SUSTAV JAVNE ODVODNJE ZABOK - puo.mzopu.hrpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_31_05_2011_2.pdf ·...

PROJEKT UNUTARNJIIH VODA IBRD 7453/HR

PRIPREMA PROJEKATA SUSTAVA ODVODNJE (ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE) KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

REFERENCA PROJEKTA: HV/QCBS/TA/A1.2.1

SUSTAV JAVNE ODVODNJE ZABOK

SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

ELEKTROPROJEKT d.d. Zagreb 2011.

Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6

Y1 K89.00.01 G01.0 List 2

elektroprojekt d.d. • zagreb

Naziv projekta: PRIPREMA PROJEKATA SUSTAVA ODVODNJE (ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE) KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

Ugovor broj: PROJEKT UNUTARNJIIH VODA IBRD 7453/HR Referenca projekta: HV/QCBS/TA/A1.2.1

Projekt provodi: NIPSA – IBERINSA CONSORTIUM

u suradnji sa:

Krajnji korisnik: HRVATSKE VODE, ZAGREB Krajnji primatelj: ZAGORSKI VODOVOD d.o.o., ZABOK Grad/općina: GRADOVI ZABOK, OROSLAVJE I DONJA STUBICA, OPĆINE VELIKO

TRGOVIŠĆE, BEDEKOVČINA, SV. KRIŽ ZAČRETJE, GORNJA STUBICA, STUBIČKE TOPLICE I MAČE

Građevina: SUSTAV JAVNE ODVODNJE ZABOK Projekt : STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ Izrađivač studije: ELEKTROPROJEKT d.d., Zagreb


Y1 K89.00.01 G01.0 List 3


SADRŽAJ: 6.1 OPIS ZAHVATA.........................................................................................................4 6.2 VARIJANTE RJEŠENJA ZAHVATA.........................................................................6 6.3 OPIS LOKACIJE I OKOLIŠA ZAHVATA ..................................................................8 6.4 UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ..........................................................................12 6.4.1 Utjecaji tijekom izgradnje..........................................................................................13 6.4.2 Utjecaji tijekom korištenja.........................................................................................14 6.4.3 Utjecaj u slučaju ekološkog incidenta.......................................................................15 6.5 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ........16 6.5.1 Zaštita prije građenja................................................................................................16 6.5.2 Zaštita tijekom građenja ...........................................................................................16 6.5.3 Zaštita tijekom korištenja..........................................................................................17 6.5.4 Sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih nezgoda .........................................19 6.6 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA .........................................................20 6.6.1 Praćenje kakvoće otpadnih voda .............................................................................20 6.6.2 Praćenje kakvoće mulja ...........................................................................................20 6.6.3 Praćenje razine buke................................................................................................20 6.6.4 Praćenje kakvoće zraka ...........................................................................................21 6.7 GRAFIČKI PRILOZI.................................................................................................21


Y1 K89.00.01 G01.0 List 4


6.1 OPIS ZAHVATA Planiranim zahvatom sustava javne odvodnje Zabok obuhvaćena je: mreža gravitacijskih kolektora u ukupnoj dužini od oko 29 km, izgradnja crpne stanice, izgradnja preljevnih građevina te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (u nastavku UPOV) u Velikom Trgovišću. Ispust pročišćenih otpadnih voda iz uređaja predviđen je u vodotok Krapinu. Dogradnja kanalizacijskog sustava (slika 6.1) Sustavom su obuhvaćena naselja Grada Zaboka (11 naselja), Grada Oroslavja (5 naselja), Općine Veliko Trgovišće (3 naselja), Općine Sv. Križ Začretje (7 naselja), Općine Donja Stubica (7 naselja), Općine Gornja Stubica (8 naselja), Općine Stubičke Toplice (3 naselja), Općine Bedekovčine (3 naselja) i Općine Mače (2 naselja). Osnovu planirane kanalizacijske mreže općina i grada čine: kolektor Zabok, kolektor Bedekovčina, kolektor zapadni dio Oroslavja, kolektor južni dio Oroslavja, kolektor istočni dio Oroslavja, kolektor Sv. Križ Začretje te kolektor Mače. Trase kolektora slijede cestovne prometnice. Predviđeni su profili cjevovoda od φ 300 do φ 700 mm za gravitacijske kanale, te φ150 mm za tlačne kanale. Revizijska okna raspoređena su na razmaku od 15 – 50 m i izvest će se od vodonepropusnog betona (tipska okna). Ukupna dužina glavnih kolektora iznosi 28,985 km. Tipska crpna stanica predviđena je kao samostalni armiranobetonski monolitni ukopani objekt koji se sastoji od crpnog bazena i zasunske komore. Iz crpne stanice predviđen je preljevni odvod (incidentni preljev) s ispustom u okolni potok/vodotok/rijeku/kanal. U crpni bazen ugrađuju se tipske kanalizacijske potopne crpke pri čemu je uvijek jedna crpka rezervna. Zasunska komora je odvojena od crpnog bazena kako bi se iz njega spriječilo prodiranje vlage, neugodnih mirisa i agresivnih plinova. U sklopu crpne stanice predviđena je izgradnja incidentnog preljeva kojim bi se u slučaju kvara višak doteklih otpadnih voda ispustio u najbliži vodotok. Na sustavu odvodnje predviđena je izgradnja četiri kišna preljeva na glavnim kolektorima. Njihova osnovna funkcija je smanjenje protoka u kanalizacijskoj mreži tijekom kišnih perioda, budući je postojeća kanalizacijska mreža koja će se priključiti na planirani sustav odvodnje mješovitog tipa. Predviđeni su kao ukopana betonska okna unutar kojih su izvedeni bočni preljevi. Kota preljeva određena je tako da nizvodno od građevine u sustav odvodnje otječu otpadne vode do maksimalne količine koja je jednaka peterostrukom sušnom protoku navedenog sustava, dok se prelijevanje događa tek kod protoka većih od navedenog. Kišni preljevi će se izvoditi u blizini vodotoka tako da preljevne vode mogu otjecati u vodotok. Na trasi kolektora predviđa se izvedba dva sifona ispod vodotoka Krapina te jedan ispod vodotoka Topličina. Objekti sifona izvode se u cilju ekonomičnosti izgradnje čime se izbjegava duboko ukopavanje kolektora nizvodno od sifonskog prijelaza. Osnovna dimenzija cijevi je manja od dimenzija transportnog kolektora (dovodne i odvodne cijevi) čime se osigurava povećanje brzine tečenja, a sve u svrhu izbjegavanja mogućnosti taloženja. Sifon je dimenzioniran na način da se jednom cijevi osigura transport otpadnih voda u sušnom periodu, dok se kod kišnog perioda povećana količina distribuira u drugu cijev putem preljeva u ulaznom oknu sifona. Za potrebe održavanja sifona potrebno je izgraditi ulazno i izlazno okno sifona, u kojem će se smjestiti svi specifični dijelovi cjevovoda - preljev, zasuni, fazonski komadi. Navedena okna predviđena su kao armirano betonske građevine podzemnog tipa, a silazak u radne komore osiguran je otvorima u pokrovnim pločama, kao i ugradnjom penjalica u vertikalne stjenke zidova.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 5


Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (slika 6.2) Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda određena je Prostornim planom uređenja Općine Veliko Trgovišće. Nalazi se na području naselja Veliko Trgovišće približno 250 m od stambenih objekata, na katastarskim česticama 2538, 2539, 2540, 2541, 2542, 2543/1, 2543/2, 2544, 2582, 2583, 2584/1, 2584/2, 2625 i 9999/60 (k.o. Veliko Trgovišće). Ukupna površina, namijenjena za konačnu izgrađenost uređaja, iznosi cca 1,8 ha. Sa zapadne strane uređaja prolazi željeznička pruga Krapina – Zabok, a s istočne je vodotok Krapina u koji se predviđaju ispuštati pročišćene otpadne vode iz uređaja. S južne i sjeverne strane uređaja nalazi se poljoprivredno zemljište. Predviđeni kapacitet uređaja do 2045. godine je oko 56.120 ES (ekvivalent stanovnik je jedinica koja opisuje biološko opterećenje jednog stanovnika) pri čemu 40.160 ES je opterećenje od stanovništva i 15.160 ES opterećenje od industrije. Procijenjeni sušni protok je oko 657 m3/h, a kišni protok oko 810 m3/h Granične vrijednosti otpadnih tvari u ispuštenoj vodi zahtijevaju primjenu odgovarajućih postupaka pročišćavanja u zavisnosti od potrebnog stupnja pročišćavanja. Točkom IV Odluke o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) vodno područje rijeke Dunav je u cijelosti sliv osjetljivog područja. S obzirom da je vodotok Krapina u slivu rijeke Dunav, a očekuje se opterećenje uređaja od 56.120 ES to je prema zakonskoj regulativi potreban treći stupanj pročišćavanja (obrada komunalnih otpadnih voda postupkom kojim se uz biološku obradu otpadnih voda sa sekundarnim taloženjem još dodatno uklanja fosfor i/ili dušik). U nastavku je dan opis uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji se sastoji od: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja (slika 6.3). MEHANIČKA OBRADA Otpadna voda koja dotječe na uređaj prvo se podvrgava mehaničkim postupcima pročišćavanja koji uključuju uklanjanje različitih vrsta otpada koji su prisutne u otpadnoj vodi, poput kamenja, pijeska i masti. Dijelovi mehaničke obrade otpadne vode su: ulazno okno s ugrađenim sigurnosnim preljevom, zapornicom i grubom rešetkom; ulazna crpna stanica; kanali s grubim i finim rešetkama; pjeskolov-mastolov; mjerač protoka te stanica za prihvat sadržaja septičkih jama. BIOLOŠKA OBRADA Dijelovi biološke obrade su: anaerobni spremnik za miješanje, četiri biološka reaktora opremljena membranskim difuzorima s finim mjehurićima smještenim na dnu reaktora te četiri sekundarne taložnice. ISPUST EFLUENTA Prije ispuštanja efluenta ugradit će se mjerač protoka kao i kontrolno okno za uzimanje uzoraka. OBRADA MULJA Obrada mulja vršit će se na :gravitacijskom ugušćivaću mulja nakon čeka se pristupa mehaničkoj dehidraciji mulja koja obuhvaća crpke dehidriranog mulja, centrifuge, objekt za dehidraciju mulja te skladište dehidriranog mulja Opis procesa pročišćavanja Otpadne vode koje dolaze na uređaj trebaju se podvrgnuti mehaničkim postupcima kako bi se spriječili problemi u drugim „nizvodnim“ dijelovima uređaja. Ovi postupci uključuju uklanjanje različitih vrsta otpada koji su prisutni u otpadnim vodama kao i grube tvari (krpe,


Y1 K89.00.01 G01.0 List 6


daske) te ulja i masti. Otpadna voda dolazi u ulazno okno UPOV-a kroz gravitacijski kolektor. U oknu je smještena gruba rešetka na kojoj se izdvaja krupniji otpad koji se automatski se odbacuje i odlaže u kontejner. Sirove otpadne vode, iz crpnog bazena ulazne crpne stanice, u postojećem stanju precrpljuju se u kanal automatske fine i grube rešetke. Otpad na rešetki povremeno se zgrće i odbacuje. Nakon što prođu kroz rešetke, otpadne vode se zajedničkim kanalom usmjeravaju u aerirani pjeskolov-mastolov gdje dolazi do taloženja čestica pijeska ili materijala mineralnog porijekla te izdvajanja ulja i masnoća. Otpadne vode sa preostalom suspendiranom tvari odvode se u anaerobni bazen s mješalicama. Uronjene mješalice održavaju krutine u suspenziji i omogućuju potpuno miješanje otpadne vode i povratnog aktivnog mulja. Mješavina vode i mulja protječe kroz selektor i usmjerava se u distribucijsko okno. Otpadne vode se preko distribucijskog okna odvode u biološke reaktore gdje se vrši aeracija. Biološko pročišćavanje provodi se aktivnim muljem u produljenoj aeraciji s nitrifikacijom – denitrifikacijom i uklanjanjem fosfora kemijskim i biološkim metodama. Smjesa pročišćene otpadne vode i aktivnog mulja po potrebnom vremenu pročišćavanja u biološkim reaktorima odvodi se s dna bazena u sekundarne taložnice gdje dolazi do izdvajanja aktivnog mulja iz pročišćene vode. U taložnici se uspostavlja pretežno horizontalno strujanje ka obodnim preljevnim žljebovima. Na tom putu dolazi do taloženja aktivnog mulja na blago zakošeno dno taložnice i bistrenja pročišćene otpadne vode koja se preko nazubljenih preljevnih pragova preljeva u obodni izlazni kanal taložnice te putem odvodnog cjevovoda otječe u vodotok. Istaloženi aktivni mulj na dnu taložnice raspodjeljuje se u biološke reaktore u svrhu održavanja potrebne koncentracije aktivnog mulja u reaktorima. U toku biološkog pročišćavanja nastaje i izvjesna količina viška sekundarnog mulja, koji je povremeno potrebno odstraniti iz sustava biološkog pročišćavanja. Navedeni mulj će se odvoditi na ugušćivanje. Nakon ugušćivanja mulj će se prikupljati s dna uređaja i usmjeravati prema procesu dehidracije, dok će se višak muljne vode prikupljati na vrhu i vraćati na početak procesa pročišćavanja. Mulj iz ugušćivača uz dodatak polielektrolita odvodit će se na dehidraciju. Dehidrirani mulj iz centrifuge pužnim transporterom odvodit će se do crpke za dehidrirani mulj koja ga pumpa do silosa. Očekuje se da će se dehidracijom pomoću centrifugalnih dekantatora dobiti koncentracija mulja iznad 30%.

6.2 VARIJANTE RJEŠENJA ZAHVATA U sklopu izrade Studije izvedivosti – Analiza varijanti za sustav Zabok (NIPSA – IBERINSA CONSORTIUM u suradnji s VPB-om, 2010.) razmatrane su mogućnost udruživanja više gradova/općina na zajednički sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Prethodno su razmotreni pojedinačni sustavi unutar sustava Zabok, a potom su kombinirani s ostalima kako bi se dobilo najbolje rješenje za cijeli sustav. Potrebno je navesti da je izveden kolektor koji povezuje općine/gradove Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubičke Toplice, Oroslavje i Zabok zbog čega su navedene općine i gradovi u daljnjim analizama činili jednu cjelinu. Nakon provedenih prethodnih analiza odabrane su tri varijante sustava odvodnje Zabok: s jednim (varijanta C), s dva (varijanta B) ili s tri (varijanata A) uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Predložena rješenja uspoređivana su na temelju


Y1 K89.00.01 G01.0 List 7


investicijskih troškova, troškova pogona i održavanja, učinaka na okoliš te vođenja i upravljanja sustavom. Nakon provedene analize odabrana je varijanta C s jednim uređajem na kojem će se pročišćavati otpadne vode prikupljene s čitavog razmatranog područja. Osim odabira veličine sustava razmatrane su također tri varijante UPOV-a: SBR sustav (sekventni šaržni reaktori), MBR tehnologija (membranski reaktori) te uređaj s biološkim reaktorima. Potrebno je napomenuti da se promatrane varijante uglavnom razlikuju po konfiguraciji postrojenja za biološko pročišćavanje, dok prethodno pročišćavanje i postupanje s muljem ostaje isto za sve razmatrane slučajeve. Odabrana varijanta sustava (varijanta C) i UPOV-a (biološki reaktori) opisana je u prilogu 6 točka 6.1, dok će se u nastavku dati kratki prikaz ostalih rješenja (sustavi javne odvodnje varijanta A i B te UPOV-i s MBR tehnologijom i SBR sustavom pročišćavanja) kao i kratki opis odabira rješenja. Sustav javne odvodnje Varijanta A Predloženim rješenjem predviđena je izvedba tri nezavisna sustava odvodnje. Jednim sustavom obuhvaćena su naselja općina Stubičke Toplice, Gornja Stubica i Sveti Križ Začretje te gradova Zaboka, Oroslavja (dio naselja) i Donje Stubice. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (u nastavku UPOV) kapaciteta 40.290 ES bio bi lociran u Zaboku. Za povezivanje cijelog sustava bilo bi potrebno dovršiti kolektor Zabok u dužini od 1250 m, izvesti kolektor u sjevernom dijelu Oroslavja dužine 2350 m, izvesti kolektor Sv. Križ Začretje - Zabok u dužini od 3300 m te izgraditi sifon ispod vodotoka Krapina kao i dvije preljevne građevine. Drugim sustavom bila bi obuhvaćena naselja Općine Veliko Trgovišće te naselja južnog dijela Grada Oroslavja. UPOV, kapaciteta 4.997 ES, bio bi lociran u Velikom Trgovišću. Osim UPOV-a za navedeni sustav bilo bi potrebno izvesti kolektor Veliko Trgovišće u dužini od 1100 m, kolektor Oroslavje – UPOV u dužini od 3500 m te izgraditi crpnu stanicu i sifon ispod vodotoka Krapina. Trećim sustavom bila bi obuhvaćena naselja Općine Bedekovčina i dio naselja Općine Mače. UPOV kapaciteta 8.604 ES bio bi smješten u Bedekovčini. Od glavnih kolektora trebalo bi izvesti spoj postojećih kolektora u Bedekovčini i UPOV-a u dužini od 500 m te spoj Mače Bedekovčina u dužini od 5650 m. Varijanta B U varijanti s dva UPOV-a prethodno je provedena analiza kojom se usporedio trošak izgradnje UPOV-a u Velikom Trgovišću u odnosu na njegovu izgradnju u Zaboku, a na kojemu bi se pročišćavale otpadne vode iz Zaboka, Oroslavja, Stubičkih Toplica, Donje Stubice, Gornje Stubice, Velikog Trgovišća i Svetog Križa Začretja. Rezultat te analize pokazuje da je lokacija UPOV-a u Velikom Trgovišću povoljnija jer se izbjegava precrpljivanje otpadnih voda s područja Velikog Trgovišća na uređaj u Zaboku. Prvim sustavom obuhvaćena su naselja prethodno navedenih općina/gradova. Otpadne vode pročišćavale bi se na UPOV-u u Velikom Trgovišću kapaciteta 45.287 ES. Za funkcioniranje sustava bilo bi potrebno dovršiti kolektor Zabok u dužini od 4000 m, izvesti kolektore kojima bi se priključila naselja Općine Oroslavje ukupne dužine 3700 m te izvesti spoj SV. Križ Začretje – Zabok u dužini od 3300 m. Od objekata na sustavu se predviđaju preljevne građevine u Sv. Križ Začretju, na kolektoru Veliko Trgovišće-Oroslavje i kolektoru Zabok - Oroslavlje, sifoni ispod vodotoka Krapina te crpna stanica.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 8


Drugim sustavom bila bi obuhvaćena naselja Općine Bedekovčina i dio naselja Općine Mače. UPOV kapaciteta 8.604 ES bio bi smješten u Bedekovčini. Od glavnih kolektora trebalo bi izvesti spoj postojećih kolektora u Bedekovčini i UPOV-a u dužini od 500 m te spoj Mače Bedekovčina u dužini od 5650 m. Varijante uređaja za pročišćavanje otpadnih voda MBR (Membranski reaktor) MBR je tehnologija koja pripada grupi separacijskih procesa s biološkom obradom s aktivnim muljem. MBR sustav obrade otpadnih voda omogućuje obradu otpadnih voda u četiri osnovne faze i nizu podfaza, ovisno o tehničkoj izvedbi. Aeriranjem vode i zadržavanjem optimalne količine aktivnog mulja za rast mikroroganizama u 10 -15 dana u bazenu bioreaktora nastani se dovoljan broj mikroroganizama, da u kratkom vremenu obrade sve organske tvari, koje opterećuju otpadnu vodu. Nakon biološke obrade voda se propušta kroz membrane, koje zadržavaju mikroroganizme i sve zaostale organske i anorganske tvari, a propuštaju vodu visokog stupnja čistoće. Čišćenje separacijskog sustava –mikrofiltracijske membrane obavlja se povratnim pranjem u kratkim vremenskim intervalima s razrijeđenim hipokloritom. SBR Sustav SBR je kombinacija biološkog selektora i procesnog reaktora promjenljivog volumena. Pročišćavanje se provodi u jedinstvenom reaktorskom spremniku u kojem se ciklički izmjenjuju procesi aeracije, taloženja te pražnjenja efluenta iz spremnika. Normalni rad SBR sustava temelji se na određenom vremenskom ciklusu. Svaki ciklus sastoji se od dovođenja zraka (aeracija) i rada bez zraka (taloženje i dekantiranje). Ako su radna opterećenja znatno niža od očekivanih, mogu se promijeniti vremena ciklusa, kako bi se održali optimalni procesni učini i maksimalna energetska učinkovitost. Koristeći tehnologiju cikličkog kruženja povratnog mulja osigurava se i visok stupanj uklanjanja sumpora i fosfora. Da bi se u procesu osigurali aerobni, anoksični i anaerobni uvjeti koristi se uzastopno izmjenjivanje procesa aeracije i ne-aeracije, koje ovisno o intenzitetu aeracije podupire procese nitrifikacije, denitrifikacije te biološko uklanjanje fosfora. Na ovaj način se osigurava prirodan rast bakterijskih kultura, čime se reducira i nastajanje velikih količina mulja.

6.3 OPIS LOKACIJE I OKOLIŠA ZAHVATA Klimatološke i meteorološke značajke Razmatrano područje pripada kontinentalnom - toplo umjerenom kišnom tipu klime C fwbx'' koji karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kišovite te hladne zime. Srednja godišnja temperatura zraka na postaji Zabok iznosi 11,3 °C (1992.-2009.). Najhladniji je mjesec siječanj sa srednjom temperaturom 0,6°C, a najtopliji srpanj s 21,7 °C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 927,8 mm Srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi oko 81 %. Prevladavajući vjetrovi su iz ENE, SE te SW smjera. Kakvoća zraka Rezultati mjerenja kakvoće zraka provedeni na području grada Zaboka u razdoblju od 6.06.2006. do 12.06.2006 i od 1.03.2007. do 7.03.2007 ukazuju da se zrak na području grada Zaboka svrstava u KATEGORIJU II (umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečiščujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečiščujuću tvar). Hidrološke značajke Najznačajniji vodotok na području promatranog sustava odvodnje je vodotok Krapina u koju je predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda sustava Zabok. Rijeka Krapina


Y1 K89.00.01 G01.0 List 9


duga je oko 65,3 kilometara i cijelim svojim tokom teče kroz Hrvatsko Zagorje. Izvire na gori Ivanščici, a ulijeva se u rijeku Savu kod Zaprešića. Ukupna površina sliva iznosi 1244,2 km2 od čega na brdski dio sliva otpada 893,7 km2, a na nizinski sliv 350,5 km2. Hidrološka postaja Kupljenovo (šifra postaje 3054) locirana je oko 7,0 km nizvodnije od planiranog ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zabok na stacionaži 13+573 rkm. Postaja se nalazi na području Zagrebačke županije. Prema mjerenim podacima na postaji Kulpljenovo u razdoblju od 1978. do 2008. godine najveći protok zabilježen je 1999. godine, a iznosio je 350 m3/s. Najmanji protok izmjeren je 1987. godine i iznosio je 0,199 m3/s. Srednji godišnji protok za razmatrano razdoblje iznosi 11,2 m3/s. Kakvoća površinskih voda Za ocjenu ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda korišteni su podaci Hrvatskih voda o praćenju kakvoće voda vodotoka Krapina od 2004. do 2009. godine. Na temelju mjerodavnih vrijednosti analiziranih parametara za praćenje ekološkog stanja vode može se zaključiti sljedeće: Ekološko stanje voda rijeke Krapine na području Bedekovčine prema biološkim elementima bilo je dobro, prema alkalitetu i pH pokazateljima bilo je vrlo dobro, prema vodljivosti bilo je dobro, prema pokazateljima režima kisika bilo je loše do vrlo loše te prema pokazateljima hranjivih tvari bilo je loše do vrlo loše. Ekološko stanje voda na području postaji nizvodno od utoka Krapinice, prema biološkim elementima kakvoće bilo je dobro, prema alkalitetu i pH pokazateljima bilo je vrlo dobro, prema vodljivosti bilo je dobro, prema pokazateljima režima kisika i pokazateljima hranjivih tvari bilo je vrlo loše. Potrebno je naglasiti, da je sa sanitarnog aspekta vodotok Krapina na promatranom području opterećen koliformnim bakterijama kao i fekalnim koliformima, što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok Krapinu i njegove pritoke. Bioekološke značajke Planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda zaposjeo bi područje od oko 1,8 ha koje pripada staništu I21, Mozaici kultiviranih površina, dok bi planirana kolektorska mreža dužine oko 29 km prolazila slijedećim staništima: šuma hrasta kitnjaka s bekicama, nasadi četinjača, mozaici kultiviranih površina, mezofilne livade, intenzivno obrađivane oranice na komasiranim, javne neproizvodne kultivirane zelene površine, aktivna seoska područja, urbanizirana seoska područja, industrijska i obrtnička područja, aktivna seoska područja/urbanizirana seoska područja, te mozaici kultiviranih površina/aktivna seoska područja/javne neproizvodne kultivirane zelene površine, no uz već postojeću infrastrukturu, uglavnom prometnice. Ispust je predviđen u rijeku Krapinu. Na samoj lokaciji predviđenoj za smještaj uređaja nisu zabilježene zaštićene, vrijedne i ugrožene biljne i životinjske vrste. Planirana kolektorska mreža prolazila bi uz već postojeću infrastrukturu, prometnice, gdje je malo vjerojatno da će se naći zaštićene, vrijedne i ugrožene biljne i životinjske vrste. Ispust je predviđen u rijeku Krapinu. U rijeci Krapini od ugroženih i strogo zaštićenih ribljih vrsta može se naći Alburnoides bipunctatus (Dvoprugasta uklija). Prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti Vezano uz utjecaj planiranog sustava javne odvodnje na ekološku mrežu, Ministarstvo kulture izdalo je Potvrdu (klasa: 612-07/10-01/1289; ur. br.: 532-08-01-03/1-10-4 od 3. rujna 2010.) kojom se navodi da sustav nema značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 10


Na području predviđenom za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nema posebnih zaštićenih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Planirana kolektorska mreža prolazi zaštićenim kulturnim krajobrazom te područjem parka prirode, no kao što je već navedeno, neposredno uz već postojeće prometnice. Naselja i stanovništvo Sustavom javne odvodnje Zabok obuhvaćena su naselja Grada Zaboka, Donje Stubice i Oroslavja te općine Sv. Križ Začretje, Stubičke Toplice, Gornja Stubica, Bedekovčina, Veliko Trgovišće i Mače. U Općini Sv. Križ Začretje, prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo je 6614 stanovnika. Općina zauzima površinu od 40,08 km2 te je gustoća naseljenosti u općini 2001. godine iznosila oko 165 stanovnika/km2. Sedam naselja predviđeno za priključak na sustav javne odvodnje Zabok što čini oko 50 % stanovnika općine. Na prostoru teritorija Općine Stubičke Toplice veličine 27 km2, a u sklopu četiri formirana naselja prema popisu iz 2001. godine bilo je 2752 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 102 stanovnika/km2. Planiranim sustavom bilo bi obuhvaćeno oko 100 % stanovnika U Općini Gornja Stubica, prema popisu stanovništva 2001. godine, živjelo je 5916 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi oko 120 stanovnika/km2. Na sustav javne odvodnje priključit će se osam naselja što iznosi oko 60 % ukupnog broja stanovništva Općine. U Gradu Donjoj Stubici, prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo je 5930 stanovnika. Grad zauzima površinu od 44 km2 te je gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila oko 135 stanovnika/km2. U Gradu je jedanaest naselja od kojih je sedam naselja predviđeno da se priključi na sustav javne odvodnje Zabok što iznosi oko 77 % stanovnika grada. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Općine Bedekovčina živjelo je 8482 stanovnika. Područje općine prostire se na površini od 51,71 km2 i gustoća naseljenosti iznosi 164,03 st./km2. Na sustav javne odvodnje Zabok predviđa se priključiti tri naselja u kojima živi oko 60 % stanovnika općine. Općina Veliko Trgovišće prostire se na 46,65 km2, a prema popisu stanovništva 2001. godine imala je 5220 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 112 st/km2. Na sustav javne odvodnje Zabok predviđaju se priključiti tri naselja u kojima živi oko 37 % stanovnika općine. Na području Grada Zaboka 2001. godine živjelo je 9.365 stanovnika. Područje Grada prostire se na površini od 34,79 km2 sa vrlo visokom gustoćom naseljenosti od 269,19 st./km2. Na sustav javne odvodnje Zabok predviđa se priključiti jedanaest naselja Grada što čini oko 85% stanovnika Grada.. Na prostoru teritorija Općine Mače veličine 27,88 km2 prema popisu iz 2001. godine bilo je 2715 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 97 st/km2. Na sustav javne odvodnje Zabok predviđaju se priključiti dva naselja. U navedenim naseljima živi oko 35 % stanovnika općine. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Grada Oroslavja živjelo je 6253 stanovnika. Područje Grada prostire se na površini od 32 km2 s gustoćom naseljenosti


Y1 K89.00.01 G01.0 List 11


koja iznosi 195,4 st./km2. Na području Grada nalazi se 5 naselja koja se sva planiraju priključiti na sustav javne odvodnje. Infrastruktura Promet Najznačajniji cestovni pravac koji prolazi promatranim područjem je autocesta A2 koja se poklapa sa međunarodnim cestovnim pravcem E-59 (dio Pyhrnske autoceste) Nurnberg – Linz – Grac – Macelj – Zagreb – Split i pruža se u smjeru sjever-jug. Ostali državni koridori koji se nadovezuju na ovaj osnovni pravac čine poveznice sa Varaždinskom i Zagrebačkom županijom, te gradom Zagrebom i Republikom Slovenijom, a to su državne ceste D1, D24, D205 i D307. Na ove cestovne pravce nadovezuju se druge ceste razvrstane kao županijske i lokalne koje povezuju pojedine dijelove Grada i Općina međusobno. Promatranim područjem prolazi željeznička pruga Zagreb-Zabok, s ograncima u Zaboku prema Krapini i R. Sloveniji i prema Varaždinu. Elektroopskrba Opskrbu električnom energijom obavlja HEP ODS d.o.o. - DP “Elektra Zabok". Područjem prolazi dalekovod 110 kV te dalekovod 35 kV. Dalekovod DV 110 kV KTE Jertovec-Zabok znatnim dijelom trase (od ukupno 30 km) prolazi područjem Općine Gornja Stubica omogućava raspodjelu značajnoga dijela električne energije proizvedene u KTE Jertovec i posebice u hidroelektranama dravskoga sliva do TS 110/35/10 kV Zabok. Plinoopskrba Od elemenata transportnog sustava za plin promatranim područjem prolaze magistralni plinovodi Rogatec – Zabok, Zabok-Zaprešić, Zabok – Oroslavje te Zabok - Ludbreg. Napajanje plinom vrši se iz mjerno-redukcijskih stanica koje se nalaze u Zaboku i Bedekovčini. Na magistralne plinovode priključena je distributivna mreža kojom je osigurana opskrba plinom naselja na promatranom području. Vodoopskrba Na promatranom području organizirana opskrba vodom provodi se preko javnih poduzeća: “Zagorski vodovod” - Zabok (koji vodu distribuira na najvećem dijelu područja Županije). Ukoliko se pođe od crpilišta “Šibice” kao većeg izvorišta, iz kojeg se za potrebe “Zagorskog vodovoda” godišnje koristi količina od 4 300 000 m3. Na crpilištu “Šibice” voda iz zdenca otprema se posredstvom crpki i tlačnog cjevovoda u rezervoarski prostor na Velikom Vrhu. Od rezervoara na Velikom Vrhu voda se otprema gravitacijom u sabirni rezervoar “Gredice” odakle se transportira u četiri pravca i to: na istočno područje (tzv. istočnim cjevovodom) do Gornje Stubice i Jakovlja, na zapadno područje (tzv. zapadnim cjevovodom) prema Klanjcu do Kumrovca i Miljane, prema sjeverozapadnom području (tzv. sjeverozapadnim cjevovodom) do Krapinskih Toplica, te prema sjevernom području (tzv. sjevernim cjevovodom) do rezervoara “Zabok”.

Odvodnja Postojećim sustavima odvodnje prikupljaju se i transportiraju otpadne vode te ispuštaju nepročišćene u prijamnike. U naseljima koja još nisu pokrivena kanalizacijskom mrežom zbrinjavanje otpadnih voda provodi se individualno, najčešće putem propusnih septičkih jama i/ili izravnim ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u raspoložive otvorene vodotoke, jarke i sl. Postojeći kolektor G. Stubica – Oroslavje – Zabok u funkciji je kao dvije dionice sa dva (privremena) samostalna ispusta i to od G. Stubice do ispusta u potok Topličinu nizvodno


Y1 K89.00.01 G01.0 List 12


od Stubičkih Toplica, te od Oroslavja do privremenog ispusta u rijeku Krapinu kod Zaboka. Od projektiranih objekata (dva preljeva, dva retencijska bazena i sifon) izgrađena su samo 2 kišna preljeva. Na području općine Sv. Križ Začretje odvodni sustav izgrađen je djelomično i to u naselju Sv. Križ Začretje te manjim dijelom u naselju Pustodol, a otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u vodotok u neposrednoj blizini naselja. U Općini Stubičke Toplice postoji oko 1.658 m izgrađene kanalizacije razdjelnog i nepotpunog razdjelnog tipa odvodnje. Otpadne vode iz izgrađene kanalizacije priključene su putem 5 priključaka na kolektor G. Stubica – Oroslavje. U područja općine Gornja Stubica izgrađeni su kolektori 1, 2, 3, 4 i 5 ukupne duljine L=6.175 m. Ovi kolektori priključeni su na kolektor G.Stubica-Oroslavje-Zabok. U Donjoj Stubici postoji oko 5.400 m izgrađene kanalizacije mješovitog tipa. Otpadne vode iz izgrađene kanalizacije priključene su putem 11 priključaka na kolektor G. Stubica – Oroslavje, dok se putem 2 ispusta ispuštaju u vodotok Topličinu i putem jednog ispusta u potok Mesečaj. U Gornjoj Stubici je izgrađen kišni preljev. Na području Općine Bedekovčina odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotokove. U centralnom dijelu naselja Veliko Trgovišće i sjeverozapadnom dijelu izgrađen je mješoviti sustav odvodnje s privremenim upustom u rijeku Krapinu kod tvornice "Kovina". Danas na području Općine Mače ne postoji izgrađena kanalizaciona mreža osim za pojedine objekte u samom centru većih naselja.. Kroz Grad Oroslavje prolazi glavni kolektor G. Stubica – Oroslavje koji ima privremeni ispust u potok Topličinu. Nastavno je izvedena druga dionica navedenog kolektora do privremenog ispusta u rijeku Krapinu kod Zaboka. U Oroslavju i neposrednoj okolici postoji oko 11.000 m izgrađene kanalizacije mješovitog tipa. Otpadne vode iz izgrađene kanalizacije djelomice su priključene na glavni kolektor G. Stubica – Oroslavje, a uglavnom otječu u potok Topličinu i ostale kanale i vodotoke područja. Odvodnja otpadnih voda izvedena je u Zaboku kanalizacijom mješovitog tipa, bez posebnog sistema vodeći se trenutnim potrebama. Otpadne vode upuštaju se u recipijente bez pročišćavanja.

6.4 UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ Izgradnjom planiranog sustava pod direktnim utjecajem je oko 1,8 ha prostora na lokaciji uređaja za pročišćavanje i lokacije gdje je smještena crpna stanica. Indirektni utjecaji mogu se javiti na području ispusta i u okolini uređaja za pročišćavanje (buka i neugodni mirisi). Uvjetima koji se postavljaju za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (zahtijevani stupanj pročišćavanja i kvaliteta vode na ispustu) navedeni utjecaj na području ispusta održava se u prihvatljivim granicama. Buka koja se javlja prilikom rada uređaja i neugodni mirisi umanjit će se izgradnjom zidanih objekata u kojima će biti ugrađeni dijelovi uređaja. Udaljenosti od uređaja do najbližih kuća iznosi oko 250 m. Vezano uz PPUO Veliko Trgovišće – Kartografski prikaz 1 – građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje, sjeverno uz lokaciju uređaja planira se urediti gospodarska zona pretežno poslovne namjene (komunalno servisna).


Y1 K89.00.01 G01.0 List 13


Dogradnjom kanalizacijske mreže sustava javne odvodnje Zabok te izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pridonijet će se: poboljšanju komunalnog standarda, poboljšanju zdravstvenih, sanitarnih i ekoloških uvjeta područja i zaštiti kvaliteta voda Krapine i vodotoka na njenom slivnom području.

6.4.1 Utjecaji tijekom izgradnje Razvoj buke Budući da će se tijekom izgradnje planiranog sustava upotrebljavati mnogi građevinski strojevi i transportna sredstva koja proizvode buku, moguće je očekivati pojačanu buku tijekom izvođenja radova. Prekoračenja dozvoljene buke osim zaposlenika osjetiti će stanari objekata u blizini kojih će prolaziti trase planirane kanalizacije. Ovaj utjecaj je negativan, privremen i lokalnog je karaktera. Za vrijeme izgradnje uređaja za pročišćavanje, koji se planira izgraditi u periodu od oko 3 godine, utjecaji buke su mali, budući da će se radovi izvoditi otprilike oko 250 m od naseljenog područja. Onečišćenje zraka Stvaranje prašine tijekom izvođenja zemljanih radova i transporta iskopanog materijala te povećana emisija ispušnih plinova iz transportnih sredstava i radnih strojeva s pogonom naftnim derivatima može dovesti do onečišćenja atmosfere posebice kod nepovoljnih vremenskih prilika. Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera. Utjecaj na tlo Na području izgradnje kanalizacijskog sustava javlja se privremeni (na području polaganja cijevi) gubitak pokrovnog dijela tla (humusa) i trajni (na lokaciji uređaja, crpnih stanica i retncijskog bazena) gubitak pokrovnog dijela tla (humusa). Utjecaj dakle na tlo na području izgradnje je lokalan i zbog djelomične prenamjene površina nepovoljan, a po značaju s obzirom na zahvaćeno područje mali (oko 1,8 ha). Utjecaj na vodu Budući se gradilište uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nalazi u blizini vodotoka, može doći do onečišćenja vodotoka uslijed ispiranja nasutog i rasutog materijala s površine gradilišta te odnošenja istog u vodotok. Navedeni utjecaj je lokalan i kratkotrajan. Utjecaj na biljni i životinjski svijet Uslijed radova na izgradnji uređaja (iskopi, izgradnja objekta, uređenje platoa oko objekta, ozelenjivanje okoliša) doći će do promjene ekoloških uvjeta na prostoru lokacije uređaja. Na taj način pojedine biljne i životinjske vrste izgubit će dosadašnja staništa. Navedeni utjecaj je trajan, ali obzirom na zahvaćeno područje (1,8 ha) mali po utjecaju. Utjecaj infrastrukturu U vrijeme izgradnje kolektorskog sustava na pojedinim lokacijama doći će do privremenog presijecanja prometnica ili polaganja kolektora u trup prometnice ili uz prometnicu, zbog čega će doći do privremenih prekida prometa na pojedinim prometnicama ili do otežanog prometovanja. Tijekom izgradnje kanalizacijskog sustava na pojedinim lokacijama doći će do križanja postojećih podzemnih TK kabela, postojećih podzemnih kabela srednjenaponske i niskonaponske mreže te vodoopskrbnih cjevovoda s novim kolektorima kanalizacije kao i djelomičnog vođenja istih paralelnom trasom. Utjecaji uslijed nastajanja otpadnih tvari Tijekom izgradnje uređaja za pročišćavanje i kolektorskog sustava na lokacijama izvođenja radova nastajat će građevni i komunalni otpad. Navedeni utjecaj je lokalan i kratkotrajan.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 14


6.4.2 Utjecaji tijekom korištenja Razvoj buke Na uređaju za pročišćavanje otpadne vode može se pojaviti buka veće jakosti uslijed rada kompresorske stanice. Ovaj utjecaj je trajan i lokalnog je karaktera, a obzirom na udaljenost od naseljenih područja po značaju je mali. Tijekom precrpljivanja otpadnih voda može se pojaviti buka kod rada crpnih stanica. Ovaj utjecaj je povremen i lokalnog je karaktera. Neugodni mirisi Neugodni mirisi stvarat će se u kanalizaciji i na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda dok će se oslobađati na mjestima vrtloženja vode pri dovodu (komore i okna, crpne stanice), a kod uređaja za pročišćavanje poseban izvor neugodnog mirisa su gruba rešetka, fino sito, kompaktna stanica za prihvat sadržaja septičkih jama te postrojenje za obradu mulja. Kao kritične točke prema kojima će se širiti neugodni mirisi su kuće locirane sjeveroistočno, sjeverozapadno te zapadno-jugozapadno od uređaja (slika 4.3.1). Prve kuće naselja Veliko Trgovišće udaljene su oko 250 m od uređaja. Utjecaj na recipijent Prema podacima iz Idejnog rješenja (Ingenieria Estudios y Proyectos NIP S.A., IBERINSA Iberica de Estudios e Ingenieria S.A. i Vodoprivredno projektni biro d.d., Zagreb (2010.) izlazna kvaliteta pročišćenih otpadnih voda sustava javne odvodnje Zabok zadovoljava propisanu kakvoću vode za upuštanje u recipijent na slivu osjetljivog područja. Granične vrijednosti propisane su Člankom 6. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10).

Tablica 6.4.2.1: Granične vrijednosti propisane Pravilnikom i očekivane vrijednosti parametara vode na izlazu iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Velikom Trgovišću

Parametar Granične vrijednosti Očekivani efekti

BPK5 25 mgO2/l <25 mgO2/l KPK 125 mgO2/l <125 mgO2/l Ukupna ST 35 mgST/l <35 mgST/l Ukupni N 15 mgN/l <15 mgN/l Ukupno P 2 mgP/l <2 mgP/l

Budući da se sada u recipijent upuštaju nepročišćene otpadne vode, izgradnjom uređaja za pročišćavanje utjecaj na recipijent će biti prihvatljiviji. Pročišćena voda koja će se upuštati bit će bolje kakvoće odnosno opterećenje efluenta za pojedine parametre bit će manje od opterećenja efluenta koji se trenutno ispušta u vodotok Krapinu. Ovaj pozitivan utjecaj je trajan. Utjecaj na tlo Procjeđivanje otpadne vode u tlo moguće je kao posljedica loše izvedenih građevina sustava i korištenja neadekvatnih građevinskih materijala, a također može nastati uslijed lošeg održavanja sustava: začepljenje cjevovoda, dotrajalost objekata. Navedeni utjecaji javljaju se povremeno i lokalnog su karaktera.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 15


Utjecaj na krajobraz Planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda smješten je 250 m od naseljenog područja na kultiviranim površinama uz vodotok Krapinu. Iako će dio uređaja zaklanjati vegetacija ipak će ovaj dio prostora pretrpjeti određene krajobrazne promjene. Međutim, s obzirom na veličinu uređaja koji zauzima oko 1,8 ha prostora, ovaj je utjecaj trajan, ali lokalan i mali. Utjecaj na ribolov Izgradnjom kolektorskog sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda poboljšat će se ekološko i kemijsko stanje vode u vodotocima na promatranom području što će utjecati na poboljšanje kvantitativne i kvalitativne strukture faune riba. Ovaj pozitivan utjecaj je trajan. Utjecaj uslijed odlaganja otpadnih tvari Otpad nastao na gruboj i finoj rešetki (Katalog otpada - oznaka 19 08 01) Krupni otpad izdvojen je iz influenta mehaničkim pročišćavanjem i ispiranjem na rešetki. Ispiranje na rešetki vrši se radi odvajanja organskih tvari sa otpada. Ovaj otpad se stješnjava na kompaktorima i odvaja u najlon vreće i u kontejnere volumena 1000 lit. te odvozi na deponij komunalnog otpada. Količine otpada s rešetki procjenjuju se oko 2000 l/dan. Te otpadne tvari, samo na otvorenom uzrokuju neugodne mirise i privlače insekte. Budući da se ove tvari skupljaju u zatvorene kontejnere i odlažu na odlagalište komunalnog otpada, ovom negativnom utjecaju izloženi su samo zaposlenici Otpad s pjeskolova-mastolova Pijesak istaložen u pjeskolovu (Katalog otpada - oznaka 19 08 02) prebacuje se u klasirer pijeska s kontejnerom. Procijenjena dnevna količina pijeska iznosi oko 2,0 m3/dan. Ulja i masti iz otpadnih voda (Katalog otpada - oznaka 19 08 10) izdvajaju se u pjeskolovu-mastolovu te se skupljaju u odgovarajuća okna. Procijenjena dnevna količina ulja i masti iznosi oko 700 kg/dan Dehidrirani i stabilizirani mulj sa uređaja (Katalog otpada - oznaka 19 08 05) Dehidrirani i stabilizirani mulj prikupljat će se u silosu mulja. Procijenjena količina mulja kreće se oko V = 12,0 m3/dan

6.4.3 Utjecaj u slučaju ekološkog incidenta Postoji mogućnost da prilikom izgradnje sustava te kasnije prilikom njegovog korištenja dođe do slučajnih ili namjernih oštećenja. Tijekom građenja uslijed sudara ili prevrtanja građevinskih strojeva i transportnih sredstava moguće je otjecanje većih količina naftnih derivata ili ulja u tlo. Tijekom korištenja ekološke nesreće i incidenti mogu se dogoditi u slučaju nekontroliranog izlijevanja otpadne vode na tlo i recipijent za vrijeme potresa, te namjernog oštećivanja sustava. Moguć je i prestanak rada sustava ili njegovih pojedinih dijelova zbog, raznih kvarova, prekida u opskrbi električnom energijom, požara i slično. U tom slučaju došlo bi do povećanog onečišćenja tla i/ili recipijenta. Kanalizacijske cijevi mogu puknuti uslijed slijeganja terena, pojave većih predmeta u kanalizaciji te prodorom korijenja drveća u sustav. Pretpostavlja se da bi ovi negativni utjecaji bili prostorno i vremenski ograničeni.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 16


6.5 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

6.5.1 Zaštita prije građenja Prije početka građenja nositelj zahvata treba: - putem sredstava javnog informiranja, obavijestiti zainteresirano pučanstvo o

planiranom zahvatu i očekivanim utjecajima koje može uzrokovati planirana gradnja, - osigurati odgovarajuću lokaciju za smještaj mehanizacije, opreme za građenje i

održavanje opreme i strojeva. Preporučuje se da lokacija bude uz prostor budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na tom prostoru treba izgraditi nepropusnu podlogu s odgovarajućim prihvatnim kapacitetom za pojedinog potencijalnog onečišćivača,

- osigurati odgovarajuću lokaciju za odlaganje viška iskopanog materijala i materijala od

rušenja objekata - obilježiti gradilište i osigurati odgovarajuću zaštitu trase i svih instalacija na trasi - o početku radova izvijestiti konzervatorsku ustanovu, radi nadzora tijekom radova zbog

mogućnosti nailaska na arheološka nalazišta,

- izraditi projekt hortikulturnog uređenja

- izraditi Elaborat zaštite od buke

6.5.2 Zaštita tijekom građenja Zaštita od buke Za radove na otvorenom prostoru i građevinama dopuštena ekvivalentna razina buke tijekom dnevnog razdoblja iznosi 65 dB(A), a u razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodanih 5 dB(A). Pri noćnom radu ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti od 45 dB(A) Izvoditelj radova je dužan koristiti ispravne strojeve i transportna sredstva s atestom koji moraju biti sukladni s propisanim tehničkim zahtjevima koji se odnose na dopuštenu razinu buke. Zaštita kakvoće zraka Prije transporta suhog prašinastog matrijala isti treba poprskati vodom ili prekriti ceradom zbog smanjenja raznošenja prašine vjetrom. Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod građenja moraju se redovito kontrolirati u pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova koji moraju biti u skladu s dopuštenim vrijednostima. Zaštita tla Strojevi koji se koriste za izvođenje zemljanih radova moraju se redovito kontrolirati u pogledu prokapljivanja goriva i/ili maziva.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 17


Materijal iz iskopa koji će se koristiti za gradnju te višak iskopanog materijala odlagat će se na za to unaprijed određeno odlagalište, koje odredi lokalna zajednica. Posebnu pažnju treba obratiti prilikom skidanja humusnog sloja kojeg nije dozvoljeno miješati sa ostalim tlom već ga treba zasebno deponirati i kasnije iskoristiti kod hortikulturnog uređenja. Zaštita vodotoka Sanitarne otpadne vode iz gradilišnih objekata prikupljati u vodoneprousne sanitarne jame te povjeriti pravnoj osobi na daljnje zbrinjavanje. Oborinske vode s asfaltiranih ili s betoniranih parkirališnih ili radnih površina prikupiti internim sustavom odvodnje te prije upuštanja u vodotok pročistiti na separatoru ulja. Zaštita komunalne infrastrukture Na dionicama prometnica na kojima će doći do privremenog prekida prometa potrebno je uspostaviti privremenu regulaciju prometa i osigurati alternativne prometne smjerove. Nakon polaganja cjevovoda raskopane dionice prometnica potrebno je sanirati i dovesti u prvobitno stanje. U slučaju prekida bilo koje komunalne instalacije, izvoditelj radova mora , prema uputama i uz nadzor nadležne komunalne službe obaviti popravak u što kraćem roku. Zbrinjavanje otpadnih tvari Građevni (Katalog otpada - oznaka 17 01 07, 17 05 04) i komunalni (Katalog otpada - oznaka 20 03 01) otpad nastao na lokacijama gradilišta odvojeno skupljati, odgovarajuće skladištiti te povjeriti pravnoj osobi na daljnje zbrinjavanje.

6.5.3 Zaštita tijekom korištenja Zaštita od buke Kompresore je potrebno smjestiti u zvučno izoliran prostor tako da buka na granici 3. zone ne prelazi 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. Kompresori koji se ugrađuju moraju biti sukladni s propisanim tehničkim zahtjevima koji se odnose na dopuštenu razinu buke koju proizvode pod određenim uvjetima uporabe. Crpne stanice izvode se kao podzemni objekti, a dodatno prigušenje buke osigurano je ugradnjom potopljenih crpki. Buka na lokaciji crpne stanice smještene u stambenoj zoni ne smije prelaziti 55 dB(A) danju i 40 dB(A) noću, u području poslovne zone 60 dB(A) danju i 50 dB(A) noću, a u području namijenjenom za odmor 50 dB(A) danju i 40 dB(A) noću. Zaštita od neugodnih mirisa Za zaštitu od neugodnih mirisa potrebno je pokriti i zatvoriti sve dijelove uređaja gdje Za zaštitu od neugodnih mirisa potrebno je pokriti i zatvoriti sve dijelove uređaja gdje postoji mogućnost prodora neugodnih mirisa: gruba rešetka, fino sito, kompaktna stanica za prihvat sadržaja septičkih jama i postrojenje za obradu mulja. U zatvorenim prostorijama potrebno je održavati podtlak kako neugodni mirisi ne bi prodirali u okoliš. Onečišćeni zrak na zatvorenim dijelovima sustava treba odvoditi sistemom ventilacije i pročišćavati na odgovarajućem filtru.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 18


Provoditi redovne kontrole rada sustava za pročišćavanje zraka kao i redovno održavanje sustava pročišćavanja zraka (zamjena filtara, rezerva kemikalija, rezervni dijelovi, i sl.) sukladno uputama proizvođača opreme čime se osigurava pouzdan rad sustava. U slučaju pojave neugodnih mirisa potrebno je: provjeriti rad sustava za pročišćavanje zraka, provjeriti da li su zatvoreni svi otvori (vrata, prozori) na objektima u kojima su smješteni dijelovi uređaja na kojima je moguća pojava neugodnih mirisa te provjeriti rad UPOV-a. Redovito čistiti i prati sve dijelove uređaja i radnih površina. Zaštita recipijenta Provoditi redovitu kontrolu rada uređaja odnosno kontrolu kvalitete otpadnih voda na ulazu u uređaj te na izlazu nakon postupka pročišćavanja. Sanitarne otpadne vode nastale na uređaju prikupiti internim sustavom odvodnje i pročišćavati na uređaju. Oborinske vode s manipulativnih površina prikupiti sustavom interne odvodnje i pročišćavati na uređaju. Zaštita tla Prilikom projektiranja potrebno je predvidjeti vodotjesne spojeve cjevovoda, okana i bazena, a odgovarajućim proračunima i izvedbom spriječiti pojavu pukotina na objektima kako bi se spriječilo procjeđivanje otpadne vode u tlo. Prilikom izvedbe koristiti materijale koji svojim svojstvima zadovoljavaju tražena tehnička svojstva koja moraju imati građevni materijali. Redovito održavanje dijelova sustava: provjera protočnosti i vodonepropusnosti cjevovoda, kontrola stanja objekata uređaja, naročito podzemnih bazena. Zaštita krajobraza Urediti okoliš sukladno projektu hortikulturnog uređenja. Nadzemni dio objekta uređaja za pročišćavanje arhitektonski prilagoditi krajobrazu uvažavajući elemente tradicionalne arhitekture kako bi se što manje isticali u prostoru. Predvidjeti sadnju autohtonog raslinja ovog kraja. Zbrinjavanje krutog otpada Otpadne tvari s rešetki (Katalog otpada - oznaka 19 08 01) će se kompaktirati i prikupljati u zatvorene kontejnere te privremeno odlagati na odlagalištu komunalnog otpada Gubaševo. Nakon izgradnje županijskog CGO-a (centar za gospodarenje otpadom) isti će se odlagati na navedenom CGO u skladu tada s važećom regulativom. Ulja i masti s mastolova (Katalog otpada - oznaka 19 08 10) skupljat će se u odgovarajuća okna. Pražnjenje i čišćenje nepropusnih okana obavljati će samo pravna osoba koja je registrirana i ima odobrenje za rukovanje i prikupljanje opasnih tvari. Pijesak s pjeskolova (Katalog otpada - oznaka 19 08 02) privremeno će se odlagati na odlagalištu komunalnog otpada Gubaševo. Nakon izgradnje županijskog CGO-a isti će se odlagati na navedenom CGO-u u skladu tada s važećom regulativom.


Y1 K89.00.01 G01.0 List 19


Stabilizirani mulj (Katalog otpada - oznaka 19 08 05) oslobođen viška vode nakon prevedene analize sukladno Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) moguće je koristiti u poljoprivredne svrhe. Ukoliko za navedeno nema interesa isti će se privremeno odlagati na odlagalištu komunalnog otpada Gubaševo. Konačan odabir optimalne varijante odlaganja mulja razradit će se u sklopu projektne dokumentacije višeg ranga (idejni i glavni projekti) sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

6.5.4 Sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih nezgoda Investicijsko održavanje može biti organizirano na samom sustavu ili ugovoreno sa odgovarajućom tvrtkom, uključivo i dobavljačem opreme, naročito zbog pričuvnih dijelova opreme. Upravljanje tehnološkim postupkom podrazumijeva organizaciju rada kojom će se u svakom trenutku sve radnje i postupci odvijati tako da se postignu ciljevi izgradnje sustava. Da se spriječe i ublaže posljedice mogućih ekoloških nesreća potrebno je: - Izraditi Operativni plan mjera za slučaju izvanrednih i iznenadnih onečišćenja - Na ključnim mjestima sustava ugraditi odgovarajuće mjerače protoka Mjere u slučaju nezgode::

- U slučaju curenja goriva i maziva uslijed sudara i kvara na strojevima i transportnim

sredstvima tijekom izvođenja radova na gradilištu treba osigurati određenu količinu upijajućih sredstava.

- U slučaju kvara na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode treba

preusmjeriti na odgovarajuće mimovode do ispusta u Krapinu. - Za potrebe rada uređaja i crpnih stanica u izvanrednim okolnostima predvidjeti

alternativni izvor energije. - Radi sigurnosti, za slučaj kvara, u crpnim stanicama predvidjeti minimalno dvije crpke,

radnu i rezervnu. - U slučaju curenja kiselina poduzeti mjere zaštite vodotoka i kanala izradom brana od

pijeska ili sličnog materijala. Malu količinu kiseline otplahnuti obilno vodom. Okružiti velika prolijevanja pijeskom ili zemljom. Neutralizirati oprezno s natrijevim karbonatom ili vapnom (opasnost od stvaranja topline i prskanja kiseline), prepumpati u spremnike i odložiti na odlagalište tehnološkog otpada.

- U slučaju curenja lužina spriječiti zagađivanje vodotoka i kanalizacije zasipavanjem

zemljom ili pijeskom. Prolivenu tekućinu pokupiti pomoću materijala koji vežu tekućinu (pijesak, kremena zemlja, univerzalna sredstva za vezanje, piljevina).

- U slučaju curenja željezo(III)klorida područje oko mjesta izlijevanja ograditi nasipima

kako bi se spriječilo širenje. Prolivenu tekućinu pokupiti pomoću materijala koji vežu tekućinu (pijesak, kremena zemlja, univerzalna sredstva za vezanje, piljevina). Neutralizirati s vapnom (kalcij hidroksid), vapnenac (kalcijev karbonat), ili sodom (natrijev karbonat)


Y1 K89.00.01 G01.0 List 20


6.6 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Programom praćenja okoliša kao djelotvornoj mjeri za zaštitu okoliša, odnosno umanjenja negativnog utjecaja sustava javne odvodnje Zabok predviđeno je praćenje stanja okoliša za vrijeme korištenja sustava. Nakon izgradnje, odnosno tijekom rada sustava javne odvodnje treba pratiti: - kakvoću otpadnih voda, - razinu buke - mulj s uređaja - kakvoću zraka Praćenje navedenih parametara stanja okoliša treba isključivo povjeriti institucijama ovlaštenim za takve poslove.

6.6.1 Praćenje kakvoće otpadnih voda U skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) potrebno je uspostaviti praćenje funkcioniranja sustava kao i efekt pročišćavanja što znači uzimanje uzoraka prije ulaska na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i prije ispusta u recipijent. Ispitivanja se provode 24 puta godišnje sukladno članku 12. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) U uzorcima vode na ulazu u uređaj treba ispitivati: - pH vrijednost, - protok - otopljeni kisik, KPK i BPK5, - količinu taložne tvari i ukupne suspendirane tvari, - amonijak, - ukupne masnoće i mineralna ulja. U uzorcima vode na izlazu iz uređaja treba ispitivati: - pH vrijednost, - elektrovodljivost, - otopljeni kisik, KPK i BPK5, - količinu taložne tvari i ukupne suspendirane tvari, - ukupan dušik, amonijak, - ukupan fosfor i ortofosfate - ukupne masnoće i mineralna ulja, - anionske i kationske detergente,

6.6.2 Praćenje kakvoće mulja Ukoliko će se mulj koristiti u poljoprivredi potrebno je uspostavit praćenje mulja sukladno člancima 5., 6. i 9. Pravilnika o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08), te poljoprivrednog zemljišta sukladno članku 7. istog Pravilnika.

6.6.3 Praćenje razine buke Nakon puštanja u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, treba provesti mjerenja razine buke prilikom probnog puštanja u rad uređaja, te usporediti izmjerene vrijednosti razine buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi


Y1 K89.00.01 G01.0 List 21


rade i borave (NN 142/04). Ako se utvrde više razine buke od propisanih, nakon poduzetih mjera za smanjenje buke potrebno je ponovo provesti mjerenje razine buke. Mjerenje buke vršiti na referentnim točkama iz Elaborata zaštite od buke. Nakon toga mjerenje razine buke provoditi jedino na zahtjev stanovništva odnosno na zahtjev sanitarne inspekcije.

6.6.4 Praćenje kakvoće zraka Prije izgradnje uređaja potrebno je provesti mjerenje kakvoće zraka u dva navrata (ljeti i zimi) u trajanju od deset dana u kontaktnoj zoni lokacije planiranog uređaja s najbližim stambenim objektima. Potrebno je mjeriti slijedeće pokazatelje: amonijak, sumporovodik i merkaptane. Istovremeno treba pratiti i slijedeće meteorološke parametre: smjer i brzinu vjetra, temperaturu zraka, tlak, relativnu vlagu te oborine. Nakon puštanja u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, tijekom prve dvije godine rada uređaja, provoditi mjerenje kakvoće zraka četiri puta godišnje. Potrebno je mjeriti slijedeće pokazatelje: amonijak, sumporovodik i merkaptane. Istovremeno treba pratiti i slijedeće meteorološke parametre: smjer i brzinu vjetra, temperaturu zraka, tlak, relativnu vlagu te oborine.

6.7 GRAFIČKI PRILOZI Slika 6.1 – Situacija sustava javne odvodnje Zabok Slika 6.2 – Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava javne odvodnje

Zabok Slika 6.3 – Situacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava javne odvodnje

Zabok

SUSTAV JAVNE ODVODNJE ZABOK - puo.mzopu.hrpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_31_05_2011_2.pdf ·...

Documents

Transcript of SUSTAV JAVNE ODVODNJE ZABOK - puo.mzopu.hrpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_31_05_2011_2.pdf ·...