ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga
description
Transcript of ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga
ULOGA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU
Krešimir Ćosić,prof. i
dipl.knjižničarOŠ Višnjevac
Školska knjižnica je sastavni dio nastavnog procesa. Kroz povijest je
osiguravala knjižničnu građu za učenike i nastavnike radi podupiranja
nastavnog programa i njegova proširenja. Danas je uloga školske
knjižnice postala složenija, a u budućnosti će imati još važniju ulogu u
svojoj školskoj zajednici.
Ona bi trebala biti mjesto u kojem je učenje temeljeno na istraživanju,
rješavanju problema, pretraživanju, odabiru i uporabi informacija u svim
dostupnim medijima, a može se ostvarivati individualno, skupno i u
paru.
Školska knjižnica pruža pomoć pri učenju, nudi knjige i ostalu građu koja
svim članovima školske knjižnice omogućuje razviti kritičko mišljenje i
pomaže im da postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. Školska knjižnica
se povezuje s drugim knjižnicama i informacijskim mrežama.
Školska knjižnica je ogledalo škole. Ona je opipljivi izraz školske etike i
njezinih vrijednosti u moralnim i društvenim pitanjima, brizi,
obrazovnim ciljevima i stavovima te njezin prozor u svijet, jer dobre školske knjižnice osnažuju svoje
učenike.
ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga • sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa• podržava obrazovne ciljeve onako kako su zacrtani u
nastavnom planu i programu škole i njenim zadaćama• pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u
suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama
• mjesto gdje učenici stječu vještine za učenje kroz cijeli život, razvija njihovu maštu i osposobljava ih za život odgovornih građana
• promiče čitanje, izvore i službe školske knjižnice u školi i izvan nje
ŠKOLSKA KNJIŽNICA – osnovne zadaće
• daje potporu učenju• nabavlja knjižnu i neknjižnu građu, izgrađuje fond
te obrađuje, čuva, zaštićuje i daje na korištenje knjižničnu građu, naime odabire i prikuplja izvore, osigurava fizički i intelektualni pristup odgovarajućim izvorima informacija, osigurava podučavanje i zapošljava stručno osoblje
• povezuje se s drugim knjižnicama i obavijesnim mrežama, poštujući načela UNESCO-vog Manifesta za školske knjižnice
• usluge moraju biti pružene svim članovima škole, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj
• posebne usluge i građa moraju biti osigurani za učenike koji nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnične usluge i građu – učenike s posebnim potrebama
ŠKOLSKA KNJIŽNICA – financiranje
• ŠK mora imati stalno i odgovarajuće financiranje za obrazovanje osoblja, nabavu građe i računala, te drugih tehnologija, a usluge moraju biti besplatne
• dostatno za opremanje policama, namještajem i opremom koja će knjižnicu učiniti privlačnom
• odgovornost je na lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima
• bitna je za svaku dugoročniju strategiju razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja
ŠKOLSKA KNJIŽNICA – školski knjižničar
• član je stručnog osoblja, stručni je suradnik odgovoran za planiranje i vođenje školske knjižnice
• poznaje opća područja znanja koja su prijeko potrebna za razvitak učinkovitih usluga školske knjižnice: izvore, metode poučavanja, upravljanje informacijama i knjižnicom
• surađuje s nastavnicima, upravom škole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim knjižničarima i informacijskim stručnjacima i društvenim grupama
• Educira se kroz: Županijska stručna vijeća školskih
knjižničara, Certificirani tečajevi Centra za stalno
stručno usavršavanje u organizaciji Matične knjižnice,
Proljetna škola školskih knjižničara i sl.• nabavlja knjižničnu građu
KNJIŽNIČNA GRAĐA
• temelj je svake školske knjižnice, a čine je:• - tiskovine (knjige, časopisi, novine i sl.)• - AV građa (magnetofonske vrpce,
dijapozitivi, audiokasete i videokasete, mikrofilmovi, DVD-i)
• - elektroničke publikacije ili elektronička građa (kompakt diskovi, magnetske vrpce, diskete, baze podataka, on line publikacije)
• didatičke igre (u knjižnici osnovne škole)
• sadržaj ovisi o vrsti škole, odnosno o nastavnom planu i programu po kojem škola radi
• mora biti u slobodnom pristupu• mora biti stručno obrađena – klasificirana i
katalogizirana prema standardu za strojno čitljivo katalogiziranje (UNIMARC).
• (Standard za školske knjižnice, NN, broj 34/2000.)
KNJIŽNIČNA GRAĐA
• omogućava svim članovima škole razvijati kritičko mišljenje, te postati stvarni korisnici obavijesti u svim oblicima i medijima
• pristup knjžničnim zbirkama i uslugama mora se temeljiti na Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka i ne bi smio biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima (UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice)
IZGRADNJA KNJIŽNIČNE ZBIRKE• Plan nabave – kvalitetne zbirke rezultat su planske,
ciljane nabavne politike. Oblikovanje iziskuje planiranje zbirke, a vezano je uz nastavni plan i program škole, financijske i prostorne mogućnosti, sposobnosti školskog knjižničara za suradnju s predmetnim nastavnicima
• načini nabave su: kupnja, dar i zamjena. Kupnja na temelju oglednog primjerka najbolji je i najsigurniji način ostvarenja zacrtanog plana nabave, budući da se ostvaruje izravan doticaj s građom i izravna komunikacija s predmetnim stručnjacima, učiteljima ili nastavnicima.
• odabir knjižnične građe, uključivanje različitih vrsta građe – vrednovanje knjižnične zbirke /statističke metode/ koristiti u nabavnoj politici
• izlučivanje oštećene, zastarjele i prekobrojne građe – izlučivanje knjižnične građe nezaobilazan je čimbenik u održavanju kvalitete zbirke /revizija i otpis/
ŠTO NABAVLJATI?
• lektiru iz hrvatskog jezika, a u školama u kojima se izvodi nastava na jeziku nacionalne manjine i lektiru na tom jeziku
• ostalu knjižničnu građu – prema programu škole, knjižnica će razvijati fond koji podupire struku
• građu na stranim jezicima koji se uče u školi• referentnu građu (enciklopedije, rječnike,
leksikone, atlase…)
• znanstveno-popularnu i stručnu građu za sva nastavna područja
• literaturu iz pedagogije, metodike, psihologije, sociologije te knjižničarstva i informatike
• stručne, znanstveno-popularne i pedagoške časopise te časopise i listove za djecu i mladež
OMJER KNJIGA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
• u knjižnici osnovne škole je 60% knjiga za lektiru, a 40% stručnih i ostalih knjiga
• u knjižnici srednje škole je 50% knjiga za lektiru, a 50% stručne literature (razmjerna zastupljenost svakog stručnog predmeta u nastavi)
• -5 – 10% knjižnične građe čini referentna zbirka (enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije i sl.)
• -10% pedagoško-metodička literatura potrebna za izvođenje nastave i stalno stručno usavršavanje nastavnika te literatura iz knjižničarstva i informacijskih znanosti
(Standard za školske knjižnice, NN, broj 34/2000.)
POZORNOST PRILIKOM NABAVE!
• prednost imaju tvrdo uvezane knjige• cijena, ali ne jeftinije na račun kvalitete • djelo pisano suvremenim jezikom• pregledati predgovor, pogovor i sl.
ZAŠTO IZLUČIVATI KNJIŽNIČNU GRAĐU?
• izdvojiti oštećenu, neaktualnu, fizički neprivlačnu, nekvalitetnu građu i sl.
• osloboditi prostor na policama za novu i suvremenu građu te učiniti prostor privlačnijim
• školska knjižnica nije «skladište» knjižnične građe
MJERILA ZA IZLUČIVANJE KNJIŽNIČNE GRAĐE
• fizičko mjerilo• sadržajno mjerilo• mjerilo upotrebljivosti
FIZIČKO MJERILO
• uništena i oštećena knjižnična građa• knjige • - pokidane, pohabane, nagrižene, nagorjele,
razmočene, polivene, pljesnive, išarane i sl.• - kojima nedostaju stranice• - u higijensko neprimjerenom stanju• - nepotpune monografske publikacije u više
svezaka, nepotpuna godišta časopisa• - publikacije izblijedjelog tiska, odnosno
ilustracija itd.
• neknjižna građa (zvučne kasete, filmske vrpce, diskete, videokasete, CD ROM-ovi)
• - oštećeni od vlage, topline• - iskidane trake• - izbrisani zapisi• loše snimljeni zapisi
SADRŽAJNO MJERILO
• neodgovarajući sadržaj• zastarjele informacije• zastarjeli udžbenici• starija izdanja, ako ima novijih• slabije prevedena djela, ako ima kvalitetnije
prevedenih
• prekobrojni primjerci građe• slikovnice nekvalitetnih ilustracija• knjige zastarjela jezika • knjige pisane pismom koje nije u
nastavnom programu škole
MJERILO UPOTREBLJIVOSTI
• frekvencija posudbe• upotreba nositelja zapisa• usklađivanje među knjižnicama kod izlučivanja
građe (razmjena)• specifična mjerila za periodične publikacije:• - na početku nije naveden sadržaj• - više ne izlaze i nemaju zajednički sadržaj • - obzirom na godine više ih nije potrebno
pohranjivati
ŠTO S OTPISANOM GRAĐOM?
• ponuditi pravnim osobama• ponuditi fizičkim osobama• reciklaža • (Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične
građe, NN, broj 21/2002.)
Školski knjižničari su svjesni važnosti ravnateljeve potpore za uspjeh njihova programa. Kao voditelj škole i glavna osoba u postavljanju okvira i uvjeta za
provedbu školskog programa, ravnatelj škole bi trebao biti svjestan važnosti djelotvorne uloge
školske knjižnice i kvaliteta knjižničara profesionalca. U procjenjivanje cijele škole ravnatelj
bi trebao uključiti i procjenu knjižnice te isticati koliko je važan doprinos dobre knjižnične službe u
postizanju zadanih obrazovnih standarda.
Svaka je škola svojim učenicima dužna osigurati dobro opremljenu,
pristupačnu, suvremenu knjižnicu. Školska knjižnica bi se trebala nalaziti u središtu, srcu škole i neophodna je
kako djeci u učenju, tako i nastavnicima u poučavanju, pružajući temelj za učenje i razonodu tijekom
cijeloga života.
No, znamo da postoje izvrsne i dobre školske knjižnice, ali i one osrednje i loše. Ima školskih knjižnica smještenih u neprikladne prostore, sa
zastarjelom i dotrajalom građom, bez informacijske i komunikacijske tehnologije. Štošta može utjecati na
takvo stanje školskih knjižnica, no, u nekim je školama to nedostatak interesa i znanja o ulozi
školskih knjižnica u obrazovanju. U takvim sredinama moramo promicati uvjerenje o važnoj
ulozi školskih knjižnica u obrazovnom i osobnom životu djece i mladih.
Školska je knjižnica važna za nastavni program, kao i za čitanje izvan nastavnog programa i
zadovoljavanje informacijskih potreba učenika. Osigurava pristup spoznajama, mislima i
raspravama. Ima središnje mjesto u intelektualnom, duhovnom i političkom životu svakoga društva i
stoga su školske knjižnice posebno važne u životu školskih zajednica. Da bi svakom učeniku omogućila ostvarenje njegova punog potencijala, škola mora
osigurati uvjete koji će čitanje i učenje učiniti ugodnim.
U društvu u kojem se znanje neprestano razvija, a učenje postaje cjeloživotno iskustvo, usvajanje informacijskih vještina i razvijanje kritičkog mišljenja trebalo bi započinjati upravo u školskoj knjižnici koja bi trebala pružati informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu koje se sve više zasniva na informacijama i znanju. Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvija njihovu maštu i tako im pomaže da postanu odgovorni građani.
Školske knjižnice učenicima nude vrijeme, prostor i mogućnosti za individualni i grupni rad, timski rad
te za razvijanje i usvajanje novih vještina. U knjižnici učenici mogu istraživati i povezivati
različite ideje, podupirući razvoj osobnih ukusa i interesa, neovisnosti, znatiželje i ljubavi prema čitanju i istraživanju. Međutim, ona mora biti
dostupna, dobro opremljena, a mora nuditi novu, odgovarajuću, točnu i privlačnu građu različite
tematike koja će poduprijeti i njegovati um djeteta u razvoju.
U knjižnici bi trebali raditi knjižničari koji razumiju mnogobrojne potrebe
učenika i zahtjeve promjenjivog nastavnog programa.
Promidžbom programa HNOS-a, školska knjižnica treba skrbiti da svaki učenik uspije na najbolji mogući način.