Suvremeni i tradicijski pristup nastavi Tehničke kulture

Damir Purković

damir@ffri.hr

Pristupi, strategije, metode …

• Strategije: • Smišljene kombinacije metoda i postupaka za poticanje

učenikove aktivnosti i omogućavanje upravljanja vlastitim procesom učenja.

• Pristupi: • Složeni načini kojima se u nastavi učenicima osigurava

određeno učenje i poučavanje … ili realizaciji kurikuluma

• Metode: • Načini za ostvarivanje ishoda učenja (stjecanje znanja,

razvoj vještina, usvajanje vrijednosti) – putovi do ciljeva.

ODABRATI PRIKLADNE, PROVEDIVE, SMISLENE I UČINKOVITE

Aktivno, kontekstualno, situacijsko učenje …

• Aktivno učenje: • Sintagma kojom se žele istaknuti raznovrsne aktivnosti

učenika (životna situacija u funkciji učenja); • Naglasak na anticipacijskom i inovativnom učenju, te

transferabilnosti znanja (primjenjivost u stvarnosti ) ; • Važnost iskustva (iskustveno učenje) i nastavnog konteksta

(otkrivanje smisla i značenja onoga što učim);

• Kontekstualno učenje i poučavanje: • Odgojno-obrazovni proces koji pomaže učenicima uvidjeti

značenje akademskog materijala kojeg uče, kroz povezivanje tih sadržaja s (osobnim, društvenim, kulturološkim ) kontekstom njihova svakodnevnog života ...

• KONTEKST (autentičan i smislen); POVEZIVANJE SPOZNAJA, SURADNJA, AKTIVNOST, KONKRETNI REZULTAT, KRITIČKO PROPITKIVANJE, AUTENTIČNA EVALUACIJA, REFLEKSIJA…

Aktivno, kontekstualno, situacijsko učenje …

• Situacijsko učenje: • konstruktivistički pristup učenju (individualnoj konstrukciji znanja)

u poticajnoj okolini (kontekstu) utemeljenoj na autentičnim (često problemskim) situacijama.

• Usidreno učenje:

• učenje i poučavanje na video prikazu autentične situacije (prikladnom makro-kontekstu), koji „provocira“ učenika na rješavanje problema (izgradnja kognitivnih struktura).

• Kognitivno naukovanje:

• učitelj, poput majstora, misaono i iskustveno, vodi i instruira učenike u procesu stjecanja vještina, promatranja, tumačenja i kontekstualizacije sadržaja (situacije).

• Kontekstualizacija:

• pristupanje raznovrsnim pozadinskim materijalima kao pomoć pri tumačenju i argumentiranju vlastitog tumačenja (pojma, sadržaja, situacije...).

Razlike između tradicionalne i suvremene nastave (Ivić, 1997.)

Stjecanje znanja

iz pojedinih školskih

predmeta

a.

Ciljevi

Poticanje razvoja i bogaćenje

iskustva djeteta

Propisani

uz malu mogućnost

odstupanja

b.

Programi

Fleksibilni

mogućnost prilagođavanja

interesima djece, mogućnost

povezivanja različitih predmeta u

integrirane tematske cjeline

Predavanja i receptivne

metode učenja c.

Metode

nastave i učenja

Aktivne metode

Ekstrinzična

ocjene, nagrade, kazne,

izvanjska kontrola

d.

Motivacija

Intrinzična

interesi djece, sudjelovanje u

atraktivnim aktivnostima

Klasične školske ocjene

kojima se utvrđuje stupanj

usvojenosti programa

e.

Ocjenjivanje

Nekada odsustvo ocjenjivanja,

individualizirano ocjenjivanje,

praćenje razvoja svakog pojedinog

djeteta

Predavačka

učitelj u užem smislu

Ocjenjivanje postignuća

f.

Uloga učitelja

Organizator nastave,

partner u nastavnom procesu,

motivira, učitelj kao ličnost

Tradicionalni vs suvremeni plan i program … pojednostavljeno

Tradicionalni vs suvremeni plan i program … razlike

• Tradicionalni – Gotova rješenja za gotove probleme; – Učenje isključivo zbog formalizma svrha

je ocjena, a ne razvoj učenika; – Odgoj poslušnosti: verbalizacija i

poslušnost su glavni kriteriji vrednovanja učenika;

– Izostanak TRAJNIH ZNANJA i VJEŠTINA, upitne VRIJEDNOSTI !!!

• Načelne prednosti (za Državu): – Jednostavnija izrada (po uzorku); – U najmanjem vremenu prezentira se

najviše „gradiva” učenicima; – Zbog previše „gradiva” aktivnosti

učenika su minimalne (nema ulaganja u opremu, sredstva, održavanje ….)

• Suvremeni – Otkrivanje smisla i značenja sadržaja; – Učenje u svrhu rješavanja problema svrha

je razvoj učenika, a ne ocjena; – Odgoj kritičnosti i pozitivnih vrijednosti:

što učenik može učiniti sa svojim znanjima je glavni kriterij vrednovanja;

– TRAJNA ZNANJA i VJEŠTINA, pozitivne VRIJEDNOSTI I STAVOVI, poticaj za razvoj!!!

• Nedostatci: – Složenije pripremanje i izrada (bez

„recepta”); – „Gradivo” se usvaja tijekom konkretnih i

smislenih aktivnosti učenika (problem izbora i validacije takvih aktivnosti)

– Realizacija aktivnosti zahtijeva veći angažman učitelja, ali i određena ulaganja za sredstva i održavanje materijalno-tehničke osnovice nastave.

Tko ima koristi od ovakve nastave? Za koga je ovakva nastava korisna?

iskustvo

Razvoj tehničkih kompetencija

SLOBODA STVARANJA

UVJETI

POTICAJI i Interesi, sklonosti, dispozicije

Eksperimentiranje, vlastite kreacije...

(uporaba tehničkih sredstava i tehnologije)

POTICAJI USPJEH NEUSPJEH

razlozi za istraživanje i

učenje učenje

POTICAJI

Spoznaja o vlastitim

mogućnostima razvoj

vrijednosti i stavova

SPOZNAJA

smislenost

Kontekst učenja i poučavanja

izvornost

Procesi na kojima se „uči” tehnika • tehničko dizajniranje - osmišljavanje te vizualno i fizičko oblikovanju

tehničke tvorevine, aplikacije, tehnološkog procesa ili tehnologije;

• rješavanje tehničkih problema – rješavanje tehničkog problema koji odražava problem iz „stvarnog svijeta“;

• istraživanje i ispitivanje – ispitivanje tehničkih materijala, tvorevina ili tehnologije; istraživanje artefakata, sustava ili utjecaja tehnike i tehnologije na okružje;

• tehnički izum i inovacija – razvoj osobnog i jedinstvenog razmišljanja i uporabe tehnike i tehnologije u svrhu kreativnog inoviranja tehničke tvorevine i/ili stvaranja nove tehničke tvorevine ili tehnologije;

• proizvodnja – produciranje tehničke tvorevine (proizvoda) uporabom prilagođenih i dostupnih sredstava tehnike i tehnologije, primarno u svrhu razvoja spoznajnih procesa, vještina te vrijednosnih odnosa prema radu.

(Prema: Williams, 2000)

„Poželjni” metodički pristupi realizaciji nastave TK

• Izolirane praktične aktivnosti: – Jednostavne i vođene vježbe, prvo eksperimentiranje s tehnikom, usvajanje načina i

pravila rada – BEZ STRAHA OD OCJENE…

• Projektna nastava: – Temelj za razvoj učenika; cjelovit razvoj tvorevine (od ideje do proizvoda); visoki

kriteriji; učenikovo predstavljanje i refleksija…

• Problemska nastava i učenje: – Rješavanje „stvarnih” problema; kombinirati s projektnom nastavom …

• Stručne ekskurzije: – Uvid u tehničko-tehnološku stvarnost; zadaci-predstavljanje-refleksija …

• Usidreno učenje i nastava: – Video prikazi stvarnosti (makro-konteksta); uključiti u probl. ili projektnu nastavu

• Uslužno učenje: – Uključivanje učenika u učeničke zadruge, kampove, radionice … predstavljanje i

„plasman” proizvoda…

• Organizacija izložbi, sajmova …: – Učenička organizacija; na razini škole ili zajednice; predstavljanje radova; program…

Kako razraditi „suvremeni” plan i program nastave? … smjernice

• 1. „Proučiti” uopćene ISHODE učenja iz predmetnog kurikuluma – izdvojiti iznimne razine usvojenosti ishoda;

• 2. Odgovoriti za pitanje: Što učenik može raditi da bi ostvario opće ishode učenja (iznimnu razinu)? :

• Popis mogućih pojedinačnih aktivnosti učenika (u skladu s posebnostima učenika, škole i okružja); • Grupiranje pojedinačnih aktivnosti u GLAVNE; • Razraditi načelni nacrt ideja, projekata, sadržaja, organizacije …;

• 3. Izraditi godišnji plan aktivnosti: • Detaljno osmisliti (projicirati) glavne aktivnosti (tijek, sredstva, mehanizme poticaja interesa i značaja); • Provesti početnu validaciju aktivnosti (izvesti vježbu, projekt… – ustanoviti ključne točke i probleme); • Dimenzionirati i dokumentirati glavne aktivnosti (vremenski, materijalno, organizacijski); • Sistematizirati sadržaje koji će se usvojiti tijekom aktivnosti – bez „predavanja” (pojmovi, generalizacije,

apstrakcije …) i poveznice (korelaciju) sa stvarnošću i s drugim predmetima; • Prirediti materijale za kontekstualizaciju sadržaja tijekom aktivnosti (video-uratke, slike, sheme, druge izvore

koji će učenicima poslužiti prilikom razrade ideja, rješavanja problema ili druge aktivnosti); • Dokumentirati godišnji plan aktivnosti (redoslijed, vrijeme, sredstva, korelacija, organizacija …)

• 4. Izraditi plan i program nastave: • Razraditi konkretizirane ciljeve programa (KONKRETIZACIJA OPĆIH CILJEVA iz predmetnog kurikuluma); • Razraditi konkretne ishode učenja (NA TEMELJU PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI i u skladu s predmetnim kurik.); • Detaljno opisati materijalno-tehničke uvjete za realizaciju ishoda (temelj za OPRAVDANOST ULAGANJA); • „Ugraditi” prilagođeni plan aktivnosti (projekata/tema/vježbi…) – dodani elementi vrednovanja, zadaci …; • Uskladiti ciljane kompetencije i ishode s metodama učenja, poučavanja i vrednovanja („konstr. poravnanje”) • Razraditi kriterije i instrumente za evaluaciju postignuća učenika (ostvarenosti ishoda) – autentična eval.; • Dokumentirati plan i program nastave – UGRADITI ELEMENT PRAĆENJA I BILJEŠKI VLASTITE NASTAVE.

• 5. Provesti i prilagođavati plan i program (na temelju vlastitog praćenja i bilješki)

Za kraj…

• Pitanja ???

Hvala na pažnji! damir@ffri.hr