Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija Sveučilišni preddiplomski studij

“Poslovna ekonomija u turizmu i hotelijerstvu” Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Suzana Marković

Akademska godina: 2012./13. Kolegij: STATISTIKA

Temeljni pojmovi Seminar 1

Pojam statistike

Deskriptivna i inferencijalna statistika

Statistički skup

Statistička obilježja

Mjerne ljestvice

Vrste i izvori statističkih podataka

Zanimljivosti

SADRŽAJ SEMINARA

Što je statistika?

znanstvena disciplina

prikuplja

analizira tumači

podatci masovnih

pojava

DEFINICIJA STATISTIKE

• U čemu se sastoji deskriptivna statistika?

• Na čemu se temelji deskriptivna statistika?

• Navedite primjere za potpuno obuhvaćeni statistički skup.

DESKRIPTIVNA I INFERENCIJALNA STATISTIKA PODJELA STATISTIKE

• U čemu se sastoji inferencijalna statistika?

• Kako se zove podskup osnovnog skupa?

• Navedite primjere za nepotpuni obuhvat statističkog skup (uzorak).

DESKRIPTIVNA I INFERENCIJALNA STATISTIKA PODJELA STATISTIKE

OSNOVNI SKUP (POPULACIJA) I UZORAK VJEŽBA

Za svaki od navoda potrebno je definirati odnosi li se na populaciju ili uzorak.

Promatrano je svih 5 000 studenata Ekonomskog fakulteta.

Analizirano je 350 prispjelih odgovora.

Ispitano je 248 studenata slučajnim odabirom na Tehnološkom fakultetu.

Analizirano je svih 248 poduzeća koja kotiraju na Zagrebačkoj burzi.

Iz biračkog popisa jednog grada koji broji 15 000 jedinica ispitano je njih 1 020 o namjeri glasanja na predstojećim

parlamentarnim izborima.

OSNOVNI SKUP (POPULACIJA) I UZORAK VJEŽBA

U jednom poduzeću zaposleno je 552 zaposlenika.

Poduzeće je provelo istraživanje kojim su se prikupljali odgovori na postavljeno pitanje:

Imate li povjerenja u plan poslovanja poduzeća za idućih pet godina?

U istraživanju je bilo uključeno 87 zaposlenika od koji je 62 odgovorilo sa

„Da“, a 25 odgovorilo je „Ne“.

Može li se u ovom primjeru utvrditi

populacija?

Ako da, tko ju predstavlja?

Koliko iznosi populacija, a

koliko uzorak?

STATISTIČKI SKUP

• Statistički skup sastoji se od jedinica kojima se ispituje (mjeri) jedno svojstvo ili više svojstava (varijabli, obilježja)

koja od jedinice do jedinice očituju statističku promjenjivost.

U čemu se sastoji statistički skup?

• Statistički skup tvore statističke jedinice (npr. osobe, stvari, poslovni subjekti, regije, države i sl.) koje imaju slična,

zajednička svojstva.

Što tvori statistički skup?

• pojmovno

• prostorni i

• vremenski

Kako mora biti definiran

statistički skup?

Dani statistički skup definirajte pojmovno, prostorni i vremenski. STATISTIČKI SKUP

Stanovnici RH prema popisu stanovništva 31.03.2011.

• Pojmovna definicija: stanovnici prema popisu stanovništva

Prostorna definicija: stanovnici RH

Vremenska definicija: stanje na dan 31.03.2011.

Izgrađeni brodovi u poduzeću „Brodograđevna industrija Split” u Splitu u razdoblju od 1945. do 2012. godine.

• Pojmovna definicija: izgrađeni brodovi koji su predani naručiocu

Prostorna definicija: u poduzeću „Brodograđevna industrija Split” u Splitu

Vremenska definicija: u razdoblju od 1945. do 2012.

Dani statistički skup definirajte pojmovno, prostorno i vremenski. STATISTIČKI SKUP

1

• Studenti ekonomskog fakulteta u Osijeku upisani akademske godine 2011./12. prema broju bodova ostvarenih na državnoj maturi.

2 • Domaćinstva u RH prema popisu stanovništva 2012.

3 • Zaposlenici poduzeća zaposleni u razdoblju

od 2002. do 2010.

PODJELA STATISTIKE: DESKRIPRIVNA I INFERECIJALNA

VRSTE STATISTIČKIH OBILJEŽJA STATISTIČKA OBILJEŽJA

Što je statističko obilježje?

Kako dijelimo statistička obilježja?

Kako dijelimo kvalitativna, a kako kvantitativna obilježja?

PODJELA STATISTIKE: DESKRIPRIVNA I INFERECIJALNA

VRSTE STATISTIČKIH OBILJEŽJA STATISTIČKA OBILJEŽJA

VRSTA OBILJEŽJA PODVRSTA PRIMJER

KVALITATIVNO (opisna, znakovna,

atributivna, kategorijalna)

Nominalno - atributivno

spol, zanimanje, vrsta gospodarske djelatnosti, način prijevoza putnika, studijski smjer, položaj u

poduzeću/ustanovi, vlasništvo stambenog prostora

Nominalno - geografsko mjesto boravka, mjesto registriranih

vozila/poduzeća, mjesto rođenja,zemlja izvoza, mjesto dolaska turista, lokacija podružnica

Redoslijedno (uređajna, rang)

ocjena, školska sprema, stupanj zadovoljstva uslugom

KVANTITATIVNO (brojčana, numerička)

Prekidno (diskretna)

broj studenata, broj zaposlenih, broj stanovnika, broj prevezenih putnika, broj uzdržavanih osoba ,

iznos zatraženog kredita

Neprekidno (kontinuirano)

visina, težina, duljina, iznos plaće, stopa inflacije, tečajevi valuta

TABLICA 1: Vrste statističkih obilježja sa primjerima

MJERNE LJESTVICE

MJERENJE je pridruživanje numeričkih i nenumeričkih (slovnih) oznaka elementima skupa prema određenom pravilu. Česta je podjela varijabla (obilježja) s obzirom na uporabljenu ljestvicu mjerenja. Varijable se nazivaju prema ljestvici na temelju koje su prikupljani podaci, a razine mjerenja su sljedeće:

nominalna ordinalna (redoslijedna) intervalna omjerna (odnosna)

VRSTE VARIJABLA

PODACI

KVALITATIVNA (kategorijske varijable)

KVANTITATIVNA (numeričke varijable)

Nominalna ljestvica

Ordinalna ljestvica

Intervalna ljestvica

Omjerna ljestvica

NOMINALNA razina mjerenja (a=b) opisuju se atributivna i geografska obilježja navođenjem naziva, oznaka i kategorija. Modaliteti obilježja zapisuju se abecedom, veličinom frekvencija i nomenklaturom.* Podaci se ne mogu uređivati redoslijedom i neka kategorija ne može bit bolja od druge, tj. nije dopušteno pridavanje prednost niti jednom od mogućih modaliteta obilježja (npr. nacionalna pripadnost – nije dopušteno iznijeti kako je neka nacija superiornija od druge).

NOMINALNA LJESTVICA

*Nomenklatura je uređeni skup ili popis izraza koji se upotrebljava u nekoj znanosti. Nomenklature proistječu iz potreba da se pojedinosti sustava koji se opisuje označe posebnim imenima, jasno, razumljivo, što kraće i jednostavnije, i da pritom u sustavu naziva ne mogu nastati zabune, pogrešna tumačenja ili zamjenjivanja pojmova.

ORDINALNA razina mjerenja (a>b, a<b, a=b) pridružuje brojeve, slovne oznake ili simbole elementima statističkog skupa prema stupnju nekog svojstva (npr. ocjena poznavanja gradiva, stupanj razvijenosti zemlje).

Čine ju podaci koji se mogu urediti prema nekom redoslijedu, ali se razlike između podataka ne mogu urediti.

ORDINALNA LJESTVICA

•Primjer:

–Možemo reći da osoba koja je završila fakultet ima više obrazovanje od osobe koja je završila srednju školu.

–Ocjene znanja - ne možemo reći da student koji ima ocjenu vrlo dobar zna dva puta više od studenata koji ima ocjenu dovoljan.

Na ovoj razini nisu dopušteni izračuni statističkih parametara. Ordinalnom razinom mjerenja bilježe se relativne razlike mjerenja, bez točnog stupnja tih razlika.

ORDINALNA LJESTVICA

INTERVALNA razina mjerenja (a–b) pridružuje brojeve mjernim svojstvima elemenata statističkih skupova pri čemu jednake razlike brojeva na mjernoj ljestvici predstavljaju jednake razlike mjernog sustava.

Primjer: Temperaturna ljestvica ne posjeduje apsolutnu, već samo relativnu nulu. Apsolutna nula upućuje na odsutnost mjernog svojstva, a relativna nula odnosi se na dogovorenu veličinu koja označava stanje ili intenzitet svojstva.

Što znači temperatura od 0 Celzijevih stupnjeva? Govori li kako nema topline? Je li temperatura od 50 Celzijevih stupnjeva dvostruko toplija nego temperatura od 25 Celzijevih stupnjeva?

Temperatura od 0 Celzijevih stupnjeva predstavlja dogovorenu nulu te se temperaturni podaci, zbog postojanje relativne nule, zapisuju intervalnom razinom mjerenja.

INTERVALNA LJESTVICA

OMJERNAU (odnosnu) razina mjerenja (a/b) odlikuju jednake razlike brojeva koje predstavljaju jednake razlike mjernog svojstva. Naziva se odnosno razinom stoga što početna točka mjerenja daje značenje odnosu vrijednosti između podataka.

Posjeduje apsolutnu nulu koja predstavlja odsutnost mjernog svojstva (npr. 0 kuna – nepostojanje novčanih sredstava, 0 kilograma jabuka – neposjedovanje jabuka i sl.).

Vrijednosti se mogu urediti redoslijedno, moguć je izračun razlika između jedinica, postoji početna – apsolutna nula, mjerljive su razlike između vrijednosti podataka i njihovi odnosi, a jednaki brojčani omjeri znače i jednake odnose u mjernoj pojavi.

OMJERNA LJESTVICA

KATEGORIZACIJA LJESTVICA MJERENJA

VRSTE

LJESTVICA PRIMJERI

NOMINALNA = ≠

rod, religijsko opredjeljenje, nacionalnost, mjesto prebivališta, boja očiju, krvna grupa,

bračno stanje, boje, broj telefona, poštanski broj, županije, vrste jabuka, osjećaji

ORDINALNA = ≠ > <

ocjena znanja (izvrstan, vrlo dobar), završena izobrazba, konfekcijske veličine (XS, S, M,

L, XL), kvaliteta nekog proizvoda (1. razred, 2. razred), radna klima, magnituda potresa,

jačina vjetra, Olimpijske medalje, klasa vozila, stupanj opekline, stupanj ekonomske

razvijenosti, stupanj stručne spreme

INTERVALNA = ≠ > < + -

temperaturna ljestvica (°C, °F), razina mora, paralele i meridijani, IQ,

vrijeme dana (12-hour clock)

OMJERNA = ≠ > < + - × ÷

osobni prihodi, visina, težina, vrijeme, godine starosti, litre tekućine, dohodak, broj zaposlenih, stanje tekućeg računa, brzina, cijena,broj položenih ispita, otpor prijemnika,

visina osobe, duljina žice, viskoznost tekućine, promjer cijevi, cijena dionice, tečaj valute, vrijednost prodaje, vrijednost narudžbe, visina duga, visina štednih uloga, broj komada

proizvoda na policama, broj izdanih računa jednog poduzeća, broj prigovora po poslovnici banke, broj otkupljenih dionica po danima radnog tjedna

NOMINALNA, ORDINALNA, INTERVALNA I OMJERNA MJERNA LJESTVICA MJERNE LJESTVICE

• nominalnu

• ordinalnu

• intervalnu

• omjernu

• ordinalnu

• intervalnu

• složenu

• skupnu

• intervalnu

• jednostavnu

• nominalnu

• ordinalnu

• omjernu

• intervalnu

• složenu

• nominalnu U koju mjernu

ljestvicu ubrajamo – stanje na

tekućem računu, godine starosti,

visina?

U koju mjernu ljestvicu ubrajamo

– paralele i meridijane?

U koju vrstu ljestvice ubrajamo

– bračno stanje, vrste jabuka,

poštanski broj?

U koju vrstu ljestvica ubrajamo

– konfekcijske veličine, završena

izobrazba?

STATISTIČKI NIZ

Kako nastaje statistički niz?

Spol (xi)

Broj studenata (fi)

M 40

Ž 60

Ukupno 100 = N mo

dal

ite

ti o

bilj

ežja

fre

kve

nc

ije

1

• Negrupirani statistički niz – podaci su zapisani slijedom kojim su prikupljeni

• xi: x1, x2, x3, x4, …, xN

2 • Grupirani statistički niz – podaci se prikazuju u

tablicama distribucija frekvencija

PRIMARNI I SEKUNDARNI STATISTIČKI PODACI IZVORI PODATAKA

Što su primarni podaci?

Što su sekundarni podaci?

Koje su prednosti i nedostaci primarnih i sekundarnih podataka?

PRIMARNI I SEKUNDARNI STATISTIČKI PODACI IZVORI PODATAKA

IZVORI PODATAKA

SEKUNDARNI IZVORI (iskorištavanje objavljenih

podataka)

PRIMARNI IZVORI (izravno prikupljanje

podataka)

Promatranje

Ispitivanje

Izvor: Marušić, M., Prebežac, D., Istraživanje turističkih tržišta, Adeco, Zagreb, 2004., str. 24.

PRIKAZ 1: Izvori podataka

Primjeri: –Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS RH): http://www. dzs.hr –Hrvatska narodna banka: http://hnb.hr –Hrvatska gospodarska komora: http://www.hgk.hr –Ministarstvo financija Republike Hrvatske: http://hanfa.hr –Zagrebačka burza: http://www.zse.hr –EUROSTAT: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/ –European Central Bank: http://www.ecb.int/home/html/index.htm –UN Statistics Division: http://unstats.un.org/unsd/default.htm –World Bank: http://www.worlbank.org –World Tourism Organization (UNWTO): http://www.unwto.org/index.php –World Trade Organization (WTO): http://www.wto.org/

SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA

ZANIMLJIVOSTI

INTERNETSKE STRANICE SA SLUŽBENOM DRŽAVNOM STATISTIKOM

•DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU •Državni zavod za statistiku (DZS) državna je upravna organizacija, središnje tijelo, glavni nositelj, deseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske. DZS izdaje sljedeće publikacije: kalendar objavljivanja statističkih podataka, program publiciranja, statističke informacije, statistički ljetopis i priopćenja statističkih informacija koje izlaze prema periodičnosti statističkih istraživanja.

www.dzs.hr

• HRVATSKA NARODNA BANKA

• Hrvatska narodna banka je središnja banka RH. Položaj, zadaće, vlasništvo nad kapitalom središnje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima RH, bankama i međunarodnim institucijama i organizacijama uređeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci.

• HNB redovito i pravovremeno obavještava javnost o analizama makroekonomskog stanja, stanju financijskog i monetarnog sustava, novčanim i kreditnim kretanjima, platnoj bilanci, tečaju i stabilnosti cijena te objavljuje statističke informacije iz svojeg djelokruga.

www.hnb.hr

ZANIMLJIVOSTI

INTERNETSKE STRANICE SA SLUŽBENOM DRŽAVNOM STATISTIKOM

•HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE •Hrvatski zavod za zapošljavanje javna je ustanova u vlasništvu RH, ustrojena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenost sa zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova. •U izdavačkoj publicističkoj djelatnosti Zavoda nalaze se namjenske i periodične publikacije: mjesečni statistički bilteni, godišnjak i analitički bilteni.

www.hzz.hr

• EUROPSTA STATISTIKA

• Eurostat je statistički ured Europske unije osnovan 1953. godine. Njegova zadaća je osigurati Europskoj uniji statistike na razini Europe koje omogućuju usporedbu između zemalja i regija. Publicira službenu statistiku EU i europskog područja te nudi usporediv, pouzdan i objektivan prikaz promjena u Europi.

• Eurostat ne prikuplja podatke već to čine statistička tijela u zemljama članicama koje nacionalne podatke provjeravaju, potvrđuju i analiziraju te potom šalju Eurostatu.

• Eurostatova uloga je konsolidirati podatke te osigurati usporedivost koristeći usklađene metodologije. Eurostat je jedini pružatelj statistike na razini Europe, a podaci koje objave usklađeni su u najvećoj mogućoj mjeri. Hrvatska je jedna od članica Eurostata. Od 01. listopada 2004. korisnici Eurostatovih internetskih stranica imaju mogućnost besplatnog pretraživanja statističkih informacija, baza podataka i elektroničkih publikacija.

www.epp.eurostat.ec.europa.eu

ZANIMLJIVOSTI

ON –LINE STATISTIČKI RIJEČNICI

StatSoft

www.statsoft.com/textbook/statistics-glossary

Youngstown State University

http://people.ysu.edu/~eeusip/glossary.htm

A New View of Statistics

http://www.sportsci.org/resource/stats/index.html

ISI

http://isi.cbs.nl/glossary/index.htm

NAKON SEMINARA POTREBNO JE ZNATI PONAVLJANJE

Što je statistika?

Kako se dijeli statistika kao znanstvena metoda?

Od čega se sastoji statistički skup?

Kako dijelimo statistička obilježja?

Kako se dijeli kvalitativna i kvantitativna statistička obilježja?

Koja je razlika između mjernih ljestvica?

Kako izvore podataka razlikujemo?