banke Subregionalne banke Najznaajnije evropske regionalne banke su : Evropska investiciona banka Evropska banka za obnovu i ravoj Nordijska banka Razvojna banka Savjeta Evrope

Vanaevropske regionalne banke su banke koje se osnivaju u zemljama amerikog,afrikog i

azijskog kontineneta radi unapreenja svog regionalnog razvoja U tom smislu je

konstituisano vie regionalnih banaka:

Interamerika banka za razvoj Afrika banka za razvoj Azijska banka za razvoj Najvanije subregionalne banke za razvoj su : Islamska banka za razvoj Istono- afrika banka za razvoj Arapska banka za privredni razvoj Afrike Arapski monetarni fond

14


17/36

7. UPRAVLJANJE RIZIKOM U MEUNARODNOM BANKARSTVU

Upravljanje rizikom (engl. risk management) ili menadment rizika je proces

aktivnosti i pristup menadmenta usmjeren na ouvanje imovine i dohodovne moi

preduzea i spreavanje rizika gubitka, posebno sluajnih i nepredvienih. Rizik se moe

smanjiti tako da se poduzmu preventivne akcije i poveaju mjere opreza, da se izdvoje

fondovi za plaanje gubitaka ili da se rizik prebaci na nekog drugog kao to su

osiguravajua drutva.

Bankarski posao je upravljati rizikom, a ne izbjegavati rizik, jer ako bankar ne

preuzima rizik nee nikad napraviti nikakav posao u smislu davanja zajma odnosno kredita.

Tako je upravljanje rizikom centralna funkcija svih bankara kako domaih tako i

meunarodnih.

Analizom rizika spoznaju se i vrednuju rizici za ciljeve i aktivnosti preduzea.

Uobiajeno se razlikuju materijalni i nematerijalni rizici: materijalni se odnose na opasnostod gubitaka, a nematerijalni na neizvjesnost hoe li zbog nekog dogaaja nastupiti dobici ili

gubici. Nakon to se odreeni ciljevi i aktivnost prepoznaju kao rizini, slijedi definisanje

uestalosti i visine tete ovih rizika. Mjerama poveanja sigurnosti ovladava se opisanim

rizicima ili se oni umanjuju. Nadzor nad rizicima trajna je aktivnost stoga to se oni u

vremenu mjenjaju, nastaju i nestaju, a promjenjiva je i njihova uestalost te visina tete.

Djelotvorno upravljanje njima trajan je proces koji pretpostavlja prilagoen obim i obradu

informacija te jasno utvrene kompetencije s obzirom na upravljanje rizicima. Takvo

upravljanje rizicima pretpostavlja i trajno obrazovanje kako bi se novim znanjima moglo ii

u susret novim rizicima.

Specifini rizici kojima se izlau banke u elektronskom bankarstvu i aktivnostima u vezi s

elektronskim novcem mogu se grupisati prema grupama rizika na osnovu klasifikacije koju

je izvrio Bazelski komitet, pa u tom smislu, ovi rizici nisu novi. U sadanjoj fazi

razvoja elektronskog novca i elektronskog bankarstva izgleda da e operativni, reputacioni

ipravni rizik biti najvanije kategorije rizika za veinu aktivnosti u vezi s

elektronskim novcem i elektronskim bankarstvom. Tradicionalni bankarski rizici, kao

to su kreditni rizik, rizik likvidnosti, kamatni rizik i trini rizik mogu takoe proizai iz

aktivnosti u vezi s elektronskim novcem i elektronskim bankarstvom.

15


18/36

Zbog toga je u elektronskom bankarstvu neophodan proces upravljanja rizikom, koji se

sastoji od tri osnovna elementa: procjene rizika, kontrole izloenosti riziku i praenja rizika.

U sutini rizik se moe klasificirati u est osnovnih kategorija:

1. Kreditni rizik;2. Trini rizik;3. Rizik likvidnosti,4. Rizik kamatne stope;5. Operativni rizik;6. Prekogranini rizik.

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik od mogueg neuspjeha, odnosno rizik da zajmoprimci ne izvre

svoju obavezu prema banci pod dogovorenim uslovima. Na primjer, Ruska vlada je 1998.godine donijela odluku da za 90. dana odgodi plaanje domaih dugova. Posljedica toga je 6

milijardi gubitka u bankama i osiguravajuim kuama. Kreditni rizik je povezan sa rizikom

opadanja kreditne sposobnosti zajmoprimaoca. Smanjena kreditna sposobnost ne mora

nuno dovesti do situacije da korisnik kredita ne ispuni svoju obavezu prema banci, ali je ta

mogunost poveana. Kreditni rizik je od izuzetnog znaaja za poslovanje banke u

sluajevima kad mali broj znaajnih komitenata moe uzrokovati velike gubitke, to moe

dovesti banku u stanje nesolventnosti. Ovakve situacije se mogu izbjei odgovarajuim

kreditnim politikama banke kojima se ograniava maksimalan iznos kredita koji se moe

dodijeliti jednom korisniku ili pripadniku odreene granske industrije. Kao mogue sredstvo

borbe protiv kreditnog rizika navodi se diverzifikacija manjih iznosa kredita na vei broj

korisnika.Tehnike upravljanja kreditnim rizikom su vjerovatno najrazvijeniji alat kojim

bankar raspolae, te tehnike su:

Screening - odnosi se na sakupljanje i djelotvornu reviziju pouzdanosti informacijao pregledu zajmova (posudbi) od strane finansijskih institucija;

Monitoring - smanjenje rizika kod posuivanja, bankari stavljaju u ugovore o zajmuogranienja na aktivnosti kojima se moe baviti zajmoprimac;

Long-term customer relationships -bankarski nain smanjenja trokova prikupljanjainformacija i pravljenja lake zatite od kreditnog rizika;

16


19/36

Loan commitments - izvrenje zajma obavljaju banke u odreenom vremenu, uzosiguranje posudbe (zajma) sa iznosom koji je vei od ugovorenog za iznos kamate;

Collateral - ili svojstvo obeanja pozajmljivaa, kao nadoknada ako posudbapropadne, smanjuje bankarski gubitak u sluaju propasti zajma;

Compensating balances - posebna vrsta kolaterala, koji se zahtjeva kada bankenaprave komercijalne zajmove,

Credit rationing -javlja se kada pozajmljiva odbije napraviti zajam ili ograniivisinu zajma, ak i kada je zajmoprimac voljan da plati i veu kamatu od uobiajene.

Trini rizik

Trini rizik je rizik opadanja vrijednosti vrijednosnih papira u portfoliu banke na tritu

kapitala u periodu potrebnom za njihovu likvidaciju. Veliina ovog rizika zavisi odosjetljivosti odreene vrste vrijednosnog papira i perioda potrebnog za njegovu likvidaciju. Kad

je rije o nelikvidnim vrijednosnim papirima, teko ih je unoviti bez veih popusta

(diskonta), a kako je period unovavanja dug postoji vei stepen rizika da e njihova

vrijednost opasti do zavretka eljene transakcije. Upravljanje trinim rizikom: banke se

izlau promjenama u vrijednosti finansijskih instrumenata, zbog promjena prije svega

trinih cijena, kamatnih stopa, promjena kurseva i sl.

Bankari su razvili sloene kvantitativne metode za ocjenu trinog rizika zasnovane na

sofisticiranim softverima. Dvije osnovne metode su: cijena rizika (u normalnim uslovima) i

testiranje optereenja (nestabilno, nesvakidanje okruenje).

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti postoji za sluaj da nam trenutni novani tok nee biti dovoljan da

podmiri finansijske obaveze banke u odreenom trenutku. Rizik likvidnosti se javlja

najee zbog neadekvatne rone transformacije sredstava. Drugim rijeima, kratkorone

depozite banke plasiraju u vidu dugoronih plasmana ime zamrzavaju likvidna sredstava.

Kao vid zatite od rizika likvidnosti navodi se postojanje zlatnog bankarskog pravila

finansiranja koji zahtijeva da se kratkoroni depoziti plasiraju u vidu kratkoronih

plasmana, a da osnovu dugoronih plasmana ine dugoroni depoziti.

17


20/36

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik opadanja zarade banke usljed kretanja kamatne stope. Plasmani

banke izraeni u vidu aktive i pasive u bilansu stanja predstavljaju potencijalne izvore

zarade ili trokova usljed promjene kamatnih stopa na finansijskom tritu.

Operativni rizik

Rizik od potencijalnih gubitaka koji nastaju usljed pogrenih informacija, greki u

komunikaciji, nepotivanja pravila i procedura, kao i nepotivanja i neusklaenosti sa

zakonima, i sl. Operativni rizik je najtei za kvantificirati.

Prekogranini rizik

To je rizik od moguih gubitaka koji proizilaze iz operacija banaka na prekomorskim tritima.

18


21/36

8. PRANJE NOVCA

Pranje novca openito podrazumijeva rjeavanje, pretvaranje ili ienje novca

steenog kriminalnim aktivnostima (najee trgovinom droge), njegov prijelaz preko

meunarodnih granica (ponajvie povratak u zemlje gdje je droga proizvedena) i ponovno

ukljuivanje tog novca u regularne novane tokove. Pranje novca je izuzetna prijetnjaintegritetu finansijskih ustanova (kako se to ponajbolje oituje u Rusiji gdje mafija nadzire

mnoge od najvanijih banaka u zemlji), koja dovodi u nepovoljan poloaj priv redne

subjekte koji legalno posluju (kao to je to sluaj u Kolumbiji). Perai novca openito ne

nastoje ostvariti najviu stopu dobiti na novac koji operu, ve im je vanije mjesto ili

investicija koje e im omoguiti najlake i najbre recikliranje novca. Tako novac moe

putovati iz zemlje s dobrom ekonomskom politikom u kojoj se ostvaruju vie stope dobiti u

zemlje s loijom politikom i niim prinosima od uloenih sredstava. Tako se zbog pranja

novca moe dogoditi da se slobodni kapital ulae manje racionalno, to uveliko moe

naruiti postojee ekonomske tokove.

Smatra se da je pojam "pranje novca" prvi upotrijebio engleski asopis The Guardian piui

1973. o 200.000 USD namijenjenih republikanskoj predizbornoj kampanji u SAD,

odnesenih u kovezima u Meksiko radi stavljanja u opticaj.

Postupak pranja novca odvija se u tri faze:

stavljanje (engl. placement) kao prva faza sastoji se od fizikoga ulaska gotovinekriminalnog porijekla u finansijski sistem preko bankarskih pologa, novanihnaloga ili elektronskim transferom preko dravnih granica, ili se njime kupuje

odreena imovina.

Idua je faza polaganje (engl. layering) pod kojim se podrazumijeva niz sloenihfinancijskih transakcija kojima se prikriva pravo porijeklo novca. Krajnji cilj ove

faze u procesu pranja novca sastoji se u onemoguavanju povezivanja takvih

sredstava s njihovim izvorom.

Konana je faza u procesu pranja novca integracija (engl. integration) kojom se"prljavi novac" ugrauje u tzv. "iste fondove" iniim vie ne razlikuje od

zakonito steenog novca.

esto se pojedine faze ne mogu razdvojiti. Za primjer moe posluiti sljedei tipini obrazac

pranja novca: Novac prikupljen od prodaje droge na amerikim ulicama provercan

19


22/36

je preko granice u Kanadu gdje je u mnogobrojnim mjenjanicama zamijenjen za vee

novanice kako bi mu se smanjila teina i obim. Kuriri su organizirano putovali avionom i

nosili ga u London, gdje su obavljana plaanja za finansijsku ustanovu u Jerseyu. U istrazi je

ustanovljeno da su iz Velike Britanije obavljene uplate na 14 rauna u Jerseyu, koji su

glasili na imena lokalnih direktora. Nakon toga sredstva su s prikrivenim porijeklom

vraana u SAD ili putem kredita koji su davani kompanijama koje su bile u vlasnitvu

naruitelja cijele akcije ili se pak koristila finansijska ustanova u Jerseyu za depozit i kasnije

obavio neposredni transfer u SAD.

Smatra se da se godinje u svijetu "opere" oko 900 milijardi USD od ega gotovo polovica

novca dolazi iz ilegalne trgovine drogama. To upuuje na povezanost pojave pranja novca s

organiziranim kriminalom koji u najveem obimu stoji iza ilegalne trgovine drogama.

Pranjem novca, osim to se uveliko podstie slobodna trina ekonomija, naruava se idemokratska politika struktura i politika stabilnost zemlje. Dobro su poznati sluajevi da su

predstavnici kokainskih kartela ili mafije pokuavali, i ponekad uspijevali, prodrijeti u

sredinja tijela vlasti pojedinih zemalja i potkupiti ih. Sam kolumbijski predsjednik Ernesto

Samper optuen je, da je tijekom izborne kampanje primao velike novane iznose

narkomafije. Izgleda da su lokalni trgovci drogom nudili potpunu otplatu kolumbijskog

vanjskog duga u zamjenu za nesmetano djelovanje. Nita bolje nije ni stanje u Meksiku

gdje je otkriveno da Raul Salinas, brat biveg predsjednika Meksika Carlosa Salinasa,

ima na raunima stranih banaka 120 miliona amerikih dolara. Korupcija u Meksiku,

kao i u mnogim drugim -pogotovo junoamerikim dravama postala je endemska pojava

koja zahvaa sve razine administrativnih i vladinih ustanova.

Pranje novca neposredno utie na smanjenje transparentnosti i naruavanje zdravlja

finansijskog trita, vanih odrednica u djelotvornom funkcionisanju cjelokupne privrede.

Novac dobiven iz kriminalnog djelovanja obino korumpira slubenike finansijskog trita,

uzrokujui dugotrajnu i teko popravljivu tetu trinom kredibilitetu. Pranje novca moe

korumpirati dijelove finansijskog sistema i onemoguiti uspjeno upravljanje sredinjih

banaka i nadzornih tijela. Ukoliko neki bankovni rukovodilac postane korumpiran, netrino

ponaanje moe se proiriti u druga podruja koja nisu izravno povezana s pranjem novca, to

ugroava sigurnost i bonitet banke. Osobe koje obavljaju nadzor nad radom banke

takoer mogu biti korumpirane ili zastraene prijetnjama, to smanjuje, a ponekad i potpuno

20


23/36

onemoguava djelotvornost nadzora. Stoga je nuno jaati zakonske odredbe protiv pranja

novca, ali to ne znai smanjivanje tradicionalne bankarske kontrole.

Na meunarodnom nivou, kretanje kapitala pod utjecajem pranja novca moe

djelovati destabilizirajue zbog integrativne prirode svjetskog finansijskog trita.

Finansijske tekoe nastale na jednom mjestu, mogu se vrlo lako proiriti i u druge zemlje,

pretvarajui tako nacionalni problem u meudravni. Organizirani kriminal moe biti iznaajna prijetnja meunarodnom miru i sigurnosti, kao u sluaju amerike intervencije u

Panami, poduzetoj sa ciljem da se ukloni s vlasti general Noriega, kada je zabiljeeno jako

protivljenje trgovaca drogom. Osim trgovine drogom veliki novac treba oprati i nakon

aktivnosti u prevarama i ostalom finansijskom kriminalu, trgovini orujem, terorizmu,

iznuivanju, ucjenama i slino.

Ono to osobito oteava organiziranu akciju svih drutvenih faktora politike

suzbijanja kriminaliteta u borbi protiv pranja novca jesu vrlo brojne i raznovrsne metode

pranja novca koje se iz dana u dan mijenjaju i prilagoavaju mjerama poduzetim radi

njihova otkrivanja i suzbijanja. Od niza metoda valja spomenuti samo neke: krijumarenje

gotovine - fiziki transport gotovine u stranu dravu gdje se novac polae u banku i uskoro

postaje neprepoznatljiv; konstrukcija (engl. structuring) - velika financijska transakcija

pretvara se u niz malih s malim iznosima novca (tako je jednom prilikom oprano 29 miliona

USD u malim svotama od 10 i 20 dolara prebacivanih u Ekvador); lane kompanije - tzv.

"shell kompanije" (engl. shell: ljuska) prikrivaju sredstva pranja novca, a "front kompanije"

(engl. front: prednja strana, lice, elo, proelje) obavljaju legalne poslovne aktivnosti radi

prikrivanja pranja novca; kockarnice - osoba s gotovinom dolazi u kockarnicu, dobiva

etone, odigra nekoliko serija i za veinu preostalih etona trai isplatu koju potom deponira

na raun treih osoba itd.

Nova informatika tehnologija, fleksibilnost i prilagodljivost u djelovanju, struna

pomo i ogromna finansijska sredstva koja su na raspolaganju znatno olakavaju proces

pranja novca i njegov prenos preko granica. Iako u pranju novca i nadalje ponajvie

sudjeluju banke, od njega nisu poteene niti druge ustanove gdje se koriste vee koliinegotovog novca, a esto nisu pod jaom zakonskom regulativom ili nadzorom.

Ukoliko su banke umijeane u pranje novca naruava se povjerenje koje javnost ima u

njih te se, ako su povezane s organiziranim kriminalom, podriva njihova stabilnost.

Usprkos kratkotrajnoj moguoj dobiti, prijeti im neposredna opasnost od gubitka zbog

21


24/36

prijevara kako zbog nehajnosti u provjeri neeljenih stranki ili naruenog integriteta

njihovih slubenika koji su povezani s kriminalcima. U pranju novca kroz banke,

organizirani kriminal se esto slui ljudima koji nemaju kriminalne prolosti, to oteava

otkrivanje takvog djela. Oni otvaraju raune preko kojih obru velike novane iznose, esto uz

pomo nesavjesnih bankovnih slubenika.

Napomenuto je da pranje novca takoe sve vie postaje meunarodna aktivnost

globalnih razmjera. Iz tog razloga su mnoge meuna rodne organizacije uspostavile

standarde, procedure i preporuke kako bi rjeavale ovaj fenomen. Danas se pranje novca u

veini zemalja smatra ozbiljnim zloinom, te je opeprihvaeno miljenje da organi vlasti

rizikuju da dou u situaciju u kojoj e ih podrivati organizirani kriminal i korupcija, ukoliko

nemaju adekvatne zakone i procedure koje su usmjerene na rjeavanje pitanja koja se tiu

sprijeavanja, otkrivanja, istraivanja i poduzimanja zakonskih mjera u sluajevima pranja

novca. S obzirom da se takoe smatra da finansijsko trgovanje u velikoj mjeri imameunarodni karakter, u primjeni ovih zakona treba postojati dosljednost. Iz tog razloga su,

izmeu ostalih, Vijee Evrope, Evropska unija i Radna grupa za financijske mjere (FATF),

koju su uspostavile zemlje-lanice grupe G-7, i Ujedinjene nacije, za svoje zemlje-lanice

definirale smjernice za ostvarivanje efikasnih programa za borbu protiv pranja novca.

Poto pranje novca i ostale protivzakonite aktivnosti smanjuju poverenje u

finansijska trita i ekonomski sistem, moe doi do slabljenja ekonomskog rasta zemlje.

Bitno je odgovarajuim mjerama onemoguiti da finansijski sistem bude koriten za pranje

prljavog novca. Centralna banka i druge institucije treba da utvrde regulativu i vre

superviziju banaka da bi sprijerili i otkrili pranje novca. Ovim regulativama potrebno je

propisati mjere za banke i finansijske institucije koje ukljuuju obavezu izvetavanja

nadzornih organa ukoliko postoji sumnja u vezi porjekla novca; primjenu odgovarajuih

sankcija; stroga pravila kod izdavanja licenci bankama i finansijskim institucijama. Zajedno sa

udruenjem banaka, centralna banka treba da odredi pravila bankarske prakse protiv

pranja novca; mjere za procjenu, praenje i kontrolu klijenata; utvrdi limite za iznose

transakcija i konverzija u stranoj valuti za pojedince; obaveze banke da odredi odgovorne za

nadzor u vezi pranja novca; i obezbijedi obuku zaposlenih o tehnikama protiv pranja novca. Za

bankarski sektor je vano da sistem upravljanja rizikom i struktura korporativnog

upravljanja budu dobro organizovani i prilagoeni da omogue prevenciju, odnosno borbu

protiv ulaska prljavog novca u finansijski sistem.

22


25/36

William C. Gilmore (1995), profesor javnog meunarodnog prava sa Sveuilita u

Edinburghu, kotska, navodi nekoliko preporuka:

Upoznajte svoju stranku: banke se trebaju potruditi da saznaju pravi identitet svoje stranke i

imati odgovarajue naine provjere bona fide nove stranke,

Poslujte u skladu s propisima: rukovodstvo banke treba osigurati da se poslovanje odvija u

skladu s visokim moralnim standardima, da se potuju zakoni i odgovarajua regulativa i da se

ne ostvari usluga ako postoje opravdani razlozi da je rije o pranju novca.

Suraujte s nadlenim tijelima za spreavanje protuzakonitih radnji: banka u svim

sumnjivim sluajevima pranja novca treba u potpunosti suraivati s nadlenim tijelima i

poduzimati odgovarajue mjere propisane zakonom.

Posvetite panju osposobljavanju i informiranju zaposlenih: svi zaposleni u banci trebaju

biti dobro obavijeteni o prihvaenoj politici banke, dosljedno provoditi odluke o obveznomutvrivanju pravog identiteta stranke i voenju odgovarajue dokumentacije o raunima,

koju treba uvati najmanje pet godina kako bi se po potrebi mogao uspjeno utvrditi

redoslijed pojedinanih transakcija.

Meunarodno pranje novca temelji se na razlikama finansijskih i bankovnih odredbi u

zakonodavstvima pojedinih zemljama. Zbog toga je nuno to je vie mogue smanjit i te

razlike, ako se ve one ne mogu u potpunosti ukloniti. Isto tako vano je i iznalaenje novih

zakonskih rjeenja u borbi protiv pranja novca, stvaranje i razvoj novih specijaliziranihslubi. U uspjenom spreavanju pranja novca vjerojatno je najbitniji daljnji razvoj

meunarodne suradnje uz koritenje modernih i uinkovitih metoda. Inae e svi

pojedinani napori donijeti slabe rezultate i prouzroiti velike trokove.

U izvorima meunarodnog krivinog prava za pranje novca relevantna je

Konvencija Vijea Evrope o pranju, traganju, zapljeni i konfiskaciji prihoda od kaznenih

djela i Konvencija Ujedinjenih Naroda o transnacionalnom organiziranom kriminalu.

23


26/36

9. DERIVATI U MEUNARODNOM BANKARSTVU

Derivati su finansijski sporazumi ija je vrijednost povezana ili izvedena iz

vrijednosti neke druge osnovne aktive koja se nalazi u njihovoj osnovi kao to su dionice,

obveznice, ostali osnovni vrijednosni papiri, kamatna stopa i slino.Kompanije koriste

derivate da olakaju upravljanje i voenje posla zbog promjena kamatnih stopa i cijena

sirovina. Derivati koji se koriste za kontrolu rizika povezanog sa promjenama cijena u

spoljnoj razmjeni i promjenama kamatne stope, nazivaju se hedging.

Swaps- predstavlja sporazum kojim se ugovorne strane obavezuju na zamjenu: bilo fiksne

kamate za fluktuirajuu i/ili zamjenu jedne valute za drugu valutu, po ugovorenom kursu i na

tano utvren datum.

Options - predstavlja pravo, a ne obavezu kupovine ili prodaje nekog finansijskog

instrumenta, po ugovorenoj cijeni. Opcije su fleksibilnije i superiornije u odnosu na

tradicionalne terminske transakcije i futures ugovore. Opcije se smatraju najuspjenijim

instrumentom savremenih finansija.

Futures - je po svojoj formi slian forward ugovoru, te se moe rei da je futures ugovor

specifina poslovna transakcija terminskog karaktera. Za razliku od terminskih, futures

ugovori se temelje na standardizovanom ugovoru i omoguavaju uee tree strane

(Clearing House). Futures ugovor standardizira i kvantitet i kvalitet, to korisnicima znatno

oteava pronalaenje adekvatnog ugovora. Ipak, za futures trita se moe rei da su

likvidnija i efikasnija u odnosu na trita forvard ugovora.

Forwards - se moe definisati kao terminski ugovor izmeu dva subjekta - kupca i

prodavca o kupovini (prodaji) odreene aktive (robe), gdje e se isporuka te aktive (robe) i

njeno konano plaanje izvriti u budunosti.

Finansijski derivati su izazvali krupne promjene na finansijskim tritima

najrazvijenijih zemalja, ali i na meunarodnom finansijskom tritu. Danas je gotovo

nezamislivo finansijsko poslovanje bez poznavanja i upotrebe ovih finansijskih

instrumenata. Stoga je opravdano to se smatraju izvjesnim katalizatorima razvoja

finansijskih trita.Bitno je napomenuti da se u praksi moe nai veliki broj kombinacija

ovih osnovnih tipova derivata.

24


27/36

10. TRENDOVI U MEUNARODNOM BANKARSTVU

Vana injenica je, da je meunarodno bankarstvo, odnosno poslovanje na

internacionalnom tritu suoeno sa velikim brojem problema. Promjene koje su nastupile

procesom globalizacije i internacionalizacije otvaraju pitanja na koja, ini se ni najvei

svjetski umovi ne mogu dati konkretne odgovore:

-da li e klasino bankarstvo uope preivjeti?

- da li e nebankarske finansijske institucije dominirati na meunarodnom tritu

finansijskih usluga i tako zamijeniti klasino bankarstvo?

- da li e nove tehnologije koje su velikim dijelom zasnovane na internetu

doprinijeti da bankar ode u penziju?

Ova pitanja su posljedica jednog dosta tekog perioda koji je ini se poeo za bankeprije nekoliko godina i traje dan danas. Naime, internacionalno bankarstvo je evoluiralo u

podruje estoke konkurencije zahtjevajui od banaka implementaciju menaderskih,

finansijskih i vjetina u iznalaenju novih konkurentskih prednosti, to recimo prije desetak

godina nije bilo mogue zamisliti. Zahvaljujui razvoju informacionih tehnologija biznis se

danas odvija 24 sata dnevno 365 dana u godini. Sa druge strane nestajanje easy profit-a,

baziranog na prikupljanju depozita i plasiranju kredita, natjerao je banke da se agresivnije

okreu ka sve rizinijim podrujima finansijskih usluga. Dramatinost lei u tome da banke

moraju ii u rizinije poslove kako bi uopte preivjele. Sa druge strane to bankama

izuzetno teko pada s obzirom da dosta banaka, koje su u klasinom bankarskom poslu

dugo, ne posjeduje adekvatno iskustvo niti znanje da bi se nosile sa konkurencijom. Izmeu

ostalog rezultat promjena u svijetu je i prelazak komercijalnih banaka u sferu investicionog

bankarstva. Istina mali broj banaka je uspjeno tranzitirao od komercijalnog ka

investicionom bankarstvu s obzirom da se radi o dva razliita vida poslovanja. Meutim ni

mix komercijalnog i investicionog bankarstva nije sretan za banke, jer je ugroen ulaskom

nebankarskih finansijskih institucija u ovo podruje finansijskih usluga. Recimo u USA na

podruje investicionog bankarstva ulaze multibilionske, dravno potpomognute finansijske

korporacije ka to su: Federal Home Loan Mortgage Corporation ili Federal National

Mortgage Corporation.

Rezultat ulaska ovih kompanija je sljedei:

25


28/36

Fannie Mae & Freddie Mac 17%

Thrifts 16%

Life insurance 8%

Foreign Investors 7%

Pension Funds 6%

Person Funds 3%

Credit Unions 3%

Private Individuals 3%

Total 100%

Pored nebankarskih finansijskih institucija koje nude korporativne i komercijalne

zajmove kao to su Heller Financial, Finovo, Household Institution u sferu kredita ulaze ak i

tradicionalno proizvodna preduzea kao to su GE i Ford. U Japanu su recimo banke

ugroene od strane potanskog bankarskog sistema i nebankarskih institucija Sony i

Softbank (internet kompanija).

Evropski izazovi

U Evropi tradicionalni koncept univerzalnog bankarstva je pod strahovitim

pritiskom. Ovaj univerzalni model koji je obezbjeivao sve finansijske usluge pod jednim

krovom (finansijski supermarketi) je sprijeavao evropske banke da se razvijaju u

visokospecijalizovane ekspertne finansijske institucije. irina odnosno obim poslovanja nije to

dozvoljavao. Mnoge evropske banke su postale doktori opte prakse koje postepeno

odumiru. Alternativa je ili klju u bravu ili suavanje polja djelovanja, odnosno razvijanje

specijalistikih vjetina u uskom podruju finansijskih usluga. S druge strane evropske

banke su pokazivale visoku birakratiziranost to je uticalo na rigidnost banaka. Turbulentne

promjene zahtjevaju adekvatne i brze odgovore to banke evropskog podnevlja ini se nisu umogunosti. Ovo su u sutini dva osnovna razloga u takmienju evropskih banaka sa

visokospecijaliziranim ustanovama, kao to su US Investment House, Merill Lynch,

Goldman Sachs... Univerzalni supermarketi nisu mogli opstati s obzirom da se pojavljuje

veliki broj specijalizovanih institucija, gdje u zbroju ine globalni supermarket koji je

26


29/36

efikasniji. S tim u vezi veliki broj evropskih banaka je primoran da reducira svoj obim

poslovanja, to samo po sebi znai dosta otputanja i jaka ulaganja u specijalistika znanja.

Dealing with the Ugly Word - Disintermediation

Disintermedijacija je fenomen koji je nastao sa naglim razvojem informacione

tehnologije i on-line povezivanjem poslovnih subjekata, tako da su se poslovni subjektimogli razmjenjivati informacije u real time. U punom jeku ovaj fenomen je isplivao sa

uvoenjem jedinstvenog valutnog sistema u Evropi.

Naime postojanje vie valuta na evropskom tlu podrazumijevalo je trinu

imperfektnost koja je pogodovala pekulantskom ostvarivanju profita. 1991 godine George

Soros je pobijedio Bank of England kada je pekulirao protiv britanske funte. Po ovim

transakcijam Soros je zaradio prilinu svotu novca. Meutim deset godina nakon toga, ak

iako Velika Britanija nije ula u jedinstven valutni sistem, pekulacije takve vrste su skoro pa

nemogue. Euro je ispeglao nesavrenosti evropskog trita. Cijela stvar sa eurom je

sljedea - vie valuta odnosno imperfektnost trita je druga rije za ostvarenje profita

putem arbitrae. Uvoenjem jedinstvene valute arbitraa na evropskom tlu nije bila vie

potrebna. Evropske banke su se na ovom polju suoilesa dramatinim gubitkom profita.

Banke su se morale usmjeriti na kupoprodaju exotic valuta na emerging markets gdje

neefikasnost trita vodi ka veem riziku, ali i veem profitu.

Euro je samo jedan, ali eklantan primjer trenda koji e se najvjerovatnije nastaviti i u

budunosti - disintermedijacija. Finansijska deregulacija i nove tehnologije kreiraju uslove ukojima banke gube svoje kompetitivne prednosti. Jednostavno, glavne bankarske aktivnosti

koje su vezane za prikupljanje depozita i plasiranje kredita su oteane on line pristupom

klijenata na trite kapitala gdje finansijske (sve vie nebankarske) institucije zadovoljavaju

njihove potrebe.

1999 godine u Economist-u je izaao lanak u kome se izmeu ostalog kae:

All over the world, bank's traditional business of taking deposits and lending out proceeds is

in terminal decline. The ugly word for this is disintermediationEgg banka je u prvih 6 mjeseci prikupila 10 biliona dolara depozita da bi do kraja

1999 godine bila jedina UK banka meu top ten banaka u svijetu. Svoje poslovanje je

zasnovala na internet komuniciranju. Drugi razlog zato disintermedijacija jaa je internet.

27


30/36

U SAD npr. postoji jedan sistem koji u potpunosti eliminira medijaciju INSTINET

(profesionalni stock trading sistem u vlasnitvu Reutersa korisi se za trgovanje velikim

blokovima novca). INSTINET je sistem koji je postao integralni dio fourth market. Fourth

market je trite za institucionalne investitore gdje sve transakcije obavlja INSTINET bez

uea bilo koga od posrednika.

Suoavajui se sa ovim pojavama mnoge banke su tragale za novim strategijama

kako bi pozicionirale svoj biznis i nastavile sa rastom. Nekoliko strategija je i

materijalizovano:

1. Cost reduction - mnoge amerike banke su reducirale trokove i postigle znaajne

rezultate, ipak sniavanje trokova ne znai da prihod raste.

2. Retreat from international market - zbog gubitaka koje su pretrpjele mnoge banke su

se odluile izvui iz procesa globalizacije i internacionalnog trita. Logika ove

strategije je da se banka povue natrite gdje ima najbolju poziciju. Npr. Bank of

Boston je 1999 godine odluila da zatvori nekoliko azijskih filijala u zemljam gdjenije imala kompetitivnu prednost. Ili Bank America se povukla sa nekoliko trita

nakon to je ostvarila 433 miliona dolara gubitka u II i III kvartalu te iskazala 500

miliona dolara rezervisanja za potencijalne gubitke. U Japanu je situacija bila dosta

dramatinija. Naime, japanske banke su ionako imale dosta problema da ispune

bazelske principe o adekvatnosti kapitala. Situacija sa deintermedijacijom je ubrzala

povlaenje japanskih banaka.

3. New revenue sources -bankari su takoer istraivali nove izvore prihoda idui

tradicionalnom linijom. Off -ballance aktivnosti koje ne ugroavaju kapital su bile

dosta popularne jer ne nose skoro nikakav rizik.

4. Investment banking - neke banke su iskoristile opciju da svoje klijente prate na

tritu kapitala to znai da sve vie zalaze u sferu investicionog bankarstva.

Meutim dosta je teko povezati ova dva vida bankarstva s obzirom da se znaajno

razlikuju. I uistinu dosta malo banaka je uspjelo premostiti jaz koji postoji izmeu

investicionog i komercijalnog bankarstva, jer poslovna politika i kultura ova dva

vida bankarstva se razlikuju. Komercijalni bankari tendiraju ka konzervativnosti i

oslanjaju se na sposobnost upravljanja kreditima, te diverzifikaciji i upravljanju

rizikom. Minimiziranje rizika je osnovni princip komercijalnog bankarstva. Sa druge

strane investicioni bankari su okarakterisani kao quick thinking, risk taking

28


31/36

cowboys, spremni da se upuste u rizine poslove. Glavni oslonac investicionog

bankarstva su deal makers i visokosofisticirane informacione tehnologije uvedene na

najskuplje lokacije u svijetu.

M&ADruga injenica koji je obiljeio blisku prolost a koja e se nastaviti najvjerovatnije i

u budunosti su merderi i akvizicije kao rezultat smanjenog obima poslovanja

komercijalnog bankarstva. U prolosti je bilo dosta poslova M&A tipa.

U decembru 1998 godine Deutche Bank je formalno oglasila plan za preuzimanje

Bankers Trust Corporation (BTC) u Americi. Planom je bilo predvieno zatvaranje 5500

radnih mjesta u NY i Londonu. Ova kupovina bi bila najvei takeover jedne amerike banke te

bi Deutche Bank preko UBS A.G. Svicarska i Citigroupa lansirao kao najveu banku po

aktivi. Deutche bank je praktino pokrenula utrku za najveu banku na svijetu. U

posljednjem poglavlju te utrke, nekoliko mjeseci nakon proglaenja takeover-a Deutche

Bank-BTC, Banque Nationale de Paris (BNP) je dala ponudu za preuzimanje svoja dva

najjaa francuska rivala Societe Generale i Paribas. Nakon toga Deutche bank ulae 34

biliona dolara za razne akvizicije po Evropi. Francuski deal je prerastao i u merger BNP i

Paribas. Nakon toga tri japanske kompanije objelodanjuju plan o pridruivanju za kreiranje

najvee finansijske kompanije na svijetu.

k/Bank Assets Rank/Bank Assets

NOW Ten years ago

Dai Ichi Kangyo/Fuji/Industrial Bank 1321 Dai Ichi Kangyo 271

Deutche Bank-BT 866 Sumitomo 251

Sumitomo/Sakura 864 Fuji 244

BNP/Paribas 755 Mitsubishi 228

UBS 687 Sanwa 218

Citigroup 669 Ind.B.of Japan 216Bank of America 618 Credit Agricole 214

Bank of Tokyo/Mitsubishi 580 Citicorp 198

HSBC 554 Norinchukin 187

Bayerische Hypound Vereinsbank 541 BNP 183

Sources: Wall Street Journal,March 11,1999;New York Times October 15,1999

29


32/36

Lavina mergera i akvizicija je pokrenuta: Ekonomski analitiari smatraju da e se na taj

nain po Evropi iskristalizirati 5-10 megabanaka. Meutim pitanje je da li e manija

merdera pomoi bankama da se susretnu sa izazovima?

Banke merderima pokuavaju neutralizirati svoje konkurente, te osigurati prostor za

uveanje profita. Banke su bukvalno htjele kreirati vrijednost kroz cross selling. Cross

selling je sveti gral finansijskih usluga merdera. To jednostavno znai da banke tjeraju

svoje klijent, koji su ve kupili jedan finansijski proizvod da stalno kupuju nove. Citigroup

je npr. ciljao da svoju zaradu iz 1997. godine udvostrui u narednih 5 godina postajui one

stop shop. Jedini problem je to bankari ne nalaze prave naine da implementiraju ovu

strategiju.

Meutim ne postoji dobar razlog da se zakljui da su vee banke i bolje banke. U tom

smislu studija Bank for International Settlement je pokazala da val merdera i akvizicija nije

rezultirao poveanim profitom preduzea. Recimo u toku perioda 96-98 ROA cjelokupnogbankarskog sistema je pao u 12 od 16 zemalja. Jo uvjek nije jasno da li e merderi i

konsolidacije biti arobni eliksir koji e omoguiti bankama da se uspjeno takmie u

novom stoljeu.

Evropska integracija

Mnogi predviaju da bi evropska monetarna unija mogla znaajno uzdrmati

bankarsku industriju. Banke su znaajno skrenule sa kursa ostvarivanja profita po kamatnoj

stopi ka profitu iz trading income kao to su swap poslovi i derivati. Prelazak na jedinstvenuvalutu e izloiti evropske banke kako konkurenciji od strane vanevropskih banaka tako i

konkurenciji od strane nebankarskih finansijskih institucija.. Slobodno kretanje kapitala e

sniziti kamatne stope i smanjiti profit banaka. Sa druge strane mnogi upozoravaju kako je

evropski finansijski sistem, koji je velikim dijelom zasnovan na bankama, koje su velikim

dijelom u vlasnitvu nacionalnih vlada, izuzetno lomljiv. Ovo okruenje ne samo da njeguje

neefikasnost finansijskog sistema nego i omoguava uslove za nelojalnu konkurenciju od

strane domaih banaka. Mnogi takoer smatraju da su efekti uvoenja EMU-a na evropski

finansijski sistem:

-Transfer finansijskih usluga sa domaih provajdera na globalne igrae

- Pomjeranje fokusa sa trita na proizvod

30


33/36

- Vea trina efikasnost kroz eliminaciju poreznih i regulatornih barijera

-Nestajanje cijenovnih i informacionih prednosti domaih banaka

Evropska unija je svjesna da se integracija finansijskog sistema nalazi pred

ozbiljnim problemima kao to je harmonizacija regula koji e omoguiti bankama da

posluju na ovom tritu bez prepreka. Nacionalna zakonodavna regulativa se mora

harmonizirati kako bi se stvorilo okruenje koje potie fer play.

Sve ei zahtjevi za promjenu bazelskih principa - ovi principi su propisali da svaka

banka mora imati 9% svoga kapitala aside kako bi ostvarila minimum sigurnosti za svoje

deponente. Najkritinije su njemake banke koje smatraju da je ovaj cenzus adekvatnosti

kapitala preveliki i nepotreban za tradicionalno siguran portfolio njemakih banaka

.Zahtjevi su upueni i u pogledu koeficijenta adekvatnosti kapitala za razliite strukture

portfolia.

31


34/36

11. MEUNARODNO BANKARSTVO I BANKARSKI SISTEM BIH

Proces reformi i sanacije bankarskog sistema u BiH je u zavrnoj fazi. Moglo bi se rei

da su provedene reforme dovele do pozitivnih efekata i uspjene transformacije u stabilan,

siguran bankarski sektor, kojeg karakteriu tradicionalne bankarske aktivnosti i poslovi, i

ije je poslovanje zasnovano na meunarodnim standardima i principima. Veoma bitna

injenica jeste da je sanacija bankarskog sistema ( u FBiH) obavljena bez ikakvih ulaganja

javnih prihoda. Umjesto ulaganja u bankarski sektor, to je ustaljena praksa u zemljama u

tranziciji, sanacija se vrila putem privatizacije banaka, u kojima su uestvovale renomirane

svjetske institucije u domenu bankarstva.

Kako je prethodno naznaeno, dolazak velikih meunarodnih banaka je olakao i

ubrzao proces reforme bankarskog sektora u BiH. Pored pozitivnih efekata u procesu

reforme, velike meunarodne banke su podstakle jo neke promjene u bankarskom sektoruto se vidi i iz izvjetaja Agencije za bankarstvo FBiH.U izvjetaju ( Informacija o

bankarskom sistemu FBiH) Agencije za Bankarstvo FBiH iz marta 2007. godine, navedeno

je:

Dolazak stranih investitora doveo je do okrupnjavanja i smanjenja brojabanaka kroz integracije banaka koje su u vlasnitvu iste grupacije, to je

rezultiralo zaotravanjem konkurencije, donesen je savremeni know-how,

ponueni novi bankarski proizvodi itd.

Pojaana je kapitalna osnova bankarstva, poboljana efikasnost iracionalnost poslovanja koja se pribliava svjetskim standardima

Prihvaeni su i primjenjuju se meunarodni standardi supervizije,poboljano je upravljanje rizicima itd.

Bankarsko poslovanje u BiH spada u exotic podruje poslovanja. Dolazak

svjetskih igraa na podruje BiH odnosno iri region uopte ne iznenauje. Visoke kamatne

stope obezbjeuju visoke profite bankama. Recimo Raiffeisen banka je u 2006. godini

ostvarila 24 miliona KM profita. Bankarska industrija je u BiH najprofitabilniji korpus.

injenica je da realni sektor grca u nelikvidnosti dok banke ostvaruju visoke

profite.Bankarski sistem kao osnova finansijskog sistema treba da kanalira novac

deficitarnim subjektima to su u naem sluaju preduzea. Visoke kamatne stope,

32


35/36

nedovoljnost povjerenja banaka, neureen pravni sistem, duge sudske parnice,

onemoguavaju banke da smanje kamatne stope to bi potaklo preduzea da koriste kreditna

sredstva. Mada se sa druge strane banke ponaaju kao klasini oligopoli- cijene kredita su

prilino ujednaene.

M&A aktivnosti u proteklih nekoliko godina su bile dosta intezivne u Bosni i

Hercegovini. CBS Banka dd koju je privatizirala Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana je

napravila merger sa Tuzlanskom bankom dd Tuzla. Prije nekoliko mjeseci su se spojile te

posluju pod nazivom NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla. Univerzal banku je kupila

Zagrebaka banka koju je kasnije kupila Unicredit group. Unicredit group je kupila takoer i

HVB banku koja je poslovala pod svojim imenom. Skorije informacije govore kako e i

HVB banka biti pripojena zajedno sa Novom Banjalukom bankom te e Unicredit Group

postati lider na BH tritu. Volksbanka je kupila Zepter banku. Intesa akvizirala UPI banku i LT

Gospodarsku banku, itd

Veliki igrai dakle ulaze na velika vrata. ini se da se trend koji je evidentan kako u

Evropi, tako i diljem svijeta, ostvaruje i u BiH. Neki smatraju da e u Evropi ostati 4-5

megabanaka. Isti odnos e ini se biti i u BiH. Veliki broj banaka u ranom poslijeratnom

periodu nije doveo da pozitivnih efekata u vidu sniavanja kamatnih stopa. Kamatne stope

izgleda ne reaguju na pojavu konkurencije u nenormalnim sistemima. Stvar je bila u riziku

kojeg je nosio neureen pravni sistem. To je sada valjda svima jasno.

33


36/36

LITERATURA:

Jane E. Hudges, Scott B. McDonald (2002), International Banking, Text and Cases

Pearson Education,

Rose, S. Peter & Hudgins C. Sylvia (2005),Bankarski menadment i finansijske usluge,

Data status, Beograd

Hadi Fikret, Efendi Velid (2006), Bankarstvo- pregled predavanja i vjebi I,II,

Ekonomski fakultet, Sarajevo

Predrag Kapor, (2005), Bankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i meunarodnim

bankarstvom, Megatrend univerzitet, Beograd

www.wikipedia.com

www.fba.ba

www.imf.org

34
http://www.wikipedia.com/http://www.wikipedia.com/http://www.fba.ba/http://www.fba.ba/http://www.imf.org/http://www.imf.org/http://www.imf.org/http://www.fba.ba/http://www.wikipedia.com/

Tema_18-Medunarodno_bankarstvo

Documents

Transcript of Tema_18-Medunarodno_bankarstvo