Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
-
Upload
ivan-zovan -
Category
Documents
-
view
215 -
download
0
Transcript of Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
1/13
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET – ZAGREB
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb
KATEDRA ZA TURIZAM
KOLEGIJ „TURIZAM“
Akademska 2015./2016. godina
OSNOVNI PODACI O TURIZMU
U SVIJETU I HRVATSKOJ
U 2014. GODINI
Autori:Izv.prof.dr.sc. Zvjezdana Hendija
Izv.prof.dr.sc. Oliver KesarDoc.dr.sc. Kristina Bučar
Copyright ©EKONOMSKI FAKULTET – ZAGREB
Katedra za turizam
Zagreb, veljača 2016.
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
2/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 1
SADRŽAJ
1. TURIZAM U SVIJETU U 2014. GODINI ....................................................................................................................................................................................2
Tablica 1.1. OSNOVNI PODACI O TURIZMU U SVIJETU ..................................................................................................................................................... 2
Tablica 1.2. MEĐUNARODNI TURISTIČKI DOLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA ............................................................................................................... 2
Tablica 1.3. PRIHODI OD MEĐUNARODNOG TURIZMA U SVIJETU PO REGIJAMA ......................................................................................................... 2
Tablica 1.4. MEĐUNARODNI TURISTIČKI ODLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA ............................................................................................................... 2
Tablica 1.5. UDIO KORIŠTENIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ZA TURISTIČKA PUTOVANJA U SVIJETU ....................................................................... 2
Tablica 1.6. SVRHA POSJETE U MEĐUNARODNOM TURIZMU U SVIJETU ...................................................................................................................... 3
Tablice 1.7. TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA ................................................................................................................................................... 3
Tablica 1.7.1. VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA MEĐUNARODNIM TURISTIČKIM DOLASCIMA .............................. 3
Tablica 1.7.2. VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA PRIHODIMA OD MEĐUNARODNOG TURIZMA .............................. 3
Tablica 1.8. VODEĆE TURISTIČKI EMITIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA TURISTIČKOJ POTROŠNJI ............................................................................ 3
2. TURIZAM U HRVATSKOJ U 2014. GODINI .............................................................................................................................................................................3
Tablica 2.1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ............................................................................................................................................... 3
Tablica 2.2. UDIO INOZEMNIH U UKUPNIM NOĆENJIMA U HRVATSKOJ ......................................................................................................................... 4
Tablica 2.3. UDIO NOĆENJA TURISTA U PRIMORSKIM MJESTIMA U HRVATSKOJ ........................................................................................................ 4
Tablica 2.4. VODEĆA TURISTIČKI EMITIVNA TRŽIŠTA ZA HRVATSKU PREMA BROJU NOĆENJA ............................................................................... 4
Tablica 2.5. SEZONSKA KONCENTRACIJA BROJA NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ ............................................................................................... 4
Tablica 2.6. BROJ POSTELJA, NOĆENJA I ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U HRVATSKOJ PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA ........... 4
Tablica 2.7. STRUKTURA HOTELSKIH KAPACITETA PREMA KATEGORIJAMA U HRVATSKOJ ..................................................................................... 5
Tablica 2.8. UDJELI PRIHODA OD INOZEMNOG TURIZMA U BDP-u I IZVOZU USLUGA U HRVATSKOJ ....................................................................... 5
Tablica 2.9. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ ..................................................................................................................... 5
Tablica 2.10. MOTIVACIJA TURISTA ZA DOLAZAK U HRVATSKU ..................................................................................................................................... 5
Tablica 2.11. KORIŠTENO PRIJEVOZNO SREDSTVO ZA DOLAZAK TURISTA U HRVATSKU ......................................................................................... 6
3. HOTELIJERSTVO U SVJETU I HRVATSKOJ 2014. GODINE ...............................................................................................................................................6
Tablice 3.1. HOTELIJERSTVO U SVIJETU ............................................................................................................................................................................ 6
Tablica 3.1.1. VODEĆE HOTELSKE MARKE (BRENDOVI) U SVIJETU 2014. GODINE ................................................................................................. 6
Tablica 3.1.2. NAJVEĆE HOTELSKE KORPORACIJE U SVIJETU 2014. GODINE ........................................................................................................ 6
Tablice 3.2. HOTELIJERSTVO U HRVATSKOJ ..................................................................................................................................................................... 7
Tablica 3.2.1. MEĐUNARODNI HOTELSKI BRENDOVI KOJI POSLUJU I U HRVATSKOJ ............................................................................................ 7Tablica 3.2.2. VODEĆE DOMAĆE HOTELSKE GRUPACIJE U HRVATSKOJ ................................................................................................................. 7
4. TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ .................................................................................................................................................................8
Tablice 4.1. PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ ......................................................................................................................... 8
Tablica 4.1.1. PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) .................................... 8
Tablica 4.1.2. ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U HRVATSKOJ.............................................................................................................................. 9
Tablice 4.2. DRUŠTVENI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ .................................................................................................................... 10
Tablica 4.2.1. DRUŠTVENI (ANTROPOGENI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) ........................ 10
Tablica 4.2.2. UNESCO-V POPIS ZAŠTIĆENE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE BAŠTINE U HRVATSKOJ ......................................................... 11
Tablica 4.2.3. MANIFESTACIJSKI RESURSI U HRVATSKOJ (ODABRANI PRIMJERI) ................................................................................................ 12
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
3/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 2
1. TURIZAM U SVIJETU U 2014. GODINI
Tablica 1.1. OSNOVNI PODACI O TURIZMU U SVIJETU
Tablica 1.2. MEĐUNARODNI TURISTIČKI DOLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA
Tablica 1.3. PRIHODI OD MEĐUNARODNOG TURIZMA U SVIJETU PO REGIJAMA
Tablica 1.4. MEĐUNARODNI TURISTIČKI ODLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA
Tablica 1.5. UDIO KORIŠTENIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ZA TURISTIČKA PUTOVANJA U SVIJETU
Međunarodni turistički dolasci u svijetu
Domaći turistički dolasci u svijetu
Ostvareni prihodi od međunarodnog turizma u svijetu
Udio prihoda od međunarodnog turizma u svjetskom BDP-u
Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madr id, str. 2
2014.Pokazatelj
1,13 milijardi
između 5 i 6 milijardi
1,25 bilijuna USD
9%
Međunarodni turistički
dolasci
(u milijunima)
Udio
Europa 582 51%
Amerika* 181 16%
Azija i Pacifik 263 23%
Afrika 56 5%
Bliski Istok 51 5%
SVIJET 1.133 100%
Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madrid, str. 4
*Regija Amerika uključuje Sjevernu i Južnu Ameriku.
2014.
Regija
Prihodi od međunarodnog
turizma
(u milijardama USD)
Udio
Europa 509 41%
Amerika 274 22%
Azija i Pacifik 377 30% Afrika 36 3%
Bliski Istok 49 4%
SVIJET 1.245 100%
Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madrid, str. 5
2014.
Regija
Međunarodni turistički
odlasci
(u milijunima)
Udio
Europa 575 51%
Amerika 189 17% Azija i Pacifik 268 24%
Afrika 33 3%
Bliski Istok 37 3%
Nije navedeno 31 2%
SVIJET 1.133 100%
Izvor: UNWTO (2015) T ourism Highlights 2014, Madr id, str. 13
2014.
Regija
Vrste prijevoza Udio u 2014.
Zračni 54%Cestovni 39%
Vodeni 5%
Željeznički 2%SVIJET 100%
Izvor: UNWTO (2015) T ourism Highlights 2014, Madrid, str. 5
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
4/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 3
Tablica 1.6. SVRHA POSJETE U MEĐUNARODNOM TURIZMU U SVIJETU
Tablice 1.7. TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA
Tablica 1.7.1. VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA MEĐUNARODNIM TURISTIČKIM DOLASCIMA
Tablica 1.7.2. VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA PRIHODIMA OD MEĐUNARODNOG TURIZMA
Tablica 1.8. VODEĆE TURISTIČKI EMITIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA TURISTIČKOJ POTROŠNJI
2. TURIZAM U HRVATSKOJ U 2014. GODINI
Tablica 2.1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ
53%
27%
14%
6%
100%
Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madr id, str. 5
*VFR - visit friends and relatives odnosno posjet rodbini i prijateljima.
Udio
Odmor i rekreacija
Nije navedeno (privatni razlozi i sl.)
SVIJET
Svrha posjete
Posjete prijateljima i rodbini (VFR*), zdravlje, vjera i sl.
Posao
Rang Udio
Francuska 1. 7,4%
SAD 2. 6,6%
Španjolska 3. 5,7%Kina 4. 4,9%
Italija 5. 4,3%
Ostale zemlje 71,1%
SVIJET 100,0%
Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madrid, str. 6
Turističkireceptivne zemlje
2014.
Rang Udio
SAD 1. 14,2%
Španjolska 2. 5,2%Kina 3. 4,6%
Francuska 4. 4,5%Makao (Kina) 5. 4,1%
Ostale zemlje 67,4%
SVIJET 100,0%
Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madrid, str. 6
Turističkireceptivne zemlje
2014.
Rang Udio
Kina 1. 13,2%
SAD 2. 8,9%
Njemačka 3. 7,4%
Ujedinjena Kraljevina 4. 4,6%Ruska Federacija 5. 4,1%
Ostale zemlje 61,8%
SVIJET 100,0%
Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madrid, str. 13
2014.Turistički
emitivne zemlje
2014.
Dolasci turista 13.128.416
Noćenja turista 66.483.948Prosječan broj noćenja po dolasku (dana) 5,1Izvor: DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 13
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
5/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 4
Tablica 2.2. UDIO INOZEMNIH U UKUPNIM NOĆENJIMA U HRVATSKOJ
Tablica 2.3. UDIO NOĆENJA TURISTA U PRIMORSKIM MJESTIMA U HRVATSKOJ
Tablica 2.4. VODEĆA TURISTIČKI EMITIVNA TRŽIŠTA ZA HRVATSKU PREMA BROJU NOĆENJA
Tablica 2.5. SEZONSKA KONCENTRACIJA BROJA NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ
Tablica 2.6. BROJ POSTELJA, NOĆENJA I ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U HRVATSKOJ PREMA VRSTAMASMJEŠTAJA
2014.
Noćenja inozemnih turista 61.324.000Noćenja turista ukupno 66.483.948Udio 92%
Izvor: DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 13
2014.
Noćenja turista u primorskim mjestima 62.565.000Noćenja turista ukupno 66.483.948Udio 94%
Izvor: DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 14
RangNoćenja(u 000)
Udio
Njemačka 1. 14.749 22,2%Slovenija 2. 6.236 9,4%
Austrija 3. 5.404 8,1%
Hrvatska 5.160 7,8%
Češka 4. 4.600 6,9%Italija 5. 4.466 6,7%
Ostale zemlje 25.869 38,9%
UKUPNO 66.484 100,0%
Izvor: DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 15
Zemlje porijekla
turista
2014.
Noćenja Udio
Noćenja u 6. i 9. mjesecu 16.548.599 24,9%Noćenja u 7. i 8. mjesecu 40.901.209 61,5%Noćenja od 6. do 9. mjeseca 57.449.808 86,4%Noćenja od 10. do 5. mjeseca 9.034.140 13,6%
UKUPNO 66.483.948 100,0%
Izvor : DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 41
Noćenja 2014.
2014.
Hoteli 16.641 25,0% 133.228 13,6% 124,9 34,2%
Privatni smještaj 23.898 36,0% 471.272 48,2% 50,7 13,9%Kampovi 16.519 24,8% 236.162 24,2% 69,9 19,2%
Turistički apartmani i naselja 4.004 6,0% 46.558 4,8% 86,0 23,6%Ostali (lječilišta, hosteli, odmarališta i sl.) 5.422 8,2% 90.194 9,2% 60,1 16,5%
UKUPNO 66.484 100,0% 977.414 100,0% 68,0 18,6%
Izvor i: * za noćenja: SLJH (2015) Statistički ljetopis, God. 47, Zagreb, str. 450. ** za postelje: SLJH (2015) Statistički ljetopis, God. 47, Zagreb, str. 445.Napomene:
Ukupne postelje uključuju stalne i pomoćne postelje, stanje 31. kolovoza 2014. godine.Hoteli uključuju: hotele, hotele baštinu, aparthotele i integralne hotele;Privatni smještaj uključuje: sobe za iznajmljivanje, apartmane, studio-apartmane, kuće za odmor u kućanstvima, seljačka kućanstva;Kampovi uključuju: kampove, kampirališta i kamp-odmorišta i kampove u kućanstvima.
U postotkuBroj postelja Udio
Vrste objekata za smještajUkupna noćenja turista*
UdioNoćenja(u 000)
Ukupno postelje** Prosječna godišnja iskorištenost
U danima
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
6/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 5
Tablica 2.7. STRUKTURA HOTELSKIH KAPACITETA PREMA KATEGORIJAMA U HRVATSKOJ
Tablica 2.8. UDJELI PRIHODA OD INOZEMNOG TURIZMA U BDP-u I IZVOZU USLUGA U HRVATSKOJ
Tablica 2.9. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ
Tablica 2.10. MOTIVACIJA TURISTA ZA DOLAZAK U HRVATSKU
Ukupan broj
objekata Udio
Ukupan broj
postelja Udio
5* 34 5% 11.100 8%
4* 227 35% 52.450 39%
3* 317 48% 52.651 40%
2* 79 12% 16.847 13%
1*
UKUPNO 657 100% 133.048 100%
Izvor : DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 27
Kategorija
hotela
2014.
Pokazatelj 2014.
Prihodi od inozemnog turizma (u mlrd. EUR)* 7,4
BDP (u mlrd. EUR)* 43,1
Udio prihoda od inozemnog turizma u BDP-u 17,2%
Ukupan izvoz usluga (u mlrd. EUR)** 10,3
Udio pr ihoda od inozemnog tur izma u izvozu usluga 72,1%
Izvori: *Prihodi od turizma i BDP: Ministarstvo turizma (2015) Turizam u brojkama 2014., str 47
**Izvoz usluga: Hrvatska narodna banka (2015) Bilten 220, Statistički pregled, Godina XXI; Zagreb, str. 110
Vrsta izdatka*Iznos
(u eurima)Udio
Izdaci za smještaj 36,22 54,6%Izdaci za hranu i piće u restoranima i barovima 12,18 18,4%Izdaci za kupovinu u trgovinama 9,49 14,3%
Ostali izdaci (sport i rekreacija, zabava, izleti i sl.) 8,47 12,8%
Prosječni dnevni izdaci (potrošnja) turista 66,36 100,0%
Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Zagreb, str. 58*Napomena: podaci se odnose na pr imorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje.
Udio** Rang
Pasivni odmor, opuštanje 75,1% 1.
Zabava 43,0% 2.
Nova iskustva i doživljaji 29,9% 3.
Uživanje u jelu i piću, gastronomija 26,3% 4.
Upoznavanje prirodnih ljepota 20,2% 5.
Bavljenje sportom i rekreacijom 6,8% 6.
Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja 7,0% 7.
Posjet rodbini i prijateljima (VFR***) 6,1% 8.
Zdravstveni razlozi 4,1% 9.
Ronjenje 3,2% 10.
Wellness 1,4% 11.
Drugi motivI (kupovina, posao, vjera i dr.) 2,7%
Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Zagreb, str. 36
*Napomena: podaci se odnose na primorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje.
**Mogućnost više odgovora.
***VFR - visit friends and relatives.
Motiv*2014.
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
7/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 6
Tablica 2.11. KORIŠTENO PRIJEVOZNO SREDSTVO ZA DOLAZAK TURISTA U HRVATSKU
3. HOTELIJERSTVO U SVJETU I HRVATSKOJ 2014. GODINE
Tablice 3.1. HOTELIJERSTVO U SVIJETU
Tablica 3.1.1. VODEĆE HOTELSKE MARKE (BRENDOVI) U SVIJETU 2014. GODINE
Tablica 3.1.2. NAJVEĆE HOTELSKE KORPORACIJE U SVIJETU 2014. GODINE
2014.
81,3%
7,1%
10,9%
0,2%
0,5%
100,0%
Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Zagreb, str. 42*Napomena: podaci se odnose na pr imorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje.
ŽeljeznicaOstalo (brod, jahta, trajekt)
UKUPNO
Prijevozno sredstvo*
Osobni automobil, kamp kućica, autodom, motocikl, unajmljeni automobil Autobus
Zrakoplov
Hotelska marka (brend)*
7 Days InnBest Western
Holiday Inn Express
Holiday Inn Hotels & Resorts
Home Inn
Hilton Hotels & Resorts
Hampton by Hilton
Marriot Hotels
Super 8
Sheraton
Izvor: HotelsMag.com (2015) 325 Hotels, HOTELS magazine, str. 36.
*Prema broju soba.
SjedišteHitlon Worldwide SAD
Marriot International SAD
IHG - InterContinental Hotels Group Ujedinjena Kraljev ina
Wyndham Hotel Group SAD
Choice Hotels International SAD
Accor Hotels Francuska
Plateno Hotels Group Kina
Starwood Hotels & Resorts Worldwide SAD
Shanghai Jin Jang International Hotel Group Co. Kina
Best Western International SADIzvor: HotelsMag.com (2015) 325 Hotels, HOTELS magazine, str. 36.
*Prema broju soba.
Hotelska kompanija*
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
8/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 7
Tablice 3.2. HOTELIJERSTVO U HRVATSKOJ
Tablica 3.2.1. MEĐUNARODNI HOTELSKI BRENDOVI KOJI POSLUJU I U HRVATSKOJ
Tablica 3.2.2. VODEĆE DOMAĆE HOTELSKE GRUPACIJE U HRVATSKOJ
Hotelski brend Hotelska korporacija Sjedište
Sol Melia Melia Umag
Sheraton Starwood Zagreb, Dubrovnik
Westin Starwood ZagrebLe Meridien Starwood Split
Radison Blu Rezidor Orašac, Split
Hilton Hilton Zagreb
Double Tree by Hilton Hilton Zagreb
Iberostar Iberostar Cavtat, Dubrovnik
Falkensteiner Falkensteiner Zadar, Punat
Kempinski Kempinski Savudrija
Izvor: Ekonomski institut (2015) Sektorske analize - turizam, br. 41, Zagreb, str 9.
Hotelske grupacije Sjedište
Valmar Riviera d.d. PorečMaistra d.d Rovinj
Plava Laguna d.d. PorečIstraturist d.d Umag
Jadranski luksuzni hoteli d.d. Dubrovnik
Arenaturist d.d. Pula
Liburnija Rivijera d.d. Opatija
Solaris d.d. ŠibenikHUP Zagreb d.d. Zagreb
Sunčani Havar d.d. Hvar Izvor: Ekonomski institut (2015) Sektorske analize - turizam, br. 41, Zagreb, str 9.
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
9/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 8
4. TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ
Tablice 4.1. PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ
Tablica 4.1.1. PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI)Vrste resursa Hrvatska Svijet
umjereno topla klima - Mediteranska umjereno topla klima - Mediteranska,
planinska klima
- planine i planinski lanci Dinara, Alpe,
Sv. Jure na Biokovu - najviši vrh RH Mt.Blanc - najviši vrh Europe (na granici Francuske i Italije),Vidova gora - najviši vrh otoka Brača Himalaja - najviši planinski lanac na Zemlji (u 5 azijskih država,
najviše u Nepalu)- vulkani otok Jabuka kraj Visa (vulkanskog porijekla) Etna na Siciliji u Italiji,
Vezuv kod Napulja u Italiji,
Santorini u Grčkoj,Fujiyama u Japanu
- klisure Đerdap na Dunavu u između Srbije i Rumunjske,Wachau na Dunavu kod Beča u Austriji,
Loreley na Rajni u Njemačkoj -kanjoni Kanjon Čikole, Zrmanje, Cetine, Krke Grand Canyon u SAD,
kanjoni Morače, Pive i Tare u Crnoj Gori- spilje Cerovačke pećine na Velebitu Mamutska spilja u držav i Kentucky u SAD,
Veternica na Medvednici Holoch u Šv icarskoj,Grgosova spilja u Samoboru Postojnska jama i Škocjanska jama u Sloveniji,Modra spilja na otoku Biševo Macoha u Češkoj
- polja u kršu Gacko, Ličko, Krbavsko, Kninsko,Imotsko, Sinjsko polje
- otoci RH ima 1.244 otoka, otočića, hridi i grebena(najveći otoci:Krk i Cres)
- fjordovi Norveška, Čile
- oceani Atlantski ocean- mora Jadransko more Sredozemno more
- jezera (prirodna) Crveno i Modro jezero kod Imotskog, Balaton u MađarskojProkljansko jezero kod Bilica na rijeci Krki, Ženevsko jezero na granici između Švicarske i FrancuskeVransko jezero kod Šibenika, Züriško jezero u ŠvicarskojVransko jezero na Cresu, Mazurska jezera u Poljskoj
Veliko i Malo jezero na Mljetu Maggiore jezero pored Milana u Italiji
- rijeke: Sava, Drava, Dunav, Gacka Dunav, Vltava, Rajna,
- vodopadi na rijekama: Slapovi na Plitvičkim jezerima (npr. Veliki slap) vodopadi rijeke Niagare između Kanade i SAD-a,rijeke Zambezi (Viktorijini slapovi) u Africi,
- slapovi na rijekama: Skradinski buk na Krki, Angelovi slapovi na r ijeci Cuyun u Venezueli - najviši na svijetuRastoke kod Slunja
- podzemne vode: - termalno-mineralne vode: Bizovačke toplice, Daruvarske toplice, Vichy u Francuskoj,
Istarske toplice, Krapinske toplice, Baden-Baden i Wisbaden u NjemačkojStubičke toplice, Tuheljske toplice, Karlovy Vary i Marianske Lazne u ČeškojVaraždinske toplice, Gastein u AustrijiTerme Topusko, Rogaška Slatina i Čatež ob Savi u SlovenijiTerme Jezerčica, Spa u BelgijiTerme Sv. Martin, Debrecin i Budimpešta u MađarskojNaftalan Ivanić Grad Abano Terme kraj Venecije, Montecatini u Toscani u Italiji
- gejziri na Islandu, Novom Zelandu, SAD-u i na Tibetu
- ledenjaci
alpski: ledenjak Grosser Aletschgletscher i glečer Hintertuxer uŠvicarskoj,ledenjak Pasterzen, glečer Mölltaler, Grossglockner u Austriji
1. KLIMATSKI:
2. GEOMORFOLOŠKI:
3. HIDROGRAFSKI :
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
10/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 9
Tablica 4.1.1. PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) (nastavak)
Tablica 4.1.2. ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U HRVATSKOJ
Vrste resursa Hrvatska Svijet
- fauna:
- posebne životinjske vrste: bjeloglavi sup, ris, vepar, jelen, panda u Kini,
sredozemna medvjedica, pas dalmatiner klokan u Australiji
- životinjski svijet kao mogućnost sportske rekreacije:
lipicaner i hrv atski posav ac (konji) rodeo u SAD-u
- autohtoni gastronomski specijaliteti janjetina s Paga i Krka, riblji paprikaš u Mađarskoj, Pekinška patka,
škampi iz Istre, pastrve iz rijeke Gacke, sushi u Japanu
purica iz Hrv. zagorja
- flora:
- kuriozitetne biljke (npr. endemske): runolist na Velebitu, drvo sekvoje u Sj. Americi
Velebitska degenija, ginko u Kini
hrvatska perunika, božikovina
- posebne biljke smokva, maslina, lavanda tulipani u Nizozemskoj, ruže u Bugarskoj
- tipovi pejsaža:
- planinski pejsaž Velebit, Biokovo alpski, pirinejski, karpatski, himalajski
- nizinski pejsaž panonski panonski, ukrajinski, nizozemski, sj.-američki - primorski pejsaž dalmatinski tip obale dalmatinski tip obale, andaluzijski
- zaštićena prirodna područja
(Tablica 4.1.2.)
NP Plitvička jezera (UNESCO) NP Yellowstone u SAD = 1. NP u svijetu
otočje Galapagos (NP i podmorski rezervat biosfere)
4. BIOGEOGRAFSKI:
5. PEJSAŽNI:
Kategorija zaštite Broj PodručjeStrogi prirodni rezervati 2 Bijele i Samarske stijene na Velebitu
Hajdučki i Rožanski kukovi na VelebituNacionalni parkovi 8 Plitvička jezera (UNESCO zaštita od 1979.),
Brijuni,
Kornati,
Krka,
Mljet,
Paklenica,
Risnjak,
Sjeverni Velebit
Parkovi prirode 11 Biokovo,
Kopački rit,Lastovsko otočje,Lonjsko polje,
Medvednica,
Papuk,
Telašćica,Učka,
Velebit,Vransko jezero,
Žumberak – Samoborsko gorjePosebni rezervati 77
Regionalni parkovi 2
Spomenici prirode 81
Značajni krajobrazi 82Park šume 26Spomenici parkov ne arhitekture 119
UKUPNO 408
Izvor: Državni zavod za zaštitu pr irode (2015) Zaštićena područja u Hrvatskoj, stanje: 9. rujna 2015.,dostupno na: http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
11/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 10
Tablice 4.2. DRUŠTVENI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ
Tablica 4.2.1. DRUŠTVENI (ANTROPOGENI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) Vrste resursa Hrvatska Svijet
- sačuvani ostaci prošlih civilizacija: - prapovijest Vučedol spilja Altamira u Španjolskoj (prethistorijski crteži)
Hušnjakovo brdo - nalazište Krapinskog pračovjeka Stonehenge iz Velike Britanije
Arheološki park "Andautonija" u Šćitarjevu kraj Z agreba Egipatske piramidevojnici od terakote u Kini
- antika grad Solin kraj Splita (virtualni muzej rimskog naselja) naselje Pompeji kod Napulja
arena u Puli Rimske katakombe u Rimu
Dioklecijanova palača u Splitu (UNESCO) amfiteatar u Rimu i Veroni- spomenici i kulturno-povijesni objekti:
- crkve Katedrala Sv. Stjepana iz Zagreba,
Katedrala Sv. Petra i Pavla u Đakovu,Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (UNESCO),Katedrala Sv. Stošije i Katedrala Sv. Donata u Zadru,
- dvorci Trakošćan, Veliki Tabor , dvorac Eltz (Vukovar) Loire (Francuska), palača Louvre (Parizu),Schönbrunn (Beč)
- svetišta Marija Bistrica, Fatima (Portugal),Trsat, Jeruzalem (Izrael), Meka (Saudijska Arabija)
Ludbreg Vatikan (Italija)
- urbanističke cjeline grad Dubrovnik grad Venecija (Italija)grad Trogir (UNESCO) grad Pisa (Italija)
grad Brugge (Belgija)
U RH tu ulazi sva od UN ESCO-a zaštićena nematerijalnabaština (v idi Tablicu 4.2.2.)
- rukotvorine čipka: paška, lepoglavska, hvarska čipka - narodne nošnje slavonska narodna nošnja, narodna nošnja otoka Suska Dindrle - njemačka narodna nošnja
- narodni plesovi Mor eška na Kor čuli, Linđo u Dubr ov niku flamenco u Španjolskoj, tango u Argentini - narodne pjesme ojkanje, klapsko pjevanje, bećarac - autohtona jela i specijaliteti te paprenjak, licitarsko srce, fr itule, viška pogača, r iblja juha u Mađarskoj, kebab u Turskoj, tradicionalna pića i napitci šljivovica i dr. pizza u Italiji, gyros u Grčkoj, paella u Španjolskoj
pivo u Njemačkoj, Belgiji, Češkoj i Irskoj - ostala nematerijalna baština nekog naroda kravata; Slavoljub Penkala (slavna osoba)
- kulturne ustanove - organizatori izložbi Memorijalni centar Nikola Tesla (Smiljan kod Gospića) Prado Muzej u Madridu (Španjolska) (muzeji, zbirke, knjižnice i sl.) Memorijalni centar Domovinskog rata (Vukovar) Galeri ja Uffizi u Firenci ( Italija)
Muzej Louvre u Parizu (Francuska)
Muzej Ermitaž u St. Petersburgu (Ruska Fed.)- spomenici iz kulturno pov ijesnog razvoja Zdenac života u Zagrebu (kipar I. Meštrović) Mona Lisa (muzej Louvre, Pariz, Leonar do da Vinci) nekog naroda (kipovi, slike i sl.) Spomenik Seljačkoj buni (kipar A. Augustinčić), Kip Davida (F irenza, Michelangelo)
Kip Grgura N inskog u Splitu (kipar I. Meštrović)- suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, Morske orgulje u Zadru Eiffelov toranj u Parizu glazbenoj umjetnosti Pozdrav suncu u Zadru Opera u Sydneyju
Atomium u Brusselu
- posebni tipovi naselja, ur bane cjeline istarska naselja: H um, Motov un, Gr ožnjan, Alhambra u Španjolskoj.Povijesna jezgra Trogira (UNESCO)
Gornji Grad u Zagrebu- trgovi, ulice Trg bana Josipa Jelačića Trg. Sv. Marka u Veneciji
Stradun u Dubrovniku Trafalgar Square u Londonu
Korzo u Rijeci Wall Street u New Yorku
Kalelarga (Široka ulica) u Zadru Champs-Élysées u ParizuSplitska riva
4. MANIFESTACIJSKI - kulturne, zabavne, sportske, v jerske, gospodarske i ostale manifestacije - posebna Tablica 4.2.3.
2. ETNOSOCIJALNI - materijalna i duhovna (nematerijalna) kultura nekog naroda:
1. KULTURNO-POVIJESNI - sačuvani ostaci prošlih civilizacija, kulturno-povijesni spomenici i objekti te urbanističke cjeline:
3. UMJETNIČKI - spomenici iz kulturno i povijesnog r azvoja nekog naroda ( vidi Tablicu 4.2.2.) i suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj umjetnosti:
5. AMBIJENTALNI (manje ili veće pr ostorne cjeline):
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
12/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 11
Tablica 4.2.2. UNESCO-V POPIS ZAŠTIĆENE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE BAŠTINE U HRVATSKOJ
Vrsta turističkog resursa MATERIJALNA BAŠTINA:
- kulturna materijalna baština:Povijesna jezgra Trogira ambijentalni/ kulturno-povijesni
Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split kulturno-povijesni
Starigradsko polje na otoku Hvaru kulturno-povijesniStari grad Dubrovnik kulturno-povijesni
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku kulturno-povijesniRanokršćanski Kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču kulturno-povijesni
- prirodna materijalna baština:Nacionalni park Plitvička Jezera pejsažni/ hidrografski/ geomorfološki/ biogeografski
NEMATERIJALNA BAŠTINA:Festa Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika etnosocijalniČipkarstvo u Lepoglavi, na Hvaru i Pagu etnosocijalniHvarska procesija "Za križen" etnosocijalniGodišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine etnosocijalniPjevanje i sviranje dvoglasja tijesnih intervala iz Istre i Hrv. primorja etnosocijalni
Proljetna procesija Ljelja ili kraljica iz Gorjana etnosocijalniUmijeće izrade tradicijskih drvenih igračaka iz Hrvatskog zagorja etnosocijalniSinjska alka - viteški turnir u Sinju etnosocijalni/ manifestacijskiGlazbeni izričaj ojkanje etnosocijalniBećarac iz Slavonije, Baranje i Srijema etnosocijalniMedičarski obrt u Sjevernoj Hrvatskoj etnosocijalniNijemo kolo Dalmatinske zagore etnosocijalni
Klapsko pjevanje etnosocijalni
Mediteranska prehrana etnosocijalni/ biogeografski
Izvor: Ministarstvo kulture RH (2016) Upisana dobra Republike Hrvatske na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine,dostupno na: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4642 (18.2.2016)
-
8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)
13/13
Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini
Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 12
Tablica 4.2.3. MANIFESTACIJSKI RESURSI U HRVATSKOJ (ODABRANI PRIMJERI)
Naziv manifestacije Mjesto održav anja
Festivali, igre i drug e kulturne manifestacije: Dubrovačke ljetne igre (kazališno-scenska manifestacija) Dubrovnik- glazbeni festivali: Muzički bijenale Zagreb, Zagreb
Vodice - Jazz & Blues festival, Vodice
Međunarodni festival djeteta, ŠibenikVaraždinske barokne večeri, Varaždin
Osorske glazbene večeri, Osor Glazbene večeri na sv. Donatu Zadar - filmski festivali: ANIMAFEST - Međunar. festival animiranog filma, Zagreb
ZagrebDOX - Međunar. festival dokumentarnog filma, ZagrebPulski filmski festival, Pula
Vukovar film festival, Vukovar
Motovun - film festival Motovun
- kazališni festivali: PIF- Međunar. festival kazališta lutaka, ZagrebBrijunsko ljeto kazališta Ulysses, BrijuniFestival plesa i neverbalnog kazališta Svetivinčenat
- kulturno-povijesne manifestacije: Koprivnički renesansni festival KoprivnicaDani Dioklecijana Split
Rapska fjera Rab
Sinjska alka - tradicionalna viteška igra (UNESCO) SinjTrka na prstenac Barban
Smotre folklora i etnosocijalne manifestacije: Međunarodna smotra folklora Zagreb
Đakovački vezovi ĐakovoPicokijada ĐurđevacVinkovačke jeseni VinkovciPorcijunkulovo Čakovec
Viteške igre: Gusarska bitka OmišBitka kod Stubice (obilježavanje Seljačke bune) Donja Stubica
Karnevali, poklade: Samoborski fašnik Samobor Riječki karneval Rijeka
Suvremeni ulični f estivali i manifestacije: Špancirfest Varaždin
Cest is D'Best Zagreb
Advent u Zagrebu Zagreb
Zabavni f estivali suvremene g lazbe: INmusic festival Zagreb
Ultra Music festival elektronske glazbe, Split
Terraneo Zadar
Sportska prvenstva i igre ATP Croatia Open teniski turnir Umag
ATP Zagreb Indoors teniski turnir Zagreb
VIP Snow Queen Trophy (VIP Snježna kraljica na Sljemenu) ZagrebSvjetsko rukometno prvenstvo 2009. 6 gradova u RH
Univerzijada 1987. Zagreb
Mediteranske igre 1979. Split
Panonian Cha llenge - festival ekstremnih spor tova Osijek
Hodočašća Marija Bistrica Marija Bistrica
Ludbreg, Ludbreg
Aljmaš, Aljmaš u općini ErdutMajka božja T rsatska Rijeka
Gospodarske izložbe Jesenski velesajam Zagreb
Sajmovi ITF - International Tourism Fair Zagreb
Croatia Boat Show SplitInterliber - sajam knjiga Zagreb
Izvor: popis manifestacija preuzet je djelomično iz sljedećeg izvora: HTZ (2014) Odluka o dodjeli potpora nacionalnim i regionalnim događanjima u 2014. godini, Turističko v ijeće HTZ-a, Zagreb,dostupno na: http://business.croatia.hr/Documents/3250/Odluka-o-dodjeli-potpora-za-nacionalna-i-regionalna-dogadanja-2014.pdf (17.2.2016)
OSTALE MANIFESTACIJE (znanstvene, obrazovne, modne, poslovni skupovi i sl.)
KULTURNE MANIFESTACIJE:
ZABAVNE MANIFESTACIJE:
S PORTSKE MANIF ESTACIJE:
VJERSKE MANIFESTACIJE:
GOSPODARSKE MANIFESTACIJE: