Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i …benkovac.hr/dokumenti/strat_plan.pdf ·...
Transcript of Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i …benkovac.hr/dokumenti/strat_plan.pdf ·...
Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke nacrt
Benkovac - Lišane Ostrovičke - Zagreb, listopad, 2006
Grad Benkovac
Općina Lišane Ostrovičke
Grad Benkovac Općina Lišane Ostrovičke Ekonomski institut Zagreb Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke nacrt Izradili: Marija Bešlić ing. građ. viši stručni referent u gradskoj upravi Benkovca Marin Božić dipl ek. Ekonomski institut Zagreb Maja Ðirlić, dipl. iur. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH Mr. sc. Irena Ðokić dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Dr. sc. Dubravka Jurlina-Alibegović dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Paulina Kulaš dipl. ing. pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela gradske uprave Benkovca Branko Kutija, dipl. ing. gradonačelnik Benkovca Ljiljana Čerina-Bljaić, dipl ek. stručni savjetnik za proračun u gradskoj upravi Benkovca Željko Mijić, načelnik općine Lišane Ostrovičke Joso Nimac, Poljoprivredna zadruga Lišane Mr. sc. Ivana Rašić Bakarić, dipl ek. Ekonomski institut Zagreb Dr. sc. Nenad Starc, dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Odgovoran za konačni tekst: Dr. sc. Nenad Starc dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Benkovac - Lišane Ostrovičke - Zagreb, listopad, 2006
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 3
PREDGOVOR Strateški program ukupnog razvoja Grada Benkovca i općine Lišane Ostrovičke jedan je od prvih razvojnih dokumenata takve vrste u Zadarskoj županiji. Program određuje što sve u narednim godinama treba učiniti da život u Benkovcu i Lišanima bude uspješniji, bogatiji i ljepši. Program su izradili Benkovčani i Lišanci u suradnji s razvojnim stručnjacima Ekonomskog instituta Zagreb. Neki ciljevi i mjere odnose se samo na Benkovac i o njima će brinuti benkovačka gradska uprava. Neki se odnose samo na Lišane i o njima će brinuti lišanska općinska uprava. Neki su zajednički i ostvarivat će se u suradnji Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke. Primijenjena je suvremena, participativna razvojna metodologija tako da su uz stručnjake Ekonomskog instituta sudjelovali i svi zainteresirani Benkovčani i Lišanci. Posla smo se prihvatili listopada 2005. godine. Prvo smo analizirali stanje benkovačkog i lišanskog gospodarstva, društvenih djelatnosti i institucija razvojnog upravljanja. Analiza je ukazala na brojne razvojne probleme koje je trebalo podrobno raspraviti. To je učinjeno na zajedničkoj radionici na kojoj su se 2.12.2005. godine okupili predstavnici gospodarstva, društvenih djelatnosti, gradske i općinske uprave, nevladinih udruga i ostalih interesnih skupina kojima je stalo do razvoja Benkovca i Lišana. Na radionici, a i kasnije, tijekom mnogih razgovora i sastanaka s gospodarstvenicima, društvenim djelatnicima, članovima gradskog poglavarstva Benkovca i općinskog vijeća Lišana uočeni su glavni razvojni problemi, a zatim su određeni i razvojni ciljevi koje treba doseći kako bi se problemi uklonili. U siječnju, veljači i ožujku 2006. godine izrađen je prijedlog poslova i zadataka kojih se moraju prihvatiti gradska i općinska uprava kako bi se ovako određeni ciljevi ostvarili do 2010. godine. Na kraju su predloženi i poslovi i zadaci u koje se treba upustiti odmah, još ove, 2006. godine. U uvjerenju
da predloženi poslovi i zadaci gradskog i općinskog vijeća odražavaju sklad benkovačkih i lišanskih razvojnih želja i mogućnosti,
da je rasprava o različitim, često suprotstavljanim, razvojnim interesima ukazala na najbolja rješenja
i da Benkovačni i Lišanci mogu provesti program kojeg su izradili, nacrt Strateškog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke upućuje se Gradskom i Općinskom vijeću na usvajanje.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 5
Sadržaj
1. GRAD BENKOVAC..................................................................................... 7 1.1. Smještaj, klima, prirodni resursi..................................................................................7 1.2. Stanovništvo ...............................................................................................................9
1.2.1. Hrvatska.........................................................................................................9 1.2.2. Zadarska županija ........................................................................................10 1.2.3. Benkovac ......................................................................................................12
1.3. Izgrađenost ...............................................................................................................18 1.4. Gospodarstvo ............................................................................................................20
1.4.1. Zaposlenost i nezaposlenost..........................................................................20 1.4.2. Poduzetništvo ..............................................................................................21 1.4.3. Podržavajuća infrastruktura ..........................................................................29 1.4.4. SWOT analiza ..............................................................................................29
1.5. Društvene djelatnosti ................................................................................................30 1.5.1. Predškolski odgoj i školstvo ..........................................................................30 1.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb .............................................................................31 1.5.3. Kulturne djelatnosti .....................................................................................31 1.5.4. Civilno društvo .............................................................................................32 1.5.5. SWOT analiza ..............................................................................................33
1.6. Institucije razvojnog upravljanja................................................................................33 1.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... ........................................................................33 1.6.2. Državni uredi u Zadarskoj županiji ..............................................................38 1.6.3. Ispostave središnjih tijela državne uprave......................................................39 1.6.4. Županijske institucije ..................................................................................41 1.6.5. Grad Benkovac i njegov djelokrug .................................................................43
1.6.5.1. Predstavničko-izvršna vlast .................................................................45 1.6.5.2. Upravna vlast......................................................................................49 1.6.5.3. Mjesna samouprava ...........................................................................50 1.6.5.4. Javna poduzeća ...................................................................................51
1.6.6. Gradski proračun..........................................................................................52 1.6.7. SWOT analiza ..............................................................................................63
2. OPĆINA LIŠANE OSTROVIČKE.............................................................. 65 2.1. Smještaj, prirodni resursi...........................................................................................65 2.2. Stanovništvo .............................................................................................................66 2.3. Izgrađenost ...............................................................................................................68 2.4. Gospodarstvo ............................................................................................................70
2.4.1. Zaposlenost i nezaposlenost..........................................................................70 2.4.2. Lišanski poduzetnici ....................................................................................72
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 6
2.4.3. Upravljanje infrastrukturom .........................................................................76 2.4.4. SWOT analiza ..............................................................................................77
2.5. Društvene djelatnosti i SWOT analiza ......................................................................78 2.6. Institucije razvojnog upravljanja................................................................................79
2.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... ........................................................................79 2.6.2. Državni uredi u Zadarskoj županiji...............................................................83 2.6.3. Ispostave središnjih tijela državne uprave......................................................85 2.6.4. Županijske institucije ..................................................................................85 2.6.5. Općina Lišane Ostrovičke i njen djelokrug ....................................................87
2.6.5.1. Predstavničko-izvršna vlast ...............................................................89 2.6.5.2. Upravna vlast ...................................................................................93 2.6.5.3. Javna poduzeća.................................................................................93
2.6.6. Općinski proračun ........................................................................................94 2.6.7. Postojeći planovi i programi ............................................................................. 100 2.6.8. SWOT analiza ............................................................................................101
3. RAZVOJNI CILJEVI I PROVEDBENI POSLOVI .......................................... 103 3.1. Razvojni ciljevi ........................................................................................................103 3.2. Provoditelji .............................................................................................................109 3.3. Provedbeni poslovi ..................................................................................................110 3.4. Financijski izvori.....................................................................................................158
3.4.1. Domaći izvori .............................................................................................158 3.4.2. Strani izvori ...............................................................................................170 3.4.3. Kako do novca ...........................................................................................179
DODATAK 1 ...................................................................................................... 182 DODATAK 2 ...................................................................................................... 193
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 7
1. GRAD BENKOVAC
1.1. Smještaj, klima, prirodni resursi Grad Benkovac smješten je usred Zadarske županije blizu geografskog središta Hrvatske. Položaj je po mnogo čemu ključan jer se obalne prometnice ovdje sijeku s prometnicama kojima je povezan kopneni i primorski dio Hrvatske. Kroz županiju i kroz Benkovac prolazi Jadranska (buduća Jonska) autocesta i željeznička pruga koja povezuje kopno i obalu. Sagleda li se u tome i Jadran i njegove luke s obje strane, vidi se da Benkovac leži i na prometnom pravcu povezivanja sjevera Hrvatske i juga Italije. Do geografskog centra Hrvatske, Knina, nema ni 50 km zračne linije. Zadarska županija zauzima 3642 km2 (6,5% hrvatskog teritorija). Grad Benkovac zauzima površinu od 516,19 km2 (14% površine Zadarske županije). U županiji koja ima svoje urbano središte, otoke, Ravne kotare, podvelebitski kanal, Bukovicu i dio Like, Benkovac se nalazi dijelom u Ravnim kotarima, a dijelom u Bukovici. Druga je najveća jedinica lokalne samouprave u županiji, odmah za gradom Zadrom. Prostor Benkovca je neujednačen i teško ga je promatrati u cjelini. Dio benkovačkog prostora jugozapadno od geomorfološki određene crte Smilčić – Korlat – Kula Atlagića – Benkovačko selo i dalje prema Lišanima, sastoji se od flišnih zaravni i neplodnih karbonatnih bila i od davnina se koristi za poljoprivredu. Taj dio prostora spada u Ravne kotare koji sa svojih 30 000 ha obradivih površina pružaju poljoprivredne mogućnosti od kojih su u Dalmaciji veće samo one u dolini Neretve. Benkovac zauzima 360 od 562 km2 Ravnih kotara. Preostali dio zauzimaju općine Lišane Ostrovičke, Stankovci, Polača, Škabrnja i Poličnik. Sjeverozapadno od crte je područje Bukovice kojeg čine karbonatne stijene s malo površinskih tokova i s još manje plodnog tla. Prevladava krško pobrđe i krške zaravni. Područje se, međutim, izdvaja kamenom. Nalazišta građevinskog i kvalitetnog arhitektonskog kamena koji je dovoljno poseban da se naziva Benkovačkim, bogata su i koriste se od rimskih vremena. Gradu Benkovcu pripada 157 od 499 km2 Bukovice. Ostatak zauzimaju Obrovac i Lišane Ostrovičke. Ravne kotare i Bukovicu razlikuju i hidrogeolozi. U Bukovici gotovo i nema površinskih tokova, a njene podzemne vode uglavnom otječu u Karinsko more, te prema Zrmanji i Krki. Ravni kotari bogati su i nadzemnim bujičnim i podzemnim tokovima. Bujični tokovi, značajni za poljoprivredu su: Karišnica, Mirošnica, Kličevica, Korlatske bujice, Krivac, Benkovačke bujice, Bujice Nadinskog blata i Škorobić - Biba S druge strane, klima je ujednačena na cijelom prostoru. Blaga je, submediteranska i nesmetano se širi od mora u unutrašnjost, a masiv Velebita priječi prodor hladnije kontinentalne klime koja vlada u Lici. Ljeta su tako vruća i sušna, a u jesen i zimi ima obilje padalina. Prevladavajući vjetrovi su jugo i bura, koji značajno pušu u jesen, zimu i rano proljeće.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 8
Osnovni resursi koji proizlaze iz ovakve geološke osnove su poljoprivredno zemljište i građevinski i arhitektonski kamen. Od oko 60 000 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta Zadarske županije, polovica se nalazi u području Benkovca. Građevinski i arhitektonski kamen po važnosti je drugi prirodni resurs ovog kraja. Rezerve arhitektonskog kamena nisu procjenjivane, a rezerve građevinskog se ocjenjuju dovoljnim za slijedećih 25 godina. Područje grada Benkovca još nosi teret rata. Oko 15 200 000 m2 bilo je minirano Miniranih područja ima u 6 naselja: Lišane Tinjske – oko 5 ha okućnica i oranica Tinj – oko 70 ha okućnica, oranica i pašnjaka Pristeg – oko 135 ha okućnica , oranica, vinograda i pašnjaka Vukšić – oko 1000 ha oranica, vinograda i pašnjaka Islam Grčki – oko 140 ha oranica i jedan spomenik kulture Nadin – oko 65 ha oranica, pašnjaka i okolnog krša Preostalih stotinjak ha miniranog područja su polja i zemljište pod makijom. Do sada je sredstvima programa CARDS 2002 (1 000 000 EUR) i sredstvima GSM operatora ViP (1 000 000 kn) razminirano ili je ostvaren tehnički izvid na 5 412 264 m2 (36% miniranog prostora). Razminiranje je počelo 1999. godine, a svake godine razminira se sve više površine:
godina razminirano 1999. 208 344 m2 2000. 135 827 m2 2001. 100 215 m2 2002. 797 366 m2 2003. 756 504 m2 2004. 2 047 146 m2 2005 1 366 862 m2
Do konca 2006. bit će razminirao još 975 000 m2 čime će na raspoloženju biti 42% prvotno miniranog prostora. Preostalih 58% razminirat će se postepeno, prema prioritetima i raspoloživim sredstvima. Minirana područje nisu samo razvojni problem jer uzimaju ratni danak i dugo nakon rata. Od oslobođenja na ovamo na području grada bilo je čak 39 minskih incidenata, a 47 osoba je stradalo. Pri tome je poginulo 11 ljudi, 31 je ozlijeđen teško, a 5 lako. Miniranost ozbiljno ugrožava svakodnevnicu stanovnika navedenih naselja i onemogućuje poljoprivredu i bilo kakvu razvojnu aktivnost kojoj treba više prostora. Uz fizičku nedostupnost prostora uočava se i pravna. Uvjetovana je u Hrvatskoj već poslovično nesređenim katastrom i vlasničkim knjigama. U Benkovcu ima 28 katastarskih općina od kojih niti jedna nije katastarski i vlasnički sređena. Upisi u katastar nisu usklađeni sa stvarnim stanjem, a vlasničke knjige ne prate stvarne promjene vlasništva. Katastarske općine u kojima stanje treba što prije srediti su Tinj, Šopot, Lisičić, Perušić, Karin donji, Benkovac i Buković.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 9
1.2. Stanovništvo Godine 1991. općina Benkovac obuhvaćala je 53 naselja u kojima je živjelo 33.378 stanovnika. Izdvajanjem novoosnovanih općina područje se smanjilo tako da je za posljednjeg popisa 2001. godine u 40 naselja Grada Benkovca živjelo 9.786 stanovnika. Ove podatke treba sagledati u okviru Zadarske županije, ali i cijele Hrvatske. Pođimo redom. 1.2.1. Hrvatska Prema popisu stanovništva iz 1991., Republika Hrvatska je imala ukupno 4.784.265 stanovnika, od čega 2.318.623 muških (48,46%) 2.465.642 ženskih (51,54%). Deset godina kasnije, broj stanovnika u Hrvatskoj se što zbog rata što zbog smanjenja obitelji smanjio za 7,25% i iznosio 4.437.460. Spolna struktura se, međutim, nije značajnije promijenila. U ukupnom broju stanovnika 2001. godine muških je bilo 2.135.900 (48,13%), a ženskih 2.301.560 (51,87%). Stupanj obrazovanja u Hrvatskoj pokazuju podaci o osobama starijim od 15 godina koje su razvrstane prema školskoj spremi, pismenosti i spolu. Prema Popisu iz 1991, obrazovna struktura 1991. i 2001. godine prikazana je u tablicama 1.2.1. i 1.2.2.: Tablica 1.2.1. Stupanj obrazovanja stanovništva Hrvatske 1991. godine
stanovništvo udjeli u stanovništvu starijem od 15 godina Stupanj obrazovanja svega muški ženski svega muški ženski Bez škole + nezavršena osnovna škola 1.149.662 413.582 736.080 29,8% 10,72% 19,08%Osnovna škola 901.528 413.282 488.246 23,4% 10,71% 12,66%Srednja škola 1.387.735 787.778 599.957 36% 20,42% 15,55%Viša škola 156.152 82.271 73.881 4% 2,13% 1,91%Fakultet/akademija/mr/dr 204.066 119.040 85.026 5,3% 3,09% 2,20%Nepoznato 58.943 28.181 30.762 1,5% 0,73% 0,80%UKUPNO 3.858.086 1.844.134 2.013.952 100,00% 47,80% 52,20%
Izvor: Popis 1991.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 10
Tablica 1.2.2. Stupanj obrazovanja stanovništva Hrvatske 2001. godine
stanovništvo udjeli u stanovništvu starijem od 15 godina Stupanj obrazovanja svega muški ženski svega muški ženski Bez škole + nezavršena osnovna škola 685.711 218.286 467.425 18,62% 5,93% 12,69%Osnovna škola 801.168 341.558 459.610 21,75% 9,27% 12,48%Srednja škola 1.733.198 955.587 777.611 47,06% 25,95% 21,11%Viša škola 150.167 76.650 73.517 4,08% 2,08% 2,00%Fakultet/akademija/mr/dr 287.867 145.355 142.512 7,82% 3,95% 3,87%Nepoznato 24.715 12.297 12.418 0,67% 0,33% 0,34%UKUPNO 3.682.826 1.749.733 1.933.093 100,00% 47,51% 52,49%
Izvor: Popis stanovništva 2001. Popisni podaci pokazuju značajan je pad broja stanovnika bez škole i stanovnika s nezavršenom osnovnom školom. U razdoblju od 1991 – 2001 pad je veći od 10% pa se može govoriti o značajnom porastu školovanih osoba u Hrvatskoj u navedenom razdoblju. Porastao je i broj školovanih u srednjim školama (više od 10%), te onih koji su odlučili nastaviti svoje školovanje upisom u više škole, na fakultete, akademije i stjecati magisterije i doktorate. Prema Popisu 1991. godine u Republici Hrvatskoj 3.736.356 osoba se izjasnilo Hrvatima (78,1%). Srba, kao najbrojnije manjine bilo je 581.663 (12,16%), Muslimana 43.469 (0,9%), Albanaca 12.032 (0,3%), osoba koje se nisu izjasnile 73.376 (1,5%). Osoba čija je narodnost ostala nepoznata bilo je 62.926 (1,3%). Za Popisa 2001. godine narodnosna struktura značajno se promijenila. Te godine 3.977.171 osoba izjasnilo se Hrvatima (89,63%), nacionalno izjašnjenih Srba bilo je 201.631 (4,54%), Bošnjaka 20.755 (0,47%), Albanaca 15.082, (0,34 %), te ostalih 21.801 (0,49%). Osoba koje se nisu izjasnile bilo je 79.828 (1,80%). Ovako izmijenjena struktura je zbog visokog udjela Hrvata mnogo homogenija. Posljedica je ratnih raseljavanja, doseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Srbije, uklanjanja popisne kategorije „Jugoslaven“ i sl. 1.2.2. Zadarska županija Prostorni obuhvat nekadašnje Zadarsko – kninske, današnje Zadarske županije posljednjih se godina mijenjao. Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06), Zadarska županija obuhvaća gradove: Benkovac, Biograd na moru, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnje, Tkon, Vir, Vrsi te Zemunik Donji. U nekadašnjem sastavu županije bili su i Kotar Knin, s Gradom Kninom i pripadajućim naseljima te općine Kistanje, Ervenik, Kijevo i Civljane koje danas pripadaju Šibensko – kninskoj županiji (NN 86/06). Gradovi Donji Lapac i Korenica su zajedno sa Općinama Udbina, Smoljanac, Orlić i Lovinac pripale Ličko – senjskoj županiji (vidi popis gradova i
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 11
općina prema županijama NN 86/06). Sva naselja koja su pripadala spomenutim gradovima i općinama nisu u cijelosti pripala novonastalim županijama što uvelike otežava usporedbu podataka o stanovništvu Zadarske županije u 1991. i 2001. godini. Prema Popisu stanovništva iz 1991. koji je usklađen s popisom naselja Zadarske županije iz 2001 (izuzev naselja Verunić za koje podaci nisu dostupni), na području Zadarske županije živjelo je 210.222 stanovnika, od čega 104.995 muških (49,94%) i 105.227 ženskih (50,06%). Prema Popisu iz 2001. godine u Zadarskoj županiji živi ukupno 162.045 osoba. Muških je 79.641 (49,15%), a ženskih 82.404 (50,85%) što je manje od hrvatskog prosjeka. U županiji je, inače, došlo do pada stanovništva od 23% što je gotovo ¼ stanovništva županije. To se može objasniti izmjenom administrativno – teritorijalnog obuhvata Zadarske županije prilikom kojeg su neki gradovi i općine u potpunosti, a neke općine djelomično pripale drugim županijama, nestankom nekih naselja, te odlaskom srpskog stanovništva u Srbiju i BiH a hrvatskog u druge dijelove zemlje. Na području Zadarske županije 1991. godine živjelo je 246.767 stanovnika (u obzir su uzete općine i gradovi koji su tada pripadali županiji). Hrvata je bilo 191.563 (77,63%), Srba 42.312 (17,15%), Albanaca 660 (0,27%) i Bošnjaka 576 (0,23%). Ostale, brojčano manje značajne manjine brojile su 11.394 stanovnika (4,62%) a neopredijeljenih je bilo 262 (0,11%). Ratne okolnosti značajno su izmijenile narodnosnu strukturu stanovništva Zadarske županije. Spolna struktura Zadarske županije u 1991. godini prikazana je u Tablici 1.2.3. a dobna i spolna u 2001. godine, u Tablici 1.2.4. U Tablici 1.2.5. prikazana je narodnosna struktura stanovništva Zadarske županije. Tablica 1.2.3. Spolna struktura stanovništva Zadarske županije prema Popisu 1991 (Usklađeno s
Popisom naselja iz 2001)
Spol Stanovništvo. Ukupno 210.222 Muški 104.995 Ženski 105.227
Izvor: Izračun autora prema podacima Popisa 1991. Radi usklađivanja s Popisom naselja iz 2001. uzeta su naselja u sastavu današnjih gradova i općina Zadarske županije. Podaci su tako usporedivi s podacima koji obuhvaćaju današnje područje županije. Tablica 1.2.4. Dobna i spolna struktura stanovništva Zadarske županije prema Popisu 2001
Starost Spol Stanovništvo 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato Ukupno 162.045 29.496 10.980 95.168 25.430 971Muški 79.641 15.079 5.640 48.036 10.442 444Ženski 82.404 14.417 5.340 47.132 14.988 527Udjeli 100,00% 18,2% 6,78% 58,73% 15,59% 0,6%
Izvor: Izračun prema podacima Popisa 2001.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 12
Tablica 1.2.5. Narodnosna struktura stanovništva Zadarske županije 1991. i 2001
Ostale narodnosti u 1991. godini obuhvaćaju slijedeće manjine: Austrijanci, Bugari, Crnogorci, Česi, Grci, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi, Židovi te ostale neizjašnjene, Jugoslavene, osobe izjašnjene prema regionalnoj pripadnosti te nepoznate. Ostale narodnosti u 2001. godini obuhvaćaju slijedeće manjine: Austrijanci, Bugari, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi, Židovi, ostale neizjašnjene osobe, osobe izjašnjene prema regionalnoj pripadnosti i osobe nepoznatog izjašnjavanja. U Popisu 2001. nema podataka za osobe grčke nacionalnosti. 1.2.3. Benkovac Već je spomenuto da se administrativno-teritorijalni obuhvat Zadarske županije posljednjih 15 godina u više navrata mijenjao. Dio gradova i općina prestao je teritorijalno – administrativno pripadati tadašnjoj Zadarskoj – kninskoj županiji utemeljenoj 1992. prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92), a zatim je nizom izmjena i dopuna Zakona pripao Ličko – senjskoj županiji ili tadašnjoj Šibenskoj, današnjoj Šibensko – kninskoj županiji. Područje Grada Benkovca je prema popisu iz 1991. obuhvaćalo 53 naselja i brojilo ukupno 33.378 stanovnika, od čega 16.871 muških (50,54%) i 16.507 ženskih (49,46%). Zbog promjene teritorijalno – administrativnog ustroja, prema Popisu stanovništva iz 2001. Grad Benkovac broji 9.786 stanovnika, od čega 4.921 muških (50,3%) i 4.865 ženskih (49,7%). Upoređena s Hrvatskom i Zadarskom županijom gustoća stanovništva Benkovca je niska:
Broj stanovnika prema narodnosti Udio u stanovništvu županije Godine 1991. 2001. 1991. 2001. Hrvati 191.563 151.188 77,63% 93,3%Srbi 42.312 5.720 17,15% 3,53%Albanci 660 632 0,23% 0,39%Bošnjaci 576 259 0,27% 0,16%Ostali 262 292 0,11% 0,18%Ostale narodnosti 11.394 3.954 4,62% 2,44%Ukupno 246.767 162.045 100,00% 100,00%
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 13
Tablica 1.2.6. Gustoća stanovništva RH, Zadarske županije i Grada Benkovca, 2001.
(stanovnici/km2) Republika Hrvatska 78,4 Zadarska županija 44,4 Benkovac 19,0
Izvor: Popis 2001. U razdoblju od 1991 do 2001 stanovništvo Grada Benkovca palo je na gotovo trećinu prijeratnog broja što značajno utječe na upravljanje daljnjim razvojem i naselja Benkovac (kako je označeno u Popisu) i područja Grada koje danas obuhvaća 40 naselja. U tablicama u nastavku prikazana je dobna, spolna, obrazovna i narodnosna struktura Grada Benkovca i naselja Benkovac na temelju podataka Popisa 1991. i Popisa 2001. godine. Podaci su uspoređeni prema obuhvatu naselja iz Popisa 2001. tako da nisu uzeti podaci za naselja koja su u međuvremenu prestala postojati kao administrativno – teritorijalni dio Grada. To su: Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Dobropoljci, Donja Jagodnja, Gornja Jagodnja, Kakma, Lišane Ostrovičke, Morpolača, Ostrovica, Parčić, Polača, Stankovci te Velim. Dva naselja, Medviđa (naselje koje je pripadalo Obrovcu) te Podgrađe za koje u Popisu 1991 nema podataka pa je stoga izuzeto iz izračuna, postala su administrativno – teritorijalni dio Grada Benkovca. U nastavku se nalaze podaci o spolnoj i dobnoj strukturi (u relativnim iznosima) Grada Benkovca i naselja Benkovac prema popisu 1991. i Popisu 2001. Izračun se temelji na popisu gradova, općina i naselja prilagođenog Popisu iz 2001. Prema podacima Popisa 1991. i Popisa 2001. za Grad i naselje Benkovac izračunata je prosječna starost, indeks starenja, koeficijent starenja te radni kontingent. Prosječna starost ili prosječna životna dob označava srednje godine života cjelokupnog stanovništva, a uobičajeno se iskazuje odvojeno za muško i žensko stanovništvo. Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika starih 60 i više godina i broja stanovnika starih do uključivo 19 godina života. Zbog prirode podataka te zbog podignute dobne granice radno sposobnog ženskog dijela stanovništva za potrebe izračuna ovog indeksa uzimaju se u odnos broj stanovnika starih 65 i više godina i broj stanovnika starih do uključivo 19 godina. Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika starih 60 i više godina i ukupnog broja stanovnika. Radni kontingent obuhvaća žensko stanovništvo od 15 – 59 godina i muško stanovništvo od 15 – 64 godine života, koje se uobičajeno smatra radno sposobnim. Kao što je prethodno objašnjeno, za izračun radnog kontingenta uzeti su podaci do 64 godine života i za žene i za muškarce. Tablica 1.2.7. Dobna i spolna struktura stanovništva Grada Benkovca - Popis 1991
dob dob dob dob 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato
Ukupno* 26255 21,96% 7,83% 57,15% 11,04% 2,01%Muški 13320 11,41% 3,99% 30,52% 4,00% 0,80%Ženski 12935 10,55% 3,84% 26,63% 7,04% 1,21%
Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991. Ukupno*: Radi usporedivosti podataka ovaj iznos predstavlja ukupan broj stanovnika Grada Benkovca po naseljima koja pripadaju Gradu Benkovcu prema Popisu 2001.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 14
Prosječna starost stanovništva Grada Benkovca u 1991. iznosila je 35,7 godina (muškarci su bili prosječno stari 34,5, a žene 37 godina). Indeks starenja iznosi 37,05, a koeficijent starosti 11,04. Indeks starenja te koeficijent starosti niži su što je stanovništvo mlađe, a povećavaju se što je starije. Indeks starenja vrijednosti 100 pokazuje da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi. To je izrazito nepovoljno jer bi na svakog starog stanovnika trebalo otpadati najmanja dva mlada. U slučaju Benkovca radi se, dakle, o povoljnoj demografskoj slici. Radni kontingent iznosio je 65% od ukupnog stanovništva Grada Benkovca, što znači da je dvije trećine stanovništva radno sposobno. Tablica 1.2.8. Dobna i spolna struktura naselja Benkovac - Popis 1991 dob dob dob dob 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato Ukupno 3776 26,32% 7,92% 58,87% 5,96% 0,93%Muški 1828 13,29% 3,79% 29,03% 1,91% 0,82%Ženski 1948 13,03% 4,13% 29,85% 4,05% 1,03%
Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991. Prosječna starost stanovništva naselja Benkovac u 1991. iznosila je 32,7 godina (muškarci su bili prosječno stari 31,6, a žene 33,7 godina), indeks starenja bio je 17,4, a koeficijent starosti 5,7. U samom naselju demografska slika je tako bila povoljnija jer je i udio mladog stanovništva veći. Ukupni radni kontingent iznosi 66,8%. Tablica 1.2.9. Dobna i spolna struktura Grada Benkovca - Popis 2001
dob 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato
Ukupno* 9680 21,71% 6,67% 53,96% 17,31% 0,34%Muški 4869 11,54% 3,42% 28,35% 6,82% 0,18%Ženski 4811 10,18% 3,25% 25,61% 10,50% 0,17%
Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991. Ukupno*: Radi usporedivosti podataka u izračun nije ušlo naselje Podgrađe koje pripada Gradu Benkovcu jer nema podataka za 1991. godinu. Uključivanjem naselja Podgrađe koje broji 106 stanovnika, Grad Benkovac broji 9786 stanovnika, od čega 4921 muški i 4865 ženskih. Prosječna starost stanovništva Grada Benkovca u 2001. iznosila je 39,1 godinu (muškarci su bili prosječno stari 37,3, žene 41,1 godinu). Indeks starenja bio je 60,99, a koeficijent starosti 17,31. Struktura se u odnosu na 1991. godinu očito promijenila. Stanovništvo je ostarilo jer su uslijed ratnih raseljavanja uglavnom ostale starije osobe, a i one koje su se vratile nakon završetka rata uglavnom su starije životne dobi. U strukturi stanovnika starijih od 65 godina čak dvije trećine su žene. Ukupni radni kontingent iznosi 60.6%.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 15
Tablica 1.2.10. Dobna i spolna struktura naselja Benkovac - Popis 2001
dob Godine 0-14 15-19 20-64 65+ Nepoznato
Ukupno 2622 28,83% 5,64% 56,83% 8,58% 0,11%Muški 1296 15,40% 2,71% 27,92% 3,39% 0,00%Ženski 1326 13,43% 2,93% 28,91% 5,19% 0,11%
Izvor: Izračun prema podacima Popisa 2001. Prosječna starost stanovništva naselja Benkovac u 2001. iznosila je 33,7 godina (muškarci su bili prosječno stari 32,3, a žene 35,1 godinu). Indeks starenja bio je 25,0 a koeficijent starosti 8,6. Kao i u slučaju Grada Benkovca stanovništvo je ostarilo, ali je starosna struktura ostala povoljna zbog višeg udjela mladog stanovništva. Ukupni radni kontingent iznosi 62,5%. U Tablici 1.2.10. podaci iz dvaju popisa su uspoređeni. Tablica 1.2.11. Kretanje stanovništva Grada Benkovca između dvaju popisa stanovništva
Grad Benkovac
1991 2001 Udio stanovništva 2001. u
stanovništvu 1991. Pad/rast stanovništva
1991-2001 Ukupno 26.255* 9.680 36,87% -63,13% Muški 13.320 4.869 36,55% -63,45% Ženski 12.935 4.811 37,19% -62,81% Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991 i Popisa 2001 * - podatak o broju stanovnika u 1991. je prilagođen podatku o broju stanovnika prema Popisu 2001 (radi usporedivosti u obzir su uzeta naselja koja pripadaju Gradu Benkovcu prema Popisu 2001.) Pad stanovništva u razdoblju od 1991 do 2001. bio je drastičan. Iz već spominjanih razloga godine 2001. stanovništvo je palo na svega 37% prijeratnog broja, dakle za 63%. U Tablici 1.2.12. prikazani su udjeli dobnih skupina u stanovništvu Grada Benkovca i Zadarske županije. Tablica 1.2.12. Dobne skupine stanovništva Grada Benkovca i Zadarske županije. dobne skupine Muškarci Žene Grad Benkovac Zadarska županija
0-14 11,54% 10,18% 21,71 18,2
15-19 3,42% 3,25% 6,67% 6,78
20-64 28,35% 25,61% 53,96% 58,73
65 i više 6,82% 10,5% 17,31% 15,69
Nepoznato 0,18% 0,17% 0,34% 0,6
Ukupno 50.3% 49,7% 100,00% 100,00% Izvor: Izračun prema podacima Popisa 2001
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 16
Dobna struktura stanovništva Benkovca ne odstupa značajno od dobne strukture stanovništva Zadarske županije. Ohrabruje podatak da u Gradu u dobnoj skupini od 0 – 14 godina ima relativno više stanovnika od županijskog prosjeka. Poratna pojava obično nazivana «baby boom» dogodila se dakle i u Benkovcu čemu su doprinijele i mjere za razvoj područja od posebne državne skrbi. S druge strane, nešto niži udio kontingenta radnog stanovništva (20 – 64 godine) od onog u županiji, zajedno sa većim udjelom osoba starijih od 65 godina, ukazuje da mladog, radno sposobnog stanovništva koje će nositi daljnji razvoj ovog kraja ipak nema dovoljno. Na kraju, prikazane su narodnosna i obrazovna struktura Grada i naselja Benkovac. Narodnosna struktura uspoređena je i sa strukturom Zadarske županije Tablica 1.2.13. Narodnosna struktura stanovništva Grada Benkovca 1991. godine
Grad Benkovac Narodnost Broj stanovnika prema narodnosti Udio u stanovništvu Grada Benkovca Ukupno* 33378 100,00% Hrvati 13553 40,60% Srbi 18986 56,88% Muslimani 25 0,07% Albanci 29 0,09% Ostali 22 0,07% Ostale narodnosti 763 2,29%
Izvor: Izračun prema podacima Popisa 1991 *u redak Ukupno ulaze naselja prema Popisu 1991 Tablica 1.2.14. Narodnosna struktura stanovništva naselja Benkovac 1991. godine
Naselje Benkovac Narodnost Broj stanovnika prema narodnosti Udio u stanovništvu Grada Benkovca Ukupno 3776 100,00% Hrvati 749 19,84% Srbi 2780 73,62% Muslimani 24 0,64% Albanci 26 0,69% Ostali 0 0,00% Ostale narodnosti 197 5,22%
Izvor: Izračun autora prema podacima Popisa 1991
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 17
Tablica 1.2.15. Narodnosna struktura Grad Benkovca i Zadarske županije 2001. godine
Izvor: Izračun prema podacima Popisa 2001 Tablica 1.2.16. Obrazovna struktura stanovništva Grada* Benkovca 1991. godine
broj stanovnika udjeli Stupanj obrazovanja Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene
Bez škole + nezavršena osnovna škola 5.637 2.775 2.862 27,53% 13,55% 13,98%Osnovna škola 5.117 2.804 2.313 24,99% 13,69% 11,29%Srednja škola 5.769 3.554 2.215 28,17% 17,35% 10,82%Viša škola 429 239 190 2,09% 1,17% 0,93%Fakultet/akademija/mr/dr 469 317 152 2,29% 1,55% 0,74%Nepoznato 422 194 228 2,06% 0,95% 1,11%Nepismeni 2.636 441 2.195 12,87% 2,15% 10,72%UKUPNO 20.479 10.324 10.155 100,00% 50,41% 49,59%
Izvor: Izračun autora prema Popisu 1991. Grad*: U izračun ulaze naselja usklađena s popisom naselja u Gradu Benkovcu 2001. U izračun ne ulazi naselje Podgrađe jer nema podataka za 1991. Tablica 1.2.17. Obrazovna struktura stanovništva Grada* Benkovca 2001. godine
Obrazovna struktura Grad* Benkovac 2001. U apsolutnom iznosu U relativnom iznosu Stupanj obrazovanja
Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Bez škole + nezavršena osnovna škola 2.691 956 1.735 31,97% 11,36% 20,61%Osnovna škola 1.721 864 857 20,44% 10,26% 10,18%Srednja škola 2.920 1.792 1.128 34,69% 21,29% 13,40%Viša škola 136 79 57 1,62% 0,94% 0,68%Fakultet/akademija/mr/dr 165 84 81 1,96% 1,00% 0,96%Nepoznato 31 17 14 0,37% 0,20% 0,17%Nepismeni 754 87 667 8,96% 1,03% 7,92%UKUPNO 8.418 3.879 4.539 100,00% 46,08% 53,92% Obrazovna struktura pogoršala se u pogledu stanovnika s fakultetskim obrazovanjem ali se značajno poboljšala u pogledu srednjoškolaca. I to je posljedica rata koja će moći biti prevladana nakon što današnji srednjoškolci upišu i završe fakultete. Daljnji razvoj ovisit će,
Broj stanovnika prema narodnosti
Udio stanovništva prema narodnosti
Narodnost Grad Benkovac Zadarska županija Grad Benkovac Zadarska županija Hrvati 8.845 151.188 90,38% 93,3%Srbi 729 5.720 7,45% 3,53%Albanci 10 632 0,1% 0,39%Bošnjaci 7 259 0,07% 0,16%Ostali 3 292 0,03% 0,18%Ostale narodnosti* 192 3.954 1,97% 2,44%Ukupno 9.786 162.045 100% 100%
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 18
između ostalog, i o privlačnosti područja Benkovca za mlade Benkovčane s tek završenim fakultetima i višim školama.
1.3. Izgrađenost Područje Benkovca stoljećima se izgrađivalo tako da su naselja građena na uzvisinama ili podno uzvisina uz plodne udoline. Mreža naselja odražavala je takav način proizvodnje i života od prapovijesti do danas tako da je benkovački kraj prepun građevinske baštine. Gotovo da i nema naselja koje ne bi imalo barem jedan objekt koji je Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Zadru evidentirala kao kulturni spomenik. U Benkovcu, Podgrađu, Nadinu, Ceranju Donjem, Islamu Grčkom,i, Karinu Donjem, Kašiću Donjem, Korlatu, Medviđi, Perušiću Benkovačkom, Popovićima, Pristegu, Rašteviću, Rodaljicama, Smilčiću Tinju i Vukšiću takvih objekata ima i po tri i više. I današnja mreža naselja odražava pretežno poljoprivredni način proizvodnje i života, s time da u selima živi sve manje ljudi pa se manje i gradi. S druge strane, od 1996. godine na ovamo izgrađena su 4 nova naselja za doseljenike, uglavnom iz Bosne i Hercegovine. Ceste Područjem Benkovca prolazi 35 km Jadranske autoceste koja povezuje Varaždin i Zagreb sa Splitom, a uskoro i s Dubrovnikom. Trasa uvažava građevinske zone naselja, i ostale postojeće i planirane objekte, a koliko je moguće zaobilazi najkvalitetnije tlo. Priključak na autocestu osiguran je izlazima/ulazima Benkovac, Zadar 1 i Zadar 2. Izgradnjom autoceste položaj Benkovca valoriziran je i u europskim razmjerima. Dvije europske autoceste u skoroj budućnosti će prolaziti benkovačkim krajem i uz sam grad: Graz – Zagreb – Žuta Lokva – Benkovac – Split – Dubrovnik – Solun i Trst – Rijeka – Žuta Lokva – Benkovac – Split – Dubrovnik – Solun. Lokalni promet odvija se državnim javnim cestama koje su dijelom modernizirane. To su: D 27 Gračac – Obrovac – Benkovac D 56 Islam Latinski – Smilčić – Benkovac – Skradin – Drniš – Sinj D 502 Karin – Smilčić – Zemunik – Zadar D 503 Šopot – Biograd Unatoč djelomičnoj modernizaciji stanje državnih cesta nije zadovoljavajuće. Na svakoj od navedene četiri, mjestimično su potrebne korekcije trase, proširenja poprečnog profila i rekonstrukcije kolnika. Dogradnje su potrebne i na postojećim županijskim i lokalnim cestama.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 19
Željeznica Benkovačkim krajem prolazi magistralna pomoćna pruga Zadar – Knin koja se u Kninu priključuje na prugu Zagreb - Split. Nekad prevladavajući, željeznički prijevoz se već tridesetak godina nalazi na drugom mjestu iza cestovnog dijelom i zato što je pruga zastarjela i nije u cijelosti elektrificirana. Veća poduzeća na području Benkovca oslanjaju se na cestovni prijevoz materijala i gotovih proizvoda, a javni promet je ograničen na autobuse. Pomorska i zračna luka Pomorski promet nije značajan i svodi se plovidbu malih brodica u Karinskom moru gdje je izgrađeno nekoliko privezišta. Zadarska luka koja osigurava vezu Zadar - Ancona udaljena je, međutim, svega 30 km. Zadarska međunarodna zračna luka udaljena je 23 km, dovoljno blizu da se može smatrati i benkovačkom. Elektroopskrbna mreža Elektroopskrbni sustav grada Benkovca dijeli se prema korištenom naponu u tri grupe: mrežu napona 110 kV, mrežu od 30 kV i mrežu od 10 KV. Napajanje je osigurano trima dalekovodima od 110kV i dvostrano je što jamči napajanje jedine 110 kilovoltne trafostanice smještene u blizini naselja Benkovac. Trafostanica ima 10 izlaznih ćelija za srednjenaponski razvod. Jugoistočno područje grada napaja se iz 30 kV trafostanice smještene u Crljeniku kod Stankovaca. Ove dvije trafostanice napajaju jedanaest 10 kV dalekovoda koji posredstvom trafostanica koje su razmještene po cijelom području pretvaraju napon do razine potrebne za industrijsku potrošnju i potrošnju kućanstava. Godišnja potrošnja električne energije u Benkovcu i njegovih 40 naselja kreće se oko 18 000 MWh. Telekomunikacijska mreža Na području Benkovca postavljen je radio – relejni sustav koji Benkovac povezuje sa Zadrom. Sustav ne zadovoljava potrebe u cijelosti i treba ga zamijeniti svjetlovodnim kabelom i nizom komutacija. Izgradnja kabela koji će povezati Polaču i Benkovac je u toku. Upotreba mobitela se, inače, uvriježila kao i drugdje u Hrvatskoj, a pokrivenost signalom, iako nije potpuna, zadovoljava. Vodovod Vodovodna mreža sastoji se iz nekoliko podsustava koji se nalaze u sjeveroistočnom, jugoistočnom, središnjem, sjeverozapadnom i jugozapadnom dijelu područja grada. Podsustavi su tek djelomično izgrađeni tako da vodoopskrbom nisu obuhvaćena sva naselja. Riječ je o najvećem benkovačkom infrastrukturnom problemu jer je krško, porozno područje grada
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 20
siromašno vodom iako tijekom godine padne dovoljno kiše. Za Domovinskog rata izgrađen je cjevovod koji je spojio zadarski i šibenski vodovodni sustav što je otvorilo mogućnost izgradnje cjelovitog sustava koji će pokriti cijelo područje grada. Konačno riješenje zasnovano je na dovodu vode Zrmanje i Krke te korištenju izvora Kakma i izgradnji magistralnog vodovoda koji je u fazi projektiranja. Odvodnja U naselju Benkovac dijelom je izgrađen razdjelni sustav odvodnje s jednim centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Za sada se primjenjuje II stupanj čišćenja otpadnih voda gradskih domaćinstava i industrijskih otpadnih voda. Oborinske vode odvode se zasebnim kolektorima i ispuštaju bez pročišćavanja u Benkovačko polje. Zahvaljujući položaju naselja Benkovac i konfiguraciji okolnog terena, cjelokupna kanalizacijska mreža je gravitacijska. Daljnji razvoj sustava odvodnje zahtijeva prethodne analize utjecaja na okoliš jer je riječ o krškom području i o osjetljivom akvatoriju Karinskog mora.
1.4. Gospodarstvo 1.4.1. Zaposlenost i nezaposlenost Na dan 30. rujna 1991. godine pred samu okupaciju, u gospodarstvu Županije Zadarsko-kninske radilo je oko 48 600 ljudi. U benkovačkom gospodarstvu radilo je oko 2 700 ljudi. Donekle zastarjele, ali ipak ilustrativne stope zaposlenosti izračunate kao omjer zaposlenost / ukupna radna snaga, izračunate prema podacima popisa 2001. godine, prikazane su u Tablici 1.4.1. Stope nezaposlenosti izračunate kao omjer nezaposlenost/zaposlenost + nezaposlenost, prikazane su u Tablici 1.4.2.: Tablica 1.4.1. Procjene stopa zaposlenosti RH, Zadarske županije i Benkovca u 2001. godini
Stopa zaposlenosti Republika Hrvatska 42,40% Zadarska županija 35,82% Benkovac (nekadašnji obuhvat) 42,80%
Izvor: izračun prema podacima Popisa 2001. Tablica 1.4.2. Procjene stopa nezaposlenosti RH, Zadarske županije i Benkovca u 2001. godini
Stopa nezaposlenosti Republika Hrvatska 24,13% Zadarska županija 31,42% Benkovac (nekadašnji obuhvat) 33,74%
Izvor: izračun prema podacima Popisa 2001.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 21
Iako ilustrativni, ovi podaci ne odražavaju stvarno stanje zaposlenosti i nezaposlenosti na današnjem području Grada Benkovaca. Godine 1993 nekadašnja općina Benkovac podijeljena je, naime, na Grad Benkovac i općine Lisičić, Smilčić, Polača, Stankovci i Lišane. Kako statistička evidencija kasni, navedene stope odnose se na nekadašnje područje općine Benkovac i predstavljaju tek prosjek pet općina i današnjeg Grada Benkovca. Početkom 1997.općine Smilčić i Lisičić i naselja Vukšić, Prović, Kolarna, Bulić, Lepuri i Bijeline koja su bile u sastavu općine Lišane Ostrovičke, pripojene su Benkovcu. Evidencija je, međutim i dalje kasni tako da se prikupljeni podaci za razdoblje 2001- 2005 i dalje iskazuju za područje općina Polača, Stankovci i Lišane i Grada Benkovca prikrivajući tako visoku nezapolenost okolnih općina i nisku nezaposlenost na području grada. Radi upoređenja s nezaposlenošću županije i Hrvatske podaci su prikazani u Tablici 1.4.3. Tablica 1.4.3. Nezaposlenost u RH, Zadarskoj županiji i Benkovcu u razdoblju 2001 - 2005. Broj nezaposlenih 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Republika Hrvatska 395077 366120 318684 317577 307851 Zadarska županija 16797 16147 12725 12278 11361 Benkovac (nekadašnji obuhvat)
1227
1079
787
657
640
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Čak i podaci za područje nekadašnjeg obuhvata pokazuju da benkovačko gospodarstvo svoju radnu snagu zapošljava uspješnije nego gospodarstvo županije, pa i cijele Hrvatske. Godine 2005 hrvatska nezaposlenost pala je na 78% nezaposlenosti iz 2001, županijska na 68%, a benkovačka na 52%. Ovo prepolavljanje nezaposlenosti na području starog obuhvata Benkovca u ovako kratkom vremenu dogodilo se zbog izrazitog pada nezaposleosti na današnjem području grada. Taj trend se nastavlja tako da prema podacima ispostave Zavoda za zapošljavanje u Benkovcu, na području grada ima svega 328 osoba koje su se prijavile kao nezapolene (na području starog ubuhvata takvih osoba je 722). Treba upozoriti da se u posljednje vrijeme prijavljuju i osobe koje prije nisu tražile posao ali im status nezaposlenog prema novom Zakonu o zdravstvu osigurava pravo na zdravstveno osiguranje. Stoga se procijenjuje da prijavljenih osoba koje stvarno traže posao, nema više od 200. 1.4.2. Poduzetništvo Na području Benkovca registrirano je 171 trgovačko društvo i 559 obrta. Aktivna su 164 društva (96%) što govori o lokalnom gospodarstvu u usponu, dok je od ukupnog broja obrta aktivno svega 274 (49%). Struktura društava prema djelatnosti prikazana je u Tablici 1.4.4.:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 22
Tablica 1.4.4. Benkovačka trgovačka društva prema djelatnosti Djelatnost Broj trgovačkih društava Poljoprivreda i šumarstvo 7 Ribarstvo 1 Rudarstvo 6 Prerađivačka industrija 28 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1 Građevinarstvo 14 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 86
Hoteli i restorani 3 Prijevoz, skladištenje i veze 7 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 9 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 1 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 1 UKUPNO 164
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Među poduzećima prevladava trgovina na veliko i malo i uslužne djelatnosti raznih popravaka (čak 52%) što unatoč velikom udjelu aktivnih društava u registriranim govori o nedovoljno razvijenoj gospodarskoj strukturi. Drugi udio po veličini (17%) ima prerađivačka industrija što je s obzirom na resurse zadovoljavajuće, a treći građevinarstvo (9%). Struktura trgovačkih društava prema sektoru potvrđuje da je struktura gospodarstva nepovoljna jer otkriva nesrazmjerno udio tercijalnog sektora (čak 65%). Slika 1.4.5. Struktura trgovačkih društava prema sektoru
Struktura trgovačkih društava prema sektorima - područje Benkovca
5%
65%
30%
Primarni sektorSekundarni sektorTercijarni sektor
Izvor: Izvor: izračun prema podacima Zavoda za poslovna istraživanja.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 23
Podaci o vlasništvu postoje za 141 trgovačko društvo. Od tog broja 137 je u privatnom vlasništvu i to 125 u domaćem, 6 u stranom, a 6 mješovitom (domaćem i stranom) vlasništvu. Četiri društva se nalazi u mješovitom državnom i privatnom domaćem vlasništvu. Podaci su prikazani u Tablici 1.4.6.: Tablica 1.4.6. Trgovačka društva prema porijeklu i vrsti vlasništva
Porijeklo i vrsta vlasništva Broj trgovačkih društava Privatno - domaće 125 Privatno - strano 6 Privatno – mješovito 6 Mješovito – državno i privatno domaće 4 Ukupno 141
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Podaci o zaposlenosti se u nas ne prate sustavno i teško se prikupljaju. To se potvrdilo i u Benkovcu u kojem postoje podaci o zaposlenosti za samo 42 trgovačka društva. Najviše je poduzeća koja zapošljavaju do 5 zaposlenih, a ističe se trgovačko društvo TCG Metalni lijev d.o.o. koji zapošljava 273 radnika. To poduzeće se ističe i po uspješnosti. Svrstano je u 500 najboljih poduzeća u Hrvatskoj. Podaci o zaposlenosti prikazani su u Tablici 1.4.7.: Tablica 1.4.7. Struktura benkovačkih trgovačkih društava prema broju zaposlenih
Broj zaposlenih Broj trgovačkih društava 0 – 5 26 6 – 10 4 11 – 20 3 21 – 50 4 50 – 100 4 273 1 Ukupno 42
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Podaci FINA-e za 171 registrirano trgovačko društvo u Benkovcu omogućuju i polaznu ocjenu poslovanja. Ova ocjena je važna jer se donosi u obliku preporuke svima koji imaju namjeru poslovati s ocijenjenim društvom. Ukoliko posluje bez velikih i redovito podnosi izvješća o svom poslovanju, društvo se ocjenjuje povoljno pa se preporuča uobičajena provjera osnovnih pokazatelja. U slučaju da poslovanje društva nije dovoljno transparentno preporučuje se dodatna provjera, a ako je poslovanje tvrtke sumnjivo dodatna provjera se preporuča ozbiljno. Broj trgovačkih društava s pripadajućom ocjenom poslovanja tvrtke prikazan je u Tablici 1.4.8.:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 24
Tablica 1.4.8. Ocjena poslovanja trgovačkih društava, Benkovac
Ocjena potrebe za provjerom Broj trgovačkih društava spada u 500 najboljih – provjera nije nužna 1 Dovoljna uobičajena provjera 36 Preporuča se dodatna provjera 49 Ozbiljno se preporuča dodatna provjera 30 Ukupan broj ocjenjenih društava 171
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Upada u oči veliki broj društava za koje se preporuča dodatna provjera. Dodatno treba provjeriti 79 društava (čak 46%). Među njima je i 30 onih koja su u tom pogledu na rubu vjerodostojnosti. Obavljeni razgovori s benkovačkim poduzetnicima upućuju da je ovdje prije svega riječ o nedovoljnoj poslovnoj kulturi i disciplini, te da je broj društava od kojih se može očekivati nekorektno poslovanje malen. U sljedeće dvije tablice prikazana najuspješnija trgovačka društva na području Benkovca. Društva su rangirana s obzirom na produktivnost, novostvorenu vrijednost, visinu prihoda te s obzirom na veličinu društva mjerenu brojem zaposlenih. Tablica 1.4.9. Najuspješnije tvrtke na području Benkovca 2004.
Rang Trgovačko društvo Osnovna djelatnost Vlasništvo Novostvorena
vrijednost Ukupni prihodi Produktivnost Najveći
poslodavci Metalni lijev TCG d.o.o. Lijevanje lakih metala privatno -
strano 1. 1. - 1.
IGM d.d. Proizvodnja vapna privatno -domaće 2. 4. 4. -
Asphalt & Beton-Knafl
Proizvodnja betonskih proizvoda za građevinarstvo
privatno -strano 3. 5. 3. -
IPSE d.o.o.
Proizvodnja papira za kućanstva i higijenske potrebe
privatno -domaće 4. 2. - 4.
OSTREA d.o.o. Prerada i konzerviranje riba i ribljih proizvoda
privatno -mješovito 5. 3. - 3.
MEDITERAN CEMENT d.o.o.
Trgovina na veliko građevinskim materijalom i sanitarnom opremom
privatno -domaće - - 2.
PAG-TUNA d.o.o.
Morska mrjestilišta i ribnjaci
privatno -domaće - - 5.
LIAS-MONT d.o.o.
Trgovina na veliko građevinskim materijalom i sanitarnom opremom
privatno -domaće - - - 2.
VODOVOD I ODVODNJA d.o.o.
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode
javno poduzeće - - - 5.
REGIONALNA VELETRŽNICA BENKOVAC
Trgovina na veliko i malo državno - - - 6.
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 25
Tablica 1.4.10. Najuspješnije tvrtke na području Benkovca 2005.
Rang Trgovačko društvo Osnovna djelatnost Vlasništvo Novostvorena
vrijednost Ukupni prihodi Produktivnost Najveći
poslodavci Metalni lijev TCG d.o.o. Lijevanje lakih metala privatno -
strano 1. 1. - 1.
IPSE d.o.o.
Proizvodnja papira za kućanstva i higijenske potrebe
privatno - domaće 4. 3. - 3.
OSTREA d.o.o.
Prerada i konzerviranje riba i ribljih proizvoda
privatno - mješovito 2. 2. - 4.
MEDITERAN CEMENT d.o.o.
Trgovina na veliko građevinskim materijalom i sanitarnom opremom
privatno - domaće - - 3.
PAG-TUNA d.o.o.
Morska mrjestilišta i ribnjaci
privatno - domaće - - 2. -
LIAS-MONT d.o.o.
Trgovina na veliko građevinskim materijalom i sanitarnom opremom
privatno - domaće - - - 2.
VODOVOD I ODVODNJA d.o.o.
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode
javno poduzeće 3. - - 5.
MINERAL IGM
Kamenolom, betonski proizvodi
privatno - domaće 5. 5. - -
RADION Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih aparata
privatno - domaće - 4. 1. -
EKO-VITA Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih aparata
privatno - domaće - - 4. -
Izvor: Poslovna Hrvatska 2006, Zavod za poslovna istraživanja.Poduzeće Metalni lijev TCG dio je korporacije TCG (Trident Components Group) i sa svoja 273 zaposlena zauzima prvo mjesto po svim elementima uspješnosti i boniteta. Proizvodnja spada u takozvane „loan poslove“, a dobru organizaciju i produktivnost zahvaljuje stranom vlasniku koji određuje tehnologiju, šalje materijal i nacrte, određuje postupak kontrole i brine o odvozu i prodaji gotovih lijevova. Niti jedan od benkovačkih kamenara ne nalazi se među 10 najuspješnijih poduzetnika. Razlozi su u niskoj produktivnosti i neregistriranoj zaposlenosti što opterećuje i najznačajnije poduzeće u ovom sektoru – „Kamen Benkovac“. Ne više od 4 kamenara rade s urednom koncesijom, a ostalih 30-ak ju unatoč pokušajima uglavnom ne mogu dobiti. Katastar i vlasništvo parcela su nesređeni, a uredni papiri su uvjet za dobivanje koncesije. U takvim uvjetima rad bez koncesije povlači i neregistrirano zapošljavanje (poduzetnici u kamenarstvu zapošljavaju do 30 radnika), a kako je nadzor neučinkovit takva praksa može trajati i godinama. Tek u posljednje vrijeme osnivaju se i kamenarske zadruge i obnavljaju stari kamenolomi. U Popoviću je 2004. godine osnovana zadruga „Sv. Ante“ koja je okupila 30-ak zadrugara kamenara. U Lisičiću djeluje kamenarska zadruga „Pločasti kamen“.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 26
Kamenari inače vade i građevinski i arhitektonski kamen i nastoje osvojiti i više faze prerade (to donekle uspijeva samo većima). Od ukupno izvađenog kamena, građevinskog je oko 80%, a arhitektonskog, koji se uglavnom izvozi, oko 20%. Regionalna veletržnica Benkovac je 2004. godine zauzela deseto mjesto na popisu najuspješnijih benkovačkih poduzeća. U hladnjačama Veletržnice ima mjesta za 3500 tona voća i povrća od čega se 2500 tona može ohladiti na -200 C. Ne skladišti se toliko jer okolni poljoprivrednici nisu organizirani i prodaju voće i povrće odmah po berbi. Veletržnica je u pretežnom (98%) vlasništvu Fonda za privatizaciju koji, do sada, nije uspio uobličiti program njenog razvitka. Veletržnica se uklapa u nepovoljnu sliku poljoprivrede Ravnih kotara u kojoj benkovačka poljoprivreda zbog 50% udjela obradivih površina u obradivim površinama Zadarske županije, ima poseban značaj. Svega 6 000 ha (20%) benkovačkih obradivih površina se i obrađuje, a poljoprivrednici su tradicionalno dobri u polju, voćnjaku i vinogradu, osrednji u preradi i loši u prodaji onoga što proizvedu. Proizvođači koji obrađuju više od 5 ha mogu se smatrati većima, a takvih je jedva petoro. Zadrugarstvo se počelo obnavljati tek u posljednje vrijeme. Što zbog sjećanja na socijalističke zadruge što zbog neuspješnih novijih pokušaja i sive ekonomije u prodaji svojih proizvoda, benkovački poljoprivrednici još uvije zaziru od bilo kakvog udruživanja. U sliku se uklapa i uglavnom neaktivna poljoprivredna zadruga „Rašeljka“. Obrazovanost poljoprivrednika je još uvijek nedovoljna za suvremenu proizvodnju, preradu, marketing i prodaju. Utjecaj 250 agronoma koji žive i rade na području županije u tom pogledu se još nije osjetio, a trenutno, ni jedan student iz Benkovca ne studira agronomiju. Najveći prerađivač poljoprivrednih proizvoda je Vinarija Benkovac koja se ni 2004. ni 2005 nije našla među deset najuspješnijih. Stalno zapošljava 39 radnika i proizvodi oko 1 000 000 litara vina godišnje. Ima i destilerijsku opremu pa u manjim količinama proizvodi i žestoka pića, a u sezoni podvostručuje zaposlenost sezonskom radnom snagom. Vinarija uzgaja vinovu lozu na 212 ha, a u pripremi je sadnja na još 30, sve na području Benkovca. Kreditne obveze su značajne i stalno je na rubu gubitka. Vinarija je u vlasništvu Badela 1862 iz Zagreba tako da se kao i u slučaju Metalog lijeva TCG, razvojne pa i sve značajnije poslovne odluke donose daleko od Benkovca. S druge strane, dio Veletržnice iznajmljen je „Ostrei“, proizvođaču konzervi inčuna koji spada u uspješnija benkovačka poduzeća. Godine 2004. bili su na petom, a 2005. na trećem mjestu na popisu najuspješnijih. Zapošljava 420 ljudi dijelom iz Benkovca, a dijelom iz okolnih općina. U prostoru Veletržnice bavi se samo preradom. Riba se dovozi a konzerve odvoze vlastitim kamionima, a kooperantski ugovori o dobavi ribe sklopljeni su s gotovo 50% hrvatskih ribara što love plavu ribu. Gotovo sva godišnja proizvodnja koja dosegne i 3 000 tona (usoljena riba koja odlazi u inozemstvo na dalju preradu ili konzerve) izveze se u zemlje EU. U hrvatskom ribarstvu „Ostrea“ se ističe kao jedan od rijetkih prerađivača koji uspješno posluje ne koristeći sredstva državnog proračuna.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 27
Uz trgovačka društva na području Benkovca aktivna su 274 obrta. U tablici 1.4.11. prikazana je struktura obrta prema djelatnosti. Podaci o broju zaposlenih kao i ocjena poslovanja obrta nažalost nisu dostupni. Tablica 1.4.11. Struktura obrta prema djelatnosti Djelatnost Broj obrta Poljoprivreda i šumarstvo 27 Rudarstvo 19 Prerađivačka industrija 29 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 0 Građevinarstvo 40 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 67 Hoteli i restorani 41 Prijevoz, skladištenje i veze 29 Financijsko posredovanje 2 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 9 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 8 UKUPNO 274
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Slika 1.4.12. Obrti prema sektorima
Struktura obrta prema sektoru
10%
32%58%
Primarni Sekundarni Tercijarni
Izvor: izračun prema podacima Zavoda za poslovna istraživanja. Položaj, pa i značaj benkovačkog gospodarstva u gospodarstvu Zadarske županije i u hrvatskom gospodarstvu najbolje se vidi iz podataka o izvozu i uvozu. Prikazani su u tablicama 1.4.13. – 1.4.19. Zahvaljujući poduzeću Metalni lijev TCG, a donekle i kamenarima izvoznicima benkovačko gospodarstvo uspijeva izvozom premašiti uvoz što je s obzirom na postojeću gospodarsku strukturu izuzetan rezultat. Svako obogaćivanje gospodarske strukture može doprinijeti pozitivnoj razlici između uvoza i izvoza.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 28
Tablica 1.4.13. Izvoz iz RH, Zadarske županije i Benkovca u razdoblju 2001.- 2005.
Izvoz (000 HRK) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Republika Hrvatska 38.861.571,00 38.421.439,00 41.211.442,00 48.362.953,00 52.486.738,00 Zadarska županija 375.857,00 652.285,00 707.094,00 834.102,00 798.238,00 Grad Benkovac 12.799,00 15.671,00 20.374,00 90.912,00 131.067,00
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.14. Uvoz u RH, Zadarsku županiju i Benkovac u razdoblju 2001.-2005.
Uvoz (000 HRK) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Republika Hrvatska 75.570.827,00 83.880.110,00 94.830.340,00 100.008.106,00 110.434.735,00 Zadarska županija 750.012,00 1.052.610,00 1.157.896,00 1.069.304,00 1.166.682,00 Grad Benkovac 10.265,00 7.923,00 12.920,00 54.353,00 118.691,00
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.15. Udio izvoza Zadarske županije, grada Benkovca u ukupnom izvozu RH, 2001. – 2005.
(%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Zadarska županija 0,97% 1,70% 1,72% 1,72% 1,52% Grad Benkovac 0,03% 0,04% 0,05% 0,19% 0,25%
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.16. Udio uvoza Zadarske županije, grada Benkovca u ukupnom uvozu RH, 2001. – 2005.
(%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Zadarska županija 0,99% 1,25% 1,22% 1,07% 1,06% Grad Benkovac 0,01% 0,01% 0,01% 0,05% 0,11%
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.17. Udio izvoza grada Benkovca u ukupnom izvozu Zadarske županije, 2001. – 2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Grad Benkovac 3,41% 2,40% 2,88% 10,90% 16,42%
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 29
Tablica 1.4.18. Udio izvoza grada Benkovca u ukupnom izvozu Zadarske županije, 2001. – 2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Grad Benkovac 1,37% 0,75% 1,12% 5,08% 10,17%
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 1.4.19. Razlika izvoza i uvoza RH, Zadarske županije i Benkovca u razdoblju 2001.-2005. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Republika Hrvatska -36.709.256,00 -45.458.671,00 -53.618.898,00 -51.645.153,00 -57.947.997,00 Zadarska županija -374.155,00 -400.325,00 -450.802,00 -235.202,00 -368.444,00 Grad Benkovac 2.534,00 7.748,00 7.454,00 36.559,00 12.376,00
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. 1.4.3. Podržavajuća infrastruktura U Benkovcu se poslovanjem nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama bavi 9 trgovačkih društava i isto toliko obrtnika. Financijskim posredovanjem bave se 2 obrtnika. S obzirom na razumljivu orijentaciju benkovačkih poduzetnika prema gradu Zadru i njegovoj podržavajućoj infrastrukturi grada Zadra 20 poduzeća i obrta koji čine podržavajuću infrastrukturu Benkovca je dovoljan. 1.4.4. SWOT analiza Benkovačko gospodarstvo podvrgnuto je SWOT analizi kako bi se ustanovile njegove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Tablica 1.4.20. pokazuje kako su tradicija u ključnim gospodarskim sektorima i poduzetnički duh suprotstavljeni slabostima uobičajenim u slabije nerazvijenim krajevima. S druge strane, mnogobrojne uočene prilike upućuju da benkovački poduzetnici, ukoliko se poslovno osposobe, mogu mnogo uspješnije razviti svoje poslovanje.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 30
Tablica 1.4.20. Benkovačko gospodarstvo – snage, slabosti, prilike, prijetnje
SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE
Poduzetnički duh (Pre)mali početni kapital Plodno tlo Nesređeni katastar i zemljišne knjige
Težnja ka višim fazama prerade
Neiskustvo u upravljanju većim poduzećima
Blizina tržišta poljoprivrednih proizvoda
Nedostatna komunalna infrastruktura
Poljoprivredna tradicija Nedovoljna poduzetnička obrazovanost Blizina turističkog područja Vanjsko upravljanje velikim
poduzećima
Kamenarska tradicija Siromašna gospodarska struktura Kvalitetni kamen Gospodarska i društvena
privlačnost Zagreba
(Pre)mali utjecaj na distribuciju poljoprivrednih proizvoda
Rast potražnje za kamenom
Ilegalno poduzetništvo Autocesta, željeznica Državni poticaji EU fondovi
1.5. Društvene djelatnosti 1.5.1. Predškolski odgoj i školstvo U Benkovcu djeluje dječji vrtić “Buba mara“ koji zadovoljava 60 % potreba za predškolskim odgojem. Tri mjeseca predškole pohađa samo 70% djece, a patronaža kojom bi se obuhvat povećao uvodi se sporo. Osnovno školstvo pokriva postojeće potrebe. Školske godine 2005/2006 osnovnu školu su pohađala 864 učenika. U osnovnoj školi u Benkovcu bilo je 829, a u područnim školama u Rašteviću, Lisičiću, Podlugu, Dobroj vodi i Radašinoviću, 35 osnovaca. Suradnja srednje i osnovne škole je vrlo dobra tako da osnovci pred kraj osnovnog školovanja imaju dovoljan uvid u programe srednjih škola u gradu. Srednje školstvo u Benkovcu ima tradiciju i oduvijek je uspijevalo okupiti dobre nastavnike i upravitelje. Uz ekonomski, trgovački i nedavno otvoreni kamenarski smjer srednjoškolskog centra, prije 3 godine otvorena je i gimnazija. Obje škole, osnovna i srednja dobro surađuju s gradskom upravom. Iz gradskog proračuna se izdvaja za stipendije, plaću psihologa, a uskoro i logopeda. Grad je financirao i izgradnju sportske dvorane. Nastojanja da se u Benkovcu osnuje studij mediteranske poljoprivredne za sada ne uspijevaju. Jedno krilo srednje škole predviđeno za visokoškolsku naobrazbu za sada je prazno, a ne koristi se ni 20 ha zemljišta koje je Grad spreman ustupiti za pokusne table. S druge strane, nedostaje stanova za učitelje i nastavnike. Dvadesetak od 60 učitelja i nastavnika dnevno putuje na nastavu iz Zadra, uglavnom zato što se ne mogu trajno smjestiti u Benkovcu. Plaće koje udjeljuje resorno Ministarstvo daljnja su prepreka razvitku benkovačkog školstva. Niske su i uglavnom ne omogućuju nastavnicima da u Benkovcu iznajmljuju stanove.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 31
Grad još od 1998. godine brine o svojim srednjoškolcima i studentima. Srednjoškolci dobijaju 300, a studenti 500 kn stipendije mjesečno. Tablica 1.5.1. Primatelji stipendije Grada Benkovca u razdoblju 1998 – 2006
godina srednjoškolci studenti 1998/1999 1999/2000
1 3
8 10
2000/2001 2001/2002
10 16
21 18
2002/2003 2003/2004
53 40
28 33
2004/2005 2005/2006
59 85
41 50
Izvor: Podaci Odjela za gospodarstvo i društvene djelatosti 1.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb Benkovac je imao Dom zdravlja. Izgubio ga je u reorganizacijama zdravstvenog sustava tako da danas djeluje ispostava Doma zdravlja u Zadru. Liječnička usluga je zadovoljavajuća na razini opće prakse, a po gotovo sve specijalističke usluge treba poći u Zadar ili dalje. Ukidanje doma zdravlja posebno je pogodilo Nadin, Smilčić, Korlat i ostala sela na sjeverozapadnom kraju Benkovca. U ispostavi Doma zdravlja Zadar rade 4 liječnika opće prakse, 2 stomatologa i jedna viša sestra. Samo pedijatar i ginekolog dolaze iz Zadra. Tu su i dvije dobro opremljene privatne ljekarne i jedan privatni laboratorij kojeg vodi dipl. ing. kemije. U njemu se mogu obaviti hematološke i biokemijske pretrage. Prava na razne oblike socijalne skrbi u Benkovcu ima oko 300 korisnika. O njima brine Centar za socijalnu i skrb Benkovac. Primaoci skrbi su Hrvati došljaci iz Bosne (90%) i povratnici, uglavnom srpske nacionalnosti (10%). Svega 70 % korisnika javlja se gradu za pomoć na koju imaju pravo. Preostalih 30-ak % se nerado javljaju iako imaju pravo. Stare i nemoćne osobe još nemaju svoj dom u Benkovcu. Grad je s Domom za odrasle osobe u Zemuniku sklopio sporazum o financiranju osobnog dohotka jedne patronažne medicinske sestre koja skrbi o 70-ak starih i nemoćnih osoba na području grada. Razdvojenost zdravstvene zaštite i skrbi o starima koja obilježava hrvatski sustav zdravstvene zaštite ima nepovoljne učinke svugdje u malim naseljima pa tako i u benkovačkim. 1.5.3. Kulturne djelatnosti Aktivan je KUD Branimir. Organizira tečajeve gitare, klavira, folklorne glazbe i plesa, suvremenog plesa i ritmike. KUD organizira i Benkovac – fest namijenjen umjetnicima
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 32
amaterima. Već sedmu godinu održava se smotra folklora, a djeluje i Udruga likovnih umjetnika. U ljeto 2006. godine počeo je emitirati Radio Benkovac. Uz glazbene informativne emisije tu je i emisija o pravima i obavezama građana. Sportske djelatnosti vrlo su razvijene na području grada. Nogometni klub Velebit takmiči se u III Hrvatskoj nogometnoj ligi, a nogometni klub HAŠK u županijskoj. Košarkaški klub Velebit takmiči se u županijskoj ligi i može se pohvaliti s mnogobrojnim juniorskim sastavom. Boćarski klub „Velebit“ takmiči se u II Hrvatskoj ligi. U Benkovcu djeluju i Atletski klub Benkovac i ribolovno društvo. Tu su i dva kick-boxing kluba koja okupljaju 70-ak članova. Sport se ne njeguje samo u gradu. Športska društva koja nastoje obuhvatiti što više sportova djeluju i u Vukšiću, Lisičiću i Nadinu. 1.5.4. Civilno društvo Zbog udaljenosti Grada Benkovca od nekadašnjih i sadašnjih središta odlučivanja, te tradicionalnoj okrenutosti osobnim potencijalima Benkovčani imaju bogatu tradiciju kulturnog i športskog okupljanja. Do demokratskih promjena udruge su, međutim, bile nepoznate na ovim prostorima. Tek uvođenjem višestranačja i uočavanjem mogućnosti stvarnog sudjelovanja sviju u procesima odlučivanja, počinju se osnivati udruge socijalnog, zdravstvenog, edukativnog i strukovnog tipa. Grad Benkovac je zbog posljedica izravnih ratnih razaranja počeo graditi kulturu udruga tek nakon oslobođenja 1995. godine. Udruge je stoga relativno malo, a njihov popis pokazuje da je riječ o tzv. tradicionalnim udrugama, udrugama proizašlim iz domovinskog rata i udrugama nacionalnih manjina. U tradicionalne udruge ubrajaju se kulturno umjetnička ili humanitarna društva. Na području Zadarske županije ima ih 41, a u Benkovcu 9:
EKO Smilčić u Smilčiću Hrvatski crveni križ – Gradsko društvo Benkovac KUD Branimir u Benkovcu Pax Christi u Benkovcu Srpski demokratski forum u Benkovcu Stope nade – Centar za žene u Benkovcu Udruga Srce srcu u Benkovcu Udruga izbjeglih – useljenih Hrvata u Benkovcu Igraonica Tintilinić u Benkovcu U ovu skupinu udruga treba ubrojiti i pučku kuhinju crkvene udruge CARITAS.
Udruge proizašle iz domovinskog rata su vrlo zastupljene u ukupnom broju udruga zbog okupacije i neposrednih ratnih razaranja grada tijekom Domovinskog rata. To su Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Zadarske županije, UHDDR Benkovac i HVIDRA Benkovac. Udruge nacionalnih manjina su posebnost područja od posebne državne
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 33
skrbi. Na prostoru Grada Benkovca djeluje Srpski demokratski forum i Udruga izbjeglih useljenih Hrvata (Hrvati izbjegli iz Bosne). Članstvo udruga nije, međutim, dovoljno osposobljeno za rad. Ciljevi su često nejasni, a aktivnosti isprekidane, tako da dio udruga postoji samo na papiru. U financiranju se oslanjaju najčešće na Grad Benkovac, koji, kako svjedoči analiza proračuna uvijek nađe nešto sredstava za svakog. Gradskog programa za rad sa udrugama, međutim, nema a nema ni dovoljno novca. Financiranje, te davanje prostora za rad je transparentno, ali nedostaju jasno izraženi kriteriji. 1.5.5. SWOT analiza Benkovačke društvene djelatnosti podvrgnute su SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Tablica . pokazuje kako su spremnost za društveno djelovanje i napori za usklađenim akcijama suprotstavljeni lošoj opremljenosti i nedovoljnom razumijevanju nositelja državne razvojne politike za posebnosti benkovačkog razvitka: Tablica 1.5.2. Benkovačke društvene djelatnosti – snage, slabosti, prilike i prijetnje
SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE
Predanost društvenih djelatnika svom poslu
Slaba opremljenost zdravstva
Moguća suradnja s županijskim institucijama
Nedovoljno razumijevanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Prepoznat javni značaj obavljanog posla
Nedovoljna opremljenost školstva Donacije Niske plaće (niska
motivacija) Suradnja društvenih djelatnosti i Grada Benkovca
Nedovoljna mobilnost zdravstvenih radnika HNOS Ukidanje doma zdravlja
Benkovac
1.6. Institucije razvojnog upravljanja Na upravljanje razvitkom Benkovca utječu mnoge institucije. To su, prije svega, institucije vlasti na državnoj, županijskoj i općinskoj razini, zatim javna poduzeća koja upravljaju prometnim i infrastrukturnim sustavima, institucije koje obavljaju komunalne djelatnosti i ustanove koje obavljaju djelatnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture i športa. 1.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... Među državnim institucijama koje trebaju brinuti o razvitku Benkovca razlikujemo institucije vlasti i ostale institucije iz širokog kruga javnog sektora koje imaju javne ovlasti i obavljaju javne poslove. Institucije vlasti obuhvaćaju pri tom politička i političko-izvršna tijela, te upravna tijela. To su Sabor i Vlada Republike Hrvatske, ministarstva, središnji uredi državne
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 34
uprave, državne upravne organizacije van ministarstva (državne uprave, državni zavodi i državna ravnateljstva) te uredi državne uprave u županijama. Upravni sustav na državnoj razni u okviru političkog sustava uređen je sljedećim propisima:
1. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" 41/01.), 2. Poslovnik Hrvatskog Sabora ("Narodne novine" 6/02.), 3. Zakon o Vladi ("Narodne novine" 101/98., 15/00., 117/01, i 199/03.), 4. Zakon sustavu državne uprave ("Narodne novine" 75/93., 92/96., 48/99., 15/00.,
59/01., 190/03. i 199/03.), 5. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa državne uprave (48/99.,
15/00., 20/00.,199/03, 30/04. i 136/04.).
Politička i političko-izvršna tijela te upravna tijela na državnoj razini utječu na upravljanje razvitkom Benkovca prvenstveno donošenjem zakona i podzakonskih akta, smjernica, i programa. Utjecaj se vidi u financiranju razvitka, regulaciji gospodarstva, poreznoj politici i raznim poticajima koji utječu poslovanje na području Benkovca, na investicijske uvjete pa i na cijenu rada. Od tijela državne uprave treba istaknuti ona tijela državne uprave koja izravno utječu na razvitak Benkovca. Na prvom mjestu je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) kao resorno ministarstvo. Od prosinca 2003. novim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija određeno je (Čl. 10):
«Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka obavlja i poslove koji se odnose na obnovu objekata infrastrukture i javne namjene te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak tih područja te s njima zemljopisno i gospodarski povezanih područja, kao i stručne poslove koji se odnose na razvitak i obnovu gospodarski zaostajućih područja i područja stradalih u Domovinskom ratu.».
MMTPR ima četiri resora: more, turizam, promet i razvitak koje vode državni tajnici. U resoru razvitka ustrojena je Uprava za regionalni razvoj koja obavlja poslove koji se tiču područnog razvitka. Razlike u ustrojstvu i djelokrugu ministarstva u odnosu na ranija rješenja govore o pojačanoj brizi države za navedena područja. To je vidljivo i iz unutarnje strukture ministarstva - djelokrug poslova vezanih za područja od posebne državne skrbi prenesen je s razine odjela na upravu. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka posebno je sudjelovalo u revitalizaciji Benkovca, u izgradnji infrastrukture i obnovi razrušenih objekata, te i u izradi relevantne zakonske regulative za područja od posebne državne skrbi. O tome svjedoči slijedeći popis: Razvitak
Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju (NN 11/04
Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03)
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 35
Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' - znanost (NN 108/03) Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' - Strategija razvitka
mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi (NN 97/03) Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006.
godine (NN 13/03) Strategija razvitka 'Hrvatska u 21. stoljeću' - makroekonomija (NN 145/02) Strategija 'Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću' (NN
109/02) Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/02) Strategija obrane Republike Hrvatske (NN 33/02) Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 32/02) Odluka o izradi strategije razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' (NN
29/00) Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN
81/99) Odluka o izradi Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštitne biološke i krajobrazne
raznolikosti (NN 40/97) Prognanici, povratnici, izbjeglice
Zaključak o produženju roka za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika koji su bili korisnici društvenih stanova izvan područja posebne državne skrbi (NN 79/05)
Zakon o statusu prognanika i izbjeglica (NN 96/93, 39/95, 29/99 (vjerodostojno tumačenje članka 14. Zakona), 128/99)
Zakon o privremenom korištenju stanova (NN 66/91, 76/93) Zaključak o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana,
a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima Republike Hrvatske koja su izvan područja posebne državne skrbi (NN 100/03)
Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i razvojne banke Vijeća Europe za projekt povratka prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj - obnova i stambeno zbrinjavanje (MU 7/01)
Ugovor o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice MU.. 11/01
Ugovor o zajmu za projekt 1435 održivi povratak prognanika i izbjeglica - povrat imovine i stambeno zbrinjavanje između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe (MU 6/04)
Uredba o Uredu za prognanike i izbjeglice (NN 36/96) Uredba o statusu prognanika i izbjeglica (NN 64/91) Uredba o povratku prognanika i izbjeglica na oslobođeno područje (NN 81/95)
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 36
Uredba o pravima povratnika (NN 33/97, 69/97) Odluka o Republičkom fondu 'Kralj Zvonimir' (NN 2/92, 67/96 - fond pruža pomoć
izbjeglicama i prognanicima) Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za ostvarivanje Programa uspostave
povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske (NN 107/97)
Pravilnik revizije osobnih kartona prognanika, povratnika i izbjeglica (NN 94/96) Pravilnik o vrsti i količini predmeta kućanstva i osobnih stvari koje se mogu uvoziti
temeljem carinskih i poreznih povlastica useljenika i povratnika (NN 22/98) Pravilnik o socijalnom zbrinjavanju povratnika i useljenika (NN 84/98) Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 92/98 -
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 88/02) ukida točke 9., 10. i 14. (Postupci povratka) Programa
Konvencija o pravnom položaju izbjeglica (MU 15/50, NN MU 12/93) Protokol o pravnom položaju izbjeglica (MU 15/67, NN MU 12/93)
Obnova
Zakon o obnovi (NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00 - ratna uništenja ili oštećenja priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete NN 61/91, 70/91)
Pravilnik o građevinskim i instalacijskim materijalima koji se mogu nabavljati iz sredstava odobrenoga kredita za obnovu (NN 62/94, 67/94)
Nastavak obnove ratom stradalih područja (NN 159/98) Uredba o roku za podnošenje zahtjeva za obnovu te popravak i opremanje obiteljskih
kuća i stanova u hrvatskom Podunavlju (NN 30/99, 32/99, 42/99, 92/99) Uredba o odobravanju posebnih kredita za popravak obiteljskih stambenih i
gospodarskih zgrada oštećenih ratnim razaranjima (NN 61/92) Odluka o reguliranju otplate zajma Svjetske banke za hitnu obnovu i kredita Hrvatske
banke za obnovu i razvitak korištenih za obnovu ratom oštećenih objekata komunalne i vodnogospodarske infrastrukture (NN. 131/02)
Odluka o krajnjem roku za podnošenje zahtjeva za obnovu (NN 41/04 - Odluka se odnosi na ratom oštećene stambene objekte)
Pravilnik o prioritetima obnove i potpori za opremanje obiteljskih kuća i stanova (NN 68/00)
Naputak o načinu i postupku otpisa kredita za obnovu stambenih zgrada i stanova (NN 88/96, 3/01)
Regionalni razvoj Republike Hrvatske
Zakon o Fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 107/01 - djelatnost Fonda se odnosi na poticanje razvoja područja pogođenih posljedicama rata, slabo naseljenih područja, područja posebne državne skrbi, otoka, brdsko-planinskih područja, graničnih i pograničnih područja, područja sa strukturnim problemima,
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 37
područja koja ostvaruju bruto domaći proizvod koji je niži od 65% prosječnog bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj i drugih područja sukladno Programu)
Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 65/02, 81/04)
Uvjeti kreditiranja infrastrukturnih i gospodarskih projekata (NN 101/02, 81/04 - ovim dokumentom utvrđuju se uvjeti i način sudjelovanja Fonda za regionalni razvoj RH u realizaciji pojedinih projekata)
Područja posebne državne skrbi
Zakon o dopuni Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 90/05) Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 73/00, 87/00,
69/01, 94/01, 88/02, 26/03 (pročišćčeni tekst)) Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o brdsko-planinskim područjima (NN 90/05) Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03) Odluka o visini naknade vlasnicima za pretrpljenu štetu (NN 68/03 - Odluka se odnosi
na naknadu za pretrpljenu štetu vlasnicima kojima nije vraćena u posjed njihova imovina u rokovima utvrđenim u članku 27. stavcima 2. i 3. Zakona o područjima posebne državne skrbi
Odluka o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi N.N. 138/02)
Pravilnik o poreznim i carinskim povlasticama na područjima posebne državne skrbi (NN 57/96)
Program Hrvatske garancijske agencije za područja posebne državne skrbi (NN 85/01) Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za
projekt - Obnova komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi (MU 16/03)
Stambeno zbrinjavanje na područjima od posebne državne skrbi
Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (NN 94/05)
Uredba uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (NN 10/01 - Uredba se na odgovarajući način primjenjuje za osiguravanje alternativnog smještaja privremenim korisnicima iz Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 159/98, 89/99)).
Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (NN 48/03)
Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (NN 116/02)
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 38
Zakonom o područjima od posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka stanovništva koje je prebivalo na tim područjima prije Domovinskog rata, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, i pravne osobe koje imaju sjedište na područjima posebne državne skrbi. Grad Benkovac u cijelosti pripada drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Na toj osnovi resorna ministarstva aktivno su sudjelovala u dosadašnjem razvitku Benkovca. Osim Ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka u revitalizaciji Benkovca sudjelovalo je i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. 1.6.2. Državni uredi u Zadarskoj županiji Izmjenama Zakona o sustavu državne uprave od 29.06.2001 ("Narodne novine", br. 59/03,) a u svezi sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", br. 33/01. od 06.04.) po kojem se Županije ustrojavaju kao jedinice područne (regionalne) samouprave, u jedinicama područne (regionalne) samouprave osnivaju se uredi državne uprave kao prvostupanjski uredi. Sjedište ureda državne uprave u Zadarskoj županiji je u Zadru. Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Zadarskoj županiji ustrojene su sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice: Ured državne uprave u Zadarskoj županiji (1 predstojnik)
1. Služba za zajedničke poslove (2 djelatnika) obavlja stručne poslove za potrebe predstojnika i zamjenika predstojnika, nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te opće, kadrovske, informatičke, planske, materijalno-financijske, računovodstvene, administrativne i pomoćno-tehničke poslove za potrebe Ureda državne uprave.
Odsjek za opće, kadrovske, administrativne, pomoćno-tehničke poslove i poslove nadzora (11 djelatnika)
Pododsjek za informatičke poslove (5 djelatnika) Pododsjek za planske, materijalno financijske i računovodstvene poslove (4
djelatnika)
2. Služba za gospodarstvo (2 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na gospodarstvo i statistiku.
Odsjek za turizam i pomorstvo (7 djelatnika) Odsjek za statistiku (8 djelatnika) Odsjek za gospodarstvo (11 djelatnika)
3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 39
obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na prostorno uređenje i graditeljstvo te imovinsko-pravne poslove.
Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo (11djelatnika) Odsjek za imovinsko pravne-odnose (10 djelatnika) Odsjek za obnovu (7djelatnika)
4. Služba za društvene djelatnosti (1 djelatnik)
obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na društvene djelatnosti. Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb (17 djelatnika) Odsjek za prosvjetu, kulturu, informacije, šport i tehničku kulturu (9
djelatnika) Odsjek hrvatskih branitelja (10 djelatnika)
5. Služba za opću upravu (1 djelatnik)
obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na opću upravu te druge upravne i stručne poslove koji nisu u djelokrugu koje druge unutarnje ustrojstvene jedinice ureda državne uprave.
Odsjek za osobna stanja građana i matičarstvo (21 djelatnik) Pododsjek za udruge građana i popise birača (5 djelatnika)
Osim navedenog Županijskog ureda državne uprave postoji još pet Ispostava županijskog ureda među kojima je i Ispostava u Benkovcu sa 7 zaposlenih. U navedenoj ispostavi obavljaju se upravni i stručni poslovi koji se odnose na gospodarstvo, društvene djelatnosti, prostorno uređenje i graditeljstvo, opću upravu i statistiku. 1.6.3. Ispostave središnjih tijela državne uprave Za obavljanje poslova državne uprave na području Grada Benkovca pored ispostave Ureda državne uprave, postoje i ispostave i izdvojene organizacijske jedinice, odnosno punktovi središnjih tijela državne uprave i državnih upravnih organizacija, te pravosudnih institucija. Kao ispostave središnjih državnih tijela ili njihovih područnih jedinica djeluje ured za katastar, te Općinski sud u gradu Benkovcu. Na području Grada Benkovca nalazi se 28 katastarskih općina i to: k. o. Buković površine19.160.183 m2, k. o. Benkovac površine 8.414.727 m2, k. o. Perušić površine 8.210.135m2, k. o.Nadin površine 22.222.498 m2, k. o. Lisičić površine 13.388.145 m2, k. o. Šopot površine 11.838.942 m2, k. o. Pristeg površine 21.142.929 m2, k. o. Bjelina površine 26.063.526 m2, k. o. Brgud površine 29.879.902 m2, k. o. Bruška površine 13.815.923 m2, k. o. Ceranje površine 9.897.437 m2, k. o. Kula Atlagić površine 18.793.103 m2, k. o. Lepuri površine 25.438.298 m2, k.o. Islam Grčki površine 21.764.094 m2, k. o. Popovići površine 24.651.729 m2, k. o. Raštević površine 15.589.886 m2, k. o. Kolarina površine 12.898.509 m2, k. o. Korlat površine 20.829.376m2, k. o. Biljane Donje površine 16.968.859 m2, k. o. Biljane Gornje površine 17.816.940 m2, k.o. Smilčić površine 8.198.349 m2 , k. o. Medviđa površine 42.342.712 m2, te katastarske općineLišane Ostrovićke, Radašinovci, Vukšić, Tinj, Jagodnja Gornja i Karin, a svim navedenim katastarskim općinama
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 40
pripadaju 42 naselja.Katastarska općina Lišane Ostrovićke površine 30.593.856 m2 većim djelom pripada istoimenoj Općini, a naselje Bulić površine cca 800 ha koje se nalazi u navedenoj katastarskoj općini pripada Gradu Benkovcu. Katastarskoj općini Radašinovci površine 34.262.734 m2 pripadaju tri naselja i to: Budak, Radašinovci i Dobra Voda. Naselje Budak površine cca 1.220 ha pripada Općini Stankovci, a naselja Radašinovci i Dobra voda pripadaju Gradu Benkovcu. Katastarskoj općina Vukšiæ površine 29.043.934 m2 pripadaju tri naselja i to: Morpolača, Prović i Vukšić. Naselje Morpolača površine cca 600 ha pripada Općini Stankovci, a naselja Prović i Vukšić Gradu Benkovcu. Katastarskoj općini Tinj površine 17.281.436 m2 pripadaju tri naselja i to: Tinj, Lišane Tinjske i Kakma. Naselja Tinj i Lišane Tinjske pripadaju Gradu Benkovcu, a naselje Kakma površine 300 ha pripada Općini Polača. Katastarskoj općini Jagodnja Gornja površine 21.863.635 m2 pripadaju tri naselja i to: Jagodnja Gornja, Zapužane i Miranje. Naselje Jagodnja Gornja površine cca 805 ha pripada općini Polača, a naselja Zapužane i Miranje Gradu Benkovcu. Katastarskoj općini Karin površine 60.523.975 m2 pripadaju naselja Donji Karin i Gornji Karin. Naselje Donji Karin površine 1/3 katastarske općine Karin pripada Gradu Benkovcu, a naselje Gornji Karin površine 2/3 katastarske općine Karin pripada Gradu Obrovcu. Katastarska Općina Karin u nadležnosti je dva Općinska suda. Općinski sud u Benkovcu nadležan je za naselje Donji Karin, a Općinski sud u Obrovcu za naselje Gornji Karin. Zemljišne knjige za katastarske općine Karin i Medviđa u nadležnosti su Općinskog suda u Obrovcu. Za sve ostale katastarske općine koje pripadaju Gradu Benkovcu nadležan je Općinski sud u Benkovcu. Katastarski operat za k. o. Medviđa u nadležnosti je Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava Obrovac, a za 27 katastarskih općina koje pripadaju gradu Benkovcu nadležan je Područni ured za katastar Zadar, Ispostava Benkovac.Dio naselja Donje Ceranje nalazi se u katastarskoj općini Vrana, dio naselja Islam Grčki u katastarskoj općini Posedarje, a dio naselja Donje Biljane u katastarskoj općini Suhovare. U nadležnosti Grada Benkovca je područje površine cca 52.100 ha. Katastarske općine Tinj i Brgud nemaju zemljišne knjige. Stanje katastarskih planova i usklađenost sa stanjem na terenu je sve samo ne zadovoljavajuće:
mjerilo planova je 1 : 2904 za većinu katastarskih općina, a za k. o. Brgud i k. o. Bruška je 1 :2500
dio katastarskih općina Benkovac, Buković i Šopot (područje grada Benkovca), te vikend naselje Karin u k. o. Karin imaju planove u mjerilu 1:1000,
planovi su dobro očuvani, ali neažurirani, svi planovi su skenirani, ali nisu geokodirani i vektorizirani, stanje na terenu odstupa oko 60% od stanja prikazanom na katastarskim planovima, potrebna je tehnička reambulacija katastarskih općina Benkovac, Buković, Šopot i
Islam Grčki. (za k. o. Islam Grčki 1979 godine izvršeno je fotogrametrijsko snimanje (novi premjer))
na području k. o. Benkovac, Buković, Šopot i Karin je velik promet nekretnina, kao i za Islam Grčki, Smilčić i Nadin gdje su bili posjedi bivših poljoprivrednih kombinata,
uništeno je 50% stalnih geodetskih točaka.. Ovakvo stanje katastarskih karata otežava upravljanje i gospodarenje zemljištem, a naročito planiranje i rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Zemljišne knjige su neažurne, tako da je
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 41
preko 50% vlasnika zemljišta umrlo, a još su upisani. Treba posebno uočiti kako i što rade Ispostave državne uprave i resornih ministarstava. Organizacijski su u dobroj mjeri izolirane, usredotočene su na upravne poslove i vođenje obveznih evidencija (izdaju dozvole, rješavaju molbe i zahtjeve i sl.). i nisu povezane s lokalnom samoupravom koliko bi trebalo. Iako ih je većina iz benkovačkog i lišanskog kraja i u njemu žive, službenici ispostava ne sudjeluju aktivno u lokalnom razvojnom planiranju i odlučivanju. 1.6.4. Županijske institucije Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:
školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Zadarske županije, kao i poslova državne uprave prenijetih na Županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima u Zadarskoj županiji upravljaju pročelnici koji na temelju javnog natječaja imenuje Županijsko poglavarstvo. U sklopu Zadarske županije djeluju sljedeći upravni odjeli i zavodi:
Ured Župana Upravni odjel za društvene djelatnosti (5 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u
području srednjeg i osnovnog školstva, kulture, športa i tehničke kulture: predlaže javne potrebe i prati izvršenje javnih potreba u području iz svoga djelokruga; usklađuje investicije i održavanje te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga; prati i potiče razvitak znanosti i tehnologije.
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području sustava zdravstvene zaštite, javnog zdravstva i socijalne skrbi; usklađuje investicije te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga; prati zdravstveno i socijalno stanje potrebe.
Upravni odjel za gospodarstvo (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području industrije, brodogradnje, energetike, rudarstva, obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva, trgovine, prometa (osim pomorskog), poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva, usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvitka općina i gradova.
Upravni odjel za pomorstvo i turizam (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području turizma, pomorstva, pomorskog prometa i luka; vodi postupke dodjele koncesija na pomorskom dobru, prati stanje pomorskog dobra i plaćanje naknada za
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 42
korištenje pomorskog dobra; poduzima aktivnosti u cilju unapređenja stanja u turizmu i pomorstvu.
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove (2 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog uređenja; poslove koordiniranja, planiranja, pripreme izrade i sređivanja prostorne dokumentacije; poslove usmjeravanja komunalne opremljenosti; komunalnih poslova te poslove u zaštiti okoliša.
Upravni odjel za razvoj i infrastrukturu (2 djelatnika) utvrđuje plan razvojnih programa za sve proračunske korisnike na prijedlog pojedinih proračunskih korisnika, koordinira i prati ostvarivanje zajedničkih razvojnih programa; usklađuje infrastrukturne projekte županije; obavlja poslove iz nadležnosti županije u obnovi, razminiranju i državnim infrastrukturnim projektima; obavlja poslove u svezi zaštite od požara, civilne zaštite i elementarnih nepogoda.
Upravni odjel za proračun, financije i opće poslove (7 djelatnika) izrađuje prijedlog i izmjene proračuna, obračuna proračuna i konsolidiranog proračuna te prateće akte i propisana izvješća u svezi proračuna; obavlja opće poslove; prati naplatu i izvršenje proračuna; predlaže mjere u cilju povećanja prihoda i smanjenja izdataka; prati javne prihode jedinica lokalne samouprave; vodi knjigovodstvene evidencije, blagajničko poslovanje, obračun plaća i ostalih naknada te obavlja ostale financijsko računovodstvene poslove za sve korisnike proračuna; obavlja proračunski nadzor sukladno zakonu i drugim propisima; vodi registar pravnih osoba i imovine Županije i utvrđuje zajednički plan nabave i plan radnih mjesta.
Upravni odjel za samoupravu i upravu (17 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove na pripremi i održavanju sjednica Županijske skupštine, Županijskog poglavarstva i njihovih radnih tijela; kadrovske poslove odnosno vođenje registra djelatnika, sudjelovanje u izradi zajedničkog plana radnih mjesta i druge poslove iz radnih odnosa djelatnika Županije; pravne poslove za potrebe županije; poslove obrambenih priprema; poslove suradnje sa zastupnicima, tijelima i jedinicama lokalne samouprave, udrugama i državnim tijelima u općim i pravnim pitanjima iz samoupravnog djelokruga županije; poslove u svezi predstavki i pritužbi građana i pravnih osoba; poslove zaprimanja i otpreme pošte i arhiviranja pisane građe.
Zavod za prostorno planiranje (16 djelatnika) obavlja poslove procjene mogućnosti razvitka u prostoru; izrade i praćenja provedbe prostornog plana županije; praćenja stanja i izrade izvješća o stanju u prostoru i okolišu i programa mjera unapređenja stanja u prostoru i okolišu; izrade i praćenja prostornih planova posebnih obilježja; provođenja javnih rasprava i pribavljanja mišljenja jedinica lokalne samouprave; vođenje dokumentacije prostora, izdavanja suglasnosti i ostale stručne poslove u prostornom planiranju.
Svi odjeli participiraju u programima vezanim za područja od posebne državne skrbi koji se uglavnom odnose na komunalnu (voda, struja, promet), društvenu (škola, ambulanta), te gospodarsku (poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo) infrastrukturu. Suradnja Grada Benkovca i Zadarske županije je dobra, a često se s pravom pretpostavlja da je Grad dovoljno snažan da sam riješava svoje probleme.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 43
1.6.5. Grad Benkovac i njegov djelokrug Grad Benkovac sa svojim naseljima Benkovac, Benkovačko selo, Bjelina, Buković, Bulić, Brgud, Bruška, Dobra Voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Donji Kašić, Donji Lepuri, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula, Atlagić, Lisičić, Lišane Tinjske, Medviđa, Miranje, Nadin, Perušić Donji, Perušić Benkovački, Podlug, Podgrađe, Popovići, Pristeg, Prović, Radašinovci, Rodaljice, Raštević, Smilčić, Šopot, Tinj, Vukšić, Zagrad i Zapužane u cijelosti pripada drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Pripadnost Grada Benkovca drugoj skupini područja od posebne državne skrbi naglašava se zbog posebnih poticajnih mjera koje utiču na cjelokupni rad jedinice lokalne samouprave. Samoupravni djelokrug Grada Benkovca određen je člankom 134. Ustava RH. U djelokrugu su poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu te promet na svom području. Sve ovo određeno je i Zakonom o lokalnoj samoupravi koji, međutim, navodi i da će se posebnim zakonima odrediti poslovi koje je jedinica lokalne samouprave dužna organizirati te poslovi koje jedinica lokalne samouprave može obavljati, ako je osigurala uvjete za njihovo obavljanje. Pored poslova iz samoupravnog djelokruga, Grad Benkovac dužan je obavljati i poslove koji se s tijela državne uprave prenose na jedinice lokalne samouprave, a koji spadaju u preneseni djelokrug poslova. Obzirom na (pre)veliki broj propisa iz kojih se mogu iščitavati poslovi jedinica lokalne samouprave, ovdje je naveden samo pregled zakona i nekih važnijih propisa kojima su određeni poslovi koje trebaju obavljati jedinice lokalne samouprave neovisno o tome da li se radi o samoupravnom ili o prenesenom djelokrugu:
Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zakupu poslovnog prostora Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda Zakon o zaštiti zraka Zakon o knjižnicama Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi Zakon o zaštiti okoliša Zakon o prostornom uređenju Zakon o grobljima Zakon o najmu stanova Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o trgovini Zakon o vodama Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi Zakon o športu Zakon o tehničkoj kulturi
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 44
Zakon o veterinarstvu Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o zaštiti od požara Zakon o vatrogastvu Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Zakon o prijevozu u cestovnom prometu Zakon o igrama na sreću Zakon o otpadu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o naseljima Zakon o javnom okupljanju Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Zakon o udrugama Zakon o popisima birača Zakon o referendumu Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o osnovnom školstvu
Iz pregleda zakona i propisa na osnovi kojih se obavljaju lokalni poslovi vidljivo je da se radi o ograničenim mogućnostima jedinica lokalne samouprave. U samo manjem broju slučajeva jedinice lokalne samouprave uređuju i obavljaju javne poslove i pri tom imaju potpune i cjelovite nadležnosti. Znatnije nadležnosti su iz područja komunalnog gospodarstva, prostornog uređenja i društvenih djelatnosti, dok se ostali poslovi pojavljuju sporadično i nemaju osobito značenje za zadovoljavanje lokalnih potreba građana. Upravljanje razvitkom lokalne zajednice trebalo bi počivati na načelu supsidijarnosti, određenom Ustavom RH prema kojem javne poslove obavljaju one institucije koje su najbliže građanima. Stavak 2. Članka 19. Zakona o područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi aktualizirao je, međutim, načelo enumeracije prema kojem je u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave spada samo ono što joj je zakonom izričito dano u nadležnost. U stavku stoji: "Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.” Nadalje, zbog neusklađenosti i nedorečenosti pojedinih propisa, donošenje mnogih podzakonskih akata ostavljeno je nadležnom ministru što u većini slučajeva sužava dodatna prava lokalne zajednice. Treba se osvrnuti i na nadzor središnje državne vlasti nad lokalnom samoupravom. Ustav RH u svom članku 136. određuje da su u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave samostalne i da podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. U razradi ovog ustavnog članka Zakon o područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi navodi da država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 45
1.6.5.1. Predstavničko-izvršna vlast Predstavničko-izvršnu vlast u Benkovcu čine:
Gradsko vijeće Grada Benkovca Predsjednik Gradskog vijeća Dva potpredsjednika Gradskog vijeća Gradonačelnik Gradsko poglavarstvo
Gradsko vijeće ima 17 članova a konstituirano je nakon provedenih izbora u kojem su se nadmetale stranačke liste i liste nezavisnih kandidata po proporcionalnom sustavu sa jednom izbornom jedinicom. Gradsko vijeće konstituirano ju na lokalnim izborima 2005.godine. Gradsko poglavarstvo je izvršno tijelo Grada Benkovca, te ima 7 članova. Gradonačelnik predstavlja Grad Benkovac i predsjednik je poglavarstva. Gradsko vijeće utvrđuje politiku Grada, određuje ciljeve i prioritete u rješavanju problema i financiranju, te odlučuje od svim važnim pitanjima za grad. Nadležno je za donošenje svih općih akata kojim se ostvaruje regulacijska i distribucijska funkcija lokalne samouprave. Na osnovi donešenog Statuta Grada Benkovca i drugih odluke i općih akata kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Benkovca, Gradsko vijeće
bira i razrješuje gradonačelnika, te članove poglavarstva, osniva i bira članove radnih tijela vijeća, te imenuje i razrješuje druge osobe određene
zakonom, drugim propisom ili statutom, uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Grada Benkovca, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih,
komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad Benkovac, obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug
Gradskog vijeća. Osnovna uloga općinskih vijeća je donošenje općih pravnih akata iz samoupravnog ili prenesenog djelokruga. Tablica 1. pokazuje što je sve Gradsako vijeće Benkovca uredilo prema postojećim zakonima a što još čeka da bude uređeno.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 46
Tablica 1.6.1. Pravno tvorna djelatnost Gradskog vijeća Benkovca ZAKONSKI OKVIR Poslovi Gradskog vijeća Uređeno
osigurava trajno i kvalitetno obavljanja komunalnih djelatnosti, osigurava održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne ispravnosti, poduzima mjere za očuvanje i zaštitu okoliša
da
osniva trgovačko društvo, jamu ustanovu ili vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti, da
dodjeljuje koncesiju za obavljanje komunalnih djelatnosti, da
donosi odluku o komunalnom redu, da
donosi odluku o komunalnoj naknadi, da
donosi program održavanja komunalne infrastrukture, da
donosi program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, da
Zakon o komunalnom gospodarstvu
donosi odluku o komunalnom doprinosu. da
Zakon o zakupu poslovnog prostora
donosi odluku o uvjetna i postupku natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora. da
nabavlja opremu i sredstva za zaštitu i održava ih u ispravnu stanju, da
donosi planove zaštite i spašavanja, da
procjenu visinu štete na svom području, da
imenuje povjerenstvo za procjenu Šteta od elementarnih nepogoda, da
Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda
osigurava sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda. da
Zakon o zaštiti zraka jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području (u daljnjem tekstu: područna mreža).
ne
osniva narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu, da
imenuje ravnatelja uz naknadnu potvrdu ministra kulture, da
Zakon o knjižnicama
osigurava sredstva za rad knjižnice. da
Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi
donosi program javnih potreba u kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje programa da
uređuje, organizira, financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koji su lokalnog značenja, da Zakon o zaštiti okoliša donosi program zaštite okoliša u skladu sa strategijom i programom zaštite okoliša županije. da
donosi dvogodišnje izvješće o slanju u prostoru i program mjera za unapređenje stanja u prostoru. da Zakon o prostornom uređenju
donosi prostorni plan uređenja grada, generalni urbanistički plan i detaljni plan uređenja. da
donosi odluku kojom utvrđuje potrebu izgradnje groblja, da
donosi odluku o zatvaranju groblja kada utvrdi da na groblju više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta.
ne
donosi odluku o premještanju groblja ili dijela groblja koje je izvan upotrebe, ne
Zakon o grobljima
donosi odluku o mjerilima i načinu dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje, vremenskim razmacima ukopa u popunjena grobna mjesta te o načinu ukopa nepoznatih osoba, o održavanju groblja i uklanjanju otpada, o uvjetima upravljanja grobljem, o uvjetima i mjerilima za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta i godišnje naknade za korištenje.
da
propisuje uvjete i mjerila za davanje u najam stanova u svom vlasništvu, da Zakon o najmu stanova vodi popis stanova, najmodavaca. najmoprimaca i visine najamnine. da
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
određuje fizičku ili pravu osobu za obavljanje hitnih popravaka. da
određuje lokacije za pokretnu prodaju, prodaju robe na klupama, u kioscima, automatima i prigodnu prodaju,
da Zakon o trgovini
izdaje rješenja o radu trgovina nedjeljom i praznikom te radu u turističkoj sezoni. da
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 47
donosi po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih voda propise o mjerama, načinu i opsegu opće uporabe voda.
da
donosi odluku o načinu održavanja objekata i uvjetima osiguravanja odgovarajuće kakvoće vode. donosi odluku o zaštiti izvorišta voda.
da
Zakon o vodama
donosi odluku odvodnji otpadnih voda na području grada da
osniva javnu ustanovu-dječji vrtić, da
donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području, da
imenuje članove upravnog vijeća ustanove i ravnatelja ustanove, da
Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi
donosi program javnih potreba kojim se osiguravaju sredstva za financiranje djelatnosti. da
Zakon o športu utvrđuje javne potrebe u športu i za njihovo ostvarivanje osigurava financijska sredstva. da
Zakon o tehničkoj kulturi donosi program javnih potreba u tehničkoj kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje programa.
da
Zakon o veterinarstvu donosi odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca. da
za potrebe socijalne skrbi osigurava sredstva u visim od najmanje 5% prihoda proračuna kojima prvenstveno osigurava pomoć i podmirenje troškova stanovanja, osigurava sredstva za ostvarivanje prava utvrđenih ovim zakonom u većem opsegu.
da Zakon o socijalnoj skrbi
osniva dom socijalne skrbi kao javnu ustanovu uz prethodno odobrenje ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi
da
Zakon o zaštiti od požara donosi procjenu i plan zaštite od požara. da
gradsko poglavarstvo osniva javnu vatrogasnu postrojbu kao jamu ustanovu. da Zakon o vatrogastvu
osigurava sredstva za redovnu djelatnost javne vatrogasne postrojbe. da
gradsko poglavarstvo predlaže izbor i razrješenje predsjednika turističke zajednice, da
gradsko poglavarstvo imenuje predstavnika u nadzorni odbor turističke zajednice, da
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma
gradsko poglavarstvo obavlja pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice i sazivanje osnivačke skupštine.
da
donosi odluku o lokalnom linijskom prijevozu, ne Zakon o prijevozu u cestovnom prometu donosi odluku o auto taksi prijevozu. ne
Zakon o igrama na sreću daje suglasnost o mogućem obavljanju registrirane djelatnosti za priređivanje igara na sreću.
ne
Zakon o otpadu osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. da
osigurava sredstva za financiranje izgradnje odlagališta komunalnog otpada. da
gradsko vijeće na temelju propisa dužni su donijeti plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta.
da
Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
osniva i vodi katastar vodova, osniva i vodi evidenciju naselja, ulica i kućnih brojeva, određuje kućne brojeve.
ne
donosi odluku o imenovanju ulica i trgova. da Zakon o naseljima
određuje organ koji pribavlja ploče s imenima naselja, ulica i trgova i pločice s brojevima zgrada, određuje način podmirivanja troškova pribavljanja i postavljanja ploča s imenima naselja, ulica i trgova, kao i pločica s brojevima zgrada.
da
donosi odluku o uređenju prometa na području jedinice lokalne samouprave, da Zakon o sigurnosti prometa na cestama predstavničko tijelo na prijedlog policijske uprave organizira prometne jedinice
mladeži, ne
može donijeti odluku o proglašenju kulturnog dobra.
ne
gradsko poglavarstvo daje prethodno mišljenje o namjeni i načinu uporabe nepokretnog kulturnog dobra.
ne
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
osigurava sredstva za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. da
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 48
daje odobrenje za uporabu naziva jedinice lokalne samouprave, njezine izvedenice te njezin grb i zastavu,
da Zakon o udrugama (NN70/97)
donosi mjerila za utvrđivanje udruga od interesa za jedinku lokalne samouprave. ne
određuje područje za vođenje popisa birača, određuje vođenje posebnog sveska popisa birača za pojedine dijelove grada odnosno naselja prema biračkim mjestima,
ne
provjerava popis birača prilikom raspisivanja izbora. ne
Zakon o popisima birača
predlaže članove komisiju za popis birača. da
Zakon o referendumu donosi odluku o raspisivanju lokalnog referenduma. da
imenuje članove povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma. da
propisuje raspored, početak i završetak radnog vremena u ugostiteljstvu na svom području. Inspekcijske poslove u provedbi Zakona i drugih propisa donesenih na temelju Zakona obavlja turistička inspekcija.
da Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
utvrđuje prostore na kojima se smiju pružati usluge u pokretnom ugostiteljskom objektu.
da
propisuje stopu poreza na potrošnju. da
propisuje visinu poreza na kuće za odmor, da
utvrđuje visinu poreza na reklame, da
propisuje visinu poreza na tvrtke. da
propisuje visinu poreza na korištenje javnih površina, da
Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave
može propisati prirez na porez na dohodak. da
Zakon o proračunu donosi proračun jedinice lokalne samouprave. da
Zakon o zdravstvenoj zaštiti predlaže potreban broj doktora medicine odnosno drugih zdravstvenih djelatnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove, imenuje ih županijska skupština.
da
Zakon o sudovima
predlaže suce porotnike općinskih, trgovačkih i županijskih sudova, a imenuje ih županijska skupština.
da
UDIO 84% DA 16% NE
Tablica upućuje da predstavničko tijelo Grada Benkovca u dobroj mjeri ispunjava svoju pravnotvornu funkciju. Od 82 akta koja je trebalo donijeti po osnovi posebnih zakona, donešeno je 69 (84%). Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 članova Gradskog vijeća na način i po postupku utvrđenim u Poslovniku Gradskog vijeća bira gradonačelnika na vrijeme od četiri godine. Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Benkovca zastupa Grad, predsjednik je Poglavarstva, daje punomoći za zastupanje Grada u pojedinim stvarima, predlaže Gradskom vijeću donošenje općih i drugih akata, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela Grada i daje im upute za rad, te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonima, drugim propisima, Statutom ili drugim općim aktom. Gradonačelnika ima dva (2) zamjenika. Jedan zamjenik gradonačelnika svoju dužnost obavlja profesionalno, a drugi volonterski. Gradonačelniku ne prestaje odgovornost za obavljanje poslova iz njegova djelokruga koje je povjerio zamjeniku. Zamjenici gradonačelnika biraju se po istom postupku kao i gradonačelnik. Profesionalno obavljanje funkcija gradonačelnika i dogradonačelnika znatno doprinosi učinkovitom riješavanju tekućih problema i kreativnosti u
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 49
razvojnoj politici. To doprinosi i percepciji Benkovčana o čelnicima koji su uvijek „na licu mjesta“. 1.6.5.2. Upravna vlast Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Gradsko poglavarstvo Grada Benkovca donijelo je Pravilnik o unutarnjem ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Grada Benkovca. R.br. Radno mjesto Stručna sprema Radno iskustvo Broj izvršitelja Jedinstveni upravni odjel 1. pročelnik VII/I 5 godina 1 2. adm. tajnik IV/II 2 godine 1 Odsjek za opće, pravne i kadrovske poslove 3. voditelj odsjeka VII/I 5 godina 1 4. samost. upr. ref. VII/I 1 godina 1 5. adm. referent IV 2 godine 2 6. vratar-telefonist III 1 Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti 7. voditelj odsjeka VII/I 5 godina 1 8. str. ref. za gospod. IV 1 godina 1 9. str. ref. za druš. dj. IV 1 godina 1 Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove 10. voditelj odsjeka VI/I 5 godina 1 11. viši str. referent VI/I 1 godina 1 12. viši u.r. za upr. g.i. VI/I 2 godine 1 13. str. ref. za kom. p. IV 1 godina 1 14. komunalni redar IV 2 godine 2 Odsjek za financije 15. voditelj odsjeka VII/I 5 godina 1 16. str.savj. za pror. i fin. VII/I 5 godina 1 17. rač.ref.-fin.knjigovođa IV 2 godine 1 18. rač.ref.-fakt.blagajnik IV 2 godine 1 Od Pravilnikom predviđenih dvadeset mjesta za sada je popunjeno svega četrnaest radnih mjesta, što neminovno dovodi do preklapanja poslova i opterećenosti službenika. Najjače strane gradske uprave su, dakle, provođenje odluka Gradskog vijeća i poglavarstva, te provođenje zakonskih odredbi. Uprava je nedovoljno ekipirana s obzirom na obim i vrste poslova, iako je postojeći kadar visoko educiran. Zbog nedovoljne ekipiranosti dešava se da službenici obavljaju više poslova istovremeno, što nije popraćen adekvatnom motivacijom – podizanjem plaća i dodatnom stimulacijom. Problem je, naravno, u trenutnoj ograničenoj proračunskoj mogućnosti Grada Benkovca da zaposli dodatne službenike i da stimulira postojeće. Kod preuzimanja novih razvojnih projekata ovaj problem će vjerojatno još više doći do izražaja. Najslabija strana gradske uprave je nedovoljno ubiranje naknada, doprinosa i
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 50
poreza za koje je uprava nadležna. Poboljšanjem ove funkcije gradska uprava namakla bi sredstva i za novo zapošljavanje. Treba, međutim, naglasiti da je uprava ovdje samo dijelom odgovorna. Nedovoljna naplata naknada, doprinosa i poreza proizlazi i iz sporog i neučinkovitog vođenja sudskih sporova i iz sporog procesa najavljene fiskalne decentralizacije na što lokalna samouprava ne može direktno utjecati. 1.6.5.3. Mjesna samouprava Kako je od 2001. godine oživjelo nekoliko naselja, a programima obnove su izgrađena i dva nova, Grad Benkovac je u proljeće 2006. godine izmijenio Statut i odredio 41 mjesni odbor:
M.O.Benkovac, M.O. Benkovačko selo, M.O. Bjelina, M.O. Buković, M.O. Bulić, M.O. Brgud, nema M.O. Bruška, M.O. Dobra Voda, M.O. Donje Biljane, nema M.O. Donje Ceranje, M.O. Donji Karin, M.O. Donji Kašić, M.O. Donji Lepuri, M.O. Gornje Biljane, nema M.O. Gornje Ceranje, M.O. Islam Grčki, M.O. Kolarina, M.O. Korlat, M.O. Kožlovac, M.O. Kula Atlagića, M.O. Lisičić, M.O. Lišane Tinjske, M.O. Medviđa, M.O. Miranje, M.O. Nadin, M.O. Perušić Donji, M.O. Perušić Benkovački, M.O. Podlug, M.O. Podgrađe, M.O. Popovići. M.O. Pristeg M.O. Prović M.O. Radašinovci
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 51
M.O. Raštević M.O. Rodaljice M.O. Smilčić M.O. Šopot M.O. Tinj M.O. Vukšić M.O. Zagrad M.O. Zapužane
Nakon posljednjih izbora u svibnju 2006. godine, mjesni odbori konstituirani su u 38 stvarno naseljena naselja. U slabo naseljenim Gornjim i Donjim Biljanima te u Brgudu nije bilo dovoljno kandidata za izborne liste, pa je izostalo i konstituiranje M.O. Izbor članova vijeća mjesnih odbora obavljen je, inače, prema Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela, odnosno po proporcionalnom sustavu sa jednom listom. Ovaj način izbora nepotrebno potiče stranačka svrstavanja u manjim zajednicama i nepovoljno se održava na zajednički pristup mjesnim problemima. Uz to, mjesne odbore odreda vode volonteri, a većini odbora nema potrebne prostorije. Unatoč tome suradnja Grada Benkovca i mjesnih odbora je dobro usklađena i gotovo svakodnevna i zaslužuje vrlo visoku ocjenu. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Stručne i administrativne poslove za mjesne odbore obavljaju gradska tijela uprave. Vijeće mjesnog odbora koristi sredstva koja su mu dodijeljena iz proračuna Grada Benkovca, donosi plan malih komunalnih akcija i utvrđuje prioritete u njihovoj realizaciji. 1.6.5.4. Javna poduzeća Grad Benkovac je niz godina imao Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti. Obujam poslova pogona je rastao tako da je Dne 1.4.2006. pogon je prerastao u poduzeće „Benković“ d.o.o.koje obavlja slijedeće komunalne djelatnosti:
skupljanje i odlaganje komunalnog otpada, održavanje čistoće javnih površina, održavanje javnih zelenih površina, održavanje uredskih prostorija, održavanje športskih igrališta, održavanje i upravljanjem tržnicom na malo, održavanje i upravljanje stočnim sajmom, održavanje i upravljanje grobljima i gradnja grobnica, održavanje nerazvrstanih cesta.
U Poduzeću su ustrojene slijedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:
ured pogona, uprava groblja, odsjek za čistoću i komunalni otpad, odsjek za zelene površine.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 52
Radom Poduzeća upravlja direktor koji je odgovoran Gradskom poglavarstvu Grada Benkovca za materijalno i financijsko poslovanje, te za zakonitost rada poduzeća. Uz to, Grad Benkovac je vlasnik poduzeća Radio Benkovac d.o.o. i pretežiti vlasnik (75,88%) trgovačkog društva «Vodovod i odvodnja» d.o.o. Benkovac. Grad skrbi i za Gradsku knjižnicu, za dječji vrtić «Bubamara» i DVD Benkovac. Ova skrb opterećuje gradski proračun ali je nužna radi obavljanje gradskih funkcija. 1.6.6. Gradski proračun Radi pravilnog tumačenja podataka u benkovačkom proračunu, načina stjecanja i tošenja javnih sredstava, a posebno visine javnih rashoda namijenjenih razvojnim projektima, treba slijediti međunarodno prihvaćenu metodologiju praćenja državnih financija (Government Finance Statistics, GFS), koju izdaje Međunarodni monetarni fond. Ona predstavlja međunarodne smjernice za statističku metodlogiju praćenja statistike javnog sektora, koja je u potpunosti usklađena sa sustavom nacionalnih računa (System of National Accounts, 1993). Godine 2001. promijenjena je metodologija praćenja državnih financija te se počeo primjenjivati novi i revidirani statistički priručnik o državnim financijama (Government Finance Statistics Manual, 2001). U odnosu na prethodnu metodologiju praćenja državnih financija prema priručniku iz 1986. godine (Manual on Government Finance Statistics, 1986), revidirana je metodologija donijela niz promjena u fiskalnoj statistici s osnovnim ciljem povećanja transparentnosti u državnim financijama. Revidirana metodologija ima i novu klasifikaciju javnih funkcija. Zbog ovih promjena, struktura prihoda i rashoda u proračunu Grada Benkovca u razdoblju 2000.-2001. razlikuje se od strukture proračuna u razdoblju 2002.–2005. godine. Proračunski prihodi U šest promatranih proračunskih godina ukupni su proračunski prihodi Grada Benkovca prosječno godišnje rasli po stopi od skoro 25%. Osnovna je značajka gradskog proračuna da su ostvareni proračunski prihodi u prve tri promatrane godine bili po iznosima viši od proračunskih rashoda. U cijelom promatranom razdoblju u strukturi ukupnih prihoda najveći dio čine prihodi poslovanja, koji su 2000. godine iznosili 90% svih prihoda proračuna. U strukturi ukupnih prihoda i dalje najveći dio čine prihodi od poslovanja, koji u planu za tekuću fiskalnu godinu iznose 97,3% ukupnih prihoda, a samo 2,7% prihoda čine prihodi od prodaje nefinancijske imovine. Djelomično zbog promjene metodologije, a djelomično i zbog promjene same strukture prihoda, udio prihoda od poslovanja u ukupnim prihodima se od 2002. godine značajno povećava.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 53
Prihodi od poreza su važan izvor proračunskih prihoda i iznose od 19% (2000.) do 34% (2005.) ukupnih prihoda (21% (2000.) do 35% (2005.) prihoda od poslovanja). U 2000. i 2001. godini u strukturi ukupnih prihoda prihodi od poreza predstavljali su značajan izvor prihoda i činili 19% odnosno 29% ukupnih prihoda. U poreznim prihodima najizdašniji je prihod od poreza i prireza na dohodak. Prirez je uveden 2003. godine i iznosi 5% (prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stopa prireza porezu na dohodak u gradovima do 30.000 stanovnika ne može premašiti 12%). Prihodi po posebnim propisima odnosno neporezni prihodi od koji najveći dio otpada na ubrane komunalnih naknada i doprinosa sljedeći su po važnosti izvor prihoda u proračunu. Činili su 12% (2000.) i 6% (2001.) ukupnih prihoda u gradskom proračunu. Prihodi od vlastite djelatnosti i prodaje imovine sudjeluju s oko 14% odnosno 10% ukupnim prihodima gradskog proračuna. Bez ostvarenih prihoda od potpora iz državnog odnosno županijskog proračuna Grad Benkovac ne bi mogao osigurati danu razinu javnih dobara i usluga svojim građanima, te su prihodi od potpora iznosili u 2000. godini više od polovice svih prihoda u proračunu (53%). U razdoblju 2002. – Plan 2005. godine došlo je do značajnije promjene u strukturi ukupnih prihoda. Prihodi od poslovanja (97,3% ukupnih prihoda) su i dalje najvažniji , a prihodi od prodaje nefinancijske imovine čine manji dio proračunskih prihoda (2,7%). U strukturi prihoda od poslovanja porezni prihodi su postupno povećavali svoj udio, djelomično zahvaljujući uvedenom prirezu porezu na dohodak. Iako se udio pomoći u ukupnim prihodima iz godine u godinu smanjuje, one su i dalje važan izvor prihoda za financiranje proračunske potrošnje. U tekućoj fiskalnoj godini njhovo je sudjelovanje planirano s 24%.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 54
Slika 1. Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2002.-2004.godinu; Odluka o Proračunu Grada Benkovca za 2005. godinu Prihodi od administrativnih pristojbi čine trećinu proračunskih prihoda, u kojima velik dio pripada prihodima od komunalnih naknada i doprinosa (27% prihoda od poslovanja u Planu za 2005. godinu).
Proračunski rashodi Proračunski rashodi su u šest proračunskih godina godišnje rasli po stopi malo iznad 29%. Ukupni su rashodi od 2003. godine počeli nadmašivati proračunske prihode, tako da se dio planiranih ukupnih rashoda mogao ostvarivati zaduživanjem. Osnovna se struktura proračunskih rashoda u šest promatranih proračunskih godina promijenila. Proračunski rashodi koji su se uglavnom odnosili na rashode poslovanja (95% u ukupnim rashodima proračuna u 2000. godini) smanjili su svoje sudjelovanje (54% ukupnih rashoda u planu proračuna za 2005. godinu), a značajno su se povećali rashodi za nabavu nefinancijske imovine (sa 6% u 2000. godini na 46% u Planu proračuna za 2005. godinu). To je osnovno pozitivno obilježje proračuna, koji je sve više okreće ulaganjima u razvojne projekte. Rashodi za zaposlene se pri tom nominalno ne povećavaju (tijekom promatrenog razdoblja broj zaposlenih u gradskim službama uglavnom se nije mijenjao). Rashodi za subvencije, pomoći i naknade građanima nakon nominalnog smanjenja u 2002. godini, ponovo nominalno rastu, da bi 2005. godinu dostigli 16,5% rashoda od poslovanja. Snažan rast viška prihoda poslovanja, naročito od 2003. godine, označava da su s jedne strane učinjeni dodatni napori oko prikupljanja vlastitih poreznih prihoda (uveden je prirez porezu na dohodak), kao i neporezni prihodi (naročito su povećani prikupljni prihodi po osnovu prihoda od administrativnih pristojbi). S druge strane, učinjen je dodatni napor da se ta razlika iskoristi
Udio pomoći u ukupnim prihodima proračuna Grada Benkovca, 2002.-2004., u %
45,34
13,15
23,24
37,22
05
101520253035404550
2002. 2003. 2004. 2005.
Pomoći
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 55
za rashode koji su namijenjeni nabavi nefinancijske imovine (izgradnji poslovnih objekata i cesta). Ipak prihodi od poslovanja (nakon podmirenja osnovnih poslovnih rashoda) nisu u cijelom promatranom šestogodišnjem razdoblju bili dovoljni za ulaganja u razvojne projekte, već je Grad Benkovac morao posegnuti za dodatnim izvorima finaciranja zaduživanjem. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnosno rashodi namijenjeni razvojnim projektima stoga nominalno rastu. U tekućoj fiskalnoj godini planirani iznos za ulaganja u izgradnju i održavanje poslovnih objekata i cesta dvostruko je veći od iznosa koji je realiziran u prethodnoj proračunskoj godini. Usporedbe Za podrobniju analizu proračuna Grada Benkovca dobro je poznavati stvarnu poziciju gradskog proračuna u odnosu na sve proračune općina i gradova u Zadarskoj županiji te samog županijskog proračuna. Interesantno je usporediti svih šest gradskih proračuna u Zadarskoj županiji i vidjeti u kojoj mjeri proračun Grada Benkovca doprinosi prihodima i rashodima gradskih proračuna Zadarske županije. Posebno je važno sagledati sudjelovanje proračuna Grada Benkovca, koji sa 9.786 stanovnika prema popisu iz 2001. godine čini 0,22% ukupnog stanovništva Hrvatske, u proračunima svih jedinica lokalne i područne samouprave u Hrvatskoj. Prema zadnjem podatku o ostvarenju proračuna za 2004. proračunsku godinu, ukupni prihodi proračuna Grada Benkovca sudjeluju s 4% u ukupnim prihodima svih lokalnih proračuna u Zadarskoj županiji, a s 0,14% u ukupnim prihodima svih općina, gradova i županija u Hrvatskoj. Sagleda li se udio proračunskih prihoda Grada Benkovca u prihodima proračuna šest gradova Zadarske županije, vidi se da njihovo sudjelovanje u svim ukupnim proračunskim prihodima iznosi 7,5%. Udio u prihodima od poslovanja iznosi 8%, a u prihodima od prodaje nefinancijske imovine 2%. U istoj su godini ukupni rashodi Grada Benkovca sudjelovali u ukupnim rashodima svih jedinica lokalne samouprave i samog županijskog proračuna u Zadarskoj županiji s 3,9%, a u ukupnim rashodima svih općina, gradova i županija u Hrvatskoj s 0,15%. Grad Benkovac sudjeluje u ukupnim rashodima sa 6,7%, rashodima poslovanja sa 7%, te u rashodima za nabavu nefinancijske imovine sa 6,2% u svim gradskim proračunima u Zadarskoj županiji. Dok kapitalni prihodi Grada Benkovca sudjeluju u kapitalnim prihodima svih lokalnih proračuna u županiji sa samo 1% (u kapitalnim prihodima svih lokalnih proračuna u Hrvatskoj sudjeluju s 0,08%), kapitalni rashodi sudjeluju s 3,7% u kapitalnim rashodima svih općina i gradova u županiji, i s 0,19% u kapitalnim rashodima svih lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Uporediti se mogu i drugi pokazatelji za 2004. godinu:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 56
prihodi bez pomoći po stanovniku: o Grad Benkovac - 1.985 kuna, o Zadarska županija - 624 kune, o RH - 3.135 kuna,
prihodi od poreza po stanovniku:
o Grad Benkovcu - 991 kuna, o Zadarska županija – 578 kuna, o RH – 2.176 kuna,
pomoći po stanovniku:
o Grad Benkovac – 300 kuna, o Zadarska županija – 26 kuna, o RH – 217 kuna,
rashodi poslovanja po stanovniku:
o Grada Benkovac – 1.608 kuna, o Zadarska županija – 453 kune, o RH – 2.659 kuna,
rashodi za zaposlene po stanovniku:
o Grada Benkovac – 593 kune, o Zadarska županija – 78 kuna, o RH – 624 kune.
Tablica 1. Gradovi u Zadarskoj županiji – usporedba odabranih pokazatelja, u 2004. godini, u % Zadar Benkovac Biograd na
moru Nin Obrovac Pag
Udio prihoda od poreza u prihodima od poslovanja 59,47 44,69 50,07 22,30 44,22 35,97 Udio prihoda od pomoći u prihodima od poslovanja 0,92 13,54 6,50 3,70 16,00 30,10 Udio prihoda od komunalne naknade i doprinsa u prihodima od poslovanja 21,90 30,80 16,72 39,01 26,19 17,26 Stopa prireza porezu na dohodak
nije uveden
5
nije uveden
nije
uveden
nije
uveden
nije
uveden
Izvor: Ministarstvo financija
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 57
Tablica 2. Struktura proračuna Grada Benkovca, 2000.-2001. godina 2000. % 2001. % UKUPNI PRIHODI 11.396.623 100,00 13.764.657 100,00 Prihodi od poslovanja (tekući prihodi) 10.246.623 89,91 11.614.657 84,38 Porezni prihodi 2.184.441 19,17 3.934.617 28,58 Porez i prirez na dohodak 1.984.760 17,42 3.438.359 24,98 Porez na dobit 79.053 0,69 292.903 2,13 Porez na promet nekretnina 51.264 0,45 108.536 0,79 Porez na promet i potrošnju 69.364 0,61 94.819 0,69 Prihodi od poduzet. djelat. i imovine 188.551 1,65 258.892 1,88 Upravne pristojbe 57.122 0,50 57.011 0,41 Prihodi po posebnim propisima 1.317.854 11,56 826.277 6,00 Prihodi od vlastite djelatnosti 898.286 7,88 1.039.811 7,55 Prihodi od prodaje imovine 657.828 5,77 446.768 3,25 Prihodi iz proračuna 5.532.764 48,55 5.888.173 42,78 Tekuće potpore 4.382.764 38,46 3.738.173 27,16 Kapitalne potpore 1.150.000 10,09 2.150.000 15,62 Potpore 463.625 4,07 234.000 1,70 Tekuće potpore 463.625 4,07 234.000 1,70 Kapitalne potpore 0 0,00 0 0,00 Kapitalni prihodi 1.150.000 10,09 2.150.000 15,62 Primici od zaduživanja 0 0,00 0 0,00 Sred. viškova 96.152 0,84 1.079.108 7,84 UKUPNI IZDACI 10.317.515 100,00 12.502.390 100,00 Tekući izdaci 9.735.154 94,36 9.049.370 72,38 Izdaci poslovanja 5.964.511 57,81 5.391.113 43,12 Financijski izdaci 1.049.330 10,17 1.036.624 8,29 Tekući prijenosi proračun. koris. 0 0,00 729.000 5,83 Tekući prijenosi proračun. izvanpror. koris. 1.441.529 13,97 1.468.024 11,74 Ostali tekući prijenosi 6.738 0,07 38.558 0,31 Kapitalni izdaci 582.361 5,64 3.453.020 27,62 Otplata glavnice duga 1.273.046 12,34 386.051 3,09 Višak prihoda 1.079.108 9,47 1.262.267 9,17
Izvor: Račun prihoda i izdataka, Grad Benkovac
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 58
Tablica 3. Struktura proračuna Grada Benkovca u razdoblju 2002.-2005. godina 2002. % 2003. % 2004. % Plan 2005. % UKUPNI PRIHODI 15.450.618 100,00 21.363.235 100,00 22.363.464 100,00 33.351.000 100,00Prihodi od poslovanja 14.827.817 95,97 21.154.321 99,02 21.710.534 97,08 32.451.000 97,30Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 622.801 4,03 208.914 0,98 652.930 2,92 900.000 2,70 Prihodi od poslovanja 14.827.817 100,00 21.154.321 100,00 21.710.534 100,00 32.451.000 100,00Porezni prihodi 2.889.983 19,49 5.790.477 27,37 9.702.041 44,69 11.310.000 34,85 Porez i prirez na dohodak 2.020.436 13,63 4.566.797 21,59 8.871.717 40,86 9.630.000 29,68 Porez na dobit 598.514 4,04 900.956 4,26 527.339 2,43 1.000.000 3,08 Porez na imovinu 187.014 1,26 218.987 1,04 181.580 0,84 450.000 1,39 Porezi na robe i usluge 65.068 0,44 94.920 0,45 79.843 0,37 180.000 0,55 Ostali prihodi od poreza 18.951 0,13 8.817 0,04 41.562 0,19 50.000 0,15Pomoći 7.004.757 47,24 7.950.994 37,59 2.940.349 13,54 7.750.000 23,88 Tekuće 5.278.038 35,60 4.473.267 21,15 1.253.611 5,77 1.471.000 4,53 Kapitalne 1.726.719 11,65 3.477.727 16,44 1.686.738 7,77 6.279.000 19,35Prihodi od imovine 235.204 1,59 316.221 1,49 227.034 1,05 660.000 2,03Prihodi od admin. pristojbi 3.881.603 26,18 6.234.787 29,47 7.668.208 35,32 11.111.000 34,24 Admin. upravne pristojbe 95.401 0,64 121.925 0,58 241.753 1,11 500.000 1,54 Prihodi vodoprivrede 58.750 0,40 57.381 0,27 193.842 0,89 600.000 1,85 Komunalne naknade i doprinsi 3.126.077 21,08 5.394.351 25,50 6.687.468 30,80 8.750.000 26,96 Doprinosi za šume 168 0,00 197 0,00 73 0,00 1.000 0,00 Ostali doprinosi (sufinanciranje) 601.207 4,05 660.933 3,12 545.072 2,51 1.260.000 3,88Ostali prihodi 816.270 5,50 861.842 4,07 1.172.902 5,40 1.620.000 4,99 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 622.801 100,00 208.914 100,00 652.930 100,00 900.000 100,00Prihodi od prod.neproiz.imovine (zemljište) 556.533 89,36 162.486 77,78 450.950 69,07 700.000 77,78Prihodi od prod.proiz.dug.imov.(stamb.obj.) 66.268 10,64 46.428 22,22 201.980 30,93 200.000 22,22 UKUPNI RASHODI 15.082.975 100,00 26.015.152 100,00 23.571.759 100,00 33.434.000 100,00Rashodi poslovanja 12.452.953 82,56 13.896.772 53,42 15.882.587 67,38 17.911.708 53,57Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.630.022 17,44 12.118.380 46,58 7.689.172 32,62 15.522.292 46,43 Rashodi poslovanja 12.452.953 100,00 13.896.772 100,00 15.882.587 100,00 17.911.708 100,00Rashodi za zaposlene 4.771.780 38,32 5.282.317 38,01 5.859.304 36,89 5.796.118 32,36Materijalni rashodi 3.451.688 27,72 4.518.612 32,52 6.340.540 39,92 6.069.990 33,89Financijski rashodi 210.933 1,69 311.726 2,24 273.220 1,72 1.020.000 5,69Subvencije 858.085 6,89 1.421.056 10,23 1.049.288 6,61 2.085.000 11,64Pomoći dane 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00Naknade građanima i kućanst. 321.047 2,58 486.999 3,50 732.378 4,61 869.600 4,85Ostali rashodi 2.839.420 22,80 1.876.062 13,50 1.627.857 10,25 2.071.000 11,56Višak prihoda poslovanja 2.374.864 19,07 7.257.549 52,22 5.827.947 36,69 14.539.292 81,17 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.630.022 100,00 12.118.380 100,00 7.689.172 100,00 15.522.292 100,00Rashodi za nabavu neproiz.imov. (zemljište) 540.600 20,55 300.000 2,48 0 0,00 0 0,00Rashodi za nabavu proizv.dug.imov.(posl.obj.,ceste) 2.089.422 79,45 10.637.424 87,78 7.095.795 92,28 15.122.292 97,42Rashodi za nabavu plem. metala i ost. vrijed. 0 0,00 54.000 0,45 0 0,00 0 0,00Rashodi za dod.ulag.na nefin.imovini (građ.obj.) 0 0,00 1.126.956 9,30 593.377 7,72 400.000 2,58Manjak prihoda za financ. nefin.imov. 2.007.221 11.909.466 7.036.242 UKUPAN VIŠAK PRIHODA 367.643 0 0 VIŠAK PRIHODA RASPOLOŽIV U SLJED.RAZDOBLJU 1.629.910 1.654.501 0 UKUPAN MANJAK PRIHODA 0 4.651.917 1.208.295 83.000 MANJAK PRIHODA ZA POKRIĆE U SLJED. RAZD. 0 1.905.287 3.118.786 0 Izvor: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Grad Benkovac
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 59
Slika 2.
Prihodi proračuna Grada Benkovca, 2002
19%
2%
5% 4%
45%
25%
Porezni prihodi PomoćiPrihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbiOstali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2002. godinu
Slika 3.
Prihodi proračuna Grada Benkovca, 2003
27%
38%1%
29%
4%
1%
Porezni prihodi PomoćiPrihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbiOstali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2003. godinu
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 60
Slika 4.
Prihodi proračuna Grada Benkovca, 2004
44%
13%1%
34%
5% 3%
Porezni prihodi PomoćiPrihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbiOstali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2004. godinu
Slika 5.
Prihodi proračuna Grada Benkovca, Plan 2005
34%
23%2%
33%
5% 3%
Porezni prihodi PomoćiPrihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbiOstali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Izvor: Grad Benkovac, Odluka o Proračunu Grada Benkovca za 2005. godinu
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 61
Slika 6.
Rashodi proračuna Grada Benkovca, 2002
32%
23%
1%
6%
2%
19%
17%
Rashodi za zaposlene Materijalni rashodiFinancijski rashodi SubvencijeNaknade građanima i kućanst. Ostali rashodiRashodi za nabavu nefinancijske imovine
Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2002. godinu
Slika 7.
Rashodi proračuna Grada Benkovca, 2003
17%
1%
5%
2%
7%
48%
20%
Rashodi za zaposlene Materijalni rashodiFinancijski rashodi SubvencijeNaknade građanima i kućanst. Ostali rashodiRashodi za nabavu nefinancijske imovine
Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2003. godinu
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 62
Slika 8.
Rashodi proračuna Grada Benkovca, 2004
25%
27%
1%
4%
3%
7%
33%
Rashodi za zaposlene Materijalni rashodiFinancijski rashodi SubvencijeNaknade građanima i kućanst. Ostali rashodiRashodi za nabavu nefinancijske imovine
Izvor: Grad Benkovac, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2004. godinu
Slika 9.
Rashodi proračuna Grada Benkovca, 2005
17%
18%
3%
6%
3%
6%
47%
Rashodi za zaposlene Materijalni rashodiFinancijski rashodi SubvencijeNaknade građanima i kućanst. Ostali rashodiRashodi za nabavu nefinancijske imovine
Izvor: Grad Benkovac, Odluka o Proračunu Grada Benkovca za 2005. godinu
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 63
Tablica 4. Odabrani podaci i pokazatelji proračuna Grada Benkovca, u razdoblju 2000.- 2005.
Grad Benkovac Zadarska županija
Republika Hrvatska
Podaci
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Plan 2005. 2004. 2004. Ukupni prihodi 11.396.623 13.764.657 15.450.618 21.363.235 22.363.464 33.351.000 559.937.834
15.727.152.450
Ukupni prihodi poslovanja
10.246.623 11.614.657 14.827.817 21.154.321 21.710.534 32.451.000
501.850.265
14.875.220.730
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
1.150.000 2.150.000 622.801 208.914 652.930 900.000 58.087.569
851.931.719
Ukupni rashodi
10.317.515 12.502.390
15.082.975
26.015.152
23.571.759
33.434.000
603.106.553
15.867.064.998
Ukupni rashodi poslovanja
9.735.154 9.049.370
12.452.953
13.896.772
15.882.587
17.911.708
394.259.283
11.800.445.234
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
582.361
3.453.020
2.630.022
12.118.380
7.689.172
15.522.292
208.847.270
4.066.619.762
Pokazatelji
Ukupni prihodi/ ukupni rashodi 1,10 1,10 1,02 0,82 0,95 1,00
1,27
1,26 Ukupni prihodi poslovanja/ ukupni rashodi poslovanja 1,05 1,28 1,19 1,52 1,37 1,81
1,16
1,18 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine/ rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1,97 0,62 0,24 0,02 0,08 0,06
0,35
0,26
Izvor: Ministarstvo financija 1.6.7. SWOT analiza Gradske i ostale razvojno značajne institucije u Gradu Benkovcu podvrgnute su i SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Oportunities) i prijetnje (Threats). Analiza je uputila na podjednako izražene snage i slabosti. U okviru razvojnih snaga posebno se ističe aktivnost gradske uprave u iznalaženju odgovarajućih razvojnih rješenja. Gradonačelnik je profesionalac u obnašanju svoje funkcije, a vlast je kontinuirana i samim time i stabilna. Ovo znatno pospješuje promišljanje i provođenje razvojne politike. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi daju gradskom vijeću i gradonačelniku dovoljno ovlasti za upravljanje razvitkom grada. Uz to, hrvatsko zakonodavstvo o lokalnoj
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 64
samoupravi, a poglavito za područja posebne državne skrbi se ubrzano mijenja prepuštajući sve više razvojnih instrumenata lokalnoj razini vlasti. Prilike koje gradska uprava može koristiti su tako sve brojnije. S druge strane, postupci donošenja mnogobrojnih zakona i podzakonskih akata koji trebaju uslijediti nakon donošenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi su spori što prijeti sporim uhodavanjem pa i blokadama Gradskog vijeća, Poglavarstva i gradonačelnika. Izrađen je i Regionalni operativni program Zadarske županije što će pospješiti prijave za sredstva fondova EU namijenjene jedinicama lokalne samouprave. U Gradu Benkovcu može se uočiti i relativno mali utjecaj Grada u upravljanju infrastrukturom. Riječ je prvenstveno o državnim javnim poduzećima koji djeluju na području Grada (Hrvatske šume, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HEP i Hrvatski Telekom). To zabrinjava ima li se u vidu da su ta poduzeća imaju značajnu ulogu u razvitku Grada. Njihovi planovi donose se u ograničenoj suradnji s gradom i nisu nužno usklađeni s lokalnim razvojnim opredjeljenjima i zahtjevima. Jedna od najvećih prijetnji i kočnica razvitku su neriješeni posjedovni i vlasnički odnosi, odnosno neažurirane katastarske i zemljišne knjige. Uz to građevinska inspekcija djeluje samo s državne razine, što ju čini sporom i neprimjerenom lokalnim nadzornim poslovima. Tablica 1.6. Benkovačke institucije razvojnog upravljanja – snage, slabosti, prilike i prijetnje
SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE
Kontinuitet i stabilnost vlasti Premalo zaposlenika u gradskoj upravi
Fondovi RH namijenjeni jedinicama lokalne samouprave
Građevinska inspekcija samo na državnoj razini
Dobra suradnja s županijom Nedostatni instrumenti prikupljanja komunalne naknade
Fondovi EU namijenjeni jedinicama lokalne samouprave
36 zakona obvezuje na donošenje 82 akta
Inventivnost i agilnost gradske uprave
Županijski Regionalni operativni plan (ROP)
Nesređeni katastar i zemljišne knjige
Zadovoljavajuća pokrivenost prostornim planovima
Državna politika u područjima posebne državne skrbi
Nedovoljno učinkoviti uredi državne uprave
Organizacije civilnog društva
Naglašena proračunska ulaganja u razvojne projekte
Pomoć uredima državne uprave
Zadovoljavajuća obrazovanost djelatnika
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 65
2. OPĆINA LIŠANE OSTROVIČKE
2.1. Smještaj, prirodni resursi Općina Lišane Ostrovičke smjestila se u Ravnim kotarima na istočnom rubu Zadarske županije. Zauzima 49,92 km2, a graniči s gradovima Benkovcem i općinom Kistanje u Zadarskoj, i s gradom Skradinom u Šibensko-kninskoj županiji. Općina je udaljena 50-ak km od Zadra i 30-ak od Šibenika. Do mora ima 20-ak kilometara. Od 32 jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji, Lišane su po veličini na 18. mjestu Područje općine se poklapa s katastarskom općinom Lišane. Prosinca 1992. Sabor RH je donio Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi i Zakon o područjima županija, gradova i općina. Time je bila određena i nova općina Lišane Ostrovičke koja je osim samog naselja Lišane obuhvatila i Vukšić, Prović, Kolarnu, Bulić, Lepure, Bijelinu, Dobropoljce i Ostrovicu. Tako omeđena općina bi prema popisu pučanstva iz 2001. godine imala 4.287 stanovnika. Od 17. siječnja 1997. godine Sabor odlučuje o pripojenju Vukšića, Provića, Kolarne, Bulića, Lepura i Bijeline Benkovcu. Općina od tada broji samo tri sela: Lišane, Ostrovicu i Dobropoljce. Sjedište općine je u Lišanima, tipičnom ravnokotarskom selu, razvučenom uz rub polja, na prisojnoj padini bila i uz izvor pitke vode. Nalazi se na granici Ravnih kotara koji ga omeđuju s juga i krševite zaravni Bukovice na sjeveru. Istočno, na udaljenosti od 3 km je Ostrovica. Dobropoljci su se smjestili 10 km sjeverno od Lišana. Oko 3 km udaljeni Bulić i Lepuri te oko 4 km udaljen Vukšić nalaze se na području Benkovca. Tu su i zaseoci imenovani prema najčešćem prezimenu: Podmišljen, Nimci, Devići, Kalcine, Mamići, Mijići, Pavići, Radaši, Planzine i Stipići Krajolik Lišana određuju naizmjenični nizovi niskih brežuljaka i plodnih flišnih udolina. Tlo je crvene i smeđe boje najvećim dijelom nastalo naplavljivanjem u pleistocenu i halocenu. Izdvajaju se lesivirano tlo, crvenica, rendzina i močvarno tlo koje je djelomično hidromeliorirano. Što se tiče polja koja su u Ravnim kotarima značajna zbog poljoprivrede, područje općine smješteno je na sjeveroistočnom kraju Kožlovačko-Morpolačkog polja. Ostala polja prema kojima gravitiraju poljoprivrednici tog kraja su Zablaća, Žažvičko i Ostrovičko polje. Lišanci tako raspolažu s gotovo 500 ha upotrebljivog poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na broj stanovnika tolika površina je dovoljno velika za suvremeni razvitak poljoprivrede. Naslage fliša na kvartarnim slojevima su nepropusne tako da izvora i lokalnih vrela ima u obilju. U okolici Lišana su tri bunara: Trubanj, Bakrač i Vrulja na cesti Benkovac – Skradin. Prostor Trolokvi kojeg čine pjeskovite i muljevite barske i jezerske naslage dijelom se nalazi u općini Lišane, a dijelom u području Skradina. Zbog nepropusnosti podloge, Trolokve su dijelom močvarne, a za obilnijih padalina poteče i brzo presuši krški vodotok Morpolača.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 66
Klima je određena planinama u zaleđu i morem tako da se osjećaju njene mediteranske i kontinentalne osobine. Padalina ima preko 800 mm godišnje što je u bilanci dovoljno za poljoprivredu. Raspored po mjesecima je, međutim, nepovoljan jer u ljeti kad vode treba najviše, padalina ima premalo. U takvim uvjetima, područjem općine prevladala je makija degradirana dugotrajnim krčenjem, sječom i stočarenjem. Tek 20% područja općine prekriveno je šumom. Općine i gradovi koji okružuju Lišane Ostrovičke imaju vrlo slične prirodne resurse Lišane tako nemaju resurse koji bi se mogli istaći kao usporedna razvojna prednost. Poljoprivredni resurs je, međutim, značajan a potražnja na okolnim (prije svega obalnim) tržištima poljoprivrednih proizvoda stalno raste. Općina, dakle, raspolaže s dovoljno prirodnih resursa za pokretanje i usmjeravanje razvitka.
2.2. Stanovništvo Tijekom zadnjeg popisa stanovništva 2001. godine u Lišanima Ostrovičkim popisana su 764 stanovnika. Poredaju li se 33 jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji po broju stanovništva, Lišane se svrstavaju na 29. mjesto. Uspoređene s okruženjem Lišane se tako ne ističu ni brojem stanovnika ni gustoćom naseljenosti. Usporedbe su navedene u tablicama 2.2.1. i 2.2.2.: Tablica 2.2.1. Stanovništvo RH, Zadarske županije i Lišana Ostrovičkih 2001. godine
Broj stanovnika Republika Hrvatska 4437460 Zadarska županija 162045 Lišane Ostrovičke 764
Izvor: Popis 2001. Tablica 2.2.2. Gustoća stanovništva, 2001. godine
Gustoća stanovništva (stan/km2) Republika Hrvatska 78,4 Zadarska županija 44,4 Lišane Ostrovičke 15,3
Izvor: Popis 2001. Lišanci sudjeluju u stanovništvu županije s 0,47, a u stanovništvu Republike Hrvatske s 0,017%. Ove udjele donekle popravlja 70-ak Lišanaca koji rade van općine i povremeno borave u Lišanima u svojih 20-vikendica. Godine 2004. u tri općinska naselja izbrojano je svega 697 stalnih stanovnika. U Lišanima ih je bilo 626, a živjeli su 181 domaćinstvu (1997. godine u naselju je bilo 192 domaćinstva). U
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 67
Ostrovici i Dobropoljcima je 2004. bilo 29 domaćinstava (1997 ih je bilo 35). U Ostrovici je bilo 60, a u Dobropoljcima svega 11 stanovnika. Ovo opadanje je na nesreću pospješeno Domovinskim ratom ali nije nova pojava. Stanovništvo Lišana Ostrovičkih kao i cijelih Ravnih kotara osipa se već desetljećima. Podaci o razdoblju 1953 – 2001. prikazani su u Tablici 2.2.3.: Tablica 2.2.3. Stanovništvo Lišana Ostrovičkih, Dobropoljaca i Ostrovice u razdoblju 1953-2001.
Godina popisa stanovništva Naselje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
Dobropoljci 777 714 590 514 494 24 Lišane Ostrovičke 1007 1046 1062 980 892 680 Ostrovica 280 319 297 299 250 60 Ukupno 2064 2079 1949 1793 1636 764
Izvor: M. Korenčić «Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971» i popis stanovništva 1981. i 1991. Za 2001. godinu: Državni zavod za statistiku, Zagreb. Od 2064 stanovnika koji su 1953. godine živjeli na području današnje općine, ostala je jedna trećina. Ovakvo kretanje nije značajno smanjilo standard života jer otišli stanovnici rade van općine i šalju dio dohotka svojima kod kuće ali je svakako razvojno nepovoljno. Pogoršava se i dobna struktura. U Tablici 2.2.4. stanovništvo je podijeljeno na dobne skupine veličine 15 godina: Tablica 2.2.4. Dobna i spolna struktura stanovništva 2001. godine
Dobne skupine Spol Ukupno
0-15 15-30 30-45 45-49 50-65 65-80 80-95 i više Nepoznato
sv. 764 128 157 128 124 42 156 28 1 m 397 65 96 79 70 14 64 9 -
Općina Lišane Ostrovičke
ž 367 63 61 49 54 28 92 19 1 sv. 24 0 4 3 4 2 10 1 - m 12 0 2 1 3 1 5 - - Dobropoljci
ž 12 0 2 2 1 1 5 1 - sv. 680 126 147 119 45 95 121 26 1 m 356 63 91 76 25 46 46 9 -
Lišane Ostrovičke
ž 324 63 56 43 20 49 75 17 1 sv. 60 2 6 6 3 17 25 1 - m 29 2 3 2 2 7 13 - - Ostrovica
ž 31 0 3 4 1 10 12 1 - Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003. Demografi se slažu da je kretanje stanovništva zadovoljavajuće ako mlađih od 15 godina ima do 2 puta više od onih starijih od 65. U Lišanima Ostrovičkim starijih od 65 ima 1,4 puta više nego mlađih od 15. Odnos spolova je također nepovoljan. Žena starijih od 65 godina ima 1,7 puta više nego mlađih od 15. Muškarci stoje bolje, ali još uvijek nepovoljno. Starijih od 65 ima
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 68
1,1 puta više od mlađih od 15. Nepovoljnu sliku ljudskog razvojnog resursa upotpunjavaju podaci o stručnoj spremi. Prikazani su u Tabloici 2.2.5. Tablica 2.2.5. Stanovništvo starije od 15 godina prema stečenoj stručnoj spremi
Osnovna škola (završeni razredi)
Srednje škole (završeni razredi) Spol Ukupno Bez
škole 1-3 4-7 8 svega 1-3 4 gimnazija
Više škole, fakulteti,
akademijeMagisterij i
doktorat Nepoznato
sv. 636 82 54 131 164 189 141 42 6 13 1 2 m 332 8 21 71 94 128 106 19 3 9 1 - ž 304 74 33 60 70 61 35 23 3 4 - 2 Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003 Zabrinjava da je popisano 185 Lišanaca ljudi koji nisu uspjeli završiti osnovnu školu i čak 28 koji nemaju škole. S druge strane, trinaestoro visokoškolovanih rade van općine. Što se tiče mladih koi se trenutno školuju, u osnovnoj školi ima 80 učenika, u srednjim školama ih je 95, a studira njih 11. Zabrinjava i struktura domaćinstava. Obiteljskih domaćinstava ima 182, a uglavnom su dvočlana i tročlana. Mnogobrojna domaćinstva nekad uobičajena u Ravnim kotarima čini se nestaju: u Lišanima tek 6 domaćinstava ima više od 8 članova. S druge strane, gotovo 10% stanovnika živi u jednočlanim domaćinstvima i to najviše u naselju Lišane Ostrovičke jedinom s nešto više stanovništva na okupu. U razvojnom smislu, Lišanaca koji se školuju ima dovoljno. Problem, kao i u tolikim drugim nerazvijenim općinama, nastaje kad se školovani trebaju vratiti kući, a odluče ostati tamo gdje su se školovali. Ljudski resurs se stoga može smatrati izmaklim ali i potencijalno iskoristivim.
2.3. Izgrađenost Izgrađenost Lišana Ostrovičkih je, nažalost, određena okupacijom i ratnim razaranjima i kasnijom obnovom. Područje općine okupirano je listopada 1991. a oslobođeno lipnja 1995. u akciji „Oluja“. Obnova je počela odmah tako da su slijedećih godina popisane i obnovljene stambene kuće, izgrađena mrtvačnica, otvoreni prvi dućan i prva pekara, premošćen izvor Trubanj i uređen dječji vrtić. Izgrađena je telefonska centrala i postavljen svjetlovodni kabel, a svaka kuća je dobila telefon. Asfaltirani su putovi i podignut spomenik žrtvama Domovinskog rata. Obnovljena je javna rasvjeta, uređeno boćarsko igralište i organiziran odvoz smeća i uređene općinske prostorije. Najveći projekti bili su, međutim, izgradnja suvremene zgrade osnovne škole i ponovna gradnja razorene crkve Sv. Nikole Tavelića. Riječ je, uglavnom, o malim projektima koji u maloj općini imaju veliki značaj i koji bez pomoći van općine i financiranja iz državnog proračuna ne bi mogli biti izvedeni. Lišane su tako dosegle predratni stupanj izgrađenosti. U pogledu telefonije i školske infrastrukture su ga i premašile.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 69
Razvojno značajna infrastrukture svodi se, međutim na ceste, telekomunikacijsku mrežu i elektroopskrbu. Općinom u dužini od 4,5 km prolazi državna cesta Zadar-Benkovac-Kistanje-Knin. Ostale ceste su županijske i lokalne, ukupno 12 km. Poprečni profili su minimalni, tehnički elementi nepovoljni, a ceste su dijelom bez asfalta što otežava siguran i kvalitetan promet. Stanje nekategoriziranih prometnica je i gore. Općinom prolazi i magistralna pomoćna željeznička pruga Zadar-Knin. Jednokolosječna je i neelektrificirana, a željeznička postaja je u Ostrovici. Jadranska autocesta mimoilazi općinu s južne strane. Najbliži čvor je „Pirovac“ udaljen 5 kilometara. Telekomunikacijska mreža izvedena je samo u naselju Lišane Ostrovičke kroz koje prolazi svjetlovodni kabel. Izgrađena je digitalna lokalna komutacija a TK mreža je razvedena podzemno. Mreža pokretnih komunikacija zadovoljava. Područje općine pokriveno je signalom koncesionara GSM mreže VIPNET. Poštanskog ureda, međutim, nema. Pošta se sakuplja, sortira i šalje iz poštanskog ureda u Benkovcu tako da Lišane nemaju ni poštanski broj. Područje općine nalazi se u elektroenergetskom sustavu Šibensko-kninske županije. Povezana je 10 KV kabelskim vodovima. Alternativni izvori električne energije se ne koriste. Općina još ne dobija vodu iz vodoopskrbnih sustava. Stanovnici koriste vodu iz cisterni. Bunar Trubanj u naselje Lišane na koji je nekad dolazilo cijelo selo više se ne koristi. Glavni razlog je nedovoljna čistoća vode. Posljednjih godina, visoko kvalitetna pitka voda se može kupiti u svim trgovinama u općini. Odvodnja je na istom stupnju razvijenosti kao i vodoopskrba. Kanalizacije nema, tako da domaćinstva koriste upojne septičke jame bez dna. Otpadne vode odlaze u krško tlo što je nedopustivo s obzirom da dio općine spada u vodozaštitno područje. Unutar općinske granice prema Skradinu nalaze se dijelovi hidromelioracijskog sustava Lišane-Trolokve-Žažvić površine 865 ha. Na tom mjestu, općinska granica je i županijska tako da dio sustava pripada Zadarskoj, a dio Šibensko-kninskoj županiji. Glavni melioracijski vodotok je kanal Krivac koji utječe u Bribišnicu. U dijelu polja s lijeve strane Krivca izrađeni su kanali Trubanj (2,92 km) i Vedro polje (2,45 km). Na toj strani općini Lišanske Ostrovičke pripada oko 380 ha. U dijelu polja između Ostrovice i Bribirskih mostina koje zauzima oko 340 ha kanalska mreža je djelomično izrađena. Detaljna kanalska mreža još nigdje nije izgrađena tako da su za kišnih mjeseci okolna polja poplavljena. Nedostatak vodovoda i odvodnje ozbiljna su prepreka daljnjem razvitku Lišana Ostrovičkih. Izgradnjom tog dijela infrastrukture uravnotežila bi se infrastrukturna slika općine i ostvarili osnovni razvojni preduvjeti. Značajno bi porastao i kvalitet života u tri općinska naselja.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 70
2.4. Gospodarstvo U gospodarstvu Lišana Ostrovičkih još prevladava donekle mehanizirano ali ipak tradicionalno ratarstvo i stočarstvo dopunjeno kamenarstvom i djelatnostima koje podržavaju poljoprivredu. Samo stočarsko zaleđe je siromašno, ali obradivog tla ima dovoljno, a 30-ak kilometara udaljena i turistički iskorištena morska obala osigurava trajnu potražnju. Na obali se u tom pogledu ističu mjesta Vodice i Pirovac. Industrije nema tako da mladi već desetljećima odlaze raditi u Šibenik, Zadar, Zagreb, Njemačku. Lišane i cijeli Ravni kotari oduvijek su bili žitnica Zadra i Šibenika i stočarsko zimovalište na povratku s velebitskih i ličkih pašnjaka. I danas se 75% domaćinstava u općini pretežno bavi poljoprivredom. Uz ratarstvo i stočarstvo Lišanci su voćari, povrtlari i vinogradari, a uzgajaju se žitarice, vinova loza, bajami, masline, višnja maraska i razno povrće. Poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu ima oko 200 ha. Na oranice otpada 150, a na kvalitetne livade i pašnjake oko 50 ha. U državnom vlasništvu je oko 250 ha oranica. Iako tradicionalno dobri poljoprivrednici, Lišanci nisu dobri trgovci poljoprivrednim proizvodima. Prodaja je neorganizirana i pod utjecajem prekupaca. Mogućnosti čuvanja ubranog voća i povrća su male tako da sve treba prodati u roku od dan dva, što ograničava prodaju, a posredno i samu proizvodnju. Dobar dio te djelatnosti, kao i drugdje u Ravnim kotarima, spada u sivu ekonomiju tako da iole pouzdanih podataka o proizvodnji i prodaji nema. Posljednjih godina ovakvo stanje se pokušalo institucionalno prevladati u više navrata. Godine 1996., 250 ha poljoprivrednog dobra BARA, nekad dijela društvenog poljoprivrednog dobra Vrana, dano je u najam stotini Lišanskih obitelji. Godine 1997. osnovana je PZ „Lišane“, a 2006. i PZ branitelja „Ravni kotari“. Time se slijede dobri primjeri iz Europske unije i ako zadrugarstvo zaživi, povećat će se izgledi da se postojeće poljoprivredno zemljište počne potpuno koristiti. Krajnje je vrijeme za tako što. Procjenjuje se, naime da se u Lišanima a i drugdje u Ravnim kotarima koristi tek 20% obradivog poljoprivrednog zemljišta. Uz to, Lišanski poljoprivrednici u pravilu ne mogu ispunjavati kreditne uvjete koje trenutno nameću banke. 2.4.1. Zaposlenost i nezaposlenost Podaci o zaposlenosti su nepouzdani jer dio Lišanaca radi na području Lišana i Benkovca neprijavljeno, uglavnom u kamenarstvu. U izračun ne ulaze ni obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), tako da ostaju zaposleni u 9 Lišanskih poduzeća i 16 aktivnih obrta (uglavnom trgovina i usluge) i zaposleni u administraciji. Sliku osobnih dohodaka koja iz ovoga proizlazi donekle popravljaju umirovljenici i primatelji socijalne skrbi. Donekle zastarjele i ne posve pouzdane (vidi poglavlje o zaposlenosti Benkovca), ali ipak ilustrativne stope zaposlenosti (zaposlenost / ukupna radna snaga) izračunate prema podacima popisa 2001. godine, prikazane su u Tablici 2.4.1.:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 71
Tablica 2.4.1. Stopa zaposlenosti u RH, Zadarskoj županiji i Lišanima Ostrovičkim 2001.
Stopa zaposlenosti Republika Hrvatska 42,40% Zadarska županija 35,82% Lišane Ostrovičke 40,42%
Izvor: izračun prema podacima Popisa 2001. Službeni podaci o nezaposlenosti puno su pouzdaniji. U tablici 2.4.2. prikazana je nezaposlenost u RH, Zadarskoj županiji i Lišanima u razdoblju 2001.- 2005.: Tablica 2.4.2. Nezaposleni u RH, Zadarskoj županiji i Lišanima u razdoblju 2001.- 2005.
Broj nezaposlenih 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Republika Hrvatska 395077 366120 318684 317577 307851 Zadarska županija 16797 16147 12725 12278 11361 Lišane Ostrovičke 72 59 19 25 30
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Nezaposlenost u Lišanima opada do 2003. godine a zatim raste. U općini koja nema ni 800 stanovnika i prema tome ne više 300 aktivnih, takvo kretanje ne treba brinuti. Ponekad je, naime, dovoljno otvoriti ili zatvoriti samo jedno poduzeće pa da se kretanje obrne. Ono o čemu treba brinuti su stope nezaposlenosti i njihove usporedbe sa stopama u okruženju. Procjena za 2001. godinu dana je u Tablici 2.4.3.: Tablica 2.4.3. Procjena stope nezaposlenosti u RH, Zadarskoj županiji i Lišanima u 2001. godini
Stopa nezaposlenosti Republika Hrvatska 24,13% Zadarska županija 31,42% Lišane Ostrovičke 33,72%
Izvor: izračun prema podacima Popisa 2001. Stopa nezaposlenosti u Tablici 2.4.3. izračunata je kao omjer nezaposlenost/zaposlenost + nezaposlenost. Uspoređene sa stanjem u Zadarskoj županiji, a pogotovo sa stanjem u Hrvatskoj, Lišane ne stoje dobro, a kako je od 2001. godine na ovamo nezaposlenost u općini rasla (Tablica 2.4.2.) stopa se mogla samo povećati. Ovo upozorava da je otvaranje novih radnih mjesta hitno ili i da će to teško biti moguće u najznačajnijoj općinskoj gospodarskoj grani, poljoprivredi. Ulaganja, a time i zapošljavanje očito su potrebna u drugim sektorima.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 72
2.4.2. Lišanski poduzetnici Na širem području Lišana Ostrovičkih registrirano je 9 trgovačkih društava i 25 obrta. Od ukupnog broja registriranih trgovačkih društva, sva su aktivna, dok je od ukupnog broja obrta aktivno tek 16 (64 %). U Tablici 2.4.4. prikazana je struktura društava prema djelatnosti. Tablica 2.4.4. Trgovačka društva u Lišanima Ostrovičkim - prema djelatnosti
Djelatnost Broj trgovačkih društava
Poljoprivreda i šumarstvo 1 Rudarstvo 1 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 6
Prijevoz, skladištenje i veze 1 UKUPNO 9
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Dvije trećine poduzeća u Lišanima obavlja trgovinske i servisne usluge a samo dva se bave proizvodnjom. Preostalo poduzeće „Lišane trans“ bavi se prijevozom putnika i roba. Ova struktura nije potpuna jer njome nisu obuhvaćena obiteljska poljoprivredna gospodarstva ali ipak govori o nerazvijenom općinskom gospodarstvu koje je oslonjenom na poljoprivredu. Podijele li se postojeća društva po sektorima, slika o prevladavajućoj ulozi uslužnih djelatnosti je još jasnija. Prikazana je u Slici 2.4.5. Slika 2.4.5. Struktura trgovačkih društava prema sektoru
Struktura trgovačkih društava prema sektorima
11%11%
78%
Primarni Sekundarni Tercijarni
Izvor: Izračun prema podacima, Zavod za poslovna istraživanja. Od ukupnog broja aktivnih trgovačkih društava svi se nalaze u domaćem privatnom vlasništvu. Od ukupno 4 trgovačka društva za koje postoje podaci o zaposlenosti, tri društva zapošljavaju od 0 do 5, a samo jedno od 6 do 10 zaposlenih.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 73
Prema podacima FINA-e ocjena poslovanja obavljena je za 7 od 9 aktivnih društava. Ukoliko društvo posluje bez velikih oscilacija i redovno podnosi izvješća o poslovanju, ocjena je uobičajena. U slučaju da poslovanje tvrtke nije dovoljno transparentno ocjena može biti ili u smjeru davanja preporuke za dodatnom provjerom ili ako je poslovanje tvrtke sumnjivo obavezno se preporuča dodatna preporuka. Broj trgovačkih društava s pripadajućom ocjenom poslovanja tvrtke prikazan je u Tablici 3. Podaci FINA-e za 7 od 9 registriranih trgovačkih društava u Lišanima omogućuju i polaznu ocjenu poslovanja. Ova ocjena je važna jer se donosi u obliku preporuke svima koji imaju namjeru poslovati s ocijenjenim društvom. Ukoliko posluje bez velikih i redovito podnosi izvješća o svom poslovanju, društvo se ocjenjuje povoljno pa se preporuča uobičajena provjera osnovnih pokazatelja. U slučaju da poslovanje društva nije dovoljno transparentno preporučuje se dodatna provjera, a ako je poslovanje tvrtke sumnjivo obavezno se preporuča i dodatna provjera. Broj trgovačkih društava s pripadajućom ocjenom poslovanja tvrtke prikazan je u Tablici 2.4.6. Tablica 2.4.6. Ocjena poslovanja lišanskih trgovačkih društava
Ocjena poslovanja Broj trgovačkih društava spada u 500 najboljih – provjera nije nužna - Dovoljna običajena provjera 4 Preporuča se dodatna provjera 3 Ozbiljno se preporuča dodatna provjera Ukupan broj ocjenjenih društava 7
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. U Lišanima nema trgovačkih društava za koja bi se ozbiljno preporučila dodatna provjera. Od postojećih 7 društava samo 3 treba provjeriti dodatno dok 4 podliježu uobičajenoj provjeri. Ovaj podatak svakako ohrabruje ali treba napomenuti da je riječ o malom broju poduzeća, premalenom da bi se išta značajnije moglo zaključivati. U Tablicama 2.4.7. i 2.4.8. prikazana su najuspješnija trgovačka društva na području Lišana Ostrovičkih. Društva su rangirana s obzirom na produktivnost, novostvorenu vrijednost, visinu prihoda te s obzirom na veličinu društva mjerenu brojem zaposlenih.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 74
Tablica 2.4.7. Najuspješnije tvrtke na području Lišana Ostrovičkih 2004
Rang Trgovačko društvo Osnovna djelatnost Vlasništvo Novostvorena
vrijednost Ukupni prihodi Produktivnost Najveći
poslodavci
ĐIMICA Ostala trgovina na veliko
privatno - domaće 1. 1. 2. 1.
GLADIUS
Trgovina na malo električnim aparatima za kućanstvo
privatno - domaće 2. 2. 1. 4.
LIŠANE TRANSTURIST
Redoviti prijevoz putnika u međugradskom cestovnom prometu
privatno - domaće 3. 3. 3. 2.
MAMINJO
Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju
privatno - domaće 4. 4. 4. 3.
Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, Zavod za poslovna istraživanja. Tablica 2.4.8. Najuspješnije tvrtke na području Lišana Ostrovičkih 2005
Rang Trgovačko društvo Osnovna djelatnost Vlasništvo Novostvorena
vrijednost Ukupni prihodi Produktivnost Najveći
poslodavci
ĐIMICA Ostala trgovina na veliko
privatno - domaće 1. 1. 2. 1.
GLADIUS
Trgovina na malo električnim aparatima za kućanstvo
privatno - domaće 4. 2. 1. 4.
LIŠANE TRANSTURIST
Redoviti prijevoz putnika u međugradskom cestovnom prometu
privatno - domaće 2. 4. 4. 2.
MAMINJO
Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju
privatno - domaće 3. 3. 3. 3.
Izvor: Poslovna Hrvatska 2006, Zavod za poslovna istraživanja. Na području Lišana Ostrovičkih aktivno je 16 obrta. U tablici 2.4.9. prikazana je struktura obrta prema djelatnosti, a u Tablici 2.4.10. i prema sektorima. Podaci o broju zaposlenih kao i ocjena poslovanja obrta nažalost nisu dostupni. Tablica 2.4.9. Struktura obrta prema djelatnosti Djelatnost Broj obrtaPoljoprivreda i šumarstvo 2 Prerađivačka industrija 4 Građevinarstvo 2 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 3 Hoteli i restorani 1 Prijevoz, skladištenje i veze 4 UKUPNO 16 Izvor: Poslovna Hrvatska 2005, FINA.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 75
Slika 2.4.10. Lišanski obrti prema sektorima
Struktura obrta prema sektorima, Lišane Ostrovičke
13%
38%49%
Primarni Sekundarni Tercijarni
Izvor: izračun prema podacima Zavoda za poslovna istraživanja. Za razliku od trgovačkih društava, struktura lišanskih obrta zadovoljava. Raznolikost obrta pokazuje da lišansko gospodarstvo još ima ruralne osobine i da su njegovi sudionici samostojni i sposobni obavljati razne poslove. Ta sposobnost se, nažalost, ne očituje i u djelovanju trgovačkih društava tako da je udio lišanskog gospodarstva u izvozu i uvozu zanemariv. Udjeli su prikazani u tablicama 2.4.11. – 2.4.17. Tablica 2.4.11. Izvoz RH, Zadarske županije i Općine Lišane Ostrovičke u razdoblju 2001.- 2005.
(000 kn)
Izvoz (000 HRK) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Republika Hrvatska 38.861.571,00 38.421.439,00 41.211.442,00 48.362.953,00 52.486.738,00 Zadarska županija 375.857,00 652.285,00 707.094,00 834.102,00 798.238,00 Lišane Ostrovičke 0,00 39,00 208,00 319,00 48,00
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.12. Uvoz RH, Zadarske županije i općine Lišane Ostrovičke u razdoblju 2001.-2005.
(000 kn)
Izvoz (000 HRK) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Republika Hrvatska 75.570.827,00 83.880.110,00 94.830.340,00 100.008.106,00 110.434.735,00 Zadarska županija 750.012,00 1.052.610,00 1.157.896,00 1.069.304,00 1.166.682,00 Lišane Ostrovičke 0,00 167,00 238,00 72,00 272,00
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 76
Tablica 2.4.13. Udio izvoza Zadarske županije i općine Lišane Ostrovičke u ukupnom izvozu RH, 2001. – 2005. (%)
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Zadarska županija 0,97% 1,70% 1,72% 1,72% 1,52% Lišane Ostrovičke 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.14. Udio uvoza Zadarske županije i općine Lišane Ostrovičke u ukupnom uvozu RH,
2001. – 2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Zadarska županija 0,99% 1,25% 1,22% 1,07% 1,06% Lišane Ostrovičke 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.15. Udio izvoza općine Lišane Ostrovičke u ukupnom izvozu Zadarske županije,
2001. – 2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Lišane Ostrovičke 0,00% 0,01% 0,03% 0,04% 0,01%
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.16. Udio izvoza općine Lišane Ostrovičke u ukupnom izvozu Zadarske županije, 2001. –
2005. (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Lišane Ostrovičke 0,00% 0,02% 0,02% 0,01% 0,02%
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. Tablica 2.4.17. Razlika izvoza i uvoza RH, Zadarske županije i općine Lišane Ostrovičke u razdoblju
2001.-2005. (tis. kn) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Republika Hrvatska -36.709.256,00 -45.458.671,00 -53.618.898,00 -51.645.153,00 -57.947.997,00 Zadarska županija -374.155,00 -400.325,00 -450.802,00 -235.202,00 -368.444,00 Lišane Ostrovičke 0,00 -128,00 -30,00 247,00 -224,00
Izvor: Priopćenja DZS-a 2002.- 2005. 2.4.3. Upravljanje infrastrukturom Općina Lišane Ostrovičke je kolovoza 2005. godine osnovala Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti. Pravilnik o njegovom unutarnjem ustroju još nije donešen. Pogon obavlja komunalne djelatnosti, pruža komunalne usluge pravnim i fizičkim osobama i financira
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 77
građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine. Općina Lišane Ostrovičke skrbi i za dječji vrtić i DVD. To je dodatno ali nužno novčano opterećenje jer briga o djeci i vatrogasna zaštita spadaju u redovne općinske funkcije. S druge strane može se uočiti i relativno mali utjecaj općine na upravljanje razvojem infrastrukture. Riječ je prvenstveno o državnim javnim poduzećima koji djeluju na području općine (Hrvatske šume, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HEP i Hrvatski Telekom). To je zabrinjavajuće ima li se u vidu razvojni značaj ovih poduzeća. Njihovi planovi se donose u ograničenoj ili nikakvoj suradnji s općinom i ne moraju nužno biti usklađeni sa lokalnim razvojnim opredjeljenjima i zahtjevima. Podržavajuće infrastrukture nema. U potrazi za financijskim i ostalim uslugama poduzetnici moraju do Benkovca, Zadra, Šibenika a često i do Zagreba. 2.4.4. SWOT analiza Općinsko gospodarstvo podvrgnuto je i SWOT analizi kako bi se ustanovile njegove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Lišansko gospodarstvo svjedoči o poduzetničkom duhu i bogatoj poljoprivrednoj tradiciji ali i o brojnim slabostima. Poduzetnici su redovno kreditno ograničeno sposobni pa do početnog kapitala dolaze teško ili nikako, a nedostaje im i poduzetničkog obrazovanja. Nisu ni organizirani pa ne mogu značajnije utjecati na distribuciju svojih poljoprivrednih proizvoda. Mnoštvo prilika koje se pružaju iz okruženja će stoga biti teško iskoristiti i prvi razvojni koraci će trebati biti okrenuti ka vlastitom poduzetničkom obrazovanju i obrazovanju općinske uprave za razvojno upravljanje. Snage, slabosti, prilike i prijetnje Lišanskog gospodarstva prikazane su u Tablici 2.4.18.: Tablica 2.4.18. Lišansko gospodarstvo - snage, slabosti, prilike i prijetnje
SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE
Poduzetnički duh (Pre)mali početni kapital u poduzetništvu
Plodno tlo Nesređeni katastar i zemljišne knjige
Težnja ka višim fazama prerade
Neiskustvo u upravljanju većim poduzećima
Blizina tržišta poljoprivrednih proizvoda
Nedostatna komunalna infrastruktura
Poljoprivredna tradicija Nedovoljna poduzetnička obrazovanost
Blizina turističkog područja Gospodarska i društvena privlačnost Zagreba
Siromašna gospodarska struktura
Rast potražnje za kamenomDjelomično nametnuta općinska granica
Nedovoljni utjecaj poljoprivrednika na distribuciju poljoprivrednih proizvoda
Fondovi EU
„siva“ ekonomija Autocesta, željeznica
Državni poticaji
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 78
2.5. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti u općini veličine Lišana Ostrovičkih mogu se opisati i s malo riječi. U naselju Lišane u suvremenoj i prikladnoj zgradi djeluje osnovna škola koju je školske godine 2005/2006 pohađalo 80 učenika. Škola ima sve razrede od I do VII ali joj nedostaje oprema. Zdravstvene usluge pružaju se u ambulanti u kojoj uz povremenu pomoć medicinske sestre radi jedna liječnica opće prakse. Ambulanta je jedva opremljena za preglede i ovisi o malim donacijama, a liječnica nema odgovarajuće vozilo s kojim bi obilazila bolesnike. Liječnica je zapriječena i u dodatnom obrazovanju jer ne može prečesto napuštati pacijente radi seminara i skupova. Zdravstvena usluga se tako često svodi na prosljeđivanje bolesnika u Benkovac ili u Zadar. Kulturne djelatnosti svode se na KUD „Lišane“ koje su i jedina udruga civilnog društva u Lišanima. Braniteljske udruge smještene su u Benkovcu, a organizirane brige o mladima nema. Ovako oskudne, općinske društvene djelatnosti podvrgnute su SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Lako je uočiti da su društveni djelatnici predani svom poslu i da je to često i jedino jamstvo da će nešto biti obavljeno. Suradnja društvenih djelatnosti i općinske uprave je dobra što zbog nedostatka sredstava, nažalost, ne daje očekivane učinke. Slabosti društvenih tako proizlaze iz nedostatka nužne opreme. Škola i ambulanta nisu ni izdaleka opremljene kako bi trebalo, a mobilnost zdravstvene radnice je nedovoljna. Prilika i nema mnogo ali se zato mogu nabrojiti prijetnje koje proizlaze iz nedovoljne osjetljivosti državne razvojne politike za male sredine. Ukidanje poštanskog ureda, na primjer, nije Lišance lišilo samo poštanskih usluga nego i mjesta društvenih susreta toliko značajnih u maloj sredini. U prijetnje svakako spadaju i niske plaće društvenih djelatnika koje barem za sad ne mogu poništiti njihovu izvornu motiviranost za obavljanje svog posla. Snage, slabosti, prilike i prijetnje Lišanskih društvenih djelatnosti prikazane su u Tablici 2.5.1.: Tablica 2.5.1. Lišanske društvene djelatnosti – snage, slabosti, prillike i prijetnje
SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE
Predanost društvenih djelatnika svom poslu
Slaba opremljenost zdravstva
Moguća suradnja s županijskim institucijama
Nedovoljno razumijevanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Prepoznat javni značaj obavljanog posla
Nedovoljna opremljenost školstva
Donacije Niske plaće (niska motivacija)
Suradnja društvenih djelatnosti i Općine Lišane
Nedovoljna mobilnost zdravstvenih radnika
HNOS Ukidanje mreže poštanskih ureda
Ukidanje doma zdravlja Benkovac
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 79
2.6. Institucije razvojnog upravljanja Na upravljanje razvitkom Lišana Ostrovičkih utječu mnoge institucije. To su, prije svega, institucije vlasti na državnoj, županijskoj i općinskoj razini, zatim javna poduzeća koja upravljaju prometnim i infrastrukturnim sustavima, institucije koje obavljaju komunalne djelatnosti i ustanove koje obavljaju djelatnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture i športa. 2.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... Među državnim institucijama koje trebaju brinuti o razvitku Lišana razlikujemo institucije vlasti i ostale institucije iz širokog kruga javnog sektora koje imaju javne ovlasti i obavljaju javne poslove. Institucije vlasti obuhvaćaju pri tom politička i političko-izvršna tijela, te upravna tijela. To su Sabor i Vlada Republike Hrvatske, ministarstva, središnji uredi državne uprave, državne upravne organizacije van ministarstva (državne uprave, državni zavodi i državna ravnateljstva) te uredi državne uprave u županijama. Upravni sustav na državnoj razni u okviru političkog sustava uređen je sljedećim propisima:
1. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" 41/01.), 2. Poslovnik Hrvatskog Sabora ("Narodne novine" 6/02.), 3. Zakon o Vladi ("Narodne novine" 101/98., 15/00., 117/01, i 199/03.), 4. Zakon sustavu državne uprave ("Narodne novine" 75/93., 92/96., 48/99., 15/00.,
59/01., 190/03. i 199/03.), 5. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa državne uprave (48/99.,
15/00., 20/00.,199/03, 30/04. i 136/04.). Politička i političko-izvršna tijela te upravna tijela na državnoj razini utječu na upravljanje razvitkom Lišana Ostrovičkih prvenstveno donošenjem zakona i podzakonskih akta, smjernica, i programa. Njihov utjecaj očituje se u financiranju razvitka, regulaciji gospodarstva, poreznoj politici i raznim poticajima koji utječu poslovanje na području Lišana Ostrovičkih, na investicijske uvjete pa i na cijenu rada. Od tijela državne uprave treba istaknuti ona tijela državne uprave koja izravno utječu na razvitak Lišana. U prvom redu to je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka kao resorno ministarstvo. Od prosinca 2003. novim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija određeno je (Čl. 10):
«Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka obavlja i poslove koji se odnose na obnovu objekata infrastrukture i javne namjene te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak tih područja te s njima zemljopisno i gospodarski povezanih područja, kao i stručne poslove koji se odnose na razvitak i obnovu gospodarski zaostajućih područja i područja stradalih u Domovinskom ratu.».
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 80
Novo ustrojeno ministarstvo ima četiri resora: more, turizam, promet i razvitak koje vode državni tajnici. U resoru razvitka ustrojena je Uprava za regionalni razvoj koja obavlja poslove koji se tiču područnog razvitka. Razlike u ustrojstvu i djelokrugu novog ministarstva u odnosu na ranija rješenja govore o pojačanoj brizi države za navedena područja. To je vidljivo i iz unutarnje strukture ministarstva - djelokrug poslova vezanih za područja od posebne državne skrbi prenesen je s razine odjela na upravu. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka posebno je sudjelovalo u revitalizaciji Općine Lišane Ostrovičke, u izgradnji infrastrukture i obnovi razrušenih objekata, te i u izradi relevantne zakonske regulative za područja od posebne državne skrbi, što je razvidno iz slijedećeg popisa: Razvitak
Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju (NN 11/04
Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03) Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' - znanost (NN 108/03) Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' - Strategija razvitka
mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi (NN 97/03) Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006.
godine (NN 13/03) Strategija razvitka 'Hrvatska u 21. stoljeću' - makroekonomija (NN 145/02) Strategija 'Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću' (NN
109/02) Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/02) Strategija obrane Republike Hrvatske (NN 33/02) Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 32/02) Odluka o izradi strategije razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' (NN
29/00) Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN
81/99) Odluka o izradi Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštitne biološke i krajobrazne
raznolikosti (NN 40/97) Prognanici, povratnici, izbjeglice
Zaključak o produženju roka za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika koji su bili korisnici društvenih stanova izvan područja posebne državne skrbi (NN 79/05)
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 81
Zakon o statusu prognanika i izbjeglica (NN 96/93, 39/95, 29/99 (vjerodostojno tumačenje članka 14. Zakona), 128/99)
Zakon o privremenom korištenju stanova (NN 66/91, 76/93) Zaključak o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana,
a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima Republike Hrvatske koja su izvan područja posebne državne skrbi (NN 100/03)
Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i razvojne banke Vijeća Europe za projekt povratka prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj - obnova i stambeno zbrinjavanje (MU 7/01)
Ugovor o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice MU.. 11/01
Ugovor o zajmu za projekt 1435 održivi povratak prognanika i izbjeglica - povrat imovine i stambeno zbrinjavanje između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe (MU 6/04)
Uredba o Uredu za prognanike i izbjeglice (NN 36/96) Uredba o statusu prognanika i izbjeglica (NN 64/91) Uredba o povratku prognanika i izbjeglica na oslobođeno područje (NN 81/95) Uredba o pravima povratnika (NN 33/97, 69/97) Odluka o Republičkom fondu 'Kralj Zvonimir' (NN 2/92, 67/96 - fond pruža pomoć
izbjeglicama i prognanicima) Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za ostvarivanje Programa uspostave
povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske (NN 107/97)
Pravilnik revizije osobnih kartona prognanika, povratnika i izbjeglica (NN 94/96) Pravilnik o vrsti i količini predmeta kućanstva i osobnih stvari koje se mogu uvoziti
temeljem carinskih i poreznih povlastica useljenika i povratnika (NN 22/98) Pravilnik o socijalnom zbrinjavanju povratnika i useljenika (NN 84/98) Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 92/98 -
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 88/02) ukida točke 9., 10. i 14. (Postupci povratka) Programa
Konvencija o pravnom položaju izbjeglica (MU 15/50, NN MU 12/93) Protokol o pravnom položaju izbjeglica (MU 15/67, NN MU 12/93)
Obnova
Zakon o obnovi (NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00 - ratna uništenja ili oštećenja priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete NN 61/91, 70/91)
Pravilnik o građevinskim i instalacijskim materijalima koji se mogu nabavljati iz sredstava odobrenoga kredita za obnovu (NN 62/94, 67/94)
Nastavak obnove ratom stradalih područja (NN 159/98) Uredba o roku za podnošenje zahtjeva za obnovu te popravak i opremanje obiteljskih
kuća i stanova u hrvatskom Podunavlju (NN 30/99, 32/99, 42/99, 92/99)
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 82
Uredba o odobravanju posebnih kredita za popravak obiteljskih stambenih i gospodarskih zgrada oštećenih ratnim razaranjima (NN 61/92)
Odluka o reguliranju otplate zajma Svjetske banke za hitnu obnovu i kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak korištenih za obnovu ratom oštećenih objekata komunalne i vodnogospodarske infrastrukture (NN. 131/02)
Odluka o krajnjem roku za podnošenje zahtjeva za obnovu (NN 41/04 - Odluka se odnosi na ratom oštećene stambene objekte)
Pravilnik o prioritetima obnove i potpori za opremanje obiteljskih kuća i stanova (NN 68/00)
Naputak o načinu i postupku otpisa kredita za obnovu stambenih zgrada i stanova (NN 88/96, 3/01)
Regionalni razvoj Republike Hrvatske
Zakon o Fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 107/01 - djelatnost Fonda se odnosi na poticanje razvoja područja pogođenih posljedicama rata, slabo naseljenih područja, područja posebne državne skrbi, otoka, brdsko-planinskih područja, graničnih i pograničnih područja, područja sa strukturnim problemima, područja koja ostvaruju bruto domaći proizvod koji je niži od 65% prosječnog bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj i drugih područja sukladno Programu)
Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 65/02, 81/04)
Uvjeti kreditiranja infrastrukturnih i gospodarskih projekata (NN 101/02, 81/04 - ovim dokumentom utvrđuju se uvjeti i način sudjelovanja Fonda za regionalni razvoj RH u realizaciji pojedinih projekata)
Područja posebne državne skrbi
Zakon o dopuni Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 90/05) Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 73/00, 87/00,
69/01, 94/01, 88/02, 26/03 (pročišćčeni tekst)) Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o brdsko-planinskim područjima (NN 90/05) Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03) Odluka o visini naknade vlasnicima za pretrpljenu štetu (NN 68/03 - Odluka se odnosi
na naknadu za pretrpljenu štetu vlasnicima kojima nije vraćena u posjed njihova imovina u rokovima utvrđenim u članku 27. stavcima 2. i 3. Zakona o područjima posebne državne skrbi
Odluka o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi N.N. 138/02)
Pravilnik o poreznim i carinskim povlasticama na područjima posebne državne skrbi (NN 57/96)
Program Hrvatske garancijske agencije za područja posebne državne skrbi (NN 85/01)
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 83
Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt - Obnova komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi (MU 16/03)
Stambeno zbrinjavanje na područjima od posebne državne skrbi
Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (NN 94/05)
Uredba uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (NN 10/01 - Uredba se na odgovarajući način primjenjuje za osiguravanje alternativnog smještaja privremenim korisnicima iz Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 159/98, 89/99)).
Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (NN 48/03)
Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (NN 116/02)
Zakonom o područjima od posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka stanovništva koje je prebivalo na tim područjima prije Domovinskog rata, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, i pravne osobe koje imaju sjedište na područjima posebne državne skrbi. Općina Lišane Ostrovičke sa svojim naseljima (ujedno i katastarskim općinama) Dobropoljci, Lišane Ostrovičke i Ostrovica u cijelosti pripada drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Na toj osnovi resorna ministarstva aktivno su sudjelovala u dosadašnjem razvitku Općine Lišane Ostrovičke. Osim Ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka u revitalizaciji Lišana Ostrovičkih i sudjelovalo je i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. 2.6.2. Državni uredi u Zadarskoj županiji Izmjenama Zakona o sustavu državne uprave od 29.06.2001 (NN 59/03) u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) po kojem se Županije ustrojavaju kao jedinice područne (regionalne) samouprave, za poslove državne uprave osnivaju se uredi državne uprave kao prvostupanjski uredi u jedinicama područne (regionalne) samouprave. Sjedište ureda državne uprave u Zadarskoj županiji je u Zadru. Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Zadarskoj županiji ustrojene su sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 84
Ured državne uprave u Zadarskoj županiji (1 predstojnik)
1. Služba za zajedničke poslove (2 djelatnika) obavlja stručne poslove za potrebe predstojnika i zamjenika predstojnika, nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te opće, kadrovske, informatičke, planske, materijalno-financijske, računovodstvene, administrativne i pomoćno-tehničke poslove za potrebe Ureda državne uprave.
Odsjek za opće, kadrovske, administrativne, pomoćno-tehničke poslove i poslove nadzora (11 djelatnika)
Pododsjek za informatičke poslove (5 djelatnika) Pododsjek za planske, materijalno financijske i računovodstvene poslove (4
djelatnika) 2. Služba za gospodarstvo (2 djelatnika)
obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na gospodarstvo i statistiku. Odsjek za turizam i pomorstvo (7 djelatnika) Odsjek za statistiku (8 djelatnika) Odsjek za gospodarstvo (11 djelatnika)
3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na prostorno uređenje i graditeljstvo te imovinsko-pravne poslove.
Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo (11djelatnika) Odsjek za imovinsko pravne-odnose (10 djelatnika) Odsjek za obnovu (7djelatnika)
4. Služba za društvene djelatnosti (1 djelatnik) obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na društvene djelatnosti.
Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb (17 djelatnika) Odsjek za prosvjetu, kulturu, informacije, šport i tehničku kulturu (9
djelatnika) Odsjek hrvatskih branitelja (10 djelatnika)
5. Služba za opću upravu (1 djelatnik) obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na opću upravu te druge upravne i stručne poslove koji nisu u djelokrugu koje druge unutarnje ustrojstvene jedinice ureda državne uprave.
Odsjek za osobna stanja građana i matičarstvo (21 djelatnik) Pododsjek za udruge građana i popise birača (5 djelatnika)
Osim navedenog Županijskog ureda državne uprave postoji još pet Ispostava županijskog ureda među kojima je i Ispostava u Benkovcu sa 7 zaposlenih. U navedenoj ispostavi obavljaju se upravni i stručni poslovi koji se odnose na gospodarstvo, društvene djelatnosti, prostorno uređenje i graditeljstvo, opću upravu i statistiku.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 85
2.6.3. Ispostave središnjih tijela državne uprave Za obavljanje poslova državne uprave na području Općine Lišane Ostrovičke ne postoje ispostave i izdvojene organizacijske jedinice, odnosno punktovi središnjih tijela državne uprave i državnih upravnih organizacija, te pravosudnih institucija. Općine Lišane Ostrovičke sve poslove vezane za rad naprijed navedenih institucija obavlja u Gradu Benkovcu i Gradu Zadru. Kao ilustraciju položaja Lišana Ostrovičih u tako ustrojenom i razmještenom sustavu treba izdvojiti stanje katastarskih planova i usklađenost sa stanjem na terenu koja se za općinu vodi kod Područnog ureda za katastar Zadar – Ispostava Benkovac. Ono je sve samo ne zadovoljavajuće:
planovi su 100% skenirani ali nisu geokodirani i vektorizirani, stanje na terenu odstupa oko 60% od stanja prikazanom na katastarskim planovima, izrađeni su katastarski planovi, ali nije izvršeno izlaganje katastarskih podataka kao ni
izrada katastarskog operata za novi premjer, uništeno je 50% stalnih geodetskih točaka..
Ovakvo stanje katastarskih karata otežava upravljanje i gospodarenje zemljištem, a naročito planiranje i rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Zemljišne knjige su neažurne, tako da je preko 50% vlasnika zemljišta umrlo, a još su upisani. Treba posebno uočiti kako i što rade Ispostave državne uprave i resornih ministarstava. Organizacijski su u dobroj mjeri izolirane, usredotočene su na upravne poslove i vođenje obveznih evidencija (izdaju dozvole, rješavaju molbe i zahtjeve i sl.). i nisu povezane s lokalnom samoupravom koliko bi trebalo. Iako ih je većina iz benkovačkog i lišanskog kraja i u njemu žive, službenici ispostava ne sudjeluju aktivno u lokalnom razvojnom planiranju i odlučivanju. 2.6.4. Županijske institucije Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:
školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Zadarske županije, kao i poslova državne uprave prenijetih na Županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima u Zadarskoj županiji upravljaju pročelnici koji na temelju javnog natječaja imenuje Županijsko poglavarstvo. U sklopu Zadarske županije djeluju sljedeći upravni odjeli i zavodi:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 86
Ured Župana Upravni odjel za društvene djelatnosti (5 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u
području srednjeg i osnovnog školstva, kulture, športa i tehničke kulture: predlaže javne potrebe i prati izvršenje javnih potreba u području iz svoga djelokruga; usklađuje investicije i održavanje te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga; prati i potiče razvitak znanosti i tehnologije.
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području sustava zdravstvene zaštite, javnog zdravstva i socijalne skrbi; usklađuje investicije te predlaže razvitak mreže ustanova iz svoga djelokruga; prati zdravstveno i socijalno stanje potrebe.
Upravni odjel za gospodarstvo (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području industrije, brodogradnje, energetike, rudarstva, obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva, trgovine, prometa (osim pomorskog), poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva, usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvitka općina i gradova.
Upravni odjel za pomorstvo i turizam (3 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove u području turizma, pomorstva, pomorskog prometa i luka; vodi postupke dodjele koncesija na pomorskom dobru, prati stanje pomorskog dobra i plaćanje naknada za korištenje pomorskog dobra; poduzima aktivnosti u cilju unapređenja stanja u turizmu i pomorstvu.
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove (2 djelatnika)obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog uređenja; koordiniranja, planiranja, pripreme izrade i sređivanja prostorne dokumentacije; poslove usmjeravanja komunalne opremljenosti i komunalnih poslova te poslove u zaštiti okoliša.
Upravni odjel za razvoj i infrastrukturu (2 djelatnika) utvrđuje plan razvojnih programa za sve proračunske korisnike na prijedlog pojedinih proračunskih korisnika, koordinira i prati ostvarivanje zajedničkih razvojnih programa; usklađuje infrastrukturne projekte županije; obavlja poslove iz nadležnosti županije u obnovi, razminiranju i državnim infrastrukturnim projektima; obavlja poslove u svezi zaštite od požara, civilne zaštite i elementarnih nepogoda.
Upravni odjel za proračun, financije i opće poslove (7 djelatnika) izrađuje prijedlog i izmjene proračuna, obračuna proračuna i konsolidiranog proračuna te prateće akte i propisana izvješća u svezi proračuna; obavlja opće poslove; prati naplatu i izvršenje proračuna; predlaže mjere u cilju povećanja prihoda i smanjenja izdataka; prati javne prihode jedinica lokalne samouprave; vodi knjigovodstvene evidencije, blagajničko poslovanje, obračun plaća i ostalih naknada te obavlja ostale financijsko računovodstvene poslove za sve korisnike proračuna; obavlja proračunski nadzor sukladno zakonu i drugim propisima; vodi registar pravnih osoba i imovine Županije i utvrđuje zajednički plan nabave i plan radnih mjesta.
Upravni odjel za samoupravu i upravu (17 djelatnika) obavlja upravne i stručne poslove na pripremi i održavanju sjednica Županijske skupštine, Županijskog poglavarstva i njihovih radnih tijela; kadrovske poslove odnosno vođenje registra djelatnika, sudjelovanje u izradi zajedničkog plana radnih mjesta i druge poslove iz radnih odnosa djelatnika Županije; pravne poslove za potrebe županije; poslove obrambenih priprema;
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 87
poslove suradnje sa zastupnicima, tijelima i jedinicama lokalne samouprave, udrugama i državnim tijelima u općim i pravnim pitanjima iz samoupravnog djelokruga županije; poslove u svezi predstavki i pritužbi građana i pravnih osoba; poslove zaprimanja i otpreme pošte i arhiviranja pisane građe.
Zavod za prostorno planiranje (16 djelatnika) obavlja poslove procjene mogućnosti razvitka u prostoru; izrade i praćenja provedbe prostornog plana županije; praćenja stanja i izrade izvješća o stanju u prostoru i okolišu i programa mjera unapređenja stanja u prostoru i okolišu; izrade i praćenja prostornih planova posebnih obilježja; provođenja javnih rasprava i pribavljanja mišljenja jedinica lokalne samouprave; vođenje dokumentacije prostora, izdavanja suglasnosti i ostale stručne poslove u prostornom planiranju.
Svi odjeli participiraju u programima vezanim za područja od posebne državne skrbi koji se uglavnom odnose na komunalnu (voda, struja, promet), društvenu (škola, ambulanta), te gospodarsku (poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo) infrastrukturu. Suradnja Općine Lišane Ostrovičke kao jedinice lokalne samouprave i Zadarske županije može se ocijeniti dobrom. 2.6.5. Općina Lišane Ostrovičke i njen djelokrug Samoupravni djelokrug općine Lišane Ostrovičke određen je člankom 134. Ustava RH. U djelokrugu su poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu te promet na svom području. Sve ovo određeno je i Zakonom o lokalnoj samoupravi koji, međutim, navodi i da će se posebnim zakonima odrediti poslovi koje je jedinica lokalne samouprave dužna organizirati te poslovi koje jedinica lokalne samouprave može obavljati, ako je osigurala uvjete za njihovo obavljanje. Pored poslova iz samoupravnog djelokruga, općina Lišane Ostrovičke dužna je obavljati i poslove koji se s tijela državne uprave prenose na jedinice lokalne samouprave, a koji spadaju u preneseni djelokrug poslova. Obzirom na (pre)veliki broj propisa iz kojih se mogu iščitavati poslovi jedinica lokalne samouprave, ovdje je naveden samo pregled zakona i nekih važnijih propisa kojima su određeni poslovi koje trebaju obavljati jedinice lokalne samouprave neovisno o tome da li se radi o samoupravnom ili o prenesenom djelokrugu:
Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zakupu poslovnog prostora Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda Zakon o zaštiti zraka Zakon o knjižnicama Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi Zakon o zaštiti okoliša Zakon o prostornom uređenju
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 88
Zakon o grobljima Zakon o najmu stanova Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o trgovini Zakon o vodama Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi Zakon o športu Zakon o tehničkoj kulturi Zakon o veterinarstvu Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o zaštiti od požara Zakon o vatrogastvu Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Zakon o prijevozu u cestovnom prometu Zakon o igrama na sreću Zakon o otpadu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o naseljima Zakon o javnom okupljanju Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Zakon o udrugama Zakon o popisima birača Zakon o referendumu Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o osnovnom školstvu
Iz pregleda zakona i propisa na osnovi kojih se obavljaju lokalni poslovi vidljivo je da se radi o ograničenim mogućnostima jedinica lokalne samouprave. U samo manjem broju slučajeva jedinice lokalne samouprave uređuju i obavljaju javne poslove i pri tom imaju potpune i cjelovite nadležnosti. Znatnije nadležnosti su iz područja komunalnog gospodarstva, prostornog uređenja i društvenih djelatnosti, dok se ostali poslovi pojavljuju sporadično i nemaju osobito značenje za zadovoljavanje lokalnih potreba građana. Upravljanje razvitkom lokalne zajednice trebalo bi počivati na načelu supsidijarnosti, prema kojem javne poslove obavljaju one institucije koje su najbliže građanima. Do izmjena Ustava i donošenja Zakona o područnoj i lokalnoj samoupravi (NN 33/01, 129/05) zakonska rješenja bila su, međutim, utemeljena na načelu enumeracije prema kojem je u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave spada samo ono što joj je zakonom izričito dano u nadležnost. Ustavom RH (NN 41/01) uveden je princip opće klauzule prema kojoj se javni poslovi dodjeljuju onim tijelima koja su najbliža građanima. Ta tijela tako obavljaju i sve poslove koji nisu dani u nadležnost drugima. S druge strane, stavak 2. Članka 19. Zakona o područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi ("Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 89
dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.«) aktualizirano je načelo enumeracije. Nadalje, zbog neusklađenosti i nedorečenosti pojedinih propisa, donošenje mnogih podzakonskih akata ostavljeno je nadležnom ministru što u većini slučajeva sužava dodatna prava lokalne zajednice. Treba se osvrnuti i na nadzor središnje državne vlasti nad lokalnom samoupravom. Ustav RH u svom članku 136. određuje da su u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave samostalne i da podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. U razradi ovog ustavnog članka Zakon o područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi navodi da država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2.6.5.1. Predstavničko-izvršna vlast Predstavničko-izvršnu komponentu vlasti čine Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke i Predsjednik Općinskog vijeća. Vijeće ima 11 članova a konstituirano je nakon provedenih lokalnih izbora 2005. godine na kojima su se nadmetale stranačke liste i liste nezavisnih kandidata po proporcionalnom sustavu. Do izmjena zakona 2005. godine predsjednik Općinskog vijeća zastupao je Općinu i bio je nositelj je izvršne vlasti. Općinsko vijeće utvrđuje razvojnu politiku Općine, određuje ciljeve i prioritete u rješavanju problema i financiranju, te odlučuje od svim važnim pitanjima za Općinu. Nadležno je za donošenje svih općih akata kojim se ostvaruje regulacijska i distribucijska funkcija lokalne samouprave. To su, prije svega, Statut Općine i Odluke i drugi opći akti kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Općine. Postupcima određenim odlukama i statutom Općinsko vijeće
bira i razrješuje predsjednika Općinskog vijeća i dva potpredsjednika osniva i bira članove radnih tijela vijeća, te imenuje i razrješuje druge osobe određene
zakonom, drugim propisom ili statutom, uređuje ustrojstvo i djelokrug općinskog upravnog tijela, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih,
komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu, obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug
Općinskog vijeća. Osnovna uloga općinskih vijeća je donošenje općih pravnih akata iz samoupravnog ili prenesenog djelokruga. Tablica 1. pokazuje što je sve općinsko vijeće Lišana Ostrovičkih uredilo prema postojećim zakonima a što još čeka da bude uređeno.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 90
Tablica 2.6.1. Pravno tvorna djelatnost općinskog vijeća Lišana Ostrovičkih ZAKONSKI OKVIR Poslovi Općine Lišane Ostrovičke Uređeno
osigurava trajno i kvalitetno obavljanja komunalnih djelatnosti, osigurava održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne ispravnosti, poduzima mjere za očuvanje i zaštitu okoliša
da
osniva trgovačko društvo, javnu ustanovu ili vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti,
da
dodjeljuje koncesiju za obavljanje komunalnih djelatnosti, da donosi odluku o komunalnom redu, da donosi odluku o komunalnoj naknadi, da donosi program održavanja komunalne infrastrukture, da donosi program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, da
Zakon o komunalnom gospodarstvu
donosi odluku o komunalnom doprinosu. da Zakon o zakupu poslovnog prostora
nabavlja opremu i sredstva za zaštitu i održava ih u ispravnu stanju, da donosi planove zaštite i spašavanja, da procjenu visinu štete na svom području, da imenuje povjerenstvo za procjenu Šteta od elementarnih nepogoda, da
Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda
osigurava sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda.
da
Zakon o zaštiti zraka jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području (u daljnjem tekstu: područna mreža).
ne
osniva narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu, ne imenuje ravnatelja uz naknadnu potvrdu ministra kulture, ne
Zakon o knjižnicama
osigurava sredstva za rad knjižnice. ne Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi donosi program javnih potreba u kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje
programa da
uređuje, organizira, financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koji su lokalnog značenja,
ne Zakon o zaštiti okoliša
donosi program zaštite okoliša u skladu sa strategijom i programom zaštite okoliša županije.
ne
donosi dvogodišnje izvješće o slanju u prostoru i program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
da Zakon o prostornom uređenju
donosi prostorni plan uređenja općine, generalni urbanistički plan i detaljni plan uređenja.
da
donosi odluku kojom utvrđuje potrebu izgradnje groblja, da donosi odluku o zatvaranju groblja kada utvrdi da na groblju više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta.
ne
donosi odluku o premještanju groblja ili dijela groblja koje je izvan upotrebe, ne
Zakon o grobljima
donosi odluku o mjerilima i načinu dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje, vremenskim razmacima ukopa u popunjena grobna mjesta te o načinu ukopa nepoznatih osoba, o održavanju groblja i uklanjanju otpada, o uvjetima upravljanja grobljem, o uvjetima i mjerilima za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta i godišnje naknade za korištenje.
da
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje fizičku ili pravu osobu za obavljanje hitnih popravaka. ne određuje lokacije za pokretnu prodaju, prodaju robe na klupama, u kioscima, automatima i prigodnu prodaju,
da Zakon o trgovini
izdaje rješenja o radu trgovina nedjeljom i praznikom te radu u turističkoj sezoni.
da
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 91
donosi po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih voda propise o mjerama, načinu i opsegu opće uporabe voda.
ne
donosi odluku o načinu održavanja objekata i uvjetima osiguravanja odgovarajuće kakvoće vode. donosi odluku o zaštiti izvorišta voda.
ne
Zakon o vodama
donosi odluku odvodnji otpadnih voda na području općine ne osniva javnu ustanovu-dječji vrtić, da donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području, ne imenuje članove upravnog vijeća ustanove i ravnatelja ustanove, da
Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi
donosi program javnih potreba kojim se osiguravaju sredstva za financiranje djelatnosti.
da
Zakon o športu utvrđuje javne potrebe u športu i za njihovo ostvarivanje osigurava financijska sredstva.
da
Zakon o tehničkoj kulturi donosi program javnih potreba u tehničkoj kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje programa.
ne
Zakon o veterinarstvu donosi odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca. da za potrebe socijalne skrbi osigurava sredstva u visim od najmanje 5% prihoda proračuna kojima prvenstveno osigurava pomoć i podmirenje troškova stanovanja, osigurava sredstva za ostvarivanje prava utvrđenih ovim zakonom u većem opsegu.
da Zakon o socijalnoj skrbi
osniva dom socijalne skrbi kao javnu ustanovu uz prethodno odobrenje ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi
ne
Zakon o zaštiti od požara donosi procjenu i plan zaštite od požara. da općinsko poglavarstvo osniva javnu vatrogasnu postrojbu kao jamu ustanovu.
da Zakon o vatrogastvu
osigurava sredstva za redovnu djelatnost javne vatrogasne postrojbe. da općinsko poglavarstvo predlaže izbor i razrješenje predsjednika turističke zajednice,
ne
općinsko poglavarstvo imenuje predstavnika u nadzorni odbor turističke zajednice,
ne
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma
općinsko poglavarstvo obavlja pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice i sazivanje osnivačke skupštine.
ne
donosi odluku o lokalnom linijskom prijevozu, da Zakon o prijevozu u cestovnom prometu donosi odluku o auto taksi prijevozu. ne
Zakon o igrama na sreću daje suglasnost o mogućem obavljanju registrirane djelatnosti za priređivanje igara na sreću.
ne
Zakon o otpadu osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. da osigurava sredstva za financiranje izgradnje odlagališta komunalnog
otpada. da
općinsko vijeće na temelju propisa dužni su donijeti plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta.
da
Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina osniva i vodi katastar vodova, osniva i vodi evidenciju naselja, ulica i kućnih brojeva, određuje kućne brojeve.
ne
donosi odluku o imenovanju ulica i trgova. ne Zakon o naseljima određuje organ koji pribavlja ploče s imenima naselja, ulica i trgova i pločice s brojevima zgrada, određuje način podmirivanja troškova pribavljanja i postavljanja ploča s imenima naselja, ulica i trgova, kao i pločica s brojevima zgrada.
ne
donosi odluku o uređenju prometa na području jedinice lokalne samouprave,
ne Zakon o sigurnosti prometa na cestama
predstavničko tijelo na prijedlog policijske uprave organizira prometne jedinice mladeži,
ne
može donijeti odluku o proglašenju kulturnog dobra.
ne
općinsko poglavarstvo daje prethodno mišljenje o namjeni i načinu uporabe nepokretnog kulturnog dobra.
ne
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
osigurava sredstva za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. ne
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 92
daje odobrenje za uporabu naziva jedinice lokalne samouprave, njezine izvedenice te njezin grb i zastavu,
ne Zakon o udrugama (NN70/97)
donosi mjerila za utvrđivanje udruga od interesa za jedinku lokalne samouprave.
ne
određuje područje za vođenje popisa birača, određuje vođenje posebnog sveska popisa birača za pojedine dijelove općine odnosno naselja prema biračkim mjestima,
ne
određuje provjeru popisa birača prilikom raspisivanja izbora. da
Zakon o popisima birača
osniva komisiju za popis birača. da Zakon o referendumu donosi odluku o raspisivanju lokalnog referenduma. da imenuje članove povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma. da
propisuje raspored, početak i završetak radnog vremena u ugostiteljstvu na svom području. Inspekcijske poslove u provedbi Zakona i drugih propisa donesenih na temelju Zakona obavlja turistička inspekcija.
da Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
utvrđuje prostore na kojima se smiju pružati usluge u pokretnom ugostiteljskom objektu.
ne
propisuje stopu poreza na potrošnju. ne propisuje visinu poreza na kuće za odmor, da utvrđuje visinu poreza na reklame, da propisuje visinu poreza na tvrtke. da propisuje visinu poreza na korištenje javnih površina, da
Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave
može propisati prirez na porez na dohodak. ne Zakon o proračunu donosi proračun jedinice lokalne samouprave. da Zakon o zdravstvenoj zaštiti predlaže potreban broj doktora medicine odnosno drugih zdravstvenih
djelatnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove, imenuje ih županijska skupština.
da
Zakon o sudovima
predlaže suce porotnike općinskih, trgovačkih i županijskih sudova, a imenuje ih županijska skupština.
ne
UDIO 56% DA 44% NE
Tablica 1. upućuje da predstavničko tijelo Općine Lišane Ostrovičke tek polovično ispunjava svoju pravnotvornu funkciju. Od 79 akata koje je Općinsko vijeće trebalo donijeti, donešeno je tek 44 (56%). Predsjednika Općinskog vijeća bira Općinsko vijeće iz reda svojih članova, po postupku utvrđenim poslovnikom. Predsjednik Općinskog vijeća ima dva potpredsjednika koji se biraju na isti način kao i predsjednik. Stručne i tehničke poslove Općinskog vijeća obavlja tajnik. Do nedavno, općina Lišane Ostrovičke nije imala poglavarstvo što je smanjivalo je odgovornost kreatora političkih odluka. Međutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» 129/05) ponovno je uvedena trodioba, odnosno dvodioba vlasti u manjima jedinicama lokalne samouprave. Općina tako danas ima i poglavarstvo od 5 članova i načelnika općine.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 93
2.6.5.2. Upravna vlast Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke donijelo je Pravilnik o unutarnjem ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Općine. Tablica 2.6.2. Jedinstveni upravni odjel – predviđena kadrovska struktura
R.br. Radno mjesto Stručna sprema Radno iskustvo Broj izvršitelja
Jedinstveni upravni odjel
1. pročelnik VII/I 2 godine 1
2. adm. referent IV 1 godina 1
3. rač. referent VI/II 1 godina 1
4. odgajatelj VI/II 1 godina 1
Od Pravilnikom predviđena četiri radna mjesta popunjena su samo tri. Broj radnih mjesta je za sada adekvatan postojećim poslovima, ali svi rade sve što bi u budućnosti kad se poslovi umnože moglo izazvati probleme. 2.6.5.3. Javna poduzeća Za obavljanje komunalnih i drugih poslova jedince lokalne samouprave osnivaju trgovačka društva i ustanove. Općine osnivaju javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne samouprave. Javna poduzeća i ustanove koje osnivaju njihovi su vlasnici, vrše nad njima nadzor. Ustanove financira jedinica lokalne samouprave, a javna poduzeća financiraju se obavljanjem djelatnosti. Općina Lišane Ostrovičke je osnovala Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti. Pogon je tek osnovan (kolovoz 2005. godine), tako da se Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu još donosi. Pogon obavlja komunalne djelatnosti, pruža komunalne usluge od interesa za pravne i fizičke osobe, te financira građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području Općine. Općina Lišane Ostrovičke skrbi i za dječji vrtić i DVD. To je dodatno novčano opterećenje, ali i nužnost za normalno obavljanje općinskih funkcija.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 94
2.6.6. Općinski proračun Proračun Općine Lišane Ostrovičke slijedi međunarodnu metodologiju praćenja državnih financija (Government Finance Statistics, GFS), koju izdaje Međunarodni monetarni fond. Ona predstavlja međunarodne smjernice za statističku metodlogiju praćenja statistike javnog sektora, koja je u potpunosti usklađena sa sustavom nacionalnih računa (System of National Accounts, 1993). Proračunski prihodi U 2004. i 2005. godini ukupni su proračunski prihodi i rashodi Općine Lišane Ostrovičke bili izjednačeni po iznosima, a manji rashodi od prihoda od poslovanja rezultirali su prenesenim viškom prihoda, koji je utrošen za financiranje razvojnih projekata (izgradnju i održavanje poslovnih objekata, te izgradnju cesta). U strukturi ukupnih prihoda najveći dio čine prihodi poslovanja, koji su 2004. godine iznosili 80% ukupnih prihoda proračuna, a samo 1,5% prihoda čine prihodi od prodaje nefinancijske imovine. Prihodi od pomoći iz državnog odnosno županijskog proračuna čine najveći dio prihod a proračuna Općine Lišane Ostrovičke, bez kojih općina ne bi mogla osigurati danu razinu javnih dobara i usluga svojim građanima. Prihodi od pomoći u 2004. godini činili su 27%, U 2005. udio je povećan na 39% ukupnih prihoda u proračunu. Prihodi od poreza su važan izvor proračunskih prihoda i iznose 30% ukupnih prihoda ili 37,5% prihoda od poslovanja. U poreznim prihodima najizdašniji je prihod od poreza na dohodak iako općina nije uvela prirez porezu na dohodak (prema odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za općine je propisana maksimalna stopa prireza porezu na dohodak od 10%). Prihodi po posebnim propisima odnosno neporezni prihodi u čemu najveći dio pripada prihodima od komunalne naknade sljedeći su po važnosti lišanski izvor proračunskih prihoda. 2004. godine sudjelovali su u ukupnom prračunskom prihodu sa 7, a 2005. s 9%. Ostali prihodi od obavljanja vlastite djelatnosti sudjelovali su s 12% u 2004. i s 8% u 2005. godini. Proračunski rashodi Ukupni rashodi u obje promatrane fiskalne godine prate po iznosima proračunske prihode. Osnovna struktura proračunskih rashoda su rashodi poslovanja, čiji se udio u ukupnim rashodima u 2005. godini smanjuje s tri četvrtine na dvije trećine, a značajno se povećava udio rashoda za nabavu nefinancijske imovine (s četvrtine na trećinu).
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 95
Najznačajniji rashodi su materijalni rashodi koji odnose trećinu općinskog proračuna. To su rashodi kojima se pokrivaju troškovi rada predstvničkih i izvršnih tijela i tekuće investicijsko održavanje. Što se tiče strukture rashoda poslovanja, rashodi za zaposlene se nominalno smanjuju, a rashodi za subvencije, pomoći i naknade građanima povećani su i dosižu 6% ukupnih rashoda. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnosno rashodi namijenjeni razvojnim projektima pokazuju značajnu tendenciju nominalnog rasta. U 2005. godini iznos za ulaganja u izgradnju i održavanje poslovnih objekata i cesta veći je od iznosa realiziranog 2004. godine. Usporedbe Lišane Ostrovičke svrstane su u drugu skupinu općina u području posebne državne skrbi. Općinski proračuni u 2004. i 2005. godini uspoređeni su uz pomoć odabranih proračunskih pokazatelja s ostalim lokalnim proračunima u Zadarskoj županiji, sa samim županijskim proračunom, te sa proračunima ostalih jedinica lokalne i područne samouprave u Hrvatskoj. Prema podacima o ostvarenju proračuna za 2004. proračunsku godinu, ukupni prihodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke sudjeluju u ukupnim prihodima svih lokalnih proračuna u Zadarskoj županiji s 0,23%, a u ukupnim prihodima svih općina, gradova i županija u Hrvatskoj s 0,008%. Sagledani u županijskom okviru, proračunski prihodi Općine Lišane Ostrovičke sudjeluju s 0,84% u ukupnim proračunskim prihodima, 0,81% u prihodima od poslovanja, te 0,08% u prihodima od prodaje nefinancijske imovine svih 27 općina Zadarske županije. Ukupni rashodi Općine Lišane Ostrovičke sudjelovali su 2004. godine u ukupnim rashodima svih jedinica lokalne samouprave i samog županijskog proračuna u Zadarskoj županiji 0,22%, a u ukupnim rashodima svih općina, gradova i županija u Hrvatskoj 0,01%. Općine Lišane Ostrovičke sudjeluju u ukupnim rashodima s 0,89%, rashodima poslovanja sa 1,10%, te u rashodima za nabavu nefinancijske imovine sa 0,55% u svim općinskim proračunima u Zadarskoj županiji. Slijedeći usporedni pokazatelji za 2004. godinu ukazuju na položaj Lišana Ostrovičkih u Zadarskoj županiji i RH:
prihodi bez pomoći po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke - 600 kuna, o Zadarska županija - 624 kune, o RH - 3.135 kuna,
prihodi od poreza po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke - 518 kuna, o Zadarska županija – 578 kuna, o RH – 2.176 kuna,
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 96
pomoći po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke – 430 kuna, o Zadarska županija – 26 kuna, o RH – 217 kuna,
rashodi poslovanja po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke – 1.030 kuna, o Zadarska županija – 453 kune, o RH – 2.659 kuna,
rashodi za zaposlene po stanovniku: o Općina Lišane Ostrovičke – 335 kune, o Zadarska županija – 78 kuna, o RH – 624 kune.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 97
Tablica 2.6.4. Struktura općinskog proračuna u 2004. i 2005. godini 2004. % 2005. % UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 1.304.653 100,00 1.551.126 100,00Prihodi od poslovanja 1.043.620 79,99 1.317.833 84,96Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 20.000 1,53 20.000 1,29 Prihodi od poslovanja 1.043.620 79,99 1.317.833 84,96Porezni prihodi 391.000 29,97 392.500 25,30 Porez i prirez na dohodak 350.000 26,83 368.000 23,72 Porez na dobit 25.000 1,92 14.000 0,90 Porez na imovinu 10.000 0,77 7.500 0,48 Porezi na robe i usluge 6.000 0,46 3.000 0,19 Ostali prihodi od poreza 0 0,00 0 0,00Doprinosi 0 0,00 0 0,00Pomoći 348.720 26,73 608.233 39,21 Tekuće 348.720 26,73 458.233 29,54 Kapitalne 0 0,00 150.000 9,67Prihodi od imovine 57.000 4,37 0 0,00Prihodi od admin. pristojbi 89.900 6,89 135.100 8,71Ostali prihodi 157.000 12,03 125.000 8,06 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 20.000 1,53 20.000 1,29Prihodi od prod.neproiz.imovine (zemljište) 20.000 1,53 20.000 1,29 Preneseni višak prihoda 241.033 18,47 213.293 13,75 UKUPNI RASHODI 1.304.653 100,00 1.551.126 100,00Rashodi poslovanja 999.653 76,62 1.049.626 67,67Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 305.000 23,38 501.500 32,33 Rashodi poslovanja 999.653 76,62 1.049.626 67,67Rashodi za zaposlene 260.750 19,99 247.370 15,95Materijalni rashodi 584.200 44,78 525.946 33,91Financijski rashodi 11.000 0,84 6.000 0,39Subvencije 0 0,00 76.770 4,95Pomoći dane 0 0,00 0 0,00Naknade građanima i kućanst. 10.000 0,77 10.000 0,64Ostali rashodi 133.703 10,25 183.540 11,83 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 305.000 23,38 501.500 32,33Rashodi za nabavu proizvedene dugot. imov. (posl.obj., ceste) 305.000 23,38 486.500 31,36Rashodi za dodatna ulaganja ne nef. imov. (građ. obj.) 0 0,00 15.000 0,97
Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2004. i 2005. godinu
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 98
Slika 2.6.2.
Prihodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke, 2004.
37%
33%
5%
8%
15% 2%
Porezni prihodi Pomoći
Prihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbi
Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinanc. imovine
Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2004. godinu
Slika 2.6.3.
Prihodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke, 2005.
31%
46%
0%
11%10% 2%
Porezni prihodi Pomoći
Prihodi od imovine Prihodi od admin. pristojbi
Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinanc. imovine
Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2005. godinu
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 99
Slika 2.6.4.
Rashodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke, 2004.
44%
11%
26%
0%0%0%0%6%
13% 0%
Rashodi poslov anjaRashodi za zaposleneMaterijalni rashodiFinancijski rashodiSubv encijePomoći dane Naknade građanima i kućanst.Ostali rashodiRashodi za nabav u proizv edene dugot. imov . (posl.obj., ceste)Rashodi za dodatna ulaganja ne nef . imov . (građ. obj.)
Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2004. godinu
Slika 2.6.5.
Rashodi proračuna Općine Lišane Ostrovičke, 2005.
40%
10%20%
0%
3%
0%
0%
7%
19% 1%
Rashodi poslov anjaRashodi za zaposleneMaterijalni rashodiFinancijski rashodiSubv encijePomoći dane Naknade građanima i kućanst.Ostali rashodiRashodi za nabav u proizv edene dugot. imov . (posl.obj., ceste)Rashodi za dodatna ulaganja ne nef . imov . (građ. obj.)
Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2005. godinu
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 100
Tablica 2.6.5. Odabrani podaci i pokazatelji općinskog proračuna u 2004. i 2005. godini
Općina Lišane Ostrovičke Zadarska županija Republika HrvatskaPodaci 2004. Plan 2005. 2004. 2004.
Ukupni prihodi 1.304.653 1.551.126 559.937.834
15.727.152.450
Ukupni prihodi poslovanja 1.043.620 1.317.833 501.850.265
14.875.220.730
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 20.000 20.000 58.087.569
851.931.719
Ukupni rashodi
1.304.653
1.551.126
603.106.553
15.867.064.998
Ukupni rashodi poslovanja 999.653
1.049.626
394.259.283
11.800.445.234
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
305.000
501.500
208.847.270
4.066.619.762
Ukupni prihodi/ ukupni rashodi 1,00 1,00
1,27
1,26 Ukupni prihodi poslovanja/ ukupni rashodi poslovanja
1,04 1,26
1,16
1,18 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine/ rashodi za nabavu nefinancijske imovine
0,07 0,04
0,35
0,26 Izvor: Izmjene i dopune Proračuna Općine Lišane Ostrovičke za 2004. i 2005. godinu i Ministarstvo financija Imajući na umu velike potrebe za razvojnim projektima od kojih se očekuju rezultati u najkraćem mogućem roku, a s obzirom na ograničena proračunska sredstva za njihovo financiranje, potrebno je naći određene alternative za nova rješenja i izvore financiranja razvojnih projekata. Predložena rješenja trebaju dati rezultate u kratkom i dugom roku. 2.6.7. Postojeći planovi i programi Općina Lišane Ostrovičke je u lipnju 2006. godine usvojila Prostorni plan uređenja općine. Prostorni plan je usklađen s Prostornim planom uređenja Zadarske županije iz 2001. i s njegovim dopunama i i zmjenama iz 2004. godine. Novi općinski prostorni plan je svojom namjenom prostora osigurao dovoljno mjesta za razvoj gospodarstva i društveniih djelatnosti. Posljednjih godina izrađeno je i nekoliko programa koji su se bavili gospodarskim razvojem. Koncem 1997 izrađen je „Program razvoja gospodarstva i malog poduzetništva u općini Lišane Ostrovičke”
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 101
Program određuje 13 prioritenih infrastrukturnih i projekata u području infrastrukture i društvenih djelatnosti uključivo i izgradnju dviju malih poslovnih zona. Ukupna ulaganja procijenjena su na 12.265.000 kn uz napomenu da bi sredstva trebali osigurati iz općinskog, županijskog i državnog proračuna. Provoditelj nije određen pa nisu raspravljane ni njegove mogućnosti. Podrazumijeva se da će projekte voditi općinska uprava Lišana Ostrovičkih. Godinu dana kasnije izrađen je Program poljoprivredno-prerađivačkog kompleksa općine Lišane Ostrovičke. Obuhvatio je 250 haa uređenih površina poljoprivrednog objekta „Bare” i 400 ha neuređeneih površina u Lišanskom polju. Predviđena je komasacija poljoprivrednog zemljišta, odvodnja suvišnih oborinskih ovda, navodnjavanje, izgradnja mreže putova, izgradnja sabirno-distribucijskog centra, te organiziranje zadruge koja će biti nositelj programa. Ulaganja su procijenjena samo za sabirno-distribucijski centar (6.160.000 kn). Izvori sredstav nisu raspravljani. Veljače 2006. godine izrađena je Strategija razvitka Poljoprivredne zadruge „Lišane”. Strategija određuje vrste i količine proiozvoda, i osnovne agrotehničke mjere, razlaže organizaciju zadruge i ocijenjuje njezin položaj na tržištu nabave i na tržištu prodaje. Posebno je obrađen temeljni resurs – zemljiošte i njgovo koruištenje. Prema strategiji, zadruga „LIšane” bi treba la ishoditi koncesiju na državno zemljište na području Bare i zatim ga dati u najam lišanskim obiteljima (njih 65). Izračunati su i ekonomsko financijski pokazatelji. Potrebna investicije procijenjene su na 3.670.000 kn od čega je već uloženo 660.000 kn. Ocijenjeno je da je predviđena neto dobit dovoljna za preuzimanje kreditnih obaveza u daljnji razvitak zadruge. Provoditelj programa je PZ „Lišane”. 2.6.8. SWOT analiza Općinske institucije Lišana Ostrovičkih podvrgnute su i SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Analiza je ukazala na podjednako izražene snage i slabosti, a među snagama se posebno istakla želja za razvitkom i očiti napori koje u to ulaže općinska uprava. Tome u prilog ide i mnogo primjera kreativnosti pa i agilnosti načelnika općine. Što se tiče razvojnih prilika u Zadarskoj županiji je izrađen Regionalni operativni plan što je važno zbog natjecanja za sredstva fondova EU namijenjenim jedinicama lokalne samouprave. Kao i u Benkovcu može se, međutim, uočiti i relativno mali utjecaj općine na upravljanje infrastrukturom. Riječ je prvenstveno o državnim javnim poduzećima koji djeluju na području općine (Hrvatske šume, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HEP i Hrvatski Telekom). To je tim više zabrinjavajuće ima li se u vidu razvojni značaj ovih poduzeća. Njihovi planovi se donose u ograničenoj ili nikakvoj suradnji s jedinicama lokalne samouprave i ne moraju nužno biti usklađeni sa lokalnim razvojnim opredjeljenjima i zahtjevima. Jedna od najvećih prijetnji i kočnica razvitku su neriješeni posjedovni i vlasnički odnosi, odnosno neažurirane katastarske i zemljišne knjige. Uz to građevinska inspekcija djeluje samo s državne razine, što ju čini sporom i neprimjerenom lokalnim nadzornim poslovima.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 102
Tablica 2.6.6. Institucije razvojnog upravljanja – snage, slabosti, prilike i prijetnje
SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE
Proračunska ulaganja u razvojne projekte
Premalo zaposlenih u općinskoj upravi
Fondovi RH namijenjeni jedinicama lokalne samouprave
Građevinska inspekcija samo na državnoj razini
Dobra suradnja s županijom Nedovoljna osposobljenost za prijave projekata stranim financijerima
Fondovi EU namijenjeni jedinicama lokalne samouprave
Neprimjerena granica Lišane-Skradin
Inventivnost i agilnost općinske uprave
Nedovoljna organiziranost u prikupljanju komunalne naknade
Županijski Regionalni operativni plan (ROP)
Nesređeni katastar i zemljišne knjige
Zadovoljavajuća pokrivenost prostornim planovima
Državna politika u područjima posebne državne skrbi
Nedovoljno učinkoviti uredi državne uprave
Nekooperativnost državnih javnih poduzeća
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 103
3. RAZVOJNI CILJEVI I PROVEDBENI POSLOVI
3.1. Razvojni ciljevi Analiza benkovačkog i lišanskog gospodarstva, društvenih djelatnosti i gradske i općinske uprave uputila je kako treba popuniti SWOT tablice, te kako i na koju stranu treba usmjeriti razvitak Benkovca i Lišana. To je učinjeno prvih mjeseci 2006. godine kad je tijekom radionica, rasprava i brojnih sastanaka uobličen spisak razvojnih ciljeva, a zatim i poslovi i zadaci u koje se treba upustiti kako bi se ciljevi počeli ostvarivati. Spisak je u početku sadržavao 15, a na kraju rasprave svega 9 osnovnih razvojnih ciljeva s pripadajućim provedbenim poslovima (vidi opširnije u Dodatku 2.). Razvojni ciljevi izvedeni su na participativni, demokratski način. O njima su raspravljali dionici benkovačkog i lišanskog gospodarstva i društvenih djelatnosti, sudjelovalo je gradsko i općinsko poglavarstvo, a u Benkovcu i djelatnici gradske uprave. Treba podvući da su izrađivači programa u Benkovcu zatekli uhodanu gradsku upravu koja već treći mandat njeguje demokratičnost upravljanja razvitkom. Način na koji je program pripremljen stoga se dobro uklopio u postojeću upravljačku praksu, a pokazalo se i koliko je važan kontinuitet vlasti (jedna od snaga u SWOT analizi benkovačkih institucija razvojnog upravljanja). Na spisku se, dakle, našlo 9 osnovnih razvojnih ciljeva. Izvedeni su i provedbeni poslovi u koje se treba upustiti kako bi se ciljevi ostvarili: Razvojni cilj 1: Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih Analiza i rasprave na radionicama ukazale su da nesređen katastar i zemljišne knjige koje dobrano kasne za stvarnim stanjem, zaprečavaju, a često i onemogućuju kupoprodaju i iznajmljivanje zemljišta. Posljednjih godina time je bio usporen, a često i u začetku zaustavljen mnogi projekt. Rasprava je upozorila i da je sređivanje katastra dugotrajan i skup posao u kojem i gradska i općinska uprava u velikoj mjeri ovise o planovima i učinkovitosti Državne geodetske uprave. U svakom slučaju, riječ je zajedničkom cilju Benkovca i Lišana koji treba zajednički i ostvariti. Lišanske nevolje s katastrom nešto su složenije od benkovačkih jer je poljoprivredno zemljište u Lišanima nepovoljno parcelirano. Čestice dugačke stotinama, a široke desetak metara posve su neprikladne za suvremeno ratarstvo i voćarstvo tako da je potrebna komasacija tojest sporazumne izmjene međa kojima bi se čestice zaokružile. Jednom sređeni, katastar, zemljišne knjige i zaokružene čestice značajno će doprinijeti ostvarenju drugih razvojnih ciljeva. Analiza je pokazala i da je zaokruživanje poljoprivrednih površina u Lišanima otežano neprimjerenim razgraničenjem s gradom Skradinom. Područje Trolokvi koje je sastavni dio površina koje su mahom u vlasništvu Lišana i čine poljoprivrednu cjelinu, nalazi se na teritoriju grada Skradina. Načelniku i poglavarstvu općine stoga predstoji ishođenje izmjene općinskih granica.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 104
Poslovi u koje se treba upustiti kako bi se ostvario ovaj osnovni cilj su:
Srediti katastar i zemljišne knjige u Benkovcu i Lišanima Ostrovičkim Provesti komasaciju poljoprivrednog zemljišta u Lišanima Ostrovičkim Područje Trolokvi pripojiti Općini Lišane Ostrovičke Posredovati u prodaji i iznajmljivanju poljoprivrednog zemljišta na području Benkovca Potaći okrupnjivanje zemljišnih čestica na području Benkovca
Razvojni cilj 2: Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva Gospodarstvo Benkovca i Lišana svodi se na nedovoljno razvijenu poljoprivredu, kamenarstvo u kojem pretežu niže faze prerade i nešto benkovačke industrije o čijem razvitku se uglavnom odlučuje van Benkovca i koja se stoga presporo razvija. Takva gospodarska struktura, jednodušno je zaključeno, ne može osigurati iole brži rast. S druge strane, pogon TCG metalni odljevi u Benkovcu, Vinarija i još neki industrijski pogoni upućuju da se postojeća struktura može obogatiti pogotovo nakon otvaranja autoceste Zagreb-Rijeka-Split. Ovaj cilj će u provedbi biti složeniji od predhodna dva, a Benkovac i Lišane će ga ostvarivati odvojeno, svatko na svom području. Pokretanje zona zahtijevat će skladno djelovanje Jedinstvenog odjela uprave Grada Benkovca. Što se tiče Lišana, za sada nespremna općinska administracija trebat će se predhodno osposobiti za ovaj ozbiljan provedbeni posao. Potreba za osposobljavanjem uočena je u raspravama tako da je uz ovaj, oblikovan i cilj „Općinska uprava Lišana potpuno osposobljena za razvojne poslove“. U raspravama je istaknuta potreba za pripremom čestica u odabranim benkovačkim naseljima i njihovoj okolici koja bi se natječajem ponudila poduzetnicima koji se namjeravaju baviti višim fazama proizvodnje, prije svega u kamenarskoj djelatnosti. Riječ je o česticama u gradskom vlasništvu što će ubrzati postupak dobivanja dozvola i omogućiti kamenarima da lakše i brže unajme zemljište. Na taj način, potaći će se na preradu, a ne samo na vađenje kamena, što će poboljšati strukturu benkovačkog gospodarstva. Otvaranje „šaltera“ ili kancelarije u kojoj će se potencijalni domaći i strani ulagači moći obavijestiti o prilikama za ulaganja i o svemu što ih čeka u pogledu ishođenja potrebnih dozvola, u raspravama je prepoznato kao nužnost. Trenutno, ulagači teško prikupljaju informacije i gube previše vremena, a gradska i općinska uprava nemaju uvid tko se za što zanima. Cilj će biti ostvaren onda kad u gradskoj upravi u Benkovcu i općinskoj upravi u Lišanima bude postojala osoba do koje će se lako dolaziti i koja će znati obavijestiti o svemu što ulagače može zanimati. U nas već pomalo uobičajeni naziv „one stop shop“ ovdje je izmijenjen u „info-centar“ kako ne bi bilo zabune o onome što se želi postići. Poduzetnika, naime, ne čeka samo „one stop“ nego dugotrajni postupak dobivanja dozvola na gradskoj, općinskoj i županijskoj razini tako da je dolazak u gradsku odnosno općinsku upravu po osnovne informacije tek prvi korak nakon kojeg će točno znati što mu je sve činiti. Cilj je zajednički, a Benkovac i Lišane će ga ostvariti odvojeno, svaki u svojoj upravi.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 105
Slijede poslovi:
Pokrenuti poslovne zone Omogućiti više faze prerade kamena u kamenarskim zonama Otvoriti razvojni informacijski centar za poduzetnike
Razvojni cilj 3: Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja Zadarska županija nedavno je predložila i obećala podržati osnivanje marketinških poljoprivrednih zadruga koje bi, za razliku od postojećih, planirale svoju proizvodnju na osnovi istraženog tržišta. Malobrojne postojeće zadruge i individualni proizvođači planiraju proizvodnju prema trenutnoj prođi pojedinih proizvoda ili naprosto proizvode ono što su oduvijek proizvodili, tako da se voće i povrće niti selekcionira niti čuva kako treba, grožđe se ne proizvodi prema potrebama lokalnog vinarstva, i tako dalje. U prodaju se uz to miješaju prekupci pa dio dobiti izmiče, nezadovoljenu tržišnu potražnju za pojedinim proizvodima nitko ne vidi, a sezona prodaje je prekratka. Zadarska županija je odredila i marku „Proizvodi zadarske županije“ koju će moći koristiti oni koji uspiju selekcionirati, čuvati i nuditi proizvode prema standardima uobičajenim u EU. Pristupanje EU i inače je bio jedan od motiva ovog projekta jer će hrvatski mali poljoprivredni proizvođači teško opstati ako se ne budu udruživali u zadruge suvremenih oblika kakve već odavno postoje u europskim zemljama. I grad Benkovac i općina Lišane na vrijeme su uvidjeli potrebu da se suvremena poljoprivredna proizvodnja pokrene osnivanjem marketinških zadruga, a cilj će ostvarivati odvojeno, svatko na svom području. U raspravama o potrebi za pripremom čestica za više faze proizvodnje posebno je istaknuta prerada poljoprivrednih proizvoda. Objekti potrebni za više faze prerade poljoprivrednih proizvoda mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu i to ne treba posebno određivati prostornim planom. Prerada poljoprivrednih proizvoda obimnija od sadašnje, a time i obogaćivaje gospodarske strukture može se, dakle, potaći i bez davanje gradskog zemljišta natječajem. Dovoljno je pospješiti postupak dobivanja potrebnih dozvola, uputiti proizvođače na zadrugarstvo i upoznati ih s mogućim izvorima financiranja. Ovaj cilj odredio je samo Grad Benkovac. Slijede poslovi:
Poticati osnivanje i djelovanje marketinških zadruga Omogućiti i potaći preradu poljoprivrednih proizvoda
Razvojni cilj 4: Pokrenut razvitak turizma „Plan razvitka turizma destinacije Benkovac“ iz 2005. godine procijenio je izletnički potencijal benkovačkog područja. Čine ga arheološka nalazišta, benkovački kamen i prerada poljoprivrednih proizvoda koji se „u paketu“ mogu ponuditi kao mjesta i sadržaji zanimljivi
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 106
turistima. Taj potencijal će se aktivirati nizom manjih ulaganja u objekte koji će postati stanicama jednodnevnih i dvodnevnih turističkih obilazaka. Rasprave su, međutim, upozorile i na potrebu za nekolicinom većih objekata koji će se posjećivati ciljano (golf teren) ili pak u prolazu, na putu za već tradicionalne ljetne destinacije srednje i južne Dalmacije (aquapark). Cilj izgradnje ključnih turističkih objekata odredio je samo Grad Benkovac. U Lišanima je, s druge strane, prepoznat potencijal seoskog turizma. Čine ga uglavnom netaknuta priroda, mir i posebnost krajolika. Cilj će se ostvariti tako da općina uoči domaćinstva potencijalne poduzetnike i potakne ih tako da im financira izradu projekata i poslovnih planova i omogući odgovarajuće dodatno obrazovanje i osposobljavanje. Kako općinska administracija nije u potpunosti spremna ni za ovaj provedbeni posao trebat će se i sama prethodno dodatno obrazovati. Slijede poslovi:
razraditi projekt i potaći izgradnju objekata prema projektu „Benkovački miljokazi“ razraditi projekt „Asseria Nova“ i potaći izgradnju odgovarajućih objekata potaći i podržavati izgradnju aquaparka na području Benkovca potaći i podržavati izgradnju golf terena na području Benkovca pokrenuti seoski turizam u Lišanima povijesno-kulturno i turistički valorizirati utvrdu Ostrovica u Lišanima
Razvojni cilj 5: Izgrađena osnovna infrastruktura Vodovod koji će se protegnuti područjem Benkovca i Lišana i zatvoriti sistem snabdijevanja vodom iz više izvora konceptualiziran je i već gotovo u cijelosti projektiran. Kako je riječ o ulaganju koje daleko premašuje lokalne mogućnosti, grad i općina će se i dalje obraćati domaćim i inozemnim financijerima. U svakom slučaju, radi se o zajedničkom cilju iz kojeg slijede provedbeni poslovi koje grad i općina trebaju obaviti zajedno. S druge strane, Lišane Ostrovičke na svojim poljima imaju u određeno doba godine i previše vode. Melioracije koje treba provesti da bi se poljoprivredne površine u punoj mjeri privele svrsi, osnovni su infrastrukturni pothvat koji svojim obujmom i skupoćom daleko premašuje lišanske financijske i organizacijske mogućnosti. Općina je stoga upućena na vanjske (domaće i strane) financijere. Kako općinska administracija nije u potpunosti spremna ni za ovaj posao potrebno je prethodno dodatno obrazovanje. Slijede poslovi:
izgraditi magistralni vodovod na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih pokrenuti melioracije poljoprivrednih površina u Lišanima Ostrovičkim
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 107
Razvojni cilj 6: Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom Analizom je uočeno da gradska uprava Benkovca dobro i na vrijeme reagira na mogućnosti financiranja razvojnih projekata. Radionica i razgovori u pojedinim odjelima s jedne strane, i stalne promjene postojećih izvora s druge, pokazali su, međutim, da tu djelatnost treba poboljšati. Pred djelatnicima gradske uprave stoga stoje daljnja usavršavanja. S druge strane, uočeno je da općinska uprava Lišana gotovo i nema iskustva u prijavljivanju projekata raznim domaćim i inozemnim financijerima. Djelatnicima stoga predstoji doškolavanje i prijavljivanje prvih projekata uz pomoć domaćih, a ako se osiguraju sredstva i stranih stručnjaka. Analiza je pokazala i da općina Lišane Ostrovičke ne vodi programski proračun a da programski proračun kakav ga vodi grad Benkovac ne zadovoljava. Kako je riječ o zakonskoj obavezi kojoj ne treba udovoljiti samo formalno, u raspravi je zaključeno da će i gradska i općinska uprava pripremiti programski proračun i uvesti ga u 2007. godini Analizom je, nadalje, lako uočeno da je za otezanje postupaka dobivanja dozvola u dobroj mjeri odgovoran Ured državne uprave u Benkovcu. Neprimjereno je smješten i ima premalo djelatnika. Kako se dio gotovo svakog postupka obavlja u Uredu, povećanje učinkovitosti gradske uprave skraćuje dio postupka koji obavlja grad, ali ne ukupni postupak. Iako se izmjenama zakona o nadležnostima lokalne i područne samouprave dio poslova ureda državne uprave daje raznim županijskim uredima, problem će ostati pa je Grad Benkovac upućen učiniti i ono što ne mora: osigurati veći i bolji prostor, a eventualno i jednog djelatnika. Slijede poslovi:
dovršiti osposobljavanje gradske uprave Benkovca za vođenje razvojnih poslova osposobiti općinsku upravu Lišana Ostrovičkih za vođenje razvojnih poslova prilagoditi programski proračun Benkovca provedbenim poslovima uvesti programski proračun u Općini Lišane Ostrovičke prostorno zbrinuti i opremiti Ured državne uprave u Benkovcu i upotpuniti njegov
stručni kadar Razvojni cilj 7: Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka Ovaj cilj je posebno naglašavan u raspravama ali je određen općenito i izdvaja se od ostalih koji se uglavnom odnose na konkretna postignuća. Kako se ostvarenjem većine ostalih ciljeva manje ili više poboljšavaju uvjeti u kojima će stručnjaci htjeti ostati u Benkovcu ovaj se cilj našao na vrhu ljestvice integriranosti ciljeva (vidi sliku 2. u Dodatku 1.). Kao takav ostvarivat će se uglavnom postizanjem ostalih ciljeva koji će Benkovac i Lišane učiniti privlačnijim stručnjacima.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 108
Jedan od ciljeva koji svojim ostvarenjem neposredno doprinosi ostanku i povratku stručnjaka svakako je primjereno stipendiranje. Pokazuje se da se veliki broj stipendija koje Grad Benkovac daje svojim srednjoškolcima i studentima koristi za stjecanje struka i vještina s kojim se stipendirani ne mogu zaposliti u Benkovcu. Uz to, stipendije uglavnom nisu uvjetovane povratkom ili povratom ako se korisnik ne vrati. Što se pak tiče Lišana, općina za sada ne stipendir nikog. Ovaj cilj je zajednički. Grad i općina će ga, međutim, ostvarivati odvojeno, svatko na svom području. Slijede poslovi:
prilagoditi postojeće stipendiranje srednjoškolaca i studenata potrebama benkovačkog gospodarstva i društvenih djelatnosti
početi stipendirati srednjoškolce i studenata prema potrebama gospodarstva i društvenih djelatnosti Lišana Ostrovičkih
Razvojni cilj 8: Poboljšana briga o mladima Nedostatak objekta u kojem bi se okupljali mladi Benkovca opažen je u analizi stanja društvenih djelatnosti i potvrđen na radionicama i sastancima. Opasnost od gubitka tradicionalnih vrijednosti, nedostatak sadržaja koji bi privukli mlade, rastuća iskušenja droge i sl, dijelom bi se predusreli izgradnjom i smislenim djelovanjem doma mladih. Cilj je istaknut u Benkovcu pa će o njegovom ostvarenju brinuti gradska uprava. Prostornim planom uređenja općine i posebnim projektom u Lišanima je već predviđena izgradnja objekta pod čijim bi se krovom našli općinska uprava, višenamjenska dvorana sa svlačionicama, sadržaji za mlade, knjižnica, a uz njega i sportski tereni. Višenamjenski objekt ovakve vrste prikladan je i racionalan u malom mjestu kao što je Lišane. Cilj je uobličen u Lišanima i ostvarivat će ga općinska uprava. Slijede poslovi:
osnovati kulturnu ustanovu – dom mladih u Benkovcu pokrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu,
športskom dvoranom, športskim terenima, svlačionicama i ostalim sadržajima u Lišanima
Razvojni cilj 9: Poboljšana briga o starima i nemoćnima Nedostatak objekta u kojem bi se privremeno ili trajno smještale starije i/ili nemoćne osobe istaknut je gotovo u svim raspravama i razgovorima. Potreba za tako nečim osjeća se i u Benkovcu i u Lišanima tako da je cilj zajednički. Grad i općina će ga, međutim, ostvariti odvojeno, svatko na svom području.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 109
Uz ovaj, u Benkovcu je istaknut i cilj „poboljšanje koordinacije društvenih djelatnosti“. Benkovačke ustanove društvenih djelatnosti očito su aktivne u dovoljnoj mjeri da trebaju biti i aktivno koordinirane što će se ostvariti poboljšanjem komunikacije i usklađivanjem pojedinih planova djelovanja. CIlje se, međutim, tiče samo Grada Benkovca; društvene djelatnosti u Lišanima zbog malog broja stanovnika i jednostavnijeg ustroja za sada nemaju koordinacijskih problema. Slijede poslovi:
izgraditi dom i terapijski stacionar za starije i nemoćne
3.2. Provoditelji Program ukupnog razvitka neposredno će provoditi gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih. Poduzetnici koji budu ulagali u ostvarenje ciljeva kao što su „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ ili „Pokrenut razvitak turizma“, te nevladine udruge koje se mogu uključiti u poboljšavanje brige o mladima ili pak u zbrinjavanje starijih i nemoćnih, također će provoditi PUR ali će njihov motiv biti posredan. Slijedit će, prvenstveno, svoje interese odnosno programe. Iz ovoga slijedi da će gradska i upćinska uprava uz konkretne poslove i zadatke koji slijede iz ovdje određenih razvojnih ciljeva uvijek imati i jedan trajni posao: utjecati na poduzetnike i nevladine organizacije pa i na sve građane da, slijedeći svoje interese, djeluju i u onom društvenom. Institucionalna analiza iz 1. poglavlja pokazala je da je gradska uprava Benkovca dorasla početnim razvojnim poslovima u koje se treba upustiti kako bi se zadanih devet ciljeva počelo ostvarivati. Unutar gradske uprave te poslove će obavljati gradonačelnik i njegov zamjenik i djelatnici Jedinstvenog odjela. Neke od poslova preuzet će i pojedini članovi Gradskog poglavarstva, u skladu sa svojim „resorima“. Kako će približavanje Europskoj uniji, prije svega njenim fondovima, postavljati pred provoditelje Programa sve složenije poslove, djelatnici Jedinstvenog odjela će stalno proširivati svoje znanje o postupcima prijavljivanja na natječaje, o vođenju složenijih gradskih projekata, o javno-privatnom partnerstvu i sl. Institucionalna analiza iz 2. poglavlja pokazala je, međutim, da se općinska uprava Lišana Ostrovičkih još ne može upustiti u sve poslove koji slijede iz postavljenih ciljeva. Briga o razvoju za sada pada na leđa načelnika i nekolicine članova poglavarstva tako da administrativne razvojne poslove jedva ima tko obavljati. Osposobljavanje za vođenje općinskih razvojnih projekata jedan od prvih provedbenih poslova koji stoje pred lišanskom općinskom upravom.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 110
3.3. Provedbeni poslovi Rasprava o ciljevima i svemu što treba učiniti da se oni počnu ostvarivati za sada je dovela do 31 provedbenog posla u koje se trebaju upustiti gradska i općinska uprava. Taj broj će se naravno mijenjati jer će obavljeni poslovi otvarati nove potrebe i potjerati provoditelje da se prihvate novih poslova. Zajedničkih prioriteta pri tom nema puno; svega 6. Stoga nema ni puno zajedničkih poslova: gradska i općinska uprava zajednički će se upustiti samo u katastarsku izmjeru svojih područja i u izgradnju magistralnog vodovoda (rasprava o podjeli provedbenih poslova u cjelosti je prikazana u Dodatku 1.) Provedbeni poslovi određeni su tako da se što jasnije vidi o čemu se radi, koji od ciljeva se time ostvaruje, koliko to košta, koliko novaca će trebato do kraja 2006. godine, odakle novci, te tko što treba činiti: 3.3.1.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006. (HRK)
Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana
Srediti katastar i zemljišne knjige u Benkovcu i Lišanima Ostrovičkim
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca - Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Općinska uprava Lišana Ostrovičkih - načelnik općine i član poglavarstva zadužen za imovinsko-pravna pitanja
I 2010. 141.500.000 (izmjera područja grada Benkovca: 129 000 000 izmjera područja Lišana Ostrovičkih: 12 500 000)
200.000,00 (proračun grada Benkovca)
Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ ostvarit će se u suradanji gradske i općinske uprave. U Benkovcu će o tome brinuti Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove a Općinsko poglavarstvo Lišana Ostrovičkih će odrediti člana za imovinsko-pravna pitanja i zadužiti ga da brine o katastarskoj izmjeri. Provoditelji će uspostaviti najbolju moguću suradnju s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac, Sektorom za katastarski sustav Državne geodetske uprave u Zagrebu (DGU) i s Općinskim sudom u Benkovcu. Sređivanje katastra i zemljišnih knjiga na ukupnom području Benkovca i Lišana Ostrovičkih dugotrajan je posao koji će teško biti priveden kraju u razdoblju predviđenom Programom ukupnog razvitka, tojest do kraja 2010 godine. Najhitnije izmjere bit će, međutim, obavljene do kraja 2008 što omogućuje da se do kraja 2010 izmjere sve katastarske općine u kojima su nesređeni katastar i zastarjele zemljišne knjige postale najvećom preprekom daljnjem razvoju. Preostale k.o. neće biti prve na dnevnom redu i moći će se sređivati i nakon 2010.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 111
Do sada učinjeno ocijenjeno stanje u katastarskim općinama na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih preliminarno određeno 6 benkovačkih i jedna lišanska katastarska općina u kojima je
nova izmjera odnosno tehnička reambulacija najhitnija obavljen uvodni razgovor u Državnoj geodetskoj upravi i dogovoreni daljnji koraci
Predstojeći poslovi i rokovi
dogovoriti suradnju s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac odmah po usvajanju PUR
dogovoriti suradnju s Općinskim sudom u Benkovcu odmah po usvajanju PUR početi istraživati vanjske izvore financiranja odmah po usvajanju PUR krajem listopada 2006. preispitati priotitete i konačno odrediti katastarske općine u
kojima je izmjera najhitnija detaljno razraditi pismo namjere o suradnji u sređivanju katastra i uputiti ga Državnoj
geodetskoj upravi u Zagreb krajem listopada 2006. lobirati u DGU i u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka kako bi se zadržao
ili poboljšao postojeći omjer financiranja izmjere (40% DGU, 60% jedinica lokalne samouprave)
tijekom 2007. godine obaviti pripremne radnje i potpisati Sporazum o izmjeri s Državnom geodetskom upravom
početkom 2008. godine raspisati natječaj, odabrati mjerničke tvrtke i početi s izmjerom obaviti katastarsku izmjeru i uskladiti novi katastar sa zemljišnim knjigama u
prioritetnim katastarskim općinama krajem 2008. godine Potrebna sredstva Troškovi katastarske izmjere kreću se od 2200 do 2700 kn/ha, ovisno o konfiguraciji terena. Procijenjuje se da će se na području Ravnih kotara i Bukovice trošak kretati oko 2500 kn/ha. S obzirom na površinu koju treba izmjeriti, troškovi su: -izmjera područja grada Benkovca: 51600 ha X 2500 kn = 129 000 000 kn -izmjera područja Lišana Ostrovičkih: 5000 ha X 2500 kn = 12 500 000 kn Proračunom grada Benkovca za 2006. godinu za sređivanje katastra predviđeno je 200.000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori Sredstva državnog proračuna kojima upravlja DGU. Do 2006 godine DGU je sudjelovala s 40% potrebnih sredstava. U 2007. godini najavljeno je smanjenje udjela pa su gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana upućeni na lobiranje kako bi udio ostao barem jednak dosadašnjem.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 112
3.3.2.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana
Provesti komasaciju poljoprivrednog zemljišta u Lišanima
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih - načelnik općine i član poglavarstva zadužen za imovinsko-pravna pitanja
I 2010 odredit će se tijekom 2008. godine
10.000
Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ dijelom će se ostvariti komasacijom poljoprivrednog zemljišta u Lišanima. Provoditelj je stoga samo Općinska uprava Lišana Ostrovičkih. Koordinator posla bit će načelnik općine, a Općinsko poglavarstvo će svog člana za imovinsko-pravna pitanja zadužiti da brine i o komasaciji. On će surađivati s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac, Sektorom za katastarski sustav Državne geodetske uprave u Zagrebu i s Općinskim sudom u Benkovcu. Komasaciju treba provoditi istovremeno s katastarskom izmjerom kako bi se okrupnjene čestice odmah unijele u obnovljeni katastar. Komasacija cijelog lišanskog područja potrajat će koliko i nova katastarska izmjera, a ovisit će i o očekivanim ali ne i izvjesnim izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji koji za sada ne predviđa prisilu. Posao će tako teško biti obavljen do 2010. godine ali će komasacija koju će općina potaći, a Lišanci prihvatiti, biti obavljena do kraja 2008. godine. Do sada učinjeno
obavljen uvodni razgovor u Državnoj geodetskoj upravi i dogovoreni daljnji koraci načelno dogovorena suradnja s nizozemskim stručnjakom
Predstojeći poslovi i rokovi
u studenom 2006. načelnik općine i nekoliko članova Poglarstva posjetit će Odjel za poljoprivredu Varaždinske županije koji u nekim katastarskim općinama svog područja provodi komasaciju.
u studenom 2006. utvrditi suradnju s nizozemskim stručnjakom u prosincu 2006. načelnik općine i član Poglavarstva za imovinsko-pravne poslove
objavit će poziv na komasaciju, okupiti Lišance, vlasnike poljoprivrednog zemljišta i početi određivati skup vlasnika voljnih da razmjenom i pripajanjem okrupne svoje čestice
skup vlasnika konačno će se oblikovati najkasnije početkom 2008. godine kad treba početi katastarska izmjera.
Potrebna sredstva Sredstva potrebna za komasaciju cijelog lišanskog područja ne mogu se pobliže odrediti zbog još uvijek nedovoljno jasnih postupaka i još nepoznatog broja vlasnika koji će biti voljni zamijenjivati i okrupnjavati čestice. Uz to, dio posla bit će obavljen samom katastarskom izmjerom. Troškovi okupljanja Lišanaca, putovanja u Varaždin i troškovi suradnje s navedenim institucijama u 2006. godini neće premašiti 10.000 kn. U proračunu Općine Lišane Ostrovičke za 2006. godinu nisu predviđena sredstva za komasaciju.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 113
Izgledni vanjski izvori Sredstva državnog proračuna kojima upravlja DGU 3.3.3.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006. (HRK)
Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana
Područje Trolokvi pripojiti općini Lišane Ostrovičke
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih - načelnik općine, član poglavarstva zadužen za imovinsko-pravna pitanja
I 2007. 50.000,00 20.000,00
Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ u Lišanima će se dobrim dijelom ostvariti pripajanjem Trolokvi području općine. Riječ je o posebnom lišanskom poslu koji će obaviti načelnik općine i član poglavarstva zadužen za imovinsko-pravna pitanja uz pomoć svih članova Poglavarstva. Angažirat će se i vanjski suradnik. Do sada učinjeno
obavljeni prvi razgovori s gradonačelnikom Skradina i postignuta načelna suglasnost Predstojeći poslovi i rokovi
u listopadu 2006. godine nastaviti razgovore s upravom grada Skradina i pokušati postići sporazumno riješenje. Ukoliko do toga ne dođe, načelnik općine će se početkom 2007. obratiti Ministarstvu pravosuđa RH sa zahtjevom da pokrene postupak izmjene općinske granice.
u studenom 2006. posjetiti Ured za upravljanje državnom imovinom Vlade RH u Zagrebu i razmotriti mogućnosti raspolaganja poljoprivredni zemljištem u Trolokvama bez izmjene granice
prikupiti podatke i do kraja 2006. godine izraditi elaborat potreban za potkrijepljivanje zahtjeva za pripajanje Trolokvi općini Lišane Ostrovičke.
Potrebna sredstva Putni troškovi provoditelja i prikupljanje podataka i izrada elaborata doseći će 50.000 kn. U 2006. godini troškovi neće premašiti 20.000 kn. kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovoj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori Tijekom ovog posla ne treba računati na vanjske izvore.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 114
3.3.4.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006. (HRK)
Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana
Pokrenuti posredovanje u prodaji i iznajmljivanju poljoprivrednog zemljišta
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove
II 2007. 20.000,00 20.000,00
Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ dijelom će se ostvariti i posredovanjem u prodaji i iznajmljivanju poljoprivrednog zemljišta na području Benkovca. Posredovanjem će se aktivirati vlasnici neobrađivanog poljoprivrednog zemljišta koji nisu u stanju obrađivati svoje posjede ili su se posve okrenuli drugim djelatnostima i ne poduzimaju ništa da posjed prodaju ili barem iznajme zainteresiranim poljoprivrednicima. Kako je riječ o posebnom benkovačkom poslu, posredovanjem između potencijalno zainteresiranih kupaca i najmitelja s jedne i prodavatelja i najmodavaca s druge strane bavit će se Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i tambeno-komunalne poslove. Dva odsjeka surađivat će s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac, Općinskim sudom u Benkovcu. Angažirat će se vanjski suradnik radi izrade početnih procjena. Posredovanje treba povezati i obavljati zajedno s poticanjem okrupnjavanja zemljišnih čestica (provedbeni posao 3.3.5) katastarskom izmjerom (provedbeni posao 3.3.1.). Gradska uprava se do sada nije bavila posredovanjem ovakve vrste. Predstojeći poslovi i rokovi
krajem listopada 2006. kontaktirati Fond za regionalni razvoj RH i ispitati mogućnosti sufinanciranja
u studenom 2006. vrednovati postojeći projekt povoljne prodaje sadnica maslina, voća i vinove loze obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ocijeniti njegov doprinos osuvremenjivanju poljoprivredne proizvodnje u benkovačkom kraju
krajem studenog 2006. popisati vlasnike poljoprivrednog zemljišta i uputiti poziv na sastanak na kojem bi se ponudilo posredovanje u prodaji i/ili iznajmljivanju. Na sastanku izdvojiti skup vlasnika koji su voljni iznajmiti/prodati i dogovoriti okvirne cijene najma/prodaje.
početkom 2007. oglasiti raspoloživo zemljište, razgovarati sa zainteresiranima i posredovati u najmu i/ili prodaji.
Ostvariti prva posredovanja u prvoj polovici 2007. godine. Potrebna sredstva Honorar vanjskom suradniku i troškovi putovanja doseći će 20.000 kn u 2006. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori Fond za regionalni razvoj RH
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 115
3.3.5.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana
Potaći okrupnjivanje zemljišnih čestica
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i komunalne djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove
II 2007. odredit će se po usvajanju proračuna za 2007. godinu
20.000
Cilj „Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih“ dijelom će se ostvariti i okrupnjivanjam zemljišnih čestica. Okrupnjavanjem čestica pospješit će se suvremena poljoprivredna tržišna proizvodnja a time i promet poljoprivrednim zemljištem. Posao će obaviti Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove u suradnji s Područnim uredom za katastar Zadar – Ispostava Benkovac i Općinskim sudom u Benkovcu. Angažirat će se i vanjski suradnik radi izrade početnih procjena. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih čestica treba povezati i obavljati zajedno s posredovanjem u prodaji i iznajmljivanju neobrađivanog poljoprivrednog zemljišta (provedbeni posao 3.3.4) i s katastarskom izmjerom (provedbeni posao 3.3.1.). Gradska uprava se do sada nije bavila poticanjem okrupnjavanja. Predstojeći poslovi i rokovi
krajem listopada 2006. ustanoviti broj kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta od oslobođenja Benkovca na ovamo.
krajem listopada 2006. odrediti transakcijske troškove koje bi grad Benkovac mogao nadoknaditi kupcima koji kupuju susjedne čestice radi okrupnjavanja
krajem listopada 2006. kontaktirati Fond za regionalni razvoj RH i ispitati mogućnosti sufinanciranja
početkom studenog 2006. procijeniti učinke na gradski proračun i uvrstiti stavku u prijedlog programskog proračuna za 2007. godinu kao poseban program koji će obuhvatiti provedbene poslove 3.3.1., 3.3.4. i 3.3.5.
početkom 2007. godine oglasiti naknade kupcima koji kupovinom okrupnjuju posjed. Potrebna sredstva: Honorar vanjskom suradniku i troškovi putovanja doseći će 20.000 kn u 2006. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu predvidio je za ovu namjenu 120.000 kn. Izgledni vanjski izvori Fond za regionalni razvoj RH
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 116
3.3.6.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (000 HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (000 HRK)
Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva
Pokrenuti poslovno-industrijske zone na području grada Benkovca
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca
I 2010. 103.000.000 (zone Šopot i Veljane)
3.420.000
Cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ počet će se ostvarivati otvaranjem i dobrim vođenjem poslovno-industrijskih zona u koje će se privlačiti ulagači koji će otvarati radna mjesta i trebati kooperante. Na taj način osigurat će se zapošljavanje i potaći otvaranje benkovačkih malih i srednjih poduzeća. Na poslu pokretanja poslovnih zona naći će se cijeli Jedinstveni upravni odjel gradske uprave Benkovca a zaposlit će se i jedan djelatnik kojem će to biti osnovni posao. Izgradnja, a zatim popunjavanje zone ulagačima dugotrajan je posao koji će teško biti priveden kraju u razdoblju predviđenom Programom ukupnog razvitka (postojeće zone u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji uhodavane su 5 i više godina). Početni poslovi koji obuhvaćaju izgradnju infrastrukture i naseljavanje 2 do 3 ulagača bit će gotovi do kraja 2008. godine. Do sada učinjeno
lokalitet Šopot veličine 62,79 ha određen za smještaj poslovno-industrijske zone i uvršten u Prostorni plan uređenja grada Benkovca i u Detaljni plan uređenja Poslovno-industrijske zone Šopot
lokalitet Veljane veličine 39,83 ha određen za smještaj poslovno-industrijske zone i uvršten u Prostorni plan uređenja grada Benkovca i u Detaljni plan uređenja Poslovno-industrijske zone Veljane
započeta izrada Detaljnog plana uređenja Poslovno-industrijske zone Raštević razrađeni poticaji ulagačima (oslobođenje plaćanja komunalne naknade od jedne do 5
godina ovisno o broju zaposlenih, povoljni komunalni doprinos s obročnim plaćanjem, povoljna cijena zemljišta)
dne 20.2.2006. objavljen Javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju građevinskog zemljišta u Poslovno industrijskim zonama Šopot i Veljane
uspješno obavljeni početni razgovori s proizvođačem konzervi inčuna Ostrea d.o.o. koji trenutno posluje u krugu Regionalne veletržnice d.d. u Benkovcu
izrađena feasibility studija izgradnje zone Šopot Predstojeći poslovi i rokovi
u listopadu 2006. uspostaviti kontakte s odgovornim osobama u Fondu za razvitak i zapošljavanje RH
krajem listopada 2006. godine procijeniti proračunske izdatke za pokretanje zona i uvrstiti ih u programski proračun za 2007. godinu kao poseban program
krajem 2006. godine dovršiti i usvojiti detaljni prostorni plan poslovno-industrijske zone na lokalitetu Raštević
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 117
krajem 2006. godine pripremiti postupke dobivanja potrebnih dozvola (surađivati s odgovarajućim županijskim institucijama), stupiti u kontakt s prvim potencijalnim ulagačima.
polovinom 2007. godine, nakon stečenih početnih iskustava ponovno razraditi poticaje ulagačima i odlučiti o oblicima partnerstva ulagača, korisnika zone i Grada Benkovca.
promicati zone, uspostavljati kontakte s potencijalnim ulagačima i stalno ocijenjivati učinkovitost najavljenih poticaja
Potrebna sredstva Prosječni troškovi opremanja poslovno-idustrijske zone potrebnom infrastrukturom (pristupne ceste, vodovod, odvodnja i kanalizacija, električna energija i telefonske veze) iznose 1 000 000 kn/ha. Opremanje zone Šopot bi, dakle, okvirno koštalo 63 000 000 kn, a zone Veljane 40 000 000 kn. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu predviđa slijedeće iznose:
-zona Šopot 1 700 000 kn -zona Veljane 1 670 000 kn -zona Raštević 50 000 kn Ukupno 3 420 000 kn
Ova sredstva namijenjena su izradi prostornih planova i početnih studija i bit će potrošena do kraja 2006. godine. Izgledni vanjski izvori Dio izgradnje infrastrukture u zonama Šopot i Veljane mogao bi se financirati sredstvima Programa za kreditiranje Fonda za razvitak i zapošljavanje Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena razvojnim programima i projektima koji su
- izvozno usmjereni - temeljeni na tržišnoj konkurentnosti - u funkciji povećavanja zapošljavanja i stvaranja novih proizvoda i ulaganja i povećanja
vrijednosti imovine, - pretežno su orijentirani na domaće resurse - u funkciji razvitka poduzetništva i gospodarstva, tehnološkog i znanstvenog razvitka i
razvitka određene sredine/regije. Korisnici sredstava mogu biti: poduzetnici (trgovačka društva, obrti, zadruge i dr.), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, poduzetnički razvojni centri, inkubatori, tehnološki parkovi, agencije za razvitak, te ministarstva i/ili državne institucije.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 118
3.3.7.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva
Pokrenuti poslovno-industrijsku zonu Trolokve u Lišanima Ostrovičkim
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih
II 2010. odredit će se po izradi DPU
50 000
Kao i u Benkovcu cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ u Lišanima će se početi ostvarivati otvaranjem i dobrim vođenjem poslovno-industrijskih zona. Na taj način osigurat će se zapošljavanje i potaći otvaranje malih i srednjih poduzeća. Na ovom provedbenom poslu naći će se cijela općinska uprava Lišana Ostrovičkih, s načelnikom kao kordinatorom, a Općinsko poglavarstvo će odrediti jednog člana za gospodarstvo i zadužiti ga da obavi početne poslove. Do sada učinjeno
projekt magistralnog vodovoda proširen tako da obuhvati lokalitet Trolokve. obveza izrade DPU za poslovno-proizvodne zone uvrštena u Prostorni plan uređenja
općine Predstojeći poslovi i rokovi
krajem 2006. godine izraditi DPU poslovne zone na lokalitetu Trolokve početkom 2007. godine razraditi poticajne mjere kojima će se privući ulagači
Potrebna sredstva Prosječni troškovi opremanja poslovno-idustrijske zone potrebnom infrastrukturom (pristupne ceste, vodovod, odvodnja i kanalizacija, električna energija i telefonske veze) iznose 1 000 000 kn/ha. Površina zone Trolokve bit će određena tijekom izrade DPU. Kako zone nije racionalno opremati ako su manje od 20 ha, procijenjuje se da će uređenje zone Trolokve koštati najmanje 20 000 000 kn. Do kraja 2006. godine trebat će osigurati do 50 000 kn koje će se potrošiti za izradu DPU i razradu poticajnih mjera. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovu namjenu. Izgledni vanjski izvori: Dio izgradnje infrastrukture u zonama Šopot i Veljane mogao bi se financirati sredstvima Programa za kreditiranje Fonda za razvitak i zapošljavanje Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena razvojnim programima i projektima koji su
- izvozno usmjereni - temeljeni na tržišnoj konkurentnosti - u funkciji povećavanja zapošljavanja i stvaranja novih proizvoda i ulaganja i povećanja
vrijednosti imovine, - pretežno su orijentirani na domaće resurse - u funkciji razvitka poduzetništva i gospodarstva, tehnološkog i znanstvenog razvitka i
razvitka određene sredine/regije.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 119
Korisnici sredstava mogu biti: poduzetnici (trgovačka društva, obrti, zadruge i dr.), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, poduzetnički razvojni centri, inkubatori, tehnološki parkovi, agencije za razvitak, te ministarstva i/ili državne institucije. 3.3.8.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva
Omogućiti više faze prerade kamena u kamenarskim zonama
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove
III 2010. 120.000,00
Cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ neće se početi ostvarivati samo privlačenjem ulagača iz djelatnosti kojih u Benkovcu i Lišanima danas nema nego i unapređenjem postojećih, tradicionalnih djelatnosti. Uz poljoprivredu, u Benkovcu je to je prije svega kamenarstvo koje treba prerasti puko vađenje i prodaju kamena i osvojiti i više faze prerade. Riječ je o isključivo benkovačkom razvojnom problemu pa će takvo razvojno usmjerenje potaći Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove. Ovi odsjeci uspostavit će suradnju s poduzećem „Kamen Benkovac“ kako bi sve vrijeme imali puni uvid u poduzetničke interese kamenara. Do sada učinjeno:
U Benkovačkom selu, na postojećoj lokaciji poduzeća „Kamen Benkovac“ uvedena je struja i voda (ne i kanalizacija)
u tijeku je izrada Detaljnog plana uređenja proizvodne zone u Benkovačkom selu u suradnji s poduzećem „Kamen Benkovac“
Predstojeći poslovi i rokovi
krajem 2006 odrediti kriterije izrade Detaljnog plana uređenja proizvodne zone u Benkovačkom selu u skladu s projektom 10: „Benkovački kamen/kamenolomi“ iz Plana razvoja turizma destinacije Benkovac
podržati „Kamen Benkovac“ i ostale kamenare u postupcima dobivanja građevinskih dozvola
aktivnosti povezati s provedbenim poslovima 3.3.6. Otvaranje poslovnih zona i 3.3.9. Otvaranje info centra
Potrebna sredstva: Proračun Grada Benkovca za 2006. godini predviđa za ove namjenu 120 000 kn.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 120
3.3.9.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva
Otvoriti info-centar u sklopu gradske uprave Benkovca
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, Ekonomski institut, Zagreb
II 2007. 20.000,00 20.000,00
Cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ dijelom će se ostvariti i otvaranjem razvojnog informacijskog centra u kojem će se benkovački i ostali domaći i strani poduzetnici moći obavijestiti o postupcima dobivanja dozvola, gradskim planovima i programima, uvjetima ulaganja u poslovno-industrijskim zonama, marketinškim zadrugama itd. Info centar neće biti samo mjesto u koje se navraća po informacije nego i vrlo aktivni dio gradske uprave koji obaviještava poduzetnike i ostale građane Benkovca o njihovim pravima i mogućnostima koje im se pružaju, ali i o obavezama kojima još nisu udovoljili. Na taj način info-centar će djelovati kao svojevrsna benkovačka razvojna agencija. Ovog posla prihvatit će se Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove. Uspostavit će se uska suradnja s Ekonomskim institutom Zagreb i s Radio Benkovcem. Suradnja će se predložiti i Regionalnoj razvojnoj agenciji Porin koja od 1994. godine djeluje na području Rijeke u okviru USAID-ovog projekta Reforme lokalne samouprave. Do sada učinjeno:
od 2004. godine koristi se pisano uputstvo za legalizaciju stambenih objekata Predstojeći poslovi i rokovi
krajem listopada 2006. godine razraditi koncept „potakni da hoće“ prema kojem će gradska uprava biti na raspolaganju za sve obavijesti ali i pozivati građane da ispune zakonske obaveze i uputiti ih kako da to učine.
krajem listopada 2006. godine odrediti djelatnika gradske uprave, radno vrijeme i prostor u kojem će primati stranke.
početkom studenog 2006. godine uvesti „otvoreni dan“ – termin u kojem će gradonačelnik, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela i pojedini članovi poglavarstva jednom mjesečno biti na raspolaganju građanima i odgovarati na pitanja.
krajem studenog 2006. godine koncipirati i izraditi trajni poziv (u obliku brošure) građanima i poduzetnicima da se obavijeste u gradskoj upravi o svojim neispunjenim obvezama i neostvarenim pravima
osigurati termin i kontakt emisiju u programu Radio Benkovca odmah po početku emitiranja
tijekom listopada 2006. godine stupiti u kontakt s agencijom Porin (www.porin.hr) pratiti natječaja MINGORP-a.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 121
Potrebna sredstva: Putni troškovi i eventualni honorari dizajnera u 2006. godini neće premašiti 20.000 kn. Proračun Grada Benkovca za 2006. godini ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva tijekom ove godine raspisat će do kraja 2006. godine natječaj za sudjelovanje u projektu poticanja poduzetničkih inkubatora. Cilj projekta je doprinijeti osnivanju i razvitku novih poduzeća, te otvaranju novih radnih mjesta, putem olakšavanja početka poslovanja inkubiranim gospodarskim subjektima. Korisnici projekta su poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi, registrirani subjekti u vlasništvu jedinica lokalne/područne samouprave ili u vlasništvu ustanova. Sufinanciranje se vrši na temelju godišnjih programa rada. Financira se do 15 % ulaganja u uređenje i opremanje objekta te do 50 % troškova pružanja usluga poduzetnicima u poduzetničkom inkubatoru (agencija Porin izrasla je iz poduzetničkog inkubatora u kojem je još 1992 pokrenut "one stop shop", za poduzetnike i potencijalne ulagače). 3.3.10.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva
Otvoriti info-centar u sklopu općinske uprave Lišana Ostrovičkih
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih i Ekonomski institut Zagreb
II 2010. 10.000,00 10.000,00
Cilj „Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva“ dijelom će se ostvariti i otvaranjem razvojnog informacijskog centra u kojem će se lišanski ali i ostali domaći i strani poduzetnici moći obavijestiti o postupcima dobivanja dozvola, općinskim planovima i programima, uvjetima ulaganja u poslovno-industrijsku zonu Trolokve, marketinškim zadrugama itd. Info centar neće biti samo mjesto u koje se navraća po informacije nego i aktivni dio općinske uprave koji obaviještava poduzetnike i ostale građane o njihovim pravima i mogućnostima koje im se pružaju, ali i o obavezama kojima još nisu udovoljili. Ovog posla prihvatit će se cijela Općinska uprava Lišana Ostrovičkih. Uspostavit će se uska suradnja s Ekonomskim institutom Zagreb i s Radio Benkovcem. Suradnja će se predložiti i Regionalnoj razvojnoj agenciji Porin koja od 1994. godine djeluje na području Rijeke u okviru USAID-ovog projekta Reforme lokalne samouprave. Predstojeći poslovi i rokovi
krajem listopada 2006. godine razraditi koncept „potakni da hoće“ prema kojem će općinska uprava biti na raspolaganju za sve obavijesti ali i pozivati građane da ispune zakonske obaveze i uputiti ih kako da to učine.
krajem listopada 2006. godine odrediti djelatnika općinske uprave, radno vrijeme i prostor u kojem će primati stranke.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 122
početkom studenog 2006. godine uvesti „otvoreni dan“ – termin u kojem će načelnik, pročelnik i članovi poglavarstva zaduženi za pojedine provedbene poslove jednom mjesečno biti na raspolaganju građanima i odgovarati na pitanja.
krajem studenog 2006. godine koncipirati i izraditi trajni poziv (u obliku brošure) građanima i poduzetnicima da se obavijeste u općinskoj upravi o svojim neispunjenim obvezama i neostvarenim pravima
tijekom listopada 2006. godine stupiti u kontakt s agencijom Porin (www.porin.hr) pratiti natječaja MINGORP-a.
Potrebna sredstva: Putni troškovi i razrada koncepta „potakni da hoće“ neće premašiti 10.000 kn. Proračun općine Lišane Ostrovičke za 2006. godini ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva tijekom ove godine raspisat će do kraja 2006. godine natječaj za sudjelovanje u projektu poticanja poduzetničkih inkubatora. Cilj projekta je doprinijeti osnivanju i razvitku novih poduzeća, te otvaranju novih radnih mjesta, putem olakšavanja početka poslovanja inkubiranim gospodarskim subjektima. Korisnici projekta su poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi, registrirani subjekti u vlasništvu jedinica lokalne/područne samouprave ili u vlasništvu ustanova. Sufinanciranje se vrši na temelju godišnjih programa rada. Financira se do 15 % ulaganja u uređenje i opremanje objekta te do 50 % troškova pružanja usluga poduzetnicima u poduzetničkom inkubatoru (agencija Porin izrasla je iz poduzetničkog inkubatora u kojem je još 1992 pokrenut "one stop shop", za poduzetnike i potencijalne ulagače). 3.3.11.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja
Poticati osnivanje i djelovanje marketinških zadruga
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca
II 2007. 20.000,00 20.000
Cilj „Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja“ počet će se ostvarivati okupljanjem benkovačkih poljoprivrednika u zadruge. Grad Benkovac će pri tom poticati marketinške zadruge u skladu s projektom kojeg promiče Zadarska županija. Na području Benkovca ovaj provedbeni posao će obaviti Jedinstveni odjel gradske uprave u suradnji sa vanjskim sursadnikom – savjetnikom za poljoprivredu. Do sada učinjeno:
osiguran prostor u Veletržnici Benkovac u kojem će zadrugari moći skladištiti i sortirati voće
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 123
Predstojeći poslovi i rokovi: krajem listopada 2006. godine uspostaviti trajnu suradnju s Upravnim odjelom za
poljoprivredu Zadarske županije i ostalim promicateljima projekta marketinških zadruga
djelatnik koji će u studenom 2006. početi primati stranke u razvojnom info centru prikupit će informacije i o županijskom projektu i mogućnositma financiranja zadruga iz projekata MINGORP i MMTPR
u studenom 2006. kontaktirati Agenciju za razvitak Varaždinske županije, AZRA (www.azra.hr).
redovito pratiti natječaje, kontaktirati odgovorne osobe u nadležnim Ministarstvima Potrebna sredstva: Troškovi uspostavljanja suradnje sa Zadrskom županijom i agencijom AZRA neće premašiti 20.000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Pokretanje marketinških zadruga može se prijaviti na sljedeće projekte MINGORP-a i MMTPR-a
1. Projekt Razvitak zadrugarstva, 2. Projekt Poticanja marketinških aktivnosti, 3. Projekt Inovacija i novi proizvod, te 4. Projekt Gospodarsko oživljavanje.
Nositelj prva tri projekta je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a projekti su sastavni dio programa poticaja u poduzetništvu. Cilj projekta Razvitak zadrugarstva je potaknuti organiziranje zadrugara radi ostvarivanja osobnih i zajedničkih interesa, potaknuti njihovo uključivanje u gospodarske aktivnosti i poboljšati konkurentnost zadruga. Potpora koja se dodjeljuje pojedinačnim korisnicima može iznositi do 50% opravdanih troškova, a najviše do 80.000,00 kuna. Projektom Poticanje marketinških aktivnosti sufinanciraju se troškovi izrade promidžbenog materijala, zakupa, uređenja i opremanja izložbenog prostora, organizacije promotivnih događanja na sajmu/izložbi, savjetodavne usluge pri istraživanju tržišta i savjetodavne usluge izrade branda, dizajna i ambalaže. Maksimalan iznos pojedinačne potpore iznosi 50.000,00 kuna. Cilj projekta Inovacije i novi proizvod je poticanje razvitka novih proizvoda i novih tehnoloških procesa u cilju povećanja konkurentnosti. Sredstva su namijenjena za izradu studija o opravdanosti razvitka i proizvodnje novih proizvoda, stručno osposobljavanje zaposlenih, kupnju prava za primjenu inovacije (licenca), usluge korištenja znanstvenih institucija u razvitku novog proizvoda/procesa, te za ispitivanje proizvoda, dizajna, izrade/nabava naprava i marketinške aktivnosti. Maksimalan iznos potpore je 80.000,00 kuna. Potrebno je naglasiti da je preduvjet za prijavu na ovaj projekt već pokrenuta zadruga, no na ovaj bi se način mogao osigurati daljnje uspješno poslovanje zadruge i opstanak na tržištu. Ukupan iznos financijskih sredstava koji bi se mogao ostvariti prijavom na ove projekte iznosi 210.000,00 kuna.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 124
Nositelj projekta Gospodarsko oživljavanje je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Projekt se financira na temelju ugovora sklopljenog između Vlade RH i Svjetske banke. U okviru ovog projekta može se prijaviti za program Potpora novoosnovanim zadrugama. Novim zadrugama se smatraju one koje su registrirane manje od 24 mjeseca na područjima od posebne državne skrbi. Prihvatljivi programi su izgradnja ili rekonstrukcija poslovnih prostora; nove proizvodne aktivnosti u području poljoprivrede, stočarstva i uzgoju kultura (nepokrivena tržišta kao što su ona za ekološki proizvedenu hranu, seoski turizam i ostalo); partnerstvo i tržišno povezivanje većeg broja zadruga; agro-prerada; obnova, popravak ili oprema malih i srednje velikih objekata koji su prije rata bili uspješni ako su legalno i transparentno preneseni na novu zadrugu. Vrijednost projekta koji se podupire je između 50.000 i 150.000 EUR. Doprinos korisnika mora biti 5% u gotovini + 10% u gotovini ili u naturi (za projekte u iznosu 50.000 EUR), odnosno 10% u gotovini + 10% u naturi za projekte u iznosu 150.000 EUR ili više. 3.3.12.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja
Poticati osnivanje i djelovanje marketinških zadruga
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih na području Lišana
III 2007. 20.000,00 20.000
Cilj „Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja“ počet će se ostvarivati okupljanjem lišanskih poljoprivrednika u zadruge. Općina Lišane Ostrovičke će pri tom poticati marketinške zadruge u skladu s projektom kojeg promiče Zadarska županija. Na području Lišana ovaj provedbeni posao obavit će Općinska uprava, a poglavarastvo će odrediti člana za razvitak poljoprivrede i zadužiti ga da potiče marketinške zadruge. Do sada učinjeno:
podržana transformacija PZ „Lišane“ u marketinšku zadrugu podržano osnivanje nove PZ branitelja „Ravni kotari“
Predstojeći poslovi i rokovi:
krajem listopada 2006. godine uspostaviti trajnu suradnju s Upravnim odjelom za poljoprivredu Zadarske županije i ostalim promicateljima projekta marketinških zadruga
krajem listopada 2006. odrediti i uspostaviti suradnju s PZ Lišane i PZ branitelja „Ravni Kotari“
djelatnik koji će u studenom 2006. početi primati stranke u razvojnom info centru s projektom prikupit će informacije i o županijskom projektu i mogućnositma financiranja zadruga iz projekata MINGORP i MMTPR
krajem listopada 2006. kontaktirati Agenciju za razvitak Varaždinske županije, AZRA (www.azra.hr).
redovito pratiti natječaje, kontaktirati odgovorne osobe u nadležnim Ministarstvima
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 125
Potrebna sredstva: Troškovi uspostavljanja suradnje sa Zadarskom županijom i agencijom AZRA neće premašiti 20.000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Pokretanje marketinških zadruga može se prijaviti na sljedeće projekte MINGORP-a i MMTPR-a
5. Projekt Razvitak zadrugarstva, 6. Projekt Poticanja marketinških aktivnosti, 7. Projekt Inovacija i novi proizvod, te 8. Projekt Gospodarsko oživljavanje.
Nositelj prva tri projekta je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a projekti su sastavni dio programa poticaja u poduzetništvu. Cilj projekta Razvitak zadrugarstva je potaknuti organiziranje zadrugara radi ostvarivanja osobnih i zajedničkih interesa, potaknuti njihovo uključivanje u gospodarske aktivnosti i poboljšati konkurentnost zadruga. Potpora koja se dodjeljuje pojedinačnim korisnicima može iznositi do 50% opravdanih troškova, a najviše do 80.000,00 kuna. Projektom Poticanje marketinških aktivnosti sufinanciraju se troškovi izrade promidžbenog materijala, zakupa, uređenja i opremanja izložbenog prostora, organizacije promotivnih događanja na sajmu/izložbi, savjetodavne usluge pri istraživanju tržišta i savjetodavne usluge izrade branda, dizajna i ambalaže. Maksimalan iznos pojedinačne potpore iznosi 50.000,00 kuna. Cilj projekta Inovacije i novi proizvod je poticanje razvitka novih proizvoda i novih tehnoloških procesa u cilju povećanja konkurentnosti. Sredstva su namijenjena za izradu studija o opravdanosti razvitka i proizvodnje novih proizvoda, stručno osposobljavanje zaposlenih, kupnju prava za primjenu inovacije (licenca), usluge korištenja znanstvenih institucija u razvitku novog proizvoda/procesa, te za ispitivanje proizvoda, dizajna, izrade/nabava naprava i marketinške aktivnosti. Maksimalan iznos potpore je 80.000,00 kuna. Potrebno je naglasiti da je preduvjet za prijavu na ovaj projekt već pokrenuta zadruga, no na ovaj bi se način mogao osigurati daljnje uspješno poslovanje zadruge i opstanak na tržištu. Ukupan iznos financijskih sredstava koji bi se mogao ostvariti prijavom na ove projekte iznosi 210.000,00 kuna. Nositelj projekta Gospodarsko oživljavanje je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Projekt se financira na temelju ugovora sklopljenog između Vlade RH i Svjetske banke. U okviru ovog projekta može se prijaviti za program Potpora novoosnovanim zadrugama. Novim zadrugama se smatraju one koje su registrirane manje od 24 mjeseca na područjima od posebne državne skrbi. Prihvatljivi programi su izgradnja ili rekonstrukcija poslovnih prostora; nove proizvodne aktivnosti u području poljoprivrede, stočarstva i uzgoju kultura (nepokrivena tržišta kao što su ona za ekološki proizvedenu hranu, seoski turizam i ostalo); partnerstvo i tržišno povezivanje većeg broja zadruga; agro-prerada; obnova, popravak ili oprema malih i srednje velikih objekata koji su prije rata bili uspješni ako su legalno i transparentno preneseni na novu zadrugu. Vrijednost projekta koji se podupire je između 50.000 i 150.000 EUR. Doprinos korisnika mora biti 5% u gotovini + 10% u gotovini ili u naturi (za projekte u iznosu 50.000 EUR), odnosno 10% u gotovini + 10% u naturi za projekte u iznosu 150.000 EUR ili više.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 126
3.3.13.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenut razvitak turizma
Razraditi projekt i potaći izgradnju objekata prema projektu „Tragovima benkovačkih miljokaza“
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica u suradnji s Lovačkim društvom „Benkovac“
II 2008. 40.000 40.000
Cilj „Pokrenut razvitak turizma“ počet će se ostvarivati postupnom provedbom projekata određenih „Planom razvitka turizma destinacije Benkovac“ iz 2005. godine. Projekte će razraditi Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica Benkovca u suradnji s Lovačkim društvom „Benkovac“ Do sada učinjeno:
izrađen Plan razvoja turizma destinacije Benkovac Predstojeći poslovi:
krajem listopada 2006. godine odrediti poslove Turističke zajednice na provedbi projekta „Tragovima benkovačkih miljokaza“ (slijedom projekta br. 18. „Uspostaviti djelokrug rada Turističke zajednice“ iz Plana razvoja turizma destinacije Benkovac)
krajem listopada 2006. godine odrediti člana poglavarstva za razvitak turizma (slijedom projekta 19. „Uspostaviti djelokrug rada lokalne samouprave“ iz Plana razvoja turizma destinacije Benkovac)
krajem 2006. godine odrediti osnovne benkovačke turističke atrakcije (miljokaze) u prvoj polovini 2007. godine razraditi idejne projekte pojedinih miljokaza
Potrebna sredstva: Određivanje osnovnih benkovačkih turističkih atrakcija – miljokaza neće premašiti 40.000 kn u 2006. Toliko je i predviđeno Proračunom grada Benkovca za 2006. godinu.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 127
3.3.14.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja Pokrenut razvitak turizma
Omogućiti i potaći preradu poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom zemljištu
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica
III 2007. 10.000 10.000
Ciljevi „Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja“ i „Pokrenut razvitak turizma“ povezani su jer će se benkovački turizam dobrim dijelom zasnivati na ponudi lokalnih spcijaliteta koji će biti razmješteni prema projektu „Tragovima benkovačkih miljokaza“, Ovog provedbenog posla prihvatit će se Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica. Do sada učinjeno
izrađen Plan razvoja turizma destinacije Benkovac Predstojeći poslovi i rokovi
krajem studenog 2006. godine kontaktirati i popisati zainteresirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva na području Benkovca
krajem 2006. godine i koncipirati objekte prerade poljoprivrednih proizvoda u skladu s projektom 4: „Dolina Karišnice s izvorom i mlinicama“, projektom 11: „Vinske ceste i poratni sadržaji“ i projektom 12: „Obilazak pitoresknih sela Bukovice i Ravnih kotara“ iz „Plana razvoja turizma destinacije Benkovac“
krajem 2006. okupiti zainteresirana OPG i obavijestiti ih o postupcima dobivanja dozvola za objekte prerade na poljoprivrednom zemljištu
u prvoj polovini 2007. godine razraditi idejne projekte pojedinih miljokaza Potrebna sredstva Do kraja 2006. godine troškovi okupljanja zainteresiranih poljoprivrednih gospodarstava ipripreme potrebnih informacija neće premašiti 10.000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori Sredstva MINGORP i MMTPR (vidi provedbene poslove 3.3.11. i 3.3.12.) i sredstva programa SAPARD
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 128
3.3.15.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenut razvitak turizma
Razraditi projekt „Asseria Nova“ i potaći izgradnju odgovarajućih objekata
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Turistička zajednica
II 2007. 100.000 100.000
Cilj „Pokrenut razvitak turizma“ počet će se ostvarivati i postepenim uvođenjem poznatog arheološkog nalazišta Asseria u turističku ponudu. Riječ je o potencijalno najznačajnijoj turistističkoj atrakciji na području Benkovca koja je već osmišljena kao „Asseria nova“ i zaslužuje posebnu provedbenu pažnju. Ovim poslom trajno će se morati baviti Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti, te Turistička zajednica Benkovca. Surađivat će se Trebat će s Arheološkim muzejom u Zadru i sa Zavodom za prostorno uređenje Zadarske županije. Do sada učinjeno:
izrađen Plan razvoja turizma destinacije Benkovac izrađena Programska studija arheološkog parka „Asseria nova“
Predstojeći poslovi i rokovi
krajem listopada 2006. godine pojačati i ustaliti već postojeću suradnju s Arheološkim muzejom u Zadru i sa Zavodom za prostorno uređenje Zadarske županije
početkom 2007. razraditi Programsku studiju arheološkog parka do provedbenog projekta koji će obuhvatiti i i valorizirati okolne zaseoke
početkom 2007. animirati lokalno stanovništvo za arheološki turizam i razraditi idejne a zatim i provedbene projekte smještaja u zaselku uz arheološko nalazište Asseria
Potrebna sredstva: Izrada provedbenih projekata do kraja 2006. neće premašiti 100.000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 129
3.3.16.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenut razvitak turizma
Potaći i podržavati izgradnju golf terena na području Benkovca
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove i Turistička zajednica
II 2010 20.000,00 10.000,00
Cilj „Pokrenut razvitak turizma“ počet će se ostvarivati i izgradnjom golf terena na području Benkovca. S obzirom na dugotrajan postupak dobivanja dozvola i potrebno obilato navodnjavanje terena na poslu će se naći niz struka te državna i županijska administracija. U Benkovcu posao će voditi Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti i Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, te benkovačka Turistička zajednica. Riječ je o golf terenu s 9+18 polja (rupa) i odgovarajućim vježbalištem koji će se graditi u Miranjima donjim uz županijsku prometnicu Ž 6064. Teren će zauzeti oko 1 km2 a uz njega će se izgraditi i klupska kuća površine cca 2.500m2 s otvorenim i zatvorenim bazenom, parkiralištem, objektima za smještaj natjecatelja i posjetitelja, dječjim igralištem i terenima za tenis te gospodarskim objektima za smještaj strojeva i gnojiva i pumpnom stanicom. U najtoplijim danima potrošnja vode dosizat će 1400 m3 dnevno. PREDNOSTI navedene lokacije su: blizina mora i klima koja omogućuje igranje gotovo cijele godine, blizina vode za irigaciju, blizina većeg grada (Zadar), blizina aerodroma, razvojni planovi općine Benkovac. NEDOSTACI su nedostatak kvalitetne zemlje za kvalitetnu travu, blizina kamenoloma, nerazvijen turizam na području Benkovca. Prednosti i nedostaci upućuju na kombinaciju rezidencijalnog i turističkog golf igrališta. U Hrvatskoj ima tek 250 registriranih golfera i mnogo projekata. Regije s najviše projekata su Istra i Zadarska županija. U Zadarskoj županiji se predlažu i već su uvršteni u prostorne planove (evidentirani su i u MMTPR) tereni Šepurine 1, Šepurine2, Tustica, Nin, Jasenovo, Ninsko polje, Sukošan 1, Sukošan 2, Pakoštane 1 i Pakoštane 2. Golf teren u Benkovcu se tako pridružuje spisku na 11. mjestu. Golf turizam se može razvijati ako ima najmanje 3 terena udaljenih jedan od drugog desetak kilometara tako da Benkovački projektnije zakasnio niti je prekobrojan, pogotovo zato što se ne očekuje da će svi navedi projekti biti ostvareni. Golf projekti inače spadaju u isplative projekte; uloženo se vraća za 5 godina. Do sada učinjeno:
obavljeni uvodni razgovori sa zainteresiranim ulagačem. prikuipljeni osnovni tehnički podaci i preliminarno određen smještaj golf terena prikupljene informacije o postupku dobivanja dozvola i načinima suradnje s
odgovarajućim državnim i županijskim tijelima smještaj golf terena uvršten u prijedlog izmjena županijskog prostornog plana
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 130
Predstojeći poslovi i rokovi kontaktirati Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije odmah po usvajanju PUR kontaktirati državnog tajnika za turizam u Ministarstvu mora, turizma, prometa i
razvitka i Ured za upravljanje državnom imovinom odmah po usvajanju PUR krajem listopada 2006. godine uvrstiti predloženi smještaj golf terena u Prostorni plan
uređenja Grada Benkovca krajem studenog 2006. godine razraditi idejni projekt u skladu s materijalom izrađenim
u Ministarstvu turizma 1999. godine kojim se služi Stručno povjerenstvo za golf Vlade RH.
krajem studenog 2006. godine osnovati konzorcij u sastavu Grad Benkovac - Zadarska županija i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (sektor turizam)
u prosincu 2006. stupiti u kontakt s potencijalnim ulagačima u provoj polovini 2007. godine u dogovoru s potencijalnim ulagačem izraditi potrebne
studije uključivo PUO u prvoj polovini 2007. raspisati međunarodni natječaj
Potrebna sredstva Vrijednost ulaganja u golf teren u koje će se uspustiti privatni ulagač iznosi 60 000 do 130 000 EUR po rupi. Kako vodu za navodnjavanje treba reciklirati, vrijednost ulaganja će se kretati između 3 000 000 i 5 000 000 EUR. Gradnja čvrstih objekata stoji oko 600 EUR/m2. Troškovi grada Benkovca svest će se na troškove putovanja, sudjelovanje u prostorno-planskim izmjenama i dopunama i troškove podrške ulagaču i neće premašiti 20.000 kn. U 2006. godini troškovi će doseći 10 000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. 3.3.17.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenut razvitak turizma
Potaći i podržavati izgradnju aquaparka na području Benkovca
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca – Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove i Turistička zajednica
III 2010. 10.000,00 10.000,00
Cilj „Pokrenut razvoj turizma“ dijelom će se ostvariti izgradnjom još jednog velikog i turističkog objekta - aquaparka. Aquapark je namijenjen prolaznim turistima na putu putu za već tradicionalne ljetne destinacije srednje i južne Dalmacije. Kao i u slučaju golf terena riječ je o posebnom provedbenom poslu grada Benkovca. Obavit će ga Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društveno djelatnosti, Odsjek za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove i Turistička zajednica.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 131
Do sada učinjeno: obavljeni uvodni razgovori s potencijalnim ulagačem
Predstojeći poslovi i rokovi
nastaviti razgovore i postići dogovor s potencijalnim ulagačem odmah po usvajanju PUR
u studenom 2006. izraditi idejni projekt i feasibility analizu krajem 2006. godine izraditi DPU lokaliteta izabranog za aquapark
Potrebna sredstva Kao i u slučaju golf terena u aquapark će ulagati privatni investitor. Troškovi grada Benkovca u 2006. svest će se na troškove putovanja i sudjelovanje u prostorno-planskim izmjenama i dopunama i neće premašiti 10.000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. 3.3.18.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenut razvitak turizma
Pokrenuti seoski turizam u Lišanima
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih
III 2007. 30.000,00 30.000,00
Razvojni cilj „Pokrenut razvitak turizma“ u Lišanima će se početi ostvarivati postupnim uvođenjem seoskog turizma. Inicijator će biti općinska uprava Lišana Ostrovičkih s načelnikom kao koordinatorom, a Općinsko poglavarstvo će odrediti člana za razvoj turizma. Do sada učinjeno
obavljeni prvi razgovori s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja bi se mogla uključiti u projekt
Predstojeći poslovi i rokovi
odrediti člana Općinskog poglavarstva za turizam pratiti natječaj MINGORP-a i uspostaviti kontakt s odgovornim osobama odmah po
usvajanju PUR. krajem listopada 2006. godine anketirati Lišance, okupiti zainteresirana lišanska
obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ocijeniti potrebu za studijskim putovanjem u područja razvijenog seoskog turizma
krajem 2006. godine izraditi idejni projekt i utvrditi poticaje koje može osigurati općina Lišane Ostrovičke
Potrebna sredstva Studijsko putovanje u Istru i izrada idejnog projekta u 2006. godini neće premašiti 30 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 132
Izgledni vanjski izvori Mogući vanjski izvor financiranja ovog provedbenog posla je Program poticajnih mjera za samozapošljavanje i razvitak malog obiteljskog poduzetništva u turizmu MINGORP-a. Pored ciljeva vezanih uz rast zapošljavanja jedan od ciljeva programa je i izgradnja novih objekata u skladu sa zahtjevima suvremenog tržišta. Provedbom Programa koordinira Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih početnih ulaganja u turizmu. Prilikom izračuna visine državne potpore uzimaju se u obzir opravdani troškova ulaganja (troškovi početnih ulaganja - materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema). Malim poduzetnicima može se dodijeliti državna potpora u iznosu do 15%, a srednjim do 7,5% opravdanih troškova. U provedbi sudjeluju i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Fond za razvitak i zapošljavanje i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Kako bi se potaknuo razvitak malog poduzetništva u turizmu, predstavničkim tijelima na područjima jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) se preporuča, da donesu odluku o odobravanju djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa, odnosno o obročnoj otplati doprinosa vlasniku građevine, tj. smještajnog objekta koji je financiran sredstvima iz ovog Programa. 3.3.19.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Pokrenut razvitak turizma
Povijesno-kulturno i turistički valorizirati utvrdu Ostrovica
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih
III 2007. 30.000,00 30.000,00
Cilj „Pokrenut razvitak turizma“ u Lišanima se može početi ostvarivati i restauracijom utvrde Ostrovica i njenom pripremom za turistički posjet. Ovog provedbenog posla prihvatit će se Općinska uprava Lišana Ostrovičkih s načelnikom kao koordinatorom, te član Općinskog poglavarstva za turizam. Kako utvrda Ostrovica može postati jednim od „miljokaza“ (vidi provedbeni posao 3.3.13. „Razraditi projekt i potaći izgradnju objekata prema projektu Tragovima benkovačkih miljokaza), posao treba povezati s aktivnostima Turističke zajednice Benkovca koja će provoditi „Plan razvoja turizma destinacije Benkovac“. Predstojeći poslovi i rokovi
kontaktirati Turističku zajednicu Benkovac odmah po usvajanju PUR kontaktirati Ministarstvo kulture odmah po usvajanju PUR, dogovoriti prve korake i
javiti se na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2007. godinu
krajem 2006. godine izraditi idejni projekt pratiti objave Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike
Hrvatske za 2007. Ministarstva kulture.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 133
Potrebna sredstva Putni troškovi vezani uz kontakte s Ministarstvom kulture i izrada idejnog projekta u 2006. godini neće premašiti 30 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao Izgledni vanjski izvori: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske svake godine objavljuje Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za sljedeću godinu. U program javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2006. godinu između ostalih su bili uvršteni i programi sustavne zaštite i očuvanja kulturnih dobara koji se predlažu za uvrštenje u Nacionalni program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te programi rekonstrukcije, sanacije, adaptacije, investicijskog održavanja i opremanja objekata kulture. Rok za dostavu prijedloga programa bio je 15. rujan prošle godine. Stoga se za financiranje provedbe ove aktivnosti općina Lišane upućuje na praćenje natječaja za sljedeću 2007. godinu te na stupanje u kontakt s Ministarstvom kulture (http://www.min-kulture.hr/). 3.3.20.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK/km)
Sredstva potrebna u 2006 (000 HRK)
Izgrađena osnovna infrastruktura
Izgraditi magistralni vodovod
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca i Općinska uprava Lišana Ostrovičkih
I 2010. 12 000 000 1.500,00 (Benkovac)
Cilj „Izgrađena osnovna infrastruktura“ najučinkovitije će se početi ostvarivati izgradnjom već projektiranog magistralnog vodovoda koji će proći i Benkovačkim i lišanskim krajem. Posao je zajednički gradu Benkovcu i općini Lišane Ostrovičke i podrazumijeva suradnju gradske i općinske uprave. Do sada učinjeno
izrađen idejni projekt podnešen zahtjev za lokacijskom dozvolom
Predstojeći poslovi i rokovi
nastaviti istraživanje izvora financiranja izgradnje vodovoda krajem 2006. godine izraditi detaljnu dokumentaciju krajem 2006. godine izraditi projektnu dokumentaciju za razvod mreže u Lišanima i
Ostrovici Potrebna sredstva Polaganje vodovodne mreže košta prosječno 600 000 kn po kilometru. Kako je riječ o vodovodu dugačkom oko 20 km ukupno ulaganje može doseći 12 000 000 kn. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu 2006 predviđa za vodovod 1 500 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 134
3.3.21.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Izgrađena osnovna infrastruktura
Provesti melioraciju poljoprivrednih površina u Lišanima Ostrovičkim
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih
III 2010. nije određena 10 000
Cilju „Izgrađena osnovna infrastruktura“ u Lišanima bi se znatno doprinijelo odgovarajućim mmelioracijama. Ovog provedbenog posla prihvatit će se Općinska uprava Lišana Ostrovičkih s načelnikom kao koordinatorom i član Općinskog poglavarstva za poljoprivredu. Riječ je o obimnom i vrlo skupom ulaganju za koje treba potražiti izvore van općine tako da ne treba očekivati brzo ostvarenje Predstojeći poslovi i rokovi
upostaviti kontakt s Odjelom za poljoprivredu Zadarske županije odmah po usvajanju PUR i dogovoriti suradnju
upostaviti kontakt s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH odmah po usvajanju PUR i dogovoriti suradnju
početkom 2007. izraditi idejni projekt Potrebna sredstva S obzirom da još nema ni idejnog projekta ulaganja u melioracije ne mogu se ni približno odrediti. Eventualno određenje ulaganja otežava i neizvjesnost oko pripajanja Trolokvi Lišanima Ostrovičkim. Troškovi vezani uz kontakti sa Zadarskom županijom i Ministarstvom poljoprivrede u 2006. godini neće premašiti 10 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao 3.3.22.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom
Dovršiti osposobljavanje gradske uprave Benkovca za vođenje razvojnih poslova
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca
I 2010. 55.000,00 25.000,00
Cilj „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ jedan je od najvažnijih u Programu ukupnog razvitka, jer o njegovom ostvarenju ovisi većina provedbenih poslova. Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca stoga treba stalno povećavati svoju sposobnost vođenja razvojnih poslova
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 135
Do sada učinjeno uspostavljeno stalno praćenje natječaja stečena prva, uspješna iskustva u prijavama na natječaje za sredstva EU
Predstojeći poslovi i rokovi
u listopadu 2006. godine zaposliti djelatnika koji će voditi najhitnije provedbene poslove
u listopadu 2006. godine izraditi plan pohađanja seminara i radionica u cilju daljnjeg osposobljavanja djelatnika gradske uprave
u listopadu 2006. godine početi koristiti bazu podataka Poslovna Hrvatska koju vodi Zavod za poslovna istraživanja u Zagrebu (Internet stranica www.zapi.hr)
stalno pratiti natječaje na Internet stranici http://europa.eu.int/comm/europeaid/cgi/frame12.pl.
Potrebna sredstva: Troškovi pohađanja seminara i radionica i bruto osobni dohodak novozaposlenog djelatnika doseći će u 2006. godini 50 000 kn. Pretplata na korištenje baze podataka Poslovna Hrvatska koju vodi Zavoda za poslovna istraživanja iznosi 5 000 kn. Proračun Grada Benkovca za 2006. godinu 2006 predviđa za ovaj provedbeni posao 25 000 kn. Izgledni vanjski izvori: Tijekom 2006. godine u okviru programa CARDS predviđa se raspisivanje natječaja za dva projekta. Prvi je Strukovno obrazovanje i usavršavanje, osuvremenjivanje i izgradnja institucija u RH (Vocational Education and Training Modernisation and Institution Building Republic of Croatia). Sredstva se dodjeljuju za nabavu opreme, potporu informacijskom sustavu upravljanja koji će doprinijeti modernizaciji i institucionalnom razvitku strukovnog obrazovanja i usavršavanja u Hrvatskoj. Drugi je Poboljšanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice (engl. Improving information to the Croatian business community). Svrha projekta je jačanje kapaciteta nositelja razvojne politike poslovnih organizacija kako bi bili sposobni identificirati, analizirati buduće utjecaje ključnih regulativnih područja na poslovanje u RH. Svrha je i ojačati svijest poslovne zajednice o ključnim zakonodavnim pitanjima kao što su: javni natječaji, okoliš, standardi za poljoprivredne i industrijske proizvode, zaštita potrošača, politika konkurencije, državna pomoć i intelektualna prava vlasništva.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 136
3.3.23.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom
Osposobiti općinsku upravu Lišana Ostrovičkih za vođenje razvojnih poslova
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih
II 2010. 10 000 10 000
Cilj „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ jedan je od najvažnijih i u dijelu Programu ukupnog razvitka koji se odnosi na Lišane Ostrovičke. Općinska uprava Lišana stoga se treba početi osposobljavati za vođenje razvojnih poslova Predstojeći poslovi i rokovi
u listopadu 2006. godine izraditi plan pohađanja seminara i radionica u cilju daljnjeg osposobljavanja djelatnika gradske uprave
krajem listopada 2006. djelatnica općinske uprave koja to još nije učinila položit će državni ispit
u listopadu 2006. godine početi koristiti bazu podataka Poslovna Hrvatska koju vodi Zavod za poslovna istraživanja u Zagrebu (Internet stranica www.zapi.hr)
stalno pratiti natječaje na Internet stranici http://europa.eu.int/comm/europeaid/cgi/frame12.pl.
Potrebna sredstva: Troškovi pohađanja seminara i radionica doseći će u 2006. godini 10 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao Izgledni vanjski izvori: Tijekom 2006. godine u okviru programa CARDS predviđa se raspisivanje natječaja za dva projekta. Prvi je Strukovno obrazovanje i usavršavanje, osuvremenjivanje i izgradnja institucija u RH (Vocational Education and Training Modernisation and Institution Building Republic of Croatia). Sredstva se dodjeljuju za nabavu opreme, potporu informacijskom sustavu upravljanja koji će doprinijeti modernizaciji i institucionalnom razvitku strukovnog obrazovanja i usavršavanja u Hrvatskoj. Drugi je Poboljšanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice (engl. Improving information to the Croatian business community). Svrha projekta je jačanje kapaciteta nositelja razvojne politike poslovnih organizacija kako bi bili sposobni identificirati, analizirati buduće utjecaje ključnih regulativnih područja na poslovanje u RH. Svrha je i ojačati svijest poslovne zajednice o ključnim zakonodavnim pitanjima kao što su: javni natječaji, okoliš, standardi za poljoprivredne i industrijske proizvode, zaštita potrošača, politika konkurencije, državna pomoć i intelektualna prava vlasništva.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 137
3.3.24.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom
Prilagoditi programski proračun Benkovca provedbenim poslovima
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Ekonomski institut, Zagreb
III 2010. 20.000,00 20.000,00
Jedan od najvažnijhih ciljeva PUR „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ dijelom će se ostvariti i prilagođavanjem postojećeg programskog proračuna grada Benkovca provedbenim poslovima. Proračun će prilagoditi Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca u suradnji s Ekonomski institutom Zagreb. Suradnju treba uspostaviti i s Urban Institutom (http://www.urban-institute.hr) koji je tijekom 2001. i 2002. godine izradio i testirao metodologiju upravljanja financijama u Bjelovaru, Crikvenici, Osijeku i Varaždinu. Model upravljanja financijama na osnovi programskog proračuna trenutno se uvodi u općinama Kistanje, Knin, Hrvace i Polača. Smjernice Ministarstva financija nameću potrebu trogodišnjeg planiranja proračuna pri čemu se može se koristiti nekoliko osnovnih načina1. U Hrvatskoj je od 2002. na snazi koncept po kojem se proračun planira po programima (savršeniji i razrađeniji koncept planiranja proračuna je proračun planiran na temelju mjerljivih ostvarenih rezultata koji primijenjuju razvijene države koje su provele reforme javnog sektora). Proračun planiran po programima je način planiranja proračuna po kojem su proračunski rashodi klasificirani na osnovu programa, važnijih problema ili pitanja s kojima se suočavaju proračunski korisnici u obavljanju svojih zadataka. Kod ovakve vrste planiranja proračuna pažnja je usmjerena na vrste problema, a od donositelja odluka se očekuje da probleme riješe, te da osiguraju potrebna sredstva u proračunu za njihovo rješavanje. Proračun planiran po programima pregledniji je od u ns uobičlajenih jer je strukturiran po programima, aktivnostima i organizacijskim jedinicama koje provode programe i aktivnosti. Donositeljima odluka u velikoj je mjeri olakšano donošenje odluka koje se odnose na trošenje proračunskih sredstava jer su planirana sredstva preglednije strukturirana nego što je to slučaj s funkcijama ili kategorijama rashoda u proračunu po pojedinim pozicijama. Zbog preglednosti, proračun po programima također omogućuje stručnoj i najširoj javnosti da komentira i predlaže promjene u pojedinim programima. Jedan od nedostataka je vrijeme koje je potrebno da proračunski korisnici utvrde svoju misiju, ciljeve i podciljeve te mjere za provođenje pojedinih programa i aktivnosti. Ovakav način planiranja proračuna zahtijeva više administracije (time i administrativnih troškova), jer je
1 U Hrvatskoj je barem nominalno napušten koncept izrade proračuna u kojem se planiraju rashodi po pozicijama vodeći računa samo o proračunskom računovodstvu, čija je podvarijanta planiranje proračuna na temelju postotnog povećanja ili smanjenja proračunskih rashoda ili planiranje proračuna na način da se proračunske stavke ne povećavaju.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 138
treba detaljno voditi računovodstvo troškova i alocirati sve troškove na određene pojedine programe koji su generirali konkretan trošak. Osnovni cilj planiranja proračuna po programima jest povećanje učinkovitosti i transparentnosti u svim aktivnostima, pa tako i onim koje se odnose na planiranje prihoda i rashoda grada, pa tako i onih namijenjenih razvojnim projektima. Proračun treba obuhvatiti sve provedbene poslve iz PUR a njegovoj pripremi za 2007. godini treba slijediti slijedeće naputke:
smanjiti broj programa, tako da ih ima 5-10 svaki program treba imati sadržavat;
o naziv o kratak opis programa o izvore sredstava financiranja o krajnje korisnike o podatak o broju zaposlenih da se program ostvari, itd.
kod izrade strukture proračuna treba slijediti: o organizacijsku o funkcijsku o programsku (aktivnosti, projekti) o ekonomsku strukturu
osnovna karakteristika nove strukture proračuna treba biti da slijedi istovremeno organizacijsku (odjeli gradske uprave) i ekonomsku klasifikaciju rashoda (vrste rashoda), a mjerljivost se ostvaruje kroz definirane programe (aktivnosti i projekte) koji slije funkcijsku klasifikaciju rashoda usmjerenih na ostvarivanje konkretnog programa
Imajući na umu velike potrebe za razvojnim projektima od kojih se očekuju rezultati u roku od nekoliko ogodina, a s obzirom na ograničena proračunska sredstva za njihovo financiranje, potrebno je naći određene alternative za nova rješenja i izvore financiranja. Predložena rješenja trebaju dati rezultate u kratkom i dugom roku. Rješenja koja trebaju dati rezultate u kratkom roku su ona koja vode povećanju fiskalnog kapaciteta, te se odnose na mjere kojima se potiče efikasnije ubiranje prihoda od postojećih instrumenata financiranja, kao i mjere povezane s racionalnošću i ekonomičnošću, te nadzor nad rashodima trošenja sredstava u proračunu jedinice lokalne samouprave. Odgovornost za uvođenje mjera za poticanje efikasnijeg ubiranja postojećih prihoda leži na samoj gradskoj upravi Benkovca koja vlastitim snagama treba iskoristiti postojeće zakonske mogućnosti te ubirati puno više od raspoloživih instrumenata financiranja. Uz prisilnu naplatu prihoda od vlastitih poreza, sve važnije mjere kojima je cilj ostvarivanje maksimalnog iznosa prihoda odnosi se na uspostave odgovarajuće baze podataka o svim potencijalnim oblicima prihoda, što uključuje i upravljanje imovinom Grada Benkovca, stalno praćenje i ažuriranje svih relevantnih promjena u vezi s potencijalnim prihodima. Uz to, nužno je provođenje stalne analize i usporedbi ostvarenih prihoda u odnosu na potencijalne prihode Grada Benkovca, te donošenje novih mjera za njihovo povećanje (opomene poreznim obveznicima za neplaćene poreze, te provođenje svih zakonskih rješenja vezanih uz naplatu neporeznih prihoda).
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 139
Počet će se redovito pratiti podaci koji su relevantni za donošenje odluka o razvojnim projektima (popis kapitalnih projekata koji su u tijeku s planom trajanja izgradnje ili obnove i planom potrebnih sredstava, izraditi procjenu imovine Grada Benkovca s procjenom tržišnih vrijednosti, itd.). Sustav upravljanja imovinom koja je u vlasništvu ili na raspolaganju Grada Benkovca treba osigurati povećanje učinkovitosti upotrebe imovine u funkciji lokalnog razvitka. Za to je potrebno izraditi sveobuhvatni popis imovine, bazu podataka o imovini, utvrditi najbolju namjenu za svaku imovinu, klasifikaciju imovine, procjenu nekretnina, kvantifikaciju prihoda i rashoda u vezi imovine (procijeniti troškove subvencioniranja upotrebe nekretnina), izvještaj o imovini i portfelju imovine, financijsku analizu portfelja imovine, strategiju i plan upravljanja imovinom. Sustav upravljanja imovinom ima za cilj sagledavanje potreba za novim kapitalnim projektima te pronalaženje odgovarajućeg načina financiranja kapitalnih projekata. Financiranje kapitalnih projekata na razini Grada Benkovca obuhvaćaju niz važnih tema, a važnije su:
modeli i načini financiranja kapitalnih projekata (javni, privatni, mješoviti), program kapitalnih ulaganja na razini Grada Benkovca, ocjena mogućnosti suradnje s drugim gradovima i općinama te Zadarskom županijom
u realizaciji razvojnih projekata od zajedničkog interesa, ocjena kapitalnih potreba i analiza financijskog kapaciteta, priprema projektnih zahtjeva i kriteriji za ocjenu, utvrđivanje prioritetnih projektnih zahtjeva s obzirom na strategiju lokalnog razvitka te
ocjenu mogućnosti financiranja, usvajanje i praćenje kapitalnih projekta na razini Grada Benkovca, te ocjena uspješnosti kapitalnih projekata na poticanje lokalnog razvoja.
Budući da je Grad Benkovac kao jedinica lokalne samouprave odgovoran i za prihodnu i za rashodnu stranu svog proračuna, preduvjet za racionalno trošenje sredstava je poznavanje konkretnih potreba za financiranjem javnih rashoda. To znači da bi se planiranju rashoda trebalo pristupiti na način da se krene od definiranja stvarnih potreba za pojedinom kategorijom rashoda, a ne od postotka povećanja ili smanjenja rashoda u sljedećoj fiskalnoj godini u odnosu na tekuću godinu. Potrebno je ispuniti nekoliko nužnih preduvjeta kako bi se pristupilo ovakvom načinu planiranja rashoda. Najvažniji preduvjet se odnosi na prethodno detaljno opisanu potrebu izrade proračuna po programima i postupnom prijelazu na proračun prema rezultatima, koji treba postati osnova za promjenu financiranja javnih potreba, a posebno se prednosti odnose na planiranje sredstava za razvojne projekte. U dugom bi se roku veća pažnja trebala usmjeriti na instrumente financiranja, koji su u rukama same jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Benkovca. To se prvenstveno odnosi na slobodnije korištenje instrumenta prireza porezu na dohodak, uvođenje novih lokalnih
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 140
poreza, sagledavanje mogućnosti i ograničenja za zaduživanje Grada Benkovca s ciljem financiranja prioritetnih razvojnih projekata. Prirez na porez na dohodak ima sva obilježja lokalnog poreza, što znači da se plaća po stopi koju utvrdi jedinica lokalne samouprave i pripada onoj jedinici lokalne samouprave na čijem je području prebivalište obveznika prireza. To znači da Grad Benkovac prirezom porezu na dohodak ostvaruje dodatne vlastite prihode, a ujedno smanjuju ovisnost o državnim i županijskim pomoćima. Raspon uvođenja stope prireza porezu na dohodak od 5% do maksimalne stope od 12% omogućuje Gradu Benkovcu mogućnost slobodnog odlučivanja visini stope prireza porezu na dohodak u skladu sa sklonostima lokalnog stanovništva, te njihovoj želji i potrebama za vrstom i kvalitetom javnih dobara i usluga, te potrebom za razvojnim projektima. Korisničke naknade i prihodi komunalnih poduzeća sve su važniji izvor prihoda u proračunu Grada Benkovca. Korisničke naknade se plaćaju za većinu komunalnih usluga, ali je u Hrvatskoj čest slučaj da komunalna poduzeća u visini korisničkih naknada koje dobivaju ne pokrivaju ekonomsku cijenu pružanja javne usluge, već imaju potrebu za značajnim iznosom pomoći iz proračuna jedinice lokalne samouprave. Zbog nedovoljno informacija, teško je dati ocjenu u kojoj je mjeri to slučaj u Gradu Benkovcu. Uloga korisničkih naknada treba biti da pokriju ekonomsku cijenu usluge, te da se što je moguće više koriste za financiranje javnih komunalnih usluga. Prihodi od komunalnih doprinosa i naknada po posebnim propisima u Hrvatskoj imaju istu funkciju kao i korisničke naknade, te ih se može smatrati vrstom korisničke naknade čija se visina određuje na osnovu prosječne cijene, što znači da nisu u izravnoj vezi s troškovima javnih usluga. Vjerojatno i u području komunalnog doprinosa i naknada po posebnim propisima ima prostora za unapređenja koja trebaju osigurati nove izvore sredstava za financiranje razvojnih projekata. Iznos u proračunu Grada Benkovca od neporeznih prihoda ovisi o inicijativi same jedinice lokalne samouprave u pojačanju uloge i efikasnosti u ubiranju neporeznih prihoda. To znači da se osiguranjem više sredstava od neporeznih prihoda (namjenskih prihoda) ostavlja mogućnost za korištenje nenamjenskih poreznih prihoda za financiranje razvojnih projekata. Priprema popisa imovine u vlasništvu Grada Benkovca treba poslužiti kao osnova za pripremu za postupni prelazak na porez na imovinu kao jedan od važnih izvora prihoda jedinica lokalne samouprve u razvijenim državama. Šira upotreba poreza na imovinu pruža dobar potencijalni izvor prihoda za svaku jedinicu lokalne samouprave. Porezi na imovinu koriste se u brojnim razvijenim državama, dok se u tranzicijskim državama tek počinju uvoditi. Problem je u nedostatku kvalitetnih katastara imovine (nekretnina), neriješenim pitanjima vlasništva i upravljanja imovinom, te drugim faktorima koji su doveli do toga da se od poreza na imovinu prikupljaju relativno mali porezni prihodi. Glavna je prednost poreza na imovinu u tome da u sebi lako mogu ugraditi korist koju vlasnik imovine ima od usluga koje joj pruža lokalna zajednica i ta se korist može uključiti u visinu poreza na imovinu i to upravo u onoj mjeri u kojoj usluge lokalne vlasti povećavaju
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 141
vrijednost imovine. Nedostatak je poreza na imovinu što imaju relativno visoke administrativne troškove. U razmatranju veće uloge vlastitih prihoda Grada Benkovca potrebno je naglasiti mogućnost povezivanja Grada Benkovca s drugim gradovima i općinama u Zadarskoj županiji radi ostvarenja ciljeva od zajedničkog interesa i ostvarivanja više razine prihoda kako bi se osigurala odgovarajuća razina prihoda potrebna za pružanje više razine javnih funkcija, kao i za osiguranje više sredstava za ulaganje u zajedničke razvojne projekte, a time i viša razina kreditne sposobnosti samog Grada Benkovca i drugih općina i gradova u Zadarskoj županiji. Potrebno je jačati ulogu prihoda od vlastite imovine jedinice lokalne samouprave i to za financiranje razvojnih projekata jer se do sada veliki dio sredstava (pomoći) osigurava iz državnog i županijskog proračuna. Iz ovakvog pristupa slijede i Opće preporuke o zaduživanju jedinica lokalne samouprave2:
zaduživanje lokalne vlasti treba ograničiti na zaduživanje za kapitalne projekte, restrukturiranje tekućih dugova ili financiranje kratkoročnog deficita;
otplaćivanje duga treba osigurati iz prihoda od poslovanja jedinice lokalne samouprave, a razdoblje otplaćivanja ne bi smjelo biti duže od životnog vijeka imovine koja je financirana zajmom;
financiranje razvojnih projekata trebalo bi se ostvarivati iz nekoliko izvora, a ne samo zaduživanjem (na primjer, ulazak privatnog sektora u investicijski projekt);
radi očuvanja stabilne monetarne politike svake države potrebno je ograničiti zaduživanje lokalne vlasti na tržištima novca;
zaduživanje jedinice lokalne samouprave mora biti u skladu s općim ciljem smanjivanja ukupne razine javnog duga kao dio programa smanjenja javnih rashoda;
objavljivanje javnih podataka o zaduženosti jedinice loklane samouporave i otplaćivanju kamata.
Do sada učinjeno:
Grad Benkovac stiče i troši sredstva prema programskom proračunu koji treba prilagoditi provedbenin poslovima iz PUR.
Predstojeći poslovi i rokovi
stupiti u kontakt s Urban Institutom u Zagrebu odmah po usvajanju PUR krajem listopada 2006. godine stupiti u kontakt s jedinicama lokalne samouprave koje
uspješno vode svoje programske proračune. krajem listopada 2006. godine održati radionicu o programskom proračunu početkom studenog 2006. predložiti proračun za 2007 s izmijenjenim programima
2 Ove se preporuke temelje na preporukama Vijeća Europe, koje su rezultat anketiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave u državama članicama, a s ciljem izrade smjernica za poticanje razvoja tržišta kapitala.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 142
Potrebna sredstva: Troškovi kontakata i radionice neće premašiti 20 000 kn. Proračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. 3.3.25.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom
Uvesti programski proračun u Lišanima Ostrovičkim
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih, Ekonomski institut, Zagreb
III 2010. 10.000,00 10.000,00
Cilj „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ općina Lišane Ostrovičke će dijelom ostvariti uvođenjem programskog proračuna. Taj provedbeni posao obavit će općinska uprava s načelnikom kao koordinatorom. Uspostvavit će se suradnja s Ekonomski institutom Zagreb a kontaktirat će se i Urban Institute (http://www.urban-institute.hr) koji je tijekom 2001. i 2002. godine izradio i testirao metodologiju upravljanja financijama u Bjelovaru, Crikvenici, Osijeku i Varaždinu. Model upravljanja financijama na osnovi programskog proračuna trenutno se uvodi u općinama Kistanje, Knin, Hrvace i Polača. Proračun Općine Lišane Ostrovičke osnovni je financijski dokument u kojem se prihodi i rashodi za tekuću proračunsku godinu planiraju i uspoređuju s ostvarenjima prihoda i rashoda u prethodnoj godini. Smjernice Ministarstva financija nameću trogodišnje planiranje proračuna. Međutim, za ozbiljno planiranje razvojnih potreba na razini općine razvojne projekte i sredstva za njihovo financiranje treba strateški planirati i za razdoblje duže od tri godine. U izradi proračuna može se koristiti nekoliko osnovnih načina3. U Hrvatskoj je od 2002. proračunske godine na snazi koncept po kojem se proračun planira po programima (savršeniji i razrađeniji koncept planiranja proračuna je proračun planiran na temelju mjerljivih ostvarenih rezultata, a primijenjuje se u razvijenim državama koje su provele potrebne reforme javnog sektora). Proračun planiran po programima je način planiranja proračuna po kojem su proračunski rashodi klasificirani na osnovu programa, važnijih problema ili pitanja s kojima se suočavaju proračunski korisnici u obavljanju svojih poslova i zadataka. Kod ovakvog planiranja proračuna pažnja je usmjerena na razvojne probleme, a od donositelja odluka se očekuje da probleme riješe, te da osiguraju potrebna sredstva u proračunu za njihovo rješavanje. Proračun planiran po programima puno je pregledniji je od u nas oubičajenih proračuna jer je strukturiran po programima, aktivnostima i organizacijskim jedinicama koje provode programe
3 U Hrvatskoj je barem nominalno napušten koncept izrade proračuna u kojem se planiraju rashodi po pozicijama vodeći računa samo o proračunskom računovodstvu, čija je podvarijanta planiranje proračuna na temelju postotnog povećanja ili smanjenja proračunskih rashoda ili planiranje proračuna na način da se proračunske stavke ne povećavaju.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 143
i aktivnosti. Donositeljima odluka u velikoj je mjeri olakšano donošenje odluka koje se odnose na trošenje proračunskih sredstava jer su planirana sredstva preglednije strukturirana nego što je to slučaj s funkcijama ili kategorijama rashoda u proračunu po pojedinim pozicijama. Zbog preglednosti, proračun po programima također omogućuje stručnoj i najširoj javnosti da komentira i predlaže promjene u pojedinim programima. Jedan od nedostataka ove vrste planiranja proračuna je vrijeme koje je potrebno da proračunski korisnici utvrde svoju misiju, ciljeve i podciljeve te mjere za provođenje pojedinih programa i aktivnosti. Ovakav način planiranja proračuna zahtijeva i više administracije (time i administrativnih troškova), jer je potrebno detaljno vođenje računovodstva troškova i alociranje svih troškova na određene pojedine programe koji su i generirali konkretan trošak. Osnovni cilj planiranja proračuna po programima jest povećanje učinkovitosti i transparentnosti u svim aktivnostima, posebno u planiranju razvojnih projekata koje treba financijski pratiti i u svakom trenutku znati stanje i kretanje rashoda. Opći naputci za izradu takvog proračuna su sljedeći:
smanjiti broj programa, odrediti programe tako da imaju
o naziv o kratak opis programa o izvore sredstava financiranja o krajnje korisnike o podatak o broju zaposlenih potrebnih za ostvarenje programa, itd.
kod izrade strukture proračuna treba slijediti: o ustroj općinske uprave o funkcije pojedinih dijelova uprave o aktivnosti koje zahtijevaju posebno praćenje (razvojni projekti) o ekonomsku strukturu rashoda
nova struktura proračuna mora omogućiti istovremeni uvid u organizacijsko (općinska uprava) i ekonomsko razvrstavanje rashoda (vrste rashoda).
Navedenim načinom planiranja proračuna moći će se pratiti i vrednovati svaki program, a mogućnosti za potencijalne uštede i racionalizaciju će se lako uočavati. Predložena rješenja trebaju dati rezultate u kratkom i dugom roku. Rješenja koja trebaju dati rezultate u kratkom roku su ona koja vode povećanju fiskalnog kapaciteta, te se odnose na mjere kojima se potiče efikasnije ubiranje prihoda od postojećih instrumenata financiranja, kao i mjere povezane s racionalnošću i ekonomičnošću, te nadzor nad rashodima trošenja sredstava u proračunu jedinice lokalne samouprave. Odgovornost za uvođenje mjera za poticanje efikasnijeg ubiranja postojećih prihoda leže u samoj jedinici lokalne samouprave koja vlastitim snagama treba iskoristiti postojeće zakonske mogućnosti i ubirati više nego što sada čini. Uz prisilnu naplatu vlastitih poreznih i neporeznih prihoda, sve važnije mjere kojima se maksimiziraju prihodi, u lokalnom proračunu odnose se na uspostavu odgovarajuće baze podataka o svim potencijalnim oblicima prihoda, što uključuje stalno praćenje i ažuriranje svih relevantnih promjena u vezi s potencijalnim prihodima. Uz to,
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 144
treba stalno analizirati i uspoređivati ostvarene prihode u odnosu na potencijalne prihode Općine Lišane Ostrovičke i donositi , nove mjere za njihovo povećanje (opomene poreznim obveznicima za neplaćene poreze, te provođenje svih zakonskih rješenja vezanih uz naplatu neporeznih prihoda). Potrebno je uspostaviti redovito praćenje podataka koji su relevantni za donošenje odluka o razvojnim projektima (popis kapitalnih projekata koji su u tijeku s planom trajanja izgradnje ili obnove i planom potrebnih sredstava, izraditi procjenu općinske imovine s procjenom tržišnih vrijednosti, itd.). Budući da je sama Općina Lišane Ostrovičke odgovorna i za prihodnu i za rashodnu stranu svog proračuna, preduvjet za racionalno trošenje sredstava je poznavanje konkretnih potreba za financiranjem javnih rashoda. To znači da rashode treba planirati polazeći od stvarnih potreba za pojedinim kategorijama rashoda, a ne od postotka povećanja ili smanjenja rashoda u sljedećoj fiskalnoj godini u odnosu na tekuću. U dugom roku pažnju treba usmjeriti na instrumente financiranja, koji su u rukama same jedinice lokalne samouprave odnosno Općine. To se prvenstveno odnosi na slobodnije korištenje instrumenta prireza na porez na dohodak (zakonom propisani maksimum je 10%), te sagledavanje mogućnosti i ograničenja za zaduživanje Općine s ciljem financiranja prioritetnih razvojnih projekata. Prirez na porez na dohodak ima sva obilježja lokalnog poreza, što znači da se plaća po stopi koju utvrdi jedinica lokalne samouprave i pripada onoj jedinici lokalne samouprave na čijem je području prebivalište obveznika prireza. To znači da Općina Lišane Ostrovičke prirezom porezu na dohodak ostvaruje dodatne vlastite prihode, a ujedno smanjuje ovisnost o državnoj i županijskoj pomoći. Općini se ostavlja mogućnost da sama odluči o visini stope prireza do maksimalne stope u skladu sa sklonostima lokalnog stanovništva, te njihovoj želji i potrebama za vrstom i kvalitetom javnih dobara i usluga. Mogućnosti povećanja izvora sredstava za financiranje razvojnih projekata treba istražiti i u području komunalne naknade i naknada po posebnim propisima. Iznos u općinskom proračunu od neporeznih prihoda ovisi o inicijativi same jedinice lokalne samouprave u pojačanju uloge i efikasnosti u ubiranju neporeznih prihoda. To znači da se osiguranjem više sredstava od neporeznih prihoda (namjenskih prihoda) ostavlja mogućnost za korištenje nenamjenskih poreznih prihoda za financiranje razvojnih projekata. Priprema popisa ukupne imovine, ali i one u vlasništvu Općine treba poslužiti kao osnova za pripremu za postupni prelazak na porez na imovinu kao jedan od važnih izvora prihoda jedinica lokalne samouprave u razvijenim državama. Šira upotreba poreza na imovinu pruža dobar potencijalni izvor prihoda za svaku jedinicu lokalne samouprave. Porezi na imovinu koriste se u brojnim razvijenim državama, dok se u tranzicijskim državama tek počinju uvoditi. Problem je u nedostatku kvalitetnih katastara imovine (nekretnina), neriješenim pitanjima vlasništva i upravljanja imovinom, te drugim
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 145
faktorima koji su doveli do toga da se od poreza na imovinu prikupljaju relativno mali porezni prihodi. Glavna je prednost poreza na imovinu u tome da u sebi lako mogu ugraditi korist koju vlasnik imovine ima od usluga koje joj pruža lokalna zajednica i ta se korist može uključiti u visinu poreza na imovinu i to upravo u onoj mjeri u kojoj usluge lokalne vlasti povećavaju vrijednost imovine. Nedostatak je poreza na imovinu što imaju relativno visoke administrativne troškove. U razmatranju veće uloge vlastitih prihoda Općine Lišane Ostrovičke potrebno je naglasiti mogućnost povezivanja Općine Lišane Ostrovičke s drugim gradovima i općinama u Zadarskoj županiji radi ostvarenja ciljeva od zajedničkog interesa i ostvarivanja više razine prihoda kako bi se osigurala odgovarajuća razina prihoda potrebna za pružanje više razine javnih funkcija, kao i za osiguranje više sredstava za ulaganje u zajedničke razvojne projekte, a time i viša razina kreditne sposobnosti same Općine Lišane Ostrovičke i drugih općina i gradova u Zadarskoj županiji. Potrebno je jačati ulogu prihoda od vlastite imovine jedinice lokalne samouprave i to za financiranje razvojnih projekata jer se do sada veliki dio sredstava (pomoći) osigurava iz državnog i županijskog proračuna. Spomenimo i Opće preporuke o zaduživnaju jedinica lokalne samouprave4:
zaduživanje lokalne vlasti treba ograničiti na zaduživanje za kapitalne projekte, restrukturiranje tekućih dugova ili financiranje kratkoročnog deficita;
otplaćivanje duga treba osigurati iz prihoda od poslovanja jedinice lokalne samouprave, a razdoblje otplaćivanja ne bi smjelo biti duže od životnog vijeka imovine koja je financirana zajmom;
razvojne projekte treba financirati iz nekoliko izvora, a ne samo zaduživanjem (na primjer, ulazak privatnog sektora u investicijski projekt);
radi očuvanja stabilne monetarne politike svake države treba ograničiti zaduživanje lokalne vlasti na tržištima novca;
zaduživanje jedinice lokalne samouprave mora biti u skladu s općim ciljem smanjivanja ukupne razine javnog duga;
objavljivanje javnih podataka o zaduženosti jedinice loklane samouporave i otplaćivanju kamata.
Uz sve rečeno o sredstvima iz općinskog proračuna, proračuna Zadarske županije i Državnog proračuna za financiranje razvojnih projekata, treba naglasiti potrebu za jačanje međunarodne suradnje i uključivanje u međunarodne tokove, prvenstveno regionalne suradnje i financiranje razvojnih projekata iz predpristupnih fondova EU.
4Ove se preporuke temelje na preporukama Vijeća Europe, koje su rezultat anketiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave u državama članicama, a s ciljem izrade smjernica za poticanje razvoja tržišta kapitala.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 146
Predstojeći poslovi i rokovi stupiti u kontakt s Urban Institutom u Zagrebu odmah po usvajanju PUR u listopadu 2006. godine stupiti u kontakt s jedinicama lokalne samouprave koje
uspješno vode svoje programske proračune. u studenom 2006. predložiti proračun za 2007 s izmijenjenim programima
Potrebna sredstva: Troškovi kontakata i radionice neće premašiti 10 000 kn. Proračun Lišana Ostrovičkih za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao 3.3.26.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom
Prostorno zbrinuti i opremiti Ured državne uprave u Benkovcu i upotpuniti njegov stručni kadar
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca
I 2010. 10.000,00 10.000,00
Cilj „Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za upravljanje razvitkom“ nameće gradskoj upravi Benkovca i prostorno zbrinjavanje Ureda državne (uskoro dijelom i županijske) uprave u Benkovcu, pa i upotpunjavanje njegovog stručnog kadra. Riječ je o posebnom provedbenom poslu Jedinstvenog odjela gradske uprave Benkovca u kojem je stečeno i određeno iskustvo. Grad Benkovac je, naime, do sada pomagao državnom uredu tako što je upućivao svog djelatnika na ispomoć i izdvajao proračunska sredstva za njegovu plaću Do sada učinjeno:
djelatnik benkovačke gradske uprave radio u Uredu državne uprave u Benkovcu tijekom 2004. i 2005. godine.
Predstojeći poslovi:
odmah po usvajanju PUR kontaktirati Zavod za zdravstveno osiguvanje radi osiguranja prostora za novi županijski ured za prostorno uređenje na I i II katu zgrade u koje se Zavod trenutno nalazi.
krajem listopada 2006.g odine razraditi troškovnik uređenja predviđenog prostora i uspostaviti kontakt sa županijskom samoupravom radi podjele troškova
Potrebna sredstva Troškovi potrebnih kontakata i izrada troškovnika neće premašiti 10 000 kn. Proračun grad Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 147
3.3.27.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka
Prilagoditi postojeće stipendiranje srednjoškolaca i studenata potrebama benkovačkog gospodarstva i društvenih djelatnosti
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti
II 2007. 600 000 453 000
Vrlo široko postavljen cilj „Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka“ upućuje uz ostalo i na učinkovitije stipendiranje benkovačkih srednjoškolaca i studenata. Tog posla prihvatit će se Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti. Do sada učinjeno:
Grad Benkovac stipendira svoje srednjoškolce i studente od školske godine 1998/99. (trenutno se stipendira 85 srednjoškolaca i 50 studenata za što je u proračunu osigurano 453 000 kn)
Predstojeći poslovi i rokovi
krajem listopada predložiti unaprijeđene kriterije dobivanja i uvjete eventualnog vraćanja stipendija
krajem listopada 2006. godine izraditi elaborat kojim će se vrednovati dosadašnji učinci stipendiranja na povratak i zapošljavanje na području Benkovca
krajem listopada 2006. procijeniti trenutne potrebe za zapošljavanje. planirati i provoditi daljnje korake u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i
sporta (www.mzos.hr). Potrebna sredstva Iznos od 453 000 kn koliko se trenutno izdvaja za stipendije rebat će restrukturirati ali i povećati. Procijenjuje se da će u poračunu za 2007. godinu u tu svrhu trebati predvidjeti oko 600 000 kn.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 148
3.3.28.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka
Početi stipendirati srednjoškolce i studenata prema potrebama gospodarstva i društvenih djelatnosti Lišana Ostrovičkih
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih na području Lišana
II 2010. 100 000 -
Široko postavljen cilj „Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka“ upućuje općinu Lišane Ostrovičke na učinkovito stipendiranje srednjoškolaca i studenata. Riječ je o novom izdvajanju iz proračuna. Ovaj provedbeni posao obavit će općinska uprava Lišana i cijelo Općinsko poglavarstvo. Predstojeći poslovi i rokovi
krajem listopada 2006. godine izraditi procjenu potrebe za zapošljavanjem na području Lišana.
krajem listopada 2006. godine razraditi kriterije dobivanja i uvjete eventualnog vraćanja stipendija
planirati i provoditi daljnje korake u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (www.mzos.hr).
Potrebna sredstva Općinski proračun za 2006. godinu predvidio je 20.000 kn za stipendiranje u školskoj godini 2005/2006. Procijenjuje se da će za ovaj provedbeni posao u poračunu za 2007. godinu trebati predvidjeti 40 000 kn. 3.3.29.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Poboljšana briga o mladima
Osnovati kulturnu ustanovu – dom mladih u Benkovcu
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti
II 2010. 10 000 10 000
Cilj „Poboljšana briga o mladima“ zbog svojih dugoročnih učinaka zavrjeđuje posebnu pažnju Jedinstvenog odjela gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjeka za gospodarstvo i društvene djelatnosti. Predstojeći poslovi:
nastaviti razgovore s MORH oko preuzimanja Doma Hrvatske vojske krajem 2006. godine izraditi program okupljanja postojećih društvenih i kulturnih
djelatnosti u Domu krajem 2006. godine izraditi idejni projekt uređenja zgrade
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 149
pratiti natječaj MMTPR-a i stupšiti u kontakt s odgovornim osobama. Potrebna sredstva Troškovi izrade programa okupljanja i idejnog projekta doseći će 10 000 kn. Proračun grad Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Na popisu projekata za koje su u 2006. godini otvoreni ili će biti otvoreni natječaji MMTPR-a nalaze se slijedeća tri projekta: 1. Projekt integralni razvitak lokalne zajednice, 2. Projekt socijalna uključenost i 3. Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu. Jedan od ciljeva projekta Integralni razvitak lokalne zajednice je integralno upravljanje razvitkom lokalne zajednice unapređenjem kvalitete i dostupnosti komunalnih usluga, kvalitete stanovanja, kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi, kvalitete i dostupnosti usluga obrazovanja, kulture i sporta, kvalitete i sustavne skrbi ranjivih skupina stanovništva (stari i nemoćni, invalidi, djeca). Korisnici projekta mogu biti jedinice lokalne samouprave u PPDS-u. Jedinice lokalne samouprave (JLS) će, ovisno o utvrđenim kriterijima, osigurati dio vlastitih sredstava za sufinanciranje podprojekata. Projekti se provode u razdoblju 2005 - 2008. Molbe za projekt Socijalna uključenost mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije, institucije socijalne skrbi i lokalne organizacije/institucije (npr. dječji vrtići, škole, udruge mladih, domovi za starije osobe, kulturni centri). Odobrava se najviše 4 projekta po općini/gradu, a visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 100.000 EUR (s PDV-om). U okviru projekta Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave se mogu prijaviti za projekte vezane uz društvenu infrastrukturu te gospodarsko-socijalnu infrastrukturu. Odobrava se najviše 4 projekta po općini; visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 200.000 kn (s PDV-om). 3.3.30.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Poboljšana briga o mladima
Pokrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu, športskom dvoranom i terenima
Općinska uprava Lišana Ostrovičkih
II 2010. nije određena 10 000
Cilj „Poboljšana briga o mladima“ zbog svojih dugoročnih učinaka zavrjeđuje posebnu pažnju i u Lišanima. Općinska uprava stoga treba nastaviti započeti projekt višenamjenskog objekta pod čiji krov će se smjestiti gotovo sve lišanske društvene djelatnosti. Riječ je o dugotrajnom pothvatu koji će se morati obaviti u fazama. Do sada učinjeno:
izrađen idejni projekt i nacrt glavnog projekta
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 150
Predstojeći poslovi i rokovi: odmah po usvajanju PUR odrediti člana općinskog poglavarstva koji će brinuti o
projektu pratiti natječaje MMTPR-a i stupiti u kontakt s odgovornim osobama krajem rujna
2006. u studenom 2006. revidirati nacrt glavnog projekta odrediti faze izvedbe projekta i
odrediti proračunska sredstva za 2007. godinu krajem 2006. ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu
Potrebna sredstva: Troškovi kontaktiranja, prijava na natječaje i procjene faza projekta neće premašiti 10 000 kn. Općinski proračun za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Na popisu projekata za koje su u 2006. godini otvoreni ili će biti otvoreni natječaji MMTPR-a nalaze se slijedeća tri projekta: 1. Projekt integralni razvitak lokalne zajednice, 2. Projekt socijalna uključenost i 3. Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu. Jedan od ciljeva projekta Integralni razvitak lokalne zajednice je integralno upravljanje razvitkom lokalne zajednice unapređenjem kvalitete i dostupnosti komunalnih usluga, kvalitete stanovanja, kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi, kvalitete i dostupnosti usluga obrazovanja, kulture i sporta, kvalitete i sustavne skrbi ranjivih skupina stanovništva (stari i nemoćni, invalidi, djeca). Korisnici projekta mogu biti jedinice lokalne samouprave u PPDS-u. Jedinice lokalne samouprave (JLS) će, ovisno o utvrđenim kriterijima, osigurati dio vlastitih sredstava za sufinanciranje podprojekata. Projekti se provode u razdoblju 2005 - 2008. Molbe za projekt Socijalna uključenost mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije, institucije socijalne skrbi i lokalne organizacije/institucije (npr. dječji vrtići, škole, udruge mladih, domovi za starije osobe, kulturni centri). Odobrava se najviše 4 projekta po općini/gradu, a visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 100.000 EUR (s PDV-om). U okviru projekta Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave se mogu prijaviti za projekte vezane uz društvenu infrastrukturu te gospodarsko-socijalnu infrastrukturu. Odobrava se najviše 4 projekta po općini; visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 200.000 kn (s PDV-om).
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 151
3.3.31.
Cilj Provedbeni posao Provoditelj Prioritet Rok
Vrijednost posla (HRK)
Sredstva potrebna u 2006 (HRK)
Poboljšana briga o starima i nemoćnima
Osnovati ispostavu Doma za stare i nemoćne osobe – Zadar u Benkovcu
Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti
III 2010. nije određena 10.000,00
Cilj „Poboljšana briga o starima i nemoćnima“ povezan je s ciljem „Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka“ a djelimično će se ostvariti osnivanjem ispostave zadarskog Doma za stare i nemoćne osobe u Benkovcu. S obzirom na potrebe i obujam ulaganja riječ je o posebnom benkovačkom provedbenom poslu kojeg će se prihvatiti Jedinstveni odjel gradske uprave Benkovca, a u njemu Odsjek za gospodarstvo i društvene djelatnosti. Predstojeći poslovi i rokovi
nastaviti započetu komunikaciju s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i sa Zadarskom županijom radi osnivanja ispostave Doma za stare i nemoćne osobe – Zadar u Benkovcu.
u studenom 2006. godine procijeniti postojeće potrebe i za udomljavanjem odraslih osoba i stupnjeve skrbi koje treba osigurati
do kraja 2006. izraditi idejni projekt udomljavanja Potrebna sredstva Troškovi procjene potreba za udomljavanjem i izrade idejnog projekta u 2006. godini neće premašiti 10 000kn. Pproračun grada Benkovca za 2006. godinu ne predviđa sredstva za ovaj provedbeni posao. Izgledni vanjski izvori: Na popisu projekata za koje su u 2006. godini otvoreni ili će biti otvoreni natječaji MMTPR-a nalaze se slijedeća tri projekta: 1. Projekt integralni razvitak lokalne zajednice, 2. Projekt socijalna uključenost i 3. Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu. Jedan od ciljeva projekta Integralni razvitak lokalne zajednice je integralno upravljanje razvitkom lokalne zajednice unapređenjem kvalitete i dostupnosti komunalnih usluga, kvalitete stanovanja, kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi, kvalitete i dostupnosti usluga obrazovanja, kulture i sporta, kvalitete i sustavne skrbi ranjivih skupina stanovništva (stari i nemoćni, invalidi, djeca). Korisnici projekta mogu biti jedinice lokalne samouprave u PPDS-u. Jedinice lokalne samouprave (JLS) će, ovisno o utvrđenim kriterijima, osigurati dio vlastitih sredstava za sufinanciranje podprojekata. Projekti se provode u razdoblju 2005 - 2008. Molbe za projekt Socijalna uključenost mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije, institucije socijalne skrbi i lokalne organizacije/institucije (npr. dječji vrtići, škole, udruge mladih, domovi za starije osobe, kulturni centri). Odobrava se najviše 4 projekta po općini/gradu, a visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 100.000 EUR (s PDV-om). U okviru projekta Ulaganje u malu komunalnu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave se mogu prijaviti za projekte vezane uz društvenu infrastrukturu te gospodarsko-
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 152
socijalnu infrastrukturu. Odobrava se najviše 4 projekta po općini; visina odobrenih sredstava može iznositi maksimalno 200.000 kn (s PDV-om). Provedbeni poslovi navedeni u ovom poglavlju sada se mogu prikazati u jednoj tablici. Zadnji stupci su uglavnom neispunjeni ili su navedene samo institucije kojima se treba obratiti radi financiranja. Tome je tako jer je riječ o sredstvima za koja se tek treba izboriti na raznim natječajima. Tijekom provedbe programa i revizija koje će uslijediti, ti stupci će se postepeno popunjavati. Ciljevi, poslovi, provoditelji, prioriteti, rokovi, vrijednost posla, sredstva potrebna u 2006. godini i izvori financiranja završno su prikazani u Tablici 3.3.1.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 153
Tabl
ica
3.3.
1. P
rove
dben
i pos
lovi
Izgl
edni
izvo
ri fin
anci
ranj
a Pr
orač
un
O
stal
i do
mać
i iz
vori
Stra
ni
izvo
ri C
ilj
Prov
edbe
ni
posa
o Pr
ovod
itelj
Prio
ritet
R
ok
Vrije
dnos
t po
sla
(HR
K)
Sred
stva
po
treb
na
u 20
06. (
HR
K)
Opć
ine
Gra
da
Župa
nije
R
H
3.3.
1. S
redi
ti ka
tast
ar
i zem
ljišne
knj
ige
u B
enko
vcu
i Liš
anim
a O
stro
vičk
im
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a - O
dsje
k za
pro
stor
no u
ređe
nje
i st
ambe
no-k
omun
alne
po
slov
e
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih -
nače
lnik
opć
ine
i čla
n po
glav
arst
va z
aduž
en
za im
ovin
sko-
prav
na p
itanj
a
I 20
10.
141.
000.
000,
00
200.
000,
00
(za
Ben
kova
c)
3.3.
2. P
rove
sti
kom
asac
iju
poljo
priv
redn
og
zem
ljišta
u L
išan
ima
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih, n
ačel
nik
opći
ne,
član
pog
lava
rstv
a za
duže
n za
imov
insk
o-pr
avna
pita
nja
I 20
10.
odre
dit ć
e se
tij
ekom
200
8.
godi
ne
10.0
00,0
0
3.3.
3. P
odručj
e Tr
olok
vi p
ripoj
iti
opći
ni L
išan
e O
stro
vičk
e
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih, n
ačel
nik
opći
ne,
član
pog
lava
rstv
a za
duže
n za
imov
insk
o-pr
avna
pita
nja
I 20
07.
50.0
00,0
020
.000
,00
3.3.
4. P
okre
nuti
posr
edov
anje
u
prod
aji i
iz
najm
ljivan
ju
poljo
priv
redn
og
zem
ljišta
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a –
Ods
jek
za g
ospo
dars
tvo
i ko
mun
alne
(ili
druš
tven
e?)
djel
atno
sti,
Ods
jek
za
pros
torn
o ur
eđen
je i
stam
beno
-kom
unal
ne
posl
ove
u su
radn
ji s
Opć
insk
im s
udom
u
Ben
kovc
u i Z
adar
skom
žu
pani
jom
II 20
07.
20.0
00,0
020
.000
,00
1. O
mog
ućen
pr
omet
ne
kret
nina
na
pod
ručj
u B
enko
vca
i Li
šana
3.3.
5. P
otać
i ok
rupn
jivan
je
zem
ljišni
h če
stic
a
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a –
Ods
jek
za g
ospo
dars
tvo
i ko
mun
alne
dje
latn
osti,
O
dsje
k za
pro
stor
no
uređ
enje
i st
ambe
no-
kom
unal
ne p
oslo
ve u
su
radn
ji s
Opć
insk
im s
udom
II 20
07.
odre
dit ć
e se
po
usva
janj
u pr
orač
una
za
2007
. god
inu
20.0
00,0
0
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 154
Izgl
edni
izvo
ri fin
anci
ranj
a Pr
orač
un
O
stal
i do
mać
i iz
vori
Stra
ni
izvo
ri C
ilj
Prov
edbe
ni
posa
o Pr
ovod
itelj
Prio
ritet
R
ok
Vrije
dnos
t po
sla
(HR
K)
Sred
stva
po
treb
na
u 20
06. (
HR
K)
Opć
ine
Gra
da
Župa
nije
R
H
3.3.
6. P
okre
nuti
posl
ovno
-indu
strij
ske
zone
na
podr
učju
gr
ada
Benk
ovca
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a
I 20
10.
103.
000.
000.
003.
420.
000,
00
Fo
nd z
a ra
zvita
k i
zapo
šlja
vanj
e R
H
(FR
Z)
3.3.
7. P
okre
nuti
posl
ovno
-indu
strij
sku
zonu
Tro
lokv
e u
Liša
nim
a O
stro
vičk
im
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih
II 20
10.
odre
dit ć
e se
po
izra
di D
PU
50.0
00,0
0 FR
Z
3.3.
8. O
mog
ućiti
viš
e fa
ze p
rera
de k
amen
a u
kam
enar
skim
zo
nam
a
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a, O
dsje
k za
go
spod
arst
vo i
druš
tven
e dj
elat
nost
i, O
dsje
k za
pr
osto
rno
uređ
enje
i st
ambe
no-k
omun
alne
po
slov
e
III
2010
. 12
0.00
0,00
3.3.
9. O
tvor
iti in
fo-
cent
ar u
skl
opu
grad
ske
upra
ve
Ben
kovc
a
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a, O
dsje
k za
go
spod
arst
vo i
druš
tven
e dj
elat
nost
i, O
dsje
k za
pr
osto
rno
uređ
enje
i st
ambe
no-k
omun
alne
po
slov
e, E
kono
msk
i ins
titut
, Za
greb
II 20
07.
20.0
00,0
020
.000
,00
MIN
GO
RP
2.
Una
prijeđe
na
stru
ktur
a be
nkov
ačko
g i l
išan
skog
go
spod
arst
va
3.3.
10. O
tvor
iti in
fo-
cent
ar u
skl
opu
opći
nske
upr
ave
Liša
na O
stro
vičk
ih
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih i
Eko
nom
ski
inst
itut Z
agre
b
II 20
10.
10.0
00,0
010
.000
,00
MIN
GO
RP
3. P
okre
nuta
su
vrem
ena
poljo
priv
redn
a pr
oizv
odnj
a
3.3.
11. P
otic
ati
osni
vanj
e i
djel
ovan
je
mar
ketin
ških
za
drug
a
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a
II 20
07.
20.0
00,0
020
.000
,00
3. P
okre
nuta
su
vrem
ena
poljo
priv
redn
a pr
oizv
odnj
a
3.3.
12. P
otic
ati
osni
vanj
e i
djel
ovan
je
mar
ketin
ških
za
drug
a
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih n
a po
druč
ju
Liša
na
III
2007
. 20
.000
,00
20.0
00,0
0
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 155
Izgl
edni
izvo
ri fin
anci
ranj
a Pr
orač
un
O
stal
i do
mać
i iz
vori
Stra
ni
izvo
ri C
ilj
Prov
edbe
ni
posa
o Pr
ovod
itelj
Prio
ritet
R
ok
Vrije
dnos
t po
sla
(HR
K)
Sred
stva
po
treb
na
u 20
06. (
HR
K)
Opć
ine
Gra
da
Župa
nije
R
H
4. P
okre
nut
razv
itak
turiz
ma
3.3.
13. R
azra
diti
proj
ekt i
pot
aći
izgr
adnj
u ob
jeka
ta
prem
a pr
ojek
tu
„Tra
govi
ma
benk
ovač
kih
milj
okaz
a“
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a –
Ods
jek
za g
ospo
dars
tvo
i dru
štve
no
djel
atno
sti i
Tur
istič
ka
zaje
dnic
a u
sura
dnji
s Lo
vačk
im d
rušt
vom
„B
enko
vac“
I 20
08.
40.0
00,0
040
.000
,00
3. P
okre
nuta
su
vrem
ena
poljo
priv
redn
a pr
oizv
odnj
a4.
Pok
renu
t ra
zvita
k tu
rizm
a
3.3.
14. O
mog
ućiti
i po
taći
pre
radu
po
ljopr
ivre
dnih
pr
oizv
oda
na
poljo
priv
redn
om
zem
ljištu
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a –
Ods
jek
za g
ospo
dars
tvo
i dru
štve
no
djel
atno
sti i
Tur
istič
ka
zaje
dnic
a
III
2007
. 10
.000
,00
10.0
00,0
0
3.3.
15. R
azra
diti
proj
ekt „
Ass
eria
N
ova“
i po
taći
iz
grad
nju
odgo
vara
jući
h ob
jeka
ta
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a –
Ods
jek
za g
ospo
dars
tvo
i dru
štve
no
djel
atno
sti i
Tur
istič
ka
zaje
dnic
a u
sura
dnji
s A
rheo
lošk
im m
uzej
om u
Za
dru
II 20
07.
100.
000,
0010
0.00
0,00
3.3.
16. P
otać
i i
podr
žava
ti iz
grad
nju
golf
tere
na n
a po
druč
ju B
enko
vca
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a –
Ods
jek
za g
ospo
dars
tvo
i dru
štve
no
djel
atno
sti,
Ods
jek
za
pros
torn
o ur
eđen
je i
stam
beno
-kom
unal
ne
posl
ove
i Tur
istič
ka
zaje
dnic
a
II 20
10.
20.0
00,0
010
.000
,00
3.3.
17. P
otać
i i
podr
žava
ti iz
grad
nju
aqua
park
a na
po
druč
ju B
enko
vca
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a –
Ods
jek
za g
ospo
dars
tvo
i dru
štve
no
djel
atno
sti,
Ods
jek
za
pros
torn
o ur
eđen
je i
stam
beno
-kom
unal
ne
posl
ove
i Tur
istič
ka
zaje
dnic
a
III
2010
. 10
.000
,00
10.0
00,0
0
3.3.
18. P
okre
nuti
seos
ki tu
rizam
u
Liša
nim
a
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih
III
2007
. 30
.000
,00
30.0
00,0
0 M
ING
OR
P
4. P
okre
nut
razv
itak
turiz
ma
3.3.
19. P
ovije
sno-
kultu
rno
i tur
istič
ki
valo
rizira
ti ut
vrdu
O
stro
vica
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih
III
2007
. 30
.000
,00
30.0
00,0
0 M
inis
ta-
rstv
o ku
lture
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 156
Izgl
edni
izvo
ri fin
anci
ranj
a Pr
orač
un
O
stal
i do
mać
i iz
vori
Stra
ni
izvo
ri C
ilj
Prov
edbe
ni
posa
o Pr
ovod
itelj
Prio
ritet
R
ok
Vrije
dnos
t po
sla
(HR
K)
Sred
stva
po
treb
na
u 20
06. (
HR
K)
Opć
ine
Gra
da
Župa
nije
R
H
5. Iz
građ
ena
osno
vna
infra
stru
ktur
a
3.3.
20. I
zgra
diti
mag
istra
lni v
odov
od
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a i O
pćin
ska
upra
va L
išan
a O
stro
vičk
ih
I 20
10.
12.0
00.0
00,0
0 1.
500.
000,
00
(Ben
kova
c)
5. Iz
građ
ena
osno
vna
infra
stru
ktur
a
3.3.
21. P
rove
sti
mel
iora
ciju
po
ljopr
ivre
dnih
po
vrši
na u
Liš
anim
a O
stro
vičk
im
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih
III
2010
. ni
je o
dređ
ena
10.0
00,0
0
3.3.
22. D
ovrš
iti
ospo
sobl
java
nje
grad
ske
upra
ve
Ben
kovc
a za
vođe
nje
razv
ojni
h po
slov
a
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a I
2010
. 55
.000
,00
30.0
00,0
0
CA
RD
S
3.3.
23. O
spos
obiti
opći
nsku
upr
avu
Liša
na O
stro
vičk
ih
za v
ođen
je ra
zvoj
nih
posl
ova
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih
II 20
10.
10.0
00,0
010
.000
,00
C
AR
DS
3.3.
24. P
rilag
oditi
pr
ogra
msk
i pro
raču
n B
enko
vca
prov
edbe
nim
po
slov
ima
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a,
Eko
nom
ski i
nstit
ut, Z
agre
b
III
2010
. 20
.000
,00
20.0
00,0
0
3.3.
25. U
vest
i pr
ogra
msk
i pro
raču
n u
Liša
nim
a O
stro
vičk
im
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih, E
kono
msk
i in
stitu
t, Za
greb
III
2010
. 10
.000
,00
10.0
00,0
0
6. G
rads
ka
upra
va
Ben
kovc
a i
opći
nska
up
rava
Li
šana
O
stro
vičk
ih
ospo
sobl
jena
za
up
ravl
janj
e ra
zvitk
om
3.3.
26. P
rost
orno
zb
rinut
i i o
prem
iti
Ure
d dr
žavn
e up
rave
u
Ben
kovc
u i
upot
puni
ti nj
egov
st
ručn
i kad
ar
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a I
2010
. 10
.000
,00
10.0
00,0
0
7. S
tvor
eni
uvje
ti za
os
tana
k i
povr
atak
st
ručn
jaka
3.3.
27. P
rilag
oditi
po
stoj
eće
stip
endi
ranj
e sr
ednj
oško
laca
i st
uden
ata
potre
bam
a be
nkov
ačko
g go
spod
arst
va i
druš
tven
ih d
jela
tnos
ti
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a,
grad
onač
elni
k
II 20
07.
600.
000,
0045
3.00
0,00
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 157
Izgl
edni
izvo
ri fin
anci
ranj
a Pr
orač
un
O
stal
i do
mać
i iz
vori
Stra
ni iz
vori
Cilj
Pr
oved
beni
po
sao
Prov
odite
lj Pr
iorit
et
Rok
Vr
ijedn
ost
posl
a (H
RK
)
Sred
stva
po
treb
na
u 20
06. (
HR
K)
Opć
ine
Gra
da
Župa
nije
R
H
7. S
tvor
eni
uvje
ti za
os
tana
k i
povr
atak
st
ručn
jaka
3.3.
28. P
očet
i st
ipen
dira
ti sr
ednj
oško
lce
i st
uden
ata
prem
a po
treba
ma
gosp
odar
stva
i dr
uštv
enih
dje
latn
osti
Liša
na O
stro
vičk
ih
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih n
a po
druč
ju
Liša
na
II 20
10.
100.
000,
00
8.
Pob
oljš
ana
brig
a o
mla
dim
a
3.3.
29. O
snov
ati
kultu
rnu
usta
novu
–
dom
mla
dih
u B
enko
vcu
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a II
2010
. 10
.000
,00
10.0
00,0
0
M
MTP
R
8.
Pob
oljš
ana
brig
a o
mla
dim
a
3.3.
30. P
okre
nuti
izgr
adnj
u vi
šena
mje
nsko
g ob
jekt
a s
pros
torij
ama
za
opći
nsku
upr
avu,
šp
orts
kom
dv
oran
om, š
ports
kim
te
reni
ma,
sv
lači
onic
ama
Opć
insk
a up
rava
Liš
ana
Ost
rovičk
ih
I 20
10.
nije
odr
eđen
a10
.000
,00
MM
TPR
9.
Pob
oljš
ana
brig
a o
star
ima
i ne
moć
nim
a
3.3.
31. O
snov
ati
ispo
stav
u D
oma
za
star
e i n
emoć
ne
osob
e –
Zada
r u
Ben
kovc
u
Jedi
nstv
eni o
djel
gra
dske
up
rave
Ben
kovc
a I
2010
. ni
je o
dređ
ena
10.0
00,0
0
M
MTP
R
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 158
3.4. Financijski izvori Novac je ograničavajući čimbenik svakog razvojnog programa. Razvijenim općinama i gradovima do njega je lakše je doći jer je infrastruktura (dakle ono najskuplje) već izgrađeno pa se najčešće radi o dogradnjama, a upravni djelatnici su već stekli iskustvo u uočavanju financijskih izvora i prijavama na odgovarajuće natječaje. Benkovac, a pogotovo Lišane Ostrovičke još nisu izgradili svu nužnu infrastrukturu, a iskustvo s prijavama na natječaje prikuplja se samo u Benkovcu. Financijskim izvorima i putevima do njih stoga treba posvetiti trajnu pažnju i veliki napor. Jedini financijski izvor koji Benkovac i Lišane mogu sa izvjesnošću predviđati je gradski odnosno općinski proračun. U 2006. godini općina Lišane planira do 1.900.000, a grad Benkovac do 40.000.000 kn prihoda. S obzirom na ustaljenu strukturu rashoda koja je uglavnom zadana javnim funkcijama koje imaju gradska i općinska uprava, rashodne stavke iz kojih bi se financirali razvojni projekti nisu i ne mogu biti velike i treba ih trošiti na provedbene poslove koji zahtijevaju angažman djelatnika ali ne i značajnija sredstva. I Benkovac i Lišane mogu međutim očekivati da će veća razvojna ulaganja biti manjim ili većim dijelom financirana iz proračuna Zadarske županije, proračuna Republike Hrvatske, sredstava javnih poduzeća, HBOR, Fonda za regionalni razvitak RH, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fonda za razvitak i zapošljavanje te iz brojnih inozemnih izvora (EU fondovi, Svjetska banka, EIB, EBRD, CEB, UNDP……..). Ti izvore se broje na desetke i gotovo svi podrazumijevaju složeni postupak prijave i obrazloženja projekata koje treba financirati. 3.4.1. Domaći izvori Potencijalni domaći izvori financiranja razvojnih projekata u Benkovcu i Lišanima navedeni su u Tablici 3.3.2. Navedeni su projekti, njihov kratak opis, proračun i adresa na koju se treba obratiti. Riječ je o projektima koje će domaće institucije raspisale ili se spremaju raspisati u 2006. godini. U Tablici su zasjenjeni koji su namijenjeni jedinicama lokalne samouprave te su značajni za Benkovac i Lišane. Projekti nisu nužno financirani samo iz domaćih sredstava. Ponegdje se uz domaće javljaju i strane financijske institucije, npr. Europska investicijska banka i Svjetska banka.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 159
Tabl
ica
3.3.
2. P
roje
kti z
a ko
je s
u do
mać
e in
stitu
cije
rasp
isal
e ili
pre
dviđ
aju
rasp
isat
i nat
ječa
je u
200
6. g
odin
i
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
PRO
JEK
T "O
čuva
nje
obrt
ničk
e tr
adic
ije"
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
Obr
tnic
kaTr
adic
ija-2
005.
doc
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva
Mak
sim
alan
izno
s po
jedi
načn
e po
tpor
e u
2005
. god
ini b
io je
30
.000
HR
K.
Cilj
pro
jekt
a je
edu
cira
ti za
inte
resi
rane
sku
pine
(uče
nike
, mla
de, ž
ene
i udr
uge)
za
obav
ljanj
e ob
rtnič
kih
djel
atno
sti s
a ci
ljem
zaš
tite
kultu
rnog
na
sljeđa
i tra
dici
jski
h go
spod
arsk
ih v
rijed
nost
i R
epub
like
Hrv
atsk
e. P
otič
e se
rad
muz
eja,
ud
ruga
, ust
anov
a i o
stal
ih s
rodn
ih u
druž
enja
ko
ji im
aju
za c
ilj ed
ukac
iju i
prom
idžb
u tra
dici
onal
nih
obrtn
ički
h dj
elat
nost
i. K
oris
nici
pr
ojek
ta s
u us
tano
ve, u
drug
e, u
druž
enja
ob
rtnik
a te
ost
ala
udru
ženj
a u
kojim
a se
pr
edst
avlja
čuv
anje
i ra
d tra
dici
onal
nih
obrta
od
nosn
o u
kojim
a se
vrš
i edu
kaci
ja z
a tra
dici
onal
ne o
brtn
ičke
dje
latn
osti.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
PRO
JEK
T
"Nov
a za
drug
a"
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-N
ovaZ
adru
ga-
2005
.doc
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva
Mak
sim
alan
izno
s sr
edst
ava
je 4
0.00
0 H
RK
(osn
ivan
je
zadr
uge,
izra
da p
lana
ra
da, n
abav
a in
form
atič
ke o
prem
e,
prom
idžb
a).
Cilj
pro
jekt
a je
dop
rinije
ti ra
zvitk
u za
druž
nog
podu
zetn
ištv
a kr
oz p
oveć
anje
bro
ja z
adru
ga i
zadr
ugar
a. K
oris
nici
pro
jekt
a m
ogu
biti
zadr
uge
osno
vane
(upi
sane
u s
udsk
i reg
ista
r) ti
jeko
m
2004
. i 2
005.
god
ine,
koj
e im
aju
najm
anje
se
dam
zad
ruga
ra (š
tedn
o-kr
editn
e za
drug
e na
jman
je š
ezde
set z
adru
gara
) i u
pisa
ne s
u u
evid
enci
ju z
adru
ga H
rvat
skog
sav
eza
zadr
uga,
os
im z
adru
ga k
oje
obav
ljaju
ili v
ećin
a za
drug
ara
pret
ežno
oba
vlja
prim
arnu
pol
jopr
ivre
dnu
proi
zvod
nju.
Viš
e na
Inte
rnet
stra
nici
.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
PRO
JEK
T "P
oduz
etničk
i in
kuba
tori'
'
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
Pod
uzet
nick
iInku
bato
ri-20
05.d
oc
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva
Suf
inan
cira
nje
tem
elje
m g
odiš
njih
pr
ogra
ma
rada
. U
ređe
nje
i opr
eman
je
obje
kta
do 1
5 %
ul
agan
ja.
Pru
žanj
e us
luga
po
duze
tnic
ima
u po
duze
tnič
kom
in
kuba
toru
(kno
w-h
ow)
- do
50 %
troš
kova
.
Cilj
pro
jekt
a je
dop
rinije
ti os
niva
nju
i raz
vitk
u no
vih
podu
zeća
, te
otva
ranj
u no
vih
radn
ih
mje
sta,
put
em o
lakš
avan
ja p
očet
ka p
oslo
vanj
a in
kubi
rani
m g
ospo
dars
kim
sub
jekt
ima.
Kor
isni
ci
proj
ekta
su
podu
zetn
ički
inku
bato
ri i t
ehno
lošk
i pa
rkov
i (u
daljn
jem
teks
tu: p
oduz
etničk
i in
kuba
tori)
, reg
istri
rani
sub
jekt
i u v
lasn
ištv
u je
dini
ca lo
kaln
e/po
druč
ne s
amou
prav
e ili
u vl
asni
štvu
ust
anov
a. V
iše
na In
tern
et s
trani
ci.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
PRO
JEK
T "U
mje
tnič
ki o
brti'
' z
a 20
05. g
odin
u
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-U
mje
tnic
kiO
brti-
2005
.doc
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva
U 2
005.
bes
povr
atne
po
tpor
e su
izno
sile
do
10.0
00 k
n.
Cilj
je p
otak
nuti
umje
tnič
ke o
brte
sa
cilje
m
razv
itka
i oču
vanj
a dj
elat
nost
i, a
kroz
zaš
titu
kultu
rnog
nas
ljeđa
i tra
dici
jski
h go
spod
arsk
ih
vrije
dnos
ti R
epub
like
Hrv
atsk
e. V
iše
na In
tern
et
stra
nici
.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 160
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
PRO
JEK
T "D
okva
lifik
acije
i pr
ekva
lifik
acije
u
obrt
ništ
vu“
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-P
rekv
alifi
kaci
je-
2005
.doc
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
M
inis
tars
tvo
gosp
odar
stva
, rad
a i
podu
zetn
ištv
a
Bes
povr
atne
pot
pore
za
pok
rivan
je tr
oško
va
dokv
alifi
kaci
je i
prek
valif
ikac
ije
Cilj
Pro
jekt
a je
brž
e za
pošl
java
nje
i sa
moz
apoš
ljava
nje
te u
sklađi
vanj
e kv
alifi
kaci
jske
stru
ktur
e ra
dno
spos
obni
h os
oba
sa s
tvar
nim
pot
reba
ma
obrtn
ika
Rep
ublik
e H
rvat
ske.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
PRO
JEK
T
“Pod
uzet
ništ
vo
ciljn
ih s
kupi
na“
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
CIlj
neSk
upin
eNov
i-200
5.do
c
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
M
inis
tars
tvo
gosp
odar
stva
, rad
a i
podu
zetn
ištv
a
Mak
sim
alni
izno
s po
jedi
načn
e po
tpor
e u
2005
. god
ini i
znos
io je
50
.000
,00
kn.
Cilj
Pro
jekt
a je
brž
e i l
akše
ukl
juči
vanj
e ci
ljnih
sk
upin
a u
podu
zetn
ištv
o.
Pro
jekt
je n
amije
njen
hrv
atsk
im d
ržav
ljani
ma
– po
duze
tnic
ima
s pr
ebiv
ališ
tem
u R
epub
lici
Hrv
atsk
oj, č
ija je
dje
latn
ost r
egis
trira
na k
ao o
brt,
trgov
ačko
dru
štvo
, zad
ruga
ili u
stan
ova,
koj
i po
zitiv
no p
oslu
ju, a
spa
daju
u c
iljne
skup
ine:
br
anite
lji, m
ladi
, žen
e, p
očet
nici
, «To
p st
uden
ti»
- dob
itnic
i stip
endi
je T
OP
STU
DE
NT,
te o
sobe
s
inva
lidite
tom
.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
PRO
JEK
T "P
otic
anja
m
arke
tinšk
ih
aktiv
nost
i "
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
Mar
ketin
ske%
20ak
tivno
sti%
2020
05.d
oc
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva,
P
ovje
rens
tvo
koje
im
enuj
e M
inis
tar
Mak
sim
alan
izno
s po
jedi
načn
e po
tpor
e je
30
.000
HR
K z
a JL
PS
. M
aksi
mal
an iz
nos
poje
dinačn
e po
tpor
e je
50
.000
HR
K z
a pr
oizv
odne
go
spod
arsk
e su
bjek
te.
Kor
isni
ci p
otpo
ra p
o ov
om P
roje
ktu
su:
proi
zvod
ni g
ospo
dars
ki s
ubje
kti:
obrti
, mal
a i
sred
nja
trgov
ačka
dru
štva
i za
drug
e; je
dini
ce
loka
lne
i pod
ručn
e (r
egio
naln
e) s
amou
prav
e (J
LPS
) itd
. Suf
inan
cira
ju s
e sl
jedeći
troš
kovi
pr
oizv
odni
h go
spod
arsk
ih s
ubje
kata
: tro
škov
i iz
rade
pro
mid
žben
og m
ater
ijala
, zak
upa
izlo
žben
og p
rost
ora,
uređe
nja
i opr
eman
ja
izlo
žben
og p
rost
ora,
org
aniz
acije
pro
mot
ivni
h do
gađa
nja
na s
ajm
u/iz
ložb
i, sa
vjet
odav
ne
uslu
ge p
ri is
traži
vanj
u trž
išta
, sav
jeto
davn
e us
luge
izra
de b
rand
a, d
izaj
na i
amba
laže
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
PRO
JEK
T "E
duka
cija
u
podu
zetn
ištv
u"
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
Edu
kaci
ja%
20u%
20po
duze
tni
stvu
%20
2005
.doc
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva
C
ilj P
roje
kta
je e
duka
cija
i us
vaja
nje
spec
ifičn
ih
znan
ja u
pod
uzet
ništ
vu k
roz
tem
e iz
obra
zbe
nave
dene
u o
vom
Pro
jekt
u, a
u fu
nkci
ji ci
elož
ivot
nog
učen
ja. K
oris
nici
sre
dsta
va s
u in
stitu
cije
i go
spod
arsk
i sub
jekt
i za
prov
ođen
je
eduk
acije
.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
PRO
JEK
T
"Pot
ican
je u
vođe
nja
novi
h te
hnol
ogija
i pr
imje
na z
nanj
a u
tehn
ološ
kom
ra
zvitk
u"
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
Nov
eTeh
nolo
gije
-200
5.do
c
Pot
icaj
i u
podu
zetn
ištv
u
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva
Mak
sim
alan
izno
s po
tpor
e u
2005
. izn
osio
je
80.
000
HR
K.
Pov
ećan
je k
onku
rent
nost
i pro
izvo
da k
roz
eduk
aciju
, nov
e te
hnol
ogije
i te
hnol
oške
po
stup
ke te
dop
rinos
eko
lošk
oj z
aštit
i pro
izvo
da
nam
ijenj
enih
dom
aćem
i st
rano
m tr
žišt
u.
Kor
isni
ci p
otic
aja
po o
vom
Pro
jekt
u su
pr
oizv
odni
gos
poda
rski
sub
jekt
i, ob
rti, z
adru
ge
te m
ala
i sre
dnja
trgo
vačk
a dr
uštv
a sa
sje
dišt
em
u R
epub
lici H
rvat
skoj
, u 1
00%
-nom
priv
atno
m
vlas
ništ
vu g
rađa
na R
epub
like
Hrv
atsk
e.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 161
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
PRO
JEK
T ''I
nova
cije
i n
ovi
proi
zvod
''
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
Inov
acije
Nov
iPro
izvo
di-
2005
.doc
Pot
icaj
i u
podu
zet.
M
inis
tars
tvo
gosp
odar
stva
, rad
a i
podu
zetn
ištv
a
Mak
sim
alan
izno
s po
tpor
e u
2005
. izn
osio
je
80.
000
HR
K.
Cilj
je p
otic
anje
inov
ator
a, d
ovođ
enje
inov
acije
pr
oizv
oda
na tr
žišt
e, b
olje
isko
ristiv
osti
inov
ator
stva
kao
pot
enci
jala
u s
tvar
anju
''h
rvat
skog
pro
izvo
da'',
te p
otic
anje
razv
itka
novi
h pr
oizv
oda,
nov
ih te
hnol
oški
h pr
oces
a,
prim
jene
nov
ih te
hnol
ogija
i u
konačn
ici
poveća
ti ko
nkur
entn
ost.
Kor
isni
ci p
otic
aja
po
ovom
Pro
jekt
u su
inov
ator
i (pr
avne
i fiz
ičke
os
obe,
čije
je p
rebi
vališ
te/s
jedi
šte
na p
odručj
u R
epub
like
Hrv
atsk
e) te
obr
ti, z
adru
ge, m
ala
i sr
ednj
a trg
ovač
ka d
rušt
va, k
oji p
oziti
vno
posl
uju
i čije
je s
jedi
šte
na p
odručj
u R
epub
like
Hrv
atsk
e, a
nal
aze
se u
100
% p
rivat
nom
vl
asni
štvu
drž
avlja
na R
epub
like
Hrv
atsk
e.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
PRO
JEK
T ''S
usta
v kv
alite
te i
tehn
ičke
regu
lativ
e''
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-S
usta
vKva
litet
e-20
05.d
oc
Pot
icaj
i u
podu
zet.
M
inis
tars
tvo
gosp
odar
stva
, rad
a i
podu
zetn
ištv
a
P
roje
kt p
otič
e uv
ođen
je i
impl
emen
taci
ju
euro
pski
h no
rmi u
mal
o go
spod
arst
vo. K
oris
nici
po
ticaj
a po
ovo
m P
roje
ktu
su p
roiz
vodn
i go
spod
arsk
i sub
jekt
i, ob
rti, z
adru
ge, t
e m
ala
i sr
ednj
a trg
ovač
ka d
rušt
va s
a sj
ediš
tem
u
Rep
ublic
i Hrv
atsk
oj, u
100
% -t
nom
priv
atno
m
vlas
ništ
vu g
rađa
na R
H.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
PRO
JEK
T
"Raz
vita
k za
drug
arst
va"
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-R
azvi
tak
Zadr
ugar
stva
-200
5.do
c
Pot
icaj
i u
podu
zet.
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva
C
ilj p
roje
kta
je p
otak
nuti
orga
nizi
ranj
e za
drug
ara
radi
ost
variv
anja
oso
bnih
i za
jedn
ički
h in
tere
sa, p
otak
nuti
uključi
vanj
e za
drug
a u
gosp
odar
ske
pose
bno
proi
zvod
ne
aktiv
nost
i, po
boljš
ati k
onku
rent
nost
zad
ruga
te
post
ići r
avno
mje
rni r
azvi
tak
svih
pod
ručj
a R
epub
like
Hrv
atsk
e. K
oris
nici
Pro
jekt
a m
ogu
biti
zadr
uge.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
"Tra
dici
onal
ni o
brti"
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
Trad
icio
naln
i%20
obrti
-20
05.d
oc
Pot
icaj
i u
podu
zet.
M
inis
tars
tvo
gosp
odar
stva
, rad
a i
podu
zetn
ištv
a
C
ilj je
oču
vati
i pot
aknu
ti tra
dici
onal
ne o
brtn
ičke
dj
elat
nost
i
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 162
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
PRO
JEK
T "P
oduz
etničk
ih
potp
orni
h in
stitu
cija
"
http
://w
ww
.min
gorp
.hr/U
serD
ocs
Imag
es/P
R-
Pod
uzet
nick
e%20
potp
orne
%2
0ins
tituc
ije%
2020
05.d
oc
Pot
icaj
i u
podu
zet.
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va, r
ada
i po
duze
tniš
tva
Jača
nje
inst
ituci
onal
ne p
odrš
ke g
ospo
dars
kim
su
bjek
tima
pute
m p
oduz
etničk
ih p
otpo
rnih
in
stitu
cija
. K
oris
nici
pro
jekt
a su
pod
uzet
ničk
i ce
ntri,
tehn
ološ
ki c
entri
, lok
alne
razv
ojne
ag
enci
je (u
dal
jnje
m te
kstu
: pod
uzet
ničk
i cen
tri).
Osn
ivač
i ovi
h in
stitu
cija
mog
u bi
ti je
dini
ce
loka
lne
/ pod
ručn
e sa
mou
prav
e, o
stal
e in
stitu
cije
, pra
vne
ili fi
zičk
e os
obe
koji
treba
ju
osig
urat
i stručn
o os
oblje
, pro
stor
i op
rem
u za
pr
oved
bu u
tvrđ
enih
pro
gram
a, k
ao i
finan
cijs
ka
sred
stva
za
svoj
e dj
elov
anje
. Sre
dstv
a su
na
mije
njen
a za
suf
inan
cira
nje
trošk
ova
proj
ekat
a ko
je v
ode
podu
zetn
ički
cen
tri u
cilj
u jača
nja
podu
zetn
ištv
a: iz
rada
pro
jeka
ta z
a po
trebe
regi
onal
nog
razv
itka,
izra
da p
roje
kata
po
duze
tniš
tva
u ok
viru
pre
tpris
tupn
e st
rate
gije
E
U.
Nov
i nat
ječa
j će
biti
otvo
ren
u te
kućo
j go
dini
.
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Prog
ram
kre
ditir
anja
po
tican
ja
razv
itka
mal
og
i sr
ednj
eg
priv
atno
g po
duze
tniš
tva
(put
em
posl
ovni
h ba
naka
)
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_09
0.as
p M
alo
i sre
dnje
po
duze
t. H
BOR
HBO
R m
ože
finan
cira
ti na
jviš
e 75
% u
kupn
e pr
edraču
nske
vr
ijedn
osti
inve
stic
ije, s
tim
da
najv
iši i
znos
kr
edita
mož
e bi
ti do
8.
000.
000,
00 k
n po
pr
ojek
tu.
Pod
upira
nje
priv
atno
g po
duze
tniš
tva
odob
rava
njem
dug
oroč
nih
inve
stic
ijski
h kr
edita
za
mod
erni
zaci
ju i
proš
irenj
e po
stoj
ećih
trg
ovač
kih
druš
tava
, obr
ta i
osta
lih o
blik
a po
duze
tnič
ke d
jela
tnos
ti. D
omać
a trg
ovač
ka
druš
tva
koja
su
51%
u p
rivat
nom
vla
sniš
tvu,
a
koja
tren
utač
no n
emaj
u vi
še o
d 25
0 za
posl
enih
(u
ključu
jući
udr
užen
a trg
ovač
ka d
rušt
va) t
e po
duze
tnic
i u p
roiz
vodn
oj d
jela
tnos
ti, o
brtu
, po
ljopr
ivre
di, t
rans
portu
, tur
izm
u i o
stal
im
uslu
žnim
dje
latn
ostim
a. Iz
uzet
ak s
u ag
enci
je
koje
pos
redu
ju u
trgo
vini
nek
retn
inam
a.
Otv
oren
.
Prog
ram
kre
ditir
anja
po
tican
ja ra
zvitk
a m
alog
i sr
ednj
eg
priv
atno
g po
duze
tniš
tva
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_10
0.as
p M
alo
i sre
dnje
po
duze
t. H
BOR
Naj
viši
izno
s kr
edita
m
ože
izno
siti
1 m
il. €
, do
k je
naj
man
ji iz
nos
10.0
00,0
0 €.
Vis
ina
kred
ita iz
nosi
naj
više
70
% u
kupn
ih u
laga
nja.
Cilj
Pro
gram
a kr
editi
ranj
a je
sre
dnjo
ročn
o i
dugo
ročn
o kr
editi
ranj
e ra
zvitk
a m
alog
i sr
ednj
eg
podu
zetn
ištv
a u
svrh
u po
veća
nja
zapo
slen
osti.
Otv
oren
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 163
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Prog
ram
kre
ditir
anja
ra
zvitk
a ot
oka
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_11
0.as
p M
alo
i sre
dnje
po
duze
t. H
BOR
C
ilj P
rogr
ama
kred
itira
nja
je p
otic
anje
mal
og
gosp
odar
stva
koj
e ra
zvita
k ot
oka či
ne o
drži
vim
u
skla
du s
a Za
kono
m o
oto
cim
a. K
rajn
ji ko
risni
ci
kred
ita m
ogu
biti
fizič
ke i
prav
ne o
sobe
s
preb
ival
ište
m il
i sje
dišt
em n
a ot
ocim
a, k
ao i
fizič
ke i
prav
ne o
sobe
koj
e se
žel
e pr
esel
iti n
a ot
oke
i ond
je n
amje
rava
ju o
snov
ati:
obrt,
trg
ovač
ko d
rušt
vo il
i pol
jopr
ivre
dno
gosp
odar
stvo
.
Otv
oren
.
Prog
ram
kre
ditir
anja
po
tican
ja m
alog
go
spod
arst
va n
a Po
druč
jima
pose
bne
drža
vne
skrb
i
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_12
0.as
p M
alo
i sre
dnje
po
duze
t. H
BOR
C
ilj P
rogr
ama
kred
itira
nja
je p
otic
anje
obr
tniš
tva
i mal
og g
ospo
dars
tva
na p
odručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i te
obno
va i
potp
ora
razv
itku
poljo
priv
redn
ih g
ospo
dars
tava
na
svim
po
druč
jima
Rep
ublik
e H
rvat
ske.
Kra
jnji
koris
nici
kr
edita
mog
u bi
ti pr
avne
i fiz
ičke
oso
be. N
eće
se k
redi
tirat
i ugo
stite
ljstv
o (is
ključi
vo il
i pre
teži
to
toče
nje
alko
holn
ih p
ića)
te s
reds
tva
javn
og
prio
pćav
anja
.
Otv
oren
.
Prog
ram
kre
ditir
anja
ra
zvitk
a go
veda
rske
pr
oizv
odnj
e u
Rep
ublic
i hrv
atsk
oj
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_12
5.as
p M
alo
i sre
dnje
po
duze
t. H
BOR
Naj
viši
izno
s kr
edita
je
do 3
.500
.000
,00
kn
Cilj
Pro
gram
a kr
editi
ranj
a je
pril
agod
ba
post
ojeć
ih g
ospo
dars
tava
(ada
ptac
ija il
i pr
ošire
nje)
ili o
sniv
anje
nov
ih k
oji ć
e os
igur
ati
dovo
ljne
količ
ine
gove
dars
kih
proi
zvod
a i
njih
ovu
konk
uren
tnos
t u u
vjet
ima
otvo
reno
g trž
išta
. Kor
isni
ci k
redi
ta m
ogu
biti
prav
ne i
fizič
ke o
sobe
.
Otv
oren
.
Prog
ram
kre
ditir
anja
po
diza
nja
dugo
godi
šnjih
na
sada
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_13
0.as
p M
alo
i sre
dnje
po
duze
t.
HB
OR
-a, s
udje
luju
i M
inis
tars
tvo
poljo
priv
rede
, šum
arst
va i
vodn
og g
ospo
dars
tva
(u
daljn
jem
teks
tu:
Min
ista
rstv
o), H
rvat
ski
zavo
d za
pol
jopr
ivre
dno
savj
etod
avnu
slu
žbu
(u
daljn
jem
teks
tu: H
ZPS
S) i
H
rvat
ska
agen
cija
za
mal
o go
spod
arst
vo (u
da
ljnje
m te
kstu
: H
AMAG
).
Vis
ina
kred
ita o
dređ
uje
se u
zav
isno
sti o
d sv
rhe
ulag
anja
i od
ređe
na je
: - z
a fiz
ičke
oso
be:
80.0
00,0
0 –
1.50
0.00
0,00
kn
- za
prav
ne o
sobe
: 10
0.00
0,00
–
3.50
0.00
0,00
kn
Cilj
Pro
gram
a kr
editi
ranj
a je
pod
izan
je n
ovih
du
gogo
dišn
jih n
asad
a (v
inog
radi
, voć
njac
i, m
aslin
ici)
i oži
vlja
vanj
e po
stoj
ećih
u s
vrhu
po
veća
nja
kval
itete
i ko
nkur
entn
osti
dom
aćih
pr
oizv
ođač
a te
usk
lađi
vanj
e s
euro
pski
m
prav
ilim
a pr
oizv
odnj
e.
Otv
oren
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 164
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Prog
ram
kre
ditir
anja
za
po
tican
je
utem
elje
nja
mal
og
podu
zetn
ištv
a -
poče
tnic
i (d
irekt
no
kred
itira
nje
i pu
tem
po
slov
nih
bana
ka)
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_13
5.as
p M
alo
i sre
dnje
po
duze
t.
N
ajni
ži iz
nos
kred
ita
mož
e bi
ti 10
.000
eur
a,
a na
jviš
i 250
.000
eur
a.
Cilj
Kre
ditn
og p
rogr
ama
je s
tvar
anje
poč
etni
h uv
jeta
za
osni
vanj
e no
vih
trgov
ački
h dr
ušta
va i
obrta
u s
vrhu
otv
aran
ja n
ovih
radn
ih m
jest
a.
Kor
isni
ci m
ogu
biti
hrva
tski
drž
avlja
ni k
oji ž
ele
osno
vati
vlas
titi o
brt,
odno
sno
trgov
ačko
dru
štvo
na
pod
ručj
u R
epub
like
Hrv
atsk
e.
Otv
oren
.
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Prog
ram
pot
icaj
nih
mje
ra z
a sa
moz
apoš
ljava
nje
i ra
zvita
k m
alog
ob
iteljs
kog
podu
zetn
ištv
a u
turiz
mu
"Pot
icaj
za
eh"
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_15
0.as
p
Mal
o i s
redn
je
podu
zet./
Tu
rizam
M
MTP
R, H
BOR
Vid
i web
stra
nica
P
otic
ajne
mje
re z
a sa
moz
apoš
ljava
nje
i raz
vita
k m
alog
obi
teljs
kog
podu
zetn
ištv
a u
turiz
mu.
O
tvor
en.
Prog
ram
kre
ditir
anja
ra
zvitk
a go
spod
arsk
ih
djel
atno
sti
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_04
0.as
p R
azvi
tak
gosp
. dj
elat
nost
i H
BOR
Do
80%
pre
drač
unsk
e vr
ijedn
osti
inve
stic
ije.
Cilj
Pro
gram
a kr
editi
ranj
a je
pot
ican
je ra
zvitk
a go
spod
arsk
ih d
jela
tnos
ti na
cje
loku
pnom
po
druč
ju R
epub
like
Hrv
atsk
e ka
ko b
i se
poveća
njem
efik
asno
sti i
sm
anje
njem
troš
kova
po
veća
la k
onku
rent
nost
. Kre
diti
su n
amije
njen
i za
ula
ganj
a u
osno
vna
i tra
jna
obrtn
a sr
edst
va.
Kra
jnji
koris
nici
kre
dita
mog
u bi
ti go
spod
arsk
i su
bjek
ti (p
ravn
e ili
fizičk
e os
obe)
sa
cjel
okup
nog
podr
učja
Rep
ublik
e H
rvat
ske.
Pre
dnos
t pri
odob
rava
nju
kred
ita im
aju
proi
zvod
ne
djel
atno
sti,
a po
sebn
o on
e ko
je s
u iz
vozn
o us
mje
rene
.
Otv
oren
.
Prog
ram
kre
ditir
anja
fin
anci
jsko
g re
stru
ktur
iranj
a go
spod
arsk
ih
subj
ekat
a
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_05
0.as
p R
azvi
tak
gosp
. dj
elat
nost
i H
BOR
C
ilj P
rogr
ama
kred
itira
nja
je d
a po
voljn
im
dugo
ročn
im k
redi
tiran
jem
pos
pješ
i us
post
avlja
nje
dugo
ročn
e fin
anci
jske
ravn
otež
e go
spod
arsk
ih s
ubje
kata
te n
a ta
j nač
in p
oveć
a st
abiln
ost i
usp
ješn
ost p
oslo
vanj
a ka
ko b
i se
stvo
rili b
olji
pred
uvje
ti za
ula
zak
gosp
odar
skog
su
bjek
ta u
nov
e in
vest
icije
. Kra
jnji
koris
nici
kr
edita
mog
u bi
ti go
spod
arsk
i sub
jekt
i (pr
avne
ili
fizič
ke o
sobe
) sa
cjel
okup
nog
podr
učja
R
epub
like
Hrv
atsk
e ko
ji po
sluj
u na
jman
je d
vije
go
dine
.
Otv
oren
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 165
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Prog
ram
ula
ganj
a u
tem
eljn
i kap
ital
trgo
vačk
ih d
rušt
ava
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_17
0.as
p U
laga
nje
u te
mel
jni k
apita
l H
BOR
N
ajvi
ši iz
nos
ulag
anja
og
raniča
va s
e na
6.
000.
000,
00 k
una
Cilj
Pro
gram
a je
pov
ećan
je p
roiz
vodn
je i
zapo
slen
osti
kroz
ula
ganj
a u
tem
eljn
i kap
ital
trgov
ački
h dr
ušta
va.
Otv
oren
.
Prog
ram
kre
ditir
anja
ob
nove
i ra
zvitk
a ko
mun
alne
in
fras
truk
ture
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_01
0.as
p
Infra
stru
ktur
a H
BO
R
Kre
ditir
ati s
e m
ože
do
80%
pre
drač
unsk
e vr
ijedn
osti
inve
stic
ije.
Mak
sim
alni
izno
s kr
edita
nije
ogr
anič
en
Tem
eljn
a na
mje
na o
vog
kred
itnog
pro
gram
a je
du
goročn
o fin
anci
ranj
e on
ih in
vest
icijs
kih
proj
ekat
a ko
jima
je s
vrha
pot
ican
je ra
zvitk
a i
obno
ve k
omun
alne
infra
stru
ktur
e na
cije
lom
po
druč
ju R
epub
like
Hrv
atsk
e. P
rihva
tljiv
i kra
jnji
koris
nici
kre
dita
su
jedi
nice
loka
lne
i pod
ručn
e (r
egio
naln
e) s
amou
prav
e: o
pćin
e, g
rado
vi te
žu
pani
je i
grad
Zag
reb,
ako
ispu
njav
aju
pred
viđe
ne z
akon
ske
uvje
te k
oji s
e od
nose
na
prob
lem
atik
u za
duži
vanj
a je
dini
ca lo
kaln
e i
podr
učne
(reg
iona
lne)
sam
oupr
ave.
P
rihva
tljiv
i kra
jnji
koris
nici
mog
u bi
ti i k
omun
alna
po
duzeća
, ali
i dru
ge p
ravn
e ili
fizičk
e os
obe.
A
ko je
zak
onom
pro
pisa
na k
once
sija
za
pred
viđe
ne n
amje
ne, i
sta će
se
zatra
žiti
od
koris
nika
.
Otv
oren
.
Prog
ram
kre
ditir
anja
fin
anci
jsko
g re
stru
ktur
iranj
a je
dini
ca lo
kaln
e i
podr
učne
(r
egio
naln
e)
sam
oupr
ave
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_02
0.as
p In
frast
rukt
ura
HB
OR
Izno
s kr
edita
nije
og
raniče
n, a
ovi
si o
ko
nkre
tnom
pro
gram
u re
stru
ktur
iranj
a.
Cilj
je p
ospj
ešiti
stv
aran
je d
ugor
očne
fina
ncijs
ke
ravn
otež
e je
dini
ca lo
kaln
e i p
odručn
e (r
egio
naln
e) s
amou
prav
e ka
ko b
i se
na ta
j nač
in
stvo
rili z
akon
ski p
redu
vjet
i za
doda
tno
zadu
živa
nje
radi
ula
ska
u no
ve in
frast
rukt
urne
in
vest
icije
. U p
osre
dnom
kre
ditir
anju
kor
isni
ci
kred
ita s
u po
slov
ne b
anke
koj
e su
prih
vatil
e su
radn
ju n
a pr
ovođ
enju
ovo
g kr
editn
og
prog
ram
a, a
kra
jnji
koris
nici
kre
dita
su
jedi
nice
lo
kaln
e i p
odručn
e (r
egio
naln
e) s
amou
prav
e ko
je n
e is
punj
avaj
u pr
edviđe
ne z
akon
ske
uvje
te
koji
se o
dnos
e na
pro
blem
atik
u za
duži
vanj
a je
dini
ca lo
kaln
e i p
odručn
e (r
egio
naln
e)
sam
oupr
ave
(tj. a
ko b
i se
novi
m z
aduž
ivan
jem
pr
emaš
ila d
opuš
tena
sto
pa z
aduž
ivan
ja).
U
nepo
sred
nom
kre
ditir
anju
kor
isni
ci k
redi
ta s
u je
dini
ce lo
kaln
e i p
odručn
e (r
egio
naln
e)
sam
oupr
ave
koje
ne
ispu
njav
aju
pred
viđe
ne
zako
nske
uvj
ete
koji
se o
dnos
e na
pro
blem
atik
u za
duži
vanj
a je
dini
ca lo
kaln
e i p
odručn
e (re
gion
alne
) sam
oupr
ave
(tj. a
ko b
i se
novi
m
zadu
živa
njem
pre
maš
ila d
opuš
tena
sto
pa
zadu
živa
nja)
.
Otv
oren
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 166
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Prog
ram
kre
ditir
anja
pr
ojek
ata
zašt
ite
okol
iša,
en
erge
tske
uč
inko
vito
sti
i ob
novl
jivih
iz
vora
en
ergi
je
http
://w
ww
.hbo
r.hr/k
re_p
rogr
am
i_08
0.as
p
Naj
man
ji iz
nos
kred
ita
je o
gran
ičen
na
100.
000,
00 k
una.
N
ajveći
izno
s kr
edita
ni
je o
gran
ičen
. HBO
R
u pr
avilu
kre
ditir
a do
80
% p
redr
ačun
ske
vrije
dnos
ti in
vest
icije
.
Prih
vatlj
ivi k
rajn
ji ko
risni
ci k
redi
ta s
u j
edin
ice
loka
lne
i pod
ručn
e (r
egio
naln
e) s
amou
prav
e (o
pćin
e, g
rado
vi te
žup
anije
i gr
ad Z
agre
b),
ako
ispu
njav
aju
pred
viđe
ne z
akon
ske
uvje
te,
kom
unal
na d
rušt
va, t
rgov
ačka
dru
štva
, obr
tnic
i i
osta
le p
ravn
e i f
izič
ke o
sobe
.
Otv
oren
.
PRO
JEK
T "I
nteg
raln
i raz
vita
k lo
kaln
e za
jedn
ice"
(E
IB II
)
http
://w
ww
.mm
tpr.h
r/def
ault.
asp?
id=4
29
MM
TPR
Za
nav
eden
i je
proj
ekt,
uz s
ugla
snos
t hrv
atsk
e V
lade
, dob
iven
a po
tpor
a E
urop
ske
inve
stic
ijske
ban
ke
(EIB
) s k
ojom
je
potp
isan
Ugo
vor o
za
jmu,
po
koje
m
Rep
ublik
a H
rvat
ska
vrać
a sr
edst
va z
ajm
a u
nare
dnih
20
godi
na.
Zaja
m E
IB-a
i pr
orač
unsk
a sr
edst
va
(u o
mje
ru 5
0:50
) čin
e os
novu
za
finan
cira
nje
proj
ekta
. Jed
inic
e lo
kaln
e sa
mou
prav
e (J
LS) ć
e, o
visn
o o
utvrđe
nim
krit
eriji
ma,
os
igur
ati d
io v
last
itih
sred
stav
a za
su
finan
cira
nje
podp
roje
kata
. Vrij
eme
prov
edbe
pro
jekt
a je
od
200
5. d
o 20
08.
Cilj
proj
ekta
je 1
. sm
anjit
i neu
ravn
otež
enos
ti u
razv
itku
poje
dini
h po
druč
ja i
prip
omoć
i u
stva
ranj
u pr
eduv
jeta
za
održ
iv g
ospo
dars
ki i
druš
tven
i raz
vita
k; 2
. int
egra
lno
upra
vlja
nje
razv
itkom
loka
lne
zaje
dnic
e un
apređe
njem
: kv
alite
te i
dost
upno
sti k
omun
alni
h us
luga
, kv
alite
te s
tano
vanj
a, k
valit
ete
i dos
tupn
osti
zdra
vstv
enih
usl
uga
i usl
uga
soci
jaln
e sk
rbi,
kval
itete
i do
stup
nost
i usl
uga
obra
zova
nja,
ku
lture
i sp
orta
, kva
litet
e i s
usta
vne
skrb
i ran
jivih
sk
upin
a st
anov
ništ
va (s
tari
i nem
oćni
, inv
alid
i, dj
eca)
3. s
usta
vna
skrb
o z
aštit
i oko
liša
rješa
vanj
em p
robl
ema
otpa
dnih
vod
a i
zbrin
java
nja
otpa
da. K
oris
nici
: Jed
inic
e lo
kaln
e sa
mou
prav
e u
PPD
S-u
, brd
sko-
plan
insk
im
podr
učjim
a i p
ogra
ničn
im p
odručj
ima.
Otv
oren
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 167
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Obn
ova
kom
unal
ne
infr
astr
uktu
re n
a po
druč
jima
od
pose
bne
drža
vne
skrb
i
http
://w
ww
.mm
tpr.h
r/def
ault.
asp?
ID=6
55
MM
TPR
D
r. Lj
udev
it H
erce
g,
pom
oćni
k m
inis
tra,
Upr
ava
za re
gion
alni
ra
zvita
k, te
l. 01
469
5 72
8,
Upr
ava
ze re
gion
alni
ra
zvita
k, V
lašk
a 10
8/II,
10
000
Zagr
eb
Željk
o Tu
fekč
ić,
pom
oćni
k m
inis
tra,
Upr
ava
za p
roraču
n i
finan
cije
, Krle
žin
Gvo
zd
1a, 1
0 00
0 Za
greb
, tel
. 01
3783
986
, e-m
ail
:zel
jko.
tufe
kcic
@m
mtp
r.hr ;
Dea
n Jo
keto
vić,
U
prav
a za
pro
raču
n i
finan
cije
, tel
. 01
3783
91
8, e
-mai
l de
an.jo
keto
vic@
ws.
mm
tpr.h
r
O
sigu
rana
fina
ncijs
ka s
reds
tva
koris
te s
e za
fin
anci
ranj
e m
alih
i sr
ednj
ih p
roje
kata
za
obno
vu
i nad
ogra
dnju
kom
unal
ne in
frast
rukt
ure,
uk
ljuču
jući
kom
unal
ne s
lužb
e, lo
kaln
e ce
ste,
so
cija
lnu
stan
ogra
dnju
i dr
uge
kom
unal
ne
obje
kte
u opći
nam
a/gr
adov
ima
na p
odručj
ima
od p
oseb
ne d
ržav
ne s
krbi
, skr
aćen
o PP
DS
.
Otv
oren
.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 168
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Soci
jaln
a uk
ljuče
nost
ht
tp://
ww
w.m
mtp
r.hr/d
efau
lt.as
p?ID
=109
6
MM
TPR
Odo
brav
a se
naj
više
4 p
roje
kta
po o
pćin
i; vi
sina
od
obre
nih
sred
stav
a m
ože
izno
siti
mak
sim
alno
€
100.
000
(s P
DV
-om
) po
svak
oj o
pćin
i. P
rihva
tljiv
i pod
nosi
telji
mol
be z
a po
jedi
ni p
roje
kt
su:
•
jedi
nice
loka
lne
sam
oupr
ave,
• n
evla
dine
org
aniz
acije
,
• in
stitu
cije
soc
ijaln
e sk
rbi i
loka
lne
orga
niza
cije
/inst
ituci
je (n
pr. d
ječj
i vrtići
, ško
le,
udru
ge m
ladi
h, d
omov
i za
star
ije o
sobe
, kul
turn
i ce
ntri)
.
Gos
poda
rsko
ož
ivlja
vanj
e ht
tp://
ww
w.m
mtp
r.hr/d
efau
lt.as
p?ID
=109
7
Pro
jekt
se
sast
oji o
d tri
pro
gram
a:
I. P
otpo
ra p
osto
jeći
m m
alim
i sr
ednj
im p
oduz
ećim
a te
za
drug
ama,
II. P
otpo
ra
novo
osno
vani
m z
adru
gam
a III
. Pov
ećan
je uči
nkov
itost
i zad
ruga
te
mal
ih i
sred
njih
pod
uzeć
a.
Ula
ganj
e u
mal
u ko
mun
alnu
in
fras
truk
turu
ht
tp://
ww
w.m
mtp
r.hr/d
efau
lt.as
p?ID
=109
8
Proj
ekt
soci
jaln
o-go
sp.
opor
avka
O
dobr
ava
se n
ajvi
še 4
pr
ojek
ta p
o opći
ni;
visi
na o
dobr
enih
sr
edst
ava
mož
e iz
nosi
ti m
aksi
mal
no €
200
.000
(s
PD
V-o
m) p
o sv
akoj
opći
ni.
Prih
vatlj
ivi p
odno
site
lji m
olbe
za
poje
dini
pro
jekt
su
: žup
anijs
ka ti
jela
; jed
inic
e lo
kaln
e sa
mou
prav
e;
nev
ladi
ne o
rgan
izac
ije;
zaje
dnic
e;
posl
ovni
sub
jekt
i. Pr
ojek
t se
sast
oji o
d tri
pr
ogra
ma:
Dru
štve
na in
frast
rukt
ura,
Soc
ijaln
o-go
spod
arsk
a in
frast
rukt
ura,
Kom
unal
na i
okol
išna
infra
stru
ktur
a.
Vla
da R
epub
like
Hrv
atsk
e i S
vjet
ska
bank
a sk
lopi
le s
u 2.
sv
ibnj
a 20
05. g
odin
e U
govo
r o z
ajm
u u
izno
su o
d 35
mili
juna
€,
koj
em je
Vla
da R
H
doda
la jo
š 25
milij
una
€. S
ljedeće
čet
iri
godi
ne o
va ć
e se
sr
edst
va, k
roz
besp
ovra
tno
sufin
anci
ranj
e ra
zlič
itih
prog
ram
a, u
troši
ti na
po
druč
jima
pose
bne
drža
vne
skrb
i (P
PD
S)
u 13
žup
anija
kao
po
tpor
a ra
zvitk
u dr
uštv
ene
zaje
dnic
e i
gosp
odar
skih
su
bjek
ata.
Proj
ekti
koji
se
finan
cira
ju
sred
stvi
ma
fond
a za
re
gion
alni
razv
itak
http
://w
ww
.fond
rr.h
r/pro
gram
i.ht
m
Fond
za
regi
onal
ni
razv
itak
Fond
za
regi
onal
ni
razv
itak
RH
fina
ncira
do
50%
uku
pne
vrije
dnos
ti pr
ojek
ta
(inve
stic
ije),
odno
sno
do 7
0% u
kupn
e vr
ijedn
osti
za p
roje
kte
koji
se re
aliz
iraju
na
podr
učjim
a od
ređe
nim
Za
kono
m o
PP
DS.
Sre
dstv
a su
nam
ijenj
ena
za s
ufin
anci
ranj
e in
frast
rukt
urni
h i g
ospo
dars
kih
proj
ekat
a ko
ji su
od
bitn
og z
nače
nja
za re
gion
alni
razv
itak
župa
nija
, gra
dova
i opći
na. K
oris
nici
su
opći
ne,
grad
ovi,
župa
nije
, kom
unal
na p
oduz
eća
i go
spod
arsk
i sub
jekt
i.
Nat
ječa
j se
rasp
isuj
e za
sva
ku g
odin
u.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 169
Naz
iv p
roje
kta
Web
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Nos
itelj
i koo
rdin
ator
pr
ojek
ta
Pror
ačun
O
pis
ugov
oren
og p
osla
N
atječa
j
Izve
dba
posl
ova
veza
nih
izve
deni
h iz
N
acio
naln
e st
rate
gije
za
štite
oko
liša
ww
w.fz
oeu.
hr
Pro
gram
rada
Fo
nda
za z
aštit
u ok
oliš
a i
ener
gets
ku
učin
kovi
tost
Fond
za
zašt
itu o
koliš
a i
ener
gets
ku uči
nkov
itost
1,51
7 m
lrd k
una
za
razd
oblje
od
2005
.-20
08.
Od
ukup
nog
izno
sa p
redv
iđen
ih s
reds
tava
1.
088,
00 m
lrd k
una će
se
ulož
iti u
: san
iranj
e od
laga
lišta
kom
unal
nog
otpa
da; s
anira
nje
divl
jih
odla
gališ
ta, p
otic
anje
izbj
egav
anja
i sm
anjiv
anja
na
staj
anja
otp
ada;
izgr
adnj
a ce
ntar
a i p
rogr
ami
gosp
odar
enja
otp
adom
; upo
raba
otp
ada
i is
koriš
tava
nje
vrije
dnih
svo
jsta
va o
tpad
a;
sani
ranj
e od
laga
lišta
opa
snog
otp
ada,
zaš
tita,
oč
uvan
je i
pobo
ljšan
je k
akvoće
zra
ka, t
la m
ora
i vo
da; p
otic
anje
čis
tije
proi
zvod
nje;
zaš
tita
i oč
uvan
je b
iolo
ške
i kra
jobr
azne
razn
olik
osti;
po
tican
je o
drži
vog
koriš
tenj
a pr
irodn
ih d
obar
a;
potic
anje
odr
živo
g ra
zvitk
a ru
raln
og p
rost
ora;
po
tican
je o
drži
vog
gosp
odar
skog
razv
itka;
po
tican
je o
braz
ovni
h, is
traži
vačk
ih i
razv
ojni
h st
udija
; 429
,21
mili
juna
kun
a će
se
ulož
iti u
en
erge
tsku
uči
nkov
itost
i ob
novl
jive
izvo
re
ener
gije
.
Prog
ram
i za
kred
itira
nje
ww
w.fz
r.hr
Fond
za
razv
itak
i za
pošl
java
nje
– pr
ogra
mi z
a kr
editi
ranj
e
Fond
za
razv
itak
i za
pošl
java
nje
S
reds
tva
su p
rije
sveg
a na
mije
njen
a za
ra
zvoj
ne p
rogr
ame
i pro
jekt
e ko
ji su
: iz
vozn
o us
mje
reni
, tem
elje
ni n
a trž
išno
j ko
nkur
entn
osti,
u fu
nkci
ji po
veća
vanj
a za
pošl
java
nja,
u fu
nkci
ji st
vara
nja
novi
h pr
oizv
oda
i pro
gram
a, u
funk
ciji
ulag
anja
i po
veća
nja
vrije
dnos
ti im
ovin
e,
pre
težn
o or
ijent
irani
na
dom
aće
resu
rse,
u
funk
ciji
razv
itka
podu
zetn
ištv
a i g
ospo
dars
tva,
te
hnol
oško
g i z
nans
tven
og ra
zvitk
a, ra
zvitk
a od
ređe
ne s
redi
ne/ r
egije
i dr
. K
oris
nici
sre
dsta
va m
ogu
biti:
·
p
oduz
etni
ci
( trg
ovač
ka d
rušt
va, o
brti,
zad
ruge
i dr
.), je
dini
ce
loka
lne
i pod
ručn
e ( r
egio
naln
e ) s
amou
prav
e,
inst
ituci
je p
oduz
etničk
ih ra
zvoj
nih
cent
ara,
in
kuba
tora
, teh
nolo
ških
par
kova
, age
ncija
za
razv
itak,
te m
inis
tars
tva
i/ili
drža
vne
inst
ituci
je.
Izvo
r: I
nte
rnet
str
anic
e M
inis
tars
tva
mor
a, t
uriz
ma,
pro
met
a i r
azvi
tka
(ww
w.m
mtp
r.h
r), M
inis
tars
tva
gosp
odar
stva
, rad
a i p
oduz
etn
ištv
a (w
ww
.min
gorp
.hr)
, Hrv
atsk
e ba
nke
za
obn
ovu
i raz
vita
k (w
ww
.hbo
r.h
r ), F
onda
za
regi
onal
ni r
azvi
tak
(ww
w.fo
ndr
r.h
r), S
vjet
ske
ban
ke (w
ww
.wor
ldba
nk.
org)
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 170
U Tablici 3.3.2. su osim mogućnosti financiranja koje se otvaraju jedinicama lokalne samouprave navedene i mogućnosti koje trebaju zanimati benkovačke i lišanske poduzetnike i organizacije civilnog društva. Svi mogući korisnici upućeni su na suradnju jer će tijekom prijave trebati razmjenjivati informacije i podatke. Poduzetnici će prijavljujući neki projekt trebati određene potvrde od grada odnosno općine, grad i općina će trebati znati koliko poduzetničkih projekata se prijavljuje na njihovom području itd. 3.4.2. Strani izvori Strani izvori financiranja razvojnih projekata kojima se Benkovčani i Lišanci mogu obratiti navedeni su u tablicama 3.3.3. i 3.3.4.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 171
Tabl
ica
3.3.
3. O
tvor
eni n
atječa
ji i n
atječa
ji ko
ji će
se
u do
gled
no v
rijem
e ot
vorit
i iz
izvo
ra p
rogr
ama
Euro
pske
uni
je
Naz
iv p
roje
kta
Inte
rnet
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Pror
ačun
(E
UR
) O
pis
posl
ova
Nat
ječa
j
Pot
pora
Vijeći
ma
naci
onal
nih
man
jina
u P
PD
S-im
a (e
ngl.
Sup
port
to th
e C
ounc
ils o
f N
atio
nal M
inor
ities
in A
reas
of
Spe
cial
Sta
te C
once
rn)
http
://eu
ropa
.eu.
int/c
omm
/eu
rope
aid/
cgi/f
ram
e12.
pl
C
AR
DS
70
0.00
0,00
Vijeća
bi t
reba
la is
koris
titi p
ravn
u m
oguć
nost
usp
osta
ve z
ajed
ničk
ih ti
jela
ko
ordi
naci
je n
a ra
zlič
itim
razi
nam
a. O
stva
rila
bi s
e su
radn
ja iz
međ
u pr
edst
avni
ka
razl
ičiti
h m
anjin
a u
rješa
vanj
u pi
tanj
a od
zaj
edničk
og in
tere
sa, t
e ko
labo
raci
ja s
nj
ihov
im p
olitičk
im p
reds
tavn
icim
a, n
acio
naln
om i
loka
lnom
vla
sti,
kao
i ost
alim
ak
terim
a ži
vota
i ra
zvitk
a ne
ke z
ajed
nice
.
Otv
oren
do
18.0
1.20
06.
Pro
fesi
onal
no o
braz
ovan
je i
usav
ršav
anje
, os
uvre
men
jivan
je i
izgr
adnj
a in
stitu
cija
u R
H (e
ngl.
Voc
atio
nal E
duca
tion
and
Trai
ning
Mod
erni
satio
n an
d In
stitu
tion
Build
ing
Rep
ublic
of
Cro
atia
)
http
://eu
ropa
.eu.
int/c
omm
/eu
rope
aid/
cgi/f
ram
e12.
pl
C
ARD
S
Nab
ava
opre
me,
pot
pore
info
rmac
ijsko
m s
usta
vu u
prav
ljanj
a ko
ja ć
e do
prin
ijeti
mod
erni
zaci
ji i i
nstit
ucio
naln
om ra
zvitk
u pr
ofes
iona
lnog
obr
azov
anja
i us
avrš
avan
ja
u H
rvat
skoj
.
Još
nije
ra
spis
an,
pred
viđe
n tij
ekom
tekuće
go
dine
.
Pob
oljš
anje
info
rmira
nost
hr
vats
ke p
oslo
vne
zaje
dnic
e (e
ngl.
Impr
ovin
g in
form
atio
n to
th
e C
roat
ian
busi
ness
co
mm
unity
)
http
://eu
ropa
.eu.
int/c
omm
/eu
rope
aid/
cgi/f
ram
e12.
pl
CAR
DS
1.30
0.00
0,00
Svr
ha p
roje
kta
je jača
nje
kapa
cite
ta n
osite
lja p
oliti
ke i
posl
ovni
h or
gani
zaci
ja k
ako
bi
bili
spos
obni
iden
tific
irati,
ana
lizira
ti bu
duće
utje
caje
ključn
ih re
gula
tivni
h po
druč
ja n
a po
slov
anje
u R
H. S
vrha
je i
ojač
ati s
vije
st p
oslo
vne
zaje
dnic
e o
ključn
im
zako
noda
vnim
pita
njim
a ka
o št
o su
: jav
ni n
atječa
ji, o
koliš
, sta
ndar
di z
a po
ljopr
ivre
dne
i ind
ustri
jske
pro
izvo
de, z
aštit
a po
trošača
, pol
itika
kon
kure
ncije
, dr
žavn
a po
moć
i in
tele
ktua
lna
prav
a vl
asni
štva
.
Još
nije
ra
spis
an,
pred
viđe
n tij
ekom
tekuće
go
dine
.
Naz
iv p
roje
kta
Inte
rnet
str
anic
a (in
fo)
Naz
iv
inst
rum
enta
/p
rogr
ama
Pror
ačun
(E
UR
) O
pis
posl
ova
Nat
ječa
j
Tri p
riorit
etna
pro
jekt
a u
okvi
ru
"Jad
rans
kog
prog
ram
a za
su
sjed
stvo
" – IN
TER
RE
G II
IA.
http
://w
ww
.inte
rreg
adria
tico
.it
Adr
iatic
New
N
eigh
bour
hood
P
rogr
amm
e IN
TER
REG
/CAR
DS/
PH
ARE
21.8
54.8
00,0
0
U o
kviru
"Jad
rans
kog
prog
ram
a za
sus
jeds
tvo"
– IN
TER
RE
G II
I A ra
spis
ani s
u na
tječa
ji za
prij
avu
proj
ekat
a. C
ilj pr
ojek
ata
finan
cira
nih
ovim
pro
gram
om je
pr
omov
irati
održ
ivi r
azvi
tak
urba
nih,
rura
lnih
i ob
alni
h po
druč
ja, i
nteg
riran
je
pogr
anič
nih
regi
ja, j
ačan
je in
stitu
cija
, har
mon
izac
iju s
usta
va, j
ačan
je p
ravn
e i
adm
inis
trativ
ne s
urad
nje,
razv
itak
loka
lnih
razv
ojni
h in
icija
tiva
itd. P
roje
ktni
prij
edlo
g m
ože
prija
viti
bilo
koj
a ja
vna
orga
niza
cija
ili p
rivat
na o
soba
regi
strir
ana
kao
prav
na
osob
a s
javn
im fu
nkci
jam
a, m
eđun
arod
na o
rgan
izac
ija, n
evla
dina
org
aniz
acija
, ne
prof
itna
orga
niza
cije
. Pro
jekt
ni p
rijed
lozi
se
sast
avlja
ju i
pred
aju
u su
radn
ji s
partn
erim
a.
Pro
jekt
i su
podi
jelje
ni n
a tri
prio
ritet
na p
odručj
a, te
je z
a sv
aki p
riorit
et ra
spis
an
pose
ban
natječa
j. U
nuta
r sva
kog
prio
ritet
a de
finira
ne s
u tri
mje
re k
oje
bi s
e pr
edlo
ženi
m p
roje
ktom
treb
ale
ostv
ariti
. Za
svak
i pro
jekt
ni p
rijed
log
(sva
ki p
riorit
et)
iz s
reds
tava
INTE
RR
EG
-a s
e m
inim
alno
fina
ncira
200
.000
,00
€, a
mak
sim
alno
1.
200.
000,
00 €
. Iz
sred
stav
a C
AR
DS
-a m
inim
alno
50.
000,
00 €
, a m
aksi
mal
no
300.
000,
00 €
. U s
luča
ju k
ada
se p
roje
kt d
ijelo
m fi
nanc
ira iz
sre
dsta
va C
AR
DS
pr
ogra
ma,
zem
lja k
oja
nije
čla
nica
Eur
opsk
e un
ije –
npr
. Hrv
atsk
a) s
ufin
anci
ra
trošk
ove
u m
inim
alno
m iz
nosu
10%
uku
pnih
sre
dsta
va k
oje
daje
CA
RD
S. V
iše
u Ta
blic
i 2.1
. i n
a In
tern
et s
trani
ci h
ttp://
ww
w.in
terr
egad
riatic
o.it .
Otv
oren
- ro
k za
pod
noše
nje
proj
ektn
ih
prije
dlog
a 26
.01.
2006
.
Izvo
r: h
ttp:
//eur
opa.
eu.in
t/co
mm
/eur
opea
id/c
gi/fr
ame1
2.pl
(Po
pis
zatv
oren
ih i
otvo
ren
ih n
atječa
ja k
ao i
nat
ječa
ja k
oji s
e pr
edviđa
ju r
aspi
sati
za
Rep
ubli
ku H
rvat
sku)
, h
ttp:
//ww
w.in
terr
egad
riat
ico.
it.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 172
Tablica 3.3.4. Mjere prioritetnih projekata unutar "Jadranskog programa za susjedstvo"
Prioriteti Mjere Sredstva (EUR)
Za ovaj natječaj (EUR)
Mjera 1.1. Zaštita i unapređenje prirodne baštine i okoliša te poboljšanje energetske učinkovitosti 12.954.910,74 Mjera 1.2. Razvitak i unapređenje prometa, telekomunikacije, energetske infrastrukture između različitih zemalja odnosno pograničnih područja 6.304.882,11 Mjera 1.3. Razvitak i unapređenje turizma i infrastrukture kulture 993.704,49
Prioritet 1
UKUPNO: 20.253.497,34 10.576.748,67Mjera 2.1. Unapređenje konkurentnosti i suradnje 1.724.020,27 Mjera 2.2. Međugranična suradnja između primarnog sektora, uključujući ribarstvo, i sekundarnog sektora 8.386.598,11 Mjera 2.3. Međugranična suradnja u turizmu i kulturi 2.819.906,08
Prioritet 2
UKUPNO: 12.930.524,46 6.745.262,23 €Mjera 3.1. Kvalifikacije ljudskih potencijala, nadograđivanje profesionalnih vještina inicijative na tržištu rada 2.282.490,32 Mjera 3.2. Izgradnja institucija i suradnja u komunikacijama i istraživanju između institucija kako bi se promovirao sustav harmonizacije 3.018.529,54 Mjera 3.3. Sprečavanje kriminala i unapređenje sigurnosti 3.369.758,24
Prioritet 3
UKUPNO: 8.670.778,20 4.532.789,10 Izvor: http://www.interregadriatico.it Izvore prikazane u prethodnim tablicama treba pojasniti. Gradska i općinska uprava će tako lakše uočiti i odlučiti gdje i kada se treba natjecati za sredstva. Lakše će i odvagnuti financijski teret koji treba podijeliti s potencijalnim domaćim i/ili vanjskim financijerima, a uočit će se i mogućnosti prijave više gradskih i/ili općinskih projekata istom izvoru što će uštedjeti vrijeme i napore oko prijave. Jedan od najznačajnijih potencijalnih inozemnih izvora financiranja su sredstva pretpristupnih programa5 EU, koja su Republici Hrvatskoj postala dostupna stjecanjem statusa zemlje kandidata za pridruživanje Europskoj Uniji. Samim time Gradu Benkovcu i Općini Lišane Ostrovičke kao jedinicama lokalne samouprave Republike Hrvatske, tijelima državne uprave, udrugama i tvrtkama koje djeluju na njihovom prostoru otvara se mogućnost prijave lokalnih projekata za europsko financiranje. Europska komisija pokrenula je pretpristupne programe kako bi pomogla državama kandidatima da se što bolje pripreme za članstvo u Europskoj uniji. Hrvatskoj su otvorena tri pretpristupna programa: PHARE (engl. Poland and Hungary Assistance for Reconstruction of the Economy), ISPA (engl. Instrument for Structural Policies for Accession) i SAPARD (engl. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development). U prva dva Hrvatska sudjeluje od 2005. godine, dok u SAPARD-u radi složenijeg postupka provedbe sudjeluje od 2006. godine. Inicijative EU sastavljene su od niza akcija koje Europska komisija smatra posebno značajnim za Uniju. Od ukupno četiri Inicijative EU: Interreg III, Leader +, Urban II i Equal, hrvatskim korisnicima pruža se mogućnost sudjelovanja u Inicijativi Interreg III.
5 Fondovi, stavke proračuna EU i donacije Europske komisije jednim se imenom nazivaju programima.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 173
Programi EU predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska Unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim s politikama EU i to u razdoblju od nekoliko godina. Programi EU smatraju se jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država kandidata s metodama rada Europske unije i njihove integracije u sektorske politike Unije u očekivanju pristupanja. U ožujku 2005. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o sudjelovanju u devet od dostupnih 25 programa EU za zemlje zapadnog Balkana. To su: Jednakost spolova, Carine 2007, Fiscalis 2007, Višegodišnji program za malo i srednje poduzetništvo, Marco Polo, Šesti okvirni program za istraživanje i razvitak, Inteligentna energija Europe (eng. Intelligent Energy Europe), Program IDABC (eng. Interoperable Delivery of European e-Government Services to public Administrations, Businesses and Citizens)6 i Mjere EU u području zapošljavanja. Pretpristupni program PHARE trenutno je najznačajniji oblik pružanja financijske i tehničke pomoći namijenjen jačanju institucija, kako bi one mogle učinkovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditi njene pravne stečevine. PHARE je namijenjen i jačanju socijalne i ekonomske kohezije u zemlji kandidatkinji te usklađivanju industrije i osnovne infrastrukture sa standardima EU (naglasak je okolišu, transportu, industriji, kvaliteti proizvoda, radnim uvjetima i drugdje gdje standardi EU postaju sve stroži). Kao što je već spomenuto, PHARE program je zamijenio CARDS program (eng. Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization) u dijelu nacionalne komponente CARDS-a za Hrvatsku. Samo se programi iz CARDS-a koji imaju regionalni karakter i dalje financiraju iz sredstava CARDS-a. Konačni korisnici sredstava PHARE programa mogu biti tijela državne uprave, javna poduzeća i nevladin sektor. Grad Benkovac i Općina Lišane Ostrovičke kao jedinice lokalne samouprave ne mogu biti korisnikom sredstava iz programa PHARE. Međutim, privatna poduzeća registrirana na tom području mogu se uključivati u komponentu programa koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. Privatna poduzeća mogu sudjelovati tako da se uključuju u provedbu projekata kojima je cilj promicanje razvitka poduzetništva (primjerice radionice o pripremi kvalitetnih poslovnih planova, sudjelovanje na sajmovima i povezivanje s poduzetnicima iz država članica Europske unije, korištenje poslovnih inkubatora izgrađenih sredstvima Unije), a koje osmisli i Europskoj komisiji predloži državno tijelo ili nevladina organizacija zadužena za podršku malim i srednjim poduzećima. Ovdje treba naglasiti da su neposredne financijske potpore kojima bi privatno trgovačko društvo uvećalo svoj profit suprotne pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja i pravilima o državnim potporama, te kao takve nisu dozvoljene. Izuzetak mogu biti natječaji putem kojih se temeljem programa razvitka određene regije dodjeljuje pomoć poduzećima za provođenje projekata koji su sukladni prioritetima razvojnog programa i kojima se podupire lokalni i regionalni gospodarski razvitak. U takvim slučajevima financijska potpora ne smije prijeći iznos od 100.000 EUR tijekom razdoblja od tri godine. Za razliku od drugih oblika pomoći/natječajnih postupaka, institucije-potencijalni korisnici su potpuno autonomni u zamišljanju, planiranju i predlaganju projekata i imaju izravno "vlasništvo" nad cijelim procesom, kao i nad konačnim rezultatima. Osim zaprečavanja ostvarivanja profita kroz projekt, ova shema je zasnovana na sljedećim načelima:
6 IDABC jest okvir za interoperabilnu komunikaciju između tijela javne uprave unutar i između zemalja članica Europske Unije.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 174
-mora se osigurati sufinanciranje projekta od strane korisnika (najčešće 20-30%) -ne postoji mogućnost retroaktivnog ili kumulativnog financiranja (paralelno korištenje
dvije ili više financijske pomoći od strane Europske komisije). Financijska pomoć dodjeljuje se temeljem Poziva za prikupljanje prijedloga projekata (objavljenom u pisanim medijima i na Internetu) te Uputa za predlagače koje jasno opisuju sve uvjete za prijavljivanje prijedloga projekta i dodjelu pomoći. Upute se izrađuju u skladu sa strateškim smjernicama programa PHARE. Do daljnjeg ovakve sheme koordinira Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Stoga se svi natječaji (zajedno sa svim relevantnim informacijama, te prijavnim obrascima za projekt) objavljuju na Internet stranicama Delegacije www.delhrv.cec.eu.int. Preduvjet za korištenje sredstava iz komponente gospodarske i socijalne kohezije PHARE programa je izrada Nacionalnog plana razvitka (eng. National Development Plan – NDP) kao strateškog dokumenta koji određuje prioritete gospodarskog razvitka države korisnice. Taj plan se još izrađuje tako da preduvjet nije zadovoljen. Inače, Hrvatskoj je u sklopu programa PHARE u proračunskoj godini 2005. i 2006. dodijeljeno ukupno 160 milijuna EUR (po 80 milijuna EUR za svaku godinu). Program ISPA (eng. Instrument for Structural Policies for Accession) namijenjen je financiranju infrastrukturnih projekata u području prometa i zaštite okoliša. Ovaj je program posebno značajan za Grad Benkovac i Općinu Lišane Ostrovičke jer konačni korisnici sredstava pored tijela državne uprave i javnih poduzeća, mogu biti i jedinice lokalne samouprave. Krajnji korisnici ne mogu biti privatne tvrtke. U sektoru prometa financiraju se projekti koji proširuju transeuropsku prometnu mrežu povezujući Uniju i države kandidatkinje, te nacionalne mreže međusobno. Projektima se razvijaju željeznice, ceste, morske i riječne luke, te infrastruktura zračnih luka. U sektoru zaštite okoliša financiraju se projekti usmjereni na usklađivanje s uredbama EU koji zahtijevaju visoka ulaganja (tzv. investment-heavy directives), kao što su upravljanje otpadnim vodama, gospodarenje krutim i opasnim otpadom, vodoopskrba i odvodnja te poboljšanje kakvoće zraka. Pored Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (nadležno za koordinaciju programa) i Ministarstva financija (Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje - plaćanje i provedba projekata), za provedbu programa ISPA nadležna su i tri resorna ministarstva: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (za sektor prometa); Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (za sektor zaštite okoliša), te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (za sektor vodnog gospodarstva). Tijela EU nadležna za provedbu ISPA programa u RH su: Središnje službe Europske komisije i Delegacija Europske komisije u RH. Grad Benkovac i Općina Lišane Ostrovičke bi kao potencijalni krajnji korisnici projekata financiranih iz ISPA programa, bili odgovorni za pripremu projektne dokumentacije, prijavu za ISPA sredstva, organizaciju provedbe projekata (osoblje, tehnička pomoć, interni kontrolni mehanizmi, itd.), obavještavanje javnosti (u suradnji s Provedbenom agencijom) te za provedbu projekata. Nacionalni ISPA koordinator (državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija) je tijekom 2005. godine, sukladno svojim ovlastima i na prijedlog resornih ministarstava proslijedio Europskoj Komisiji projektne prijedloge, i trenutno čeka očitovanje. Spisak konačno odabranih projekata biti će dostupan na Internet stranici Ministarstva europskih integracija: http://www.mei.hr/default.asp?gl=200510040000006. Za program ISPA u 2006. godini na raspolaganju stoji ukupno 140 mil. EUR.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 175
Program SAPARD (engl. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) pruža podršku u području poljoprivrede i ruralnog razvitka i priprema države kandidatkinje za korištenje poljoprivrednog i ribarskog fonda nakon primitka u stjecanja Europsku uniju. Program SAPARD financira projekte sukladne mjerama koje određuje Nacionalni plan ruralnog razvitka, primjerice ulaganja u poljoprivredne posjede (poljoprivredno okrupnjavanje), poboljšanje kvalitete, poboljšanje veterinarske i biljne kontrole, poljoprivredne metode koje brinu o zaštiti okoliša, obnova sela i zaštita seoske tradicije, uspostava i uređenje zemljišnih knjiga, razvitak i obnova seoskih imanja, upravljanje izvorima pitke vode; šumarstvo, ulaganje u šumski fond u vlasništvu privatnika i popularizacija drvne proizvodnje. SAPARD je prvenstveno namijenjen privatnim poduzetnicima u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji, te institucijama koje su nadležne za izgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapređuje ruralni razvitak i seoska područja. Program SAPARD može financirati do 75% vrijednosti projekta, a krajnji korisnici osiguravaju sufinanciranje preostalih 25%. Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa pokazuju da su najveće koristi od programa imali veći poljoprivredni proizvođači i prerađivačka industrija. Većinom mjera potiče se modernizacija poljoprivrednih gospodarstava kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni i kako bi zadovoljavali uvjete koji vrijede na zajedničkom tržištu EU (sigurnost prehrambenih proizvoda, fito-sanitarni standardi, marketing, zaštita potrošača, kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenski poduzetnici su iskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzare, uzgoj svinja, preradu kravljeg mesa te pripremu infrastrukture za razvitak ruralnog turizma. Bugarska je najviše uložila u sektor proizvodnje mesa, vina, voća i povrća. Za upravljanje programom SAPARD zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (www.mps.hr), u sklopu kojeg su razdvojene funkcije pripreme Nacionalnog plana ruralnog razvitka (u nadležnosti Uprave za održivi razvitak seoskog prostora) te provedbe programa SAPARD (u nadležnosti SAPARD agencije ustrojene unutar Uprave za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi). Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Nacionalnim planom određuje koje će se od navedenih mjera financirati sredstvima iz programa SAPARD u Republici Hrvatskoj. Hrvatskoj je u sklopu programa SAPARD u proračunskoj godini 2006. odobreno 25 milijuna EUR, što znači da će se projekti početi pripremati i provoditi tek ove godine. Treba posebno naglasiti da će Pretpristupni program IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance-IPA) u razdoblju 2007 – 2013 zamijeniti sadašnje pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD te CARDS program. IPA će se sastojati od pet komponenti: razvitak institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvitak, razvitak ljudskih potencijala i ruralni razvitak Gradu Benkovcu, općini Lišane Ostrovičke i njihovoj poslovnoj zajednici otvara se posredno i mogućnost financiranja u okviru devet programa EU otvorenih za Republiku Hrvatsku. Republika Hrvatska je i prije 2005. godine sudjelovala u određenim programima EU, ali u statusu treće zemlje, pod posebnim uvjetima i/ili u ograničenim dijelovima. Do 2003. godine u svojstvu treće zemlje imala je ograničeni pristup Šestom okvirnom programu za istraživanje i razvitak7, programu TEMPUS8; LIFE III9 i YOUTH10. Potpisivanjem Okvirnog sporazuma
7 Šesti okvirni program za istraživanje i razvoj temeljni je instrument provedbe zajedničke politike Europske unije namijenjene poticanju istraživanja i tehnološkog razvoja.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 176
između Europske unije i Republike Hrvatske o općim načelima sudjelovanja RH u Programima EU, Hrvatska je stekla mogućnost daleko značajnijeg sudjelovanja u određenim Programima EU. Na sjednici u ožujku 2005. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o sudjelovanju u već spomenutih devet od dostupnih 25 programa EU za zemlje Zapadnog Balkana (Jednakost spolova, Carine 2007, Fiscalis 2007, Višegodišnji program za malo i srednje poduzetništvo, Marco Polo, Šesti okvirni program za istraživanje i razvitak, Inteligentna energija Europe, Program IDABC i Mjere EU u području zapošljavanja). Ovi programi trebali bi potaknuti suradnju gospodarstvenika malih i srednjih poduzeća, državnih institucija i organizacija civilnog društva, a specifičnost im je što se financiranje odnosno sufinanciranje projekata uvjetuje suradnjom putem konzorcija ili mreže sudionika. Programi otvoreni za tvrtke u privatnom i u državnom vlasništvu, te kao takvi potencijalno zanimljivi Gradu Benkovcu i Općini Lišane Ostrovičke i gospodarstvenicima koji djeluju na prostoru tih dviju jedinica lokalne samouprave su: Višegodišnji program za malo i srednje poduzetništvo (2001.-2006.), Marco Polo (2003.-2010.) i program Inteligentna energija u Europi (2003.-2006.). Ciljevi Višegodišnjeg programa za malo i srednje poduzetništvo su unaprijediti razvitak i konkurentnost poduzeća u međunarodnom gospodarstvu, pojednostaviti administrativni okvir i unaprijediti financijsko okruženje za poslovanje, te omogućiti lakši pristup uslugama, programima i mrežama koje podupire EU. Na razini Europske komisije programom upravlja Glavna uprava za poduzetništvo, na čijoj se internet stranici mogu naći detaljnije informacije o programu11. U Hrvatskoj je za program zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Stoga je potrebno redovito pratiti novosti na Internet stranici Ministarstva, kako bi se poduzetnici na području grada Benkovca na vrijeme prijavili za sudjelovanje u programu. Glavni cilj programa Marco Polo je smanjenje opterećenja cestovnog prometa i negativnog učinka prometnog sustava na okoliš kroz usmjeravanje prometa sa cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu. Program je namijenjen tvrtkama u privatnom i državnom vlasništvu. Na razini Europske komisije program koordinira Glavna uprava za energetiku i promet, a u Hrvatskoj je za pristupanje programu i njegovu provedbu zaduženo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Podrobnije informacije o programu moguće je naći na Internet stranici: http://europa.eu.int/comm/transport/index_en.html. Programom Inteligentna energija u Europi (eng. Intelligent Energy Europe) nastoji se osigurati stabilnost energetskih izvora, zaštita okoliša pri njihovu korištenju i konkurentnost energetskog sektora. Program se provodi u četiri komponente: SAVE (komponenta usmjerena k povećanju učinkovitosti i racionalnom korištenju energije), ALTENER (komponenta koja promiče korištenje novih, obnovljivih izvora pri proizvodnji električne i toplinske energije), STEER (komponenta koja promiče racionalno korištenje energetskih resursa u svrhu prometa) i COOPENER (komponenta koja promiče korištenje obnovljivih izvora energije u okvirima suradnje država članica Europske unije i onih koje nemaju taj status). U programu mogu sudjelovati privatna poduzeća ili javne institucije. Na razini Europske komisije program
8 TEMPUS (eng. Trans-European Mobility Scheme for University Studies) - transeuropski je okvir suradnje u području visokoškolskog obrazovanja uspostavljen 1990. godine, a za Hrvatsku je otvoren početkom 2000. godine. 9 LIFE je financijski instrument EU za zaštitu okoliša. 10 YOUTH- program Europske unije za podršku neformalnim obrazovnim aktivnostima za mlade. 11 Internet stranica http://europa.eu.int/comm/enterprise/enterprise_policy/index_en.htm
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 177
koordinira Glavna uprava za energetiku i promet, a u Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Podrobnije informacije o programu moguće je naći na internet stranici: http://europa.eu.int/comm/energy/index_en.html. Programom mjera za poticanje zapošljavanja 2001-2006 (eng., Employment Incentive Measures Programme) podržavaju se mjere iz Europske strategije zapošljavanja12. Njime se osiguravaju sredstva za provođenje potrebnih analiza tržišta rada, razmjenu iskustava i primjenu najbolje prakse između tijela država članica Unije zaduženih za pitanja zapošljavanja, promicanje njihove suradnje sa socijalnim partnerima, provođenje informativnih kampanja, i sl. U Hrvatskoj su za pristupanje i koordinaciju programa zaduženi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatski zavod za zapošljavanje, a pri Europskoj komisiji njime upravlja Glavna uprava za zapošljavanje i socijalna pitanja13. Program IDABC otvoren je u razdoblju od 2005. do 2009. godine. Cilj programa je unaprijediti elektroničku izmjenu podataka između državnih uprava država članica Europske unije, te između uprave, poslovnog sektora i građana. U Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zadužen Središnji državni ured za e-Hrvatsku, a pri Europskoj komisiji Glavna uprava za poduzetništvo. Detaljnije informacije moguće je naći na internet stranici Glavne uprave za poduzetništvo http://europa.eu.int/idabc/en/home. Program Jednakost spolova (2001-2005.) podupire Opću strategiju EU o jednakosti spolova, a provodi se putem mjera kojima je cilj podizanje javne svijesti u svrhu promicanja jednakosti spolova, analiza i evaluacija politika o jednakosti spolova te promicanje transnacionalne suradnje i razmjene iskustava na razini Europske unije. U Republici Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zadužen Ured Vlade Republike Hrvatske za jednakost spolova, a na razini Komisije Glavna uprava za zapošljavanje i socijalna pitanja14. Šesti okvirni program za istraživanje i tehnološki razvitak 2002-2006 temeljni je instrument provedbe zajedničke politike istraživanja i tehnološkog razvitka u Europskoj uniji. Ovaj program pomaže pri organizaciji suradnje između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije (uključujući i mala i srednja poduzeća), te pruža financijsku podršku za njihove zajedničke projekte. U Republici Hrvatskoj, za suradnju u sklopu ovog programa Europske unije zaduženo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a pri Europskoj komisiji Glavna uprava za istraživanje. Više informacija o programu moguće je naći na internet stranici: http://europa.eu.int/comm/research/fp6/index_en.cfm?p=0_newsite. Program Fiscalis 2007 (2003-2007.) i Program Carine trebaju pospješiti funkcioniranje poreznog sustava na unutarnjem tržištu Europske unije, potaći suradnju među državni upravama članica EU i promicati carinsku suradnju između država članica. Obzirom da se
12 http://europa.eu.int/comm/employment_social/employment_strategy/index_en.htm 13 Detaljnije informacije o programu dostupne su na internet stranici: http://europa.eu.int/comm/employment_social/incentive_measures/index_en.htm. 14 Detaljnije informacije o programu moguće je naći na internet stranici: http://europa.eu.int/comm/employment_social/enlargement/programmes_front_en.htm
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 178
mjere iz oba programa provode na nacionalnoj razini, kao takvi nisu posebno značajni za lokalnu zajednicu pa niti za Benkovac i njegovo gospodarstvo. Program CARDS je program tehničko-financijske pomoći Europske unije usvojen u prosincu 2000. godine, čiji je osnovni cilj potpora zemljama jugoistočne Europe pri aktivnom sudjelovanju u Procesu stabilizacije i pridruživanja te provedbi obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za države koje su takav sporazum potpisale. Od 2004. godine Hrvatska sudjeluje samo u regionalnoj komponenti ovog programa. Većina trenutno otvorenih projekata EU u Republici Hrvatskoj financirana je iz ovog Programa (vidi Tablica 1. Otvoreni natječaji i natječaji koji će se otvoriti u budućnosti iz izvora programa Europske unije). Inicijative Europske unije kao što je INTERREG usmjerene su na projekte u kojima sudjeluju regionalne i lokalne jedinice. Inicijativa INTERREG III jedna je od četiri inicijative financirane iz strukturnih fondova EU, namijenjena razvitku prekogranične suradnje između pograničnih područja na unutarnjim i vanjskim granicama EU. Stoga i mogućnost sudjelovanja u projektima unutar ove inicijative predstavlja za sada neiskorištenu priliku za oživljavanje i unapređenje gospodarstva Grada Benkovca i Općine Lišane Ostrovičke. Inicijativa INTERREG III sastoji se od tri grupe aktivnosti: A, B i C: Inicijativa INTERREG III A odnosi se na prekograničnu suradnju što znači da u programima (za svaku granicu unutar EU, kao i za vanjske granice EU, može postojati zaseban program) mogu sudjelovati pogranična područja zemalja članica, kandidata i trećih zemalja, odnosno (do određene mjere) područja koja se "naslanjaju" na pogranična područja. U nekim slučajevima države sudjeluju čitavim svojim teritorijem, dok se u većini slučajeva u pojedini program uključuju samo određena pogranična područja unutar država. Unutar linije A trenutno je otvoren "Jadranski program za susjedstvo" – INTERREG III A te su raspisani natječaji za prijavu projekata (vidi Tablicu 4.). Cilj projekata financiranih ovim programom je promicanje održivog razvitka urbanih, ruralnih i obalnih područja, integriranje pograničnih regija, jačanje institucija, harmonizacija sustava, jačanje pravne i administrativne suradnje, razvitak lokalnih razvojnih inicijativa itd. Projektni prijedlog može podnijeti bilo koja javna organizacija ili privatna osoba registrirana kao pravna osoba s javnim funkcijama, međunarodna organizacija ili organizacija civilnog društva. Projektni prijedlozi se sastavljaju i predaju u suradnji s partnerima. Projekti su podijeljeni na tri prioritetna područja, pa se raspisuju posebni natječaji (vidi Tablicu 2.). INTERREG III B CADSES odnosi se na transnacionalnu suradnju između državnih, regionalnih i lokalnih vlasti u regiji koju čine zemlje srednje i južne Europe (Central, Adriatic, Danubian and Southern European Space). U programu se može sudjelovati na dvije razine: programskoj i projektnoj. Na projektnoj razini mogu sudjelovati sve zainteresirane strane u Republici Hrvatskoj i to od ministarstva, regionalnih i lokalnih samouprava, ne-vladinih organizacija do privatnog sektora. Kako Hrvatska još nema definirane sve potrebne nacionalne strukture, na programskoj razini sudjeluje kao promatrač. INERREG je prvenstveno predviđen za one koji se bave prostornim razvojnim politikama, a posebice iz sljedećih područja: prostorno planiranje, regionalna razvojna politika te relevantne sektorske prostorne politike. U projekte u sklopu Interreg III B moguće se uključiti prijavom za sudjelovanje u okviru projekta
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 179
ili predstavljanjem svoje ideje na stranici programa: http://www.infrastrutturetrasporti.it/page/standard/site.php. Natječaji se obično objavljuju dva puta godišnje na službenoj web stranici programa: (http://www.cadses.net), a mogu se redovito pratiti i obavijesti na Internet stranici Ministarstva europskih integracija (www.mei.hr). Interreg III C podupire europska projektna partnerstva između gradova, regija i drugih aktera na području gradskog i regionalnog razvitka. Cilj programa je pružanje poticaja koji će omogućiti snažniju razmjenu iskustava te izradu zajedničkih strategija i aktivnosti na području regionalnog razvitka. Na projektima koji se prijavljuju u okviru linije C programa INTERREG III sudjeluju predstavnici tijela lokalne uprave i samouprave, predstavnici nevladinog sektora i privatnog sektora. Službena stranica programa INTERREG III C na kojoj se mogu saznati dodatne informacije o projektima, potrebnim dokumentima i načinu prijave je www.interreg3c.net. 3.4.3. Kako do novca Za potporu Europske unije, ovisno o kriterijima pojedinog programa, mogu se prijaviti udruge i tvrtke, tijela državne uprave te obrazovne institucije na području grada Benkovca i općine Lišane Ostovičke, te sam grad odnosno općina kao jedinice lokalne samouprave. Pravne osobe moraju biti registrirane. U rijetkim slučajevima korisnici programa EU mogu biti i fizičke osobe, no tada moraju prihvatiti pojedinačnu odgovornost za provedbu aktivnosti za koju su dobili potporu. Pojedincima se najčešće dodjeljuju potpore za istraživanje, potpore u okviru razmjene među sveučilištima ili pak potpore poduzetničkim projektima. Kandidat mora biti u mogućnosti osigurati financiranje svoje uobičajene djelatnosti tijekom primanja potpore. Prva faza u prijavi projekta započinje pozivom za prikupljanje prijedloga, a završava zatvaranjem poziva tj. odobravanjem ili odbijanjem molbi. Postoji više vrsta poziva za sudjelovanje u programima EU: i) poziv za iskazivanje zanimanja, ii) poziv za podnošenje ponuda, te iii) raspisivanje natječaja. i) Poziv za iskazivanje zanimanja služi administratorima pojedinih programa da dobiju uvid u potrebe korisnika i odluče što će se sve programom financirati. Objavljuje se 5 do 12 mjeseci prije određivanja programa. Na taj se način organizacijama zainteresiranim za neki program nudi mogućnost da iznesu svoja glavna područja djelovanja i izraze želju za sudjelovanjem u programu. ii) Poziv za podnošenje ponuda objavljuje se nakon što je program uobličen. Pozivi nekad imaju rokove a nekad sui otvoreni tijekom čitave godine. Objavljuju se u službenoj publikaciji Europske Unije The Official Journal of the European Union (OJEU) i na Internet stranicama pripadajućeg programa. iii) Pretraživanje raspisanih natječaja i natječaja za prijavu projekata u Republici Hrvatskoj po pojedinom programu moguće je na internet stranici ureda EuropeAid Cooperation15. Objave
15 (http://europa.eu.int/comm/europeaid/index_en.htm).
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 180
natječaja mogu se pratiti i na Internet stranici Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj (http://www.delhrv.cec.eu.int/en/item2/topic_5.htm), na internet stranici Euro info komunikacijskog centra (http://www.euroinfo.hr/index.php?page=stranica&id=9), stranici Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje Ministarstva financija (http://cfcu.mfin.hr/index.htm), na stranici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (http://www.mei.hr/default.asp?ru=172&akcija=), kao i na već navedenim stranicama Ministarstava nadležnih za pojedini program. Svi trenutno otvoreni natječaji i natječaji za koje se predviđa da će se otvoriti prikazani su u Tablicama 3.3.3. i 3.3.4. Prilikom podnošenja zahtjeva, molbe ili ponude za financiranje pojedinog projekta, treba poznavati prioritete politike EU (npr. jednakost spolova, poticanje zapošljavanja, borba protiv socijalne isključenosti itd.) i selekcijske kriterije i preferencije Europske komisije u procesu prihvaćanja projekta. Uz to treba dobro proučiti formalne zahtjeve svakog programa. Zbog dugotrajnog administrativnog postupka, projekte ponekad treba početi osmišljavati i više od godinu dana unaprijed. Kako bi se osigurala transparentnost i izvedivost projekta i olakšao proces praćenja i vrednovanja, projekti moraju biti jasno formulirani i definirani s jednoznačnim i precizno određenim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, ciljnim skupinama, fazama i rokovima izvedbe te potrebnim sredstvima16. Podjela zadataka i uloga pojedinih sudionika, kandidata mora biti jasna i transparentna, a kandidat mora pokazati da će biti u stanju obavljati djelatnosti ili projekt za koji je tražio potporu. To je ujedno i jedan od kriterija Komisije prilikom odobravanja pojedinog projekta. U procesu odabira važan je udio resursa koje pojedini partner namjenjuje izradi projekta, te potreban broj ljudi i iskustvo u obavljanju sličnih ili istovrsnih projekata. Projekt ne bi smio biti financiran iz više izvora. Kandidat mora biti sposoban osigurati financiranje svojih uobičajenih aktivnosti tijekom primanja potpore. Komisija će odobriti onaj projekt koji traži potporu za financiranje troškova izravno vezanih s provedbom projekta. U većini slučajeva Komisija odbija dodijeliti više od 7% tekućih troškova ili više od 5% izvanrednih troškova. Prednost se daje projektima koji uvode inovaciju, pri čemu inovacija ne mora nužno značiti uvođenje i primjenu novih proizvoda, već može predstavljati i novu vrstu partnerstva ili novu metodu rada. Svaki projekt mora biti dio strategije i dinamike neke organizacije. Nije dobro određivati projekte isključivo prema postojećim programima financiranja jer to europska birokracija vrlo lako prepoznaje. Prilikom prijave projekta nužno je razlikovati i podijeliti uloge pojedinih sudionika u predloženom projektu. Svaki od sudionika ima određene zadatke i odgovornosti. Glavni sudionici su: ugovaratelj projekta, koordinator projekta, te eventualno i podugovaratelji i partneri. Ugovaratelj je najmanje jedna pravna osoba koja podnosi prijavu i kasnije potpisuje ugovore s Komisijom. Koordinator je osoba ili organizacija zadužena za upravljanje projektom i koordinaciju aktivnosti partnera u projektu. To je najčešće jedan od partnera kojeg treba imenovati prije odobrenja sredstava. Ugovaratelj mora dodatno obrazložiti Komisiji i zašto namjerava podugovoriti dio posla i točno odrediti koje aktivnosti će podugovaratelj obavljati. Odabir i određivanje partnera posebno je važan dio postupka prijave projekta. Partner nije podugovaratelj, već aktivni sudionik projekta koji u svemu usko surađuje s ugovarateljem. Upravo je partnerstvo jedan od odlučujućih kriterija za prihvaćanje projekta tako da posebnu
16 Treba prikazati detaljni raspored projekta po mjesecima počevši od prvog dana.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 181
pažnju uvijek treba obratiti vrsti partnerstva17 koje zahtijeva određeni program U većini projekata podnesenih Europskoj komisiji, koordinator mora uspostaviti partnerstvo s najmanje dvije zemlje članice, kao i s trećim zemljama. Da li će projekt biti prihvaćen, ovisi i o tome da li je prikupljena i ispravno i potpuno ispunjena potrebna dokumentacija. Prijava se smatra nepotpunom ako nije potpisana, ako nije odgovoreno na pitanja postavljena u obrascu, te ako proračun nije uravnotežen. Stoga je potrebno vrlo detaljno proučiti sve dokumente koji se traže prilikom podnošenja molbe i sve pravilnike koji pobliže određuju kako se ona podnosi. Molba za potporu obuhvaća obrazac (koji mora biti otipkan), predviđeni proračun (koji mora biti detaljan, uravnotežen i iskazan u eurima), te popis priloga navedenih u smjernicama programa. Vrlo banalni propusti poput popunjavanja obrasca za prijavu rukom, automatski vode do eliminacije. Iako dokumenti koje je potrebno osigurati ovise o programu, uvijek se zahtijeva općeniti prikaz predmeta projekta, prikaz prioriteta EU-a koji se projektom obuhvaćaju, ispunjavanje svih postavljenih kriterija te objašnjenje financijskog stanja.
17 Tri su osnovne vrste partnerstva: regionalna partnerstva, prekogranična partnerstva i transnacionalna partnerstva.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 182
PROGRAM UKUPNOG RAZVITKA BENKOVCA I LIŠANA OSTROVIČKIH
Dodatak 1 Benkovac i Lišane u Području posebne državne skrbi Grad Benkovac i općina Lišane Ostrovičke su od 1996. godine kada je donesen Zakon o područjima posebne državne skrbi, ušli u drugu skupinu PPDS-a18. Unatoč brojnim izmjenama i dopunama Zakona koje su uslijedile nakon njegovog donošenja njihov status ostao je neizmijenjen. Područja posebne državne skrbi utvrđena su "radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka prognanika i izbjeglica, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske" (Članak 2. Zakona). Riječ je o vrlo različitim, uglavnom nerazvijenim, ili nekad razvijenim pa devastiranim područjima od kojih su ona u I i II skupini pretrpjela i petogodišnju, odnosno osmogodišnju okupaciju. Sva su pogođena iseljavanjem, gospodarska struktura im je nepovoljna, a razvoj sporiji od onog u ostalim krajevima Hrvatske. Tri mjeseca prije Zakona područjima posebne državne skrbi donesen je Zakon o obnovi (NN 24/96) koji je izrijekom odredio područja u kojima će se pomoći obnova u ratu razrušenih i oštećenih kuća i stanova. Određena područja u dobroj su se mjeri poklapala s PPDS koja su određena ubrzo nakon toga. Zakon o obnovi mijenjan je i dopunjavan tri puta (NN 54/96, NN87/96, 57/2000). Osnovi skup mjera određen 1996 ostao je, međutim, nepromijenjen. Pored Zakona o područjima posebne državne skrbi, postoji niz drugih zakona i propisa koji na ovaj ili onaj način imaju za cilj potaći razvoj PPDS-a. Možemo ih podijeliti u tri skupine s obzirom na predmet koji se regulira njihovim odredbama odnosno mjerama: zakoni koji sadrže mjere za poticanje gospodarstva, zakoni koji određuju povoljnije uvjete poljoprivrednicima, te zakoni koji utječu na fiskalni kapacitet općina i gradova područja posebne državne skrbi. Zakoni koji sadrže mjere za poticanje gospodarstva i trebaju povećati prihode odnosno smanjiti troškove poduzetnicima u PPDS su Zakon o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava (NN 117/01), Zakon o porezu na dohodak (NN NN 127/00, NN 150/02), Zakon o porezu na dobit (NN 127/00), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (NN 64/01), Zakon o zakupu poslovnog prostora (NN 91/96), Zakon o upravnim pristojbama u području prava intelektualnog vlasništva (NN 64/00) i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. godinu (NN 139/02). Ovi zakoni vrijede na cijelom području RH ali imaju odredbe koje se odnose samo na PPDS. Poseban skup zakona koji određuju povoljnije uvjete poljoprivrednicima u PPDS čine Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, NN 83/02), Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (NN 29/94, NN 09/95, NN 108/96, NN 46/97-pročišćeni tekst, NN 142/97, NN 29/99, NN 105/99, NN 46/00, NN 101/00, NN 12/00, NN 12/01, NN 13/02), te Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02). I ovi zakoni
18 Drugu skupinu čine područja općina, gradova i naselja koja su bila okupirana do 1995. godine.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 183
vrijede na cijelom području hrvatske države ali sadrže posebne uredbe o posebno povoljnim uvjetima koje će imati svi koji se u PPDS odluče baviti poljoprivredom. Zakoni koji utječu na fiskalni kapacitet općina i gradova područja posebne državne skrbi su Zakon o izmjenama i dopunama zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (NN 59/01) i Zakon o izmjenama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 150/02). Tu je, naravno, i Zakon o Fondu za regionalni razvoj (NN 107/01) koji, barem u načelu, određuje kako će i pod kojim uvjetima država financijski pomagati županijske razvojne programe. Poticajne mjere sadržane u Zakonu o područjima posebne državne skrbi značajno su se mijenjale od 1996 na ovamo a iz zakona je potekla i nekolicina propisa, odluka i uredbi. Odluke i uredbe proistekle su i iz ostalih zakona tako da je podrobnije određeno, primjerice korištenje sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede, red prvenstva, uvjeti i mjerila stambenog zbrinjavanja na području posebne državne skrbi, raspolaganje i upravljanje stanovima na području posebne državne skrbi te porezne i carinske povlastice na području posebne državne skrbi. Provedba mjera na područjima posebne državne skrbi, posao je niza državnih institucija. Najvažnije uloge imaju Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR), Ministarstvo financija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Na djelu su i javna poduzeća Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske ceste, zatim Hrvatski zavod za zapošljavanje, razne međunarodne organizacije, HAMAG, HBOR i drugi koji na ovaj ili onaj način utječu na razvoj područja posebne državne skrbi. Tu su i mnogobrojne inozemne institucije i nevladine organizacije koje pružaju tehničku ili neposrednu financijsku pomoć. Učinci svega toga se, međutim, ne prate a nadležno tijelo za praćenje učinaka ovih djelatnosti ne postoji. Tablice koje slijede ne iscrpljuju sve mjere i ostale aktivnosti države koje potiču ili su trebale potaći razvoj gospodarstva u PPDS te samim time u Benkovcu i Lišanima. Pregled je, međutim, dovoljno iscrpan da ukaže na množinu mjera i njihovih provoditelja19.
19 Tablice su preuzete iz studije Analiza gospodarstva u područjima posebne državne skrbi (2003).
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 184
Tabl
ica
1. M
jere
pol
itike
u p
odručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i (PP
DS)
– s
tam
beno
zbr
inja
vanj
e –
prov
odi M
MTP
R
Mje
ra
Vrije
me
prov
edbe
K
oris
nik
Cilj
mje
re
Sred
stva
• do
djel
a na
kor
ište
nje
stan
a ili
kuće
u d
ržav
nom
vla
sniš
tvu/
ili
izgr
ađen
ih p
o po
sebn
im p
rogr
amim
a, il
i koj
e su
njih
ovi v
lasn
ici
napu
stili
ili ih
ne
koris
te, z
ajed
no s
prip
adaj
ućim
pol
jopr
ivre
dnim
ze
mljiš
tem
– n
akon
10
godi
na p
rela
zi u
vla
sniš
tvo
06/9
6 - 0
7/00
na
selje
nici
– d
ržav
ljani
RH
koj
i im
aju
preb
ival
ište
u P
PD
S ili
rješe
nje
MJR
- mla
di s
tručn
jaci
, nez
apos
leni
/ner
iješe
nog
stam
beno
g pi
tanj
a,
povr
atni
ci iz
inoz
emst
va, p
rogn
anic
i pre
ma
redu
prv
enst
va:
1.
obite
lji br
anite
lja i
inva
lidi D
omov
insk
og ra
ta
2.
bran
itelji
3.
osob
e či
ja d
jela
tnos
t je
nužn
a za
obn
ovu
i raz
vita
k 4.
pr
ogna
nici
i iz
bjeg
lice
5.
višečl
ane
obite
lji
6.
polit
ički
zat
vore
nici
7.
is
elje
ni H
rvat
i pov
ratn
ici i
z in
ozem
stva
8.
os
tale
fizičk
e os
obe
nase
ljava
nje
povr
atak
st
anov
ništ
va
pror
ačun
RH
• do
djel
a u
naja
m s
tana
ili k
uće
u dr
žavn
om v
lasn
ištv
u/ili
iz
građ
enih
po
pose
bnim
pro
gram
ima,
po
zašt
ićen
oj n
ajam
nini
, plu
s no
včan
a po
tpor
a ili
građ
. mat
erija
l za
ako
je n
ekre
tnin
a oš
teće
na.
Ev.
stje
canj
e vl
asni
štva
nak
on 1
0 go
dina
pre
biva
nja.
•
dodj
ela
u vl
asni
štvo
građe
vins
kog
zem
ljišta
u d
ržav
nom
vl
asni
štvu
i os
novn
og g
rađ.
mat
erija
la z
a iz
grad
nju
kuće
po
pose
bnim
pro
gram
ima,
ne
smije
se
prod
ati b
ez s
ugla
snos
ti M
JR
iduć
ih 1
0 go
dina
07/0
0 - 0
7/02
ko
risni
ci s
tano
vniš
tvo
PP
DS
, pov
ratn
ici t
e sv
i građa
ni R
H, k
oji n
emaj
u u
vlas
ništ
vu s
tan
ili k
uću
u R
H n
iti s
u pr
ije im
ali u
vla
sniš
tvu
stan
ili k
uću
u P
PD
S k
oju
su p
roda
li/ot
uđili
pr
ivre
men
i kor
isni
ci n
ekre
tnin
e ko
ja s
e vr
aća
u vl
asni
ku (v
rijed
i od
07
/02)
nase
ljava
nje
obno
va
dona
cije
, pr
orač
un R
H
• do
djel
a u
naja
m s
tana
ili k
uće
u dr
žavn
om v
lasn
ištv
u, s
pra
vom
ku
pnje
nak
on 1
0 go
dina
pre
biva
nja,
a iz
nim
no i
prije
•
dodj
ela
u na
jam
ošt
ećen
e kuće
u d
ržav
nom
vla
sniš
tvu
i dod
jela
gr
ađ. m
ater
ijala
•
dodj
ela
građ
. zem
ljišta
u d
rž. v
lasn
ištv
u i g
rađ.
mat
erija
la z
a iz
grad
nju
obje
kta
s vi
še s
tam
beni
h je
dini
ca/il
i obi
teljs
ke k
uće
• do
djel
a gr
ađ. m
ater
ijala
za
popr
avak
, obn
ovu
ili iz
grad
nju
obite
ljske
kuć
e ili
stan
a ili
nam
jens
ke n
ovča
ne p
otpo
re z
a ob
novu
oš
teće
ne o
bite
ljske
kuć
e 10
.000
kun
a, z
a iz
grad
nju
nove
15.
000
kuna
07/0
2-
koris
nici
ako
nis
u vl
asni
ci k
uće
ili st
ana
u R
H il
i na
podr
učju
ex-
SFR
J,
ako
nisu
imal
i sta
n ili
kuću
u R
H il
i na
podr
učju
ex-
SFR
J ko
ju s
u pr
odal
i ili
dr.
otuđ
ili na
kon
8.10
.199
1., t
e ak
o ne
maj
u st
atus
zaš
tićen
og
najm
oprim
ca
Pre
ma
redu
prv
enst
va:
1.
priv
rem
eni k
oris
nici
tuđe
imov
ine
koju
je v
lasn
ik z
atra
žio
u po
sjed
i k
oriš
tenj
e 2.
os
tali
priv
rem
eni k
oris
nici
tuđe
imov
ine
3.
drug
i pod
nosi
telji
zaht
jeva
za
stam
beno
zbr
inja
vanj
e.
Kor
isni
ci p
rava
mor
aju
odm
ah u
selit
i i p
rebi
vati,
ne
smiju
otuđi
ti ne
kret
ninu
bez
sug
lasn
osti
MJR
OG
.
nase
ljava
nje
obno
va
• po
voljn
iji u
vjet
i za
kupn
ju s
tana
ili k
uće
u dr
žavn
om v
lasn
ištv
u:
prod
ajna
cije
na-p
roci
jenj
ena
vrije
dnos
t nek
retn
ine
se u
man
juje
za
treći
nu
jedn
okra
tno
plać
anje
- po
pust
u v
isin
i 30%
ob
ročn
o pl
aćan
je -
popu
st o
d 1%
god
išnj
e ro
k ot
plat
e –
mak
sim
alno
20
godi
na
anui
teti-
otpl
aćuj
e se
sam
o gl
avni
ca (g
odiš
nja
kam
ata
od 5
% p
laća
se
izni
mno
na
razl
iku
povr
šine
koj
a se
kup
uje
i dot
ada
koriš
tene
po
vrši
ne)
03/0
3-
Naj
mop
rimac
koj
i na
tem
elju
ugo
vora
kor
isti
stan
/kuć
u za
pot
rebe
vl
astit
og s
tano
vanj
a, n
akon
iste
ka 1
0 go
dina
pre
biva
nja.
Ovo
pra
vo
najm
oprim
ac m
ože
ostv
ariti
i pr
ije is
teka
10
godi
na n
epre
kidn
og
preb
ivan
ja u
kuć
i/sta
nu a
ko p
roda
jnu
cije
nu p
laća
jedn
okra
tno
ili na
ob
ročn
u ot
plat
u uz
prv
i obr
ok u
vis
ini o
d na
jman
je 1
5% p
roda
jne
cije
ne
stan
a.
nase
ljava
nje
obno
va
• od
ređi
vanj
e re
da p
rven
stva
pril
ikom
sta
mbe
nog
zbrin
java
nja
• st
ambe
no z
brin
java
nje
osob
a de
ficita
rnih
stru
ka i
zani
man
ja
(osi
gura
va M
JOR
G )
10/0
2-
osob
e sm
ješt
ene
u pr
ogna
ničk
im n
asel
jima
i obj
ektim
a, k
oje
se v
raća
ju
u sv
oje
rani
je p
rebi
vališ
te il
i nas
tanj
uju
u PP
DS
, kor
isni
ci s
tano
va
kojim
a je
pre
stal
o st
anar
sko
prav
o os
obe
defic
itarn
ih s
truka
i za
nim
anja
za či
jim ra
dom
pos
toji
od s
trane
JL
S-a
iska
zana
pot
reba
, a k
oje
preb
ivaj
u u
PP
DS
nase
ljava
nje
pror
ačun
RH
fo
nd n
ekre
tnin
a u
drža
vnom
vl
asni
štvu
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 185
Mje
ra
Vrije
me
prov
edbe
K
oris
nik
Cilj
mje
re
Sred
stva
• vi
sina
nak
nade
za
pret
rplje
nu š
tetu
vla
snic
ima
kojim
a ni
je
vrać
ena
u po
sjed
njih
ova
imov
ina
u ro
kovi
ma
utvrđe
nim
Zak
ono
o P
PD
S-u
izno
si 7
,00
kn/m
2 sta
mbe
ne p
ovrš
ine.
04/0
3 vl
asni
ci im
ovin
e ko
ji su
pod
nije
li za
htje
v za
vraća
nje
imov
ine,
koj
ima
se
imov
ina
ne v
raća
pror
ačun
RH
Izvo
r: Z
akon
o p
odručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i, N
N 4
4/96
, NN
57/
96, N
N 1
24/9
7, N
N 7
8/99
, NN
73/
00, N
N 8
7/00
, NN
127
/00,
NN
94/
01, N
N 8
8/02
U
redb
a o
uvje
tim
a za
kup
nju
obi
teljs
ke k
uće
ili s
tan
a u
drža
vnom
vla
sniš
tvu
na
podr
učj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i NN
48/
03, P
ravi
lnik
o r
edu
prve
nst
va s
tam
ben
og z
brin
java
nja
na
podr
učjim
a po
sebn
e dr
žavn
e sk
rbi N
N 1
16/0
2, O
dluk
a o
visi
ni n
akn
ade
vlas
nic
ima
za p
retr
plje
nu
štet
u, N
N 6
8/03
,
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 186
Tabl
ica
2. M
jere
pol
itike
u p
odručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i (PP
DS)
– p
orez
ne i
carin
ske
povl
astic
e u
nadl
ežno
sti M
inis
tars
tva
finan
cija
Mje
ra
Gdj
e Vr
ijem
e pr
oved
be
Kor
isni
k C
ilj m
jere
• po
rez
na d
obit
-odo
brav
a se
viš
a za
štitn
a ka
mat
na s
topa
na
vlas
titi
kapi
tal i
opr
emu
– st
opa
20 %
- s
topa
15
%
1. s
k.
2. s
k.
06/9
6 - 0
7/00
ob
vezn
ici p
orez
a na
dob
it s
preb
ival
ište
m il
i sje
dišt
em /
podr
užni
com
u
PP
DS
koj
i zap
ošlja
vaju
min
. 3 o
sobe
s P
PD
S n
a ne
određe
no v
rijem
e u
traja
nju
min
. 9 m
jese
ci u
tekućo
j god
ini.
Od
2000
god
ine
5 os
oba.
gosp
odar
ski
razv
itak
podu
zetn
ištv
o za
pošl
java
nje
sman
jeni
prih
odi
u pr
orač
un
• po
rez
na d
obit
–po
stop
i man
joj o
d 20
%
- st
opa
25%
od
prop
isan
e st
ope
- st
opa
50%
od
prop
isan
e st
ope
- st
opa
75%
od
prop
isan
e st
ope
1. s
k.
2. s
k.
3. s
k.
2003
ob
vezn
ici p
orez
a na
dob
it s
preb
ival
ište
m il
i sje
dišt
em /
podr
užni
com
u
PP
DS
koj
i zap
ošlja
vaju
min
. 5 o
sobe
s P
PD
S n
a ne
određe
no v
rijem
e u
traja
nju
min
. 9 m
jese
ci u
pos
lovn
oj g
odin
i.
gosp
odar
ski
razv
itak
podu
zetn
ištv
o za
pošl
java
nje
sman
jeni
prih
odi
u pr
orač
un
• po
rez
na d
ohod
ak –
odo
brav
a se
vi
ši m
jesečn
i oso
bni o
dbita
k,
uplaće
na s
reds
tva
se v
raća
ju iz
pr
orač
una
3
.500
,00
kuna
2.8
00,0
0 ku
na
1. s
k.
2. s
k
06/9
6 - 0
7/02
ob
vezn
ici p
orez
a na
doh
odak
i um
irovl
jeni
ci n
a P
PD
S
gosp
odar
ski
razv
itak
sm
anje
ni p
rihod
i u
pror
ačun
• po
rez
na d
ohod
ak –
odo
brav
a se
vi
ši m
jesečn
i oso
bni o
dbita
k
3.75
0,00
kun
a
3.12
5,00
kun
a
2.50
0,00
kun
a
1. s
k.
2. s
k 3.
sk.
2003
ob
vezn
ici p
orez
a na
doh
odak
i um
irovl
jeni
ci n
a P
PD
S
gosp
odar
ski
razv
itak
sm
anje
ni p
rihod
i u
pror
ačun
• po
rez
na d
ohod
ak –
osl
obađ
anje
P
PD
S
06
/96
- 07/
02
obve
znic
i por
eza
na d
ohod
ak o
d po
ljopr
ivre
de i
šum
arst
va, p
rebi
vališ
te u
P
PD
S
gosp
odar
ski
razv
itak
sman
jeni
prih
odi u
pr
orač
un
• po
rez
na d
ohod
ak –
osl
obađ
anje
od
200
0. id
ućih
5 g
odin
a, p
otom
po
osn
ovic
i um
anje
noj z
a –7
5%
Vuk
ovar
05/0
1 -
obve
znic
i por
eza
na d
ohod
ak o
d sa
mos
taln
ih d
jela
tnos
ti –
obrtn
ici k
oji
obav
ljaju
dje
latn
ost u
Vuk
ovar
u i z
apoš
ljava
ju v
iše
od 5
zap
osle
nika
go
spod
arsk
i ra
zvita
k sm
anje
ni p
rihod
i u
pror
ačun
• po
rez
na d
ohod
ak –
odo
brav
a se
vi
ša z
aštit
na k
amat
a, u
laga
nja
u du
g. im
ovin
u
st
opa
25 %
st
opa
20 %
1.sk
. 2.
sk.
06/9
6 - 0
7/02
ob
vezn
ici p
orez
a na
doh
odak
od
sam
osta
lnih
dje
latn
osti
– ob
rtnic
i koj
i ob
avlja
ju d
jela
tnos
t u P
PD
S
gosp
odar
ski
razv
itak
po
duze
tniš
tvo,
za
pošl
java
nje
sman
jeni
prih
odi u
pr
orač
un
• po
rez
na d
ohod
ak –
um
anju
je s
e os
novi
ca
z
a - 7
5 %
za
- 50
%
z
a - 2
5%
1.sk
. 2.
sk.
3.sk
.
2003
ob
vezn
ici p
orez
a na
doh
odak
od
sam
osta
lnih
dje
latn
osti
– ob
rtnic
i koj
i ob
avlja
ju d
jela
tnos
t u P
PD
S
gosp
odar
ski
razv
itak
po
duze
tniš
tvo,
za
pošl
java
nje
sman
jeni
prih
odi u
pr
orač
un
• po
rez
na p
rom
et n
ekre
tnin
ama–
oslo
bađa
nje
PP
DS
06
/96
- fiz
ičke
oso
be k
oje
imaj
u ili
prija
vlju
ju p
rebi
vališ
te n
a P
PD
S k
upuj
u ne
kret
nine
koj
e se
nal
aze
na P
PD
S , p
ravn
e os
obe
koje
pro
daju
ne
kret
ninu
koj
a će
i da
lje s
luži
ti za
oba
vlja
nje
djel
atno
sti u
PP
DS
, bez
ob
zira
tko
je k
upac
tih
nekr
etni
na
nase
ljava
nje
sm
anje
ni p
rihod
i u
pror
ačun
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 187
Mje
ra
Gdj
e Vr
ijem
e pr
oved
be
Kor
isni
k C
ilj m
jere
• po
rez
na p
rom
et n
ekre
tnin
ama–
povl
astic
e P
PD
S
07/9
6 st
rank
e ko
je z
aključe
ugo
vor o
prij
enos
u vl
asni
štva
nad
nek
retn
inam
a
nase
ljava
nje
sman
jeni
prih
odi u
pr
orač
un
• po
rez
na n
aslje
dstv
a i d
arov
anja
- os
lobađa
nje
PP
DS
06
/96
- fiz
ičke
oso
be s
pre
biva
lište
m u
PP
DS,
nek
retn
ine
na P
PD
S
nase
ljava
nje
sm
anje
ni p
rihod
i u
pror
ačun
• po
rez
na d
ohod
ak-n
eopo
rezi
vi d
io
doho
tka
3.75
0,00
kun
a P
PD
S
do 1
/03
“Izm
jeno
m Z
akon
a o
pore
zu n
a do
hoda
k uk
inut
a i p
oslje
dnja
por
ezna
po
vlas
tica
građ
anim
a P
PD
S”,
Juta
rnji
list 8
.12.
02.
• ca
rina
– os
lobađa
nje
pri u
vozu
i pr
imitk
u di
jelo
va i
opre
me
radi
ra
zvitk
a dj
elat
nost
i
PP
DS
06
/96
- 07/
99
fizič
ke i
prav
ne o
sobe
s p
rebi
vališ
tem
/sje
dišt
em u
PP
DS
go
spod
arsk
i ra
zvita
k sm
anje
ni p
rihod
i u
pror
ačun
• N
akna
da z
a is
koriš
tava
nje
min
eral
nih
siro
vina
um
anje
na
izno
si:
5% z
a na
ftu i
plin
do
5%
za
osta
le
min
eral
ne s
irovi
ne
PP
DS
06
/96
- pr
avne
oso
be k
oje
isko
rišta
vaju
naf
tu i
plin
, te
osta
le m
iner
alne
siro
vine
u
PP
DS
go
spod
arsk
i ra
zvita
k sm
anje
ni p
rihod
R
H k
oji s
e us
tupa
50
% u
pro
raču
n gr
ada,
50%
žu
pani
ji P
PD
S
• ot
pis
kam
ata
i gla
vnic
a na
sva
du
gova
nja
(dos
pjel
i a n
enap
laće
ni
pore
zi, c
arin
e do
prin
osi,
drža
vna
jam
stva
) osi
m g
lavn
ice
pore
za n
a do
danu
vrij
edno
st, p
oseb
nih
pore
za i
dopr
inos
a za
miro
vins
ko
osig
uran
je
PP
DS
12
/01
- pr
avne
i fiz
ičke
oso
be s
PP
DS-
a ko
je im
aju
dugo
vanj
a s
osno
ve p
orez
a,
carin
a, d
oprin
osa
i pro
test
irani
h dr
žavn
ih ja
mst
ava
vjer
ovni
ci: M
inis
tars
tvo
finan
cija
, Por
ezna
upr
ava,
Car
insk
a up
rava
, H
ZMO
, HZZ
O, H
ZZ
gosp
odar
ski
razv
itak
sman
jeni
prih
odi u
pr
orač
un
Izvo
r:
Zak
on o
pod
ručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i NN
44/
96, N
N 5
7/96
, NN
124
/97,
NN
78/
99, N
N 7
3/00
, NN
87/
00, N
N 1
27/0
0, N
N 9
4/01
, NN
88/
02
Z
akon
o o
bnov
i i r
azvo
ju G
rada
Vuk
ovar
a N
N 4
4/01
Odl
uka
o n
akn
adi z
a ek
splo
atac
iju m
iner
aln
ih s
irov
ina,
NN
104
/96,
NN
126
/99,
NN
31/
02
Zak
on o
nap
lati
dos
pjel
ih a
nen
aplaće
nih
por
eza,
car
ina,
dop
rin
osa
i drž
avn
ih ja
mst
ava
NN
117
/01
Zak
on o
por
ezu
na
doh
odak
NN
NN
127
/00,
NN
150
/02
Prav
ilnik
o p
orez
u n
a do
hod
ak N
N 5
4/01
, NN
02/
03
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 188
Tabl
ica
3. M
jere
u p
odručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i (PP
DS)
– m
jere
razv
itka
poljo
priv
rede
Podr
učje
M
jera
G
dje
Vrije
me
prov
edbe
K
oris
nik
Prov
odi
Cilj
mje
re
Sred
stva
po
ljopr
ivre
dno
zem
ljište
sl
užno
st p
lodo
-uži
vanj
a be
z na
knad
e do
30
godi
na
1.
sk.
2. s
k. iz
nim
no06
/96
- 07/
02
drža
vlja
ni R
H s
pre
biva
lište
m u
PP
DS
za
poljo
priv
redn
o ze
mlji
šte
u vl
asni
štvu
drž
ave
MP
Š
gosp
odar
ski
razv
itak,
na
selja
vanj
e
poljo
priv
redn
o ze
mljiš
te
daro
vanj
e po
ljopr
ivre
dnog
ze
mljiš
ta u
drž
avno
m v
lasn
ištv
u 1.
sk.
po
sebn
o do
2
km u
z gr
anic
u
06/9
6 - 0
7/02
do
mać
e fiz
ičke
/pra
vne
osob
e s
preb
ival
ište
m/s
jedi
štem
u P
PD
S ili
koje
se
žele
na
stan
iti u
PP
DS
radi
oba
vlja
nja
poljo
priv
redn
e dj
elat
nost
i min
. 10
godi
na
Vla
da R
H
razv
itak
poljo
priv
rede
na
selja
vanj
e
sman
jeni
prih
od R
H
koji
se u
stup
a 50
%
u pr
orač
un g
rada
, 50
% ž
upan
iji P
PD
S po
ljopr
ivre
dno
zem
ljište
pr
odaj
a po
ljopr
ivre
dnog
ze
mljiš
ta u
drž
avno
m v
lasn
ištv
u po
cije
ni:
man
joj z
a 50
%
man
joj z
a 25
%
otpl
ata
na ro
k 20
g.,
poče
k 5
g.
1.
sk.
2.
sk.
06/9
6 - 0
7/02
do
mać
e fiz
ičke
/pra
vne
osob
e s
preb
ival
ište
m/s
jedi
štem
u P
PD
S ili
koje
se
žele
na
stan
iti u
PP
DS
radi
oba
vlja
nja
poljo
priv
redn
e dj
elat
nost
i min
. 10
godi
na
Vla
da R
H
razv
itak
poljo
priv
rede
na
selja
vanj
e
sman
jeni
prih
od R
H
koji
se u
stup
a 50
%
u pr
orač
un g
rada
, a
50%
žup
aniji
PP
DS
poljo
priv
redn
o ze
mljiš
te
zaku
p po
ljopr
ivre
dnog
zem
ljišta
u
drža
vnom
vla
sniš
tvu
na ro
k 3-
20 g
odin
a uz
nak
nadu
: -
man
ju z
a 50
%
- m
anju
za
25 %
1.
sk.
2.
sk.
06/9
6 - 0
7/02
do
mać
e fiz
ičke
/pra
vne
osob
e s
preb
ival
ište
m/s
jedi
štem
u P
PD
S ili
koje
se
žele
na
stan
iti u
PP
DS
radi
oba
vlja
nja
poljo
priv
redn
e dj
elat
nost
i min
. 10
godi
na
Vla
da R
H
razv
itak
poljo
priv
rede
na
selja
vanj
e
sman
jeni
prih
od R
H
koji
se u
stup
a 50
%
u pr
orač
un g
rada
, 50
% ž
upan
iji P
PD
S
kred
itira
nje
prog
ram
a ra
zvitk
a i
obno
ve
poljo
priv
rede
100%
uče
šće
kred
ita u
pr
edraču
nsko
j vrij
edno
sti
prog
ram
a - n
iža
kam
atna
sto
pa iz
nosi
3%
i 5
%
PP
DS
04
/97
- do
mać
e fiz
ičke
/pra
vne
osob
e ko
je s
e ba
ve
poljo
priv
redn
om p
roiz
vodn
jom
u P
PD
S (o
d 08
/96
do
04/9
7 os
obe
na p
odručj
ima
od p
oseb
nog
drža
vnog
in
tere
sa)
MP
Š i
MFI
N
razv
itak
i obn
ova
poljo
priv
rede
po
sebn
i rač
un
drža
vnog
pr
orač
una
Pot
pore
no
včan
i pot
icaj
i u u
veća
nom
iz
nosu
P
PD
S
1996
- 20
02
dom
aće
fizič
ke/p
ravn
e os
obe
koje
oba
vlja
ju
djel
atno
st p
oljo
priv
rede
i rib
arst
va u
stra
tešk
im
podr
učjim
a, k
oja
uključu
ju 1
.i 2.
sku
pinu
PP
DS
i dio
3.
sku
pine
MP
Š
razv
itak
poljo
priv
rede
dr
žavn
i pro
raču
n
potp
ore
– m
jere
st
rukt
urne
pol
itike
uv
ećan
i novča
ni p
otic
aji
proi
zvod
nji,
viša
god
išnj
a do
hodo
vna
potp
ora,
viš
a ne
povr
atna
inve
stic
ijska
sr
edst
va z
a ka
pita
lna
ulag
anja
, fin
anci
ranj
e pr
ojek
ata
rura
lnog
ra
zvitk
a
PP
DS
01
/03
- do
mać
e fiz
ičke
/pra
vne
osob
e i p
oljo
priv
redn
a go
spod
arst
va u
PPD
S je
r prip
adaj
u po
druč
jima
s te
žim
uvj
etim
a go
spod
aren
ja u
pol
jopr
ivre
di,
upis
ana
u U
pisn
ik
MP
Š
razv
itak
poljo
priv
rede
dr
žavn
i pro
raču
n
Izvo
r:
Zak
on o
pod
ručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i NN
44/
96, N
N 5
7/96
, NN
124
/97,
NN
78/
99, N
N 7
3/00
, NN
87/
00, N
N 1
27/0
0, N
N 9
4/01
, NN
88/
02
Odl
uka
o os
niv
anju
pos
ebn
og r
ačun
a za
kre
diti
ran
je r
azvi
tika
i ob
nov
e po
ljopr
ivre
de N
N 5
4/96
; Pra
viln
ik o
uvj
etim
a i n
ačin
u ko
rišt
enja
sre
dsta
va z
a kr
edit
iran
je r
azvi
tka
i ob
nov
e po
ljopr
ivre
de, N
N 7
3/96
, NN
47/
97, N
N 2
3/98
Z
akon
o p
oljo
priv
redi
NN
66/
01, N
N 8
3/02
Z
akon
o n
ovča
nim
pot
icaj
ima
i nak
nad
ama
u po
ljopr
ivre
di i
riba
rstv
u N
N 2
9/94
, NN
09/
95, N
N 1
08/9
6, N
N 4
6/97
-proči
šćen
i tek
st, N
N 1
42/9
7, N
N 2
9/99
, NN
105
/99,
N
N 4
6/00
, NN
101
/00,
NN
12/
00, N
N 1
2/01
, NN
13/
02
Zak
on o
drž
avn
oj p
otpo
ri u
pol
jopr
ivre
di, r
ibar
stvu
i šu
mar
stvu
NN
87/
02
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 189
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 190
Podr
učje
M
jera
G
dje
Vrije
me
prov
edbe
K
oris
nik
Prov
odi
Cilj
mje
re
Sred
stva
In
vest
icije
A
genc
ija z
a pr
omet
nek
retn
inam
a m
ože
dati
zaja
m d
omać
oj fi
zičk
oj
osob
i za
kupn
ju n
ekre
tnin
a u
čije
m p
osre
dova
nju
sudj
eluj
e A
PN
, prv
enst
veno
na
podr
učjim
a ko
ja s
u po
sebn
im z
akon
om
utvrđe
na k
ao p
odručj
a po
sebn
e dr
žavn
e sk
rbi p
rve
skup
ine.
PP
DS
04
/97
fizič
ka o
soba
koj
a su
djel
uje
u pr
omet
u ne
kret
nina
ma
koje
se
nala
ze u
PP
DS
A
genc
ija z
a pr
omet
ne
kret
nina
ma
gosp
odar
ski
razv
itak
pror
ačun
RH
Inve
stic
ije
dava
nje
potp
ore
podu
zetn
icim
a za
ko
rište
nje
uslu
ga k
onzu
ltana
ta,
član
ova
hrva
tske
mre
že
konz
ulta
nata
: -p
otpo
ra u
vis
ini 3
5% c
ijene
ko
nzul
tant
skih
usl
uga
-m
inim
alno
sud
jelo
vanj
e po
duze
tnik
a u
ukup
noj c
ijeni
us
luga
čla
nova
HM
K-a
je
15%
(izva
n P
PD
S-a
25%
)
PP
DS
12
/97
- P
oduz
etni
ci p
očet
nici
s p
rebi
vališ
tem
i re
gist
riran
om d
jela
tnošću
u P
PD
S, a
koj
i za
osni
vanj
e i p
očet
ak p
oslo
vanj
a ko
riste
sre
dstv
a iz
pr
ogra
ma
STA
RT
HG
A (o
d 06
/02
HAM
AG
-H
rvat
ska
gara
ncijs
ka a
genc
ija z
a m
alo
gosp
odar
stvo
), po
ticaj
na s
reds
tva
župa
nija
, HB
OR
-a,
pos
lovn
ih b
anak
a ili
vlas
tita
sred
stva
, s ti
me
da
se n
jihov
pod
uzet
ničk
i pot
hvat
ukl
apa
u pr
ogra
m
potic
anja
mal
og g
ospo
dars
tva
župa
nije
/JLS
Min
ista
rstv
o go
spod
arst
va
Župa
nije
JL
S
gosp
odar
ski
razv
itak
– po
duze
tniš
tvo
pror
ačun
RH
Inve
stic
ije
pred
nost
i pril
ikom
uzi
man
ja u
za
kup
posl
ovno
g pr
osto
ra:
ukol
iko
se z
adov
olja
va u
vjet
ima
natječa
ja z
a da
vanj
e u
zaku
p po
slov
nog
pros
tora
, prv
enst
veno
pr
avo
na s
klap
anje
ugo
vora
o
zaku
pu p
oslo
vnog
a pr
osto
ra im
aju
osob
e s
preb
ival
ište
m u
PP
DS
PP
DS
10
/96-
07/0
2 pr
avne
i fiz
ičke
oso
be s
pre
biva
lište
m u
PP
DS
(ako
ih
je v
iše
prve
nstv
eni r
ed iz
međ
u tih
oso
ba u
tvrđ
uje
se:
1.
obite
lj po
ginu
lih, z
atoč
enih
ili n
esta
lih
hrva
tski
h br
anite
lja, r
atni
, voj
ni i
civi
lni i
nval
idi
2.
hrva
tski
bra
nite
lji ko
ji su
u p
ostro
jbam
a pr
ovel
i dul
je v
rem
ena,
naj
man
je tr
i mje
seca
3.
os
obe
koje
oba
vlja
ju d
jela
tnos
t nuž
nu
za ra
zvita
k i o
bnov
u po
druč
ja č
ija je
dje
latn
ost
ključn
a za
pok
reta
nje
ukup
noga
gos
poda
rsko
g i s
oc. r
azvi
tka
4.
prog
nani
ci i
izbj
eglic
e 5.
ob
itelji
s veći
m b
roje
m č
lano
va
6.
polit
ički
zat
vore
nici
7.
is
elje
ni H
rvat
i – p
ovra
tnic
i 8.
os
tale
dom
aće
fizič
ke o
dnos
no p
ravn
e os
obe
U p
ojed
inim
sku
pina
ma
prve
nstv
o im
aju
obite
lji s
troje
i vi
še d
jece
te m
ladi
stručn
jaci
.
go
spod
arsk
i ra
zvita
k,
podu
zetn
ištv
o
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 191
Podr
učje
M
jera
G
dje
Vrije
me
prov
edbe
K
oris
nik
Prov
odi
Cilj
mje
re
Sred
stva
ob
razo
vanj
e da
vanj
e dr
žavn
ih s
tipen
dija
05/9
7 S
tude
nti k
oji i
maj
u st
atus
pro
gnan
ika
ili se
žel
e na
kon
zavr
šetk
a st
udija
zap
oslit
i na
PPD
S, u
z uv
jet
da s
tudi
raju
bez
pon
avlja
nja
godi
ne. N
akon
stu
dija
za
pošl
java
ju s
e na
PP
DS
na
rok
od n
ajm
anje
on
olik
o go
dina
kol
iko
su d
obiv
ali s
tipen
diju
.
MZT
na
selja
vanj
e za
pošl
java
nje
pror
ačun
RH
istra
živa
nje
i ra
zvoj
O
slob
ađan
je o
d ob
veza
plaća
nja
upra
vnih
pris
tojb
i za
radn
je u
po
stup
cim
a za
priz
nanj
e i
održ
avan
je p
rava
indu
strij
skog
vl
asni
štva
(pat
enti,
auto
rska
pra
va)
PP
DS
07
/01-
Dos
elje
nici
u P
PD
S
Drž
avni
zav
od
za in
tele
ktua
lno
vlas
ništ
vo
Nas
elja
vanj
e,
potic
anje
ula
ganj
a u
istra
živa
nje
i raz
voj
Sm
anje
ni p
rihod
pr
orač
una
Raz
voj
Osn
ivan
je i
imen
ovan
je č
lano
va
radn
e sk
upin
e P
reds
jedn
ika
Rep
ublik
e za
izra
du p
rijed
loga
st
rate
gije
razv
itka
agra
ra i
podr
učja
od
pose
bne
drža
vne
skrb
i: P
rijed
log
je d
užna
izra
diti
u ro
ku o
d 30
dan
a od
osn
ivan
je
skup
ine
05
/00
- 07/
00
nosi
telji
gosp
odar
ske
polit
ike
za P
PD
S
Rad
na s
kupi
na
gosp
odar
ski r
azvo
j, ag
rarn
i raz
voj
regi
onal
ni ra
zvoj
O
sniv
anje
Fon
da z
a re
gion
alni
ra
zvoj
čija
dje
latn
ost i
zmeđ
u os
talo
g uk
ljuču
je i
potic
anje
ra
zvoj
a po
druč
ja p
oseb
ne
drža
vne
skrb
i
PP
DS
12
/01-
go
spod
arst
veni
ci iz
PP
DS
Fo
nd z
a re
gion
alni
razv
oj-
Upr
ava
Fond
a na
čel
u s
pred
sjed
niko
m
Gos
poda
rski
razv
oj
Prih
odi o
d pr
ivat
izac
ije,
drža
vni p
roraču
n,
dugo
ročn
e ob
vezn
ice,
za
jmov
i fin
anci
jski
h in
stitu
cija
, bi
late
raln
i zaj
mov
i, do
naci
je
Izvo
r:
Zak
on o
pod
ručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i NN
44/
96, N
N 5
7/96
, NN
124
/97,
NN
78/
99, N
N 7
3/00
, NN
87/
00, N
N 1
27/0
0, N
N 9
4/01
, NN
88/
02
Zak
on o
izm
jen
ama
i dop
unam
a Z
akon
a o
obrt
u N
N 6
4/01
R
ješe
nje
o u
tvrđ
ivan
ju c
ijen
e ob
rtn
ice
NN
39/
00
Odl
uka
o da
van
ju p
otpo
re p
oduz
etn
icim
a za
kor
ište
nje
usl
uga
kon
zult
anat
a, č
lan
ova
Hrv
atsk
e m
reže
kon
zult
anat
a N
N 1
33/9
7 Z
akon
o z
akup
u po
slov
nog
pro
stor
a N
N 9
1/96
Pr
aviln
ik o
dod
jelji
van
ju d
ržav
nih
sti
pen
dija
i pr
ipom
oći s
tude
nti
ma
dodi
plom
skih
i po
slije
dipl
omsk
ih s
tudi
ja t
e po
slije
dokt
oran
dim
a N
N b
r. 2
6/97
Z
akon
o u
prav
nim
pri
stoj
bam
a u
podr
učju
pra
va in
tele
ktua
lnog
vla
sniš
tva
NN
br.
64/
00
Odl
uka
o os
niv
anju
i im
enov
anju
čla
nov
a ra
dne
skup
ine
Pred
sjed
nik
a R
epub
like
za
izra
du p
rije
dlog
a st
rate
gije
raz
vitk
a ag
rara
i po
druč
ja o
d po
sebn
e dr
žavn
e sk
rbi N
N
48/0
0 Z
akon
o F
ondu
za
regi
onal
ni r
azvo
j NN
107
/01
Ure
dba
o A
gen
ciji
za p
osre
dova
nje
u p
rom
etu
određe
nim
nek
retn
inam
a N
N 4
5/97
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 192
Tabl
ica
5. M
jere
u p
odručj
ima
pose
bne
drža
vne
skrb
i (PP
DS)
– jača
nje
fiska
lnog
kap
acite
ta je
dini
ca lo
kaln
e sa
mou
prav
e (J
LS)
M
jera
Vr
ijem
e pr
oved
be
Kor
isni
k P
rihod
i od
pore
za n
a do
hoda
k i d
obit
ostv
aren
i u P
PD
S pr
eras
podj
elju
ju s
e iz
drž
avno
g u
pror
ačun
JLS
u id
ućih
5
god.
07
/00
- Je
dini
ce lo
kaln
e sa
mou
prav
e (o
pćin
e i g
rado
vi) P
PD
S
Drž
ava
daje
nad
okna
du ra
zlik
e m
anje
ost
vare
nog
prih
oda
od p
orez
a na
doh
odak
po
osno
vi o
sobn
ih o
dbita
ka
prim
jeno
m p
ropi
sa o
por
ezu
na d
ohod
ak –
jedn
okra
tno
2002
JL
S
Udi
o u
zaje
dnič
kim
por
ezni
m p
rihod
ima
(por
ez n
a do
hoda
k):
a)
32%
udi
o opći
ne o
dnos
no g
rada
uveća
n za
udi
o po
reza
na
doho
dak
drža
ve o
d 60
% u
stup
ljen
opći
ni
odno
sno
grad
u; u
dio
župa
nije
8%
; udi
o po
zici
je z
a po
tpor
e iz
ravn
anja
dec
entra
lizira
ne fu
nkci
je 0
%; u
dio
drža
ve 0
%)
b)
32%
udi
o opći
ne o
dnos
no g
rada
uveća
n za
udi
o po
reza
na
doho
dak
drža
ve u
stup
ljen
opći
ni o
dnos
no
grad
u; u
dio
župa
nije
8%
uveća
n za
dod
atni
udi
o po
reza
na
doho
dak;
udi
o po
zici
je z
a po
tpor
e iz
ravn
anja
de
cent
raliz
irane
funk
cije
21%
; udi
o dr
žave
29,
2%) u
man
jeno
za
udio
por
eza
na d
ohod
ak d
ržav
e us
tupl
jen
grad
u pr
ema Č
LAN
KU
14A
ZA
KO
NA
c)
udio
gra
da 3
2% u
veća
n za
udi
o po
reza
na
doho
dak
drža
ve (V
IDI Č
LAN
AK
14A
Zak
ona
o P
PD
S) u
stup
ljen
opći
ni o
dnos
no g
radu
; udi
o žu
pani
je 8
% u
veća
n za
dod
atni
udi
o po
reza
na
doho
dak,
um
anje
n za
udi
o po
reza
na
doho
dak
za o
snov
no š
kols
tvo;
udi
o po
zici
je z
a po
tpor
e iz
ravn
anja
dec
entra
lizira
ne fu
nkci
je 2
1%;
udio
drž
ave
29,2
0% u
man
jeno
za
udio
por
eza
na d
ohod
ak d
ržav
e us
tupl
jen
grad
u pr
ema Č
LAN
KU 1
4A
ZAK
ON
A P
PD
S)
07/0
1 - 1
2/02
a)
O
pćin
a gr
ad iz
PPD
S (p
rva
skup
ina
uključu
jući
hrv
atsk
o P
odun
avlje
opć
ine
i gra
dovi
iz d
ruge
sku
pina
) koj
a ne
fin
anci
ra d
ecen
traliz
irane
funk
cije
osn
ovno
g šk
olst
va
b)
Opć
ine
i gra
dovi
, nas
elja
u o
pćin
ama
i gra
dovi
ma
hrva
tsko
g P
odun
avlja
te n
asel
ja u
opć
inam
a i g
rado
vim
a dr
uge
skup
ine
koja
ne
finan
cira
ju d
ecen
traliz
irane
funk
cije
osn
ovno
g šk
olst
va
c)
Gra
d u
PP
DS
(gra
dovi
hrv
atsk
og P
odun
avlja
te n
asel
ja u
opći
nam
a i g
rado
vim
a dr
uge
skup
ine)
koj
i fin
anci
ra
dece
ntra
lizira
ne fu
nkci
je o
snov
nog
škol
stva
.
Udi
o u
zaje
dnič
kim
por
ezni
m p
rihod
ima
(por
ez n
a do
hoda
k):
a)
34%
udi
o opći
ne o
dnos
no g
rada
uveća
n za
udi
o po
reza
na
doho
dak
drža
ve o
d 56
% u
stup
ljen
opći
ni
odno
sno
grad
u; u
dio
župa
nije
10%
; udi
o po
zici
je z
a po
tpor
e iz
ravn
anja
dec
entra
lizira
ne fu
nkci
je 0
%; u
dio
drža
ve 0
%)
b)
34%
udi
o gr
ada
uveć
an z
a ud
io p
orez
a na
doh
odak
drž
ave
ustu
plje
n opći
ni o
dnos
no g
radu
; udi
o žu
pani
je
10%
uveća
n za
dod
atni
udi
o po
reza
na
doho
dak;
udi
o po
zici
je z
a po
tpor
e iz
ravn
anja
dec
entra
lizira
ne
funk
cije
21%
; udi
o dr
žave
25,
6%) u
man
jeno
za
udio
por
eza
na d
ohod
ak d
ržav
e us
tupl
jen
grad
u pr
ema
ČLA
NKU
14A
ZAK
ON
A
c)
udi
o gr
ada
34%
uveća
n za
udi
o po
reza
na
doho
dak
drža
ve (V
IDI Č
LAN
AK
14A
Zak
ona
o P
PD
S) u
stup
ljen
opći
ni o
dnos
no g
radu
; udi
o žu
pani
je 1
0% u
veća
n za
dod
atni
udi
o po
reza
na
doho
dak,
um
anje
n za
udi
o po
reza
na
doh
odak
za
osno
vno
škol
stvo
; udi
o po
zici
je z
a po
tpor
e iz
ravn
anja
dec
entra
lizira
ne fu
nkci
je 2
1%; u
dio
drža
ve
25,6
0% u
man
jeno
za
udio
por
eza
na d
ohod
ak d
ržav
e us
tupl
jen
grad
u pr
ema Č
LAN
KU 1
4A Z
AKO
NA
PPD
S)
12/0
2 -
a)
Opć
ina
grad
iz P
PDS
(gra
dovi
i opći
na p
rve
skup
ine
te
grad
ovi i
opć
ine
drug
e sk
upin
e) k
oja
ne fi
nanc
ira
dece
ntra
lizira
ne fu
nkci
je o
snov
nog
škol
stva
b)
Gra
d u
PP
DS
(dru
ga s
kupi
na-n
asel
ja u
gra
dovi
ma)
koj
i ne
finan
cira
dec
entra
lizira
ne fu
nkci
je o
snov
nog
c)
Opć
ina,
gra
d u
PPD
S (n
asel
ja u
gra
dovi
ma
prve
sku
pine
, na
selja
u g
rado
vim
a dr
uge
skup
ine)
koj
i fin
anci
ra
dece
ntra
lizira
ne fu
nkci
je o
snov
nog
škol
stva
Izvo
r:
Zak
on o
izm
jen
ama
i dop
unam
a za
kon
a o
izvr
šava
nju
drž
avn
og p
roraču
na
Rep
ubli
ke H
rvat
ske
za 2
002.
god
inu
NN
139
/02
Zak
on o
izm
jen
ama
i dop
unam
a za
kon
a o
fin
anci
ran
ju je
din
ica
loka
lne
sam
oupr
ave
i upr
ave
NN
59/
01
Zak
on o
izm
jen
ama
zako
na
o fi
nan
cira
nju
jedi
nic
a lo
kaln
e i p
odručn
e (r
egio
nal
ne)
sam
oupr
ave
NN
150
/02
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 193
Dodatak 2 Kako su određeni razvojni ciljevi, poslovi i zadaci Prvo je, naravno, trebalo sagledati gospodarstvo i društvene djelatnosti Benkovca i Lišana, te sposobnost gradske i općinske uprave da upravlja razvitkom. Nakon što su prikupljeni podaci, izračunat po koji pokazatelj i obavljeni potrebni sastanci i obilasci, upotrijebljena je SWOT metoda kojom su sagledane benkovačke i lišanske snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike koje se ukazuju (Opportunities) i prijetnje odnosno izvanjske nepogodnosti (Threats). Sastavljeno je 6 tablica (vidi 1. i 2. poglavlje Programa) u kojima su snage, slabosti, prilike i prijetnje popisane i razvrstane tako da je dobivena jasna slika o tome gdje smo i u čemu snažni, a gdje slabi, ukazuju li nam se kakve razvojne prilike i što nas sve usporava i ometa izvana. SWOT analiza benkovačkog i lišanskog gospodarstva, društvenih djelatnosti i institucija razvojnog upravljanja, uputila je kako treba pobliže odrediti razvojne probleme, razvojne ciljeve i, konačno, razvojne poslove i zadatke u koje se treba upustiti da bi se ciljevi ostvarili. Stručnjaci koji su analizirali sve što je trebalo i sastavljali SWOT tablice, upustili su se i u taj posao ali on nije smio biti prepušten samo njima. Tijekom analize i mnogobrojnih interviewa i sastanaka s gospodarstvenicima, članovima gradskog i općinskog poglavarstva, gradskim i općinskim službenicima, predstavnicima društvenih djelatnosti itd, postalo je, naime, očito da snage, slabosti, prilike i prijetnje, a zatim i probleme i ciljeve mogu i trebaju odrediti sami Benkovčani i Lišanci. Uloga stručnjaka ovdje je stoga i dalje bila značajna ali ipak sporedna: trebali su okupiti dionike razvitka Benkovca i Lišana na nekoliko radionica, zapisati i urediti sve što je bilo rečeno, upozoravati na suprotstavljene stavove ili jedva izvedive prijedloge i podsjećati na sve dobro i loše što slijedi iz različitih rasprava i postavki ali se možda ne vidi na prvi pogled. Prva radionica sazvana je početkom prosinca 2005. godine. Pozivi su upućeni gotovo svim dionicima razvitka Benkovca i Lišana na koje je ukazala prethodna analiza. Odaziv je bio dobar tako da se 3. prosinca 2005 u benkovačkoj gradskoj knjižnici okupilo 44 predstavnika gospodarstva, predstavnika raznih društvenih djelatnosti te djelatnika gradske, općinske i županijske uprave. Podijelili su se u tri grupe. U prvoj, najvećoj, našli su se gospodarstvenici, u drugoj društveni djelatnici, a u trećoj predstavnici institucija razvojnog upravljanja:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 194
Tablica 1. Radna grupa za gospodarstvo Red. br.
Ime i prezime Ustanova Telefon E-mail
1 Lidija Perić REG.VELETRŽNICA 681-107 2 Stipan Rogić K.ZADRUGA"Sv. Ante" 681-468 3 Željko Uskok PLOČASTI KAMEN 681-975
091/7225-677
4 Zlatko Kaštalanec VODOVOD BENK. 681-034 5 Goran Trtanj POLJ. OBRT "GORAN"
UDRUGA "EKO-SNJ." 098/331-001 098/292-012
6 Tomislav Ceranja POLJOP.OBRT. ZAD. 023/682-162 7 Mate Šunić KAMEN BENKOVAC 098/630-030 8 Omer Bačić ZIO-COMMERCE 098/906-2629 9 Marica Nekić ZADARSKA ŽUP. 023/350-360 10 Mario Zrile VINARIJA BENKOV. 098/399-557 11 Ana Grgas HZPSS 023/681-110 12 Nikola Jurjević POLJOPRIVREDNIK 098/854-443 13 Ivica Mijić LIŠANE TRANSTURIST 091/661-1234 14 Vice Tadrero DIOKOM NOUI 681-955 15 Marinko Čirjak POLJOPRIVREDNIK 098/9062-313 16 Marijan Tomac POLJO. SAVJET. BENK. 098/465-255 17 Ivica Stipić STOLARSKI OBRT 098/863-141 18 Hrvoje Šestan TURISTIČKA ZAJED. 098/765-079 Tablica 2. Radna grupa za društvene djelatnosti Red. br.
Ime i prezime Ustanova Telefon E-mail
1 Čedomir Šupraha P. KUHINJA 681-433 2 Josip Habuš SREDNJA ŠKOLA 681-402 3 Mirjana Češljić UDRUGA TINTILINIĆ 681-953 4 Atana Grbić-
Martinović PAX CHRISTI 681-160
5 Zvjezdana Bajić- Zeljak
ZVONIMIR 022/662-554
6 Milenko Vojvodić VIJEĆE S.N.M. 023/7891-500 7 Ksenija Čirjak DOM ZDRAVLJA 091/5240-722 8 Zvonimir Didović KUD "BRANIMIR" 091/5348-696 9 Bore Savić OŠ "I.G. KOVAČIĆ" 098/388-128 10 Boris Patafta DJEČJI VRTIĆ 023/7681-689 11 Nedjeljko Nimac .....KLUB LIŠANE 091/5726-655 12 Mile Marić GRAD BENKOVAC 684-880 13 Milka Blekić CJSS BENKOVAC 681-143 14 Marija Bešlić GRAD BENKOVAC 15 Mirko Goci HVIDRA 16 Mile Marić GR. KNJIŽ.-BENKOV. 681-182
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 195
Tablica 3. Radna grupa za institucije razvojnog upravljanja Red. br.
Ime i prezime Ustanova Telefon E-mail
1 Ljiljana Čerina Bljaić GRAD BENKOV.
684-888
2 Rajka Rogić voditelj
POR. UPRAVA
681-457
3 Davor Lonić ZADAR. ŽUPANIJ. 350-340 098/983357
4 Katarina Skelin ZADARSKA ŽUP. 023/350-420 [email protected] 5 Željko Mijić OPĆINA LIŠANE 023/661-001
098/211-905
6 Ivan Nimac LIŠANE 023/385-222 7 Grozdana Franov-
Živković URED DRŽAVNE UPRAVE- ZAD.Ž.
023/681-440 023/681-522
8 Budimir Galić stručni savjetnik
LIŠANE 023/385-222
9 Nevenka Marinović ZADARSKA ŽUP. 10 Ivica Erlić BENKOVACd.o.o. Tijekom jutra raspravljeni su razvojni problemi, a zatim i ciljevi, a Benkovčani i Lišanci su pokazali da su u stanju razvojno razmišljati. Lako je prihvaćeno da snage pobrojane u SWOT tablicama treba dalje jačati, da slabosti treba prevladati, prilike iskoristiti a prijetnje i nepogodnosti zaobići. Takav, aktivni pristup omogućio je i da se izvedu razvojni ciljevi. Određivani su na dva načina: statički i dinamički. Statički ciljevi određivani su kao konkretna postignuća u bliskoj budućnosti, na primjer „izgrađen vodovod“, „sređen katastar“ i sl. Dinamički su određivani kao procesi koje treba uspostaviti i zatim održavati. Najbolji primjer dinamički određenog cilja bio je „održivi razvitak“, dakle razvojni put (a ne samo stanje koje treba doseći) kojim treba krenuti i više ne skretati. Sudionici radionice potvrdili su pretpostavku da mogu dobro uočiti što sve Benkovcu i Lišanima treba i kako se treba dalje razvijati. Nakon rasprave odredili su 15 razvojnih ciljeva: Gospodarstvo: i) Obnovljene međe u Lišanima, provedena komasacija poljoprivrednog zemljišta u Benkovcu i Lišanima ii) Građevinska područja u odabranim naseljima pripremljena za natječaj, iii) Pripremljene parcele na poljoprivrednom zemljištu za gospodarske objekte, iv) Omogućene više faze prerade u kamenarskim zonama i v) Otvoren first-stop-shop za poduzetnike Društvene djelatnosti: i) Izgrađen dom i dnevni terapijski stacionar za starije i nemoćne, ii) Osnovana kulturna ustanova - dom mladih, iii) Izgrađeni sportski sadržaji u Lišanima Ostrovičkim, iv) Stipendije grada Benkovca prilagođene potrebama, v) Stvoreni uvjeti za povratak i ostanak stručnjaka i vi) Poboljšana koordinacija ustanova društvene djelatnosti Razvojno upravljanje: i) Ured državne uprave u Benkovcu primjereno prostorno zbrinut, opremljen i dopunjen stručnim kadrovima, ii) Obnovljen katastar i gruntovnica u Benkovcu i Lišanima, iii) Donesen
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 196
prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke i iv) Područje Trolokvi pripojeno području općine Lišane Ostrovičke. Rasprava se nije zaustavila na ovome jer je bilo očito da su ciljevi međusobno povezani pa i uvjetovani što znači da se ostvarenjem nekih u određenoj mjeri ostvaruju i drugi. Istog dana popodne, međusobna uvjetovanost ciljeva raspravljena je tako da su sudionici ocjenjivali utjecaj ostvarenja jednog po jednog cilja na sve ostale. Pitanje u utjecaju nekog cilja na druge postavljano je tako 15 X 14 puta: kako ostvarenje prvog cilja na spisku utječe na ostvarenje drugog, kako na ostvarenje trećeg, i tako redom do petnaestoga, kako ostvarenje drugog cilja na spisku utječe na ostvarenje prvog, kako na ostvarenje trećeg i tako dalje. Upotrijebljen je uobičajeni „školski“ raspon od 1 do 5 i dogovoreno da će se ocjena 1 dodjeljivati ako promatrani cilj ne utječe na ostvarenje drugog, a ocjena 5 ako se njegovim ostvarenjem gotovo u cijelosti ostvaruje i drugi cilj. I ovaj dio rasprave je potvrdio da Benkovačni i Lišanci dobro poznaju vlastite razvojne prilike i da jednako dobro vide isprepletenost ciljeva i složenost razvojnih procesa uopće. Nakon ocjenjivanja međusobnog utjecaja razvojnih ciljeva dobivena je slijedeća tablica:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 197
Tabl
ica
4. M
eđus
obna
uvj
etov
anos
t raz
vojn
ih c
iljev
a
S
ekto
r
Sektor
Cil
jevi
Ob
no
vlj
en
e m
eđ
e
u L
išan
ima,
proved
en
a
kom
asacij
a
polj
op
riv
red
no
g
zem
ljiš
ta u
B
en
kovcu
i
Liš
an
ima
Građ
evin
ska
pod
ručja
u
od
ab
ran
im
naselj
ima
prip
rem
ljen
a
za n
atječaj
Prip
rem
ljen
e
parcele
na
polj
op
riv
red
no
m
zem
ljiš
tu
za
gosp
od
arske
ob
jekte
Om
og
ućen
e
viš
e f
aze
prerad
e
kam
en
a u
kam
en
arskim
zon
am
a
Otvoren
"fi
rst-
sto
p-sh
op
" z
a
pod
uzetn
ike
Izg
rađ
en
d
om
i d
nevn
i terap
ijski
stacio
nar z
a
starij
e i
n
em
oćn
e
Osn
ovan
a
ku
ltu
rn
a
ustan
ova -
d
om
mla
dih
Izg
rađ
en
i sp
ortski
sad
ržaji
u
Liš
an
ima
Stip
en
dij
e
grad
a
Ben
kovca
prilag
ođ
en
e
po
treb
am
a
Stvoren
i u
vje
ti za
ostan
ak i
p
ovratak
stručn
jaka
Po
bo
ljšan
a
ko
ord
inacij
a
ustan
ova
dru
štven
ih
dje
latn
osti
Ured
državn
e
up
rave u
B
en
kovcu
p
rim
jeren
o
prostorn
o
zb
rin
ut,
op
rem
ljen
i
dop
un
jen
stručn
im
kad
ro
vim
a
Ob
no
vlj
en
katastar i
g
ru
nto
vn
ica
u L
išan
ima i
B
en
kovcu
Do
nesen
p
ro
storn
i p
lan
Općin
e
Liš
an
e
Ostrovič
ke
Po
dručje
T
rolo
kvi
prip
oje
no
O
pćin
i Liš
an
e
Ostro
vič
ke
Ob
no
vlj
en
e m
eđ
e u
Liš
an
ima,
pro
ved
en
a
ko
masacij
a
po
ljo
priv
red
no
g
zem
ljiš
ta u
Ben
ko
vcu
i
Liš
an
ima
11
12
11
11
11
13
23
20
Građ
evin
ska p
od
ručja
u
od
ab
ran
im n
aselj
ima
prip
rem
ljen
a z
a n
atječaj
21
31
11
11
11
23
31
22
Prip
rem
ljen
e p
arcele
na
po
ljo
priv
red
no
m
zem
ljiš
tu
za
go
sp
od
arske o
bje
kte
31
11
11
11
11
23
23
22
Om
og
ućen
e v
iše f
aze
prerad
e k
am
en
a u
kam
en
arskim
zon
am
a
14
11
11
11
11
13
31
21
Otvoren
"fi
rst-sto
p-
sh
op
" z
a p
od
uzetn
ike
23
23
11
11
12
34
22
28
Izg
rađ
en
do
m i d
nevn
i terap
ijski
stacio
nar z
a
starij
e i n
em
oćn
e
13
11
11
11
13
22
11
20
Osn
ovan
a k
ult
urn
a
ustan
ova -
do
m m
lad
ih1
31
11
13
21
32
22
12
4
Izg
rađ
en
i sp
ortski
sad
ržaji
u L
išan
ima
13
11
11
31
13
22
21
23
Stip
en
dij
e g
rad
a
Ben
ko
vca p
rilag
ođ
en
e
po
treb
am
a1
11
21
11
11
31
11
11
7
Stvo
ren
i u
vje
ti za
ostan
ak i
povratak
stručn
jaka
33
43
33
32
43
22
13
39
Pob
olj
šan
a k
oord
inacij
a
ustan
ova d
ru
štven
ih
dje
latn
osti
11
11
13
32
21
11
11
20
Ured
državn
e u
prave u
B
en
ko
vcu
prim
jeren
o
prosto
rn
o z
brin
ut,
op
rem
ljen
i d
op
un
jen
stručn
im k
ad
ro
vim
a
11
11
11
11
33
11
11
18
Ob
no
vlj
en
katastar i
g
ru
nto
vn
ica u
Liš
an
ima i
B
en
kovcu
21
11
11
11
12
12
11
17
Do
nesen
prostorn
i p
lan
O
pćin
e L
išan
e
Ostrovič
ke
21
11
11
11
11
11
33
19
Pod
ručje
Tro
lokvi
prip
oje
no
Općin
i Liš
an
e
Ostrovič
ke
31
21
11
11
11
11
33
21
24
27
19
21
17
18
20
18
21
17
25
23
33
25
23
33
1
1,2
01
,23
0,8
61
,00
0,6
10
,90
0,8
30
,78
1,2
40
,44
1,2
51
,28
1,9
41
,32
1,1
0
In
stit
ucij
e r
azvo
jno
g u
pravlj
an
ja
IN
TEG
RIR
AN
OS
T
CILJA
Društvene djelatnosti
Dru
štven
e d
jela
tn
osti
Institucionalnirazvoj
ZN
AČ
AJ=
VA
ŽN
OS
T/
IN
TE
GR
IR
AN
OS
T
VA
ŽN
OS
T C
ILJA
ZA
OS
TV
AR
EN
JE
D
RU
GIH
CILJE
VA
Go
sp
od
arstvo
Gospodarstvo
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 198
Ocjene su uputile na ciljeve čije ostvarenje najviše utječe na ostvarenje drugih. Uzme li se neki od ciljeva koji su nabrojani u prvom retku tabele, na primjer „Izgradnja doma za starije i nemoćne...“, i zatim razmotre ocjene koje su navedene u stupcu ispod njega, vidjet će se kako su sudionici vrednovali utjecaj ostvarenja tog cilja na ostale. Jednom izgrađen, dom za starije i nemoćne neće doprinijeti ostvarenju cilja „Obnova međa u Lišanima... “ ili pak ostvarenju cilja „omogućene više faze prerade u kamenarstvu“ (stoga i ocjene 1 u tablici) ali će itekako doprinijeti ostvarenju cilja „Stvaranje uvjeta za povratak i ostanak stručnjaka“ (ocjena 3 u tablici). Jasno je, naime, da će zajamčena sigurnost u starosti biti jedna od povoljnosti koje će utjecati na stručnjaka da se nakon školovanja u Zadru ili Zagrebu, vrati u Benkovac ili Lišane i tamo ostane. U tablici je lako uočiti da zbroj ocjena po stupcu pokazuje koliko promatrani cilj utječe na ostvarenje drugih i koliko je zbog toga važan provoditeljima PUR. Uloži li se u cilj koji ima visoki zbroj ocjena po stupcu dovoljan napor, rezultat će biti njegovo ostvarenje ali i djelomično ostvarenje nekolicine drugih ciljeva tako da će provoditelj „jednim udarcem ubiti dvije pa i više muha“. To, naravno, ne znači da ciljevi čiji je utjecaj na druge ocijenjen nisko nisu značajni Benkovcu i Lišanima. Provoditelji će trebati ostvariti i njih ali će zbog mnogo ciljeva koje ne mogu ostvariti odjednom i odmah, trebati znati da li ostvarenjem nekog cilja ostvaruju i još koji. Važnost ciljeva prikazana je na Slici 1. U Tablici 1 je lako uočiti i da zbroj ocjena po retku pokazuje koliko je neki cilj integriran u ostvarenje drugih, to jest u kojoj će mjeri biti ostvaren ako se ostvari neki drugi cilj. „Stvaranje uvjeta za povratak i ostanak stručnjaka“ se pokazuje dobrim primjerom integriranog cilja jer mnogi ciljevi svojim ostvarenjem utječu upravo na povratak i ostanak stručnjaka. Ocjena 4 koja je dana utjecaju ostvarenja cilja „Stipendije prilagođene potrebama“ na ostvarenje cilja „Stvaranje uvjeta za povratak i ostanak stručnjaka“ označava koliko su dobro odmjerene stipendije važan uvjet povratka i ostanka stručnjaka ali i koliko je sam cilj „stvaranje uvjeta ...“ integriran u cilj kojim određujemo stipendije. Da se u tablici dogodio cilj koji bi u svom retku imao sve ocjene 5 to bi značilo da su sudionici smatrali da bi se taj cilj ostvario pukim ostvarenjem ostalih ciljeva, i da u njega i ne treba ulagati poseban napor. Integriranost ciljeva prikazana je na Slici 2.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 199
Slik
a 1.
Važ
nost
cilj
eva
05
10
15
20
25
30
35
Obnov
ljene m
eđe
u L
išanim
a, pro
veden
a k
om
asa
cija
poljo
privr
ednog z
em
ljišt
a u B
enko
vcu i L
išan
ima
Građev
insk
a p
odručj
a u o
dab
ranim
nas
eljim
a pripre
mlje
na
zanatj
ečaj
Prip
rem
ljene p
arce
le n
a pol
joprivr
ednom
zem
ljišt
u z
a gos
pod
arsk
eobje
kte
Om
oguće
ne
više
faze
pre
rade
kam
ena u
kam
enars
kim
zonam
a
Otv
oren "
first
-sto
p-s
hop"
za p
oduze
tnik
e
Izgrađen
dom
i dnev
ni t
erap
ijski
sta
cion
ar z
a st
arije
i nem
oćn
e
Osn
ova
na
kulturn
a ust
anova
- d
om
mla
dih
Izgrađen
i spor
tski
sadrž
aji u
Liš
anim
a
Stipendije
gra
da
Benko
vca p
rila
gođ
ene p
otr
ebam
a
Stv
oreni u
vjeti z
a o
stanak
i pov
rata
k st
ručn
jaka
Poboljš
ana
koord
inaci
ja u
stan
ova
dru
štve
nih
dje
latn
ost
i
Ure
d d
ržavn
e u
pra
ve u
Benko
vcu p
rim
jere
no p
rost
orn
o z
brinut,
opre
mlje
n i d
opunje
n s
tručn
im k
adro
vim
a
Obnov
ljen k
ata
star
i gru
nto
vnic
a u
Liš
anim
a i
Ben
kovc
u
Donese
n p
rost
orn
i pla
n O
pći
ne
Liša
ne
Ost
rovičk
e
Područj
e T
rolo
kvi p
ripoj
eno
Opći
ni L
išan
e O
stro
vičk
e
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 200
Slik
a 2.
Int
egrir
anos
t cilj
eva
05
10
15
20
25
30
35
40
45
Obn
ovlje
ne m
eđe
u Li
šani
ma,
pro
vede
na k
omas
acija
pol
jopr
ivre
dnog
zem
ljišt
a u
Benk
ovcu
i Li
šani
ma
Građe
vins
ka p
odručj
a u
odab
rani
m n
asel
jima
prip
rem
ljena
za
natječa
j
Prip
rem
ljene
par
cele
na
poljo
priv
redn
om z
emlji
štu
za g
ospo
dars
keob
jekt
e
Om
oguć
ene
više
faze
pre
rade
kam
ena
u ka
men
arsk
im z
onam
a
Otv
oren
"firs
t-sto
p-sh
op" z
a po
duze
tnik
e
Izgr
ađen
dom
i dn
evni
tera
pijs
ki s
taci
onar
za
star
ije i
nem
oćne
Osn
ovan
a ku
lturn
a us
tano
va -
dom
mla
dih
Izgr
ađen
i spo
rtski
sad
ržaj
i u L
išan
ima
Stip
endi
je g
rada
Ben
kovc
a pr
ilagođe
ne p
otre
bam
a
Stvo
reni
uvj
eti z
a os
tana
k i p
ovra
tak
stručn
jaka
Pobo
ljšan
a ko
ordi
naci
ja u
stan
ova
druš
tven
ih d
jela
tnos
ti
Ure
d dr
žavn
e up
rave
u B
enko
vcu
prim
jere
no p
rost
orno
zbr
inut
,op
rem
ljen
i do
punj
en s
tručn
im k
adro
vim
a
Obn
ovlje
n ka
tast
ar i
grun
tovn
ica
u Li
šani
ma
i Ben
kovc
u
Don
esen
pro
stor
ni p
lan
Opć
ine
Liša
ne O
stro
vičk
e
Podr
učje
Tro
lokv
i prip
ojen
o O
pćin
i Liš
ane
Ost
rovičk
e
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 201
Ovi ciljevi su kasnije raspravljani u više navrata tako da je spisak mijenjan i dupunjavan. Općinsko vijeće Lišana je na primjer, u međuvremenu usvojilo prostorni plan uređenja općine pa taj cilj više nije trebalo navoditi, u raspravama je istaknuta potreba za bogatijom strukturom gospodarstva benkovačkog kraja pa je postavljen zahtjev za osnivanjem poslovnih zona, neki ciljevi su stopljeni u jedan i td. Ovdje se treba prisjetiti i jedne od snaga navedenih u SWOT analizi društvene zajednice Benkovca. Riječ je o kontinuitetu vlasti koji već desetu godinu osigurava stabilne uvjete poduzetnicima i koji je ovdje na svojevrstan način potvrđen kao snaga. Izborni program HDZ u Benkovcu, naime, navodi poslove i zadatke koje je stranka izvršila do izbora 2005 te poslove koje namjerava izvršiti u mandatu 2005 – 2008. Spisak ciljeva i poslova iz Izbornog programa sukladan je spisku dobivenom na radionici i tijekom kasnijih razgovora i sastanaka. Razgovori i sastanci nastavljeni su u prvim mjesecima 2006, a i raspravljani su i usklađivani poslovi i zadaci koje treba pokrenuti radi ostvarenja utvrđenih razvojnih ciljeva. U Benkovcu je tako 25.1.2006, održana radionica. U Lišanima je 3.3.2006 održan sastanak. Benkovačkoj radionici nazočilo je 13 članova poglavarstva i službenika gradske uprave Benkovca i trojica članova općinskog poglavarstva Lišana. Rasprava se vodila oko prijedloga 12 razvojnih poslova u koje se trebaju upustiti gradska i općinska uprava kako bi se razvojni ciljevi počeli postupno ostvarivati. U prijedlogu su prevladavali poslovi usmjereni na osiguranje osnovnih uvjeta razvitka poduzetništva:
pokrenuti katastarsku izmjeru u odabranim k.o potaći osnivanje marketinške zadruge na području Benkovca i Lišana pokrenuti početne poslove uspostave poslovnih zona pripremiti odabrana građevinska područja za natječaj otvoriti “First stop (step) shop” u Benkovcu i u Lišanima osposobiti tri djelatnika gradske uprave i jednog djelatnika općinske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata prilagoditi stipendiranje potrebama uvesti programski proračun prostorno zbrinuti Ured državne (županijske) uprave u Benkovcu pokrenuti postupak izmjene granice Lišane –Skradin pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne pokrenuti izgradnju doma mladih
Šesnaestoro sudionika radionice raspravilo je predloženo poslove a zatim i glasovalo o njihovoj važnosti odnosno hitnosti. Svaki sudionik imao je 11 glasova i mogao ih je slobodno raspodijeliti na 12 predloženih poslova. Ukoliko je smatrao da je samo jedan od predloženih poslova hitan mogao mu je dati svih 11 glasova, ukoliko je smatrao da su hitna samo tri, mogao im je jednom dati, recimo, 4, drugom 3, a trećem opet 4 glasa, i tako dalje. Oni sudionici koji su smatrali da su svi poslovi jednako važni i hitni mogli su davati po jedan glas i tako odrediti 11 jednako hitnih, a jedan ostaviti bez glasa. Nakon glasovanja u kojem su sudjelovali svi sudionici dobivena je tablica hitnosti.
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 202
Tablica 5. Hitnost razvojnih poslova i zadataka posao – zadatak glasova 1. Pokrenuti poslovne zone 2. Pokrenuti katastarsku izmjeru 3. Zbrinuti Ured županijske uprave u Benkovcu 4. Osposobiti tri djelatnika gradske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata 5. Potaći osnivanje marketinške zadruge na području Benkovca i Lišana 6-7. Otvoriti “First stop (step) shop” u Benkovcu i u Lišanima 6-7. Pokrenuti izgradnju doma mladih u Benkovcu 8. Stipendiranje prilagoditi potrebama 9-11. Pripremiti odabrana građevinska područja za natječaj 9-11. Pokrenuti postupak izmjene granice Lišane –Skradin 9-11. Pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne 12. Uvesti programski proračun
39 32 30 15 12 10 10 7 6 6 6 3
Kako je benkovačkoj radionici nazočilo svega trojica Lišanaca što je glasovanje moglo učiniti neobjektivnim u Lišanima je 3.3. 2006 održan sastanak kojem je nazočilo cijelo općinsko poglavarstvo. Nakon rasprave o predloženih 12 poslova, 3 posla (zbrinuti županijski ured u Benkovcu, pokrenuti izgradnju doma mladih u Benkovcu i pripremiti odabrana građevinska područja za natječaj) su ispuštena jer se odnose gotovo isključivo na Benkovac. Preostalih 9 rangirano je ovako:
1-2. Pokrenuti katastarsku izmjeru 1-2. Pokrenuti postupak izmjene granice Lišane –Skradin (i Lišane – Benkovac) 3. Pokrenuti izgradnju doma mladih u Lišanima 4. Osposobiti jednog djelatnika općinske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih
projekata 5. Pokrenuti poslovne zone 6. Pokrenuti stipendiranje i prilagoditi ga potrebama 7. Pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne 8. Potaći osnivanje marketinške zadruge na području Lišana 9. Uvesti programski proračun
U raspravi su istaknuti ali nisu posebno rangirani slijedeći dodatni poslovi:
pokrenuti komasaciju poljoprivrednog zemljišta u Lišanima pokrenuti melioracije inicirati i podržati proizvodnju i preradu ljekovitog bilja prema programu ulagganja na
području općine iz 1997. godine inicirati i podržati početna ulaganja u seoski turizam inicirati NVO pokrenuti povijesno-kulturnu i turističku valorizaciju utvrde Ostrovica pokrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu,
športskom dvoranom, športskim terenima, svlačionicama pokrenuti raspravu o izmjenama dijela granice Benkovac - Lišane
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 203
Ovakav ishod radionice u Benkovcu i sastanka u Lišanima upozorio je da poslove ne treba samo poredati po hitnosti nego da treba pobliže odrediti i izvršitelja. Bilo je, naime, očito da će tek manji dio poslova ponukati benkovačku gradsku upravu i općinsku upravu Lišana da se u izvršenje upuste zajedno. Dne 23.3.2006. u Benkovcu je stoga održana radionica kojoj je nazočilo petnaestoro sudionika iz dvaju uprava. Cilj je bio raspraviti prethodno rangirane poslove i odrediti točno odrediti nositelja. Nakon rasprave u kojoj je svaki razvojni posao sagledan odvojeno, sastavljena je slijedeća tablica: Tablica 6. Raspodjela razvojnih poslova i zadataka po nositeljima Prioriteti posao
Benkovca posao Lišana
zajedno
Benkovački prioriteti: 1. Pokrenuti poslovne zone 2. Pokrenuti katastarsku izmjeru 3. Zbrinuti Ured županijske uprave u Benkovcu 4. Osposobiti tri djelatnika gradske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata 5. Potaći osnivanje marketinških zadruga 6-7. Otvoriti “First stop shop” u Benkovcu 6-7. Pokrenuti izgradnju doma mladih u Benkovcu 8. Stipendiranje prilagoditi potrebama 9-11. Pripremiti odabrana građevinska područja za natječaj 9-11. Pokrenuti postupak izmjene granice Lišane –Skradin 9-11. Pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne 12. Uvesti programski proračun
+ + + + + + + + + - + +
- + - - - - - - - + - -
- + - - - - - - - - - -
Lišanski prioriteti: 1-3. Pokrenuti katastarsku izmjeru i komasaciju 1-3. Pokrenuti postupak izmjene dijela granice Lišane –Skradin, pokrenuti raspravu o izmjenama dijela granice Lišane – Benkovac 1-3. Uvesti magistralni vodovod 4. Pokrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu, športskom dvoranom, športskim terenima, svlačionicama 5. Osposobiti jednog djelatnika općinske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata 6. Pokrenuti poslovnu zonu 7-8. Otvoriti “First stop shop” u Lišanima 7-8. Pokrenuti stipendiranje i prilagoditi ga potrebama 9. Pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne 10. Potaći osnivanje marketinške zadruge 11. Inicirati i podržati proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 12. Inicirati i podržati početna ulaganja u seoski turizam i pokrenuti povijesno-kulturnu i turističku valorizaciju utvrde Ostrovica 13. Uvesti programski proračun
+ - + - - - - - - - - - -
+ + + + + + + + + + + + +
+ - + - - - - - - - - - -
Rasprave su se pokazale izuzetno korisnima jer su uklonile moguće nedoumice tko se treba čega prihvatiti prilikom provedbe Programa ukupnog razvitka. Tek dva posla istaknuta su kao zajednička: pokretanje katastarske izmjere i uvođenje magistralnog vodovoda. Rasprava je ukazala i da Benkovčani i Lišanci različito ocjenjuju hitnost razvojnih poslova. Svega 6 poslova dobili su približno jednaku ocjenu hitnosti. Pokrenuti katastarsku izmjeru i Benkovčanima i Lišancima je druga briga, osposobljavanje djelatnika za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata, je četvrta, i tako dalje:
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 204
Tablica 7. Zajednički prioriteti Poslovi i zadaci Zajednički prioritet (Benkovac = Lišane) - pokrenuti katastarsku izmjeru - osposobiti tri djelatnika gradske uprave i jednog djelatnika općinske uprave za kandidiranje i provedbu razvojnih projekata - otvoriti “First stop shop” - stipendiranje prilagoditi potrebama - pokrenuti izgradnju doma i terapijskog stacionara za starije i nemoćne - uvesti programski proračun
2 4
6 8 9
12
Rasprave i vaganja pojedinih ciljeva nastavljene su sve do kraja izrade Programa ukupnog razvitka. Konačno, na spisku se našlo 9 osnovnih razvojnih ciljeva iz kojih su izvedeni razvojni poslovi i zadaci (i ciljevi i poslovi obrazloženi su u 3. poglavlju Programa): Razvojni cilj 1: Omogućen promet nekretnina na području Benkovca i Lišana Ostrovičkih Poslovi u koje se treba upustiti kako bi se ostvario ovaj osnovni cilj su:
Srediti katastar i zemljišne knjige u Benkovcu i Lišanima Provesti komasaciju poljoprivrednog zemljišta u Lišanima Područje Trolokvi pripojiti Općini Lišane Ostrovičke Posredovati u prodaji i iznajmljivanju poljoprivrednog zemljišta Potaći okrupnjivanje zemljišnih čestica
Razvojni cilj 2: Unaprijeđena struktura benkovačkog i lišanskog gospodarstva Slijede poslovi:
Pokrenuti poslovne zone Omogućiti više faze prerade kamena u kamenarskim zonama Otvoriti “first stop shop” za poduzetnike
Razvojni cilj 3: Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja Slijede poslovi:
Potaći osnivanje i marketinških zadruga Omogućiti i potaći preradu poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom zemljištu Utjecati na politiku Veletržnice Benkovac kako bi se pomoglo zadrugarstvo
Razvojni cilj 4: Pokrenut razvitak turizma Slijede poslovi:
razraditi projekt i potaći izgradnju objekata prema projektu „Benkovački miljokazi“ razraditi projekt „Asseria Nova“ i potaći izgradnju odgovarajućih objekata potaći izgradnji aquaparka na području Benkovca potaći izgradnju golf terena na području Benkovca pokrenuti seoski turizam u Lišanima povijesno-kulturno i turistički valorizirati utvrdu Ostrovica
STRATEŠKI PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA BENKOVCA I OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE 205
Razvojni cilj 5: Izgrađena osnovna vodna infrastruktura Slijede poslovi:
izgraditi magistralni vodovod provesti melioraciju poljoprivrednih površina u Lišanima Ostrovičkim
Razvojni cilj 6: Gradska uprava Benkovca i općinska uprava Lišana Ostrovičkih osposobljena za razvojno upravljanje Slijede poslovi:
dovršiti osposobljavanje gradske uprave Benkovca za vođenje razvojnih poslova osposobiti općinsku upravu Lišana Ostrovičkih za vođenje razvojnih poslova uvesti programski proračun u Benkovcu uvesti programski proračun u Lišanima Ostrovičkim prostorno zbrinuti i opremiti Ured državne uprave u Benkovcu i upotpuniti njegov
stručni kadar Razvojni cilj 7: Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stručnjaka Slijede poslovi:
prilagoditi postojeće stipendiranje srednjoškolaca i studenata potrebama benkovačkog gospodarstva i društvenih djelatnosti
početi stipendirati srednjoškolce i studenata prema potrebama gospodarstva i društvenih djelatnosti Lišana Ostrovičkih
Razvojni cilj 8: Poboljšana briga o mladima Slijede poslovi:
osnovati kulturnu ustanovu – dom mladih u Benkovcu pkrenuti izgradnju višenamjenskog objekta s prostorijama za općinsku upravu,
športskom dvoranom, športskim terenima, svlačionicama Razvojni cilj 9: Poboljšana briga o starima i nemoćnima Slijede poslovi:
izgraditi dom i terapijski stacionar za starije i nemoćne poboljšati koordinaciju ustanova društvenih djelatnosti