POJAM SPOLJNE TRGOVINE

SPOLJNA TRGOVINA u širem smislu je redovna razmjena dobara i usluga sa inostranstvom u obliku trajne i profesionalne djelatnosti.Spoljna trgovina predstavlja dio prometa u kome se razmjena obavlja na taj način što predmet kupoprodaje, prelazeći carinsku liniju napušta teritoriju zemlje prodavca (izvoz) ili ulazi na teritoriju zemlje kupca (uvoz).Pored razmjene materijalnih dobara obuhvata i proizvodne i neproizvodne usluge po nalogu i za račun inostranih državljana (transport, špedicija, osiguranje, privredne informacije i propaganda, bankarske usluge, turizam...).ST u užem smislu obavljala je samo promet roba, da bi poslije ST u širem smislu obuhvatala cjelokupnu razmjenu: promet roba, promet usluga, promet kapitala, promet ljudi, prenos vijesti i informacijaST – ukupnost razmjene jedne zemlje sa drugim zemljamaMT (međunarodna trg.) – ukupan obim razmjene zemalja cijelog svijeta *1

OSNOVNI ZADACI (DJELATNOSTI) SPOLJNOTRGOVINSKIH PREDUZEĆA Izvoz robe i usluga Uvoz robe i usluga Vršenje uslužnih djelatnosti: -po nalogu i za račun inostranih državljana

-po nalogu i za račun domaćih privrednih pred. i građanaVRSTE ST PREDUZEĆA: -preduzeće za izvoz i uvoz; -pred. za zastupanje inostranih firmi; -pred. za međ. špediciju i transport; -pred. za ugovornu kontrolu itd.

OBLICI PREDUZEĆA *2¸

PRIVATNA PREDUZEĆA – osnovni kapital kojim raspolažu vlasništvo je jednog lica ili porodice (svojina jednog lica ili porodice) ili većeg broja lica udruženih u jedno društvo (svojina dva ili više lica)ORTAČKO PREDUZEĆE – na osnovu ugovora o ortakluku, udružuju se 2 ili više lica radi zajedničkog obavljanja određene djelatnosti. Odnos između članova društva (ortaka), reguliše se ugovorom o ortakluku na način kako se oni sami međusobno dogovore. Ortaci su prema trećim licima odgovorni neograničeno, solidarno i lično, za obaveze. Solidarnost obaveze ortaka ogleda se u odgovornosti jednog člana za sve druge, jer povjerilac ortačke firme ima pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze u cjelosti od svakog pojedinog ortaka i to bez obzira koliki je njegov lični udi o u ukupnom kapitalu ortačke firme. Neograničena odgovornost – svaki od ortaka cjelokupnom svojom imovinom (ličnom) garantuje obaveze ortačkog preduzeža u cjelosti. Partnerstvo se prekida sa raskidom ugovora i tako nestaje firma, ali se partnerstva završavaju kupovinom tog dijela od strane drugog partnera.KOMANDITNO DRUŠTVO – to su trgovačka društva javnih i tajnih ortaka, pri čemu su samo javni neograničeno, solidarno i lično odgovaraju za obaveze društva, dok tajni ortaci (komanditori) odgovaraju samo srazmjerno uloženom kapitalu u društvo. Javni ortaci (stvarni vlasnici – osnivači društva) su tzv. komplementari i odgovaraju za obaveze tog društva. Tajni ortaci – tzv. komanditori finansiraju vlastitim kapitalom rad tog komanditnog društva. Ugovor između stvarnih vlasnika tog društva i komanditora su poznati samo komplementarima. Komanditori se mogu pojaviti kao povjerioci, isto kao i komplementari. 2a)KOMANDITNO DRUŠTVO NA AKCIJE (umjesto komanditora-akcionari)AKCIONARSKO DRUŠTVO – mobilizacijom slobodnih novčanih sredstava a i od ušteda, stvara se kapital akcionarskog društva, koji se dijeli na veći broj jednakih dijelova – akcija. Lica koja kupuju te akcije postaju akcionari. Svaka akcija glasi na jednu određenu sumu novca i to je

1

njena nominalna vrijednost. Akcija u principu glasi na donosioca tj. ona je prenosiva i može se prodavati po cijeni koja se ne mora poklapati sa njenom nominalnom vrijednošću, već po tržišnoj cijeni (tržišna vrijednost). Tržišna cijena zavisi od visine dividende koju akcija donosi njenom imaocu. Razlika između akcija i obveznica je u tome što kod obveznica moramo vratiti fiksni iznos i kamatu, a kod dionice ne moramo vratiti glavnicu tj. fiksni iznos. *3DRUŠTVO SA OGRANIČENIM JEMSTVOM (D.O.O.) *4

U reguliranju i obavljanju ST imaju 3 grupe učesnika, tj. organizacije koje sačinjavaju mrežu ST organizacija su:-državni organi,-mis... ustanove, asocijacije ili zajednice-privredna preduzeća koja se bave izvozom i uvozom roba i usluga i pružanjem usluga u ST.

ZNAČAJ U RAZVOJU PRIVREDE – osnovne karakteristike STSnabdijeva privredu zemlje proizvodima i uslugama koje ... nije u mogućnosti da proizvede ili ih ne proizvodi u dovoljnim količinamaDoprinosi svjetskoj podjeli rada – smanjuje proizvodne troškoveOmogućava konkurenciju i sprečava stvaranje monopolaOlakšava izvoz kapitalaINTERES DRŽAVE ZA UČEŠĆE U ST POSLU je što je ona neposredni i isključivi nosilac ST transakcija i ima potpun monopol.

POSREDNIČKA TRGOVAČKA DRUŠTVA POSREDNICI

1) KOMISIONAR– posluje u svoje ime, a za tuđi račun (račun nalogodavca – komitenta). Svoje usluge u kupoprodaji roba i usluga obavljaju obično za fiksnu proviziju. Pravo na naplatu provizije stiče nakon izvršenja povjerenog posla, sem ukoliko do izvršenja posla nije došlo greškom komitenta. Komisioni odnos uspostavlja se davanjem naloga za izvršenjem konkretnog posla. Komisionar se ne ograničava samo na rad s jednim komitentom niti određenom kategorijom robe. Može da preuzima poslove u svoje ime i za svoj račun radi ostvarenja dobiti iz razlike u cijeni poslije pokrića svih troškova koje sam snosi.VRSTE KOMISIONOG NALOGATržišni – kada komitent povjerava komisionaru da posao obavi na najpovoljniji način prema tržišnim okolnostima po svojoj najboljoj savjesti i stručnom znanju.Uslovljeni – kada komitent tačno propisuje minimalne uslove pod kojim komisionar može obaviti konkretni posao kupoprodaje robe.Komitent ne može opozvati nalog komisionaru ako je ugovor zaključen-komitent snosi rizik i troškove.

2) INOSTRANI ZASTUPNICI (AGENTI)Agent obavlja trgovačke poslove u ime i za račun komitenta, koga stalno i javno zastupa u svim prilikama, kako je to predviđeno ugovorom o zastupstvu. Zastupnik ne može zastupati interese i raditi za konkurentsku firmu svog komitenta (principala), ali zato može zastupati više firmi koje međusobno nisu konkurenti. U cilju detaljnog regulisanja međusobnih odnosa, obaveza i dužnosti, između principala i zastupnika se prethodno zaključuje ugovor o zastupstvu. Zastupstvo obično započinje probnim rokom. U ugovoru se reguliše teritorijalna nadležnost agenta. S obzirom na veličinu teritorije zastupnici mogu biti:-generalni zastupnik – obrađuje cijelu teritoriju jedne ili više susjednih zemalja

2

-pokrajinski – obrađuje manju ili veću oblast-lokalni – obrađuje veći grad ili industrijski rejon.Zastupnik treba da poznaje i osnovne karakteristike robe konkurentske firme i uslove pod kojima ona nudi robu na prodaju, kako bi mogao ukazati prednosti nad robom i uslugama konkurenta. Zastupnik usluge obavlja za proviziju čija se visina utvrđuje ugovorom. Ta visina provizije može se odrediti na više načina:-određeni procenat od vrijednosti robe koja je isporučena i plaćena-provizija u zavisnosti od visine postignutih cijena-provizija u zavisnosti od nivoa ostvarene dobiti kod principala-provizija u fiksnim mjesečnim iznosima.Visina provizije zavisi o vrste artikala s kojima se radi (sirovine, poluproizvodi, gotovi proizvodi) tj. od uobičajenog napora u prodaji pojedinih vrsta robe. U zavisnosti od vrste artikala, prodaje, veličine područja i intenziteta potraživanja, zastupniku se u izvjesnim slučajevima daje i ovo pravo da razgranava svoju mrežu u obradi tržišta. U svakom slučaju, principal zadržava pravo da odobri ili ne odobri zastupnikom postupak i izbor ličnosti za ovaj posao. Ugovorom o podzastupničkom odnosu se obično reguliše da provizija podzastupnika biva pokrivena iz provizije(generalnog) zastupnika. ... Agenti ne snose rizik naplate. ...Vrste skladišta (gotovih proizvoda i njihovih dijelova) u kojim zastupnik može čuvati robu:KONSIGNACIONO skladište – u slučaju obimnijih potreba u hitnim isporukama roba. Roba nije prošla carinski sistem te zemlje, nego je samo pod carinskim nadzorom. Njeno carinjenje obavlja se pri prodaji robe, a pravdanje se vrši na osnovu faktura o isporučenoj robi ispostavljenih od strane držaoca konsignacionog skladišta. U fakturi označene cijene važe kao najmanje po kojima se roba može prodavati sa konsignacionog skladišta. Ako određena količina robe ne bude prodata, zastupnik je treba vratiti principalu ili mu platiti iznos te neprodate robe.SOPSTVENO skladište – zastupnik pod izvjesnim povoljnim uslovima i kreditnim olakšicama obično nabavlja potrebnu robu ili dijelove prema realnom zahtjevu tržišta *6

DELKREDERE ZASTUPNIK – prihvata na sebe rizik naplate isporučene robe uz delkredere proviziju koja je viša od uobičajene.Principali se obično žele zaštititi od agenata putem banaka koje prebacuju proviziju agentu. Kada kupac dobije potvrdu da je sve platio onda ide u skladište po robu.

3) DISTRIBUTER (SAMOSTALNI ZASTUPNIK)Na osnovu ugovora sa principalom distributer raspolaže isključivim pravom prodaje njegove robe na određenom području. On kupuje robu od principala uz dobijanje rabata na veliko. Radi u svoje ime i za svoj račun, i nabavljenu robu prodaje trgovinama na veliko:-po tržišnim cijenama,-po kataloškim cijenama principala,-po specijalnim cijenama uz odobrenje principala. Zarada distributera je iz rabata na veliko.

4) BROKERBrokeri su samostalni trgovci, koji bez ikakvog trajnog ugovornog odnosa, već po konkretnim nalozima od slučaja do slučaja, posreduju između kupca i prodavca prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora. Oni dovode u vezu ponuđača i kupca na tržištu određene robe. Nalog brokeru za izvršenje određene posredničke uloge može biti uslovljen (ograničen) i tržišni (neograničen). Na tržištu postoje 2 vrste brokera:-zvanični – lica imenovana od strane državne vlasti, trgovačke komore ili uprave berze-prikladni – unajmljeni stručnjak za vršenje određenih usluga u ime i za račun principala.

3

Za vršenje svojih usluga broker naplaćuje brokersku proviziju (kurtažu) koja se obračunava na ugovorenu vrijednost predmeta kupoprodaje, a plativa je na dan stupanja na snagu posredovnog ugovora. Svaka od ugovornih strana obično plaća polovinu provizije brokeru.

BIRO (tehnički projektantsko-konsultativni inžinjering – consulting engineer firms) – nezavisni tehnički biroi specijalizovani po pojedinim područjima privredne djelatnosti, koji se bave stručnim tehničkim konsultacijama i izradom projekata za nove objekte. Oni izrađuju studije i projekte za račun nalogodavca specijalizovano po područjima.

OSTALI VIDOVI POSREDNIKA

KOMPRADOR (jap. Banto) – posebna vrsta trgovačkih posrednika koji postoje u azijskim zemljama (Japan i Kina) i koji preuzimaju poslovne naloge kupoprodaje robe od evropskih trgovačkih kuća i obavljaju sav posao sa domaćim trgovcima poznajući njihove navike i običaje. Rade za proviziju. Ponekad na sebe preuzimaju delkredere rizik. Specijaliziraju se za određenu robu.Odnos kompradora i principala može biti:-komprador je namještenik principala pod ugovorom uz položenu kauciju-komprador je suvlasnik firme principala-komprador može biti samostalni trgovac koji svoj odnos sa principalom reguliše ugovorom o saradnji.

FAKTOR (koja je uloga faktora) je posrednik u spoljnotrgovinskim poslovima koji se uključuju u izvozne poslove radi njihovog finansiranja. Njemu se uručuju otpremni dokumenti za izvoznu robu, zatim izvoznik na toj osnovi vuče na faktora mjenicu obično u iznosu od 80% vrijednosti robe čije dokumente posjeduje. Faktor zatim po nalogu izvoznika prodaje robu njegovoj mušteriji koja uživa kredit. Faktor plaća 80% za dokumente a provizija mu je 20%.

DŽOBER – ima ulogu povremenog trgovca na veliko, koji kupuju od uvoznika ili komisionara kompletne partije određene robe i preprodaju je malotrgovcima.

FILIJALA U INOSTRANSTVURadi uspostavljanja i održavanja neposrednog, ličnog i trajnog kontakta sa kupcima i prodavcima i uvida u situaciju na najvažnijim tržištima, obično veće firme osnivaju svoje filijale. Filijala u inostranstvu je predstavništvo kompanije u inostranstvu i koristi se za nastup na značajnim tržištima. One se moraju upisati u trgovački registar, zvanično prijaviti nadležnim organima državne vlasti, poreskim vlastima, trgovačkoj komori i zvaničnim predstavnicima sopstvene zemlje.

DELEGAT U INOSTRANSTVUMože biti stalni i privremeni. Ukoliko u dotičnoj zemlji ne postoje sopstvene filijale, tada se biraju stalni delegati kao predstavnici firme koji posao uvida i praćenje stanja na tržištu vrše za račun centrale. Ukoliko nema potrebe za stalnim delegatom onda se na određeno tržište sa konkretnim zadacima šalje povremeni delegat sa izrađenim programom puta. Delegat mora biti snabdjeven pismenim ovlaštenjem firme koja ga šalje na službeni put i treba da ima međunarodne poslovne legitimacije.

4

USLUŽNE DJELATNOSTI U PROMETU

Za usluge uskladištenja i čuvanja robe JAVNI SKLADIŠTAR naplaćuje skladišninu koja je unaprijed utvrđena u tarifi i javna za vršenje ostalih usluga, nalogodavac plaća po sporazumu iznos koji se utvrđuje zaključnicom. Prilikom preuzimanja robe na uskladištenje, javni skladištar vlasniku robe izdaje svoju potvrdu – varant (skladišnica) HOV na ime i na donosioca.

SLOBODNE ZONE – LUKE to je određeni prostor koji uživa tzv. carinsku eksteritorijalnost na čijem se tlu nalazi. Roba smještena u toj zoni nije namjenjena stavljanju u promet na tržištu zemlje gdje se nalazi, nego daljnoj otpremi, a cilj je eliminisanje neophodnih carinskih formalnosti za robu koja je inače namjenjena daljnjoj otpremi.

SLOBODNA CARINSKA SKLADIŠTA – osnivaju se samo u mjestima gdje postoje carinarnice ili ispostave carinske službe. Tu se smješta još neocarinjena roba iz uvoza prije njenog stavljanja u slobodni promet, ali se čuva i roba koja je ocarinjena, a namjenjena izvozu sve do dana njene otpreme

MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA – špedicija radeći u svoje ime, a za račun nalogodavca, organizuje radnje oko pripreme robe za isporuku, zatim primopredaju robe, obezbjeđenje robnih i drugih dokumenata, pribavljanje prevoznih sredstava, izvozno-uvozno carinjenje robe... tako da roba stigne na odredište u željenom stanju po količini, kvalitetu i izgledu. Špediter rukuje kompletnim procesom izvoza robe. Carinski poslovi se ne mogu završiti bez špeditera.Vrste špeditera tj. međ. špediteri posebnih specijalnosti:-loko špedicija (služi u poslovima unutrašnjeg prometa)-kontinentalna špedicija (orjentisana je na poslove koje treba organizovati i izvršiti u kontinentalnim vidovima transporta – željeznica, drumski, avionski, rječni, jezerski tj. bez kombinovanja prekomorskog-sajamski špediteri (specijalizovani za poslove oko priprema i organizovanja raznih sajamskih priredbi, izložbi...)-pogranični špediteri (obavljaju usluge carinskih postupaka na robi namjenjenoj izvozu ili iz uvoza i sl.)-lučki špediteri (pružaju kompletne usluge u organizovanju prekomorskog transporta)

Špediteri imaju dugoročni poslovni odnos sa principalom i uvijek djeluju savjetodavno (uradi ovako, nemoj to uraditi). Često mijenjanje špeditera nije dobro, jer su oni dragocjen izvor informacija za konkurenciju.

Poslovi za račun nalogodavca koji obavljaju špediteri su:Zaključenje ugovora o prevozu robe, ostvaruje najtješnji kontakt sa vozarom pri utovaru robe, osiguranje robe u prevozu, ugovor o uskladištenju robe, obavlja sam čin carinjenja, obezbjeđuje sva carinska dokumenta, vrši kontrolu transportnih dokumenata...

Međunarodni transport – ostvaruje f-ju fizičkog premještanja robe i putnika u međ. prometu. Primjenjuje se: pomorski, rječni i jezerski, željeznički, drumski i avio transport.Elementi inostranosti – razlike u zemlji prodavca i kupca u pogledu društveno-ekonomskog sistema, pravnog, finansijskog, kreditno-monetarnog, razlike u jeziku, posl. običajima, franšiza...

5

DRŽAVNA PREDUZEĆARazlozi pojave državnih preduzeća:-fiskalni razlozi – obezbjeđenje prihoda za državnu kasu-državna vlast preuzima na sebe privrednu djelatnost s ciljem zaštite javnog interesa (elektična energija, vodovod, proizvodnja, naoružanje i sl.)

ESOMAR – najveća ustanova za istraživanje tržišta u svijetu Amsterdam, Holandija. AC Nielsen i IMS International (SAD), GFK (D), SOFRES-group (Francuska)

ZADRUŽNA PREDUZEĆACilj je zaštititi sitne proizvođače i potrošače od skupih usluga trgovine i banaka.Udruživanjem sitnih proizvođača radi prodaje njihovih proizvoda neposrednim potrošačima nastale su tzv. PROIZVOĐAČKE ZADRUGE – da bi najveći dio potreba nabavljale neposredno od proizvođača.Proizvođači i potrošači udružujući se u KREDITNE ZADRUGE na bazi svoji ušteda i uzajamnog jemstva dolazili do kredita pod povoljnim uslovima.

OBLICI POVEZIVANJA PREDUZEĆA

KONCERNI – su forma trajnog povezivanja većeg broja preduzeća, najčešće jedne iste grane djelatnosti pod istim rukovodstvom. Teži se povećanju profitne stope, putem sniženja troškova proizvodnje i prometa.

KARTELI – to je forma privrednih sporazuma između istorodnih preduzeća u cilju obezbjeđenja monopolskog položaja na tržištu kroz njegovu raspodjelu, diktiranje monopolskih cijena i drugih uslova prodaje. Cilj je, dakle, uvećanje profita putem diktiranja prodajnih cijena, a ne kroz smanjenje proizvodnih troškova. S obzirom na obim tržišta karteli mogu biti:-nacionalnog značaja – sporazum između domaćih preduzeća u jednoj zemlji-međunarodnog značaja – preduzeća domicilirana u 2 ili više zemaljaVrste kartelakarteli cijena – utvrđuju najnižu cijenu po kojoj se predmetna roba može prodavati na određenom tržištu,karteli prodaje – mogu biti dvojaki: na bazi određivanja količina robe koja će se izložiti u prodaji u određenim vremenskim razmacima i na bazi raspodjele tržišta između učesnika u kartelu,karteli na bazi regulisanja dobiti (pul tj. pool) – dozvoljava svojim članovima punu slobodu akcije i u pogledu cijena, uslova prodaje, raspodjele tržišta, ali su članovi obavezni u određenim vremenskim razmacima uplatiti ugovorenu sumu novca u zajedničku kasu kartela (pul) izračunatu po jedinici mjere prodate robe u tom razdoblju.

TRUSTOVI – oblik trajnog povezivanja preduzeća kroz fuziju (spajanje) ili holding odnose (preduzeća zadržavaju poslovnu samostalnost mada značajan dio svojih akcija predaju u ruke vodećem holding preduzeću koje diriguje poslovnom politikom trusta)

Vrste trustova:trust fuzija – kada se više preduzeća odrekne svoje pravne i poslovne samostalnosti u korist jedne nove firme koja nastaje tom fuzijomholding trust – veći broj preduzeća se odluči pristupiti trustu zadržavajući pri tom formalno svoju pravnu i poslovnu samostalnost, iako je pod uticajem i kontrolom veće holding kompanije

6

KONZORCIJUM – udruživanje preduzeća odgovarajućih proizvodnih područja i specifičnih djelatnosti za izvršenje obimnih projekata u zemlji i inostranstvu, a nastaje na bazi ugovornog odnosa prema konkretnim potrebama za izvršenje postojećeg obima posla.Pred poslovnim partnerima u ime i za račun konzorcijuma istupa jedna firma – nosilac posla, najčešće njegov inicijator i organizator.

KONCERNI – cilj tog povezivanja je da se obezbjedi snabdjevanja sirovinama, uredna prodaja gotovih proizvoda, i obezbjedi priliv profita na bazi sniženja troškova masovne proizvodnje, uvođenje najnovije tehnike i tehnologije.

POJAM I VRSTE TRŽIŠTA

PONUDA je ukupna masa roba i usluga namjenjenih razmjeni na tržištu.POTRAŽNJA je interesovanje od strane izvjesnih lica ili privrednih preduzeća za nabavku robe i usluga pod tržišnim okolnostima.TRŽIŠTE je područje na kojem se redovno ostvaruje susret ponude i potražnje roba i usluga. Tržište u užem smislu (pijaca, tržnica) karakteriše fizičko prisustvo subjekata razmjene, a kod tržišta u širem smislu razmjena dobara odvija se na području država i čitavih kontinenata bez uslova prisustva subjekata razmjene.Podjela tržišta s obzirom na teritoriju:lokalno tržište – obuhvata užu teritoriju, grad i njegovo uže gravitaciono područje. Nivo cijena zavisi od ponude i potražnje.Nacionalno – razmjena se odvija po uzansama, propisima i poslovnim običajima, koji važe za odnosnu zemlju, a ne moraju biti i međunarodno priznati i praktikovani. Nivo cijena određuje se mjerama državne vlasti npr. carine.Međunarodno – obuhvata područje određenog užeg broja obično susjednih zemalja, koje međusobno održavaju trgovinske odnose.Svjetsko tržište – obuhvata teritoriju svih zemalja svijeta koje učestvuju u međunarodnoj trgovačkoj razmjeni dobara i usluga.

VRSTE PRODAJE ROBE

SAJAMSKA PRODAJA – vid prodaje robe karakterističan po njegovoj provremenosti događanja u određene termine. Ti termini su unaprijed poznati i upisani u sve registre ovakve vrste i to prema značaju sajma, koji može biti lokalni, nacionalni i međunarodni. Sajamska prodaja najčešće se odvija po izložbenim uzorcima proizvoda, prodaje se na licu mjesta, a kupac je u mogućnosti da se uvjeri u kvalitet predmeta kupnje. Prednosti i termini održavanja sajma unaprijed su poznati i kupac se može uvjeriti u kvalitet robe, cijene su malo niže.

AUKCIJSKA PRODAJA – je vid masovne prodaje individualno određene robe, koja je nezamjenjiva i po pravilu u cjelosti prisutna. Prodajna cijena utvrđuje se javnim nadmetanjem prisutnih kupaca. Ne može se prodavati po opisu, standardnoj oznaci i uzorku. Predmet aukcijske prodaje su: prekomorske robe, lako kvarljivi poljoprivredni proizvodi i roba koja se mora prodati za najkraće vrijeme (posluje saobraćajne nesreće, havarije broda...). Svaka partija robe (lot) nosi oznaku i upisana je u aukcijski katalog, a roba se prodaje bez garancije kvaliteta (takva kakva je). Za svaku kupoprodaju ispostavlja se zaključnica, koju potpisuje agent i administracija aukcijskog mjesta, a prodata roba se isporučuje prompt i plaća u gotovu.

7

LICITACIJA – je postupak utančavanja kupoprodajne cijene, gdje organizatori mogu propisati i obavezu da učesnici polože kauciju. Licitacije mogu biti: -javna licitacija (usmeno nadmetanje) –pismena licitacija (pismene ponude).

NEPOSREDNA POGODBA – najčešće se susreće u trgovačkoj praksi gdje kupac poziva zainteresovane prodavce da mu do određenog roka podnesu svoje najpovoljnije ponude uslova kupoprodaje (kupoprodaja na veliko).

PRODAJA PO UZORKU – kada su odsutni kupac i prodavac. Ovakav način prodaje se praktikuje kod kvalitativno dovoljno ujednačenih vrsta roba, što znači da se uzorak mora dostaviti u stanju u kojem će najvjernije predstaviti osobine robe od koje je uzet. Uzorak se ne može stavljati u slobodan prome. Vrste uzoraka sa posebnim namjenama:-kontrauzorak kupac dostavlja prodavcu da bi mu jasnije predstavio robu koju želi od njega da kupi,-prosječni uzorak upotrebljava se kada treba nuditi robu raznih varijanti kvaliteta i drugih bitnih osobina,-kontrolni (arbitražni) uzorak najčešće se primjenjuje kada kupac, radi svog obezbjeđenja ovlašćuje neku neutralnu osobu da izvadi uzorak robe, koji će služiti kao dokaz ponuđenog i ugovorom utančanog kvaliteta i drugih bitnih osobina robe.

PRODAJA PO STANDARDNOJ OZNACI – najčešće se primjenjuje u praksi berzanskog poslovanja. Preduslov za primjenu ovakvog načina prodaje je da određena berza ili zemlja priznaje propise o standardizaciji robe zemlje proizvođača. Predmet kupoprodaje na ovakav način može biti samo roba koja je kvalitativno potpuno ujednačena, standardizovana i masovna bez obzira na njeno porijeklo. Oznake ovakve robe su najčešće patentirane kao robni žig, trgovačka marka ili pod zaštitnim znakom. Ako roba nije po standardnoj oznaci prodajemo je po uzorku ili aukcijski.

PRODAJA PO VIĐENJU ROBE U CJELOSTI – kada su u aktu kupoprodaje prisutni kupac, prodavac ili njihovi ovlašteni predstavnici, i roba.

MEĐUNARONI SAJMOVI – vrste: SAJAM UZORAKA (na sajamski prostor se donose samo uzorci robe u dovoljnoj količini da kupac dobije jasnu sliku o kvalitetu i izgledu predmeta kupoprodaje. –opšti sajmovi uzoraka – od izlagača se ne traži da se pridržavaju poznatih pravila sajma u pogledu liste artikala koji na njemu mogu biti izloženi - specijalizovani sajmovi uzoraka – predmet izlaganja i trgovanja je određena kategorija robe.STALNI SAJMOVI (svake godine u određeno vrijeme i na određenom mjestu)POVREMENI SAJMOVIU cilju unapređenja sajamske privrede kroz olakšanje materijalnih troškova izlagača na sajmovima uzoraka, u novije doba se između pojedinih država u okviru trgovinskih sporazuma ugovaraju tzv. SAJAMSKI KONTIGENTI gdje se zemlja organizator sajma obavezuje da će obezbjediti prodaju uzoraka robe do određene ukupne vrijednosti, kako bi izlagači izbjegli troškove provratnog transporta uzoraka.

MEĐUNARODNE AUKCIJETrgovačkom aukcijom se naziva prodaja prisutne robe ili stvari uz javno nadmetanje prisutnih kupaca. Predmet aukcijske prodaje su one vrste roba, koje se zbog neujednačenosti u kvalitetu i drugim osobinama ne mogu prodavati po standardnim oznakama, ne mogu biti predmet berzanskog trgovanja. Roba namjenjena aukcijskoj prodaji obično se nalazi na neposrednom

8

rukovanju kod aukcijskih senzala (posrednika); koji se staraju o čuvanju, smještaju, klasiranju, reklami robe i o izradi potrebnih specifikacija i dokumenata za robu koja je prodata (aukcijske zaključnica).

BERZE I BERZANSKI POSLOVI

Berza je stalno tržište (mjesto) na kojem se u tačno određeno vrijeme, po tačno određenim uzansama i pravilima, na tačno određeni način trguje robom koja je po statutu određena kao predmet kupoprodaje. Ona je mjesto susreta ponude i tražnje. Osnovni elementi berze su: -stalno tržište (mjesto)-tačno određene uzanse i pravila-tačno određen način trgovanja robom koj je određena po statutu-tačno predviđeni poslovi-predmeti trgovanja moraju biti zamjenjiviNa berzama se trguje lotovima (određenim količinama robe) i ako jedan LOT iznosi npr. =1 tona žita, mi na berzi onda ne možemo kupiti 200kg žita nego samo 1 tonu. Berze mogu biti osnovane kao javne ustanove (država) ili kao akcionarska društva (privatne kompanije)Vrste berziVrste berzi prema državnoj vlasti, statusu:Zvanične berze – nalaze se pod neposrednim nadzorom organa državne vlasti i javno pravnog su karakteraPrivatne berze - posluju na principima trgovačkog, privatnog akcionarskog društva. Trgovačke poslove na ovoj berzi mogu obavljati i lica koja nisu članovi, ali pod uslovom da te poslove obavljaju preko berzanskih posrednika i da posjeduju tzv. berzansku kartelu koju izdaje upravni odbor berze, a posrednicima plaća propisanu taksu (mešetarinu i kurtažu)Vrste berzi prema predmetu berzanskog trgovanja:-novčano-devizne-efektne (trž. kapitala)-robne berze-mješovite (sve zajedno)

Posebne vrste specijalizovanih berzi su tzv. BERZE USLUGA koje rade na sličnim principima kao i mješovite, i mogu biti:Frahtovske berze – sjedišta ponude i potražnje brodskog prostora i kapaciteta prevoza vazdušnim putemBerze osiguranja robe na prevozu i uskladištenjuBerze za kooperacije – služi za posredovanje u traženju odgovarajućeg kooperanta u proizvodnji.

Po značaju trgovačke djelatnosti berze se mogu podijeliti na: -nacionalne, -regionalne, -međunarodne.

Predmet berzanskog trgovanja može biti:-roba (zalo nije predmet berzanske trgovine zato što nije prisutna) tj. tipizirana roba-HOV

9

-strani novac-usluge zaključenja ugovora o najmu brodskog prostora, prevozu tereta u međ. avionskom saobraćaju i pružanja drugih usluga u transportu robe...

Na odgovarajućim berzama se čuvaju tzv. standardni primjerci po svakoj oznaci, koji se radi orjentacije pokazuju interesantima i u slučaju spora. Regulisan je iznos naknade za odstupanje od ugovorenog standarda kvaliteta u vidu plaćanja propisane premije (za bolji kvalitet) i bonifikacije (lošiji kvalitet).

OTC – banke povezane elektronskom mrežom koje trguju novcem, devizama... a kojima se berza ne može ni približiti.

Berze podrazumjevaju članstvo koje se plaća. Najviši organ berze je skupština članova koja bira upravni i nadzorni odbor berze. Preko berzanske obračunske kase kompenziraju se sva potraživanja i dugovanja članova. Oformjene berzanske cijene mogu nastati na 2 načina: -aukcijski (nadmetanjem) –berzanski (brojanje)

BERZANSKI POSLOVI dijele se na 2 grupe:

PROMPTNI POSLOVI – predstavljaju efektivnu kupoprodaju, realno postojeće robe na skladištu ili na putu – ''u vožnji'' ili ''plivajući''. Za dokaz stvarnog postojanja robe pri promptnoj prodaji na berzi se koristi skladišnica, tovarni list ili konosman, iz kojih se po datumu mora vidjeti da ta roba u tom momentu realno postoji. Rok izvršenja promptnog posla obično se kreće: za efekte –do 3 dana od datuma zaključenja, a za robne isporuke –od 2 dana do 3 nedjelje od datuma zaključnice.U pogledu načina isporuke promptni (efektivni) poslovi se mogu zaključivati kao:LOKO – POSAO (na licu mjesta) – roba mora biti dostupna kupcu u mjestu održavanja berzanskog sastanka. Za HOV na efektnim berzama ovo je tzv. KASA POSAOPROMPT ISPORUKA – roba se mora predati kupcu u veoma kratkom roku, koji je određen uzansama berze na kojoj je zaključena kupoprodajaPROMPT UTOVAR – roba se mora predati kupcu u veoma kratkom roku, koji je određen uzansama berze na kojoj je zaključena kupoprodaja, ali je prodavac obavezan da do uzansama određenog datuma izvrši i utovar robe po dobijenoj dispoziciji od kupca. Datum tovarnog lista ili konosmana ne smije da bude poslije određenog posljednjeg dana za utovar.PROMPT POSAO ZA ROBU NA PUTU (ploveću ili u vožnji) predstavlja berzansku kupoprodaju robe koja se nalazi na putu u nekom određenom pravcu. Predaja robe se vrši uručenjem indosiranog konosmana ili prenjetog (prenesenog) tovatnog lista na kupca koji od tog momenta može raspolagati robom.OROČENI PROMPTNI POSAO – odložno izvršenje predaje robe kupcu što se uvijek odredi u zaključnici, navodeći obično da će roba biti predata, sredinom, krajem, u prvoj polovini određenog mjeseca...

b) TERMINSKI POSLOVI – imaju za cilj likvidaciju ugovora stvarnom isporukom robe u tačno određenom terminu. Gotovo je redovno posrijedi špekulacija ili obezbjeđenje od rizika skoka ili pada cijene robe.

ŠPEKULANTI – su učesnici u terminskim poslovima, čija namjera nije da za sebe u određeni dan obezbjedi potrebnu robu, nego da nizom potrebnih načina i operacija špekulacije preuzimajući na sebe rizik od potencijalnih gubitaka zaradi na bazi razlike u cijeni. Špekulanti

10

će ostvariti zaradu (kupili su proizvod i nadaju se da će cijena porasti) kada cijena opadne, i time što neće kupiti robu za koju sumnja da će cijena pasti.HEDGER – je realni imalac robe koji žrtvuje eventualne buduće dobitke. On radi za svoj vlastiti račun.Najznačajniji špekulantski posao je tzv. ''PREMIJSKI POSAO''. Po standardnom tipu berzanske zaključnice u momentu zaključenja posla, ugovorne strane mogu, svaka za sebe rezervisati pravo da prije dospjeća termina odustanu od posla uz plaćanje premije koja se unaprijed određuje i polaže kod obračunske blagajne berze pri zaključenju posla. Kada bilo koja strana odustane od posla npr. špekulant, plaća jednostranu premiju, tj. gubi iznos cijele položene premije u korist partnera. Kada špekulant kupuje od jednog lica izvjesnu količinu robe za određeni rok, pa taj isti ugovor odmah prodaje drugom licu za isti termin – POSAO SA DVOJNOM PREMIJOM.

HEDŽING POSAO – služi za pokriće rizika skoka ili pada cijene sirovina, koja je berzanski artikl, od koje će se proizvesti gotov proizvod ili proizvod po fiksnom zaključku prodaje. Znači, ne teži se ostvarenju dobiti iz berzanske transakcije, nego bezbjednosti od rizika moguće promjene cijene za sirovine na određeni termin.

ARBITRAŽNI POSLOVI – kada berzanski špekulanti nastoje da izvuku koristi očekujući neravnomjeran pad ili skok cijena, na bazi razlike u cijeni u pojedinim terminima na više tržišta, berzi.

Berzanski posrednici: brokeri, džoberi, agenti, špekulanti, senzali.Brokeri primaju naloge od komitenata direktno i mogu biti:Tržišni nalog – broker je dužan da nalog izvrši odmah i pod najpovoljnijim uslovima u tom trenutku,Uslovljeni nalog – ne ostavlja brokeru nikakvu slobodu u pogledu uslova kupoprodaje i taj će nalog izvršiti samo ako može postići uslove koje je u nalogu naveo komitent,Nalog za ograničenje gubitka – kada komitent u nalogu odredi brokeru nabavnu/prodajnu cijenu radi likvidacije nekog terminskog posla.

Berzanska kotacija – na kraju svakog berzanskog sastanka izdaje se službeno saopštenje o cijenama koje su notirane u toku rada berze.

ON CALL poslovi – zaključivanje poslova za robu koja je predmet berzanskog trgovanja...plaćanja (npr. za 6 mjeseci) sa uslovom da će kupoprodajna cijena na taj rok (za 6 mjeseci) biti ona koja tog dana u tačno određeni sat i minutu bude notirala na tačno određenoj berzi u svijetu.

MEĐUNARODNI TRGOVAČKI RIZICI

Rizik je prijeteća mogućnost da nastupe vremenski i prostorno neodređeni događaji, koji prozrokuju djelimičnu ili potpunu štetu za jednog ili oba partnera tog posla. Ono što povećava rizik vanjsko – trgovinskih poslova:Vanjsko trgovinski poslovi su veći i obimniji po ugovorenoj vrijednosti,Dužina transporta robe je vremenski i prostorno veća

11

Predmet kupoprodaje fizički napušta zemlju prodavcaRazličiti pravni sistemi, različit jezik, stepen kulture, društveni i ekonomski sistem, trgovački običaji, navike...Različiti privredni, finansijski i valutni sistem u zemljama ugovornih partneraUčestvuje mnogo više lica i preduzećaZahtjevaju vrlo obimne i dugoročne kredite

FRANŠIZA (tolerancija) – ograničenje stepena odgovornosti pri ugovornoj kontroli kvaliteta i količine robe u pogledu težine (2% za tečne terete i vlažnu robu i 1% obrnuto tj. suho). Franšiza je ugovorena tolerancija ili ograničenje stepena odgovornosti.

Obezbjeđenje (osiguranje) od rizika može se sprovesti na 3 načina:Prenošenjem rizika na trećegPrevaljivanjem rizika na poslovnog partneraSamoosiguranjem.

Karakteristično za intenzivnije rizike i one koji se povremeno pojavljuju, ali njihovo prateće dejstvo trajno postoji. Da bi jedna osiguravajuća organizacija prihvatila na sebe teret garancije rizika, ugrožena strana uplaćuje određenu premiju na osnovu ugovora o osiguranju sa osiguravaocem. Iznos premije u načelu tereti kalkulaciju trgovačkog posla.

To je stvar sporazuma ugovornih strana u toku zaključenja kupoprodajnog ugovora u kome se takva situacija, kroz klauzulu o paritetu isporuke, osiguranju, načinu i mjestu plaćanja tekstualno određuje.

Ograničava se na one vidove ugrožavanja materijalnih interesa, koji se koliko toliko mogu vrijednosno izraziti, a da pri tome ne prijete totalnim rizikom. Rizik se ukalkuliše u prodajnu cijenu.

Ako je rizik posljedica dejstva objektivnih okolnosti na koje ugrožena strana stvarno nije mogla da utiče, da njihovo dejstvo umanji ili ukine, onda je to PRENOSIVI RIZIK, i osiguravajuća ustanova će pod određenim uslovima prihvatiti na sebe obavezu da pokrije njegove eventualne posljedice. Tu spadaju: -valutarni rizici (kursni rizik, rizik vrijednosti valute), -rizik izvoznog kredita, -transportni rizici, -ratni i politički rizik, i djelimično rizik cijene.Ako je rizik posljedica subjektivnih okolnosti, na koje je ugrožena strana mogla uticati, onda je to NEPRENOSIVI RIZIK. Tu spadaju: -rizik izgleda i kvaliteta robe na putu i u skladištu, -rizik izvoza, -rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora (rizik preuzimanja, isporuke robe), -rizik cijene prodaje kod izvoza i nabavke kod uvoza i sl.Osnovi razlozi nastajanja rizika: -transportni problemi, -nepredvidljive okolnosti koje mogu otežavati ili omesti daljnje izvršenje posla ili uticati negativno na kvalitet i prirodna svojstva robe, -dejstva slučaja više sile (klima), -promjene na međunarodnom tržištu, -posljedica zle volje ili posebnih interesa neke od ugovornih strana...

VRSTE RIZIKARobni riziciRizik izgleda i kvaliteta robe – pogađa robe koje podliježu uticaju promjena temperature, klime, zatim poljoprivredne, industrijske, zanatske robe...-NTransportni rizik – još pri samom davanju dispozicije za otpremu robe, izdaje se nalog i za osiguravanje od transportnih rizika. Roba se često osigurava pod deklaracijom ''normalni transportni rizici'' (krađa, lom, požar...). Ako se roba ošteti dejstvom nekog posebnog rizika koji

12

nije deklarisan za umanjenje štete vrši se ''samoosiguranje''.Rizik se prenosi i prevaljivanjem na poslovnog partnera-PRizik rata, štrajka i dejstva više sile – obezbjđenje od ove vrste rizika sprovodi se najčešće osiguranjem posla kod osiguravajuće ustanove-PTržišni rizik (rizik izvoza i uvoza) posljedica je dvojakih razloga:1) subjektivna slabostu u organizaciji, sistemu rada i stručnosti obrade materijala-N2) objektivni uzroci kiji su posljedica dejstva faktora nezavisno od preduzeća na koje ona nije u mogućnosti da utiče i njihovo dejstvo umanji, otkloni ili ukine. Tu spadaju razna ograničenja uvoza i izvoza, devizna ograničenja. Smanjenje posljedica dejstva ovog vida rizika se može vršiti samoosiguranjem.-PRizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora razlikujemo-N:-rizik isporuke – da li će prodavac u cjelosti isporučiti ugovorom predviđene količine robe, odgovarajućeg kvaliteta u ugovorenom roku isporuke.-rizik preuzimanja robe – kada kupac izbjegava da primi robu. Tada se poduzimaju mjere: zaštita robe i obezbjeđenje prava prema prvobitnom kupcu.Tada prodavcu stoje na raspolaganju 3 mogućnosti: da robu vrati natrag u svoju zemlju, da rasproda istu u zemlji prispjeća, ma kakva nagodba sa prvobitnim kupcem. Na ovaj način uskladištenoj robi pored novih troškova i opasnosti po njen kvalitet, prijeti i rizik javne prodaje i rizik umanjenja cijene po takvoj prodaji. U osnovi cijele stvari leži činjenica nedovoljnog poznavanja poslovnog partnera.-rizik izrade – neizvjesnost proizvođača da će mu kupac preuzeti specijalno poručeni predmet kupoprodaje (npr. izrada po narudžbi neke specijalne mašine)Prodavac proizvođač obezbjeđuje se prijemom što većeg avansa, prijemom bankarske garancije odgovarajućeg teksta da će kupac preuzeti poručeni predmet kupoprodaje pod ugovorom predviđenom uslovima.

Finansijski rizici – prijete da ometu izvršenje finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla naugovoreni način i u ugovorenom roku sa očekivanim poslovnim rezultatom. Najčešći motivi koji uzrokuju ove rizike su: autonomne mjere državnih vlasti, tržišne okolnosti koje utiču na kretanja odnosa u prometu valuta, insolventnost dužnika u platnom prometu itd.Rizik cijena – nastaje zbog 2 vrste uzroka i to:-zbog odstupanja od ugovornih klauzula u toku izvršenja ugovornog posla npr. kada kupac naknadno postavlja određene zahtjeve koji nisu u skladu sa ugovornim klauzulama. Ovaj rizik se može otkloniti spretnom formulacijom obaveza kupca da će u roku preuzeti robu kako je ugovoreno. U protivnom, roba će se uskladištiti na njegov trošak i rizik. Još sigurniji način obezbjeđenja prodavca je ugovorna klauzula naplate fakturne vrijednosti robe na osnovu varanta (skladišni list izdat od javnog skladištara)-zbog prometnih tržišnih okolnosti u zemlji prodavca za zaštitu od ovog rizika u kupoprodajni ugovor se unose klauzule o kliznoj skali-NRizik izvoznog kredita – kod davanja kredita nedovoljno razvijenim zemljama. Uzroci ove vrste rizika su: opšta politička situacija u zemlji kupca i u svijetu, privredna situacija u zemlji kupca, moguće političke i privredne promjene, krize, dejstva više sile i sl., a svi oni djeluju nezavisno od volje ugovornih stranaka, iznenada, bez mogućnosti da se unaprijed predvide.Jedan od uslova za prihvatanje i uspješno okončavanje kreditnih izvoznih poslova je ''načelo podjele rizika''. Ono s jedne strane predstavlja podjelu rizika između izvoznika i njegove zemlje pod određenim uslovima, i s druge strane podjelu rizika u teritorijalnom smislu-PPolitički rizik – rizik političkih događaja (nemiri, pobune, revolucije, rat i sl.). Izvoznik je za obezbjeđenje svog potraživanja snabdjeven u odgovarajućem iznosu akceptiranim, avaliranim mjenicama, bankarskim garancijama koje usljed nekih političkih događaja u zemlji uvoznici ne može da naplatiti u roku.-P

13

Rizici finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla – su pojavni oblici dejstva nekih drugih rizika (tržišni, politički, kreditni...) i ispoljavaju se u vidu smetnji, prepreka ili onemogućenja da kupac iz inostranstva može na ugovoreni način i u ugovorenom roku da ispuni svoju obavezu prema prodavcu. Ova grupa rizika obuhvata:Rizik transfera – on je posljedica autonomnih mjera državne vlasti u zemlji kupca usljed čijeg dejstva se kupaca ometa, ograničava da u svemu ispuni svoju obavezu prema prodavcu-PRizik konvertovanja – je nemogućnost pretvaranja jedne valute u drugu ugovorenu valutu plaćanja radi isplate dospjelih obaveza prodavcu. Ovo je posljedica neusaglašenih međudržavnih ekonomskih odnosa.-PKursni rizik –P U izboru valute strankama stoje na raspolaganju 3 vrste valuta za koje su karakteristični posebni rizici:-valute sa potpuno varijabilnim kursevima razmjene – njihov kurs razmjene se određuje postojećim odnosom ponude i tražnje za pojedinom valutom na konkretnom tržištu deviza,-valute sa ograničeno varijabilnim kursevima kurs može varirati samo u okviru donje i gornje granice, određene od strane nadležne državne vlasti.-valuta sa zvanično određenim stabilnim kursom.Kursni rizik – promjene izazvane sticanjem okolnosti razmjene na deviznom tržištu.Valutarni rizik – povećanje ili smanjenje vrijednosti jedinice valute, zakonskog sredstva plaćanja nastala odlukom nadležne državne vlasti.Osnovni cilj zaštitnih mjera od ovog rizika je da nijedna od ugovornih strana ne može doći u situaciju neopravdane koristi koja je rezultat valutarnih poremećaja. U te zaštitne mjere spadaju: prevaljivanje rizika, prenošenje rizika na trećeg i osiguranjem kursa putem deviznih terminskih poslova. –P (to je osnovni cilj valutne klauzule).Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika: - nema rizika jer inostrani kupac kod svoje banke mora da položi onoliki iznos u domaćoj valuti koliko je potrebno da se konvertovanjem istog dobije iznos u ugovorenoj valuti.Ugovaranje PC u valuti zemlje kupca – izvoznik se mora obezbjeđivati odgovarajućom valutnom klauzulom:Zlatna klauzula – iznos vrijednosti koju prodavac treba da naplati vezuje se za vrijednost zlata. Zlatna klauzula se pojavljuje u 2 svoje varijante:-neposredna z.k. – povezuje valutu plaćanja i u njoj izraženu cijenu zlata važeću na dan zaključenja kupoprodajnog ugovora-posredna z.k. – kada se ugovara revizija cijene zbog nastalih promjena u vrijednosti ugovorene valute plaćanja prema zlatuDolarska klauzula – kada se kao ugovorena valuta usvoji neka čvrsta valuta koja nije zakonsko sredstvo plaćanja ni u jednoj od zemalja učesnica u aktu kupoprodaje (najčešće je to $)Klauzula čvrstih valuta – stabilnost ugovorene valute plaćanja utvrđuje se na osnovu prosjeka zvaničnog intervalutarnog kursa jedinice tri čvrste konvertibilne valute.

TRGOVAČKI OBIČAJI I UZANSE

TRGOVAČKI OBIČAJI – su uobičajena pravila ponašanja, koja poslovni partneri primjenjuju u svojim odnosima.Osnovna načela dobrih poslovnih običaja (principi i pravila)Načelo poštenja i savjesnosti i povjerenjaNačelo ekonomičnosti i racionalnostiNačelo sigurnosti i rentabilnostiPrincipijelnost i solidnostStručnost i prediznost

14

EkspeditivnostUZANSE – su ozvaničeni i formulisani trgovački običaji i praksa od strane ovlaštenih državnih organa, berzi, komora, arbitražnih sudova, i mogu biti opšte i posebne.CRNA KUTIJA – evidencija nesolidnih inostranih poslovnih partnera.

KONKURENCIJA U TRGOVAČKOM POSLOVANJU

Konkurencija je težnja 2 ili više lica ili preduzeća, da istovremeno na istom ili sličnom polju dostignu isti, ali brojno ograničen cilj.Sva moguća sredstva i mjere u primjeni konkurencije možemo podijeliti u 3 osnovne grupe:Dozvoljena sredstva – prednosti pomoću savremenijih tehnika i tehnologija, visoke stručnosti kadrova i poslovnog iskustva čime se smanjuje utrošak kapitalaMonopolska sredstva – prednosti na osnovu veće materijalne snage nastale procesom koncentracije kapitalaNelojalna sredstva – nelojalna reklama, neistinita oznaka porijekla robe, ogovaranje, povreda poslovne tajne, podmićivanje i vrbovanje...

NELOJALNA KONKURENCIJA – svaki postupak suprotan od dobrih poslovnih običaja, kojim se nanosi šteta drugim učesnicima u robnom prometu na tržištu.LOJALNA KONKURENCIJA – je poslovanje u skladu dobrih poslovnih običaja, postojećih normi poslovanja i poslovnog morala, a temelji se na jednakim uslovima na tržištu.SAVRŠENA KONKURENCIJA – kada nijedna strana nema uticaja na formiranje cijena ni na strani ponude ni na strani tražnje.NESAVRŠENA KONKURENCIJA – kada jedan ili nekoliko prodavaca/kupaca diktiraju uslove poslovanja i kontrolišu prodaju odnosno kupovinu.LAŽNI STEČAJ – pojava kada poslovi ortačkog preduzeća pođu nepovoljnim tokom, a onda pojedini nesolidni ortaci potajno i blagovremeno otuđe, prenesu ili založe dio svoje lične imovine tako da povjerilac nije u mogućnosti da izvrši naplatu svojih potraživanja poslije otvorenog stečaja ortačke firme, jer ortaci nemaju dovoljno ili ništa od nepokretne imovine na svom imenu. Zaštita se provodi provjerom finansijske i poslovne situacije i solidnosti članova u ranijim poslovima.

CARINE

CARINE – tj. carinski sistem – sistem specifičnih dađbina koje se uzimaju po tačno određenoj tarifi za svaki proizvod koji prelazi granice jedne države. Carinama se reguliše odnos vrijednosti na domaćem i inostranom tržištu.

Vrste carina prema ekonomsko-političkim ciljevima: -fiskalne carine, -zaštitne carine.

Vrste carina prema pravcu kretanja robe: -uvozne carine, -izvozne carine, -tranzitne carine.

Vrste carina prema načinu donošenja , utvrđivanja cijena:Autonomne (stvar su jedne države i njenog odlučivanja)Ugovorne (konvencionalne) – stvar su više država, a carine se propisuju na bazi međunarodnog ugovora.

Vrste carina po načinu obračuna:

15

Specifične carine (carine prema jedinici mjere npr. kg., litar...)Kombinovane carineCarine po vrijednosti (carine od valorem)

Vrste carina po specifičnim ciljevima:Preferencijalne carine – to su povlaštene carine koje se koriste kada želimo poboljšati saradnju sa pojedinim zemljama, bilo iz ekonomskih, političkih razloga...Diferencijalne (retorzivne) – ove carine uvodimo ako želimo otežati izvoz neke zemlje, uvođenjem za nju posebnih carina. Cilj im je ekonomski pritisak na određenu zemlju.Antidampinške carine – to su dopunske carine, a cilj im je da izjednače cijenu inostrane robe sa normalnom cijenom u slučajevima kada se ta roba uvozi po nesrazmjerno niskim cijenama.Prohibitivne carine – izuzetno visoke carine koje imaju za posljedicu potpuno onemogućavanje uvoza.

CARINSKA TARIFA – specifikacija svih roba koje podliježu carinama sa odgovarajućim carinskim stopama.CARINSKO PODRUČJE – dio državnog područja na kojem se primjenjuje carinski sistem te zemlje. Obično se poklapa sa državnim područjem.SLOBODNE ZONE – su područja oslobođena od carinskih dađbina.Ekonomske prednosti slobodnih zona:Povećanje tranzitne i konsignacione trgovineDostupnost sirovina i repromaterijalaPogodnosti u obavljanju raznih uslugaZapošljavanje radne snage i stručnjaka

Carine se uglavnom odnose na robni promet.SLOBODNA CARINSKA PODRUČJA – spadaju pod suverenitet države na čijem se području nalaze. Na njima se primjenjuju posebne mjere carinskog nadzora i posebne olakšice u carinskom postupku koji se redovno sastoji u slobodnom prometu inostrane robe bez naplate carine i carinskih pristrojbi. SCP obuhvaćena su dekretom.

Razlozi uvođenja preferencijalne carine:Kada se želi olakšati uvoz određene robe iz određene zemljeKada se želi favorizovati određeni put ili saobraćajno sredstvoKada s želi ostvariti veće ekonomsko jedinstvo i kooperacija između 2 ili više zemalja

SPECIJALIZOVANO TRŽIŠTE – tržište na kojem se kupuju i prodaju specijalizovane, odnosno robe koje imaju zajedničke karakteristike.

Izvozno carinjenje robe obično se obavlja na nekom od graničnim prelaza carinske linije bez obzira da li je roba od inostranog kupca preuzeta ili nije.Carinjenje obavljaju zvanični carinski organi na bazi robnih dokumenata koji prate robu, i to vršenjem odgovarajućeg carinskog pregleda robe radi utvrđivanja saglasnosti između robe i njenog deklarisanja u robnim dokumentima.Carinski posrednici su: pogranični špediteri.

BOJKOT – kada neka zemlja odbija da kupuje proizvode neke druge zemlje.Uticaj carina na proizvodnju je u funkciji zaštite.Uticaj carina na potrošnju uvijek je negativan.

16

INSTRUMENTI MEĐUNARODNOG PLAĆANJA

Instrumenti međ. plaćanja tj. međ. platnog prometa:Dokumentarni akreditivInkaso posao (dokumentarna uplata)Doznaka.

DOKUMENTARNI AKREDITIVje opoziva ili neopoziva obaveza banke da će po osnovu naloga koji ispostavlja nalogodavac po akreditivu (uvoznik), a u skladu sa uslovima koji su predviđeni akreditivom, isplati korisniku akreditiva (izvozniku) vrijednost ugovorenog posla ili da će akceptirati mjenicu (akceptivni akreditiv) koju korisnik akreditiva trasira na nju.

Značaj (važnost) dokumentarnog akreditiva je da se zaštiti kupac jer se stvarno plaćanje kupljene robe čvrsto veže sa stvarnom isporukom robe, i da se zaštiti prodavac od neplaćanja isporučene robe, naročito u slučajevima kada ne poznaje bonitet i solventnost inostranog kupca. Tada akreditivna banka preuzima u pravilu neopozivu obavezu plaćanja kada se ispune uslovi predviđeni akreditivom.

U principu poslovanje dokumentarnim akreditivom započinje kupoprodajnim ugovorom između kupca (uvoznika) i prodavca (izvoznika) u kojem se definiše plaćanje dokumentarnim, u većini slučajeva, neopozivim akreditivom. Nakon toga kupac, sada nalogodavac po akreditivu, ispostavlja nalog za otvaranje akreditiva akreditivnoj banci u korist prodavca. Akreditivna banka otvara akreditiv uz obećanje plaćanja i ispunjenja predviđenih uslova i o tome obavještava prodavca (korisnika akreditiva) putem njegove banke, u ovom slučaju notificirajuće banke. Prodavac vrši otpremu robe i putem svoje banke vrši prezentaciju odgovarajućih dokumenata akreditivnoj banci koja je dužna, nakon provjere ispravnosti dokumenata, isplatiti akreditivni iznos.Akreditiv otvoren domiliciran u zemlji, znači otvoren u zemlji uvoznika.Učesnici u akreditivnom poslovanju su:Uvoznik – kupac (nalogodavac po akreditivu)Akreditivna banka (AB)Notificirajuća banka – na osnovu naloga dobijenog od AB obavještava izvoznika da je u njegovu korist otvoren akreditiv. Ukoliko je ovlasti AB, može izvršiti i isplatu i akreditivnog iznosa ako je i isplatna banka. Uloga notificirajuće banke u garancijskim poslovima nije samo formalna jer ona i provjerava da li su potpisi garancije uredu.Izvoznik – prodavac (korisnik akreditiva)Konfirmirajuća banka – ona na osnovu naloga AB-e preuzima bezuslovnu obavezu isplate akreditivnog iznosa korisniku akreditiva. Znači preuzima solidarnu odgovornost i obavezu prema korisniku akreditiva.Negocirajuća banka – po nalogu AB prima dokumenta, otkupljuje mjenicu, koju zajedno sa dokumentima predaje AB koja joj obezbjeđuje pokriće za izvršeno nedociranje.

Kup Kupoprodajni ugovor (ugovoreno plaćanje DA-om)

Nalog AB-ci za

17

Uvoznik (kupac) Izvoznik (prodavac)

otvaranje akreditiva Notifikacija DA-va Direktna notifikacija dokum. akreditiva

Indirektna notifikacija DA-va AB daje nalog Notificirajućoj b. da obavjesti izvoznika da je u njegovu korist otvoren akreditiv

Vrste akreditiva:NOSTRO I LORO AKREDITIVLoro akreditiv je akreditiv koji inostrani uvoznik otvara u korist domaćeg izvoznika (dolazeći akreditiv), a Nostro akreditiv je akreditiv koji domaći uvoznik otvara u korist inostranog izvoznika (odlazeći akreditiv).OPOZIVI I NEOPOZIVI AKREDITIVINeopozivi akreditiv je čvrsta bančina obaveza prema korisniku akreditiva da će mu isplatiti protuvrijednost isporučene robe po podnošenju dokumenata. Ne može biti opozvan bez saglasnosti svih učesnika u akreditivnom poslu. Postoji samo jedna razlog gašenja neopozivog akreditiva, bez saglasnosti svih učesnika, a to je isticanje roka važnosti akreditiva. Opozivi akreditiv – može biti opozvan u bilo koje vrijeme bez obzira na to da li je korisnik obavješten ili nije. Znači AB će isplatiti akreditivni iznos korisniku samo ako do trenutka podnošenja akreditivnih dokumenata nije primila od nalogodavca po akreditivu nalog za opoziv ili izmjenu.KONFIRMIRANI I NEKONFIRMIRANI AKREDITIVKada korisnik akreditiva bude obavješten o otvaranju akreditiva putem neke druge banke (a ne AB-e) tada ulog te banke može biti dvojaka:Ta banka može korisnika samo obavjestiti o sadržaju akreditiva bez preuzimanja bilo kakve obaveze (nekonfirmirani akreditiv)Ta banka (npr. notificirajuća) može korisniku prilikom saopštavanja sadržaja, uslova akreditiva saopštiti i to da i sama preuzima neopozivu solidarnu odgovornost iz otvorenog akreditiva u njegovu korist (konfirmirajući akreditiv) – izraz je nepovjerenja korisnika akreditiva prema bonitetu akreditivne banke.PRENOSIVI I NEPRENOSIVI AKREDITIVIPrenosivost se obezbjeđuje izričitim naglašavanjem klauzule o prenosivosti u nalogu za otvaranje akreditiva. Akreditiv se može prenijeti samo jednom s ciljem održavanja kontinuiteta između kupca i prodavca.JEDNOKRATNI I REVOLVING (ROTATIVNI) AKREDITIVIJednokratni (obični, jednostrani) akreditivi su oni koji se isplatom akreditivnog iznosa gase.Revolving krediti su oni koji se iscrpljenjem osnovnog iznosa ne gase, nego se njihov iznos vraća na prvobitnu visinu sve do momenta dok zbir izvršenih isplata ne dostigne ugovoreni maximalni iznos.AKREDITIVI DOMICILIRANI U ZEMLJI I INOSTRANSTVUOdređivanjem mjesta plaćanja (svi akreditivi moraju imati tu odredbu), određuje se domicil akreditiva u akreditivnom poslovanju. Kada se plaćanje po akreditivu vrši u zemlji domaćeg uvoznika ili izvoznika, govorimo o akreditivu koji je domicilan u zemlji. Suprotno od ovoga, kada se isplata akr. dokumenata treba izvršiti u zemlji inostranog uvoznika ili izvoznika, govori se o akreditivu koji je domiciliran u inostranstvu.KONTRAAKREDITIVI (PODAKREDITIVI) – back-to-back akreditiv

18

Akreditivna banka

Notificirajuća banka

Kada korisnik akreditiva u čiju korist je otvoren akreditiv daje nalog akreditivnoj banci da otvori novi akreditiv, kojem kao pokriće daje akreditiv otvoren u njegovu korist, govorimo o kontraakreditivu. On je instrument međunarodnog platnog prometa koji se koristi kao garancija isporuke robe kod kompenzacionog pola. Kontraakreditivi pokrivaju situacije... nostro, pa loroAKCEPTNI DOKUMENTARNI AKREDITIVIAkceptni d.a. koristi se kod uvoza tj. kupovine robe uz odgođeno plaćanje. Isplata akreditivnog iznosa u predviđenom roku garantuje se akceptom mjenice koju izvoznik vuče na svog dužnika (kupca) ili banku.AKREDITIVI SA CRVENOM KLAUZULOMTo su akreditivi kod kojih je korisnik ovlašten da i bez podnošenja akreditivnih dokumenata podigne jedan dio akreditivnog iznosa u vrsti akontacije. Ovim akreditivom se ne finansiraju izvoznikove kupovine, već se omogućavaju tehničke realizacije spoljnotrgovinskih transakcija. U osnovi, riječ je o kreditu u okviru akreditiva o kojem odlučuje banka u izvoznikovoj državi, a ne akreditivna banka, jer prva bolje poznaje bonitet izvoznika nego AB.STANDBY AKREDITIVIAkreditivna banka garantuje plaćanje prodavcu (izvozniku) ukoliko kupac propusti da izmiri vlastitu obavezu. Znači, ne pokriva isporuku robe ili izvršenje neke usluge, već samo predstavlja instrument obezbjeđenja plaćanja.

NEGOCIACIONI AKREDITIVIOvom vrstom akreditiva AB koja otvara negociacioni akreditiv ovlašćuje svoju partnersku banku da primi dokumenta i otkupi mjenicu koji izvoznik vuče na uvoznika. AB ima obavezu u odnosu na negocirajuću banku da rambusira njenje isplate po otvorenom akreditivu.+VINKULARNI AKREDITIVIKoristi se kod kompenzacionih aranžmana. Partneri obostrano, jedan u korist drugoga otvaraju akreditive. Posrednik u kompenzacionom poslu, u pravilu je to banka, vrši samo međusobno prebijanje akreditivnih iznosa nakon što je izvršio njihovo međusobno sravnjavanje.KOMERCIJALNO KREDITNO PISMOBanka koja otvara komercijalno kreditno pismo notificira ga izvozniku bez uključivanja i označavanja banke u njegovoj zemlji. Izvoznik je ovlašten da sam izvrši izbor te druge banke. U dokumentima treba da se nalazi i mjenica koju izvoznik – prodavac vuče na akreditivnu banku. Ovaj oblik akreditiva se nalazi između klasičnog evropskog akreditiva i mjeničnog rambusa.

Plaćanje kod uvoznog posla vrši se AKREDITIVOM.Nostro akreditiv ne može biti: a)konfirmiran, b)opoziv, c)prenosiv, d)loro

Loro akreditiv je ujedno i nostro. Zato što se radi o istom akreditivu, ali za jednu stranu je on loro, a za drugu nostro.

Kod izvoznog posla nalog za izdavanje akreditiva izdaje: Domaći izvoznik svojoj poslovnoj banciDomaći izvoznik ino-banciIno-uvoznik svojoj poslovnoj banciIno-uvoznik poslovnoj banci izvoznika

19

Honorisanje dokumentarnog akreditiva znači otkup dokumenata kroz stvarno plaćanje kupljene robe sa stvarnom isporukom robe.

Na koji način prodavac štiti svoj interes kod naplate dokumentarnim akreditivom:Naplata odmah po otpremi (daleke zemlje)Eliminacija rizika ocjene boniteta kupcaEliminacija političkih rizika zemlje kupcaSmanjenje rizika jer pored kupca odgovara i bankaMogućnost obezbjeđenja dodatnog finansiranjaPravna jurisdikcija – domaći sudovi

Neurednost u pogledu podnošenja dokumenata radi njihove naplate iz otvorenog dokumentarnog akreditiva predstavlja devizni prekršaj. TAČNO

Navedite dokumente koji se koriste kod plaćanja neopozivim dokumentarnim akreditivom tj. dokumenti u akreditivnom poslovanju:Trgovačka faktura sa specifikacijom robe,Pun sklop konosmana glaseći na kupca,Uvjerenje o porjeklu robe, Prenosiva polisa o osiguranju robeAtest proizvođačaBanka koja je izvršila potvrdu akreditiva je KONFIRMIRAJUĆA BANKA.

Jednoobrazna pravila i običaji za poslovanje dokumentarnim akreditivom – to su jedinstvena uputstva za poslovanje sa svim vrstama akreditiva u spoljnoj trgovini, obavezujući za stranke, sem ukoliko su se one drugačije sporazumjele. Jednoobrazno regulišu materiju plaćanja putem akreditiva u cjelosti: vrste akreditiva, odgovornosti banaka i nalogodavaca, dokumenti za prezentaciju, vrijeme trajanja važnosti akreditiva, produženje važnosti, prenošenje i negociranje akreditivnog iznosa od strane korisnika.

Ispravni su samo oni dokumenti koji u svakom pogledu odgovaraju uslovima iz teksta otvorenog akreditiva. Kad su svi potrebni dokumenti prikupljeni, sređeni, provjereni i kompletirani, bez odlaganja se pristupa njihovoj naplati predajom kod banke domicila akreditiva uz jedan propisani dopis izvoznika.Ukoliko se iz bilo kojih razloga izvoznik nije u mogućnosti da podnese uredne i kompletne dokumente banci na naplatu, do roka trajanja važnosti akreditiva na naplatu, ta se situacija mora na vrijeme sagledati. Izvoznik će se odmah obratiti neposredno kupcu, da uz nužna obrazloženja zamoli i ishodi odgovarajuće produženje vrijednosti akreditiva za naplatu, koje treba banka prodavca da dobije i o tome najbitnije obavjesti izvoznika. Ako prije naplate istekne važnost akreditiva i na traženje izvoznika za njegovo produženje kupac negativno odgovori, onda je prodavac svojom nemarnošću u poslu siguran vid naplate putem dokumentarnog akreditiva pretvorio u manje siguran vid – putem inkaso posla.

Domać firma ''alfa'' zaključila je ugovor sa inostranom firmom ''omega'' o kupovini pića u vrijednosti od 150000 KM. Ugovorom je predviđeno plaćanje dokumentarnim akreditivom sa rokom dospjeća 45 dana od dana isporuke. Domaća je ''alfa'' dala je nalog svojoj poslovnoj banci da za firmu ''omega'' otvori takav akreditiv. Dobivši obavjest firma ''omega'' izvršila je isporuku ugovorene robe domaćoj firmi. Izvozni referent firme ''omega'' zaboravio je da proslijedi akreditivna dokumenta banci nalogodavca po akreditivu, tako da je rok važenja akreditiva istekao. Šta će korisnik akreditiva poduzeti? – preći će na inkaso posao.

20

INKASO POSAO – dokumentarna naplata

Zajednička karakteristika inkaso posla i akreditiva je to da se kod oba radi o dokumentarnoj naplati. Međutim, od akreditivnog posla banka ima obavezu plaćanja, dok kod inkaso posla banka nastupa samo u ulozi inkasanta, bez obaveze da garantuje uspješnost inkaso posla. (visok nivo povjerenja između kupca i prodavca)

Osnovni nedostaci inkaso posla:Nesigurnost naplate (sa stanovišta prodavca)Kupac plaća isporučenu robu prije nego je tu robu preuzeo tj. plaća robu prilikom podnošenja dokumenata (a možda je ta roba u toku prevoza i oštećena)Znači, banka je dužna pokušati naplatu (ne vrši angažovanje vlastitih sredstava), ali rizik naplate snosi izvoznik – prodavac, odnosno naručilac inkasa.

Učesnici inkaso posla su:Izvoznik – prodavacBanka izvoznikaBanka naplateUvoznik – kupacIzvoznik prodavac, nakon otpreme robe, dostavlja dokumenta svojoj banci i pismenim nalogom joj daje uputstva u vezi sa naplatom predatih joj dokumenata. Banka izvoznika dobijena dokumenta dostavlja korespondentskoj banci tj. banci naplate koja obavještava u nalogu naznačenu osogu da preuzme dokumenta i inkaso naplate. Uvoznik – kupac je obavezan da se odazove na poziv banke naplate i da izvrši isplatu inkaso iznosa čime stiče pravo raspolaganja robom.Osnovna prednost inkasa su smanjeni troškovi.

prosljeđivanje rob. dokumenata

plaćanje ili obavještenje o dospjeću

slanje robe plaćanje ili prosljeđivanje obavještenje o robnih dospjeću dokumenata

slanje robe

plaćanje ili akceptiranje

prezentacija robnih dokumenata

Vrste inkaso poslova:

21

Banka izvoznika

Banka uvoznika

Izvoznik

Špediter

Uvoznik

DOKUMENTARNI INKASO POSAO – predstavlja slanje jedne ili više trasiranih mjenica koje mogu biti, ali i ne moraju, akceptirane, zatim slanje solo mjenica, čekova... putem kojih se ostvaruje naplata.

ROBNI INKASO POSAO – podrazumjeva naplatu robnih, komercijalnih dokumenata, koji se otkupljuju na različite načine – isplatom, akceptiranjem mjenice...

LORO INKASO POSAO – dokumentarna naplata kada domaća banka primi nalog od inostrane banke da pozove domaću firmu (uvoznika) da otkupi dokumenta, preuzme robu.

NOSTRO INKASO POSAO – kada se robni i finansijski dokumenti šalju iz zemlje davaoca naloga prema inostranstvu.

INKASO POSAO UZ BANKARSKU GARANCIJU – banka uvoznika garantuje izvozniku isplatu po prijemu odgovarajućih dokumenata. Ova garancija je uslovljena jer se koristi kada kupac banci garantu ne doznači protuvrijednost isporučene robe. Naziva se još i KVAZI INKASO POSAO.

DIREKTNI INKASO POSAO – izvoznik robna dokumenta šalje direktno kupcu očekujući od njega isplatu (visoko povjerenje)

DOZNAKA (BANKARSKI PLATNI NALOG) – zasniva se na odobravanju odnosno zaduživanju tekućih računa. Kada primi nalog za izvršenje doznake, banka provjerava da li nalogodavac ima pokriće. Nakon toga izdaje nalog svojoj korespodentskoj banci u inostranstvu da korisniku isplati u nalogu navedeni novac.Bitni elementi bankarske doznake: -podaci o korisniku doznake, -za čiji račun se dostavlja doznaka, -iznos doznake, -osnov doznake, -potvrda postojanja pokrića doznake.Vrste bankarskih doznaka:Robne (imaju za osnov robu koja se plaća na osnovu fakture ili odobravanjem avansa) i nerobne (imaju osnov u jednostranim transferima, raznim uslugama...)Nostro (domaća banka daje nalog ino-banci da izvrši isplatu) i loro (ino banka daje nalog domaćoj banci da izvrši isplatu)Bezuslovna i uslovna

Identor (prodavac) i identar (kupac) – kupoprodajni odnos.

Inkaso posao se još može podijeliti na:Bankarski inkaso (sa i bez garancije)Direktni inkaso posao

Inkaso se koristi kada postoji povjerenje među poslovnim partnerima.

Jednoobrazna pravila za inkaso – regulišu postupak trgovačkih preduzeća pri naplati isprava (dokumenata) o isporučenoj robi ili izvršenoj usluzi. Pravila regulišu postupak i ulogu banaka, koje po nalogu trgovačkih preduzeća treba da izvrše inkaso posao (naplata isporučene robe ili usluge, pribavljanje akcepta od kupca i sl.).

Izvozimo bukove elemente za namještaj u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio nam je pismo u kojem nas obavještava da će plaćanje izvršiti u skladu sa ugovorom neopozivim DA-

22

vom kojeg treba otvoriti u roku od 10 dana. Da bi se ovaj posao mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu:Da hitno kontaktira našu poslovnu banku i traži otvaranje akreditivaDa hitno kontaktira poslovnu banku kupca i traži otvaranje akreditivaDa hitno kontaktira našu poslovnu banku i traži bankarsku garancijuDa hitno pošalje saglasnost ino-partnera za uslove plaćanjaDa do daljnjeg ne preuzima nikakve aktivnostiDa hitno pošalje upit ino-partneru i traži pojašnjenje

Uvozimo modnu obuću od prodavca iz Francuske. Ugovoreno je plaćanje neopozivim dok. akreditivom posredstvom SG Banque iz Liona. Naša poslovna banka je Universal banka dd Sarajevo. Roba je isporučena i uskladištena u našem skladištu. Prodavac nam dostavlja fakturu sa zahtjevom da izvršimo plaćanje. Dat ćemo nalog uvoznom referentu da:Da hitno kontaktira našu p.b. i traži otvaranje akreditivaDa hitno kontaktira našu p.b. i traži zatvaranje akreditivaHitno izda nalog banci za plaćanje po primljenoj fakturiHitno vrati primljenu fakturu poslovnom partneruHitno zahtjeva izmjenu ugovora po pitanju plaćanjaHitno primljenu robu vrati prodavcu.

U slučaju isteka roka akreditiva, prodavac će tražiti INKASO NAPLATU.

MEĐUNARODNI PLATNI PROMET

Međunarodni platni promet realizuje se posredstvom ovlaštenih banaka, putem partnerskih, korespodentskim bankama, a cilj je da se izvrši transfer sredstava od prodavca do kupca.

Subjekti MPP su: nalogodavac, korisnik i banka.

Svaki nacionalni novac u međunarodnim okvirima pojavljuje se u 2 forme i to:U formi efektivnog novca koji se naziva valutaU formi potraživanja na računima u inostranstvu koja se nazivaju devizama.

Platni promet može da bude:Slobodan p.p. – promet bez ikakvih ograničenjaVezan ili kontrolisan.

Karakteristike međ. platnog prometa (međ. plaćanja):Obavlja se između pravnih i fizičkih lica rezidenata različitih carinskih, pravnih, političkih i ekonomskih sistema vrši se u različitim nacionalnim valutamaMPP obavljaju ovlaštene poslovne banke putem korespodentnih banakaUzrokuje brojne rizike

Izvozimo drvenu rezanu građu u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio nam je zahtjev u kojem traži da plaćanje izvršimo neopozivim dokumentarnim akreditivom otvorenim u korist njegove poslovne banke u Milanu. Da bi se ovaj posao mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu da:

23

Hitno kontaktira našu PB i traži otvaranje akreditivaDa hitno kontaktira PB kupca i traži otvaranje akreditivaDa hitno kontaktira špeditera, traži ponudu za njegove uslugeDa hitno pošalje saglasnost ino-partnera za uslove plaćanja ???Da hitno pošalje upit ino-partnera i traži pojašnjenjeDa ne preuzima nikakve aktivnosti

Međunarodni platni promet predstavlja plaćanje i naplatu preko državne granice.

KOMPENZACIONI POSLOVI

Kompenzacioni poslovi u suštini predstavljaju prostu razmjenu robe za robu, usluge za robu ili pak usluge za uslugu.

Vrste kompenzacija:PROSTA (BILATERALNA, DIREKTNA, VLASTITA) KOMPENZACIJA – kada je izvoznik (uvoznik) iz zemlje A saglasan da se dio isporučene robe od izvoznika (uvoznika) iz zemlje B primi u gotovini. Veoma je bitno pitanje osiguranja izvršenja kompenzacionog posla, koje se obavlja putem povjerenika (špeditera) gdje se roba neopozivo stavlja na raspolaganje uz nalog da je isporuči partneru odmah kada pod istim uslovima primi ugovorenu robu od njega.Najčešći akreditiv koji se ovdje koristi je kontra akreditiv. Kod proste kompenzacije učestvuju samo 2 spoljnotrgovinska partnera iz različitih zemalja koji su istovremeno izvoznici za robu koju prodaju, odnosno uvoznici za robu koju kupuju.

Zemlja A roba Zemlja B

Roba

Direktni kompenzacioni posao postoji kad poslovni partneri u različitim zemljama uvoze robu za koju nemaju neposredni interes. NETAČNO

PROŠIRENA (4 ili više) ILI MJEŠOVITA KOMPENZACIJA (3) – u kojoj učestvuju najmanje 3, a nerijetko i 4 ili više partnera iz dvije zemlje. S jedne strane djeluje prosti kompenzacioni posao jer je jedan učesnik ujedno i izvoznik i uvoznik, a sa druge strane nalaze se 2 učesnika od kojih je jedan uvoznik, a drugi izvoznik (mješovita kompenzacija).

Zemlja A Zemlja B Zemlja A Zemlja B roba roba

plaćanje plaćanje plaćanje

roba roba PROŠIRENA KOMPENZACIJA MJEŠOVITA KOMPENZACIJA

24

IzvoznikUvoznik

IzvoznikUvoznik

Izvoznik

IzvoznikUvoznik

Uvoznik Izvoznik

Uvoznik

IzvoznikUvoznik

Uzroci pojave ovih kompenzacionih poslova uglavnom je postojanje nerealnih cijena i deviznih kurseva, visoke stope inflacije, neravnoteža platnog bilansa...

TRIANGULARNA (TRILATERALNA) KOMPENZACIJAPojavljuje se kada su predmet kompenzacije razne sirovine. Javlja se u slučajevima kada 2 partnera iz 2 zemlje nisu u mogućnosti da obezbjede podudarne robe za izvoz, pa su prinuđeni da uvode partnera (jednog ili dva) iz treće zemlje koji posjeduje adekvatnu strukturu i količinu roba neophodnih za zatvaranje aranžmana. Znači, učesnici u triangularnom kompenzacionom poslu su: 2 partnera iz 2 zemlje i jedan ili 2 partnera iz treće zemlje. Zemlja A Zemlja B roba

plaćanje plaćanje

roba roba plaćanje Zemlja C

Ko se sve može pojaviti u ulozi povjerenika kod kompenzacionih spoljnotrgovinskih poslova: špediter, banka.VEZANI (BARTER) POSLOVI – globalna kompenzacija

VEZANI (BARTER) POSLOVI su mehanizmi izvršenja spoljnotrgovinskih transakcija u kojem se kupoprodaja u jednom pravcu povezuje sa obaveznom kupoprodajom u drugom pravcu. Naime, uvoz u jednom pravcu, uslovljava se izvozom u drugom pravcu.Iako su ovi poslovi slični kompenzacionim (uslovljavanje uvoza izvozom), razlika je u tome što se kod vezanih poslova finansijska likvidacija aranžmana obavlja u redovnom međ. prometu, zatim kod kompenzacija čitava transakcija mora se vremenski i vrijednosno podudara u oba smjera, dok kod vezanih ne.

Da li kretanje robe u suprotnom pravcu može početi prije nego što je završena prva isporuka kod vezanih poslova. Da, jer se poslovi ne moraju vremenski i vrijednosno podudarati.

Struktura roba za razmjenu definiše se robnim listama, koje sadrže popis izvoznih roba oba partnera. Ovdje sudjeluje veliki broj poslovnih subjekata.

Pojavni oblici vezanih aranžmana:Vezani poslovi čije se izvršenje bazira na jednom ugovoru kojim se definiše isporuka i kontra isporuka.Paralelni vezani poslovi – prvo se precizira i potpisuje osnovni ugovor, a ugovori o kontraisporukama nezavisnoUzajamni vezani poslovi – zaključuju se 2 posebna ugovora, a njihova realizacija se odvija vremenski nezavisnoPackage poslovi – gdje kontraisporuke nisu striktno ni vremenski, ni po asortimanu roba utvrđeneUnic team poslovi – zaključuju se 2 paralelna ugovora između 2 partnera koji pokrivaju isporuke

25

Izvoznik

Izvoznik

Izvoznik

Uvoznik

Uvoznik

Uvoznik

Bay-back poslovi – zaključuju se 2 ugovora međusobno neovisna, a njihova realizacija se odvija nesinhronizovano i na duži rok.

Banke izdaju bankarske garancije da će plaćanje i kontraisporuke biti obavljene na vrijeme, a istovremeno i garantuju odštetu drugom partneru ako ne dođe do isporuke ili preuzimanja robe u skladu sa ugovorom.

Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu može stupiti na snagu prije ili bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu. NETAČNO

Koji su ekonomski interesi vezanih barter poslova:Prodiranje na tržišta razvijenih zemaljaOlakšanje plaćanja roba i usluga iz uvoznog posla stvaranjem odgovarajućeg fond inostranih sredstava plaćanja u zemlji porjekla uvozne robeMože povoljno uticati na nivo cijena robe ili uslugaPoboljšanje strukture razmjene sa inostranstvom.

Međunaroni kliring – dolazi do kompenzacije cjelokupnog uvoza sa cjelokupnim izvozom između 2 države.

Switch poslovi – imaju izraziti špekulativni karakter. Najčešće su triangularne spoljnotrgovinske transakcije. Spoljnotrgovinski promet između partnera ne obavlja se direktno, nego putem posrednika iz neke treće zemlje, a koriste se u posredovanju plaćanja između partnera sa konvertibilnog platnog područja. Switch poslovi su poslovi valutne ili robne arbitraže ili kombinacija jedne i druge arbitraže u istom poslu. Odvijaju se kroz promet roba ili deviza, pri čemu se koristi postojeći pad ili razlika u cijenama ili kursevima. Motiv switchera za ulazak u transakciju je zarada koju ostvaruje na kursnim razlikama u disparitetu vrijednosti čvrstih (konvertibilnih) i mekih (klirinških) valuta. Učesnici u takvom poslovanju najčešće se i ne poznaju, po potrebi se i pitanje porjekla robe ne postavlja. Ukoliko uvozimo robu sa konvertibilnog platnog područja, a plaćamo je klirinškom valutom, tada plaćamo PREMIJU ILI AŽIJU, a ukoliko robu kupujemo sa nekonvertibilnog područja (u klirinškoj državi) a plaćamo je u konvertibilnoj valuti tj. devizama tada zaračunavamo DISKONT ILI DISAŽIJO.

Podjela switch poslova:Uvozni switch posao – svičer koji ima na raspolaganju klirinšku valutu stečenu uvoznim poslom uz određenje uvjete konvertuje u konvertibilnu valutuIzvozni – svičer vrši isplatu u konvertibilnoj valuti naplaćujući određeni diskont za primljeni iznos klirinške valute.

zemlja klir. područja izvozi putem posrednika u zemlju konvert. C

zemlja A vrši plaćanje konvert svičer zemlji C plaća klirin. valutom sredstvima svičeru uz određeni diskont

s. vrši plaćanje zemlji A svičer kupuje klirinšku valutu u konvertibilnoj valuti zemlje C uz određenu promjenu

26

Zemlja A Zemlja CSwitcher

zemlja konvertibilnog područja Aizvozi putem posrednika u zemlju klirinškog plaćanja B

zemlje B i C imaju međusobni klirinški platni sporazum po kojem zemlja B ima potražni saldo

SAVREMENI OBLICI FINANSIRANJA SPOLJNOTRG. TRANSAKCIJA

LIZINGLizing podrazumjeva vršenje prometa proizvoda u kome korisnik kupuje pravo upotrebe određenog dobra uz plaćanje određene periodične cijene tj. lizing zakupa određenog proizvoda (trajno potrošnih dobara, tehnološka oprema, mašine, nepokretnine...)

Vrste lizinga:OPERATIVNI LIZING – lizing poslovi koji su ugovorom o lizingu definisani na kraći rok, a mogu se otkazati u bilo koje vrijeme u skladu sa uslovima navedenim u ugovoru. Rok lizinga po pravilu je kraći od ekonomskog vijeka trajanja predmeta ugovora o lizingu. Zasnovan na tzv. NON – FULL – PAY – OUT ugovoru, s obzirom da davalac lizinga iz naknade koju plaća primalac može amortizovati samo određeni dio vlastitih investicionih troškova.FINANSIJSKI LIZING – stranke (davalac i primalac lizinga) po pravilu ugovaraju vremenski period u kojem ni jedna od stranaka ne može jednostrano raskinuti ugovor. To vrijeme odgovara ekonomskom vijeku trajanja predmeta zakupa. Zasniva se na tzv. FULL – PAY – OUT ugovoru gdje ukupan iznos ugovorene zakupnine po pravilu nadmašuje NC predmeta zakupa, tako da davalac lizinga u potpunosti amortizuje vlastite investicione izdatke. U F.L. zakupoprimac snosi sve troškove i rizike za opremu uzetu u zakup, a kod O.L. snosi zakupodavac.DIREKTNI I INDIREKTNI LIZING – svaki O.L. i F.L. može biti direktni ili indirektni. Indirektni l. (lizing u užem smislu) ima 3 strane tj. 3 strane učesnika: -isporučilac predmeta lizinga, -finansijer kao davalac lizinga, -primalac lizinga.U direktnom L. (lizing u užem smislu ili proizvođački l.) učestvuju samo 2 strane: -zakupodavac, -zakupoprimac LAVERAGED LIZING – nastala je iz potrebe za finansiranjem veoma skupih kapitalno intenzivnih projekata čiji ekonomski vijek trajanja može biti i preko 30 godina. Ima najmanje 3

27

Zemlja B

učesnika: -primalac lizinga, -davaoc lizinga, -kreditor na duži rok. L. L. moguć je i u varijanti O.L. i u varijanti F.L.

Finansijski aspekti lizingaOsnovna ekonomska f-ja lizinga je finansiranje nabave određenih dobara bez angažovanja vlastitog kapitala i bez ulaska u klasični kreditni odnos.Zakupoprimac pronalazi finansijera (lizing kompaniju) koja za njega kupuje opremu od isporučioca i zatim mu je ustupaju na upotrebu putem ugovora o lizingu. Ova operacija se obavlja uz 2 zasebna ugovorna odnosa i to: ugovor o prodaji opreme davaocu lizinga između isporučioca i lizing kompanijeugovor između lizing kompanije i zakupoprimca o uzimanju robe u zakup.

Nakon isteka ugovora o lizingu primalac lizinga ima pravo da:zamjeni postojeću opremu novom i savremenijom,da izvrši definitivan otkup predmeta lizinga plaćajući vrijednost neamortizovanog dijelada vrati predmet zakupa zakupodavca

Prednosti lizinga:mogućnost da investitor sačuva vlastiti kapital jer zakupnine plaća iz prihoda koje ostvaruje sam predmet zakupa,smanjuje se rizik zastarjevanja opreme..Nedostaci:mnogo je skup, može biti nepovoljan u zemljama koje imaju nepovoljan carinski režim i fiskalne propise.

Vrste lizing poslova zavisno od dužine vremena zakupa statusa zakupnog posla:lizing posao bez opcije kupca da dobro otkupi po isteku zakupa ili da vrijeme zakupa produži jednom ili više putalizing posao sa obavezom otkupa opreme po isteku ugovorenog roka zakupalizing posao sa mogućnošću produžavanja ugovorenog roka zakupalizing posao uz posebne uslove – primjenjuje se kod zakupa nekretnina

Da li se oprema kod lizinga može otkupiti prije isteka ugovora?Da, ako je tako ugovoreno.

Tri osnovne uloge faktora: posrednik i finansijer u ST poslovanju i delkredere zastupnik.

FAKTORING – kratkoročno finansiranjeFaktoring je sistem finansiranja izvoza (prodaje) u kojem faktoring organizacija preuzima, kupuje potraživanja prije njihovog dospjeća od svog poslovnog partnera.

U faktoringu imamo 3 učesnika:izvoznik (proizvođač)kupac koji je poslovni partner izvoznikafaktoring firma koja na tebe preuzima obavezu naplate potraživanja

Koje rizike na sebe preuzima faktor a koje ne?

28

Faktoring firma (faktor) na sebe preuzima samo delkredere rizik (rizik naplate), a ne i valutne i transferne. Za svoje usluge faktoring naplaćuje proviziju. Nema garancija. Faktoring firma pored otkupa potraživanja, za svog klijenta može i: voditi knjigovodstvo, kompjuterske usluge...

FORFETING – dugoročno finansiranjePodrazumjeva prodaju potraživanja iz osnova izvoza banci ili drugoj finansijskoj organizaciji. Ova potraživanja pokrivena su odgovarajućim garancijama, VP-a koja jamče data potraživanja.Prodavac potraživanja garantira kupcu potraživanja (forfetaru) valjanost Vp-a koji pokrivaju potraživanje koje je predmet kupoprodaje. Činom prodaje potraživanja svi politički i ekonomski rizici prelaze na forfetara. Predmet transakcija na forfeting tržištima su potraživanja obezbjeđena sljedećim vrstama VP-a:vlastita avalirana mjenicavučena avalirana mjenicabankarske garancije i neopozivi dokumentarni i terminski akreditivi.

Forfetar u ovoj transakciji naplaćuje od prodavca potraživanja iznos utvrđen fiksnom diskontnom stopom (LIBOR ili FIBOR) koja važi na dan obavljanja transakcije. Učesnici u forfeting poslu:uvoznikizvoznikforfetarbanka.

5 isporuka 1 kupoprodajni ugovor

7 isplata 10 2 11plaćanja u gotovu u skladu 4 notifikacija dospjećem 3 izdavanje instr. 6 prodaja obezbj. plaćanja instrum. obezvjeđ plaćanja

8 dostava dokumenata na naplatu 9 naplata usklađena sa dospjećem

Koji su viši oblici saradnje u spoljnotrgovinskom prometu?Poslovi izvoza – uvoza po inžinjering sistemuZajednička ulaganjaProstorna tehnička saradnjaLizing posloviFinansijska saradnja proizvođača i trgovca – faktoring, forfeting, franšizing.

TRANZITNI POSLOVI

29

IZVOZNIK

BANKAIZVOZNIKA

FORFETAR

UVOZNIK

BANKAUVOZNIKA

Tranzit, kao pojam, znači da roba na svom putu od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja u zemlji namjene prolazi ili dodiruje jedno ili više carinskih područja drugih, usputnih zemalja.

Vrste tranzitnog posla sa stanovišta tranzitnog prometa i obima usluga:direktni tranzitni posao – kada inostrana roba prelazi preko carinskog područja određene zemlje ili ga samo dodiruje na nekom graničnom prelazu bez neuobičajenih zadržavanja. Tada tranzitni posao obuhvata usluge prevoza i špediterske usluge rukovanja i praćenja robe u tranzitu.lomljeni tranzitni posao – kada se inostrana roba u tranzitu preko domaće carinske teritorije, zadržana izvjesno vrijeme radi pretovara, a po potrebi i uskladištenja i vršenja nekih drugih usluga rukovanja robom prije njene daljnje otpreme.tranzitno posredovanje – pored usluga iz lomljenog tranzitnog posla, može da obuhvati i određene usluge trgovačkog posredovanja kod daljnje prodaje robe u vlasništvu inostrane firme, a koja se nalazi na domaćoj teritoriji uskladištena i po carinskim nadzorom.

Vrste tranzitnih poslova zavisno od mjesta gdje se nalogodavac nalazi:aktivni – ako se usluga vrši po nalogu i za račun inostrane firmepasivni – kada inostrana firma vrši takve usluge po nalogu i za račun domaćih preduzeća.

POSLOVI DORADE, PRERADE I POPRAVKEOvi poslovi predstavljaju vršenje proizvodnih usluga za račun nalogodavca iz inostranstva ili za domaću robu koja je namjenjena ivzozu.

Aktivni posao dorade – ako se vrši proizvodna usluga za račun inostranog nalogodavca u vidu dorade, prerade, popravke... na njegovim sirovinama ili polufabrikatima. Kroz taj posao se ostvaruje devizni priliv u spoljnotrgovinskom prometu.Pasivni posao dorade – kada domaća privredna organizacija izvozi svoje sirovine ili polufabrikate radi njihove dorade, prerade... u inostranstvo. Takav posao znači odliv za domaći platni promet, jer se radi o uvozu usluga.

Tvornica donjeg veša ''Novitet'' B. Petrovac vrši bijeljenje pletiva u fabrici ''Napredak'' Karlovac. O kakvom se poslu u ovom slučaju radi? –pasivni posao doradeFirma ''Boss'' iz Italije obezbjeđuje potrebne sirovine i pomoćni materijal, i vrši šivanje odijela svoje jesenje kolekcije u preduzeću ''Borac'' Travnik. O kakvom se poslu ovdje radi? –aktivni posao dorade

Korist za domaću privredu kod poslova dorade i popravke: potpunije zaposlenje slobodnih proizvodnih kapaciteta preradom sirovina u našoj zemlji po nacrtu i recepturi inostranih nalogodavaca, stiču se nova saznanja i iskustva za domaću proizvodnju.

REEKSPORTNI POSLOVI (uvoz radi izvoza)Reeksportni posao postoji onda kada se roba kupuje u jednoj zemlji radi njenog izvoza u drugu zemlju sa ili bez naknadne dorade i dodirivanja sopstvene carinske teritorije. Najčešća finansijska likvidacija ove trgovačke operacije je da se roba prodavcu u zemlji porjekla plati u klirinškom prometu, a naplata iste robe iz zemlje namjene u valuti te ili neke treće zemlje, po sporazumu.Reeksportni troškovi imaju karakter: a)špekulativni posao, b)posao razvojnog karaktera.

30

Kroz reeksportne poslove ostvaruju se vrlo osjetljivi i odgovorni zadaci za domaću privredu i odnose u spoljnotrgovinskoj razmjeni tj. makroekonomski interesi firme kod reeksportnih poslova:konverzacija klirinških potraživanja iz mekih u tvrdeprodiranje na nova tržišta i pariranje mjera konkurencije na postojećimoživljavanje STrazmjene u klirinškom prometu intervencijom na odgovarajući načinalimentacija kliringa je ustvari suprotan od konverzije klirinskog potraživanja

Reeksport je posredovanje pri kupoprodaji među partnerima koji se nalaze u različitim zemljama.Osnovni motivi reekspotrnih poslova:ostvarivanje razlike u cijenikorištenje postojećih razlika u carinskim stopamaizbjegavanje određenih ograničenja.

Pojavni oblici reeksporta:reeksport u užem smislu (uvoz radi izvoza),reeksport u širem smislu (uvoz, dorada, prerada, izvoz).Sa stanovišta carinske teritorije razlikujemo:reeksport sa brisanjem tragova reeksportatranzitni reeksportčisti reeksport.

Specijalni ST poslovi:kompenzacioni poslovivezani poslovireeksportni posloviposlovi dorade, prerade i popravketranzitni posloviswitch poslovi.Specijalni ST poslovi koriste se kada su nepovoljni uslovi za odvijanje ST razmjene, zbog defektnosti dejstva mehanizma cijena, plaćanja, obračuna i drugih vanekonomskih uticaja, a sve s ciljem održavanja privrednih odnosa sa inostranstvom.

FRENČAJZING

???

...radnji na ostvarenju zamisli investitora po projektnom zadatku. Inžinjering kao sistem objedinjuje sve faze priprema, izvršenja i provjere očekivanih rezultata ulaganja. Inžinjering podrazumjeva tj. poslovi izvoza – uvoza po inžinjering sistemu obuhvataju:rješenje problema tehnologije i tehnoloških postupaka,projektovanje postrojenja,organizaciju i izvođenje radova na ostvarivanju projekta do kraja,obezbjeđenje kadrovskih i materijalnih pretpostavki za izvođenje radova do kraja,sagledavanje ekonomskih i drugih efekata o radu objekta.

Ključ u ruke (turn key job) – za investitora je to neopoziva garancija da će objekat kvalitetno, na vrijeme i u svemu po ugovornom projektu i uslovima biti predat na korištenje.

31

Inžinjering se može podjeliti na nekoliko područja djelatnosti:studijski (analize, studije)projektantski (građevinski dio, oprema...)izvođački (izgradnja, montaža, opremanje...)organizacioni (obuka stručnog osoblja, know how, know why...)ekonomsko – finansijski (proračun obima ulaganja, cijene, rentabilitet poslovanja, izvori sredstava...)

troškovi finansiranja ST poslova kreditnim aranžmanima:kamata (kod multilateralnih i javnih izvora finansiranja uglavnom imamo fiksne k.s., dok privatni izvori finansiranja mogu imati fiksne, relativno fiksne i promjenljive k.s. kao referentne k.s. uglavnom se koriste LIBOR i FIBOR stope.)provizija na angažovana neiskorištena sredstva kredita COMMITMENT FE (ovaj trošak uglavnom se javlja kod kredita kupca i finansijskih kredita)jednokratni trošak – FRONTENDEC FEEtroškovi osiguranja ili garancije (plaća zajmodavac).

SPOLJNOTRGOVINSKE KALKULACIJE

Iznalaženje cijene, njene strukture i poslovnog rezultata rentabiliteta) – spoljnotrgovinske kalkulacije.

Podjela kalkulacija:po vremenu izrade kalkulacije mogu biti:predkalkulacija – radi se na osnovu poznatih podataka određenih elemenata kalkulacije (NC, zavisni i opšti troškovi), na osnovu nekih planiranih, očekivanih veličina (dobit, trgovački rizici...). Ona se radi prije ulaska u posao, da se vidi da li je posao interesantan ili nije, kakvi se rezultati mogu iz njega očekivati... Cilj izrade predkalkulacije je da se pronađe optimalno rješenje da bi se neki posao dobio i iz njega izvukla maximalna moguća korist.Kontrolna kalkulacija – ima 2 cilja, i to: upoređivanje troškovnih kategorija i poslovno – kontrolni karakter.Obračunska kalkulacija – radi se po završenom poslu izvoza i podnosi nadležnoj poslovnoj banci. Radi se na osnovu dokumenata o izvršenom poslu i stvarno nastalih troškova, a osnovna namjena je obračun razlike u cijeni i poreza na promet za proizvode, koji se za izvezenu robu vraćaju ili isplaćuju izvozniku.Konačna kalkulacija – pokazuje stvarni poslovni rezultat tog posla, greške i propuste u radu na izvršenju posla i pretkalkulaciji.

Sa gledišta dokumentovanosti podataka, kalkulacije mogu biti:Dokumentarna – radi se na osnovu dokumenata po izvršenom spoljnotrgovinskom poslu,Predračunska (planska) – radi se prije ulaska u određeni posao. Ona treba da posluži kao osnova za odluku preduzeća o prihvatanju ili neprihvatanju određenog posla.

S obzirom na predmet obrade, kalkulacija može biti:Prosta – ako je predmet kalkulisanja jedan određeni proizvod, određenih kvaliteta i cijene,Složena – ako je predmet kalkulisanja više varijanti jednog proizvoda sa različitim cijenama, ili s radi o različitim proizvodima slične namjene, a različitih cijena.

Podjela kalkulacije po vrsti trgovačkog posla:

32

Izvozna – u suštini je kategorija prodajne kalkulacijeUvozna – u suštini je kategorija nabavne predkalkulacije koja sadrži i dejstvo odgovarajućih instrumenata režima ST razmjene (isto i izvozna)Kalkulacija specijalnih ST poslova – pored elemenata izvozne ili uvozne kalkulacije, uzima u obzir i posebne okolnosti i ciljeve konkretnog specijalnog ST posla.

METODE ST KALKULACIJA:Sa gledišta osnove od koje se polazi u izradi:Progresivna – kada nam je NC poznata i na nju se dodaju svi ostali troškovi u vezi sa izvršenjem posla (zavisni troškovi, opšti troškovi, dejstvo instrumenata režima ST razmjene) da bi se dobila PC (izvozna) robe. Traži se PC, (NC+2T+OT)=PC?Retrogradna (inverzna) – polazi od PC u inostranstvu, da bi se uz odbitak svih ostalih troškova u vezi sa izvršenjem posla, dobila cijena u domaćoj valuti, koja se može platiti dobavljaču na unutrašnjem tržištu. ( ? –2T – OT)=PC, PC je poznata, a traži se NC.Diferenciona – je kombinacija prethodne dvije. Ona treba da pokaže da li postojeća razlika u cijeni (RUC) između domaće NC i PC u inostranstvu, može da pokrije sve nastale troškove i da obezbjedi odgovarajuću zaradu za izvoznika – uvoznika. NC+2T+ ? =PC Znači traže se troškovi prodaje.Sa gledišta primjenjenog vida računske tehnike:Dodajna – to je postupak iznalaženja konačne, tražene vrijednosti gdje se polaznoj osnovi (npr. cijena po ponudi) dodaju svi ostali troškovi koji su u neposrednoj vezi sa izvršenjem konkretnog trgovačkog posla, zatim opšti troškovi.Diviziona kalk. – primjenjuje se kada je potrebno da se pronađe cijena po jedinici mjere.

Kontrolna kalkulacija – je periodična, parcijalna kalkulacija koja treba da li se određeni posao u pogledu utrošaka i rezultata odvija na očekivani način, ili sa odstupanjima u snošljivim granicama ili ne.

Supstancijalna kalkulacija izvoznog poslaKod poslova izvoza individualno određenih predmeta kupoprodaje (proizvodi neserijske opreme) proizvođač izvoznik treba da izradi i tzv. supstancijalnu kalkulaciju. SK ulazi u sve moguće detalje troškova materijala, ličnih dohodaka radnika...SK u suštini se svodi na postupak preračunavanja svih pozicija proizvodne kalkulacije predmeta kupoprodaje u deviznu vrijednost i po važećem intervalutarnom kursu.

Partner nas je obavjestio da na području SA kantona može odmah prodati 4800 grijalica po cijeni od 200 KM/kom. grijalice smo do sada obično nabavljali iz Njemačke. Imamo saznanje da se grijalice odličnih karakteristika mogu nabaviti i na tržištu Slovenije. Da bi donijeli ovu odluku koju metodu kalkulacije koristimo?ProgresivnuRetrogradnuDiferencionuSupstancijalnuDobili smo poziv za dostavljanje ponude na tender za izgradnju fabrike za proizvodnju specijalnih armatura u Sudanu. Znamo da je naša fabrika u Sarajevu, pravljena prije rata, i znatno manjeg kapaciteta koštala oko 20 mil.DM. da bi dostavili kvalitetnu ponudu, koju metodu kalkulacije bi koristili?ProgresivnuRetrogradnu

33

DiferencionuSupstancijalnuMješovitu.Domaći partner nas je obavjestio da na području SA kantona može prodati 100t šećera po cijeni od 0,75 KM/kg. Šećer smo do sada obično nabavljali iz Mađarske. Imamo saznanja da se šećer odličnog kvaliteta i pod povoljnijim uslovima može nabaviti i iz Slovačke. Da bi donijeli odluku o prihvatanju ovog posla koju metodu kalkulacije koristimo: ProgresivnuRetrogradnuDiferencionuSupstancijalnuGARANCIJE

Bankarske garancije su sredstva obezbjeđenja plaćanja, garancija banke izdata za slučaj nastajanja određenih rizika, ako se posao ne bude odvijao u skladu sa odredbama zaključenog ugovora.

Razlika između akreditiva i garancije je u tome, da akreditivom banka preuzima obavezu plaćanja kao vlasnici, dok garancijom banka jamči za određenu obavezu urednog izvršenja posla ili plaćanja glavnog dužnika.

Osnovna svojstva bankarske garancije:Neopozivost – banka ne može odustati od već date garancije ili je pak povući dok traje rok njene valjanosti. Može samo ako se sve strane slože.Bezuslovnost – je pravilo kod kojeg izostaje obaveza povjerioca da naplatu od glavnog dužnika izvrši prinudnim putem.

Učesnici u poslovanju sa garancijama:Nalogodavac po garanciji (dužnik) – zahtjeva od banke izdavanje garancije, sklapa sa bankom poseban ugovor.Banka garant (dobiva proviziju)Korisnik garancije (povjerilac)

Bitni elementi garancije:Uvodni dio garancije koji obuhvata opis radnje za koju banka garantujeGarantirana obaveza (garantna klauzula) – definišu se uslovi na osnovu kojih korisnik garancije ima pravo da zahtjeva izvršenje garantovane obavezeIznos garancije – novčani izraz obaveze koji ima bankaRok važenja garancije – do kada se korisnik može obratiti banci sa protestom garancije.

Banka garant može preuzeti:Sopstvenu obavezu (banka garant preuzima sopstvenu obavezu da isplati garantovani iznos u slučaju da dođe do protesta garancije)Solidarnu obavezu (korisnik garancije ne mora se za plaćanje po garanciji prvo obratiti osnovnom dužniku, nego se može obratiti onome koga on izabere)Supsidijarnu (korisnik garancije za plaćanje po garanciji mora se prvo obratiti osnovnom dužniku, pa ukoliko on ne izmiri garantovani iznos onda se obraća banci garantu)Uslovljena obaveza (najnepovoljnija)

Vrste garancija

34

-Nostro (kada banka izdaje garanciju po nalogu svog klijenta) - Loro (kada banka prima garanciju u korist svog klijenta)-Direktne g. – povezuju banku garanta i korisnika garancije direktno, gdje korisnik garancije svoja prava iz garancije ostvaruje direktno od banke garanta (poznavanje boniteta banke garanta). kupoprodajni ugovor

zahtjev za izdavanje garancije izdavanje garancije izdavanje za notificiranje garancije izdavanje garancija uz notificiranje -indirektna g. – postoji ukoliko se između banke garanta korisnika garancije ubacuje još jedna banka u ulozi garanta (nizak nivo međusobnog povjerenja između partnera)

kupoprodajni ugovor

zahtjev za garancija izdata izdavanje na osnovu kontragaracije kontragarancije

kontragarancija

Tipičan primjer indirektne garancije je: KONTRAGARANCIJA

SUPERGARANCIJE (garancije na garancije: -ukoliko korisnik nema povjerenja u bonitet banke svog spoljnotrgovinskog partnera, on može da zahtjeva da za obavezu banke garanta supergarantuje određena banka visokog renomea i boniteta.

NOTIFICIRANE G. – su ustvari nepotvrđene garancije. Notificirajuća banka nema nikakvih obaveza po datoj garanciji, ngo ima ulogu da saopšti korisniku garancije da je u njegovu korist određena banka izdala garanciju.

KONFIRMIRANA G. (neka vrsta supergarancije)Korisnik garancije zbog nepovjerenja prema bonitetu banke garanta, može da zahtjeva da njenu garanciju potvrdi određena banka većeg renomea i boniteta. U osnovi konfirmacijom konfirmirajuća banka preuzima obavezu plaćanja ukoliko banka garant ne ispuni garantovanu obavezu.

ČINIDBENE I PLATIVE GARANCIJEVrste činidbenih garancija:Licitaciona garancijaBanka garant garantuje da će nalogodavac (ponuđač) po garanciji u slučaju da bude odabran od strane investitora kao izvođača radova potpisati ugovor sa investitorom u skladu sa ponudom koju je ovaj prezentirao. Obaveza banke garanta izražena je u novcu koji zahtjeva korisnik garancije ukoliko odabrani izvođač radova ne zaključi ugovor sa investitorom, te plaćanje po garanciji ima za cilj obeštećenje investitora kako on ne bi trpio štete zbog neuspjeha licitacije. Garancija za dobro izvršenje posla

35

UVOZNIKKUPAC

IZVOZNIKPRODAVAC

BANKA GARANTNOTIFICIRAJUĆABANKA

UVOZNIKKUPAC

IZVOZNIKPRODAVAC

BANKA UVOZNIKA

BANKA IZVOZNIKA

Investitor ugrađuje u ugovor obavezu izvođača da osigura garanciju za dobro izvršenje posla, čime želi da se obezbjedi za slučaj da izvođač ne realizuje ugovoreni posao na način kako je to potpisano ugovorom.Avansne garancije (garancije na povrat avansa)Nakon potpisivanja ugovora investitor vrši doznaku dijela ukupne ugovorene cijene. Ovaj iznos ima dvostruku ulogu:-predstavlja garanciju da je investitor ozbiljno pristupio finansiranju čitavog posla-avans je djelimično kreditiranje izvođača od strane investitora.Avansna garancija koju predaje izvođač radova investitoru predstavlja: garanciju banke da će izvođač radova vratiti investitoru uplaćeni avans.Konsignacione garancijeSu sredstvo obezbjeđenja principala za slučaj da zastupnik ne izvršava svoje obaveze saglasno ugovoru koji reguliše njihov međusobni odnos.Carinske garancijeGarancije čiji je korisnik domaća carinarnica definiše da će roba, koja je privremeno uvezena bez plaćanjanja carine, radi prerade ili dorade, u određenom roku biti vraćena inostranom vlasniku.

Činidbene garancije – banka garant garantuje da će nalogodavac po garanciji uredno izvršiti određenu činidbu.Plative garancije – pokrivaju obaveze nalogodavca po garanciji koje se odnose na izvršenje plaćanja.

Vrste plativih garancija:Garancija za otplatu kredita prodavca (izvođača) – koristi se kod velikih projekata, a izvođači ovih projekata javljaju se kao kreditori. Ove garancije možemo podjeliti na 2 tipa:Bankarske garancije za plaćanje po garantnom kreditu putem doznakeGarancije za iskup mjenice.Garancije za otplatu finansijskog kredita – prate kredite date u novcu tj. likvidnim sredstvima.

Ekonomski smisao garancije prodavcuOna je instrument zaštite interesa kupcaOna je moćno sredstvo borbe sa konkurencijomOna je instrument povećanja obima prodaje.

ROBNI DOKUMENTI

Oni obuhvataju: Trgovačke dokumenteTransportne dokumenteCarinske dokumenteGarancije.

TRGOVAČKI DOKUMENTITrgovačka faktura – je osnovni robni dokument, a odnosi se na isporučenu robu, ispostavlja je prodavac (izvoznik) pri isporuci robe u potrebnom broju primjeraka. Faktura se ispostavlja na ime i adresu kupca robe ili usluga a potpisuju je 2 ovlaštena lica. Može se ispostaviti i nakon izvršene kontrole i mjerenja robe na ugovoreni način.

36

Prethodna faktura – upućuje se na adresu kupca u slučaju kad je preuzimanje robe ugovoreno u mjestu opredjeljenja. Koristi se kod tzv. tržišne prodaje robe u inostranstvu.Proforma faktura – formalno sadrži sve elemente trgovačke fakture, ali na neobavezan način, jer označena cijana ne predstavlja cijenu isporučene robe niti čiju obavezu plaćanja po toj osnovi.Specifikacija robe – sadrži detaljan opis svih pozicija isporučene robe koja nije mogla biti obuhvaćena na taj način u trg. fakturi zbog nedostatka prostora. Ona sadrži sve količine robe po stavkama (bruto, neto težina), a ne sadrži cijene niti pojedinačno, niti ukupnu vrijednost isporučene robe.Lista pakovanja – je specifikacija robe po koletima, kako je upakovana. Prilaže se trg. fakturi, a pojedan primjerak se stavlja u svako koleto neposredno ispod poklopca.

TRANSPORTNI DOKUMENTIKonosman – je dokument koji vozar u pomorskom transportu izdaje pošiljaocu robe, kao potvrdu da je u njemu označenu robu primio na prevoz morskim putem. Predstavlja i ugovor o prevozu, i onaj ko ga uredno posjeduje može neograničeno raspolagati sa robom na koju se odnosi. Roba se može podići od pomorskog prevoznika ili njegovog agenta uz predaju od njih izdatog originala konosmana. Konosman se izdaje u tzv. ORDER FORMI (negociabilan – gdje se može indosamentom prenijeti svojina nad robom) ili RECTA FORMI (nije negocijabilan – ne može se prenositi)Prema stanju robe i ambalaže koju je brodar ukrcao, konosman se izdaje kao:Čisti konosman – ne sadrži nikakva zabilješku brodara, na određenom mjestu, da je roba ukrcana u manjkavom stanju (da curi ambalaža, da je loše rezano, zapakovano...)Nečisti konosman – sadrži zabilješku brodara, na određenom mjestu da je roba ukrcana sa vidnim znacima neispravnosti na ambalaži ili robi.Banka, po pravilu, odbija da honoriše dokumente sa nečistom teretnicom (konosmanom) ili ih u krajnjem slučaju honoriše ''pod rezervom'' saglasnosti nalogodavca. Pomorski konosman konosman može glasiti: na ime, na donosioca tj. po naredbi (prosta predaja iz ruke u ruku) kapetan odgovara za robu dok je na brodu. On je ukrcajni i otpremni dokument.

Međunarodni tovarni list, kao i njegova kopija je potvrda vozara u željezničkom prevozu da je u njemu označenu robu primio na prevoz od utovarne do uputne stanice. Tovarni list izdaje otpremna željeznička stanica na ime primaoca robe. Tovarni list nije ugovor, niti je HOV, niti se može prenositi na treća lica. Original međunarodnog tovarnog lista ide sa transportom.Međunarodni tovarni list glasi na ime. Ukoliko se željeznica i pošiljalac mogu sporazumjeti pa prevoznik izda prenosivi tovarni list koji potpisuju obje strane, tada MTL može glasiti po naredbi ili na donosioca, tada bi predstavljao HOV.

Imalac kopija MTL u svakom momentu može spriječiti isporuku robe! DA

Potvrda špeditera – o prijemu robe na neopozivu otpremu po nalogu pošiljaoca, praktikuje se u ST poslovanja u slučajevima kada se radi o DENČANIM pošiljkama, gdje se mora sačekati prikupljanje dovoljnih količina na zbirni vagon robe u određenom pravcu.Izdavanjem ovakve potvrde špediterska firma preuzima garanciju u korist primaoca robe da će ona neopozivo biti otpremljena u mjestu i na adresu, koji su označeni u izdatoj potvrdi.

Koje su obaveze izvoznika u transportu robe? – transportni dokumenti.

DOKUMENTI OSIGURANJA ROBESu posebna grupa transportnih dokumenata u koje spadaju:

37

Polisa osiguranjaPotvrda o osiguranjuSkladišnica (varant)Polisa osiguranja je ustvari dokaz o postojanju ugovora o osiguranju robe na način i pod uslovima koji su označeni u polisi. Izdaje je osiguravajuća organizacija ili njene poslovne ispostave na posebnom obrascu.

Da li pri transportu roba mora biti osigurana? DA

Potvrda o osiguranju (certifikat) – praktikuje se kada pošiljalac robe ima generalni sporazum o osiguranju njegovih tereta sa određenom osiguravajućom organizacijom u zemlji ili inostranstvu.Skladišnica – izdaje je na posebnom obrascu skladištar sopstveniku robe, koja je za određeno vrijeme uskladištena na čuvanje: skladištar izdavanjem skladišnice neopozivo potvrđuje da je u njoj označenu robu primio na čuvanje i uvez u skladišnu knjigu, da će je izdati njenom sopstveniku označenom u skladišnici ili licu koje on bude označio.Skladišnica se izdaje na ime ili po naredbi i predstavlja robnu HOV. Ako je na ime, prenosi se cesijom (ustupanjem), a po naredbi prenosi se indosamentom (gdje se prenose prava raspolaganja robom koja je u njoj upisana).

CARINSKI DOKUMENTICarinska izvozna i uvozna deklaracija (isprava)Uvjerenje o krajnjoj namjeni robe – u posebnim slučajevima prodavac zahtjeva i ovo uvjerenje, kojim on treba da se obezbjedi od daljnjeg reeksporta robe, koja je predmet kupoprodaje, a izdaju ga državni organi.Uvjerenje o porjeklu robe – pokazuje porjeklo robe u pogledu njene proizvodnje i izdaje ga Privredna komora.Konzularna faktura – isprava kojom konzul zemlje namjene u zemlji izvoza potvrđuje vjerodostojnost fakturisane cijene robe (ad valorem – po fakturnoj vrijednosti ocarinjene robe)Carinska faktura – zahtjeva se pri uvozu nekih kategorija robe u SAD, Australiju i druge zemlje.Sanitarno uvjerenje (roba sposobna za ljudsku ishranu)Veterinarsko uvjerenje (da u označenom reonu proizvodnje predmetne robe u to vrijeme nije bilo nikakvih ??? bolesti, zaraza koje bi uticale na kvalitet robe)Fitopatološko uvjerenje (nije bilo biljnih bolesti).

DEVIZNI SISTEM

Devizni sistem – predstavlja skup mjera, potpisa i postupaka za regulisanje prometa devizama za poboljšanje platne bilanse i osiguranja stabilnosti valute.

Mjere i instrumenti državne intervencije:Kvalitativna devizna ograničenjaKvantitativna devizna ograničenjaPrikrivene intervencije u regulisanju valutnih rizikaDevizna kontrola

Osnovni instrumenti kvantitativnih deviznih ograničenja:Instrumenti regulisanja deviznog priliva

38

Instrumenti regulisanja deviznog odliva

Vrste kvantitativnih mjera:Devizne kvote – kvantitativna mjera kojom država određuje koliko neko preduzeće smije uvoziti određene robeDevizne dozvole – kvantitativna mjera kojom država izdaje određene dozvole za plaćanje u inostranstvuVezivanje uvoza sa izvozomDevizne aukcije – raspodjela unaprijed određenog iznosa deviza kupcima koji ponude najpovoljnije usloveOstala regulisanja uvoza roba i usluga (kombinacija navedenih metoda).

Osnovni instrumenti kvalitativnih deviznih ograničenja:Kursevi (tečajevi)Posebni instrumenti valutnog uticaja na međunarodne privredne odnose.Vrste kvalitativnih mjera:Izvozno – uvozni koeficijenti – je kvalitativna mjera za stimulisanje izvoza tj. država određenoj marki za izvoz daje određeni koeficijentPoreska refakcija – poreske olakšice koje država uvodi za izvoznike (oni ne plaćaju određene poreze). Korištenje tih olakšica obezbjeđuje međunarodni špediter. To su, ustvari, poreska oslobađanja.Izvozne premije – kvalitativne mjere gdje država daje preduzeću premiju po osnovu određenog izvoza.Retacione kvote – slobodno raspolaganje dijelom ostvarenih deviza.............................Prikrivene intervencije u regulisanju valutnih rizika (olakšice kod uvoza ili kreditiranje izvoza.

PRELEVMAN – privremena mjera države ili plaćanje dađbine za manja pakovanja robe.

ZASTUPNIŠTVO Principal se obično ugovorom obavezuje da robu, koja je predmet zastupničkog odnosa, neće nuditi ni prodavati preko trećih lica na području povjerenom zastupniku. Međutim, principal često zadržava za sebe pravo ''direktne prodaje''. Znači, on može sam bez pomoći zastupnika nuditi i prodavati robu na području koje obrađuje zastupnik. Tada zastupniku pripada provizija u nešto smanjenom obimu tzv. KONTROLNA PROVIZIJA, čiji se iznos određuje ugovorom o zastupstvu.

KORUPCIJA

KORUPCIJA – je obavljanje javnih poslova u privatnom interesu.Korupcija obuhvata: podmićivanje, iznuđivanje i pronevjeru javnih fondovaU korupciji učestvuju: privatnik i državni dužnosnik.PODMIĆIVANJE – to je radnja koja utiče na izbor privatnih kompanija na nekom natječaju za obavljanje poslova.Korupcija može biti: rijetka, široko rasprostranjena, i sistematična.

39

IZVOZNI POSAO

Zaključenju kupoprodajnog ugovora za isporuku određene robe inostranom kupcu prethode radnje koje treba da omoguće kupcu da sagleda i odabere vrstu ili tip proizvoda koji ga interesuje, kao i uslove prodaje kod nas i kod konkurencije.

PRIPREMNE RADNJE IZVOZNOG POSLA OBUHVATAJUTrgovački upit iz inostranstva (nikakav upit od strane kupca iz inostranstva ne bi smio da ostane bez odgovora)Dostavljanje izvozničke ponude i uzorakaVođenje trgovačkih pregovoraZaključenje ugovora o kupoprodaji robe ili usluga...................................

VALUTNA KLAUZULA – treba da isključi neopravdanu korist kupca zbog eventualne devalvacije ugovorene valute.

Plaćanje robe kod izvoznog posla (zavisno od značaja i veličine posla, boniteta kupca, postojećih deviznih propisa...)Vrši se:Akreditivom uz predaju dokumenata o izvršenoj otpremi robeDoznakomPraktikuje se plaćanje avansa, međuavansa.

U sastavu ekipe za vođenje trgovačkih pregovora ne treba da uđe opšti rukovodilac preduzeće (generalni direktor, njegov zamjenik u slučaju odsutnosti.)

KONSIGNACIONI RAČUN – koristi se za robu koja se nalazi na konsignacionom skladištu i ne može napustiti to skladište dok se sredstva ne uplate na ovaj račun.

Mjere podsticanja izvoza:Izvozne premije tj. povraćaj carinePoreske refakcijeUvozno izvozni koeficijent.

UVOZNI POSAO

Predradnje uvoznog posla:Prikupljanje ponuda (najvažniji posao kod pripreme uvoznog posla)Obrada cijene i analiza ponudaVođenje trgovačkih pregovoraZaključenje kupoprodajnog ugovora

Plaćanje robe kod uvoznog posla:Avans koji se obično plaća doznakom u korist prodavcaDokumentarni akreditivMjenični kreditNotifikacija neopozivog depozita mjeničnih akcepata

40

Uvozni status robe može biti:Slobodan uvozKontigentirani uvozUvozna dozvola

Način obavljanja uvoza robe u pogledu utvrđivanja uslova kupoprodaje su: direktna pogodba, javno nadmetanje.Odstupanje od cijene kod uvoznog posla: -15%.........................

INDENT POSAO – kada kupac, obično iz neke nerazvijene zemlje dostavlja svoj nalog agentu (obično lice iz razvijene zemlje), da plasira poruđbinu kod nekog od najpovoljnijih izvoznika (čvrst je i neopoziv).

Vrste indent poslova: Zatvoreni (isporučilac određen)Otvoreni (ident traži najpovoljnijeg isporučioca)

Komisioni indent posao – kupac pored cijene i ostalih elemenata fiksira i proviziju indent agenta pa to dobije formu komisionog posla.

CIJENA

Direktna cijena – ako je cijena određena u svim njenim pojedinostima.Indirektna cijena – ako se ugovorne strane, tekstom kupoprodajnog ugovora, pozivaju na neko treće lice ili izvor koji će na određeni način utvrditi cijenu robe, ili prihvataju cijenu važeću na određeni dan.

Ugovaranje cijene s obzirom na količinu robe i usluge:Po jedinici mjere predmeta kupoprodaje (jedinična cijena)Za cijelu isporuku koja je predmet kupoprodaje (ugovorena bruto c.)Po sadržini korisne materije.

Orjentaciona cijena – određuje obično za duže periode i primjenjuje se kod ispostavljanja ponude sa neobaveznom cijenom ili izrade cjenovnika robe.Osnovna cijena – praktikuje se kod zamjenjive robe za jedan standardni, prosječni kvalitet iste.

Zaključivanje kupoprodajnog ugovora klauzula ''circa'' ili ''oko'' ostavlja mogućnost da prodavac isporuči više ili manje robe do 10% od ugovorene količine (npr. živa goveda)

PARITET znači da kod trenutka ili mjesta na putu robe od fabrike ili skladišta prodavca do mjesta opredjeljenja, ugovorena c. pokriva i troškove uobičajene ambalaže, transporta, rukovanja robom, rizika, osiguranja, taksa i dađbina.

Cijena predmeta kupoprodaje zavisi i od uslova i dospjeća plaćanja ugovorene protivrijednosti: a)u gotovom, b)na kredit.

Tržišna podjela cijena:

41

Cijena proizvođača – obuhvata troškove proizvodnje, društvene prihode i ukalkulisanu zaradu,Tržišna cijena – nastaje pod dejstvom tržišnih zakona ponude i potražnje, u određenom mjestu, tržištu. To je najpovoljnija c.koja se u određeno vrijeme postiže na tačno određenom tržištu za utvrđenu vrstu i kvalitet robe i paritet isporuke. Svjetska cijena najčešće se odnosi na berzanske kotacije cijena za robu koja je predmet berzanske trgovine u ST prometu.Monopolske cijene – obezbjeđuju super profitDamping c. – je bitno ispod postojeće tržišne c.te robe u zemlji kupca, pa i prodavca, a u nekim slučajevima čak i ispod troškova proizvodnje tih gotovih proizvoda u zemlji porjekla (politika prodiranja na nova tržišta, proširenje obima prodaje)Administrativne c. – utvrđuje država, i fiksne su i ostaju na snazi do izmjeneDirigovane c. – kombinacija dejstava mjera države i trž. okolnostiTekuća c. – to je tržišna c.koja važi na određenom mjestu i u određenom vrem. razdoblju po kojoj se osnovna masa date robe kupuje ili prodajeStalna cijena – važeće tržišne c.za određeno dobro na utvrđeni dan ili su prosjek trž.c.za određeni period koji se uzima za bazu.Fiksna cijena je ona koju u toku cijelog ugovorenog roka isporuke robe ili usluge, bez obzira na njegovu dužinu trajanja, veličinu ugovorene vrijednosti predmeta kupoprodaje, stanje na tržištu zemlje prodavca, ne može biti predmet nikakvih promjena u vezi sa eventualno nastalim zamjenama u visini troškova proizvodnje robe ili usluga (standardna roba i relativno kraći rokovi isporuke)Berzanska cijena – primjenjuje se u razmjeni tzv. artikala berzanskog prometa.Klizajuća cijena – kada su ugovorne strane stavile tzv.rezervu na cijenu iz ugovora o kupoprodaji, dugoročni poslovi i velike vrijednosti.Prelazna kategorija cijena između fiksnih i klizajućih c. je ugovaranje klauzule ''skok – pad ''(±10%)Redoslijed kalkulisanjaNCTroškovi nabaveNVOpšti troškoviStvarna vrij.Troškovi prodajePCSTRUKTURA MEĐUNARODNOG FINANSIJSKOG SISTEMA

IMF WB svjetska banka pod uticajem SAD-aIFC, IDA, MIGA – su samostalni subjekti, ali su povezanečlanice svjetske banke jer vode istu politiku

WB IBRD IFC IDA MIGA

IFC IDA MIGA

IFC – međunarodna finansijska korporacijaCilj osnivanja IFC-a je da podržava međ.kretanja kapitala, razvijanje nacionalnih tržišta kapitala, da podržava razvoj privatnog sektora u zemljama u razvoju.Cilj investitora nije da ostanu u tom poslu (ulaganja u industriju, poljoprivredu i turizam), nego da ga poboljšaju, oporave, dignu, a zatim da ga prodaju i time oplode ono što su uložili.

42

IFC finansijske operacije obavlja davanjem kredita na srednji i dugi rok, direktnim finansijskim ulaganjem kapitala bez garancije države s tim da nikada sami ne ulaze u biznis, nego oni ulažu maximalno do 25% (IFC je usmjerena ka privatnom sektoru).Osnovni kriteriji za izbor projekata koje podržava korporacija:Ekonomska i finansijska efikasnost,Izvozna orjentiranost,Uvozna supstitutivnost,Doprinos povećanju zaposlenosti,Baziranost proizvodnje na domaćoj siroviniEfikasnost u realizaciji projekta.IFC koriste čvrstu kamatnu stopu koja zavisi od kretanja k.s. na tržištu kapitala (LIBOR), rokovi otplate kredita su _-12 godina (tako visoke sume). Provizija za neiskorištena sredstva iznosi 1%, a odobrava i grace period.

IDA – međunarodno udruženje za razvojOsnovana je sa ciljem da pomaže razvoj najsiromašnijih zemalja svijeta. Udruženje obezbjeđuje beskamatne kredite podržavajući njihov razvoj na period od 35-40 god. uz grace period od 10 god. Za pokriće vlastitih troškova IDA zaračunava uslužnu proviziju od 0,75%. Kapital IDA-e formiraju bogate zemlje, a kredite odobrava država.

MIGA – agencija za multilateralno garantovanje investicijaMIGA (d.d.) je osnovana sa ciljem da nudi investitorima osiguranje od nekomercijalnih rizika kako bi pomogla vladama zemalja u razvoja da privuku strane investicije. Kapital MIGA formira se uplatom dionica osnivača. Potpisuje se ugovor o međusobnoj zaštiti investicija.

EBRD – evropska banka za obnovu i razvoj (53 zemlje)Osnivači EBRD-a su 53 zemlje, EU i Evropska investiciona banka. Pošto je WB pod uticajem SAD-a, Evropljani su osnovali ovu banku, koja je pod uticajem Evropljana i gdje je zastupljena njihova vlastita politika uslovljavanja.Osnovni ciljevi EBRD-a:Unapređenje privatnog sektora,Podrška ubrzanoj tranzicijiEBRD finansira projekte koji omogućavaju:Stvaranje konkurentnog privatnog sektora,Podršku malim i srednjim preduzećimaPrivatizaciju državnih preduzećaPodsticanje direktnih stranih investitora (FDI)...EBRD radi isključivo na ekonomskom principu, to je komercijalna banka kojoj je cilj profit (nema socijale). Daje kredite za komercijalne namjene sa rokom vraćanja do _0 godina, a za infrastrukturne projekte 15 god. K.s. mogu biti varijabilne ili fiksne, a kao referentna stopa koristi se LIBOR. Vrši i direktna kapitalna ulaganja gdje se pojavljuje i kao dioničar.Banka ne prihvata nikakve valutne rizike i ne treba garancije od strane vlade.Osnovna dokumentacija na bazi koje banka ocjenjuje validnost podnesenih zahtjeva su planovi i fensibility studije.

IDB – islamska razvojna bankaCilj joj je podsticanje i ubrzavanje razvoja i podizanje nivoa socijalne stabilnosti u zemljama članicama banke i drugim zemljama sa značajnom muslimanskom populacijom. Osnovna f-ja banke su direktna kapitalna ulaganja i ulaganja na kreditnoj osnovi ili ne uzima kamatu, nego dijele profit.

43

IBRD – WB – međunarodna banka za obnovu i razvoj (svjetska b.)WB finansira dobre projekte za čije se finansiranje teško mogu obezbjediti kvalitetna sredstva iz drugih izvora. U odobravanju kredita prioritet imaju saobraćaj, proizvodnja energije, poljoprivreda, obrazovanje, tehnička pomoć... Kada su u pitanju pojedinačni projekti, u obzir dolaze samo kapitalno intenzivni projekti, dok se mali i srednji projekti finansiraju putem kreditnih linija.Osnovne faze, procedure izbora i realizacije projekta koji finansira ova institucija su:Identifikacija projekta,Priprema projekta za procjenuProcjena projektaPregovori o zajmuPotpisivanje ugovora o zajmuNadzor realizacije projektaNadzor nad projektom u funkciji.Osnovna pitanja u fazi identifikacije projekta: da li projekat predstavlja prioritet u razvojnoj politici zemlje, da li ima izgleda da bude rentabilankako će država svojom razvojnom politikom podržati taj projekat.Ocjena projekta vrši se sa 6 aspekata:tehničko – tehnološkog,komercijalni,ekonomski,finansijski,upravljački i kadrovski,organizacioni aspekt.

Konfirmirani rambus – kada svjetska banka garantira rambusiranje isplate po akreditivu i u slučajevima da je u međuvremenu došlo do otkaza kredita iz bilo kakvih razloga.

Uslovljeni rambus – s.b. uslovljava rambus time da u vremenu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije došlo do raskida ugovora o kreditu.

GATT – ugovori o trgovinama i carinama

NACIONALNE INSTITUCIJE

HERMES – društvo za osiguranje izvoznih poslova Njemačke privredeOsiguranja od mogućih rizika, HERMES obezbjeđuje posebnim garancijam izdatih u korist njemačkih izvoznika. Kod komercijalnih poslova HERMES daje garancije kojima preuzima obavezu plaćanja, pokrivajući uobičajene komercijalne i političke rizike. Izvozne garancije osiguravaju novčana potraživanja (iznose glavnica + kamata). Osiguranjem se ne pokrivaju kaznene kamate, ugovorne kazne naknada štete. Najduži rok kreditiranja je 5 god. a može biti i duže. Sastoji se od ministarstva privrede, finansija i ministarstva vanjskih poslova.

AKA – društvo za finansiranje izvozaAKA ima jednu liniju finansiranja tj. kreditiranja ino – kupaca ali samo za uvoz njemačkih roba. garancije

44

ugovor o finansiranju (kreditu) ? partnera Apartner A dao partneru B kredit

AKA vlastiti kapital usmjerava na srednjoročno i dugoročno finansiranje izvoza, refinansiranje kredita domaćih izvoznika i djelimično za direktno finansiranje ino – kupaca. Projekte koji se finansiraju na period duži od 2 god. neophodno je od mogućih rizika osigurati garancijom HERMESA.Njemačke banke su se udružile i osnovale ovo društvo, a nastalo je da bi se rizik ravnomjerno rasporedio na bankarski sistem.AKA raspolaže sa 3 kreditna fonda (struktura AKA-e)PLAFON A – srestva iz ovog plafona odobravaju se isključivo njemačkim izvoznicima, i služe za pokriće troškova proizvodnje za izvoz (nema pomoći države). Krediti se odobravaju do iznosa potraživanja po osnovu izvoznog posla, a k.s. je prilagođena tržišnim uslovima.PLAFON B – predstavlja posebni reeskontni fond kod Njemačke savezne banke koji je izvor državnog subvencionira izvoz opreme i usluga u zemlje u razvoju, za finansiranje proizvodnje za izvoz, za izvoz roba široke potrošnje.PLAFON C – koristi se za finansiranje, kreditiranje inostranih naručilaca (kupaca). Krediti se odobravaju direktno ino naručiocima ili njihovim bankama. Da bi dobio taj kredit on mora biti osiguran kod HERMESA. To se radi o robnim kreditima samo za uvoz njemačkih roba i tehnologije. K.s. je varijabilna (u visini tržišne), a rijetko može biti i fiksna.AKA odobrava i tzv.mješovite kredite koji su kombinacija finansijskih izvora plafona A,B, C.

DEG – njemačko društvo za privrednu saradnju (društvo za razvoj)DEG je državna institucija, osnovana novcem poreskih obveznika tj. državnim kapitalom, a sa ciljem unapređivanja eko.saradnje domaćih preduzeća sa preduzećima u zemljama u razvoju na bazi različitih vidova partnerstva. Ulaže kapital u zajednička preduzeća u inostranstvu, daje tehničku pomoć i odobrava zajmove vezane za zajednička ulaganja. DEG se u zajedničkim projektima javlja kao partner, a osim direktnog učešća odobrava i kredite.EXIM BANKA – američka export – import bankaTo je finansijska institucija koja ima za cilj da daje podršku i da stimuliše izvoz američke robe. Banka odobrava direktne kreditne linije, izdaje garancije i vrši osiguranje kredita, koje po ovim poslovima plasiraju komercijalne banke. Rokovi otplate kredita su do 10 god. u zemljema u razvoju, a kod kapitalno intenzivnih projekata rokovi otplate su 12 godina. K.s. su tržišne (usklađuju se sa dužinom otplate kredita). Provizija na angažovana, a neiskorištena sredstva je 0,5-1%. Preuzima 85% komercijalnih rizika, a 100% političkih.

COFAS – kompanija za osiguranje izvoznih poslova (Francuska)COFAS osigurava najveći dio vrijednosti izvoza od komercijalnih političkih i valutnih rizika, kao i rizika koji mogu nastati djelovanjem više sile. Za garanciju za izvozne kredite naplaćuje 0,75%. K.s. zavise od rokova otplate kredita. Ovim kreditom se pokriva 85% ugovorenog posla, a francuska komercijalna banka u pravilu pokriva preostalih 15%.

INA - SACE – italijanska agencija za osiguranje izvoznih poslova (Italija)(državni zavod za osiguranje)

45

AKA

A B

bavi se osiguranjem i reosiguranjem inostranih kredita za račun države. Kreditno osiguranje pokriva političke, komercijalne i valutne rizike (kratki rok).

MCC-MEDIOCREDITO CENTALE – zavod za srednjoročno planiranje tj. finansiranje (Italija)On će nas kreditirati, ako nas INA osigurava.

OECF – fond za ekonomsku saradnju sa prekomorskim zemljama (Japan)To je finansijska razvojna institucija japanske vlade koja omogućava dugoročne kredite pod koncesionalnim uslovima, kao pomoć razvojnim planovima zemalja u razvoju. Aktivnosti ove institucije usmjerene su ka bilateralnoj i multilateralnoj saradnji. Projektni krediti su osnovna forma djelovanja OECF. Državni je.

EXPORT – IMPORT – banka JapanaJe vladina finansijska institucija osnovana sa ciljem da potpomogne i unaprijedi ekonomsku razmjenu Japana sa ST partnerima obezbjeđujući širok spektar finansijskih usluga.

Mehanizmi i forme finansiranja (ST transakcija) u međunarodnoj bankarskoj finansijskoj praksi su:Krediti prodavcaRobni krediti (krediti kupca)Exportno finansiranje iz više izvoraOkvirni kreditMješoviti kreditIzvozni i uvozni finansijski kredit

INTEREST FREE – beskamatni model finansiranja u islamskim bankama, koji se temelji na poslovnim odnosima zajedničkog učešća u raspodjeli ostvarene dobiti, odnosno gubitka.

WTO – svjetska trgovinska organizacija, nastala od GATT-a

....................Banka ovlašćuje trgovinsku firmu (kćerku) kao svog agenta da kupi traženu robu i proda klijentu po dogovorenoj cijeni koja sadrži NC i unaprijed ugovorenu profitnu maržu)

AL – MUSHARAKAH (PROJECT FINANCING – JOINT VENTURE)Zajedničko ulaganje.

AL MUDHARABAH (EQUITY FINANCING – TRUSTEE PROFIT – SHARING)Banka se javlja kao jedini ulagač (100%) finansijskih sredstava, pri čemu će bančin klijent (poduzetnik) upravljati projektom.

AL – IJARAH (TERM FINANCING – LEASING)Banka za potrebe svojih klijenata ''kupuje'' opremu i ustupa im pravo na korištenje opreme na određeni period i uz dogovorenu rentu.

AL – BAI BITHAMAN AJIL (TERM FINANCING – DEFERRED INVESTMENT SALE)Banka finansira određenu prodaju.

AL QARDH AL HASAN (BENEVOLENT LOANS)

46

Banka odobrava i zajmove bez naplate profita ili drugih troškova, radi podrške određenim korisnim projektima, i radi otklanjanja određenih finansijskih neprilika svojih komitenata.

Elementi akreditiva s gledišta izvršenja posla:kupoprodajni ugovonalog za otvaranje akreditivaizvještaj o otvaranju akreditivaaviziranje i konfirmiranje 11 10 2 1 5isporuka robedostava dokumenatahonorisanje dokumenatadostava dokumenat isplata pokrića akreditiv 9 8 3dostava dokumenataisplata pokrića akreditiva

7 6 4

Naplata dokumenata kod dokumentarnog akreditiva naziva se: HONORISANJE (otkup) dokumenata.

Popust ili povlastica u poslovima osiguranja naziva se:-----

Osnovne karakteristike ST poslova:veći poslovni rizikrazličiti pravni, privredni, finansijski i valutni sistemi u različitim zemljamaveći obim poslovaveće udaljenosti i duže vrijeme transportapredmet kupoprodaje prelazi teritoriju jedne ili više zemaljateže je ispitati bonitetzahtjevaju obimne i dugoročne kredite

..............................Vaša špediterska firma ponudila je obavljanje špediterskih usluga uvoza svježeg limuna iz Egipta za domaćeg uvoznika. Domaći uvoznik je prihvatio vašu ponudu i izdao odgovarajuću dispoziciju. Šta će biti predmet telefaksa koji ćete hitno poslati navedenom uvozniku:da smo prihvatili dispoziciju tj. prihvat ponude.

Primjena sistema i instrumenata VT politike ima za cilj:održavanje ravnoteže platnog bilansazaštita domaće proizvodnje i prometaoptimalno korištenje raspoloživih faktora proizvodnje

47

NALOGODAVAC

KRAJNJI KORISNIK

BANKA POSREDNIK

AKRED. BANKA

konkurentno nastupanje na ino tržištu.

OBILJEŽJA STVARI I PRAVA U TRG. PROMETU

Uvodni pojam prava i njihove zaštite poznat je u prometu pod nazivom INDUSTRIJSKA SVOJINA. Zaštita prava po ovoj osnovi podrazumjeva zaštitu:PRONALASKA – svako novo, do tada nepostojeće i originalno rješenje određenog tehničkog problema, koje nudi praktičnu mogućnost primjene u industriji ili nekoj drugoj privrednoj djelatnosti. Zaštita prava pronalaska može se ostvariti patentom koji predstavlja potvrdu zaštite pronalaska u korist lica pronalazača. Patentom se štiti pravo pronalazača (patent štiti pravo) 7-20 godina.UZORAK – u pravu zaštite ind. svojine je nova, originalna slika ili crtež sa praktičnom mogućnošću njihove korisne primjene na neki proizvod (npr. neka šara na tekstil).MODEL – novo, originalno plastično tijelo podobno obliku korisnog predmeta.FABRIČKI I TRGOVAČKI ŽIG (tj. ROBNI I USLUŽNI ŽIG) – je svaki originalni znak, koji služi za razlikovanje proizvoda jedne fabrike, predmeta trgovanja određene trgovačke kuće. To su najčešće: ime, naziv, amblem, otisak, žig, pečat, omot...TRGOVAČKO IME – naziv pod kojim preduzeće posluje na tržištu.OZNAKA PORIJEKLA – za poljoprivredne i zanatske proizvode, je često pojam osnovnih karakteristika kvaliteta i izgleda proizvoda vezanih za određeno podučje proizvodnje.

Nezaštićena prava ind.svojine su: -tehnička pomoć (intelektualne usluge), know-how vrijednost, -know-how (znanje i iskustvo).Navedite oblike zaštite kvaliteta robe na ino tržištu!

Navedite forme zaštite od zloupotrebe tuđeg imena, firme, žiga, oznake ili drugog vanjskog obilježja!...............................Činidbena garancija koju predaje izvođač radova investitora predstavlja:Garanciju banke da će investitor platiti avans izvođaču radovaGaranciju banke da će izvođač radova uredno izvršiti obaveze iz ugovora o građenju

Šta je posljedica činidbene garancije?Plaćanje vrši banka ukoliko nalogodavac po garanciji ne izvrši predmetnu činidbu na ugovoreni način.

LICITACIJA – je najčešći postupak u odabiranju najpovoljnijeg ponuđača kod masovne isporuke potrošnih dobara, investicione opreme i usluga. Licitacioni tender sadrži sve elemente kupoprodajnog ugovora.

PISMENA (OFERTALNA) LICITACIJA – po otvaranju elaborata ponuda od strane komisije investitora, u prisustvu ponuđača, nema mjesta nikakvim daljnim direktnim pogodbama u pogledu cijene i ostalih ponuđenih uslova.

JAVNA LICITACIJA – podrazumjeva mogućnost direktne pogodbe o cijeni, pa čak i u nekim drugim bitnim uslovima ponude, između investitora i odabranog najpovoljnijeg ponuđača.

BONITET podrazumjeva: tj. bonitet poslovnog partnera:Kreditnu sposobnost – obim i strukturu imovine dužnika

48

Poslovnu solidnost – obuhvata podatke o stvarnim mogućnostima dužnika u struci, njegovom ponašanju i položaju na tržištu (GOODWILL)Poslovnu podobnost – najpovoljniji odnos veličine firme i njenog kapitala prema obimu postojećeg posla.

Davanje izvještaja o bonitetu firmi može se odvijati na 2 načina:''AD HOC'' sistem (na osnovu konkretnih upita zainteresovanih preduzeća iz zemlje i inostranstva tj. podaci se vade s interneta)sistem pretplate (specijalizovane organizacije za davanje poslovnih informacija izdaju periodične biltene koji sadrže osnovne podatke o obuhvaćenim firmama.

Nalogodavac za izvšenje kontrole robe, po pravilu je KUPAC.

Učesnici na licitaciji, ako prodaju robu ili uslugu licitiraju ''na dole'', a ako kupuju licitiraju ''na gore''.

Osnovna f-ja i svrha ST – regulisanje dispariteta između vanjskih i unutrašnjih vrijednosti

Šta obuhvata istraživanje na ino tržištupoznavanje savremenih procesa proizvodnje robe koja je predmet izvozapoznavanje problema koji se javljaju u ST prometupoznavanje puteva i tržišta prodajepoznavanje izvoza sirovina i repromaterijala

Navedite 4 grupe istraživanja na međ.tržištu?istraživanje vlastitih proizvodnih mogućnostiopšte istraživanje ino tržištaspecijalno istraživanje ino tržištatekuće praćenje stanja na ino tržištu.

Ako je po klauzuli kupac obavezan da odredi mjesto isporuke, a to ne čini – onda on snosi troškove i rizike nastale zbog njegove neažurnosti.

Ko organizuje kontrolu kvaliteta robe? U pravilu kupac, koji snosi i troškove kontrole robe jer je ona u njegovom interesu.Navedite uslužne djelatnosti:Javna skladišta, slobodne zone-luke, slobodna carinska skladišta, organizacije koje se bave istraživanjem tržišta, međ. transport, poslovne banke, osiguravajuće kompanije, kontrola kvaliteta i kvantiteta

Međunarodni špediter radi u svoje ime i za račun nalogodavca.

Navedite standardne elemente naloga!Iznos, valuta, naziv korisnika, adresa korisnika, svrha, efektivni uslovi.

Navedite vidove nastupanja na ST tržištu!Koristiti usluge drugih, organizovati vlastitu mrežu.

Instrumenti za finansiranje kapitalnih transakcija!Kredit kupca, kredit prodavca, finansijski kredit, mješoviti i robni kredit.

49

Ekonomski smisao izdavanja garancija prodavcu!-povećanje obima prodaje

Makroekonomski model-podsticati izvoz-sustituiranje uvoza (povećanje domaće proizvodnje)

Zaokružite klauzulu koja predstavlja maximalnu obavezu za prodavca:a)CFR b)DAF c)DDP d)DDU

Zaokružite klauzulu koju ćete primjeniti kod ugovaranja prevoza kamionoma)CIF b)CFR c)DES d)DAF

Prema klauzuli DAF rizik prodavca prelazi na kupcaprelaskom robe ograde broda u otpremnoj luciutovarom u vagonpo prijemu čistog konosmanapredajom kupcupo prelasku robe ugovorene granice.

Zaokružite klauzule koje se primjenjuju u kopnenom saobraćaju:a)CPT b)CFR c)CIP d)CIF

Obaveze kupca i prodavcaŠta znače oznake C,F,E,D u incotermsu?

Obaveze kupca i prodavca

50

INCOTERMS

INCOTERMS – su međunarodna pravila za tumačenje trgovinskih termina. Ove zbirke pravila donio je odbror za trgovačke termine međunarodne trgovinske komore u Parizu 1936. godine.

Osnovne grupe klauzula u INCOTERMS-u:E – roba se stavlje na raspolaganje kupcu u prostorijama prodavca.

F – prodavac je dužan da isporuči robu prevozniku kojeg je odredio kupac.

C – prodavac je dužan organizovati, ugovoriti prevoz, ali bez preuzimanja rizika od gubljenja ili oštećenja robe ili naknadnih troškova nastalih zbog događaja nakon utovara i otpreme (predstavljaju ugovore o otpremi).

D – prodavac je dužan a snosi sve troškove i rizike vezane za dopremu robe u određenu zemlju opredjeljenje (predstavljaju ugovore o dospjeću).

Prodavac je obavezan da primjeni pravila INCOTERMS u ugovoru o izvozu:a)da b)ne c)da, ako je tako ugovoreno d)u principu da e)u principu ne

Klauzula CPT znači:vozarina i osiguranje plaćeni diocijena sa vozarinomvozarina plaćena do

Zaokružite skraćenicu kojoj nedostaje objašnjenje:isporučeno neocarinjeno CIPvozarina i osiguranje plaćeni do DAFisporučeno i carinjeno CPTisporučeno franko obala FCAfranko prevoznik DDPJedna od navedenih klauzula može se primjeniti samo u pomorskom i riječnom prevozu, a ostale se koriste kod svih vrsta prevoza?

51

Pako- Utovar Prel. Carin. Trans. Manip. Transp. Uvozno Manip. Podvoz. IstovarCOD vanje transp. proced. osig. u inost. carinj. u zemljiEXW P K K K K K K K K K KFCA P P P P K K K K K K KFAS P P P K K K K K K K KFOB P P P P K PK K K K K KCFR P P P P K P P K K K KCIF P P P P P P P K K K KCPT P P P P K K K K K K KCIP P P P P P P P K K K KDAF P P P P K P P K K K KDES P P P P P P P K K K KDEQ P P P P P P P P P K KDDU P P P P P P P K P P PDDP P P P P P P P P P P P

a)CIP b)CIF c)CPT d)FCA

CMR – konvencija o ugovorima o međ.transportu robe (drumskog) kada je mjesto utovara jedna zemlja, a mjesto istovara druga zemlja. CMR - kod nas je ustvari dumski tovarni list.

TIR – konvencija o carinskim olakšicama u međ.trans. robe. Roba koja se prevozi pod ovom konvencijom, neće biti podložena plaćanju bilo kojih carina i carinskih kontrola sve do destinacije zemlje u koju ta roba dolazi, i tek tada se plaća carina i vrši carinska kontrola.

AWB – avionski tovarni list.

AAR – osiguranje međ. transporta. AAR pokriva: osnovne rizike (onima kojima su izložena prevozna sredstva, gdje štete relativno nisu česte, ali im je intenzitet veliki), manipulativne rizike, dopunske rizike karakteristične za tu robu, ali ne i osiguranje od ratnih i političkih rizika.

ODITING – kontrolisani izvještaj na kraju godine.

ENTRY – uvozna i izvozna carinska deklaracija.

Instrumenti fizičkog ograničavanje međ. robnog promet su:potpuna zabrana uvoza i izvozakontigenti (određena količina ili vrijednost robe koju države mogu uvesti ili izvesti u unaprijed određenom vremenskom razvoblju)alokacijeizvozne i uvozne dozvole.

Ako se roba prodaje po sistemu telle – quelle onda se ona prodaje na:a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu

Standardni primjerci po svakoj oznaci, za slučaj spora, čuvaju se na;a)sajmu b)licitaciji c)aukciji d)berzi

Ako se roba prodaje po standardnoj oznaci, onda se ona prodaje na:a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu e)pijaci

Ako se roba ne prodaje po standardnoj oznaci onda se ona prodaje na:a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu e)pijaci

52

53

GRUPA INCOTERS 2000 COD PREVOZ VRSTA PREVOZA PRENOS RIZIKAE EX WORKS EXW polazak sve vrste *u ...prodavca (...skladište)

polazak franko fabrika *prod.nije odgovoran za (naznačeno mjesto) utovar robe na voziloFREE CARRIER FCA neplaćen sve vrste *ZP utovar u vagonfranko prevoznik *DP utovareno u vozilo(naznačeno mjesto) *PP predaja ponorsko

prevozniku (pomorski terminal*FN predaja avioprevozniku

F FREE ALONGSIDE FAS neplaćen pomorski i rječni *u bok broda(glavni SHIP franko uz bok *svi troškovi do predajeprevoz broda (naznačena *kupac obavlja izvozne formalnosti

neplaćen) luka otpreme)FREE ON BOARD FOB neplaćen pomorski i rječni *isporuka robe preko ograde brodafranko brod *prodavac pribavlja izvozne(naznačena luka dozvole i obavlja izvozneotpreme) carinske formalnosti

C COST & FREIGHT CFR plaćen pomorski i rječni *ograda broda u otpremnoj luciglavni cijena sa vozarinom *prod. Snosi sve troškoveprevoz (ugov.luka opredjeljenja) i vozarinuplaćen COST INSURANCE CIF plaćen pomorski i rječni *ista kao i CFR samo sa

AND FREIGHT dodatkom osiguranjacijena sa osiguranjemi vozarinom(ugov.luka opredjeljenja)CARRIAGE PAID TO CPT plaćen sve vrste *predaja prevoznikuvozarina plaćena do... *plaćeni troškovi istovara(mjesto opredjeljenja)CARRIAGE & INSURANCE CIP plaćen sve vrste *predaja prevoznikuPAID TO *iste obaveze prodavca kao CPT+voz. i osig. plaćeni do... plaćeno osiguranje za(mjesto opredjeljenja) minimalno pokriće

D DELIVERED AT FRONTIER DAF isporučeno sve vrste *do predaje kupcu na graniciprispjeće vozarina plaćena do... granica *prodavac plaća istovar, carine

(isporučeno granica i izvozne carinske formalnosti(naznačeno mjesto)DELIVERED EX SHIP DES isporučeno pomorski i rječni *preuzimanju robe u luciisporučeno franko brod franko brod opredljeljenja(luka opredjeljenja) *stavljanje neocarinjene robe radi

uvoza na raspolaganje kupcu u luci opredjeljenja na način koji omogućava njen istovar

DELIVERED EX QUAY DEQ isporučeno pomorski i rječni *isporučeno franko obalaisporučeno franko obala franko obala *ocarinjeno za uvoz(ocarinj. Luka opredjeljenja)DELIVERED DUTY UNPAID DDU isporučeno sve vrste *do predaje kupcu na odredišteisporučeno, neocarinjeno i neocarinjeno *svi troškovi osim carine i druge(naznačeno mjesto opredj.) carinske dađbine pri uvozuDELIVERED DUTY PAID DDP isporučeno sve vrste *do predaje kupcu na odredišteisporučeno, ocarinjeno i ocarinjeno *DDU+carinjenje(naznačeno mjesto opredj.) *maximalna obaveza prodavca