Sila trenja dovodi do zadaci.pdf · 2018-08-13 · To je moguće zato jer djeluje zakon o...
128
1. Sila trenja dovodi do o usporavanja tijela koje se giba o ubrzavanja tijela koje se giba o usporavanja ili ubrzavanja, ovisno o okolnostima o trenutnog zaustavljanja tijela 2. Matematičko njihalo spuštajući se iz točke maksimalnog otklona giba se o pod djelovanjem stalne sile o pod djelovanjem sile stalnog smjera o jednoliko po kružnici o pod djelovanjem nejednolike sile 3. Tijelo koje lebdi u tekućini mora biti o pravilnog geometrijskog oblika o jednako teško kao i tekućina iste mase o gustoće koja je jednaka gustoći tekućine o gustoće koja je manja od gustoće tekućine 4. Na dvije kugle jednakog radijusa pri čemu je jedna načinjena od željeza, a druga od aluminija, uronjene u tekućinu o djeluje jednaka sila teža o djeluje jednaki uzgon o djeluje različiti uzgon o djeluje različiti tlak tekućine
Transcript of Sila trenja dovodi do zadaci.pdf · 2018-08-13 · To je moguće zato jer djeluje zakon o...
1. Sila trenja dovodi do
o usporavanja tijela koje se giba o ubrzavanja tijela koje se giba
o usporavanja ili ubrzavanja, ovisno o okolnostima
o trenutnog zaustavljanja tijela
2. Matematičko njihalo spuštajući se iz točke
maksimalnog otklona giba se
o pod djelovanjem stalne sile
o pod djelovanjem sile stalnog smjera
o jednoliko po kružnici
o pod djelovanjem nejednolike sile
3. Tijelo koje lebdi u tekućini mora biti
o pravilnog geometrijskog oblika
o jednako teško kao i tekućina iste mase
o gustoće koja je jednaka gustoći tekućine o gustoće koja je manja od gustoće tekućine
4. Na dvije kugle jednakog radijusa pri čemu je jedna
načinjena od željeza, a druga od aluminija, uronjene u
tekućinu
o djeluje jednaka sila teža
o djeluje jednaki uzgon o djeluje različiti uzgon
o djeluje različiti tlak tekućine
5. Tijelo pod djelovanjem sile nužno
o jednoliko ubrzava
o jednoliko usporava
o mijenja akceleraciju
o mijenja brzinu
6. Za žicu kroz koju teče istosmjerna struja vrijedi da
o se broj elektrona u žici smanjuje
o se broj elektrona u žici povećava
o oko žice nestaje električno polje o oko žice nastaje magnetsko polje
7. U zadnjem dijelu svoje putanje padobranac se giba
o jednoliko usporeno
o jednoliko ubrzano
o jednoliko o miruje i čeka da padne
8. Neil Armnstrong je nakon slijetanja na površinu Mjeseca 20.07.1969, (gdje je
ubrzanje gravitacionog polja otprilike šest puta manje nego na Zemlji), usporedio
svoju masu i težinu s odgovarajućim vrijednostima na Zemlji. Zapazio je da mu je
o masa manja, a težina veća od vrijednosti na Zemlji
o masa jednaka, a težina manja od vrijednosti na Zemlji
o masa i težina manje od vrijednosti na Zemlji
o masa i težina jednake vrijednostima na Zemlji
o masa veća, a težina manja od vrijednosti na Zemlji
9. Ako je rezultanta svih sila koje djeluju na tijelo konstantna i različita od nule, tada
se nužno
o brzina tijela povećava po iznosu
o vektor brzine tijela poklapa po smjeru sa smjerom rezultante
o vektor ubrzanja tijela poklapa po smjeru sa smjerom rezultante
o ubrzanje tijela povećava po iznosu
o ništa od gore navedenog nije istinito
10. Padobranac se spušta prema površini Zemlje
jednoliko ubrzano u početnoj fazi pada. Sila s
kojom on privlači Zemlju je:
o manja od sile s kojom Zemlja privlači njega
o jednaka sili s kojom ga privlači Zemlja
o veća od sile s kojom ga privlači Zemlja
o neovisna o masi padobranca
o neovisna o masi Zemlje
11. Unutarnja energija idealnog plina ne ovisi o o apsolutnoj temperaturi plina
o broju čestica plina
o masi čestica plina
o brzini gibanja čestica plina o volumenu posude u kojoj se nalaze čestice plina
12. Čestica A s nabojem (+2e) i čestica B s nabojem (-e) stavljene su na neku udaljenost
jedna od druge a zatim puštene. U usporedbi sa silom kojom čestica A djeluje na
česticu B, sila kojom čestica B djeluje na česticu A je o manja
o jednaka
o veća
o ovisi o početnom položaju
o ovisi o njihovim masama
čestica A, (+2e) čestica B, (-e)
1000 puta veća masa
13. Čestica A s nabojem (+2e) i čestica B s nabojem (-e) stavljene su na neku udaljenost
jedna od druge a zatim puštene. Čestica A ima 1000 puta veću masu nego čestica B.
Pretpostavite da se obje čestice gibaju slobodno čim se puste. Tada vrijedi o veće ubrzanje ima čestica A
o veće ubrzanje ima čestica B
o obje čestice imaju jednako ubrzanje
o ubrzanje se ne mijenja u vremenu o ubrzanje je jednako 10 m/2
čestica A, (+2e) čestica B, (-e)
1000 puta veća masa
14. Čestica A s nabojem (+2e) i čestica B s nabojem (-e) stavljene su na neku udaljenost
jedna od druge a zatim puštene. Čestica A ima 1000 puta veću masu nego čestica B.
Pretpostavite da se obje čestice gibaju slobodno čim se puste. Kako se čestice
približavaju jedna drugoj, svakoj od njih povećava se o sila
o brzina
o ubrzanje
o ni jedno od navedenog
o sve od navedenog
čestica A, (+2e) čestica B, (-e)
1000 puta veća masa
15. Tanki mlaz vode savija se prema negativno
nabijenom češlju. Kad mlazu približimo pozitivno
nabijeni češalj, mlaz će se saviti o na suprotnu stranu
o na istu stranu
o neće se uopće saviti
o savijat će se duž češlja o savijat će se svaki put drugačije
16. Ako na zimskim cipelama imate snijega, možete ga otresti udarajući cipelama o tlo.
To je moguće zato jer djeluje zakon o ravnoteže
o akcije i reakcije
o trenja
o inercije o očuvanja energije
17. Djevojčica mirno visi držeći se za krajeve užeta prebačenog preko koloture.
U jedan kraj užeta ugrađen je dinamometar, kao što prikazuje slika.
Dinamometar tada pokazuje
o 3/4 od ukupne težine djevojčice
o težinu djevojčice
o dvostruku težinu djevojčice jer se dinamometar poteže s obje strane
o polovinu težine djevojčice jer je druga strana užeta prebačena preko
koloture
o 1/4 od ukupne težine djevojčice jer polovicu težine preuzima kolotura
18. Žarulje A i B razlikuju se po tome što je žarna nit
žarulje B deblja nego ona od A, a obje su predviđene za
isti napon. Što misliš, kako će svijetliti ako ih spojimo na
isti napon od 220 V? o A će svijetliti jače jer ima veći otpor
o B će svijetliti jače jer ima veći otpor
o A će svijetliti jače jer ima manji otpor
o B će svijetliti jače jer ima manji otpor o obje će svijetliti jednako ako su na istom naponu
19. Za vedrog i sunčanog dana stojite na snijegu i gledate
svoju sjenu. Vidjet ćete da sadrži blagu nijansu o crvenkaste boje
o žućkaste boje
o zelenkaste boje
o plavičaste boje o nema nikakvu primjesu boje
20. Zaštitni znak poznatog američkog proizvođača hlača prikazuje dva konja koji ne
uspijevaju poderati hlače. Pretpostavimo da su tada imali samo jednog konja, a da
su drugi kraj hlača svezali za stup. Koristeći samo jednog konja o naprezanje hlača bi se prepolovilo
o ne bi bilo nikakve promjene u naprezanju hlača
o naprezanje hlača bi se udvostručilo
o naprezanje hlača bi bilo mnogo veće ali se ne može reći koliko o naprezanje hlača bi bilo mnogo manje ali se ne može reći koliko
21. Jedinica za tlak je pascal (Pa). U posudu površine dna 1 m2 možemo naliti vode
težine 1 N. Tada će tlak na dno te posude iznositi točno 1 Pa. Koliko vode (u litrama)
treba naliti da to postignemo i kolika će biti debljina sloja te vode kad ona
ravnomjerno prekrije čitavo dno posude? o 10 L; 1 cm
o 1 L; 1 cm
o 0,1 L; 0,1 mm
o 1 L; 1 mm
o 10 L; 1 mm
22. Na crtežu je staklena cijev obješena o dinamometar. Donji kraj cijevi uronjen je u živu,
a gornji je duljine 1 m povezan s vakuumskom sisaljkom. Kad se sisaljka
uključi živa se penje u cijevi do visine 760 mm. Točna je slijedeća tvrdnja o živa se ne može podići do te visine
o dinamometar pokazuje samo težinu cijevi, a živu podržava atmosferski tlak
o dinamometar pokazuje težinu žive u cijevi i težinu same cijevi
o dinamometar pokazuje samo težinu žive u cijevi, a cijev pliva na živi o živa će ispuniti cijelu cijev i ući u crijevo pumpe
23. Pri uzbudljivoj demonstraciji zakona očuvanja
prikazanoj na slici profesor fizike drži teški nakovanj
na trbuhu. Student udara čekićem po nakovnju i
profesor ostaje neozlijeđen. Pri tome nakovanj štiti
profesora najviše od o količine gibanja čekića
o kinetičke energije čekića
o težine čekića
o kinetičke energije i količine gibanja čekića o .... u stvari ni od jednog
24. Gumeni metak i aluminijski metak imaju oba jednaku masu, brzinu i veličinu. Ispaljeni
su u drvenu kladu (u isto mjesto). Koji će metak vjerojatnije udarcem prevrnuti kladu i
zašto? o Gumeni metak jer će se odbiti prema natrag
o Aluminijski metak jer će se zabiti i predati veći impuls
o Aluminijski metak jer je tvrđi
o Oba jednako jer imaju istu brzinu i masu o Nema dovoljno podataka za odgovor
25. Gumeni metak i aluminijski metak imaju oba jednaku masu, brzinu i veličinu. Ispaljeni
su u drvenu kladu (u isto mjesto). Koji će metak jače oštetiti drvo klade i zašto? o Gumeni metak jer će se odbiti prema natrag
o Aluminijski metak jer nosi veću količinu gibanja
o Aluminijski metak jer je njegov sudar neelastičan
o Oba jednako jer imaju istu brzinu i masu o Nema dovoljno podataka za odgovor
26. Otvoreni vagon giba se po tračnicama jednolikom brzinom, bez trenja i ulazi u
područje jakog pljuska gdje kiša pada okomito i skuplja se u vagonu. Što će se
dogoditi? o Kinetička energija vagona će se povećati
o Kinetička energija vagona će se smanjiti
o Kinetička energija vagona ostati će nepromijenjena
o Nakon nekog vremena vagon će se zaustaviti o Vagon će se zaustaviti kada se napuni vodom
27. Vagon pun vode giba se jednoliko po tračnicama. Na dnu vagona otvori se čep koji
omogući istjecanje vode. Što će se dogoditi? o Vagon će ubrzati
o Vagon će usporiti
o Kinetička energija vagona će se smanjiti
o Kinetička energija vagona ostat će nepromijenjena o Kad sva voda isteče vagon će se zaustaviti
28. Na slici je sedam njihala, čeličnih kugli jednakih masa koje se dodiruju. Kad se
jedna kugla otkloni i pusti da udari u kugle koje miruju u nizu na drugom kraju
niza odbit će se: o dvije kugle s upola manjom brzinom
o odbit će se jedna kugla istom brzinom
o odbit će se jedna kugla s upola manjom brzinom
o sve će se kugle zajedno pomaknuti o puštena kugla odbit će se nazad istom brzinom
29. Na brijegu je kuća, a u podnožju 12 metara niže
od kuće teče potok. Ako ispod korita A postavimo
kotač s lopaticama B, koji će proizvoditi
određenu količinu energije, on će moći pokretati
crpku C, koja će dizati određenu količinu vode do
kuće na brijegu. Vrlo jednostavno. Ali ako
vlasnik kuće postane nezajažljiv i pokuša do svoje
kuće "dopremiti" svu vodu koja teče koritom,
suočit će se s poteškoćama. Koliki najveći dio
toka može u najboljem slučaju dovesti na brijeg? o Svu vodu
o Samo polovinu vode
o Voda se uopće ne može dizati opisanim načinom
o 1/5 od ukupnog toka o 1/4 od ukupnog toka
30. Bi li nakovanj pružio dovoljnu zaštitu profesoru fizike ako bi pri demonstraciji
zakona očuvanja prikazanoj na slici profesor stavio teški nakovanj na trbuh a drugi
jednaki nakovanj bi ispustili na njega? o Bi jer oba su nakovnja od željeza.
o Bi jer prvi nakovanj svojom masom, po zakonu inercije, štiti od udarca.
o Nakovanj koji pada samo će se odbiti do iste visine.
o Ne bi, jer oba bi nakovnja razmijenila količinu gibanja i čovjek bi stradao. o Profesora bi ozlijedila težina drugog nakovnja.
31. Pretpostavimo da se sudare dvije biljarske kugle čije su brzine 10 cm/s, i zatim se
otkotrljaju u istom smjeru svaka s brzinom 10 cm/s. Takav sudar proturječio bi
zakonu očuvanja o kinetičke energije
o količine gibanja
o brzine
o kinetičke energije i količine gibanja o nijednom od gore navedenih
32. Pretpostavimo da se sudare dvije biljarske kugle čije su brzine 10 cm/s, te da se
nakon sudara kugle odbiju u suprotnim smjerovima brzinama od 15 cm/s. Takav
sudar proturječio bi zakonu očuvanja o kinetičke energije
o količine gibanja
o brzine
o kinetičke energije i količine gibanja o nijednom od gore navedenih
33. Riba iz vode u promatra konzervu riblje hrane ispred akvarija. Konzerva je od
stakla akvarija udaljena 50 cm . Zanemarujući utjecaj stakla, ribi se udaljenost
konzerve s hranom od stakla čini o Bliža
o Dalja
o Jednaka 50 cm
o Ne može se reći o Riba ne vidi konzervu
34. Za tijelo koje se giba jednoliko po kružnici vrijedi: o na njega djeluju centrifugalna i centripetalna sila
o rezultanta je jednaka nuli jer se centripetalna i centrifugalna sila poništavaju
o rezultantna sila je centripetalna sila
o rezultantna sila je centrifugalna sila o rezultantna sila ovisi o masi tijela
35. Poznato je da su u orbiti oko Zemlje astronauti u
bestežinskom stanju. To jednako vrijedi ako borave
unutar svemirske stanice ili ako napuste stanicu i
izađu u okolni svemir. Bestežinsko stanje nastaje
zbog toga jer o rezultantna sila na astronauta jednaka je nuli
o astronaut slobodno pada prema Zemlji
o gravitacijska sila Zemlje u orbiti je zanemariva
o centrifugalna sila poništava gravitacijsku silu o u svemiru vlada bestežinsko stanje
36. U normalnoj vožnji za silu trenja između kotača automobila i ravne ceste vrijedi o sila trenja usporava automobil
o sila trenja jednaka je umnošku težine auta i koeficijenta trenja
o sila trenja pokreće automobil
o sila trenja ovisi vrsti podloge o sila trenja ovisi o dodirnoj površini
37. Kada automobil vozi u zavoju vrijedi tvrdnja: o sila trenja njegovu putanju čini kružnom.
o sila trenja jednaka je umnošku težine auta i koeficijenta trenja
o automobil u kružnom gibanju održava centrifugalna sila
o na putnike u automobilu ne djeluje centripetalna sila o sila trenja ne ovisi vrsti podloge
38. Ponekad za olujnog ili promjenjivog vremena na nebu možemo opaziti dugu. Duga
nastaje zbog loma i odbijanja sunčeve svjetlosti u sitnim kapljicama vode kojih tada
ima u zraku. Redoslijed boja u dugi ovisi o brzini svjetlosti različitih boja u vodi, ali
i o o veličini kapljice vode
o indeksu loma vode
o dobu dana
o broju refleksija u kapljici
o položaju opažača
.
39. U Zagrebu je 2005. godine na Trgu francuske republike po prvi puta izveden
povijesni magdeburgški pokus Otta von Guerickea iz 1656. godine, u kojem ni
konjske zaprege nisu mogle razdvojiti dvije spojene metalne polulopte između kojih
je isisan zrak. To je zbog toga jer o u vakuumu se razvija ogromna privlačna sila
o vanjski tlak zraka je bio puno veći od tlaka unutar polulopti
o tlak unutar polulopti bio je jednak nuli
o sve je bio samo trik: polulopte su bile mehanički povezane o konji nisu upotrijebili svu svoju snagu
40. Loptica za tenis i kugla od aluminija jednako su velike, samo što je
kugla dvostruko teža od loptice. Obje se istodobno puste s krova
jednokatne zgrade. Vrijeme potrebno da dotaknu tlo biti će: o približno za polovinu duže za kuglu nego za lopticu.
o približno za polovinu duže za lopticu nego za kuglu.
o približno isto za obje.
o znatno kraće za kuglu, ali ne nužno za polovinu kraće nego za lopticu. o znatno kraće za lopticu, ali ne nužno za polovinu kraće nego za kuglu.
41. Slika prikazuje pogled odozgor na žlijeb oblika kružnog luka sa
središtem u S. Žlijeb je učvršćen za vodoravnu plohu stola i nema
trenja. Sile kojima djeluje zrak su zanemarive. Kuglica se ispali
velikom brzinom u otvor žlijeba a i izleti kod izlaza c. Uzimajući u
obzir slijedeće različite sile: 1. silu gravitacije prema dolje. 2. silu
kojom djeluje žlijeb u smjeru od b prema S. 3. silu u smjeru
gibanja. 4. silu od S prema b. Koja(e) od navedenih sila djeluje(u)
na kuglicu dok je ona u žlijebu bez trenja na mjestu b? (Force
Concept Inventory)
o samo sila 1.
o sile 1 i 2.
o sile 1 i 3.
o sile 1, 2, i 3. o sile 1, 3, i 4.
42. Dvije metalne kugle jednako su velike samo što je jedna dvostruko teža od druge. Kugle
se kotrljaju do ruba vodoravnog stola istim brzinama i zatim padnu na pod. U toj
situaciji: (Force Concept Inventory) o obje kugle padnu na pod na približno istoj vodoravnoj udaljenosti od osnovice stola.
o teža kugla padne na pod približno na pola kraćoj vodoravnoj udaljenosti od osnovice stola nego
lakša kugla.
o lakša kugla padne na pod približno na pola kraćoj vodoravnoj udaljenosti od osnovice stola nego
teža kugla.
o teža kugla padne na pod znatno bliže osnovici stola nego lakša kugla, ali ne nužno za polovinu
bliže.
o lakša kugla padne na pod znatno bliže osnovici stola nego teža kugla, ali ne nužno za polovinu
bliže.
43. Kamen koji je ispušten s krova jednokatne zgrade na površinu zemlje:
(Force Concept Inventory)
o dosegne maksimalnu brzinu vrlo brzo nakon ispuštanja, a nakon toga pada
stalnom brzinom.
o ubrzava dok pada jer gravitacijsko privlačenje postaje sve jače kako se
kamen približava tlu.
o ubrzava jer na njega djeluje gotovo stalna sila gravitacije.
o pada zbog prirodne težnje svih predmeta da miruju na površini zemlje.
o pada zbog zajedničkog istodobnog djelovanja sile gravitacije koja ga vuče dolje i sile zraka koja ga gura prema dolje.
44. Veliki kamion sudari se čeono s malim kompaktnim automobilom. Tijekom sudara: o kamion djeluje na automobil silom većeg iznosa nego je sila kojom automobil djeluje na
kamion.
o automobil djeluje na kamion silom većeg iznosa nego je sila kojom kamion djeluje na
automobil.
o ni jedan ne djeluje silom na drugoga, automobil se razbije naprosto zato jer se kamionu nalazi
na putu.
o kamion djeluje silom na automobil, ali automobil ne djeluje silom na kamion. o kamion djeluje na automobil silom istog iznosa kojom automobil djeluje na kamion.
45. Na slici je žlijeb bez trenja, oblika kružnog luka sa središtem u S. Žlijeb je učvršćen
za vodoravnu plohu stola. Ti gledaš odozgor na stol. Kuglica se ispali velikom
brzinom u otvor žlijeba a i izleti kod izlaza c. Koju putanju sa slike najpribližnije
ima kuglica nakon što izađe iz žlijeba i nastavi se gibati po stolu bez trenja?
(Force Concept Inventory) o A
o B
o C
o D o E
46. Čelična kugla vezana je užetom i vrti se po kružnoj putanji u vodoravnoj ravnini kao što
prikazuje slika. U točki P označenoj na slici uže odjednom pukne blizu kugle. Ako taj
događaj promatramo odozgor kao na slici, koju putanju će najpribližnije imati kugla
nakon što se uže prekine?
(Force Concept Inventory) o A
o B
o C
o D o E
47. Slika prikazuje pločicu za hokej na ledu koja klizi po pravcu vodoravnom površinom bez
trenja, stalnom brzinom od točke a do točke b. Sila kojom djeluje zrak je zanemariva. Ti
gledaš odozgor na pločicu. Kada pločica stigne do točke b, dobije kratkotrajan vodoravni
udarac u smjeru debele strelice. Koju putanju će najpribližnije imati pločica nakon što
dobije udarac?
(Force Concept Inventory) o A
o B
o C
o D o E
48. Slika prikazuje pločicu za hokej na ledu koja klizi po pravcu vodoravnom površinom bez
trenja, stalnom brzinom v0 od točke a do točke b. Sila kojom djeluje zrak je zanemariva.
Ti gledaš odozgor na pločicu. Kada pločica stigne do točke b, dobije kratkotrajan
vodoravni udarac u smjeru debele strelice. Da je pločica mirovala u točki b, tada bi je
udarac pokrenuo u vodoravno gibanje brzinom vk u smjeru udarca. Brzina pločice
nakon što primi udarac je:
(Force Concept Inventory) o jednaka brzini v0
o jednaka brzini vk
o jednaka aritmetičkom zbroju brzina v0 i vk
o manja od bilo koje brzine
o veća od bilo koje brzine
49. Slika prikazuje pločicu za hokej na ledu koja klizi po pravcu vodoravnom površinom bez
trenja, stalnom brzinom od točke a do točke b. Sila kojom djeluje zrak je zanemariva. Ti
gledaš odozgor na pločicu. Kada pločica stigne do točke b, dobije kratkotrajan vodoravni
udarac u smjeru debele strelice i nastavi se gibati novom putanjom. Duž te putanje
brzina će po iznosu:
(Force Concept Inventory) o biti stalna.
o stalno rasti.
o stalno se smanjivati.
o neko vrijeme rasti, a zatim se smanjivati. o biti stalna neko vrijeme, a zatim se smanjivati.
50. Slika prikazuje pločicu za hokej na ledu koja klizi po pravcu vodoravnom površinom bez
trenja, stalnom brzinom od točke a do točke b. Djelovanje zraka je zanemarivo. Ti gledaš
odozgor na pločicu. Kada pločica stigne do točke b, dobije kratkotrajan vodoravni
udarac u smjeru debele strelice. Pločica se bez trenja dalje giba po novoj putanji, glavna
sile koje nakon primljenog udarca djeluju na pločicu su:
(Force Concept Inventory) o sila gravitacije prema dolje.
o sila gravitacije prema dolje i vodoravna sila u smjeru gibanja.
o sila gravitacije prema dolje i sila prema gore kojom djeluje podloga, i vodoravna sila u smjeru
gibanja.
o sila gravitacije prema dolje i sila prema
gore kojom djeluje podloga.
o nikakva sila ne djeluje na pločicu.
51. Kuglu ispalimo iz topa s vrha litice kao što prikazuje slika. Koju putanju će
najpribližnije imati kugla nakon što izleti iz topovske cijevi? (Force Concept Inventory) o A
o B
o C
o D
o E
52. Pomoću dvije identične gumene vrpce mase A i B (A < B) su vezane na
nerastezljivu nit koja je prebačena preko koloture zanemarive mase i
trenja. Iznos naprezanja je veći u gumenoj vrpci na kojoj visi
masa: (Paul Hewitt, Physics Teacher) o A
o B
o naprezanje je isto u obje gume
o ovisi o tome da li se mase A i B ubrzavaju ili se gibaju jednoliko
o ovisi o tome u kojem se smjeru gibaju mase
53. Pretpostavimo da ti se nude tri radioaktivna kolačića - jedan je alfa emiter, drugi je
beta emiter i treći je gama emiter. Jednoga od njih moraš pojesti, jednoga moraš
držati u ruci, a jednoga moraš staviti u džep. Što možeš učiniti da se najmanje izložiš
radioaktivnom zračenju? o Držati alfa u ruci; koža je dovoljna zaštita. Staviti beta u džep; odjeća će biti dovoljna
zaštita. Pojesti gama; ionako će prodrijeti u tijelo na bilo koji od ova tri načina.
o Držati gama u ruci; koža je dovoljna zaštita. Staviti alfa u džep; odjeća će biti dovoljna
zaštita. Pojesti beta; ionako će prodrijeti u tijelo na bilo koji od ova tri načina.
o Držati beta u ruci; koža je dovoljna zaštita. Staviti gama u džep; odjeća će biti dovoljna
zaštita. Pojesti alfa; ionako će prodrijeti u tijelo na bilo koji od ova tri načina.
o Gama držati u ruci ali čim dalje od tijela, a za beta i gama je svejedno jesu li u džepu ili
progutani.
o Sva tri kolačića su jednako opasni pa je svejedno kako se postupi.
54. Pretpostavimo da ti i par pojaseva za spašavanje plutate niz rijeku kao što je
prikazano na slici. Ti se želiš domoći bilo kojeg pojasa da se spasiš: jedan je 3 metra
nizvodno, a drugi tri metra uzvodno od tebe. Do kojeg možeš doplivati za najkraće
vrijeme? o Do pojasa koji je uzvodno.
o Do pojasa koji je nizvodno.
o Do oba pojasa treba mi jednako
vremena.
o Ovisi o plivaču. o Ovisi o brzini rijeke.
55. Dječak baca kugle okomito u vis. Razmotri gibanje kugle tek nakon što napusti
dječakovu ruku ali prije nego padne nazad u ruku i pretpostavi da su sile kojima djeluje
zrak zanemarive. U tim uvjetima, sile koje djeluju na kuglu su: o sila gravitacije prema dolje zajedno sa stalnim smanjivanjem sile
prema gore.
o stalno smanjivanje sile prema gore od trenutka izbačaja do najviše
točke putanje; a na putu dolje stalno se povećava gravitacijska sila
prema dolje kako se tijelo približava zemlji.
o gotovo stalna sila gravitacije prema dolje zajedno sa silom prema
gore koja se postepeno smanjuje do najviše točke putanje; a na putu
dolje postoji samo stalna gravitacijska sila prema dolje.
o samo, gotovo stalna, sila gravitacije prema dolje.
o nijedno od gore navedenog. Kugla pada nazad na tlo zbog prirodne
težnje da miruje na površini zemlje.
56. Kugla za kuglanje slučajno ispadne iz tovarnog prostora aviona koji leti po
vodoravnoj putanji. Ako to promatra osoba koja stoji na tlu i gleda avion kao na
slici, koju putanju će najpribližnije imati kugla nakon što napusti avion?
(Force Concept Inventory) o A
o B
o C
o D
o E
57. Velikom kamionu na cesti se odjednom ugasi motor i, zbog usporavanja, njega otraga
pritisne mali kompaktni automobil kao što prikazuje slika. Dok mali automobil ubrzava,
gurajući kamion, kako bi mu vratio prijašnju brzinu:
(Force Concept Inventory) o iznos sile kojom automobil gura kamion jednak je iznosu sile kojom kamion gura automobil .
o iznos sile kojom automobil gura kamion manji je od iznosa sile kojom kamion gura automobil .
o iznos sile kojom automobil gura kamion veći je od iznosa sile kojom kamion gura automobil n.
o motor automobila radi pa automobil gura kamion, ali motor kamiona ne radi pa kamion ne
može gurati automobil nazad. Kamion se giba prema naprijed jednostavno zato što se našao na
putu automobilu.
o ni automobil ni kamion ne djeluju bilo kakvom silom jedan na drugoga. Kamion se giba prema naprijed jednostavno zato što se našao na putu automobilu.
58. Velikom kamionu na cesti se odjednom ugasi motor i zbog usporavanja njega otraga
pritisne mali kompaktni automobil kao što prikazuje slika. Mali automobil gura
kamion i nakon što postigne stalnu brzinu kojom dalje gura kamion:
(Force Concept Inventory) o iznos sile kojom automobil gura kamion jednak je iznosu sile kojom kamion gura automobil .
o iznos sile kojom automobil gura kamion manji je od iznosa sile kojom kamion gura automobil .
o iznos sile kojom automobil gura kamion veći je od iznosa sile kojom kamion gura automobil .
o motor automobila radi pa automobil gura kamion ali motor kamiona ne radi pa kamion ne
može gurati automobil nazad. Kamion se giba prema naprijed jednostavno zato što se našao na
putu automobilu.
o ni automobil ni kamion ne djeluju bilo kakvom silom jedan na drugoga. Kamion se giba prema naprijed jednostavno zato što se našao na putu automobilu.
59. Čelično uže vuče dizalo i ono se giba u svom oknu stalnom brzinom prema gore kao
što prikazuje slika.Silu otpora zraka ne zanemarujemo. U toj situaciji sile na dizalo
su takve da je:
(Force Concept Inventory) o sila užeta prema gore veća nego sila gravitacije prema dolje.
o sila užeta prema gore jednaka sili gravitacije prema dolje.
o sila užeta prema gore manja nego sila gravitacije prema dolje
o sila užeta prema gore veća nego zbroj sila gravitacije i otpora
zraka prema dolje.
o nijedno od navedenog. (Dizalo se uspinje jer se uže skraćuje, a ne zato što uže djeluje silom na dizalo).
60. Slika dolje prikazuje dječaka koji se njiše na užetu,
počevši od točke koja je viša od mjesta A. Uzimajući u obzir slijedeće
različite sile:
1. silu gravitacije prema dolje
2. silu kojom djeluje uže u smjeru od A prema O
3. silu u smjeru gibanja dječaka
4. silu u smjeru od O prema A.
Koje od navedenih sila djeluju na dječaka dok prolazi točkom A?
(Force Concept Inventory)
o Samo sila 1.
o Sile 1 i 2.
o Sile 1 i 3.
o Sile 1, 2, i 3. o Sile 1, 3, i 4.
61. Na slici dolje prikazane su dvije kocke na položajima u uzastopnim razdobljima od
po 0,20 sekundi. Ti položaji su označeni kvadratima s brojevima. Kocke se gibaju
udesno. Imaju li kocke ikada istu brzinu?
(Force Concept Inventory) o Ne.
o Da, u trenutku 2.
o Da, u trenutku 5.
o Da, u trenucima 2 i 5. o Da, u neko vrijeme tijekom razdoblja 3 do 4.
62. Slika dolje prikazuje dvije kocke na položajima snimljenim u uzastopnim
razdobljima od po 0,20 sekundi. Ti položaji su označeni kvadratima s brojevima.
Kocke se gibaju udesno. Ubrzanja kocki odnose se na slijedeći način:
(Force Concept Inventory)
o Ubrzanje kocke a veće je od ubrzanja kocke b.
o Ubrzanje kocke a jednako je od ubrzanju kocke b. Oba ubrzanja su veća od nule.
o Ubrzanje kocke b veće je od ubrzanja kocke a.
o Ubrzanje kocke a jednako je od ubrzanju kocke b. Oba ubrzanja su nula. o Nije dano dovoljno podataka da bi se moglo odgovoriti na ovo pitanje.
63. Martin i Janica stoje udaljeni 100 m i jedno drugome viknu ”Hej!” u točno istom
trenutku. Martin vikne glasnije nego Janica i ton (frekvencija) njegovog glasa je
dublji nego Janičin. Hoće li Janica zbog toga prije čuti Martina?
(UMd Wave Diagnostic Test) o Da.
o Ne, oboje će čuti jedno drugog u isti čas.
o Ne, Martin će čuti Janicu prije jer viši ton putuje brže.
o Da, oni bi se čuli istodobno kada bi oboje viknuli jednako glasno. o Ne može se reći jer sve ovisi o gustoći i tlaku zraka.
64. Čestica prašine nalazi se ispred isključenog zvučnika (vidi sliku). Zvučnik se uključi
i oglasi dubokim tonom stalne frekvencije. Koja od navedenih tvrdnji najbolje
opisuje gibanje čestice prašine nakon uključivanja zvučnika?
(UMd Wave Diagnostic Test) o Čestica će se gibati gore-dolje.
o Čestica će biti odgurnuta dalje od zvučnika.
o Čestica će se gibati u smjeru prema zvučniku i od
zvučnika,
o Čestica se uopće neće pomaknuti. o Čestica će se gibati po kružnoj putanji.
65. Duga, napeta nit učvršćena je za udaljeni zid (vidi sliku). Učenik pomakne ruku
kojom drži nit i načini puls vrlo male amplitude koji stigne do zida za vrijeme t. Na
niti je označena mala crvena točka na polovici puta između učenikove ruke i zida.
Kako učenik može ponoviti pokus, ali tako da proizvede puls kojem će trebati dulje
vrijeme da stigne do zida?
(UMd Wave Diagnostic Test)
o Tako da pomakne ruku sporije (ali opet samo gore-dolje i jednako velikim
pomakom).
o Tako da pomakne ruku za manji pomak gore-dolje u istom vremenu.
o Tako da upotrijebi lakšu nit iste duljine i jednake napetosti.
o Tako da upotrijebi nit iste gustoće ali da smanji napetost. o Tako da proizvede puls sa manjom silom.
66. Četiri različita miša (označena s A, B, C i D) trče po trokutastom kavezu (vidi sliku).
Oni kreću iz donjeg lijevog kuta i slijede putanje ucrtane strelicama. Vrijeme
trajanja njihovog gibanja navedeno je ispod slike. Koja od navedenih tvrdnji je
točna? o Miš A ima najveću prosječnu brzinu.
o Miš B je načinio najveći ukupni pomak.
o Miš C je prevalio najdulji put.
o Miš D ima najmanju prosječnu brzinu. o Miš B je brži od miša D
67. Ako voze istom brzinom, zaustavni put automobila na asfaltu puno je kraći od
zaustavnog puta vlaka na željezničkoj pruzi zato jer: o vlak ima mnogo veću masu od automobila
o automobil ima bolje kočnice
o vlak ima puno manji koeficijent trenja između kotača i podloge
o vlak ima veće kotače od automobila o vlak je puno duži od automobila
68. Protusila sili teže za tijelo koje miruje na stolu je: o elastična sila kojom stol djeluje na tijelo
o električna sila kojom stol djeluje na tijelo
o gravitacijska sila kojom stol djeluje na tijelo
o gravitacijska sila kojom tijelo privlači Zemlju o centrifugalna sila na tijelo zbog rotacije Zemlje
69. Dobro znamo da se tijela izložena sunčevoj svjetlosti zagrijavaju. Međutim, tijela
crne boje zagriju se na višu temperaturu od tijela bijele boje. To je zbog toga jer, u
usporedbi s bijelim tijelom, crno tijelo: o bolje upija infracrveno zračenje
o bolje upija vidljivu svjetlost, a jednako zrači
infracrvenu
o više energije upija nego što izrači
o ima manji toplinski kapacitet o ima slabiju toplinsku vodljivost
70. Tijelo izloženo sunčevoj svjetlosti zagrijava se zbog: o apsorpcije samo infracrvenog zračenja
o apsorpcije infracrvenog zračenja i vidljive svjetlosti
o apsorpcije samo vidljive svjetlosti
o apsorpcije zračenja cjelokupnog sunčevog spektra o toga što više energije apsorbira nego što emitira
71. Na slici je Zemljina kugla s označenim ekvatorom. Sa satelita u orbiti emitira se TV
signal. To je tzv. geostacionarni satelit. Ako želimo primati satelitski program u
Zagrebu, koja od nacrtanih putanja najbolje odgovara orbiti takovog satelita? o Putanja A čija ravnina leži iznad sjeverne obratnice.
o Putanja B čija ravnina leži upravo u ravnini geografske širine Zagreba (oko 45° sj. geo. šir.)
o Putanja C čija ravnina leži u ravnini ekvatora.
o Putanja D čija ravnina leži južno od ekvatorijalne ravnine.
o Svejedno je koju putanju izaberemo za orbitu satelita jer se program emitira sa Zemlje a satelit je samo repetitor.
72. Kondenzator nabijemo kratkotrajnim priključivanjem na izvor istosmjernog
napona. Nabijeni kondenzator ispraznimo kratkim spajanjem dovodnih žica tako da
preskoči iskra. Zatim na isti način ponovo nabijemo kondenzator, ali sada nakon
nabijanja razmaknemo ploče kondenzatora na veću udaljenost. Ako dovodne žice
sada kratko spojimo iskra će biti: o jača nego prva iskra jer će se osloboditi više energije
o slabija nego prva iskra jer smo smanjili električnu silu između ploča
o istog intenziteta kao i prva iskra jer je naboj ostao očuvan
o ovisi o tome je li zrak vlažan ili suh
o više uopće neće preskočiti iskra jer se elektricitet u kondenzatoru rasporedio na veći volumen
73. Kondenzator sa staklom između ploča nabijemo kratkotrajnim priključivanjem na izvor
istosmjernog napona. Nabijeni kondenzator ispraznimo spajanjem dovodnih žica tako da
preskoči iskra. Zatim na isti način ponovo nabijemo kondenzator, ali sada nakon
nabijanja uklonimo staklenu ploču. Ako dovodne žice sada spojimo iskra će biti: o slabija nego prva iskra (oslobodit će se manje
energije) jer je sada manja sila između ploča
o ista kao prva jer kod pražnjenja staklo nema nikakav
utjecaj, a naboj je ostao isti
o jača nego prva iskra jer smo izvlačenjem stakla
izvršili rad
o ovisi o debljini stakla
o uopće neće preskočiti iskra jer je uklonjen elektricitet koji je bio sačuvan u staklu
74. Posuda je napunjena vodom do samog ruba. Na površini pliva komad leda. Kada se
čitav led otopi razina vode u posudi će: o se podići i preliti preko ruba
o se spustiti jer će se ohladiti i stisnuti na manju zapreminu
o ostati ista
o se podići samo ako se led brzo otapa, ali zbog napetosti površine neće se preliti preko ruba o se spustiti jer led koji pliva zauzima oko 10% veći volumen od jednake mase vode
75. Lonac napunimo vodom. Na površinu postavimo duboki tanjur s kamenom tako da
pliva, kao na slici. Ako kamen spustimo u vodu, on će potonuti na dno a tanjur će
nastaviti plivati. Tada će razina vode u loncu: o podići se, jer sada kamen istiskuje vodu cijelim svojim volumenom.
o spustiti se, jer su sada nastale potpuno nove okolnosti.
o ostati ista, jer je u oba slučaja djeluje jednaki uzgon na kamen pa su sile u
ravnoteži.
o ostati ista, jer uzgon ovisi o gustoći tekućine a ne o gustoći kamena.
o podići se, zbog zakona očuvanja potencijalne energije.
76. Glavna osobina Prandtlovog stolca jest da se može vrtjeti gotovo bez trenja oko
vertikalne osi jer ima osovinu s ugrađenim kugličnim ležajevima, pa omogućuje
izvođenje pokusa u zatvorenom sustavu bez vanjskih sila (naravno ako nogama ili kojim
drugim dijelom tijela ne dodirujemo pod ili okolne predmete). Čovjek na stolcu drži u
ispruženim rukama utege, da bi povećao svoj moment tromosti. Ako za vrijeme dok se
vrti odjednom ispusti utege na pod ne mijenjajući položaj ruku u odnosu na os vrtnje,
vrtnja čovjeka na stolcu će: o se ubrzati jer je sada za isti zamah moment tromosti manji
o se usporiti jer je smanjen i moment tromosti i zamah
o ostati nepromijenjena jer nema razloga za promjenu
o naglo prestati jer je odbačen glavni uzrok vrtnje o promijeniti smjer zbog zakona očuvanja kutne količine gibanja
77. Ako nabijenom pločastom kondenzatoru razmaknemo ploče na malo veću udaljenost
tada se električno polje između ploča: o smanji jer je obrnuto proporcionalno udaljenosti između
ploča.
o poveća jer razdvajanjem ploča vršimo rad.
o ostaje približno isto.
o smanji jer je obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti
između ploča.
o poveća jer je volumen koji električno polje zauzima sada
veći.
78. Na slici je dosjetljiv način dizanja automobila koji zamjenjuje mehaničke dizalice.
Plastični jastuk potrebno je napuhati i automobil će biti podignut, međutim ne vidi
se čime se ubacuje zrak u takav jastuk. o Vjerojatno to svatko može napuhati ustima.
o Bez jakog kompresora koji može postići tlak od najmanje 50 bara, auto se neće podići.
o Za napuhavanje tog jastuka i dizanje auta dovoljna je obična ručna pumpa za automobilske
zračnice.
o Taj se jastuk ne napuhuje zrakom nego se puni vodom iz vodovoda.
o Tlak u jastuku mora biti jednak zbroju tlakova u sve četiri gume automobila.
79. Pustimo li istodobno prsten i valjak dvostruko veće mase od prstena da se kotrljaju
niz kosinu, na dno kosine: o prije će stići prsten
o prije će stići valjak
o stići će istodobno
o prije će stići onaj koji ima veću gustoću o prije će stići onaj koji ima veću masu
80. Slike prikazuju cijev kroz koju struji tekućina velikom brzinom. U tekućini se nalaze
mjehurići zraka prikazani bijelim kružićima. Odnos promjera mjehurića u širem i u
užem dijelu cijevi: o približno prikazuje slika a
o približno prikazuje slika b
o približno prikazuje slika c
o ovisi o smjeru strujanja tekućine o ovisi o viskoznosti tekućine
81. Slika prikazuje molekule idealnog plina na sobnoj temperaturi, u posudi dvostrukih
stijenki koje potpuno sprječavaju izmjenu topline s okolinom. U početku je
pregradom plin ograničen na prostor polovice volumena posude. Nakon naglog
uklanjanja pregrade plin zauzima cijeli volumen i uspostavlja novo ravnotežno
stanje plina. U odnosu na početno stanje plina: o zbog adijabatske ekspanzije plin se ohladio
o temperatura se smanjila a entropija povećala
o povećala se entropija plina a tlak je ostao isti
o temperatura plina je ostala ista a entropija se povećala o plin je samo zauzeo veći volumen - ostale fizikalne veličine ostale su iste
82. Vjetar koji puše brzinom iznad 150 km/h može nanijeti veliku štetu. Često se događa
da takav vjetar odbaci i krov s kuće. To se događa najviše zbog toga jer o vjetar prodre u krovište i udarima unutar krovišta odbaci krov
o vjetar snažnim udarima sa strane po krovu izbije krov u smjeru svog gibanja
o krov odbaci vjetar koji kruži oko kuće
o u kući je tada tlak puno veći nego vani, pa razlika tlakova izbaci krov uvis
o vjetar prodre kroz vrata i prozore i tako otpuše krov
83. Pustimo li istodobno dva valjka različitog promjera da se kotrljaju niz kosinu, na
dno kosine: o prije će stići valjak većeg promjera
o prije će stići valjak manjeg promjera
o valjci će stići istodobno
o prije će stići valjak veće gustoće o prije će stići valjak koji ima manji koeficijent statičkog trenja s podlogom
84. Pustimo li istodobno dva jednaka valjka izrađena od različitog materijala da se
kotrljaju niz kosinu, na dno kosine: o prije će stići valjak manje gustoće
o prije će stići valjak veće gustoće
o valjci će stići istodobno
o prije će stići valjak koji ima manji koeficijent statičkog trenja s podlogom o prije će stići valjak koji ima veći koeficijent statičkog trenja s podlogom
85. Pustimo li istodobno dva valjka jednakih promjera, a različite visine, da se kotrljaju
niz kosinu, na dno kosine: o prije će stići valjak manje gustoće
o prije će stići valjak veće gustoće
o prije će stići kraći valjak
o prije će stići dulji valjak o valjci će stići istodobno
86. Pustimo li istovremeno dvije, po masi i obliku istovrsne konzerve tunjevine, koje se
razlikuju samo po tome što jedna sadrži komadiće a druga komade tune (može i
takve konzerve ananasa) da se kotrljaju niz kosinu, na dno kosine: o prije će stići komadići tune
o prije će stići komadi tune
o koja će konzerva prije stići ovisi o proizvođaču
o koja će konzerva prije stići ovisi o nagibu kosine o konzerve će stići istovremeno
87. Kroz dno posude s vodom provučen je glatki valjak, gustoće tri puta manje od
gustoće vode, tako da njegove baze prelaze vodene plohe kao na slici. Brtvljenje dna
posude i valjka tehnički je riješeno tako je trenje za gibanje valjka u vertikalnom
smjeru zanemarivo. Što će se događati s valjkom? o Valjak će se podizati zbog uzgona koji je veći od njegove težine.
o Valjak će ostati na istom mjestu.
o Ovisno o nivou vode, valjak će mirovati, podizati se ili spuštati.
o Valjak će se zbog svoje težine spuštati kroz posudu.
o Valjak će propasti samo ako se potpuno izlije voda.
88. Magnetska indukcija B u središtu magneta je: o jednaka magnetskoj indukciji na polovima
o jednaka nuli
o najveća
o najmanja o usmjerena od N prema S
89. Na ravno dno staklenog akvarija spustimo komad ravnog debelog stakla. Sila
potrebna da podignemo staklo s dna akvarija: o jednaka je težini stakla
o jednaka je sili teže stakla
o veća je od težine stakla
o jednaka je razlici težine stakla i sile uzgona o jednaka je razlici sile teže stakla i sile uzgona
90. Na ravno staklenog dno akvarija spustimo kamen privezan koncem. Sila potrebna
da kamen podignemo s dna akvarija: o jednaka je težini kamena
o jednaka je sili teže kamena
o veća je od težine kamena
o jednaka je razlici težine kamena i sile uzgona o ovisi o dubini na kojoj se nalazi kamen
91. U filmu Jurski park, postoji scena u kojoj su članovi skupine posjetitelja zarobljeni
u kuhinji, a dinosaurusi navaljuju s druge strane vrata. Paleontolog pritišće
ramenom vrata kod brave, nastojeći zadržati dinosauruse, a botaničarka mu
pomaže upirući leđima vrata uz njihov rub pored šarki. Ona ne može dosegnuti
pušku na podu jer pokušava pomoći u držanju vrata. Što bi im savjetovali da oni
poboljšaju svoju situaciju? o Oboje trebaju upirati vrata na sredini.
o On se treba pomaknuti do ruba sa šarkama.
o Oboje trebaju upirati rub vrata uz bravu.
o Ona može otići po pušku jer ionako ništa ne doprinosi.
o On treba otići po pušku jer je njegov doprinos zanemariv prema njenom.
92. Na oprugu konstante elastičnosti k spustimo opeku mase m. Nakon što se opruga
opterećena opekom umiri, vidimo da je došlo do skupljanja opruge za iznos Δx. Želimo li
izračunati koliko iznosi ta promjena duljine opruge možemo to pokušati na dva načina.
Prvi je da izjednačimo težinu opeke i povratnu silu opruge, a drugi da usporedimo
promjenu potencijalne energije opeke i opruge. Međutim rezultat će se razlikovati za
faktor 2 (vidi sliku). Što je ispravno? o Točan rezultat se ne može dobiti jer ovisi o tome je li opeka spuštena postepeno ili naglo.
o Točan rezultat se dobije izjednačavanjem sila jer opeka miruje.
o Treba uzeti u obzir i zakon očuvanja količine gibanja opruge.
o Točan rezultat se dobije izjednačavanjem energija. o Ni jedan rezultat nije točan jer treba uzeti u obzir i toplinu koja se oslobodi titranjem opruge.
93. Dva tijela, različitih masa, miruju na glatkoj, horizontalnoj podlozi. Na oba tijela
djelujemo jednakom, horizontalnom silom konstantnog iznosa. Nakon što tijela
prevale jednake udaljenosti po pravcu, koja od tvrdnji o njihovim kinetičkim
energijama je ispravna (zanemarujemo silu trenja)? o tijelo veće mase ima veću kinetičku energiju
o tijelo manje mase ima veću kinetičku energiju jer će imati veću brzinu
o tijela će imati jednake kinetičke energije
o budući da njihove mase nisu zadane onda nije moguće išta reći o odnosu njihovih
kinetičkih energija
o kako je veličina sile nepoznata nije moguće usporediti njihove kinetičke energije
94. Ispustite loptu s vrha nebodera da slobodno pada pod utjecajem
gravitacijske sile (otpor zraka zanemarujemo). Koja od sljedećih
tvrdnji je istinita? o gravitacijska sila ne vrši rad jer lopta nije u dodiru s Zemljom
o gravitacijska sila nad loptom koja pada vrši negativni rad
o kinetička energija lopte za jednake vremenske intervale jednako
poraste
o kinetička energija lopte poraste za jednake iznose pri prevaljivanju
jednakih visinskih razlika
o ukupna mehanička energija lopte se povećava jer se povećava brzina
lopte
95. Tri tijela izbacimo s horizontalne podloge uvis s jednakim po iznosu početnim
brzinama. Prvo-vertikalno u vis, drugo-pod kutom 60° stupnjeva u odnosu na
horizontalnu podlogu, a treće-pod kutom 30° stupnjeva. Sva tijela pri svom gibanju
uspijevaju premašiti visinu od 20 m iznad horizontalne podloge. U kakvom su
odnosu iznosi brzina tih tijela na toj visini uz zanemarivi otpor zraka? o prvo tijelo ima najveću, a treće najmanju brzinu
o prvo tijelo ima najveću, a drugo najmanju brzinu
o u uzlaznoj putanji sva tijela imaju jednake brzine, a u povratku prvo tijelo ima
najveću brzinu jer pada ravno prema dolje
o sva tijela imaju jednake brzine
o brzina koju će tijelo imati na nekoj visini ovisi o masi tijela tako da se ništa ne može zaključiti
96. U Youngovom pokusu s dvije pukotine dobije se interferencijska slika - izmjena
svijetlih i tamnih pruga interferencije. U području tamnih pruga je intenzitet
svjetlosti jednak nuli. Što možemo reći o očuvanju energije u ovom pokusu? o Nedostaje svjetlosna energija koja se trebala raspodijeliti po području tamnih pruga.
o Svjetlosna energija u području tamnih pruga pretvori se u neke nove oblike energije.
o Energija nije očuvana jer je svjetlost valna pojava.
o Došlo je do preraspodjele svjetlosne energije iz područja tamnih pruga u područja svijetlih
pruga.
o Ne možemo ništa zaključiti jer intenzitet svjetlosti ionako nije povezen s energijom
svjetlosnog vala.
97. Koja od sljedećih tvrdnji o silnicama električnog polja je pogrešna? o one mogu biti ili pravocrtne ili zakrivljene
o one izviru iz pozitivnog električnog naboja i uviru u
negativni električni naboj
o one mogu biti zatvorene linije
o one su u svakoj točki tangencijalne na vektor polja u
toj točki
o one se ne mogu uzajamno presijecati
98. Dvije posude sadrže istu vrstu idealnog plina, iste temperature i
tlaka. Prva posuda ima dva puta veći obujam od druge. Srednja
kinetička energija molekule plina je: o dva puta veća za molekule iz prve posude u usporedbi s energijom
molekula iz druge posude
o dva puta manja za molekule iz prve posude u usporedbi s energijom
molekula iz druge posude
o jednaka za molekule u obje posude
o veća u prvoj posudi ali se ne može odrediti koliko puta jer nije zadan
obujam
o nemoguće je bilo što zaključiti o kinetičkoj energiji molekula jer ima premalo podataka
99. Dvije kugle načinjene od istog materijala na sobnoj temperaturi imaju jednake
radijuse. Unutar jedne od kugli nalazi se šupljina ispunjena zrakom pri
atmosferskom tlaku. Ako se kugle zagriju na istu višu temperaturu i ponovo
usporede njihovi radijusi, tada će: o radijus šuplje kugle biti manji jer će se materijal kugle širiti u šupljinu
o radijus šuplje kugle biti veći jer se zrak u šupljini više raširi pa dodatno povećava
radijus
o radijus šuplje kugle biti manji jer se zrak u šupljini može lako sabiti
o radijusi obiju kugli ostat će jednaki jer se i šupljina proporcionalno širi
o nema dovoljno podataka da bismo mogli zaključiti u kakvom su odnosu radijusi kugli
100. Konstantna horizontalna sila F povlači tijelo iz položaja A u položaj B na
horizontalnoj podlozi. Tijelo se pritom giba jednoliko po pravcu. Što je točno? o Rad sile teže različit je od nule.
o Rad sile trenja je pozitivan.
o Rad sile F je po iznosu veći od rada sile trenja.
o Budući da je rezultantna sila jednaka nuli, promjena unutrašnje energije tijela je nula. o Rad sile F jednak je po iznosu radu sile trenja.
101. Violina izvodi melodijsku liniju.
U ponavljanju teme pridruži joj se
druga jednaka takva violina, svirajući
istu melodijsku liniju, jednakim
intenzitetom kao i prva violina. Koja
fizikalnih veličina se pritom udvostruči? o intenzitet zvuka
o frekvencija zvuka
o valna duljina zvuka
o razina intenziteta zvuka o brzina zvuka
102. Ekološki neosviješteni suputnik sa stražnjeg sjedala automobila baci kroz
prozor ogrizak od jabuke okomito na smjer gibanja vozila. Koju će najvjerojatnije
putanju imati bačeni ogrizak ako promatramo automobil odozgor s nekog
nadvožnjaka? o (A)
o (B)
o (C)
o (D)
o (E)
103. Odakle uglavnom zvijezde dobivaju svoju energiju? o Od elektromagnetske indukcije, uslijed jakih magnetskih polja
o Od brze rotacije zvijezde
o Od radioaktivnosti unutar zvijezde
o Od fuzije jezgara unutar zvijezde o Od topline koja je pohranjena kod "rađanja" zvijezde
.
104. Jedan spremnik s kisikom i drugi s vodikom imaju
istu temperaturu. Koja od slijedećih veličina ima istu
vrijednost za molekule oba plina? o Prosječna brzina
o Prosječna količina gibanja
o Prosječna kinetička energija
o Prosječna sila o Ukupan broj molekula
105. Autobus vozi ravnom cestom. Ispred vozača autobusa Mirka stoji na armaturnoj ploči
jedna čaša s vodom. Odjednom Mirko naglo zakoči. Što će se predvidljivo dogoditi s
vodom u čaši neposredno nakon što Mirko pritisne kočnicu? o Voda ostaje vodoravna.
o Voda se prelije preko ruba 1.
o Voda se prelije preko ruba 2.
o Voda se prelije, ali se ne može reći da li preko ruba 1 ili preko ruba 2. o Voda se samo malo zatrese i onda se umiri.
106. Lopta odskakuje od poda s lijeva na desno (kao na slici). Koja od navedenih
slika prikazuje ispravno vektore ubrzanja lopte u točkama P, Q, R i S? o (A)
o (B)
o (C)
o (D)
o (E)
107. Nezadovoljan svojom pretilošću, Martin je odlučio očitati težinu tako da je
vagu učvrstio za stopala i zajedno s njom skočio u vodu. Dok je padao očitavao je
vagu nadajući se da će biti zadovoljniji onim što vaga pokaže. Što je vidio? o Nije bilo promjene u odnosu na težinu mjerenu na tlu.
o Vaga je pokazivala nešto malo manju vrijednost ali ne značajno.
o Vaga je pokazivala veću vrijednost nego pri vaganju na tlu.
o Vaga je pokazivala da nema težinu. o Vaga je pokazivala čas više, čas manje od težine na tlu.
108. Ako želimo da se stupac u zidnom termometru najviše
podigne to ćemo postići ako učinimo slijedeće: o Zamotamo termometar u vunenu dekicu.
o Trčimo dok se ne oznojimo i onda stavimo termometar pod pazuh.
o Sjednemo na termometar.
o Kada se idemo kupati uzmemo termometar sa sobom u kadu. o Trljamo termometar žustro vunenom krpom.
109. Crtež prikazuje kocke od aluminija i drveta u različitim položajima na
ravnom komadu leda. Što se može reći o propadanju pojedinog stupca u led kod
otapanja leda. o Stupac (x) utonut će najdublje jer aluminij dobro provodi toplinu.
o Stupac(y) utonut će najdublje jer će drvo u sredini spriječiti hlađenje gornje kocke
o Stupac (z) potonut će najdublje jer drvo grije bolje od aluminija.
o Sva tri stupca tonut će jednako jer su jednako teški. o Neće doći do otapanja leda jer je masa leda veća od pojedine kocke.
110. Kod otapanja snijega često nastaju ledene sige. Ako je dovoljno hladno da se
voda zaledi u sige, kako to da se onda snijeg otapa? o Snijeg je šupljikav pa se lako zagrije.
o Voda se cijedi po sigama i odvodi toplinu pa se one još boje smrznu.
o Snijeg se grije na suncu, a led je proziran pa ga sunčevo zračenje ne može otopiti.
o Toplina krova iz unutrašnjosti zgrade otapa snijeg iako je hladno. o Topljenje snijega i stvaranje siga ne događa se istodobno.
111. Dvije jednake kugle gibaju se jednakim brzinama prema opekama
postavljenim na kraju putanje. Međutim na svom putu jedna kugla mora prijeći
preko ispupčenog dijela puta, a druga preko udubljenog. Ispupčenje ima visinu
jednaku dubini udubine. Koja će kugla prije srušiti opeku? o Kugla koja ide preko ispupčenja stići će prije.
o Kugla koja ide preko udubine stići će prije.
o Obje kugle stići će istodobno jer izgubljeno na uzbrdici vrati im se na nizbrdici..
o Ne može se reći jer se ne zna da li kugle kližu ili se kotrljaju.
o Obje kugle stići će istodobno ali neće obje imati istu energiju potrebnu za rušenje opeke.
112. Što od dolje navedenog možemo smatrati izrazitim primjerom prijenosa
topline konvekcijom (strujanjem)? o Toplina sa sunca koja grije naš planet.
o Toplina električnog štednjaka koja grije lonac s juhom od povrća.
o Kocke leda koje u čaši hlade naš topli napitak.
o Mikrovalna pećnica koja grije hladno jelo preostalo od jučer. o Stropni ventilator koji nas ljeti rashlađuje.
113. Kada voda prelazi u led, raspored njenih molekula postaje uređeniji. Zašto to
nije u proturječju s Drugim zakonom termodinamike? o Zato jer se pri zaleđivanju smanjuje gustoća vode.
o Zato jer pri prelasku iz tekućeg u kruto stanje voda povećava svoju entropiju.
o Zato jer se pri zaleđivanju unutrašnja energija vode smanjuje.
o Zato jer se pri zaleđivanju vode smanjuje entropija okoline. o Zato jer se pri zaleđivanju vode povećava entropija okoline.
114. Što bismo trebali učiniti da do maksimuma povećamo iznos magnetske sile na
nabijenu česticu koja se giba u magnetskom polju?
I. Treba povećati iznos magnetskog polja.
II. Treba smanjiti brzinu čestice.
III. Treba paziti da se čestica stalno giba u
smjeru magnetskih silnica. o Samo I
o Samo I i II
o Samo I i III
o Samo II i III o I, II i III
115. Dva jednaka kvadra od različitih materijala privežemo čvrstim koncima za
ravan štap tako da ih potezanjem štapa silom F, možemo zajedno usporedno vuči po
glatkoj vodoravnoj plohi, kao što pokazuje slika. Trenje i masu štapa zanemarujemo.
Što sigurno možemo reći o iznosima sila napetosti F1 i F2 tih konaca? o Sila F2 jednaka je sili F1.
o Sila F2 veća je od sile F1.
o Na opisani način usporedno možemo vući samo tijela istih masa.
o Omjer sila F1 i F2 razmjeran je masama m1 i m2.
o Omjer sila F1 i F2 obrnuto je razmjeran masama m1 i m2.
116. Dva tijela različitih masa m1 i m2 privežemo međusobno čvrstim koncem, te
ih zajedno vučemo po glatkoj vodoravnoj plohi povlačenjem tijela mase m1 silom F1,
kao što to pokazuje slika. Trenje zanemarujemo. Što sigurno možemo reći o iznosu
sile napetosti konca F2? o Sila F2 jednaka je sili F1.
o Sila F2 veća je od sile F1.
o Sila F2 manja je od sile F1.
o Sila F2 proporcionalna je omjeru masa m2 i m1.
o Ništa, jer sve ovisi o tome je li gibanje jednoliko ili ubrzano.
117. Stakleni štap trljanjem nabijemo pozitivnim nabojem te ga primaknemo
komadiću papira. I štap i papir su električni izolatori. Zbog međudjelovanja u
električnom polju štapa, papir biva privučen bez dodirivanja. U tom trenutku
raspored naboja u papiriću najbolje prikazuje slika: o a)
o b)
o c)
o d)
o e)
118. Polovi baterije spojeni su bakrenom žicom malog otpora kao na slici(tzv.
\"kratki spoj\"). Pritom se baterija grije. Zagrijavanje baterije nastaje najviše zato
jer o kroz nju teče struja elektrona
o kroz nju teče struja pozitivnih iona
o u njoj se poništavaju pozitivni i negativni ioni
o u njoj se razdvajaju pozitivni i negativni naboji
o na nju se prenosi Jouleova toplina koja nastaje u bakrenoj žici
119. Polovi baterije spojeni su otpornom žicom čime je
zatvoren strujni krug kao na slici. U vanjskom krugu, tj. u žici,
uloga baterije je: o da stvara elektrone
o da stvara pozitivne ione
o da stvara elektrone i poništava pozitivne ione
o da stvara pozitivne ione i poništava elektrone o da gura postojeće elektrone
120. U stanu, ili u školi električna energija dobiva se iz gradske mreže, uz
izmjenični napon efektivne vrijednosti od 220 volti. Kada pomoću sklopke uključimo
rasvjetu, primjećujemo da se svjetlost pojavljuje gotovo trenutno, bez obzira na
udaljenost izvora svjetlosti (čak i u dugačkom školskom hodniku). Što možemo reći o
gibanju nosioca naboja kroz električne vodiče? o Nosioci naboja se u vodiču gibaju brzinom bliskom brzini svjetlosti.
o Nosioci naboja se gibaju velikom brzinom, ali ipak puno manjom od brzine svjetlosti.
o Nosioci naboja zapravo ne prolaze kroz sklopku, nego dolaze direktno iz izvora, sklopka
daje samo signal za uključivanje rasvjete.
o Nosioci naboja se zapravo ne gibaju, nego samo titraju oko početnog položaja.
o Nosioci naboja se u vodiču moraju gibati brže od svjetlosti ako želimo da svjetlost dolazi do nas iz žarulje.
121. Astronauti na Mjesecu grade brvnaru. Gravitacijsko privlačenje tamo je oko
6 puta slabije nego na Zemlji, stoga im je kod dizanja tereta šest puta lakše svladati
silu težu. Ima li kakve razlike pri zabijaju čavla u pod brvnare na Mjesecu i na
Zemlji? o Uz isti čekić na Mjesecu i na Zemlji ne bi osjetili nikakvu
razliku pri zabijanju čavla.
o Na Mjesecu bi bili učinkovitiji, uz manji utrošak energije,
jer tamo je lakše podizati čekić.
o Lakše je zabijati čavao na Zemlji jer nam je za zabijanje
potrebna manja snaga.
o Zamah čekićem u smjeru sile teže lakši je na Mjesecu, ali
nije dovoljno učinkovit.
o Uz manji utrošak energije učinak je bolji na Zemlji, jer veća sila teža dodatno ubrzava čekić prema čavlu.
122. Lupkanjem kartonske cijevi o dlan nastaje ton čija visina ovisi o
dimenzijama cijev. Međutim cijev možemo s jedne strane zatvoriti čepom kao na
slici. Time ćemo postići slijedeće: o Ton od lupkanja o dlan postat će viši.
o Ton od lupkanja o dlan postat će dublji.
o Sa čepom ili bez čepa ton će uvijek
ostati jednak.
o Kada stavimo čep više se neće čuti
nikakav ton. o Doći će do izrazitog poglašnjenja zvuka.
123. Više nije tajna da na Mjesecu ima mnogo prašine. Ako bi astronaut želio
usisati prašinu ispred ulaza u svemirski modul, kakav bi bio učinak
usisivača za prašinu na Mjesecu u usporedbi s učinkom na Zemlji? o Usisavač bi usisao posve jednaku količinu prašine kao i na Zemlji.
o Usisavanje bi bilo teže jer prašina duže lebdi i ne spušta se na tlo.
o Ne bi usisao ništa.
o Usisao bi mnogo manje prašine nego na Zemlji. o Za isto vrijeme usisao bi mnogo više prašine nego na Zemlji.
124. Otac i sin voze bicikle. Očev bicikl ima kotače većeg promjera. Budući da se
smračilo oni upale svjetla tako da pritisnu dinamo uz prednji kotač. Kako se odnose
intenziteti svjetla njihovih bicikla ako obojica voze jednakom brzinom i imaju
identične rasvjetne uređaje? o Uz istu brzinu veći kotači čine manji broj okretaja pa je svjetlo očevog bicikla slabije.
o Obodne brzine kotača su jednake i dinama stvaraju isti napon pa je intenzitet svjetla
jednak.
o Jače svijetli svjetlo na većem biciklu jer je obodna brzina kotača veća.
o Bicikl s manjim kotačima uvijek proizvodi niži napon pa je svjetlo kod njega slabije. o Dinamo na biciklu s manjim kotačima ima veći broj okretaja pa je svjetlo slabije.
125. Astronauti na Mjesecu grade brvnaru. Gravitacijsko privlačenje tamo je oko
6 puta slabije nego na Zemlji, stoga im je kod dizanja tereta šest puta lakše svladati
silu težu. Ima li kakve razlike pri zamahu čekićem i zakucavanju čavla u
vodoravnom smjeru na Mjesecu, u usporedbi s istom kretnjom na Zemlji? o Zamah u vodoravnom smjeru zahtijeva isto ubrzanje mase kao i
na Zemlji, ali je čekić lakši, pa je zakucavanje lakše izvesti.
o Na Mjesecu bi smo uz isti napor mogli držati čekić veće mase
pa bi zakucavanje u vodoravnom smjeru bilo učinkovitije.
o Zbog zakona očuvanja energije i impulsa, svejedno nam je gdje
i u kojem smjeru zamahujemo, ako je čekić isti.
o Uz isti čekić na Mjesecu i na Zemlji ne bi osjetili nikakvu
razliku pri zabijanju čavla.
o Istina je da bismo na Mjesecu lakše podizali čekić ali bismo, za
isti učinak, morali jače zamahivati.
126. Četiri električna kuhala koriste se za istodobno kuhanje ručka. Na slici je
prikazan način spajanja kuhala i njihovi otpori. Na kojem kuhalu će ručak biti
najbrže skuhan? o Na kuhalu s električnim otporom od 10 Ω.
o Na kuhalu s električnim otporom od 20 Ω.
o Na kuhalu s električnim otporom od 30 Ω.
o Na kuhalu s električnim otporom od 40 Ω.
o Na svim kuhalima istodobno.
127. Zašto za prženje upotrebljavamo ulje ili mast, a ne vodu? Zato jer o ulje ima manji specifični toplinski kapacitet pa se brže ugrije.
o ulje ima više vrelište pa možemo postići višu temperaturu.
o toplinska vodljivost ulja je bolja nego vode.
o ulje ima bolju sposobnost pijanjanja i prodire bolje u meso
koje se prži. o ulje je zdravije od vode.
Gljive sunčanice prže se na ulju.
128. Bijela ploha istodobno je obasjana s dvije
svjetiljke jednakog intenziteta ali različitih boja
svjetlosti. Jedna svjetiljka svijetli crvenom, a
druga zelenom bojom. Koju boju vidimo na
obasjanoj plohi? o žutu
o sivu
o ljubičastu
o smeđu o bijelu
129. Na kartonsku cijev namotamo više zavoja žice. Ako žicu priključimo na izvor
stalnog napona, uslijed protoka struje, u unutrašnjosti zavojnice nastaje homogeno
magnetsko polje gustoće toka B. Ako sada uzmemo dvostruko iste žice i
udvostručimo broj zavoja, te zavojnicu priključimo na isti izvor, što će se dogoditi s
gustoćom magnetskog toka u zavojnici? o Bit će četverostruko veća jer polje raste s kvadratom udaljenosti.
o Bit će dvostruko veća jer ima dva puta više zavoja.
o Bit će dva puta manja jer se otpor žice udvostručio.
o Bit će četiri puta manja jer su se struja i otpor dvostruko manji. o Uopće se neće promijeniti jer će se otpor dva puta povećati.
130. Na niti visi uteg uronjen u tekućinu. Posuda s
tekućinom nalazi se na preciznoj digitalnoj vagi.
Škarama prerežemo nit. Što pokazuje vaga u odnosu
na početno stanje dok uteg jednolikom brzinom tone
prema dnu? o Pokazuje veću težinu jer uteg gura tekućinu ispred sebe.
o Pokazuje manju vrijednost jer uzgon više na podržava
težinu utega.
o Neće biti nikakve promjene jer je vagi svejedno gdje je
uteg u tekućini.
o Vaga pokazuje samo težinu posude s tekućinom jer uzgon
više ne djeluje. o Pokazuje veću težinu za iznos napetosti niti.
131. Ivica nađe napuhani bijeli balon koji već duže vrijeme leži na vrućem asfaltu,
uzme ga i spremi u hladnjak. Drugo jutro iznenadi se veličinom balona koji nigdje
nije ispuštao zrak. Balon je fotografirao da nam pokaže za koliko se balon smanjio i
moli nas za objašnjenje ove pojave. Zašto se balon smanjio? o Zato jer se opna balona skuplja na hladnoći i stvara veći tlak u balonu.
o Zato što se molekule zraka u balonu na hladnoći stisnu jedna uz drugu da im bude
toplije.
o Zato što se zrak u balonu na hladnoći kondenzira i skuplja na dnu balona.
o Zato jer, uz stalni tlak, na nižoj temperaturi zrak u balonu zauzima manji volumen. o Zato što se na hladnoći smanjuju molekule zraka, pa im treba manje mjesta.
Na obje slike balon je fotografiran s iste udaljenosti.
132. Novinari Vladimir Lagovski i Andrei Moiseynko iz redakcije novina
Komsomolskaja Pravda odlučili su iz prve ruke saznati koliko su mobiteli štetni.
Tajna je u valovima bliskim mikrovalnom području, koje zrače ti uređaji. Oni su
učvrstili mobitele u stalke načinjene od praznih kutija cigareta i između njih
postavili svježe kokošje jaje. Nazvali su s jednog mobitela onaj drugi i ostavili ih u
stanju održavanja razgovora. Oni tvrde da je nakon 15 minuta jaje bilo već malo
toplo; nakon 25 minuta bilo je jako toplo; nakon 40 minuta izrazito vrelo, a nakon
65 minuta jaje je bilo tvrdo kuhano. Što bismo mogli reći o tom zanimljivom pokusu? o Kuhanje jaja s mobitelima je moguće ali vrlo skupo s današnjom cijenom minute
razgovora.
o Sva ta priča o opasnosti mobitela je prenapuhana: čak i kada bi nam se mozak skuhao
trebalo bi za to nekoliko sati razgovora.
o Nije preporučljivo nositi mobitel u džepu od hlača.
o Kuhanje jajeta je moguće samo ako jaje stoji na putu između dva mobitela koji
međusobno izmjenjuju zračenje.
o To je novinarska patka, jer baterija mobitela nema ni približno toliko energije koliko je potrebno da se ugrije jaje koje možemo uglavnom smatrati vodom.
Slike preuzete iz novina Komsomolskaja Pravda.
133. Areometar je u biti plovak s izduženim vrhom koji u tekućinama različite
gustoće uranja do različite dubine. Budući da uzgon ovisi o gustoći tekućine,
baždarenjem tog plovka možemo mjeriti gustoće tekućina različitih koncentracija
npr. ulja, alkohola, mlijeka, piva, itd. Ako bi posudu s uljem i uronjenim
areometrom odnijeli na Mjesec gdje je gravitacija oko 6 puta slabija, bi li areometar
uranjao do iste oznake kao i na Zemlji? o Na Mjesecu bi potonuo na dno jer tamo nema zraka.
o Pokazivao bi isto jer i težina areometra i uzgon jednako
ovise o gravitaciji.
o Na Mjesecu bi izranjao više jer je tamo lakši pa ne tone
toliko kao na Zemlji.
o Na Mjesecu bi areometar potonuo dublje zato je tamo
uzgon slabiji nego na Zemlji.
o U stvari na Mjesecu bi potonuo dublje samo za onoliko koliki je doprinos uzgona atmosfere.
134. Na sajmu inovacija trgovački putnik nudi ti električni protočni bojler za
kojeg tvrdi da može davati vrelu vodu za 60 stupnjeva više temperature od hladne
vode, s protokom 6 litara u minuti. Kao glavnu prednost navodi da ni jedanput nećeš
trebati promijeniti svoj osigurač od 10 A. Uzimajući u obzir da je specifični toplinski
kapacitet vode 4200 J/kgK, hoćeš li kupiti taj uređaj ili ćeš ponudu smatrati
obmanom? o To je odlična ponuda, jer bi kod plinskog bojlera za takav protok
tople vode trebalo puno više energije.
o To nipošto nije obmana, jer uz struju do 10A i napon od 220V
snaga iznosi 2200 W, a to je sasvim dovoljno za toliki protok.
o Uz snagu grijača od 2200 W može se postići povišenje temperature
za 60 stupnjeva, samo ako je protok oko 0.5 kg/min
o Protok od 6 l/min je 0.1 kg/s pa je dovoljna snaga od 420 W. Taj
bojler je u stvari nedovoljno iskorišten i mogao bi davati još veći
protok s istom temperaturom.
o Trgovac dobro zna o čemu govori, a meni treba pouka o tome što je
to snaga električne energije.
135. Nogometna lopta pala je na krov i počela se kotrljati niz njega. Hrvoje je
pritrčao želeći loptu uhvatiti što prije, ali mora predvidjeti putanju lopte i postaviti
se na pravo mjesto. Kojom putanjom će lopta padati s krova? o Putanjom a, jer čim izgubi oslonac lopta mora padati ravno prema dolje.
o Putanjom b, jer lopta pada ravno prema dolje, ali ujedno zadržava brzinu koju je
dobila kotrljanjem niz krov.
o Putanjom c, jer lopta odmah pada ubrzano prema dolje, ali ujedno zadržava brzinu
koju je dobila kotrljanjem niz krov.
o Putanjom d, jer lopta zbog zaleta ne pada odmah ravno prema dolje, nego s malim
zakašnjenjem.
o Putanjom e, jer zbog inercije lopta nastavlja gibanje po istom pravcu po kojem se
gibala na krovu.
136. Za ljetnih vrućina mnogi uključe klima-uređaj, a oni koji ga još nemaju
razmišljaju da ga kupe. Prošlog ljeta Ivica je primijetio da u hladnjaku nema baš
nekih osjetljivih namirnica pa je predložio da umjesto klima-uređaja naprosto u
kuhinji otvore vrata hladnjaka i tako rashlade stan. Što misliš o tom prijedlogu? o Odličan prijedlog jer je šteta da hladnjak radi bez namirnica
a može se iskoristiti za hlađenje čitave prostorije.
o Ideja je dobra ali vrata treba otvoriti samo do pola tako da i
preostale namirnice ne propadnu.
o To nije sasvim dobar prijedlog jer hladnjak bi ohladio samo
prostor ispred otvorenih vrata.
o Prijedlog je bez veze jer hladnjak radi kao toplinska pumpa
koja s jedne strane uzima ali na drugoj strani izbacuje još
više topline.
o Na predloženi način mogla bi se hladiti prostorija samo vrlo male zapremine.
137. Padobranac skoči iz aviona i pada kroz zrak
prema tlu. Prije nego otvori padobran brzina mu
postaje sve veća i veća. Što možeš reći o njegovom
ubrzanju? o Očito je da mu se ubrzanje povećava jer pada sve brže i brže.
o Ubrzanje mu ostaje isto jer se g zanemarivo mijenja na tako kratkoj promjeni
visine.
o Ubrzanje se smanjuje jer se zbog otpora zraka smanjuje rezultantna sila.
o Ubrzanje je cijelo vrijeme nula jer se brzina na toj visini samo prividno povećava.
o Ubrzanje bi se moglo povećati samo ako bi tijelo u padu bilo uspravno s glavom
prema dolje.
138. U čašu nalijemo vodu i stavimo na površinu okruglu pločicu od pluta.
Pokušamo li namjestiti pločicu da miruje na sredini površine vode to nam neće
uspjeti jer pluto uvijek otplovi do stjenke čaše. Ako pak čašu dopunimo vodom
preko njenog ruba pluto se smjesti u sredinu i tamo ostaje čak i kad bi ga htjeli
gurnuti u stranu. Što možeš reći o ovoj zanimljivoj pojavi? o Pluto osjeća sjeverni magnetski pol koji ga privuče k sebi.
o Pluto je u stvari dielektrik koji se polarizira i dolazi do međudjelovanja s dipolnim
molekulama vode.
o Čaša je nagnuta pa pločica sklizne na najniže mjesto na površini.
o Napetost površine želi minimizirati energiju a to će biti ako opkoli pluto sa svih
strana.
o Dok čaša nije posve puna voda se nastoji podići uz stjenku pa povuče pluto za
sobom.
139. Mali tranzistorski radio prijemnik uključimo i ugodimo za dobar prijem
omiljene stanice s dobrom glazbom. Glasnoću također podesimo da se zvuk dobro
čuje. Zatim stavimo uključeni radio u kutiju od cipela i zatvorimo poklopcem.
Glazba se i dalje čuje. Međutim ako premjestimo radio u praznu ambalažu od
mlijeka ili kakvog napitka iz nje se zvuk više ne čuje. O čemu se radi? o Kutija za cipele ima poklopac koji slabo brtvi pa propušta zvuk.
o Ambalaža od jedne litre za mlijeko ima dimenzije koje odgovaraju polovini valne
duljine zbog čega se zvuk poništava.
o U kutiji za cipele rezonancija dovodi do pojačanja zvuka koji se prenosi na
vanjski prostor.
o Ambalaža za napitke iznutra je obložena aluminijskom folijom koja sprječava
radio-prijem.
o Destruktivna interferencija zvučnih valova dovodi do stvaranja područja potpune
tišine.
140. Iza mlaznih aviona na vedrom nebu ostaje bijeli trag koji traje neko vrijeme, a zatim
se postepeno rasprši. Uslijed čega nastaje taj trag. o To je dim iz ispušnih cijevi avionskih motora, jer kod aviona s dva motora ostaje dvostruki trag.
o Radi se o kondenziranoj vodenoj pari koju ispuštaju svi mlazni motori na pogon kerozinom.
o Trag nastaje od ranije nakupljenih oblaka kroz koje je avion proletio a sada ih samo ispušta.
o To je signalna smjesa bijelog praha koja služi kontrolorima leta za lakše praćenje aviona i
izbjegavanje sudara.
o Trag nastaje uslijed kondenzacije vodene pare potaknute česticama dimnih plinova u prostoru
naglo smanjenog tlaka iza aviona.
141. Na plinskom štednjaku u loncu s vodom kuhali su se krumpiri. Lonac je bio
poklopljen. Tijekom kuhanja u pravilnim razdobljima mjerena je temperatura sadržaja
lonca, a mjerne vrijednosti unošene su u grafikon. Što na osnovi grafikona misliš o
preporuci da se nakon prvih pet minuta na štednjaku smanji plamen? o Ako želimo da nam se krumpiri brzo skuhaju treba ostaviti jaki plamen do kraja.
o Smanjivanjem plamena vrenje postaje slabije pa se krumpiri dulje kuhaju.
o Ne smije se smanjivati plamen kad je lonac poklopljen jer bi nestalo pare iako voda vrije.
o To je dobar savjet, voda se ionako ne može zagrijati više od temperature vrenja bez obzira na
jačinu plamena. o To je svejedno, time se smanjuje snaga kuhanja, ali se vrijeme kuhanja produlji.
142. Pretpostavimo da se dogode slijedeće pojave: a) Za nevremena sijevaju munje
između olujnih oblaka i zemlje. b) Zdjelicu vrućeg pudinga stavljamo u lonac s hladnom
vodom. c) Iz napuhane zračnice bicikla odvrnemo ventil. Uzimajući u obzir sličnost
uzroka i posljedica ovih pojava, što ih povezuje? o Ne povezuje ih ništa osim ako su se dogodile u isti čas, onda im je isto vrijeme.
o Povezuje ih to što su to sve fizikalne pojave.
o Hlađenje pudinga i ispuhavanje zračnice su toplinske pojave.
o Svima je zajednička neravnoteža uslijed čega nastaje strujanje sve dok sustav ne dođe u
ravnotežu. o Električno pražnjenje i pražnjenje zračnice su samo slične pojave.
143. Pet kocki jednakih zapremina ali različitih masa stave se u akvarij s vodom.
Masa svake kocke (pogledaj sliku) značajno je veća od prethodne. Na osnovi
ravnotežnog položaja koje zauzmu kocke 2 i 5, ocijeni koje su ravnotežne položaje
zauzele ostale kocke 1, 3 i 4. o A
o B
o C
o D o E
144. Strujni krug na slici sastoji se od izvora napona, tri jednake žarulje i sklopke.
Zatvorimo sklopku i promatrajmo što se događa sa slijedećim veličinama:
a) jakošću struje kroz izvor
b) intenzitetom svjetla
c) ukupnom snagom koja se razvija na žaruljama o Jakost struje se smanji jer žarulja C više ne svijetli.
o Intenzitet svjetla sve tri žarulje se smanji za 1/3.
o Nastaje kratki spoj i jakost struje kroz
izvor se višestruko poveća.
o Žarulje A i B počnu svijetliti jače, a
žarulja C se ugasi.
o Snaga žarulja se smanji jer dolazi do većeg pada napona.
145. Dana 10. travnja 2008. godine Stanovnici Les Sables d\\\'Olonne, francuskog
grada na obali Atlantskog oceana, ostali su zapanjeni prizorom na svojoj plaži. Na
plaži je neoštećen stajao norveški teretni brod Artemis dugačak čak 88m! Što je
takav brod moglo dovesti na pješčanu plažu? o Brod su iz mora izbacili veliki valovi koji su se razvili zbog nevremena.
o Brod je tegljen do plaže, a zatim vučen po pijesku, kako bi poslužio kao turistička
atrakcija.
o Brod je s mora otpuhao orkanski vjetar i prenio ga na pješčanu obalu.
o Brod je u plićak otpuhao snažan vjetar, a zatim se more povuklo zbog oseke.
o Brod je pristao da preveze pijesak na plažu, a zatim se more naglo povuklo zbog oseke.
Slika preuzeta s http://www.daylife.com/.
146. Dvije svijeće različite visine upalimo a zatim poklopimo staklenom čašom
koja im spriječi normalan dotok zraka. Što će se dogoditi? o Svijeće će postepeno smanjivati plamen i na kraju se istodobno ugasiti.
o Najprije će se ugasiti dulja svijeća jer se topli plinovi nastali gorenjem dižu.
o Prije će se ugasiti kraća svijeća jer je ugljični dioksid, koji sprječava gorenje, teži od zraka.
o Ispod čaše će nastati potlak i zrak će prolaziti između stakla i podloge jer čaša nije u vodi.
o Ne može se znati koja će se svijeća prije ugasiti jer to ovisi o slučajnom rasporedu plinova ispod čaše.
147. Dvije plastične boce odrezanog dna napunimo vodom do iste visine. Obje
boce imaju na čepovima rupe kroz koje voda može istjecati. U te rupe utaknemo
različito dugačke slamke ili cijevi, kao na slici. Što možeš reći o istjecanju vode iz
ovih boca? o Voda će brže isteći iz boce s kraćom cijevi jer je manji otpor
protoku vode.
o Iz obje boce će voda istjecati jednako brzo jer su cijevi istog
promjera.
o Ne može se unaprijed reći jer brzina istjecanja ovisi o tome da li u
vodi nastaju vrtlozi.
o Brže će isteći voda iz boce s duljom cijevi jer je kod nje veća visina
stupca tekućine u odnosu na otvor. o Kroz kraću cijev ulazit će zrak i to će ubrzati istjecanje.
148. Vodeno-zračnu raketu na slici možemo jednostavno napraviti od PET boce.
Bocu dijelom ispunimo vodom, a zatim je tlačimo zrakom do 5 bar. Nakon
lansiranja, voda pod visokom tlakom brzo izlazi kroz grlić boce ubrzavajući raketu
uvis. Nakon vode izlazi stlačeni zrak koji također ubrzava raketu. Ovakve rakete
lako dosežu visine od preko 100 m. U njima se potencijalna energija stlačenog zraka
pretvara u kinetičku energiju. Što misliš, čemu služi voda u vodenoj raketi? o Voda nije stlačiva pa služi samo za brtvljenje zraka prije lansiranja.
o Voda je bitna jer njena inercija, odnosno masa izbačene vode
omogućava prijenos kinetičke energije na raketu.
o Napetost površine vode koja izlazi omogućuje odguravanje rakete
prema naprijed. To nije moguće postići sa zrakom koji se raspršuje
i odmah miješa s okolnim zrakom.
o Svejedno je koliko ima vode, jer uvijek vrijedi zakon očuvanja
impulsa. Što je više vode veća je reakcija, ali i masa koju treba
ubrzavati.
o Voda je zapravo nepotrebna, samo povećava masu rakete, a ubrzanje proizvodi jedino širenje zraka.
Vodeno-zračna raketa.
149. U čašu nalijemo vodu na čiju površinu, uz pomoć vilice, stavimo kovanicu od
1 ili 2 lipe. Ove kovanice su dovoljno lagane jer su izrađene od slitine aluminija i
magnezija. Pokušamo li namjestiti kovanicu da miruje uz stijenku čaše, to nam neće
uspjeti. Kovanica će uvijek otploviti na sredinu čaše. Ako pak čašu dopunimo vodom
preko njenog ruba kovanica će se smjesti uz rub i tamo se vraćati čak i ako je
guramo prema sredini. Što možeš reći o ovoj zanimljivoj pojavi? o Površina vode nije sasvim ravna, a poznato je da sva tijela na površini uvijek nastoje zauzeti
što nižu poziciju.
o Napetost površine želi minimizirati površinu, a to će biti ako se udubljenje površine smjesti što
niže.
o Sve ovisi o tome kako je čaša je nagnuta. Kovanica sklizne uvijek na najniže mjesto na
površini.
o Punjenjem čaše mijenja se omjer privlačnog međudjelovanja aluminija s molekulama vode i
njegovog odbojnog međujelovanja sa staklom.
o Dok čaša nije posve puna voda se uzdiže uz stjenku i za sobom povlači kovanicu, jednako djeluje uzdizanje vode prema sredini ako čašu prepunimo.
150. Prošle godine primili smo pismo prof. fizike iz OŠ Lapad u Dubrovniku:
- Molila bih vas, ako je moguće, za pomoć u objašnjenju ove fotografije. Dok su
učenici u timovima spajali i istraživali strujne krugove napravila sam nekoliko
fotografija, od kojih je ova neobična i iskreno rečeno djeci nisam u stanju dati pravo
objašnjenje. Učenici imaju najjednostavniji pribor: bateriju od 4.5 V i žaruljicu, a
sve je postavljeno na običnim plastičnim pladnjevima. Fotografirala sam digitalnim
aparatom uz korištenje bljeskalice. Kako vidite svjetla u učionici su ugašena. S
poštovanjem. Ramiza Kurtović.
Što misliš, kako je nastala ova fotografija? o Radi se o fotomontaži.
o Fotoaparat je zabilježio pregaranje žaruljica i dizanje plamena uvis.
o Fotoaparat je fotografirao i događaje nastale i nakon bljeska bljeskalice.
o Fotoaparat je snimio užareni zrak koji se od žaruljice podiže uvis.
o Fotoaparat je zabilježio strujanje energije iz visine prema žaruljicama.
Duhovi u razredu?!
151. Zavojnicu spojimo u strujni krug istosmjernog napona i ampermetrom
mjerimo stalnu struju koja teče kroz zavojnicu. Zatim krajeve zavojnice počnemo
rastezati jednolikom brzinom povećavajući njenu duljinu. Što će pokazivati
ampermetar dok rastežemo zavojnicu? o Neće pokazati nikakvu promjenu jer je brzina rastezanja stalna..
o Pokazivat će veću struju jer se ulaže rad na rastezanje zavoja koji se međusobno
privlače.
o Pokazivat će manju struju jer se smanjuje broj zavoja po jedinici duljine.
o Struja će naglo skočiti na veću vrijednost kada počnemo rastezanje, a zatim će se
vratiti na prijašnju vrijednost. o Struja će pasti na nulu uslijed poništavanja međusobno suprotnih djelovanja.
152. U čašu ulijemo tekućinu A, a povrh nje pažljivo nalijemo jednaku količinu
tekućine B (tekućine se miješaju pa treba vrlo pažljivo nalijevati). U prvom pokusu
ostavimo čašu da stoji 3 sata na temperaturi od 16 °C. Nakon toga ponovimo pokus s
istim trajanjem ali sada na temperaturi od 22 °C. Slika prikazuje rezultat oba
pokusa. U oba slučaja opažamo nesimetrično miješanje s obzirom na početnu crtu
razgraničenja tekućina. Na temelju slike možemo zaključiti da: o Tekućina B ima veću gustoću od tekućine A.
o Čestice tekućine B gibaju se usmjereno prema tekućini A.
o Čestice tekućine B su teže pa tonu u tekućinu A.
o Bez obzira na masu čestica gornja tekućina više prodire u donju zbog gravitacije. o Čestice tekućine B su manje mase od čestica tekućine A.
153. Za grijanje jednodnevnih pilića Josip namjerava upotrijebiti otpornu žicu
priključenu na napon gradske mreže od 220 V. Budući da grijač mora biti
neprekidno uključen važno mu je koliku će potrošnju izmjeriti električno brojilo.
Što da mu predložimo u vezi oblikovanja žice? Je li mu bolje da bude savijena u
spiralu ili da ostane ravna? o Bolje je da žica bude ravna jer se tada energija ne troši na struju samoindukcije.
o Žica savijena u spiralu pruža veći otpor pa je potrošnja manja.
o Spirala osim omskog otpora ima još i induktivni otpor i zato troši više struje.
o Za potrošnju je svejedno kako je žica oblikovana jer brojilo mjeri kWh a ne
ampere. o Ravna žica se bolje hladi pa je otpor manji. Zato teče jača struja a to je skuplje.
154. Dok se giba kroz magnetsko polje na beta česticu (elektron) djeluje
Lorentzova sila koja savija njenu putanju. Trag te putanje može se vidjeti u komori
s mjehurićima koji nastaju prolaskom čestice. Na slici je prikazan dio traga putanje.
Što na temelju slike možemo zaključiti o smjeru i brzini gibanja čestice? o Čestica se giba od točke A prema točki B, to se vidi po tome što putanja postaje
sve slabije savijena.
o Čestica se giba od točke A prema točki B i brzina joj se povećava uslijed
djelovanja polja.
o Smjer gibanja čestice je od točke B prema točki A, to se vidi po tome što se
polumjer putanje smanjuje zbog gubitka energije.
o Iz slike se ne može odrediti smjer gibanja beta čestice jer nije poznat smjer
magnetskog polja.
o Čestica ubrzava od B prema A, to se vidi po tome što se polumjer zakrivljenosti
putanje naglo smanjuje.
Čestice u mjehurićnoj komori (bubble chamber) gibaju se kroz tekućinu u magnetskom
polju, te za sobom ostavljaju tragove u vidu sitnih mjehurića. Nabijene čestice stvaraju spiralne a nenabijene pravocrtne tragove
155. Zavojnica od otporne žice priključena je na izvor stalnog napona i žari se
zbog protoka struje. Kada dio zavojnice uronimo u vodu uronjeni dio se više ne žari,
ali preostali dio žari se jače. Kako objasniti ovu pojavu? o Voda ima veliki toplinski kapacitet pa za njeno zagrijavanje treba jača struja.
o Na uronjenom dijelu poveća se otpor pa se zbog toga pojača struja kroz preostali dio zavojnice.
o Dio koji nije uronjen sada preuzima na sebe sav napon jer kroz uronjeni dio više ne teče struja.
o Ukupni otpor zavojnice je smanjen zbog hlađenja jednog dijela pa je, uz isti napon, struja kroz
čitavu zavojnicu jača. o Struja prolazi kroz vodu putem manjeg otpora i zato se smanji napon na preostalom dijelu.
156. Roneći u moru Ivica ugleda trpa i moruzgvu. Bez maske vidio je samo mutne
obrise ovih morskih životinja. Međutim nakon što je stavio masku za ronjenje isti
prizor ukazao se pred njegovim očima posve jasno. Zašto je bez maske slika mutna i
kako to maska izoštrava sliku? o Maska ima specijalno staklo koje izoštrava sliku ako je zrak između stakla i oka.
o Tlak vode na oko jači je nego očni mišići pa oko bez maske ne može fokusirati sliku.
o Indeks loma tekućine u oku vrlo je blizu indeksu loma vode pa rožnica gotovo ne lomi
svjetlost.
o Kada nosimo masku očni kapci mogu treptanjem brisati površinu oka i slika zato postaje jasna.
o Maska nam samo prividno izoštrava sliku jer je slika i bez nje oštra ali oko se želi zaštititi pa instinktivno mijenja fokus.
157. Po listu papira prolila se voda. Nakon što papir upije vodu možemo čitati
slova napisana s druge strane. Dok je papir bio suh ta se slova nisu vidjela. Kako bi
se ta pojava mogla objasniti? o Voda otopi dio tiskarske boje koja zatim uslijed kapilarnosti probije na drugu stranu.
o Voda je prozirna i kroz nju se uvijek vide predmeti, a osobito ako je sloj vode tanak.
o Kvašenje dovodi do zbijanja vlakana papira koji na mokrom dijelu postaje tako tanak da
svjetlost može nesmetano prolaziti.
o Voda ispuni pore u strukturi papira i tako smanji učinak raspršenja svjetla.
o Suhi papir bolje propušta svjetlost do slova na drugoj strani ali se ta svjetlost u povratku poništi sa upadnom.
158. U tablici su navedeni neki rekordi proteklih sto godina u skoku s motkom. Posljednji
neoboreni rekord drži Sergej Bubka i on iznosi 6,14 m. Vvidi da je došlo do stagnacije u
visini skoka. Možemo li očekivati daljnje značajnije rušenje rekorda ili postoji neka
fizikalna granica koju ni jedan skakač ne može premašiti. Što misliš zbog čega je došlo do
stagnacije svjetskog rekorda u skoku s motkom? o Najveće ograničenje je tehnika skakanja. Skakač bi morao popraviti tehniku tako da sva energija
prijeđe u gravitacijsku potencijalnu.
o Ograničenje stvara elastičnost motke. Trebalo bi dozvoliti upotrebu krute motke, iako je to opasno.
o Ograničenje je najviše u svojstvima materijala od kojeg je motka izrađena. U elastičnom savijanju
motke ne može se pohraniti dovoljno energije za postizanje veće visine.
o Najveće ograničenje je brzina skakača. Skakač bi morao trčati bitno brže. o Ograničenje stvara duljina motke. Trebalo bi dozvoliti upotrebu dulje motke.
159. Marina u svojoj vitrini drži mnoge lijepe predmete i zato želi da unutrašnjost vitrine
bude osvijetljena kad god upali svjetlo, tj. žarulju na stropu sobe. Njen brat Zvonko
predlaže joj da u tu svrhu jednostavno serijski spoji jednu automobilsku žarulju
(5W/12V) sa žaruljom na stropu (75W/220V), kao što je prikazano na shemi. Što misliš o
Zvonkovom prijedlogu? Hoće li žarulje svijetliti ako se serijski priključe na napon kućne
mreže od 220 V? o To nije dobar prijedlog jer je automobilska žarulja predviđena za istosmjerni napon, a ne za
izmjenični kakav je u kućnoj instalaciji.
o Zvonko joj predlaže spoj koji ne može raditi jer bi žarulja predviđena za 12 V odmah pregorjela u
krugu spojenom na 220 V.
o Obje će žarulje svijetliti ali nešto slabije nego kada su priključene svaka na svoj nazivni napon.
o U predloženom spoju žarulja od 75W/220V neće svijetliti, a ona od 5W/12V svijetlit će punim
sjajem. o Nijedna žarulja neće pregorjeti ali neće ni svijetliti jer je otpor u krugu prevelik.
160. U strujni krug istosmjernog izvora napona spojeni su paralelno žarulja i
zavojnica s jezgrom kao na slici. Što misliš kako će se ponašati žarulja u času kada
uključimo odnosno isključimo sklopku koja zatvara strujni krug? o Žarulja u tom krugu predstavlja veliki otpor pa će sva struja prolaziti kroz žicu zavojnice i žarulja
neće svijetliti.
o Žarulja će se upaliti s pola svog intenziteta i tako će dalje svijetliti jer se struja dijeli tako da pola
ide kroz zavojnicu, a pola kroz žarulju.
o Kod uključivanja i kod isključivanja žarulja će zasvijetliti, a zatim postepeno trnuti dok se ne
ugasi.
o Žarulja će pregorjeti uslijed napona samoindukcije koji se javlja u zavojnici u času uključenja ili
isključenja.
o Žarulja će u početku biti ugašena, a zatim će postepeno svijetliti sve jače dok ne postigne svoj normalni sjaj.
161. Kod nuklearnog raspada jezgre nestaju i pretvaraju se u nove izotope.
Vrijeme nakon kojeg se broj jezgara prepolovi zovemo \"vrijeme polu-raspada\".
Dakle taj se proces odvija tako da na kraju svakog razdoblja polu-raspada
preostane polovina od broja jezgara koje su postojale na početku tog razdoblja. Što
misliš možemo li ako znamo koliko traje polu-raspad, predvidjeti točno nakon
koliko vremena neće više biti nijedne izvorne jezgre. o Možemo naravno ako znamo koliko je jezgara ukupno bilo na početku raspadanja.
o Možemo predvidjeti to vrijeme ali se moramo ograditi na odstupanje oko 10% od
vremena poluraspada.
o Posljednja jezgra će se raspasti točno u trenutku kada istekne posljednje razdoblje
polu-raspada.
o To vrijeme ne možemo nikako sa sigurnošću predvidjeti jer se radi o procesu za
koji znamo samo vjerojatnost raspada. o To se vrijeme može predvidjeti samo ako imamo manje od 100 jezgara.
162. U jednom prodajnom katalogu nudi se nova vrsta džepne svjetiljke (vidi
sliku). Novost u svijetu! Uvijek spremna za uporabu! Samo je kratkotrajno
protresite u uzdužnom smjeru i već imate trajno svjetlo! Što misliš, kako se u toj
svjetiljci proizvodi napon? o Sve je to obična izmišljotina. Kondenzator od 1.5 F ne može stati u našu ruku!
o Bakarna zavojnica stvara termo-struju uslijed zagrijavanja koje se postiže čvrstim
stiskom ruke korisnika.
o Magnet koji kliže u unutrašnjosti svjetiljke udara u piezo-kristal koji preko
zavojnice puni kondenzator.
o Potresanje svjetiljke vrši se tzv. rezonantnom frekvencijom koja odgovara LC
krugu i tako nastaje struja.
o Magnet brzim gibanjem kroz zavojnicu stvara napon indukcije koji preko dvije
diode puni kondenzator.
163. Zašto se lonac prikazan na fotografiji zove \"Ekspres-lonac\"? o Temperatura vrenja u tom je loncu niža nego u običnim loncima. Zbog toga prije dolazi do
vrenja i jelo se brže skuha.
o Taj naziv lonca je ideja domišljatog trgovca
posuđem i u stvari dovodi u zabludu, jer se u svim
loncima kuha jednako brzo.
o Temperatura vrenja u tom je loncu viša zbog višeg
tlaka pa se namirnice kuhaju kraće vrijeme.
o Ekspres-lonac ima više polica. Na taj način se može
istodobno kuhati više različitih namirnica (povrće,
krumpiri, meso). Zato je ručak brže gotov.
o Naziv dolazi od toga što lonac ima poseban poklopac koji se može izuzetno brzo staviti i skinuti.
164. Automobili proizvode ugljični dioksid i otpuštaju ga kroz ispuh u zrak.
Stabla u šumi uzimaju ugljični dioksid iz zraka, ugrađuju ugljik u drvo, a kisik
ispuštaju nazad u zrak. Poznato je da jedan hektar šume uzima iz zraka godišnje
oko 5,5 t CO2. Pa u čemu je onda problem? Trebamo samo zasaditi još malo tih
\"Auto-šuma\" i CO2 od automobila je riješen! Što misliš o ovom prijedlogu za
smanjenje zagađenja? o Odličan prijedlog, na taj će način biti zadovoljni i vozači i brojni izletnici.
o Ako bi se pošumljavalo pomoću strojeva koji također proizvode CO2 opet ne
bismo ništa postigli.
o Ne treba povećavati površine tla pod šumama, dovoljno je saditi stabla s više
sitnih listića.
o Prijedlog je naivan jer nije uzeta u obzir ukupna količina ispuštenog CO2 da se
vidi imamo li dovoljno tla za sadnju šuma.
o To je savršeno rješenje ako ne bismo ložili drvo iz tih šuma.
165. Za pokuse s ubrzanjem naručena su u radionici dva jednaka valjka promjera
4 cm i visine 10 cm. Međutim, zabunom su kod jednog valjka zamijenili promjer i
visinu, pa je drugi valjak izrađen od istog materijala ali s promjerom 10 cm i
visinom 4 cm. Kako će to utjecati na ubrzanje istog utega kojeg objesimo na nit i
omotamo oko valjka? o To neće imati nikakvog utjecaja i ubrzanje će biti jednako jer su valjci napravljeni
od istog materijala.
o Uteg na valjku manjeg promjera ubrzavat će se sporije jer je manji krak sile koja
stvara zakretni moment.
o Valjak većeg promjera ima 2,5 puta veću masu i zato će se uteg na njemu sporije
ubrzavati.
o Uteg na valjku manjeg promjera imat će veće ubrzanje čak i u slučaju ako valjak
ima masu jednaku masi valjka većeg promjera.
o Ubrzanje utega na valjku s većim promjerom će biti veće ali će deblji valjak postići veću brzinu vrtnje.
166. Sigurno si jednom pokušala pomoću lupe ili povećala sunčevu svjetlost
koncentrirati na komad papira i možda zapaliti papir. Što misliš, ako je promjer leće
jednak, je li paljenje papira uspješnije sa sabirnom lećom veće ili manje žarišne
daljine? o Žarišna daljina leće nema nikakvog utjecaja na uspješnost paljenja papira.
o Logično je da će leća veće žarišne daljine lakše zapaliti papir, jer ona slabije lomi
zrake, pa one padaju više okomito na površinu papira.
o Leća manje žarišne daljine stvara manju sliku pa je paljenje uspješnije.
o Temperaturu paljenja određuje indeks loma stakla od koje je izrađena leća.
o Leća veće žarišne daljine lakše će zapaliti crni papir, a leća kratke žarišne daljine bolje pali bijeli papir.
167. Kod kojih od navedenih naprava koristimo materijale s najvećim, odnosno s
najmanjim specifičnim toplinskim kapacitetom?
a) Rashladna tekućina za automobilske motore
b) Stijenka izolirajuće posude (npr. Termos-boca ili vrč)
c) Jezgra električne termoakumulacijske peći o U sva tri slučaja specifični toplinski kapacitet materijala mora biti što je moguće
veći.
o Rashladna tekućina mora preuzeti brzo veliku količinu topline zato mora imati
mali specifični toplinski kapacitet.
o Izilocijski materijal termos-boce mora imati veliki specifični toplinski kapacitet
radi boljeg čuvanja topline.
o Za peć nam treba materijal malog specifičnog toplinskog kapaciteta kako bi se
postigla što veća temperaturna razlika prema okolini.
o Rashladna tekućina treba imati veliki, a materijal za termos-bocu mali specifični toplinski kapacitet.
168. Stara ura kukavica visi na zidu i kuca već 250 godina. Njena dva željezna
utega oblika češera, svaki mase 1 kg podignu se jedanput tjedno i svojim spuštanjem
za 85 cm daju potrebnu energiju satnom mehanizmu i pogonu glasanja kukavice na
puni sat. Je li točno da ta ura ne treba znatno više energije nego moderan
elektronički kvarcni ručni sat kojem se jedanput godišnje mora zamijeniti baterija
energije 280mWh? o Obje ure troše približno jednaku energiju u godini dana za svoj rad
o Elektronička ura sigurno treba barem 1000 puta manje energije nego ova drvena
starudija.
o Rad uložen u dizanje utega 52 puta godišnje puno je manji nego rad koji izvrši
baterija u istom vremenu.
o Ove se energije ne daju uspoređivati jer ura kukavica stvara velike gubitke na
trenje.
o I utezi i baterija s vremenom imaju sve manje energije, jer se utezi spuštaju a baterija postaje sve slabija, pa se ne može točno reći koliko je energije utrošeno.
169. Kažu da je u jednoj emisiji Njemačke televizije gostovao kovač koji je za
okladu samo udarcima čekića od 1,5 kg, bez dodatnog dovođenja topline, užario
komad željeza mase 150 g (c = 0,46 J/g°C), tj. postigao temperaturu višu od 500°C.
Izmjereno je da je brzina čekića pri svakom udarcu bila oko 30 m/s. Može li se
vjerovati ovoj priči? o To je vjerojatno bio filmski trik na koji su nasjeli samo
naivni gledatelji.
o Moguće je postići zagrijavanje pri hladnom kovanju, ali ne i
žarenje jer se željezo istodobno i hladi pa su gubici preveliki,
zato to nije istina.
o Kad bi to bilo moguće užarili bi se i čekić i nakovanj, a
vjerojatno i sam kovač.
o Nije moguće udarati tako da čekić dobije navedenu brzinu
jer bi se u tom slučaju samo odbijao od željeza umjesto da ga
kuje.
o Ako se trenjem može upaliti vatra onda je i ovo moguće, jer
kinetička energija čekića u manje od 70 udaraca odgovara toplini koju postigne željezo.
170. Od kada su u automobile počeli ugrađivati zračne jastuke javljaju se
mišljenja da su ti jastuci nepotrebni, jer vozač ili putnik se ionako moraju vezati
sigurnosnim pojasom koji sprječava gibanje tijela u trenutku sudara. Zaista,
postavlja se logično pitanje, ako smo već vezani pojasom od čega nas onda štiti
zračni jastuk? o Zračni jastuk nas praktički ne štiti nego nam daje samo psihološki osjećaj sigurnosti.
o Zračni jastuk nas štiti od sitnih krhotina stakla, plastike, itd., koje bi nas mogle ozlijediti.
o Ugradnjom zračnog jastuka u stvari automobilska industrija zarađuje jer se automobil kupcima
čini sigurnijim, iako je dovoljan samo sigurnosni pojas.
o Pojas sprječava gibanje tijela, ali glava nije vezana pa jastuk sprječava trzajne ozljede
kralježnice uslijed inercije glave. o Jastuk se ugrađuje za svaki slučaj jer vozači često zaborave vezati pojas.
171. Stojni valovi zgodno se mogu pokazati tzv. Rubensovom cijevi. Ona po jednoj
izvodnici plašta ima niz rupica kroz koje izlazi upaljeni plin, tako da plamičci
svojom visinom ocrtavaju sinusoidalni oblik stojnog vala. Zvuk je pojava prenošenja
naglih promjena tlaka kroz neko sredstvo, pa tamo gdje je tlak manji slabije izlazi
plin. Cijev je s jedne strane zatvorena krutom stijenkom a s druge strane pomičnom
opnom zvučnika koji čestice plina pobuđuje određenom frekvencijom. Što možeš
zaključiti o brzini čestica plina u pojedinim dijelovima cijevi?
o Očito je da plin ima najveću brzinu tamo gdje su plamenovi najvišlji jer tamo je temperatura
najveća.
o Brzina čestica najveća je u čvorovima vala koji se nalaze na mjestima najnižeg plamena.
o Brzina čestica najveća je na prijelazu između visokih i niskih plamenova.
o Sa slike se ne vidi jesu li na krajevima čvorovi ili trbusi, zato ne možemo ništa reći o brzini
čestica. o Brzina čestica najveća je na mjestima najnižeg plamena jer tu je tlak plina najmanji.
172. Za razvoj mišića primjenjuju se vježbe s tzv. ekspanderom. On ima dvije ručke između
kojih je moguće zakopčati od 1 do 5 jednakih opruga koje onda rastežemo. Ivica je sebi
također kupio jedan ekspander ali se dvoumi hoće li brže postići uspjeh ako stavi tri opruge
i rasteže ih svaki put za 10 cm, ili je bolje da stavi jednu oprugu i s njom radi produljenja od
30 cm. Što bi mu bilo dobro savjetovati? o Pa budući da se mišići razvijaju svladavanjem sile onda je bolje staviti tri opruge pa ih
rastezati samo 10 cm.
o Ono što utječe na razvoj mišića je izvršeni rad koji se dobije množenjem sile i puta, zato je
svejedno na koji od ova dva načina vježbamo.
o Ne može se dati točan odgovor budući da sve ovisi o tome kako brzo se opruge rastežu jer je
važna snaga koju pohranjujemo u mišiće.
o Brži napredak će se postići ako rastežemo jednu oprugu na tri puta duljem putu.
o Paralelni spoj opruga daje konstantu koja iznosi k/3 od pojedine opruge zato je svejedno za koji način vježbanja se odlučimo.
173. Kada točimo vodu ili vino u neprozirnu bocu javlja se poteškoća u
određivanju trenutka kada treba prekinuti ulijevanje kako ne bismo prolili
preteklu tekućinu. Oni koji to često rade znaju već iz iskustva ocijeniti
napunjenost boce. Na čemu oni zasnivaju svoju procjenu? o To jednostavno određuju po trajanju ulijevanja, jer za veće boce treba dulje
vrijeme.
o Nije moguće točno odrediti kada je boca puna sve dok se tekućina ne počne
prelijevati preko grlića.
o To mogu odrediti samo za bocu koju dugo koriste pa već znaju koliko približno
tekućine u nju stane.
o To određuju prema zvuku žuborenja tekućine koji punjenjem boce postaje sve višlji. o Ako bocu drže u ruci onda ona postaje sve teža i to im služi kao mjera napunjenosti.
174. Misija putovanja na Mjesec svemirskom letjelicom Apolo 11 dala je odgovore
na mnoga pitanja i pokazala neke zanimljivosti. Jedna od njih je pojava potpuno
tamnog neba koje se može vidjeti na svim fotografijama snimljenim na Mjesecu.
Zašto je nebo na tim fotografijama crno? o Nebo je tamno zato jer je u vrijeme spuštanja astronauta na Mjesecu bila noć.
o Budući da je na Mjesecu jako ultraljubičasto zračenje svi optički instrumenti imaju crni filtar
koji ostavlja dojam tamnog neba.
o Do prividnog zatamnjenja neba na Mjesecu dolazi zbog toga što se signal slike prenosi radio-
vezom koja filtrira plavu boju zato je nebo tamno.
o Na Mjesecu nema atmosfere pa zato ne dolazi do raspršenja svjetlosti kao na Zemlji. o Nebo je crno zato jer se u trenutku snimanja Mjesec našao djelomično u Zemljinoj sjeni.
175. Sunce je toliko udaljeno od nas da njegove zrake možemo opravdano smatrati
paralelnima. Međutim, pri prolasku kroz oblake ili krošnje drveća vidimo da se zrake
njegove svjetlosti razilaze. Postavlja se pitanje jesu li one zaista paralelne ili se radi o
nečem drugom? o Ono što mi vidimo tipično je za pogled u perspektivi, poput željezničkih tračnica koje su
paralelne ali se u daljini prividno približavaju.
o Oblaci i krošnje djeluju kao velike divergentne leće pa se zrake prolazom kroz njih razilaze.
o Otvori između oblaka ili grana u krošnjama djeluju kao rupica kamere obscure pa se zrake šire.
o Za udaljeni i veliki objekt kao što je Sunce zapreke na Zemlji su sitne pa dolazi do difrakcije
na pukotinama.
o Zrake se šire kada je Sunce bliže Zemlji, a kada se udalji opet su paralelne.
176. Za vrijeme svog boravka u orbiti astronauti su u bestežinskom stanju jer
njihova letjelica u stvari neprekidno slobodno pada. Ipak, oni svakodnevno moraju
na Zemlju slati podatke o svom zdravstvenom i fizičkom stanju. Jedan od tih važnih
podataka jest i tjelesna masa. Kako se oni u bestežinskom stanju važu?
o Astronauti u stvari samo javljaju koju količinu hrane su konzumirali pa se iz toga izračunava
promjena njihove tjelesne mase.
o Budući da vaganje u bestežinskom stanju nije moguće masa se procjenjuje mjerenjem
promjene obujma tijela pomoću krojačkog metra.
o Astronauti se njišu na sjedalu učvršćenom preko opruga, a kako frekvencija titranja na opruzi
ovisi o masi tako se jednostavno mjeri broj titraja.
o Astronauti jedan drugog podignu rukama i prema sili koju osjete ocjenjuju masu svog kolege.
o U svemirskim letjelicama postoji video-nadzor kojim se snimaju putnici pa se na temelju tih
snimaka antropometrijskim metodama određuje masa tijela.
177. Sigurno si, vozeći se autocestom, primijetio da na nekim mjestima (npr. u
tunelima Sveti Rok i Mala Kapela) puna linija koja razdvaja kolnike svira! Ovaj
izum odlično dođe umornim vozačima kao upozorenje da prelaze u suprotni trak.
Što misliš kako puna linija proizvodi zvuk upozorenja? o Zvuk upozorenja proizvodi kotač automobila kada naiđe na liniju jer boja na liniji nije jednolike
debljine.
o Puna linija izrađena je od specijalne boje koja pod pritiskom proizvodi zvuk određene frekvencije.
o Na liniju su postavljeni senzori koji, pod pritiskom kotača, aktiviraju zvučnike uz cestu.
o Laserska zraka detektira da je kotač automobila na liniji, te aktivira zvučnike koji se nalaze uz
cestu.
o Zvuk upozorenja nastaje zbog male razlike brzine vrtnje kotača koji zahvati punu liniju u odnosu na brzinu vrtnje kotača koji je na asfaltu.
178. Ljeti, za vrijeme velikih vrućina temperatura mora doseže vrijednosti i iznad
27 °C. Zapuše li bura temperatura mora naglo se smanji, na nekim mjestima i na
20 °C. Što misliš, kako bura tako brzo ohladi more? o Bura je hladan vjetar, pa more ohladi svojom hladnoćom.
o More se hladi naglim isparavanjem, baš kao čaj kad pušemo u njega.
o Bura gura toplo površinsko more na pučinu, a izvlači hladno more iz dubljih
slojeva
o Bura zapravo svugdje izmiješa tople i hladne slojeve mora.
o More se znatnije ohladi samo ako, uz buru, padne i dobra kiša.
179. Vatrogasna postrojba mora imati zalihu vode. U tu svrhu treba upotrijebiti
motornu crpku koja će vodom napuniti spremnik. Međutim crpka se može na dva
načina spojiti na spremnik. U kojem od dva prikazana spoja će utrošak goriva za
crpku biti manji nakon što se spremnik napuni do iste razine. o Crpka je manje opterećena ako vodu ubacuje kroz gornji otvor
o Crpka troši više goriva ako ubacuje vodu kroz donji otvor i podiže razinu čitavog
volumena vode u spremniku
o Za crpku je svejedno kroz koji otvor ubacuje vodu jer svladava isti tlak stupca
tekućine
o Manje će goriva potrošiti ako se spoji na donji otvor
o Najmanji je utrošak postiže se tako da se do polovice spremnik puni kroz donji otvor, a ostatak puni kroz gornji otvor.
180. Vrtno crijevo priključeno je jednim krajem na
vodovod, a na drugom je kraju zatvoreno ventilom.
Na crijevu su jedna pored druge dvije rupice kroz
koje izbijaju mlazovi vode. Jedna rupica ima
promjer 1 mm, a druga 2 mm. Kako se odnose visine
do kojih dosežu mlazovi iz tih rupica? o Mlaz iz manje rupice štrca do veće visine.
o Oba mlaza štrcaju jednako visoko.
o Mlaz iz veće rupica štrca do veće visine.
o Visina do koje štrca voda ovisi o tome koja je rupica
bliže vodovodnoj instalaciji.
o Domet mlaza ovisi o brzini istjecanja kroz rupicu, a ne
o promjeru same rupice.
181. Tijekom ljetnih vrućina ugodno je stati pred ventilator da se malo
rashladimo. No, možeš li reći zašto ventilator hladi? o Čestice zraka koje se gibaju imaju nižu temperaturu od mirujućih čestica jer se njihova
toplinska energija pretvorila u kinetičku.
o Ventilator otpuhuje topli zrak koji se zadržava oko tijela. Time se ubrzava isparavanje znoja
što uzrokuje hlađenje tijela.
o Uslijed strujanja zraka nastaje oko tijela niži tlak. A prema Charlesovom zakonu sa
smanjenjem tlaka snižava se i temperatura.
o Ventilator brzim okretanjem svog propelera suši zrak koji zatim potiskuje do vrućeg tijela, a
poznato je da suhi zrak bolje odvodi toplinu nego vlažni.
o Strujanje zraka od ventilatora stvara samo subjektivan osjećaj hladnoće jer nas podsjeća na vjetar.
182. Čeličnom pomičnom mjerkom, koja je baždarena za temperaturu od 20°C,
treba izmjeriti debljinu prozorskog stakla na temperaturi od -5°C. Koja tvrdnja je
točna? o Oznaka od 20°C na pomičnoj mjerki samo je preporuka temperature na kojoj je
treba čuvati.
o Na niskim temperaturama se čelik mjerke i staklo različito skupljaju pa treba
zbrojiti promjene.
o Na pomičnoj mjerki će se po takvoj hladnoći očitati debljina stakla veća od
stvarne.
o Po takvoj hladnoći na pomičnoj mjerki očitat će se premala debljina stakla.
o Debljina stakla bit će izmjerena točno i na toj temperaturi.
183. Dva jednako velika tijela od stiropora i aluminija slijepljena su tankim
slojem ljepila (koje se može zanemariti) i tako spojena stavljena u posudu s vodom.
Što će se dogoditi s tim složenim tijelom? (Gustoća stiropora je 0,02 g/cm³, a gustoća
aluminija 2,7 g/cm³) o (A) Tijelo će plivati tako da je aluminijski dio okrenut dolje.
o (B) Tijelo će potonuti na dno okrenuto stiroporom prema gore.
o (C) Tijelo će plivati na površini položeno vodoravno.
o (D) Tijelo će lebdjeti u vodi. o (E) Tijelo će plivati tako da je aluminijski dio okrenut gore.
184. Konstruktori i graditelji mostova na spoju mosta sa preostalim dijelom ceste
ugrađuju čudne čelične češljeve čiji zubi ulaze jedni u druge (vidi sliku). Na tim je
mjestima uvijek jedan procjep. Koje fizikalno načelo navodi inženjere na ugradnju
ovakve naprave? o Prvi zakon termodinamike.
o Treći Newtonov zakon.
o Drugi zakon termodinamike.
o Toplinsko rastezanje.
o Sačuvanje naboja.
185. U vrućim ljetnim danima kada sa temperature penju i do 37 stupnjeva
Celzijusa, često želimo čim prije ohladiti piće. Ako na raspolaganju imamo
mogućnosti hlađenja prikazane na slikama, što misliš kako ćemo najbrže ohladiti
piće na temperaturu od 15 stupnjeva Celzijusa?
o Piće će najbrže ohladiti kuhinjski hladnjak jer na vratima ima policu predviđenu
za brzo hlađenje pića.
o Piće ćemo najbrže ohladiti ako ga okružimo rashladnim spremnicima ohlađenima
u zamrzivaču.
o Tekuća voda hladnog potoka najbrže će nam ohladiti piće iako nije puno hladnija
od željenih 15 stupnjeva.
o Svaki od prikazanih načina jednako je dobar ako na vrijeme stavimo piće da se
hladi.
o Prikazani načini hlađenja se ne mogu uspoređivati ako ne znamo početnu temperaturu pića.
186. Svijetlo pivo je najčešće žuto-zlatne boje, ali pjena od te iste tekućine nije
žuta nego bijela. Zašto je to tako? U stvari zašto je tako s pjenama svih tekućina
uključujući i morsku pjenu? o Pjena je bijela zato što je u njoj puno zraka.
o Pjena se u stvari ne sastoji od tekućine od koje je nastala nego je mješavina
plinova.
o Bijela boja nastaje zbog emisije fotona kad mjehurići pjene padaju na niži
energetski nivo.
o Uzrok bijele boje leži u višestrukim refleksijama i refrakcijama zrake svjetlosti
unutar pjene.
o Pjena ima bijelu boju samo na sobnoj temperaturi, na višim temperaturama je iste
boje kao i tekućina.
187. Kad gledamo neki predmet ili čitamo, kao mladić na slici, svjetlost iz izvora
nekako nam omogućuje da vidimo. Koja od dolje prikazanih putanja svjetlosti
najbolje prikazuje taj proces? o A
o B
o C
o D o Nijedna
188. Kada se do vrenja dovede mala količina vode nastaje velika količina vodene
pare. Zašto je toliki nesrazmjer u zapremini između tekućine i pare? o Molekule u vodenoj pari imaju veći međusobni razmak nego u vodi.
o Molekule vode pri zagrijavanju se šire.
o Prelazak vode u paru dovodi do porasta broja molekula.
o Atmosferski tlak djeluje jače na molekule vode nego na molekule pare. o Vodene molekule se počnu odbijati jedna od druge kada se ugriju.
189. Ronilac s opremom za disanje zaroni na dubinu od 9 m
ispod jedne pećine koja se nadvila nad njim, tako da je iznad
njega još samo 3 m morske vode. Kako se pritom promijeni
hidrostatski tlak koji djeluje na ronioca? o Tlak se poveća jer sada je iznad ronioca 3 metra vode i još 6
metara stijene.
o Tlak se smanji jer sada je iznad ronioca samo 3 metra vode.
o Tlak se postepeno smanjuje što on više zaranja pod stijenu.
o Tlak je isti kao da je na 9 metara bez stijene.
o Tlak se malo poveća zbog toga što se voda mora stisnuti za
6 metara.
190. Koja od slijedećih putanja nabijene čestice u
homogenom magnetskom polju nije moguća? o A. Čestica ulazi u ravninu crtanja.
o B. Čestica se giba pravocrtno.
o C. Čestica se giba u kružnoj putanji.
o D. Čestica skrene po kružnoj putanji i nastavi pravocrtno gibanje. o E. Čestica se giba po helikoidnoj putanji.
191. Dva uzorka radioaktivnog željeza 57Fe emitiraju gama kvante. Jedan je
uzorak postavljen na visinu H iznad razine mora i odgovarajući detektor na razini
mora, dok je drugi uzorak na razini mora a njegov detektor na nadmorskoj visini H.
Koji od dva detektora ima veću frekvenciju brojanja? o Oba detektora imat će istu frekvenciju jer fotoni nemaju masu pa gravitacija na
njih ne utječe.
o Detektor na nadmorskoj visini H imat će veću frekvenciju jer gravitacija opada s
kvadratom visine.
o Detektor na razini mora će imati jači signal ali istu frekvenciju.
o Detektor na razini mora imat će veću frekvenciju zbog doprinosa gravitacije. o Energija kvanta koji leti prema dolje se smanjuje zbog magnetskog polja Zemlje.
192. Dva čamca plove jezerom u istom smjeru i s istom brzinom v0. Svaki čamac
šalje kroz vodu zvučni signal drugom čamcu. Frekvencije signala su jednake. Hoće li
vrijeme potrebno da signal dođe od jednog do drugog čamca biti isto? I hoće li se
promijeniti frekvencije primljenih signala? o Kod oba čamca frekvencija primljenog signala jednaka je frekvenciji odaslanog signala.
o Čamac A primat će signal kasnije i s manjom frekvencijom.
o Čamac B primat će signal kasnije ali s većom frekvencijom.
o Signali će biti primljeni istodobno ali će frekvencije ovisiti o brzini signala u odnosu na brzinu
čamaca.
o Čamac A primat će signal više frekvencije od frekvencije odaslanog signala.
193. Brojni tipovi helikoptera koriste jednu veliku glavnu elisu i mali vertikalni
propeler na repu. (Oni koji nemaju repni propeler imaju dvije glavne elise.) Koju
funkciju ima taj mali propeler? o To je anemometar, instrument za mjerenje brzine vjetra u bočnom smjeru.
o Taj propeler omogućuje pilotu helikoptera da skreće u željenom smjeru.
o Taj propeler daje potisak za gibanje helikoptera prema naprijed, a glavna elisa ga
održava na željenoj visini.
o Taj propeler ublažava vibracije repa do kojih dolazi zbog snažne struje zraka od
glavne elise.
o Vertikalni propeler stvara zakretni moment koji poništava moment glavne elise na tijelo helikoptera.
194. Kapljica žive i kapljica vode nalaze se između dvije paralelne ploče stakla.
Koje sile djeluju na staklene ploče u oba slučaja? o Ploče između kojih je živa nastoje se približiti, uvjetno bi mogli reći da djeluje
privlačna sila.
o Ploče između kojih je voda nastoje se približiti, uvjetno bi mogli reći da djeluje
privlačna sila.
o Ploče između kojih je živa nastoje se udaljiti, uvjetno bi mogli reći da djeluje
odbojna sila.
o Ploče između kojih je voda nastoje se udaljiti, uvjetno bi mogli reći da djeluje
odbojna sila.
o U oba slučaja ploče se nastoje približiti, uvjetno bi mogli reći da djeluje privlačna sila.
195. Slika prikazuje tipičan način na koji se raspukne opna hrenovke kada se
uslijed kuhanja unutrašnjost širi više od same opne. Naime fizičari su uočili da opna
hrenovke uvijek puca po dužini a nikad poprijeko. Toj su pojavi nadjenuli posebno
ime - The Hotdog Effect. Kako bi mogli objasniti ovaj smjer pucanja opne? o Opna ima ugrađene uzdužne niti koje sprječavaju da pukne u poprečnom smjeru.
o Opna se zbog loše toplinske vodljivosti sporije grije u uzdužnom smjeru pa je
otporna na poprečno pucanje.
o Pucanje u uzdužnom smjeru jednostavno je vjerojatnije jer hrenovka je više duža
nego šira.
o Opna hrenovke ima različit uzdužni i poprečni radijus zakrivljenosti pa izdrži
veću napetosti površine na manjem radijusu.
o U samoj proizvodnji ostavlja se perforacija za uzdužno pucanje kako bi se lakše
ubacio senf ili kečap.
196. Zbog čega čovjek može podnjeti dulji boravak u zraku temperature 90°C,
primjerice u sauni, dok je kupanje u vodi već kod 50°C posve neizdrživo? o U sauni je koža izložena manjem postotku vlage nego kada je posve uronjena u
vodu.
o Para u sauni ima visoku temperaturu ali zrak je mnogo hladniji pa se tijelo
prilagodi.
o Prijenos topline je u zraku slabiji nego u vodi, a osim toga znoj u zraku isparava i
hladi tijelo.
o Voda tople kupelji vrši veći tlak na kožu našeg tijela pa to doživljavamo kao
vrućinu. o Čovjek bi i u vodi mogao izdržati visoke temperature kada bi ta voda bila tekuća.
197. Lećom povećala možemo na bijeli papir projicirati sliku žarne niti žarulje.
Ako leća nije na mjestu oštre slike oko slike niti javlja se obojeni rub. Ovisno o tome
je li leća bliže ili dalje od žarulje taj rub je crvene ili plave boje. Možeš li objasniti
uslijed čega nastaje taj obojeni rub oko slike? o Kad udaljimo leću od predmeta svjetlost je hladnija zato je plave boje, a kad je
bliže onda je toplija tj. crvena.
o Leća ima u sebi različite slojeve stakla koji ističu pojedine boje ovisno o
udaljenosti od predmeta.
o Žarna nit se napaja izmjeničnom strujom čija jakost oscilira pa se nit naizmjence
grije i hladi, oko to ne zamjećuje ali brza fotografija to registrira.
o Obojeni rub slike javlja se uslijed kromatske aberacije leće koja različito lomi
crvenu i plavu svjetlost od kojih se sastoji svjetlost niti.
o Pomicanjem leća stvara slike različitih slojeva žarne niti koji su različite
temperature a time i boje.
198. Kapljica žive i kapljica vode nalaze se između dvije ploče stakla. Prostor
između staklenih ploča se sužava prema jednom kraju. U kojem smjeru se nastoji
pomaknuti kapljica žive odnosno vode prije nego dođe do ravnoteže sila u oba
slučaja? o Kapljica žive nastoji se uvući dublje u suženje između ploča.
o Kapljica vode nastoji se uvući dublje u suženje između ploča.
o Kapljica žive nastoji se izvući iz suženja između ploča prema širem dijelu.
o Kapljica vode nastoji se izvući iz suženja između ploča prema širem dijelu. o Obje kapljice nastoje se uvući dublje u suženi dio prostora između ploča.
199. U dvije discipline teške atletike, bacanju kugle i bacanju kladiva, kladivo i
kugla imaju jednaku masu od oko 7,2 kg. Međutim, iako su mase kladiva i kugle
jednake ipak je prosječan domet bacača kladiva četiri puta veći od dometa bacača
kugle (kladivo oko 86 m, a kugla oko 22 m). Kojim bi se fizikalnim razlozima mogao
objasniti ovakav nesrazmjer dometa u korist kladiva. o Bacač kuglu izbacuje s mjesta, a bacač kladiva može uzeti zalet.
o Kugla se baca kao vodoravni hitac, a kladivo koso prema gore pa mu je zato domet veći.
o Kladivo je vezano na čeličnu uzicu s ručkom na kraju pa se može držati i bacati s dvije ruke.
o Bacači kugle su po tjelesnoj građi mnogo tromiji od bacača kladiva.
o Bacač kladiva na velikom polumjeru pohranjuje u kladivo puno veću energiju vrtnje, nego što to može bacač kugle.
200. Dvije jednake role toaletnog papira pustimo istodobno padati s iste visine.
Jednu rola ispustimo u slobodan pad, a drugu tako da joj kraj držimo rukom kako
bi se odmotavala dok pada. Što možeš reći o padanju role na ova dva načina? o Rola koja se odmotava prije će pasti jer se odmotavanjem smanjuje pa otpor zraka postaje
sve manji.
o Rola koja slobodno pada prije će pasti jer se
potencijalna energija ne troši na energiju vrtnje.
o Rola koja se odmotava postaje sve lakša, a lakša
tijela padaju sporije, zato će zaostajati za onom
koja slobodno pada.
o Rola koja se odmotava dobiva uslijed rotacije
dodatno ubrzanje i pada brže od one koja je samo
puštena.
o Obje će role pasti istodobno ako se ispuste u isti čas.
201. Avion slijeće na gumene kotače koji su napuhani predviđenim tlakom zraka.
Kada sleti, ti kotači su opterećeni težinom aviona čija masa može iznositi više
desetaka tona. Što misliš kako se promijeni tlak zraka u kotačima kada se na pisti
opterete težinom aviona? o Tlak u kotačima višestruko se poveća uslijed
velikog tereta koji ih pritišće.
o Tlak zraka ostaje nepromijenjen ili se tek
neznatno poveća.
o Avion ima mehanizam koji smanji tlak kako
bi kotači mogli podnijeti dodatni tlak od
težine aviona.
o Tlak zraka se smanji jer se gume uslijed
pritiska prošire pa tlak mora pasti.
o Tlak zraka se poveća ali ne zbog težine
aviona nego zbog upuhavanja dodatnog zraka nakon slijetanja na pistu.
202. Grafoskop ima zanimljiv optički sustav prikazan na donjem crtežu. Između
ostalog on sadrži Fresnelovu leću, poznatu kao \"kondenzorska leća\", a smještena je
neposredno ispod stakla na koje stavljamo prozirnicu (foliju). Pitanje je zašto se
kondenzorska leća stavlja u projektore, odnosno možeš li predvidjeti što će se
dogoditi sa slikom na zaslonu ako iz grafoskopa uklonimo Fresnelovu leću? o Rubovi slike postat će slabije osvijetljeni.
o Slika će postat slabije osvijetljena u sredini.
o Slika će posvuda biti zatamnjena osim u samom središtu.
o Slika će biti dobro osvijetljena ali posvuda mutna.
o Neće biti značajnije promjene niti u svjetloći niti u oštrini slike.
203. Na slikama možeš vidjeti Josipove i Marinine naočale kroz koje prodire
svjetlost i pada na bijelu podlogu. Što na temelju svjetla i sjene na podlozi možeš reći?
Tko je od njih kratkovidan a tko dalekovidan? o To se iz ovih slika ne može zaključiti jer su naočale okrenute u obrnutim
smjerovima prolaza svjetla.
o Josip je kratkovidan jer nosi konvergentne leće, a Marina dalekovidna jer su njene
leće divergentne.
o Josip je dalekovidan jer nosi konvergentne leće, a Marina kratkovidna jer su njene
leće divergentne.
o Josip je kratkovidan jer nosi divergentne leće, a Marina dalekovidna jer su njene
leće konvergentne.
o Josip je dalekovidan jer nosi divergentne leće, a Marina kratkovidna jer su njene
leće konvergentne.
204. Na arheološkim nalazištima iz doba Rimskog carstva pronađene su porozne
glinene posude u kojima se može hladiti piće ako prethodno pustimo da glina posude
upije hladnu vodu. Arheolozi vjeruju da ako u posudi nije bilo vode nego je bila
samo dobro natopljena moglo se spriječiti zagrijavanje boce vina na stolu, odnosno
ohladiti vino ispod temperature okoline. Danas se takve posude prodaju kao suvenir.
Što misliš kako radi ova vrsta glinenog hladnjaka? o Između glinene posude i boce nalazi se sloj zraka koji služi kao toplinska izolacija.
o Mokra glina je odličan toplinski izolator koji sprječava da se hladnoća boce
prenese na topli okolni zrak.
o Voda koju je upila glina postepeno se cijedi u unutrašnjost posude i tako hladi
bocu poput leda.
o Te posude nisu služile za hlađenje nego su imale dekorativnu ulogu da sakriju
količinu preostalog pića u boci.
o Pri isparavanju iz glinene posude voda uzima toplinu iz nje i trako je hladi.
205. Ako površina vode u posudi (ili na moru) nije ravna nego se namreška na
dnu se vide svjetlija i tamnija mjesta. Kako je moguće da posve prozirna voda stvara
takve sjene na dnu posude? o Valovi na površini stvaraju zgušnjenje i razrjeđenje vode pa na mjestu gušće vode
nastaje sjena, a na mjestu razrjeđenja svjetlije područje.
o Brzim prostiranjem valova po površini oni odnose svjetlo s jednog mjesta na
drugo.
o Između površine i dna dolazi do interferencije svjetla što se očituje u svijetlim i
tamnim prugama.
o Valovi zakrivljuju površinu i lome svjetlo poput leće koja ima žarišnu duljinu
približno jednaku dubini vode i tu nastaju jače osvijetljena mjesta. o Sloj vode uz dno samo zrcali sliku namreškane površine.
206. Već na prvi pogled znamo je li kamen mokar ili suh. Mokar kamen izgleda
tamniji i ima sjajnu površinu. Možeš li reći koja optička pojava omogućuje ovu
izrazitu razliku između suhog i mokrog kamena? o Voda na površini kamena stvara svojevrsnu leću koja ističe duboke tamne pore.
o Kod suhog kamena reflektiraju se više svjetliji dijelovi vidljivog spektra.
o Voda upija infracrveno zračenje koje grije kamen pa on postaje tamniji.
o Na granici vode i zraka dolazi do totalne refleksije svjetlosti, pa vidimo samo
manji dio odbijen od površine kamena.
o Voda na površini kamena otapa pojedine tamne minerale koji upijaju svjetlost i
dovode do tamnijeg odsaja.
207. Gledamo li u daljinski upravljač našeg televizora, na njemu se vidi odašiljač
nalik na svjetleću diodu. Međutim, pritiskom na bilo koju tipku upravljača ta dioda
ne svijetli, iako se pritom mijenjaju postavke na televizoru. Ako međutim gledamo
kroz digitalni fotoaparat ili digitalnu video-kameru tada naša svjetleća dioda
pokazuje treptajuće svjetlo ružičaste boje. O čemu se tu radi? o Svjetleća dioda trepće takvom frekvencijom da zbog sporosti oka nismo u stanju zamijetiti
kratkotrajne bljeskove.
o Daljinski upravljač radi na principu ultrazvuka na koji naše oko nije osjetljivo ali na
fotoaparatu dolazi do rezonancije što se registrira kao svjetlost.
o Naše oko ne može vidjeti infracrveno zračenje, a senzori u kameri to mogu registrirati.
o U stvari kamera kroz koju gledamo obasjava daljinski upravljač radi automatskog fokusiranja.
o Dioda radi sa svjetlošću izuzetno malog intenziteta, ispod osjetljivosti oka, dok su senzori u
kameri i u televizoru puno osjetljiviji od oka i ovu svjetlost lako registriraju.
208. Gledamo li prste kroz vodu u čaši koju držimo u ruci, vidjet ćemo samo
papilarne linije otisaka jagodica prsta. Ostali dijelovi koji nisu priljubljeni uz staklo
čaše se ne vide. Kada vode nema sve se vidi. O kojoj optičkoj pojavi se ovdje radi? o Na mjestu dodira kože i stakla dolazi do potpune polarizacije i zato vidimo linije, a ostale
dijelove ne.
o Uslijed interferencije se javljaju svijetle i tamne pruge, odnosno zbog destruktivne
interferencije pojedine dijelove ne vidimo.
o Čaša je izvana zamagljena pa se vide samo oni dijelovi prsta koji su dobro pritisnuti uz staklo.
o Na prijelazu iz stakla u zrak svjetlost se lomi tako da dolazi do totalne refleksije. o Otisci se vide samo onda ako čašu držimo mokrom rukom, da su prsti suhi ne bi se vidjeli.
209. Proizvođači nove vrste kuhinjskih štednjaka, u svojim reklamnim
prospektima, služe se efektnim ilustracijama koje prikazuju jaje izliveno u
prerezanu metalnu posudu. Jaje u posudi se prži, a druga polovica jajeta koja se
izlila na samu ploču štednjaka uopće se ne grije. Ili, dok voda u posudi vrije, kocke
šećera na ploči štednjaka se uopće ne griju. Kakav je to štednjak? o To je specijalni štednjak osmišljen za to da bi se moglo iskoristiti prerezano
posuđe koje je inače ispravno samo mu nedostaje jedan dio.
o To je posebna staklena ploča za odlaganje vrelog posuđa koja služi kao toplinska
izolacija.
o Takav štednjak koristi mikrovalove za grijanje hrane u metalnim posudama, a
izvan posude valovi se rasprše i ne griju.
o Nevidljivo infracrveno zračenje koncentrira se u metalnim posudama, a bez
posude ne može se dovoljno akumulirati za kuhanje.
o Metalna posuda djeluje kao sekundar transformatora s jednim zavojem, a primar je ispod staklene ploče.
210. Uzgon u zraku omogućuje letenje balonom na topli zrak. Što misliš koji je
čimbenik presudan za maksimalnu visinu na koju se može uzdignutu takav balon?
o Visina leta ovisi o temperaturi izgaranja plina kojim se balon puni, a visinskog
ograničenja zapravo nema.
o Balon postiže maksimalnu visinu ovisno o temperaturi okolnog zraka, pa je visina
ograničena hladnim visinskim slojevima atmosfere.
o Uzgon određuje visinu leta, stoga je ona ograničena dimenzijama samog balona
o Visina leta najviše ovisi o gustoći zraka koji s visinom postaje sve rjeđi. o Visina leta najviše ovisi o teretu koji balon nosi u obješenoj košari.
211. Kada se naglo otvori boca pjenušca ili nekog gaziranog pića, iznad grlića
boce pojavi se maglica koja ubrzo nestane. Što je uzrok toj pojavi? o To je zaštitni plin koji sprječava kvarenje pića u kojima ima šećera i on najprije
izađe van.
o Uslijed trenja između pluta i stakla dolazi do visokih temperatura pa se pluto malo
zadimi.
o Naglim otvaranjem dolazi do adijabatske ekspanzije stlačene vodene pare koja se
hladi i kondenzira.
o U pjenušcu i gaziranim pićima otopljen je plin koji stvara mjehuriće, a naglim
otvaranjem višak izađe van.
o Zbog velike brzine iza čepa nastaje polje sniženog tlaka u kojem se kondenzira para iz okolnog zraka.
212. Automobilske gume nove generacije imaju profil gazećeg sloja izveden tako
da su rubni segmenti profila različite širine. Dakle ni na jednom mjestu ne stoje
jedan uz drugog dva posve jednako široka segmenta nego im se širina nasumično
mijenja. Zašto su proizvođači guma pribjegli ovakvom rješenju profila gume? o Time se postiže bolje istiskivanje vode na mokrom kolniku i sprječava tzv.
akvaplaning.
o Rubni segmenti odgovorni su za trenje u zavojima pa je potrebno postići čim boje
pijanjanje uz asfalt ceste.
o To je samo dizajnerski dodatak koji podiže estetski izgled gume što poboljšava
prodaju guma.
o To su gume s greškom u proizvodnji koje se prodaju po sniženim cijenama ali ne
zadovoljavaju tehničke propise. o Segmenti različite širine proizvode mnogo manje buke kod kotrljanja po asfaltu.
213. U sportovima kao što je tenis ili bejzbol u novije vrijeme snima se i objavljuje
podatak o brzini gibanja loptice. Uređaji za mjerenje brzine slični su policijskim
radarima koji rade na principu Dopplerovog efekta, odnosno promjene frekvencije
vala nakon refleksije od objekta u gibanju. Za njihovo baždarenje isporučuju se
glazbene vilice. Kako se glazbenom vilicom baždare ti uređaji? o Budući da ti uređaji rade na ultrazvuk onda se određenim tonom ugađaju na točnu osjetljivost.
o Radarski valovi odbijaju se od metala vilice koja titra i modulira reflektirane valove
frekvencijom titranja.
o Uređaj tijekom baždarenja očitava brzinu titranja vilice koja je precizno podešena na
određenu vrijednost.
o Uređaj tijekom očitavanja brzine ispušta visoki ton koji mora odgovarati tonu pobuđene
vilice.
o Loptica se udari vilicom i time dobije točno određenu brzinu prema kojoj se podesi mjerni
uređaj
214. Loptica za stolni tenis i loptica za golf imaju gotovo jednak promjer samo što
je loptica za golf oko dvadeset puta teža. Ipak, ako se te loptice izbace jednakim
početnim brzinama u vodoravnom smjeru njihov domet značajno će se razlikovati.
Loptica za stolni tenis imat će mnogo manji domet od one za golf. Zašto je to tako? o Kada bi se loptica za stolni tenis udarila golf-palicom imala bi isti domet kao i prava loptica
za golf.
o Loptica za stolni tenis uvijek se udari reketom tako da dobije rotaciju i to joj smanjuje
domet.
o Zbog veće mase loptica za golf ima i veću kinetičku energiju koja se troši na otpor u zraku.
o Loptica za golf ima po sebi plitke udubine koje sprječavaju da pri udarcu dođe do
proklizavanja.
o Loptica za stolni tenis lijepljena je iz dva dijela i to značajno usporava njeno gibanje.
215. Padobranac se spušta prema površini Zemlje jednoliko ubrzano u početnoj
fazi pada. Sila s kojom on privlači Zemlju je: o manja od sile s kojom Zemlja privlači njega
o jednaka sili s kojom ga privlači Zemlja
o veća od sile s kojom ga privlači Zemlja
o neovisna o masi padobranca o neovisna o masi Zemlje
216. Akrobat na trapezu drži partnericu koja se njiše tako da je trapez opterećen i
njenom težinom. Pri tome su moguća dva stanja, da akrobati miruju ili da se njišu
dok vise. Kako opterećenje trapeza ovisi o tome njišu li se akrobati ili samo mirno
vise? o Opterećenje je veće dok miruju jer je sva težina usmjerena prema dolje.
o Opterećenje je manje dok se njišu jer centripetalna sila preuzima dio težine
partnerice.
o Pri njihanju se osim težine javlja i centrifugalna sila koja dodatno opterećuje
trapez.
o Opterećenje trapeza ovisi o otklonu od ravnotežnog položaja pa je ponekad manje
od težine oba akrobata. o Opterećenje trapeza je uvijek jednako jer se težina ne mijenja tijekom njihanja.
217. Stolar Branko nepažljivo je pilio dasku tako da je stisnuo jače i zaglavio list
kružne pile. Zbog toga se zaustavio rotor elektromotora. To je dovelo do
pregrijavanja statora i elektromotor pile je pregorio. Branko se sada pita, zašto
nasilno zaustavljanje rotora uzrokuje pregrijavanje namotaja u statoru? o Rotor između ostalog vrši funkciju ventilatora koji hladi čitav motor, ako stane
nema više strujanja zraka.
o Rotor vrtnjom inducira u statoru protustruju koja zaustavljanjem nestane i
statorom poteče jača struja.
o Za elektromotor je veće naprezanje ako je rotor zaglavljen i dolazi do trenja u
namotajima.
o Stator osjeća da li rotor miruje ili se vrti i prema tome diže temperaturu da se rotor
pokrene.
o Rotor i stator međusobno djeluju silom i protusilom pa kod zaustavljanja protusila
postane beskonačna.
218. Kada bi Sunce svu svoju masu saželo u crnu rupu, što bi se tada dogodilo s
našom planetom Zemljom? o Zemlja bi se nastavila gibati po sadašnjoj orbiti.
o Zemlja bi odletjela u svemir po tangencijalnoj putanji u odnosu na orbitu.
o Najvjerojatnije bi bila usisana u crnu rupu ogromne gravitacije.
o Zemlju bi snažne plimne i gravitacijske sile razmrvile u nakupinu sitnih meteora.
o Zemlja bi se zbog očuvanja kutne količine gibanja počela gibati po orbiti puno većeg polumjera.
219. Djeca su sklona istraživanju i vrlo brzo nakon što se nauče njihati u sjedećem
položaju iskušavaju i druge položaje, na primjer stojeći na njihaljci. Što se pri tome
mijenja u odnosu na sjedeći položaj? o U stojećem položaju njihanje je sporije zbog većeg otpora zraka.
o Frekvencija njihanja u stojećem položaju se smanji zbog većeg pritiska na podlogu.
o U sjedećem položaju treba manje puta u minuti zamahivati nogama da se održi njihanje.
o Sjedeći položaj zahtijeva češće zamahivanje nogama i tijelom da se održi njihanje. o U stojećem položaju moguće je postići veće otklone nego sjedeći.
220. U većini priručnika iz astronomije navode se razni podaci za planete u Sunčevom
sustavu, pa tako između ostalog i njihove mase.
Merkur: 0.33 x 1024 kg
Venera: 4.87 x 1024 kg
Zemlja: 5.98 x 1024 kg
Mars: 0.65 x 1024 kg
Jupiter: 1900 x 1024 kg
Saturn: 570 x 1024 kg
Uran 87 x 1024 kg
Neptun: 100 x 1024 kg
Pluton: 0.7 x 1024 kg
Masa Zemlje izmjerena je pred više od 200 godina. Bilo bi, međutim, zanimljivo znati na
koji su način izmjerene mase ostalih planeta ako znamo da čitav sustav u stvari lebdi u
svemiru? o Zna se da su planeti građeni uglavnom od kamena gustoće oko 2,5 kg/dm3, pa se uz poznati
volumen lako izračuna masa.
o Sve planete obišla je posebna svemirska sonda opremljena uređajima za mjerenje mase
nebeskih tijela.
o Masa planeta određena je iz njihove međusobne udaljenosti koja je razmjerna masi.
o Svaki planet ima specifično toplinsko zračenje iz kojeg se određuje kinetička energija planeta,
a zatim se iz energije izračunava masa. o Zakon koji povezuje ophodno vrijeme i polumjer putanje omogućuje izračun mase planeta.
221. Ako leti u smjeru vjetra, ili sportskim rječnikom kada ima vjetar u leđa,
avion dobije veću brzinu relativno u odnosu na zemlju, a izgubi na brzini ako leti
protiv vjetra. Što se dogodi s brzinom aviona kada vjetar puše bočno, odnosno
vodoravno pod pravim kutom na smjer leta? o Tada se njegova brzina u odnosu na zemlju poveća.
o Tada se njegova brzina u odnosu na zemlju smanji.
o Tada njegova brzina u odnosu na zemlju ostaje ista kao i da nema vjetra.
o Brzina aviona u odnosu na se zemlju smanji, a avion se zanosi niz vjetar.
o Bez dodatnih podataka o karakteristikama aviona ne može se dati pouzdan odgovor na ovo pitanje.
222. Astrofizičari su u stanju identificirati kemijske elemente koji čine vanjske
slojeve zvijezda. Oni to čine tako što proučavaju: o crveni pomak.
o temperaturu zvijezda.
o boju zvijezda.
o pulsiranje i treperenje zvijezda. o spektre svjetlosti zvijezda.
223. Poznata Einsteinova jednakost E = mc2 pokazuje da o je energija jednaka masi tijela koje se giba brzinom svjetlosti.
o energija raste s kvadratom brzine svjetlosti.
o je energija bitno različita od mase tijela.
o je masa jedan od oblika energije.
o je energija jednaka masi fotona.
224. Masu najčešće mjerimo tako da predmet stavimo na vagu i na osnovi težine
odredimo njegovu masu. Ima i drugih načina. Ali, kako su ljudi uspjeli izvagati
Zemlju i odrediti njenu masu koja iznosi čak 6x1024 kg? o Uz pomoć Cavendisheve torzione vage.
o Mjerenjem perioda matematičkog njihala poznate mase i duljine.
o Mjerenjem radijusa Zemlje i gustoće željeza od kojeg je Zemlja uglavnom
sačinjena.
o Mjerenjem udaljenosti Zemlje od Sunca i njenog ophodnog vremena.
o Pomoću dinamometra i poznate mase.
225. Za razliku od loptica i kugli za većinu drugih igara, površina loptice za golf
nije sasvim glatka. Na sebi ima niz uleknuća. Što misliš čemu služe uleknuća loptici
za golf? o Uleknuća smanjuju otpor zraka i omogućavaju veći domet loptice.
o Uleknuća sprječavaju rotaciju loptice, tako da je lakše kontrolirati njenu putanju.
o Uleknuća omogućavaju lakšu rotaciju i bolju kontrolu smjera na neravnoj travi.
o Uleknuća olakšavaju postavljanje loptice na stalak prilikom izvođenja udarca. o Uleknuća sprječavaju proklizavanje loptice pri udarcu palicom za golf.
226. Nakon obavljenih radova na orbitalnoj stanici, astronaut baci u svemir mali
ručni alat koji mu više neće trebati. Budući da lebdi u slobodnom prostoru kod
odbacivanja alata događa će se slijedeće: o Brzina astronauta jednaka je brzini odbačenog alata ali suprotnog smjera.
o Impuls sile na astronauta jednak je impulsu sile na odbačeni alat ali suprotnog
smjera
o Masa astronauta mora biti jednaka masi alata.
o Nakon odbacivanja, količina gibanja astronauta je veća od količine gibanja alata. o U času odbacivanja, sila na alat je veća nego sila koja djeluje na astronauta.
227. Zraka svjetlosti dolazi pod nekim upadnim kutom na
gornju plohu staklenog kvadra. Nakon što prođe kroz staklo
zraka izađe iz stakla u zrak. Koja od prikazanih putanja
najbolje prikazuje smjer prolaska zrake? o A
o B
o C
o D o E
228. Satelit kruži oko Zemlje po približno kružnoj orbiti. Ako uključi motore i
poveća svoju brzinu kruženja što se tada mora dogoditi? o Poveća se udaljenost satelita od Zemlje.
o Smanji se udaljenost satelita od Zemlje.
o Smanji se kinetička energija satelita.
o Smanji se količina gibanja satelita. o Poveća se gravitacijska sila na satelit.
229. Heisenbergovo načelo neodređenosti podrazumijeva
slijedeće: o Elektroni su suviše sitni da bismo ih mogli proučavati.
o Svaki foton je točno jednakih dimenzija.
o Što točnije znamo količinu gibanja elektrona to manje točno znamo njegov položaj.
o Što više znamo o energiji fotona tim manje znamo o njegovoj frekvenciji. o Ne možemo s potpunom sigurnosti reći koliki je broj elektrona u atomu.
230. Prag energije za pojavu fotoelektričnog učinka kod metalne pločice od cinka
nalazi se u ultraljubičastom dijelu elektromagnetskog spektra. Što će se dogoditi ako
površinu cinkove pločice, na elektroskopu koji je nabijen negativnim nabojem,
ozračimo rendgenskim zrakama? o Iz metalne pločice više neće biti izbijen ni jedan elektron.
o Elektroni će biti oslobođeni iz metala ali neće imati nikakvu kinetičku energiju.
o Elektroni će biti oslobođeni iz metala i posjedovat će kinetičku energiju.
o Elektroni će biti oslobođeni iz metala ali će se odmah ponovo vezati za atome
cinka. o Elektroni će se u cinku jednostavno premještati s jednog atoma na drugi.
231. Električne gitare opremljene su uređajem koji zovemo pick-up [pikap]. On
mehaničko titranje žice pretvara u električni signal. Napon tog signala razmjeran je
brzini titranja žice. Na kojem načelu radi taj uređaj i od kakvog materijala moraju
biti žice instrumenta da bi to funkcioniralo? o Pick-up reagira na promjenu induktiviteta zbog pomicanja žice pa je važno da žica bude od
bilo kojeg metala.
o Žice električne gitare mogu biti i plastične jer pick-up reagira na promjenu tlaka zraka u blizini
žice.
o Pick-up dobiva struju iz pojačala i stvara elektromagnetske valove koji se odbijaju od žice ako
je ona metalna.
o Pick-up sadrži trajni magnet koji inducira magnetsko polje u čeličnoj žici a titranje
magnetizirane žice inducira napon u zavojnici pick-upa.
o Žice osim čujnog zvuka stvaraju i više harmonike u ultrazvučnom području koje pick-up snima poput mikrofona.
232. U CERN-u je pušten u pokusni rad LHC (Large Hadron Collider), najveći sudarivač
čestica na svijetu. To je 27 kilometarski tunel oblika prstena u kojemu se nabijene čestice
(protoni) gibaju kroz vakumske cijevi s više od 1600 supravodljivih magneta koji ih
održavaju na kružnoj stazi. Sudaranjem dvaju protona koji se gibaju brzinama bliskim
brzini svjetlosti oslobađat će se energija od 14 TeV. Ta energija približno odgovara
kinetičkoj energiji eskadrile od 14 komaraca u letu! Iako je ova energija mala njena gustoća
je izuzetno velika jer se oslobađa u malom prostoru veličine protona. Znamo da je
postizanje velike kinetičke energije protona omogućeno je velikim radijusom LHC-a i jakim
supravodljivim magnetima, ali što se događa s energijom protona za vrijeme kruženja? o Protoni ne gube energiju, baš kao i elektroni u atomu, kada se gibaju po kružnoj stazi.
o Protoni se nalaze na niskoj temperaturi od oko 2 K. Zato su supravodljivi i ne gube energiju.
o Protoni u kružnom gibanju stalno gube energiju, pa im se ona mora dodavati kako bi ostali u stazi.
o Protoni se stalno ubrzavaju, sve do trenutka sudara, kada njihova kinetička energija pada na nulu.
o Protoni gube energiju tzv. sinhrotronskim zračenjem i se njihova se brzina stalno smanjuje ali, zbog stalnog magnetskog polja, ostaju na istoj stazi.
233. Približno jednako velike komade čelika i kamena vrlo je jednostavno razlikovati na
dnevnom svjetlu - oni imaju sasvim različit sjaj, čelik reflektira mnogo više zračenja nego
kamen. Ako te komade bacimo u peć za taljenje gdje se oni griju i sami zrače ne možemo
ih više razlikovati. Zašto? o Kamen na visokim temperaturama dobije na površini caklinu koja reflektira zračenje kao i čelik.
o U peći tijela emitiraju ne samo zračenje koje imaju na dnevnom svjetlu nego još i reflektiraju
puno jače zračenje stijenki peći u kojoj se nalaze.
o Čelik kod zagrijavanja gubi sjaj zbog reakcije s okolnim užarenim zrakom pa počinje slabije
reflektirati, kao i kamen.
o Kada se užare, sva tijela su jednake, crvene boje.
o Čelik i kamen ne reflektiraju svjetlost jednako ni u peći, ali ono što ne reflektiraju nadoknade
zračenjem, pa je ukupan tok zračenja svjetlosti s površine oba tijela jednak.
234. Zašto Mjesec koji je po danu izrazito bijele boje nakon zalaska Sunca
postane žućkasto rumenkast? o To je zato što mu temperatura još nije dosegla maksimum koji ima tijekom pune
noći.
o Boja Mjeseca ovisi o kutu pod kojim ga Sunce obasjava.
o Mjesečeva svjetlost podložna je raspršenju u atmosferi baš kao i sunčeva.
o Boja Mjesečeve svjetlosti ovisi o temperaturi zraka na mjestu iznad kojeg se
Mjesec trenutno nalazi.
o Promjena boje Mjeseca je samo prividna jer u sumrak nedostaju dijelovi spektra koje emitira Sunce.
235. Na slici su noge kupača uronjene u bazen. Međutim, iako je voda prozirna
ostale dijelove tijela kupača ne vidimo. Zašto? o Zato jer napetost površine vode sprječava da naš pogled prođe iz vode u zrak.
o Ostale dijelove kupača mogli bismo vidjeti samo ako bi površina vode bila posve
mirna.
o Svjetlost koja se odbija od uronjenih nogu ne može izaći u zrak pa niti kupač
izvana ne vidi promatrača pod vodom.
o Zato jer gledamo iz nepovoljnog položaja. Kada bi zaronili dublje vidjeli bismo
čitavog kupača.
o Svjetlost koja prema promatraču dolazi od gornjeg dijela tijela kupača ne može
ući u vodu pod danim kutom.
236. Zašto je sjena koju na tlo baca sunčeva svjetlost, od gornjeg dijela tijela
neoštra, a sjena nogu izrazito oštrija? o Sjena glave je dalje pa vidimo neoštru sliku, kada bismo mogli prići bliže vidjeli
bismo oštrije.
o Oštrina sjene ovisi o tome koliko je ravna površina na koju sjena pada.
o Radi se o dubinskoj oštrini foto-aparata kojim je snimljena ova izdužena sjena.
o Uslijed ogiba svjetlosti pojavljuje se neoštra sjena rubova ako je ploha projekcije
dovoljno daleko od zapreke.
o Sjena je neoštra jer je Sunce na zalazu pa dolaze do izražaja utjecaji čestica u zraku.
237. Kupimo li bilo kakav laser, pa čak i onaj u obliku privjeska za ključeve, na
njemu ili na uputi uz njega, možemo vidjeti istaknuto upozorenje o opasnosti od
laserskog zračenja. Međutim, snaga tog izvora svjetlosti obično iznosi tek nekoliko
tisućinki vata, dok žarulje koje svakodnevno koristimo u kućanstvu imaju snagu oko
100 vata, dakle 100.000 puta veću snagu, a ipak se za njih ne daje nikakvo
upozorenje. Zašto? o Laser ispušta hladnu svjetlost, a naše oči su na temperaturi tijela i ne mogu to
podnijeti.
o Žarulja ima svjetlost sastavljenu od svih boja pa se snaga rasporedi na puno valnih
duljina.
o Laser je opasan jer je svjetlost crvene boje najprodornija pa može ozljediti oko.
o Žarulja je obično puno dalje od našeg oka nego laser a snaga pada s kvadratom
udaljenosti.
o Sva snaga lasera sažeta je na malu površinu presjeka snopa, a žarulja obasjava površinu čitave sfere koja ju okružuje.
238. U sportu općenito, a posebno u momčadskim sportovima, ponekad se dogodi
lakša ozljeda igrača. Jedan od načina pružanja prve pomoći je hlađenje mjesta
ozljede posebnim raspršivačem. Kako se postiže to hlađenje ako raspršivač nije
izvađen iz hladnjaka nego ima temperaturu okoline? o Raspršivač ispušta sitne čestice leda koje hlade mjesto ozljede.
o Raspršivač ima funkciju sličnu ustima kada pušemo i hladimo ozljeđeno mjesto.
o Raspršivač ispušta stlačene pare koje adijabatskom ekspanzijom postaju hladne.
o Taj raspršivač samo prividno hladi, on u stvari kod ozljeđenog stvara samo osjećaj
ugode. o U raspršivaču je tekućina koja hladi brzim hlapljenjem na zraku.
239. Baroskop ili dazimetar je naprava kojom se u nastavi fizike pokazuju neke
osobine uzgona. To je u suštini osjetljiva vaga na čijim krakovima vise uravnotežena
tijela istih masa ali izrazito različitih zapremina. Pokus se izvodi tako da se baroskop
stavi pod vakuumsko zvono i zatim se vakumskom sisaljkom izvuče zrak ispod
zvona. Od učenika se očekuje da predvide kakav će položaj imati baroskop u
vakuumu. o Ako je pri normalnom tlaku baroskop bio u ravnoteži onda će i u vakuumu
zadržati tu ravnotežu.
o Nakon isisavanja zraka prevagnut će masa veće zapremine.
o Nakon isisavanja zraka prevagnut će masa manje zapremine.
o Nakon isisavanja zraka prevagnuti će ona masa koja je izrađena od materijala
veće gustoće, bez obzira na zapreminu.
o Nakon isisavanja zraka prevagnuti će ona masa koja je izrađena od materijala manje gustoće, bez obzira na zapreminu.
240. Pogled se pruža ispod venecijanskog mosta u rogozničkoj marini Frapa
okupanoj u bonaci na slici. U daljini, kao u zrcalu, odrazi jarbola jedrilica, a bliže,
pogled seže do lelujavih algi na dnu. Izgleda kao da se ova svjetlost bolje odbija ako
pod manjim kutom pada na mirnu površinu mora. Zašto? o Svjetlost se tako odbija jer pod nekim kutom dolazi do pojave potpune refleksije
svjetlosti.
o Svjetlost se zapravo pod svakim kutom odbija jednako, ali u daljini je more
preduboko da bi se vidjelo dno, pa vidimo samo odbijenu svjetlost.
o Svjetlost se više odbija pod manjim kutom jer okomita komponenta električnog
polja svjetlosti slabije prodire u vodu.
o Sve ovisi o položaju Sunca: svjetlost se od površine vode više odbija u
popodnevnim satima, kada je sunce visoko.
o Svjetlost se od vode bolje odbija pod manjim kutom zbog svoje čestične prirode, baš kao i bačen kamen - žabica.
241. Nova naprava za vježbanje, tzv. skakači (powerstrider, poweriser),
predstavljena je nedavno i u Zagrebu. To su elastične opruge koje se pričvrste se na
noge i odbacuju nas u željenom smjeru savijajući se pod težinom tijela. Proizvođači
tvrde da uz pomoć skakača bez problema možeš skakati 2 m uvis ali i trčati brzinom
od 40 km/h. Što misliš je li moguće takvim napravama omogućiti čovjeku da brže
trči? o To naravno nije moguće nikakvim napravama jer takve rezultate jedva postižu i
najbolji atletičari.
o To je moguće zato jer skakači cijelo vrijeme potencijalnu energiju trkača
pretvaraju u kinetičku energiju.
o Moguće je poskakivati visoko ali ne i trčati brzo. To su dva potpuno nezavisna
gibanja, u različitim smjerovima.
o To je moguće je zato jer skakači povisuju čovjeka, a time i povećavaju njegov
korak.
o Moguće je jer skakači pohranjuju dio kinetičke energije trkača koji se doskokom inače pretvara u toplinu.
242. Električna energija stiže u naš kvart preko srednjenaponske električne mreže
napona od 10 kV ali, da bi je mogli koristiti u kućanstvu, napon treba spustiti na
vrijednost od 220 V. Taj zadatak obavlja distribucijski transformator koji se nalazi
negdje u kvartu u posebnoj kućici ili na stupu, označen znakom opasnosti od
električnog udara. Odaje ga karakterističan zvuk - brujanje! Zašto transformatori
bruje? o Transformatori bruje samo ako limovi njegove jezgre nisu dobro pričvršćeni.
o Brujanje je posljedica širenja i skupljanja jezgre transformatora.
o Brujanje nastaje zbog vrtložnih struja u transformatorskom limu.
o Brujanje nastaje zbog titranja žica u primaru i u sekundaru transformatora.
o Brujanje u transformatoru nastaje zbog pojave elektromagnetske indukcije.
243. Električna energija prenosi se iz elektrane na velike udaljenosti pomoću
visokonaponskih dalekovoda. Napon na žicama takvih dalekovoda iznosi oko 400 kV. Zašto
je na žicama dalekovoda tako visoki napon? o Zbog brze vrtnje visoki napon nastaje odmah u generatoru elektrane a jeftinije ga je sniziti u
manjim trafo stanicama kod potrošača, nego graditi veliku trafo stanicu uz elektranu.
o Ptice i kukci ne zadržavaju se na žicama koje su pod visokim naponom, pa se tako smanjuju
gubici održavanja dalekovoda.
o To se radi da bi se smanjili gubici energije prilikom transporta. Struja u vodiču stvara toplinu
odnosno gubitke, a prenesena je snaga jednaka umnošku struje i napona na krajevima žice
dalekovoda.
o Zbog otpora žice dalekovoda na velikim udaljenostima pad napona je velik. Zbog toga na
početku dalekovoda napon mora biti dovoljno visok kako ne bi pao na nulu prije potrošača.
o Prenesena snaga jednaka umnošku struje i napona vodova dalekovoda, pa žica na višem naponu prenosi više električne energije.
244. Za vrijeme božićnih blagdana mnogi će uživati gledajući fantastične skijaške
skokove od kojih zastaje dah. Svjetski rekord u duljini skoka iznosi čak 239 m, a
postigao ga je 2005. godine Bjørn Einar Romøren na Planici, najvećoj svjetskoj
skakaonici. Da bi dosegao tu daljinu morao je oko 7 sekunda \"letjeti\"
horizontalnom brzinom većom od 120 km/h. Međutim, istovremeno je padao
ubrzavajući se pod djelovanjem sile teže. Što misliš kako je uspio doskočiti bez
ozljede nakon tako dugog slobodnog pada? o Otpor zraka onemogućuje brzi pad skakača, zbog čega on lagano doskoči na
podlogu.
o Brzina udara u podlogu mala je zato jer oblik skakaonice slijedi putanju skakača.
o Na mjestu doskoka snijeg je deblji, pa je udarac o tlo bitno ublažen.
o Udarac o tlo je blag zbog malog trenja između snijega i skija.
o Pri velikoj horizontalnoj brzini skakač zapravo ne pada nego leti i slijeće slično letjelici.
245. U našim je krajevima običaj da se za Božić posije pšenica. U jednom
kabinetu za nastavu fizike vlati pšenice niknule su ukošene, usmjerene prema sredini
posude, a ne uspravno kao što bismo očekivali. Kako su fizičari postigli ovakav
smjer rasta biljke? o Stavili su točkasti izvor svjetla u sredinu iznad posude, a znamo da biljke rastu
prema svjetlu.
o Pšenica je posađena u suhu zemlju, a kasnije je zalijevana vodom samo uz rub
posude. Korijen je rastao prema natopljenoj zemlji pa su se biljke nagnule.
o Posuda sa sjemenkama neprekidno se okretala poput gramofonske ploče, a biljka
je rasla u smjeru suprotnom rezultantnoj sili.
o Posuda je bila poklopljena okrenutim staklenim lijevkom oblika stošca.
o Radi se o genetski modificiranom sjemenu koje ima težnju srastanja u jednu zajedničku stabljiku pa sve biljke rastu tako da se što više približe.
246. Padne li snijeg ili ledena kiša, ulice i nogostupi često se zalede te postaju klizavi i opasni
za promet. Zbog toga se kolnici i nogostupi posipaju solju. Što misliš, kako sol djeluje na led? o Sol nagriza led pa površina leda postaje hrapava i manje klizava.
o Miješanjem leda i soli razvija se toplina koja topi led.
o Sol se otapa i snižava temperaturu leda a led se topi.
o Sol ne topi led nego ga usitnjava, čime on prestaje biti jako klizav.
o Svojom hrapavošću sol povećava trenje. Ne otapa se na ledu ali je, za razliku od pijeska, lako speru voda i kiše.
247. Sustav centralnog grijanja čine cijevi u kojima struji topla voda. Toplina se
predaje u prostoriju preko radijatora. No, pri tome dolazi do pojave stvaranja ružne
naslage prašine na zidu iznad radijatora. Što misliš kako do toga dolazi? o Zid iznad radijatora se ugrije, a čestice prašine koje su hladne gibaju se prema
toplijem predmetu.
o Konvekcijom toplog zraka diže se prašina s poda i zaprašuje zid.
o Uslijed strujanja kroz rebra radijatora čestice se električki nabiju trenjem i lijepe
se za neutralni zid.
o Na toplim dijelovima zida dolazi do izbijanja prašine iz donjih slojeva boje budući
da se prošire pore u zidu.
o Sivi zid je posljedica grube obrade zida pa čestice prašine zapinju i zadržavaju se na zidu.
248. Na trkaćim automobilima opremaju se kotači posebnom vrstom guma, tzv.
Slicks. To su vrlo široke gume gotovo bez profila, rekli bismo da su te gume posve
ćelave, a ipak omogućavaju velike brzine u zavojima. Zašto se u normalnom
cestovnom prometu ne koriste takove Slicks gume nego su obavezne gume s
dubokim profilom gazećeg sloja? o Obične gume s dubokim profilom imaju dulji vijek trajanja jer dodiruju cestu s
manjom površinom.
o Trkaće gume se jače griju i zato trkaći automobili nemaju blatobrane, na običnim
autima bi se pregrijavale.
o Zakon zabranjuje trkaće gume u redovitom prometu jer bi tada porastao broj
prekršaja s prekoračenjem brzine.
o Neovisnost trenja o veličini dodirne površine vrijedi samo za krute tvari ali ne i za
gumu.
o Gume bez profila bolje istiskuju vodeni sloj između gume i kolnika pa bi to uzrokovalo preveliko prskanje koje ometa ostale sudionike u prometu.
249. Uzmi jabuku (naranču, jaje, ili bilo koji drugi okrugli predmet) stavi je na
stol i pritisni prstima kao na slici. Što će se događati kad ruku pomičeš prema
naprijed brzinom v, tako da jabuka rotira između ruke i stola? o Jabuka će se kretati natrag brzinom - v.
o Jabuka će se kretati natrag brzinom - v/2
o Jabuka će se kretati naprijed brzinom v/2.
o Jabuka će se kretati naprijed brzinom v. o Jabuka će se kretati naprijed brzinom 2v.
250. Ako ste dalekovidni ili kratkovidni a nemate pri ruci svoje naočale, poslužite
se trikom. Gledajte kroz rupicu, koju možete načiniti i šakom, i slika će postati oštra.
Zašto? o To vrijedi samo za kratkovidne osobe, zato oni žmire kada bez naočala gledaju u
daljinu.
o To vrijedi samo za dalekovidne osobe. Rupica se ponaša kao konvergentna leća i
zamjenjuje lupu.
o Zbog disperzije rupica se ponaša kao divergentna leća i tako nam smanjuje
dioptriju.
o Tako prisiljavamo oči da se, zbog manjka svjetla, dodatno napregnu i postignu
oštru sliku. o Tako se smanjuje utjecaj sferne aberacije i time dobiva dubinska oštrina.
251. Zanimljivo je kako puhanjem možemo i hladiti i grijati. Naime ako pred usta
stavimo dlan i ispuštamo dah otvorenih usta osjećamo topao zrak, ali ako stisnemo
usne i pušemo tanki mlaz zraka tada osjećamo hlađenje. Temperatura zraka koji
dolazi iz naših pluća trebala bi biti u oba slučaja jednaka. Kako to objasniti? o a. Puhanje stisnutim usnama dovodi do adijabatskog hlađenja jer se zrak naglo širi.
o b. Kad pušemo otvorenim ustima strujanje nema takvu snagu pa omogućuje da
približimo dlan i zrak se ne stigne ohladiti.
o c. Temperatura zraka je u oba slučaja ista ali iz otvorenih usta dolazi više
infracrvenog zračenja koje grije.
o d. Puhanje stisnutim usnama povlači određenu količinu sline iz usta koja hlapi na
našem dlanu i hladi nas.
o e. Puhanje uskog mlaza ima veću brzinu strujanja zbog čega se zrak iz pluća
miješa s okolnim zrakom.
252. Na slici su dvije žarulje različitih snaga: manja od 75 W i veća od 400 W.
Obje su predviđene za gradsku mrežu napona 230 V. Može li se, bez ikakvog
mjerenja, samo po njihovom izgledu reći nešto o njihovim otporima? o Obje žarulje imaju jednak otpor jer se spajaju na isti napon.
o U serijskom spoju manja žarulja ima veći otpor, a u paralelnom spoju veći otpor
ima žarulja veće snage.
o Žarulja veće snage uvijek ima veći otpor jer je za jače svjetlo potrebno veće trenje
u žarnoj niti.
o Manji otpor ima žarulja deblje žarne niti i veće snage. o Otpor je kod obje žarulje obrnuto razmjeran struji koja teče kroz njih.
253. Bicikli imaju lančani prijenos snage s dva zupčanika različitih promjera. Na
svakom zupčaniku jedan zubac obojen je crvenom bojom. Koji od tih zubaca, pri
jednolikom okretanju pedala, ima veću kutnu a koji obodnu brzinu? (Kao
podsjetnik na pojmove obodne i kutne brzine može ti poslužiti članak:
http://eskola.hfd.hr/FizTube/scaned/kruzno_obod_kut.pdf o Veću obodnu brzinu ima zubac na većem zupčaniku, a kutna brzina im je jednaka.
o Veću obodnu i kutnu brzinu ima zubac na manjem zupčaniku jer napravi više
okretaja.
o Obodna brzina je kod oba zupčanika jednaka, a kutna je veća kod manjeg
zupčanika.
o Kutna brzina je veća kod većeg zupčanika, a obodna je veća kod manjeg.
o Oba zupčanika imaju jednaku i kutnu i obodnu brzinu jer su spregnuti
nerastezljivim lancem.
254. Na preciznoj digitalnoj vagi nalazi se prazna staklena čaša. U unutrašnjost
čaše postavljen je puni aluminijski valjak učvršćen nepomično tako da nigdje ne
dodiruje ni dno ni stijenke čaše. U čašu zatim, u prostor oko valjka, ulijemo pola
litre vode. Koliki iznos nakon toga pokazuje vaga ako znamo da voda ima gustoću
1000 g/L, a aluminij 2700 g/L? o Pokazuje samo masu prazne čaše jer se težina vode poništi s uzgonom budući da
su suprotnog smjera.
o Pokazuje točno 500 grama kolika je masa ulivene vode jer valjak ne djeluje na
vagu.
o Vaga pokazuje nulu jer uzgon poništi težinu čaše i ulivene vode.
o Vaga pokazuje 500 grama plus onoliko grama koliko mililitara vode može stati na
mjesto uronjenog dijela valjka.
o Vaga pokazuje 500 grama na račun vode plus težinu potopljenog dijela
aluminijskog valjka.
255. Na preciznoj digitalnoj vagi nalazi se laboratorijska čaša s mjernom
podjelom u mililitrima. U čašu je postavljen puni aluminijski valjak učvršćen
nepomično, tako da nigdje ne dodiruje ni dno ni stijenke čaše. U čašu oko valjka,
ulijemo pola litre vode. Koliko grama nakon toga pokazuje vaga ako razina ulivene
vode seže do oznake 800 ml. Voda ima gustoću 1000 g/L, a aluminij 2700 g/L? o Vaga pokazuje samo masu prazne čaše jer se težina vode poništi s uzgonom
budući da su suprotnog smjera.
o Vaga pokazuje točno 500 g kolika je masa ulivene vode jer valjak ne djeluje na
vagu.
o Vaga pokazuje 0 g jer uzgon poništava težinu čaše i ulivene vode.
o Vaga pokazuje 800 g. o Vaga pokazuje 300 g kolika je razlika između ukupne razine i volumena valjka.
256. Za pristup raznim podzemnim instalacijama grade se okna zatvorena
željeznim poklopcima. Na poklopcima se može pročitati brojčani podatak, npr. 400
kN, 150 KN, 250 KN itd. Što taj podatak znači i zašto se on navodi? o To je maloprodajna cijena poklopca iskazana u kunama.
o Taj broj označava težinu poklopca da bi se znalo koliko je radnika potrebno za
njegovo podizanje.
o Navedeni podatak kaže kolika smije biti težina radnika koji se spušta u okno.
o Broj na poklopcu je podatak o nosivosti samog poklopca odnosno o najvećoj
dopuštenoj sili opterećenja.
o Navedeni broj kaže kolika je masa ugrađenih ventila i ostale opreme u samom
oknu.
257. Fizičar je načinio slijedeći izračun sile rastavljanja magdeburških polusfera s
pripadajućom ilustracijom:
"Polumjer svake polusfere je r=0,178 m. Zrak pod atmosferskim tlakom pa djeluje na površinu S
polusfera silom F=pa∙S.
Ako je oplošje obiju polukugla S=4r2π, a tlak zraka pa=105 Pa, zrak tlači polukugle silom:
F=105 Pa ∙ 4(0,178 m)2 ∙π
F=40 000 N
Dakle, za svladavanje te sile treba upotrijebiti silu veću od 40 000 N.
Da bi mogli razdvojiti polukugle, vukući ih svaku na svoju stranu, po osam konja bi u pokusu Otta
von Guerlickea trebalo djelovati silom većom od 20 000 N."
Što misliš je li izračun sile točan i prikazuje li ilustracija ispravno tvrdnju da je zbroj sila
potreban za razdvajanje polusfera jednak 40 000 N? o Ilustracija je ispravna, jer djelovanjem dvaju sila u suprotnim smjerovima
dobivamo zbroj od 40 000 N
o Izračun potrebne sile pravilno uzima u obzir površinu sfere jer tlak zraka djeluje
sa svih strana, međutim prikazan rastav sila nije ispravan.
o Pogrešno je uzeti površinu sfere umjesto kruga (poprečni presjek) a ilustracija nije
u skladu s III Newtonovim zakonom.
o Djelovanje dviju sila se međusobno poništava (rezultanta je jednaka nuli) pa se
kugle ne mogu rastaviti.
o U izračunu sile umjesto površine sfere treba uzeti dvije površine kruga (s obje strane) a Ilustracija je u redu.
258. Marijan je u vrtu postavio tzv. “vlak smrti”: tračnice savijene u kružnu
petlju po kojima se puštena s vrha kosine kotrljaju kolica bez vlastitog pogona. U
najvišoj točki petlje kolica se kreću dovoljno brzo da ostaju u dodiru s tračnicama a
Marijan u kolicima. Koji crtež najbolje pokazuje sile koje djeluju na kolica u
najvišoj točki petlje? o a
o b
o c
o d
o e
259. David je praćkom pobijedio Golijata kružnim vitlanjem kamena u
vertikalnoj ravnini i puštanjem kamena da u prikladnom trenutku izleti iz praćke.
Ako pretpostavimo da je kamen kružio stalnom obodnom brzinom, koji od crteža
najbolje prikazuje sile na kamen u najnižoj točki kružne putanje? o a
o b
o c
o d o e
260. Snažan atleta u cirkuskoj predstavi pokazuje da je jači od konja pa je odlučio
na više načina zadiviti publiku. Što misliš u kojoj od tri izvedbe na slikama atleta
pokazuje najveću snagu i trpi najveće naprezanje mišića? o U izvedbi A se atleta najviše napreže jer ga konji razapinju u suprotnim
smjerovima.
o U izvedbi B je naprezanje najveće jer konj ne treba usklađivati silu s drugim
konjem.
o Najteže je držati konje u izvedbi C jer par konja vuče većom silom od jednog
konja.
o U sva tri slučaja je naprezanje atlete jednako jer se sile prema trećem
Newtonovom zakonu poništavaju.
o Sile naprezanja su najveće i jednake u izvedbama A i C jer atletu rastežu dva konja.
261. U čaši s vodom, obješenoj na oprugu, pliva drveno tijelo. Povučemo li čašu
prema dolje i pustimo, ona će se gibati gore-dolje izvodeći harmonijsko titranje. U
takvom ubrzanom sustavu javljaju se inercijalna ubrzanja suprotnog smjera od
ubrzanja sustava. Hoće li se pri tome mijenjati dubina do koje drveno tijelo uranja u
vodu? o Naravno da hoće, pri usporavanju prema dolje uranjat će dublje, a pri usporavanju
prema gore više će izranjat.
o Pri usporavanju prema dolje povećava se uzgon pa će izranjati, a pri usporavanju
prema gore će uranjati dublje.
o Ostat će uronjeno do iste razine jer se s promjenom uzgona razmjerno mijenja i
težina tijela.
o Pri ubrzavanju prema dolje uranjat će manje, a pri ubrzavanju prema gore uranjat
će više.
o Pri ubrzavanju prema dolje smanjuje se uzgon pa će uranjati dublje, a pri ubrzavanju prema gore će uranjati manje.
262. Ronilac povlači u dubinu balon ispunjen zrakom. Što misliš hoće li se uzgon
na balon mijenjati s dubinom zarona? o Naravno da će se mijenjati, uzgon će postajati sve veći jer raste s dubinom.
o Sila uzgona će ostati ista jer ne ovisi o dubini.
o Balon će se sve više izduljiti pa će prosječni uzgon biti isti.
o Balon se zbog uzgona uopće neće moći povući na dubinu veću od 1 metar o Balon će zbog vanjskog tlaka postajati sve manji pa će se i uzgon smanjivati.
263. Crvena svjetlost neonske cijevi reklamnog natpisa posljedica je: o fluorescencije
o polarizacije
o žarenja niti
o izboja o koherencije
264. Cijevi vatrenog oružja (puške, pištolji, topovi, itd.) izrađuju se tako da
iznutra imaju udubljene zavojite kanale kao na slici. Pri ispaljivanju ti kanali zavrte
zrno i ono leti vrteći se oko uzdužne osi. Što misliš zašto su ti kanali korisni? o Kada se zrno vrti ono se lakše zabije u metu uvrtanjem poput vijka ili vadičepa.
o Na taj način na zrnu ostaje trag kanala pa forenzičari mogu povezati zrno s oružjem.
o Zrno se gibanjem kroz cijev jako ugrije, a rotacija u zraku mu omogućava brže hlađenje.
o Ti kanali propuštaju zrak iza zrna tako da u cijevi ne može nastati vakuum koji bi usporavao
zrno.
o Vrtnja stvara žiroskopski učinak održavanja osi vrtnje, to stabilizira zrno i sprječava njegovo prevrtanje u zraku.
265. Na ispitu iz fizike trebalo je opisati slijedeće međudjelovanje: "Težak čekić je
upotrijebljen da se mali čavao zabije u komad drveta." Učenik je od ponuđenih
tvrdnji izabrao jednu koju mu je nastavnik prekrižio kao netočnu. Koja je to
tvrdnja? o Čekić djeluje na čavao silom prema dolje, uzrokujući njegovu akceleraciju prema dolje u drvo.
o Drvo djeluje na čavao silom trenja prema gore, odupirući se njegovom gibanju
o Sila kojom čekić djeluje na čavao je veća od sile čavla na čekić, zato se čavao zabija
o Čavao djeluje na čekić silom prema gore, uzrokujući njegovu akceleraciju prema gore o Čekić preko čavla i drveta djeluje silom na zemlju
266. Kod pretrage dopler-sonografijom za određivanje brzine protoka krvi u
žilama odašilje se ultrazvuk frekvencije fod prema krvnim zrncima koja se gibaju.
Ultrazvuk odbijen od krvnih zrnaca ima frekvenciju fpr. Frekvencija udara Δf = fod -
fpr se putem zvučnika pretvara u čujni zvuk. Zašto se pri tom pregledu koristi gel (na
shemi plavo)? o Gel smanjuje trenje pa sonda glatko klizi i sprječava oštećenje kože bolesnika.
o Gel je dobar toplinski izolator i sprječava neugodan dodir hladne sonde s kožom.
o Gel ostavlja trag na koži pa liječnik zna koja mjesta je već pregledao.
o Gel štiti sondu od nagrizajućeg djelovanja znoja sa kože pacijenta.
o Gel ima za ultrazvuk isti indeks loma kao i tkivo pa nema refleksija na površini.
267. Učenik skače "bungee jumping" i počinje s maksimalnom gravitacijskom
potencijalnom energijom (položaj 1), zatim slobodno pada dok se elastično uže
potpuno ne odmota (položaj 2), nakon čega se uže počinje rastezati do najniže točke
skoka (položaj 3). Kolike su kinetička i elastična potencijalna energija u položaju 3
(vidi tablicu)? o A
o B
o C o D
268. Učenik gleda pod mikroskopom čestice prašine raspršene u vodi i uočava da
se čestice nepravilno gibaju. To gibanje je posljedica .... o .... strujanja vode uslijed konvekcije.
o .... isparavanja vode u blizini čestice prašine.
o .... gravitacijskih sila koje djeluju na česticu prašine.
o .... molekula vode koje nasumično udaraju u čestice prašine.
o .... dipolnog odbijanja u elektrolitu vode.
269. Akrobata hoda po užetu držeći u rukama dugačku motku. Na neki način ta
mu motka pomaže u održavanju ravnoteže. Što misliš na kojem fizikalnom zakonu
ili principu se zasniva ovakvo balansiranje na užetu? o On koristi zakon očuvanja energije jer stalno održava težište iznad užeta.
o Radi se o zakonu očuvanja impulsa sile budući da uže vibrira a s njim i akrobata.
o Balansiranje se zasniva na zakonu očuvanja kutne količine gibanja.
o Nema tu nikakve fizike, potrebna je samo dobra koncentracija. o Najbitniji je Hookov zakon na kojem se zasniva rastezljivost užeta.
270. Na strmim dionicama autocesta u Sjedinjenim Državama uobičajeno se
grade tzv. zaustavne rampe. Naime, u slučaju otkazivanja kočnica kod teških
kamiona oni skreću na prikladnu uzbrdicu i tu se sigurno zaustavljaju. Što misliš
zašto se te zaustavne rampe izrađuju s podlogom od pijeska? o Pijesak je pogodan jer vjerojatno iz kočnica curi ulje pa se ono upije u pijesak.
o Budući da se te rampe rijetko koriste ne isplati se trošiti za njihovo asfaltiranje.
o Kada kamion vozi po pijesku diže se prašina pa ostali vozači znaju da nešto nije
uredu.
o Na pijesku ostaje trag pa se može izmjeriti koliki je bio zaustavni put.
o Na podlozi od pijeska je puno veće trenje kotrljanja što pomaže kod zaustavljanja.
271. Avioni se u zračnim lukama pune gorivom (kerozinom) iz auto-cisterni. Prije
punjenja cisterna i avion se obavezno međusobno spajaju vodičem? Što misliš zašto?
o Pa, osim goriva avionu se na taj način puni i akumulator.
o Vodič služi za izjednačenje potencijala da ne bi došlo do preskakanja iskre.
o To je vodič od mjerača goriva kako se ne bi ulilo više goriva nego što avion može
ponijeti.
o Tim vodičem se napaja električna crpka jer je spremnik za gorivo viši od cisterne.
o Tim vodičem se iz crne kutije šalju podaci o potrošnji goriva tijekom završenog leta.
272. Solarne ćelije pretvaraju svjetlost izravno u električnu struju. Zar ne bi bilo
dobro upotrijebiti tu struju za napajanje svjetiljke, a zatim dobivenim svjetlom
obasjavati solarnu ćeliju, koja će opet proizvoditi struju. Može li to funkcionirati? o Može, ako je žarulja dovoljno blizu solarne ćelije.
o Za takav zatvoreni krug mora solarna ćelija biti veća od područja koje osvjetljava
žarulja.
o Zamisao je dobra samo se dobivena svjetlost ne smije trošiti ni na što drugo.
o To bi funkcioniralo kad ne bi došlo do pregrijavanja solarne ćelije.
o To nikako ne može funkcionirati zbog gubitaka u pretvorbi energije i električnog
otpora u žicama.
273. Na slikama su tri faze leta rakete: (A) odbrojavanje prije lansiranja, (B) let u
svemir i (C) spuštanje padobranom na Zemlju. U kojoj od tih situacija na raketu
djeluje sila teža? o u fazi A ne djeluje jer se raketa ne giba, tj. miruje na u odnosu na Zemlju.
o samo u fazi B djeluje sila teže jer se mijenja brzina.
o samo u fazi C djeluje sila teža jer privlači reketu prema Zemlji.
o samo u fazama A i C djeluje sila teža, a u B je poništena i raketa se penje. o sila teža djeluje u svim fazama leta rakete pa i u fazi mirovanja na Zemlji.
274. Zašto na CD-ploči vidimo boje ako gledamo odraz bijele svjetlosti? o Boje su posljedica raznobojnih slojeva od kojih se sastoji CD-ploča
o CD-ploča je zaštićena hologramom u boji da se spriječi kopiranje.
o Ako je CD-ploča mokra od vode onda dolazi do loma svjetlosti kao na prizmi.
o CD-ploča djeluje kao difrakciona rešetka za svjetlost koja se odbija od brojnih
sitnih zareza.
o Plastika koja čini zaštitni sloj u sebi ima pigmente koji se ljeskaju pod određenim kutom.
275. Ilustrator udžbenika za fiziku nacrtao je ilustraciju za tri pojave u vezi
širenja elektromagnetskog zračenja koje se odnose na: (a) vidljivu svjetlost, (b) x-
zrake i (c) infracrveno zračenje. Koje tri pojave je on u stvari ilustrirao? o Interferencija, difrakcija, polarizacija
o Refrakcija, refleksija, aberacija
o Disperzija, penetracija, adhezija,
o Refleksija, transmisija, emisija o Solarizacija, difuzija, disperzija
276. Žongler radi s 5 loptica, koje se u određenom trenutku odjednom sve nađu
na istoj visini. Strelice pokazuju smjerove i iznose trenutnih brzina loptica. Jesu li
sile koje djeluju na loptice u tom času po iznosu i smjeru jednake ili se razlikuju? o Sile imaju isti smjer kao i brzine a iznosi su im razmjerni brzinama.
o Sile djeluju u smjeru gibanja loptica ali sa istim iznosom.
o Na svaku lopticu djeluje ista sila tijekom njenog boravka u zraku.
o Sile su jednake na sve loptice osim na lopticu br. 2 koja ima brzinu nula. o Sile na loptice koje se gibaju prema dole su veće od sila na loptice koje idu gore.
277. U Njemačkoj je izgrađen kanal duljine oko 325 km, koji kao plovni put kod
grada Magdeburga prelazi preko rijeke Elbe u vidu tzv. koritastog mosta
(Trogbrücke). Je li taj most više ili manje opterećen kada preko njega plovi riječni
brod? o Naravno da je opterećen više jer se razina vode na mostu digne.
o Opterećenje je veće jer se težini vode dodaje i težina samog broda.
o Brod u stvari smanjuje opterećenje mosta jer ga uzgon gura prema gore.
o Opterećenje se ne mijenja jer brod istiskuje onoliko vode koliko je težak. o Opterećenje ovisi o brzini kojom brod plovi i vremenu zadržavanja na mostu.
278. Kod rendgenskog snimanja tijelo se s jedne strane obasjava rendgenskim
zračenjem. S druge strane tijela stavlja se fotografski film na kojem nastaje slika.
Koja od slijedećih tvrdnji u vezi s tim je točna? o Kosti su svjetlije od okolnog tkiva pa se i na filmu vide kao jako svijetla mjesta.
o Rendgensko zračenje jače se apsorbira u kostima nego u mišićima ili drugim
tkivima.
o Rendgensko zračenje pobuđuje kosti da sukladno njihovoj debljini odašilju
zračenje koje djeluje na film.
o Rendgensko zračenje najjače se apsorbira u bolesnom tkivu pa se na tim mjestima
film zacrni..
o Tamna područja na razvijenom filmu pokazuju mjesta u prsnom košu gdje su rendgenske zrake osobito jako apsorbirane.
279. Loptica za stolni tenis izrađena je od plastike i može se lako pritiskom
udubiti. Kako bismo ju najjednostavnije mogli ponovo ispraviti? o Treba lopticu ohladiti tako da ju pri njenom skupljanju zrak iznutra ispupči.
o Stavljanjem preko noći u hladnjak udubina će se skupiti i neće se više primjećivati.
o Treba ju zagrijati u vrućoj vodi pa će ju toplinsko širenje zraka u njoj izravnati.
o U udubini treba izbušiti rupu i kukicom od žice izvući udubljenje.
o Kroz izbušenu rupu treba pumpom za bicikle napuhati zrak u lopticu.
280. Na preciznoj digitalnoj vagi je boca s nešto octa. Preko grla boce navučen je
balon u kojem je soda-bikarbona (natrijev bikarbonat). Kada se prah iz balona
presipa u bocu doći će do kemijske reakcije pri kojoj se razvija plin, ugljični dioksid.
Što misliš hoće li se pri tome promijeniti očitanje težine koje pokazuje vaga. o Ništa se neće promijeniti jer svi sastojci ostaju u zatvorenom sustavu.
o Vaga će na kraju pokazivati još i težinu produkata reakcije, tj. pokazivat će veću
težinu.
o Balon će se napuhati pa će uzgon u zraku smanjiti težinu koju pokazuje vaga.
o Budući da će balon postati veći logično je da se poveća i težina.
o Pri ovoj reakciji plin se širi što znači da se tlak mora smanjivati pa je ukupna promjena težine jednaka nuli.
281. Ilustracija u jednom udžbeniku fizike pokazuje niz pretvorbi energije. Koja
od slijedećih tvrdnji dobro opisuje što se događa? o U cijelom nizu energija je očuvana jer je težina čekića jednaka težini boce s
plinom.
o Kemijska energija pretvara se u toplinsku, ova u mehaničku, onda u električnu, pa
opet u mehaničku.
o Gubici u ovom nizu pretvorbi su zanemarivi i svode se uglavnom na mehaničko
trenje.
o Kada bi parni stroj izravno pokretao čekić gubici bi bili još i veći. o Budući da čekić treba samo podići a on pada od vlastite težine tu nema gubitaka.
282. Kod jednog pokusa kolica se iz mirovanja ubrzavaju po stolu bez trenja, sve
dok uteg na niti ne dotakne pod (slika A). Tijekom pokusa mjeri se prijeđeni put
kolica i pripadajuće vrijeme. Iz parova tih vrijednosti mogu se odrediti brzina i
ubrzanje. U nastavku pokusa pod uteg se podmetne sanduk (slika B) koji skraćuje
put padanja. Kako to utječe na gibanje kolica? o Brzina kolica se ravnomjerno smanjuje od početka gibanja pa sve do ruba stola..
o Maksimalna brzina kolica naglo se smanji kad uteg dotakne sanduk.
o Put duž kojeg kolica ubrzavaju je kraći ali je ubrzanje veće nego kod pokusa bez
sanduka.
o Put duž kojeg kolica ubrzavaju je duži kod pokusa bez sanduka pa je i konačna
brzina veća. o Kad uteg dotakne sanduk prestaje djelovanje sile i kolica se prestaju gibati.
283. Gledajući kako se vatrogasci bore s reakcijom mlaza jakih šmrkova jedan je
izumitelj osmislio napravu za lebdenje na istom načelu. Što pri takvoj levitaciji može
doprinijeti postizanju najveće visine leta? o Najvažnije je imati dovoljno dugačko crijevo koje neće sputavati letača.
o Mlaznice na leđima letača trebaju biti vrlo uske jer se suženjem postiže veća
brzina protoka.
o Treba izabrati letača koji ima što manju masu kao što se bira đokej u jahanju.
o Presudan je kapacitet pumpe koja daje dovoljno dugačke mlazove koji sežu do
površine vode.
o Najveća visina se postiže velikom količinom i brzinom vode u mlazovima.
284. Tekući kisik izlijeva se u procjep između polova jakog magneta, međutim
umjesto da curi dalje on se tu zadržava. Što bi moglo biti uzrok takvom ponašanju
ove hladne tekućine? o Vjerojatno se u zraku nalazi vodena para koja se među polovima magneta zaledi.
o Na slici je obična foto-montaža jer magnet ne djeluje na tekućine.
o Magnetska sila stvara vrtlog u tekućini koja neko vrijeme kruži a kasnije ipak
iscuri.
o Tekući kisik je lakši od zraka pa je normalno da lebdi u magnetskom polju. o Kisik je paramagnetičan što znači da ga magnetno polje privlači poput željeza.
285. Danas se za upaljače više ne koristi kremen nego se iskra stvara pritiskom na
neki kristal. Takvi upaljači se ne troše, osim tekućeg plina koji se može dopunjavati.
Kako u stvari nastaje iskra u tim upaljačima? o Vanjska sila uzrokuje pomake naboja u kristalu što dovodi do velikih razlika
potencijala.
o Ti upaljači ipak imaju u sebi baterijski uložak koji traje dulje od zalihe plina.
o Iskra nastaje trenjem između dva različita materijala kao što su plastika i vuna.
o Plin se ne pali iskrom nego visokom temperaturom uslijed udarca metala po
metalu.
o U kristalu dolazi do kemijske reakcije koja djeluje kao galvanski članak za stvaranje iskre.
286. Betonska konstrukcija jednog vijadukta oslanja se na potporne stupove
preko čeličnog valjkastog ležaja sa skalom i kazaljkom. Zašto se koriste takvi oslonci
kod vijadukta? o Kad bi betonski dijelovi nalijegali jedan na drugi u procjepu bi se skupljala voda
koja se može zalediti.
o Kazaljka na skali u stvari pokazuje trenutnu temperaturu.
o Ovakvi valjkasti ležajevi sprječavaju da toplinsko rastezanje betona dovede do
oštećenja.
o Na mjestima oslanjanja velike težine samo željezo može podnijeti pritisak a da se
ne zdrobi.
o Cijeli uređaj mjeri opterećenje pri nailasku gustog prometa na vijaduktu.
287. Na slici je lješnjak koji lebdi u jakom magnetskom polju. Kako je to moguće? o Poznato je da u lješnjaku ima željeza na koje djeluje magnetsko polje.
o U lješnjaku nastaju lutajuće struje pa on u stvari ne lebdi nego sporo pada.
o Lješnjak sadrži vodu koja je dijamagnetična, to znači da ga magnetsko polje
odbija.
o Lješnjak ispušta prozirno viskozno ulje koje ga zadržava da ne padne.
o U lješnjaku je šupljina koja ga čini lakšim od zraka tako da on lebdi neovisno o
magnetskom polju.
288. Astronauti Buzz Aldrin i Neil Armstrong ostavili su 1969. godine na Mjesecu
osim otisaka i jedan reflektor (60 x 60 cm), koji odbija svjetlost laserskog pulsa
odaslanog sa Zemlje. Laserski snop se do Mjeseca proširi do promjera od 6,5 km, a
dio odbijen od reflektora vraća se na Zemlju. Što misliš koliko svjetlosti se vraća na
Zemlju. o Ako je reflektor dobro uglačan svjetlost se vraća gotovo bez gubitaka.
o S tolikim raspršenjem snopa dobro je ako se vrati jedan do dva fotona u sekundi.
o Budući da se Mjesec stalno giba rijetko se događa da pogode reflektor.
o Količina reflektirane svjetlosti ovisi o valnoj duljini lasera iz kojeg se upućuje
puls.
o Uz dobru vidljivost nazad se odbije oko 66% svjetlosti odaslane sa Zemlje.
289. Mnoge tipke na tipkovnicama računala izvedene su u vidu kondenzatora s
mekanim dielektrikom kao na slici. Kada se tipka pritisne izolator između pomične i
nepomične pločice se sabije, a puštanjem tipke ponovo se ispruži. Što se pri tome
događa s kapacitetom? o Stiskanjem se kapacitet poveća.
o Stiskanje znači manje dielektrika pa se kapacitet logično smanjuje.
o Kapacitet se mijenja na način koji se ne može odrediti jer strujni krug tipke
uzrokuje promjenu napona.
o Kapacitet ne ovisi o stiskanju jer je količina dielektrika uvijek ista, u pitanju je
neka druga pojava.
o Budući da dielektrik pritiskanjem postaje gušći inducira se struja koja signalizira pritisak tipke.
290. Kozmičke zrake (atomske jezgre ogoljene od svojih elektrona) stalno bi
bombardirale površinu Zemlje kada većinu njih ne bi odbijalo (skretalo) magnetsko
polje. Uzmemo li da je Zemlja u stvari magnetski dipol, što misliš na kojim
područjima je najveći intenzitet dolaska kozmičkih zraka do površine Zemlje? o Na polovima jer su tu silnice radijalne pa se najmanje sijeku s putanjom zraka.
o Na srednjim geografskim širinama jer je tu najveća naseljenost
o Na ekvatoru jer je Zemlja tu najistaknutija zbog svoje spljoštenosti.
o Svuda jednako dolaze do površine jer kozmičke zrake putuju brzinom svjetlosti
o Kozmičke zrake uopće ne dolaze do površine jer se Zemlja giba ogromnom
brzinom.
291. Čovjek na fotografiji drži desnom nogom osovinu kolica puna naslaganih
kutija i pokušava spriječiti njihovo prevrtanje prema naprijed. Što misliš koja kutija
djeluje najvećim zakretnim momentom u odnosu na osovinu kolica ako je masa
svake kutije jednaka? o Pa, najviše djeluje kutija Y jer je najbliže osovini.
o Očito je da kutija D ima najdulji krak sile kojom nastoji sve skupa zakrenuti.
o Ne može se gledati pojedina kutija jer sve zajedno je posve nestabilno.
o Dvije srednje kutije N i O su najveći problem i one stvaraju najveći moment.
o Kutija s oznakom III ima najveći kut između kraka sile i smjera težine pa je moment najveći.
292. Kapi na grančici djeluju poput leća koje stvaraju sliku cvijeta u pozadini. Što
misliš kakve su to leće? o To su divergentne leće jer je slika očito manja od predmeta.
o Ne može se točno reći jer se ne zna je li slika obrnuta ili uspravna.
o Te kapi ne djeluju kao leće nego su u stvari zrcala u kojima se vidi odraz.
o To su kuglaste konvergentne leće.
o Kapi uopće nisu leće, a na slici je obična fotomontaža.
293. Fotografija vrelog asfalta autoceste pokazuje pojavu zrcalne površine koja
nalikuje vodi prolivenoj po cesti. Kakva je to pojava? o To je zaista voda jer se inače ne bi vidio odraz žutog kamiona.
o Radi se o odrazu uslijed velike promjene temperature u slojevima zraka.
o Vjerojatno je fotomontaža jer se privid vode događa samo na pustinjskom pijesku.
o Na mjestima gustog prometa asfalt je zaista toliko uglačan da stvara odraz poput
ogledala. o Budući da se ne vidi horizont između neba i zemlje slika je očito snimljena po kiši.
294. Grafikon pokazuje kako atmosfera koja okružuje Zemlju sprječava prodor
većeg dijela elektromagnetskog zračenja iz svemira do površine Zemlje. U stvari
atmosfera propušta samo vidljivo svjetlo i radio odnosno mikro valove. Što misliš što
je uzrok toj selektivnoj propusnosti atmosfere. o Takva propusnost uzrokovana je potrebom radiodifuzije i komunikacije
mobitelima.
o Atmosfera mora propuštati vidljivo svjetlo jer inače bi stalno bio mrak.
o Molekule plinova u atmosferi apsorbiraju zračenja odgovarajućih energija.
o Nije točno da atmosfera zadržava infracrveno zračenje, dokaz za to je efekt
staklenika.
o Graf ne prikazuje pravo stanje, jer na primjer postoje astronomska istraživanja u području rendgenskog zračenja.
295. Valovi zvuka kao i svi drugi valovi ne prenose materiju ali mogu potaknuti
na titranje bubnjić u našem uhu. Može li zvuk kao što je revanje magarca oštetiti
naš sluh ako se radi samo o titranju molekula zraka koje udaraju po bubnjiću? o Magarac revanjem samo svraća pozornost na sebe, to nema veze sa sluhom.
o Tlak zvuka može oštetiti sluh ako je izvor dovoljno blizu i dovoljne snage.
o Kad bi zvuk oštećivao sluh onda nitko ne bi išao na koncerte s jakim ozvučenjem.
o Revanje magarca se sastoji uglavnom od frekvencija ultrazvuka pa nema
opasnosti.
o Budući da je revanje prirodan zvuk širokog spektra frekvencija energija se raspodijeli pa ne djeluje štetno.
296. Sjevernoamerički glodavci, prerijski psi, grade podzemne nastambe. Budući
da je ugljični dioksid koji nastaje disanjem teži od zraka neophodno je
provjetravanje tih podzemnih kanala. Vjetar koji stalno puše u preriji stvara
strujanje zraka iznad humaka. Po kojem fizikalnom načelu dolazi do izmjene zraka
u kanalima? o Vjerojatno se radi o konvekciji jer je poznato da se topli zrak diže.
o Prerijski psi su anaerobne životinje i za njihov metabolizam ne treba kisik.
o Te životinje ne dišu dok su pod zemljom nego svako malo izlaze udahnuti zrak.
o Prerijski psi neprekidnim mahanjem stvaraju struju zraka. o Vjetar iznad humka struji brže, tu nastaje potlak koji izvlači ustajali zrak iz rupe.
297. Plamen laboratorijskog plamenika unošenjem kuhinjske soli se oboji žuto.
Ako plamen obasjamo žutim svjetlom natrijeve svjetiljke onda se na zidu vidi
njegova sjena. Ta ista svjetlost međutim prolazi kroz neobojeni dio plamena bez
stvaranja sjene. Što misliš zašto je to tako. o Logično je da se istoimene boje, žuta i žuta, odbijaju.
o Dio plamena u kojem je sol ispunjen je česticama čađe koja ne propušta svjetlo.
o Plamen kuhinjske soli upija fotone iste energije kakve emitira natrijeva svjetiljka.
o Donji dio plamena sadrži puno kisika koji je proziran pa ne daje nikakvu sjenu.
o Pojava sjene ovisi o podlozi na koju pada svjetlost tako da se ništa ne može pouzdano tvrditi.
298. Uz uređaje koji rade na baterije, kao što su mobiteli, tableti, baterijske
svjetiljke, itd. redovito se isporučuju punjači koji se napajaju iz zidnih utičnica. Ako
nakon punjenja ostavimo punjač u utičnici bez priključenog trošila hoće li tako
ostavljeni punjač trošiti električnu energiju? o Ako nema trošila onda nema ni potrošnje.
o Tako ostavljeni punjači troše još i više nego kada pune neki uređaj.
o Budući da se u njima izmjenična struja pretvara u istosmjernu onda ne troše ništa.
o Kroz primarni svitak transformatora u punjaču stalno teče struja bez obzira je li
trošilo priključeno ili nije. o Te punjače zovemo "adapteri", oni se prilagode opterećenju pa ne troše ništa.
299. Stavimo li u žarište sfernog zrcala jaku žarulju možemo fokusiranjem
toplinskog zračenja u žarištu drugog zrcala upaliti šibicu. Što misliš, možemo li
stavljanjem kocke leda u žarište jednog zrcala zalediti vodu u žarištu drugog? o Možemo ako zrcala nisu suviše udaljena.
o Ne možemo jer led ne zrači hladnoću nego upija toplinu.
o Ako je količina vode manja ili jednaka količini leda onda će se voda zalediti.
o To bi se moglo dogoditi kada bi led i voda bili savršeno točno u žarištima zrcala.
o Zbog isparavanja, voda će se zalediti brže od paljenja šibice.
300. Aluminijski disk s rupom u sredini stavljen je nad plinski plamen. Uslijed
grijanja i toplinskog rastezanja metala vanjski promjer diska će se povećati. Što
misliš hoće li se i kako promijeniti promjer rupe u disku? o Rupa će se smanjiti jer se materijal širi na sve strane jednako.
o Neće biti promjene promjera rupe jer je njen promjer manji od polovine vanjskog
promjera.
o Zbog strujanja hladnog zraka kroz rupu ona će se skupiti na manji promjer.
o Razmak među atomima na rubu rupe će se povećati, a time i promjer rupe.
o Ne može se ništa precizno zaključiti jer sve ovisi o debljini samog diska.
301. Četveročlana obitelj grije hladna stopala ispred kamina u kojem gori vatra.
Što misliš na kojem se fizikalnom načelu prijenosa topline pretežno zasniva njihovo
grijanje? o Radi se o vođenju ili kondukciji jer im se noge međusobno dodiruju.
o Toplinsko zračenje ili radijacija šalje infracrvene zrake do njihovih stopala.
o Teško da će se ugrijati ako ne navuku čarape ili se pokriju jer su gubici topline
veliki.
o Poznato je da se topli zrak diže gore i strujanjem ili konvekcijom dolazi do golih
nogu.
o Ni jedan način grijanja se ovdje ne događa jer su predaleko od vatre u kaminu.
302. Kao analogija (sličnost) rada tranzistora uzeto je ušće potoka u korito rijeke
sa spregnutim ustavama. Dovoljno jaka struja vode iz malog potoka odgovara struji
baze tranzistora (B), koja dizanjem ustave otvara tok vode u rijeci koja predočava
struju od emitera (E) prema kolektoru (C). Na trećoj slici vidi se i kako struja baze
modulira struju emitera. Što misliš je li ta analogija dobra?
o Pa, nije dobra jer tok vode nema veze sa strujom elektrona u tranzistoru.
o Analogija je loša jer struja treba teći od kolektora prema emiteru, a ne obrnuto.
o Dobra je jer prvo struja baze mora biti dovoljna da digne ustavu emitera, a zatim
je ta struja razmjerna struji baze.
o Ovdje nije jasno radi li tranzistor kao sklopka ili kao pojačalo.
o Miješanje struje baze i struje emitera dovelo bi do prelijevanja korita odnosno do pregaranja tranzistora.
303. Visoke brane akumulacijskih jezera za hidrocentrale grade se u obliku
savijenog luka izbočenog prema vodi jezera iako bi bilo jeftinije graditi branu kao
ravnu pregradu. Što misliš zašto brane imaju takav oblik? o To je stvar estetike pojedinog arhitektonskog rješenja, brana bi mogla biti izbočena i na drugu
stranu.
o Brana tako ima oblik paraboličnog zrcala za usmjeravanje buke od preljevnih vodopada.
o Brane savijene u luku puno se lakše nadziru jer imaju dobru preglednost sa obale kanjona.
o Luk kao građevinski konstrukcijski element može izdržati ogroman pritisak vode iz jezera. o Taj oblik posljedica je popuštanja oplate kod lijevanja betona, inače je brana trebala biti ravna.
304. Slika iz jednog starog udžbenika fizike prikazuje žablje krake koje eksperimentator
dodiruje žičanim lukom sastavljenim od dva različita metala. Slova Z i K su početna
slova njemačkih naziva za cink i bakar (Zink i Kupfer). Crtkano je prikazan trzaj
žabljeg kraka pri dodiru metala. Što je točno u vezi s tim pokusom? o Ilustrator to samo zamišlja ali krak uginule žabe se ne može sam od
sebe pomaknuti.
o Trzaj je posljedica galvanske struje u fiziološkoj otopini od koje su
mokri kraci.
o Crtež nije realan jer bi u tom slučaju čovjek doživio još jači strujni
udar nego žaba.
o Ilustracija u stvari prikazuje postupak izravnavanja zgrčenog kraka
uginule žabe.
o Napon koji se može dobiti između cinkove i bakrove elektrode je suviše mali za pomicanje kraka.
305. Poznavatelji radnih konja tvrde da konj može vući kola dvostruko veće mase
od vlastite mase. Međutim, mjerenje vučne sile pomoću koloture i utega pokazuje da
su iznosi drugačiji nego kada konj vuče kola s teretom. Što misliš kolika je zaista
vučna sila konja? o Dobar konj može preko koloture podići teret višestruko teži od vlastite težine.
o Ovisno o uhranjenosti, konj može preko koloture podići teret od 2 do 2,5 tona.
o Sve su to nagađanja jer vučna sila ovisi o poslušnosti konja da izvrši naredbu i
vuče.
o Ovisno o trenju pod kopitima, konj može povući silom uvijek manjom od vlastite
težine
o Sasvim je svejedno je li teret na kolima ili je prebačen preko koloture, vučna sila uvijek je jednaka težini konja.
306. Vozač viličara u jednom skladištu premjesti sanduk mase 100 kg do police
udaljene 12 m. Zatim taj sanduk digne na najvišu policu 5 m od poda. Koliki je rad
izvršen na premještanju tog sanduka? o Budući da je rad umnožak sile i puta onda je to 1200 J.
o Put po Pitagorinu poučku iznosi 13 m, znači da je rad 1300 J.
o Izvršen je rad po putu od 12 + 5 metara, znači 1700 J.
o Rad je jednak promjeni potencijalne energije, znači 5000 J. o Rad ovisi o tome je li vozač dizao sanduk za vrijeme vožnje ili dok je stajao.
307. Starogrčki filozof i prirodoslovac, Aristotel (384. pr. Kr. - 322. pr. Kr.), svoje
je zaključke donosio na temelju logike i rasuđivanja. Tako je smatrao da lakša tijela,
npr. opeka (1) padaju sporije od težih tijela, opeka (2). Jednom su mu postavili
logično pitanje: A što će biti ako opeke pustimo padati tako da lakšu opeku
postavimo ispod teže (3)? o Logično je da će lakša opeka usporavati padanje jer smeta teškoj.
o Teža opeka će ubrzati lakšu jer će ju potiskivati svojom težinom.
o Obje će padati nekom srednjom brzinom između brzine lakše i brzine teže opeke.
o Taj položaj je nestabilan pa će se opeke u zraku izvrnuti i razdvojiti i lakša će
zaostati.
o Aristotel nije znao da sva tijela padaju jednako i da u sva tri slučaja neće biti razlike.
308. Učitelj fizike izvodi zanimljiv pokus. Upalio je tri svjećice zabodene u
oguljeno tvrdo kuhano jaje. Zatim je jaje prislonio uz grlo staklene tikvice koje je
uže od promjera jajeta. Nakon što su se svjećice ugasile jaje je nekom nevidljivom
silom uvučeno u tikvicu. Što misliš koju je pojavu ovim pokusom učitelj ilustrirao. o Pokazao je pojavu koju znanost još nije uspjela objasniti.
o Jaje je usisano vakuumom koji je nastao hermetičkim zatvaranjem grla tikvice.
o Kada je sav kisik u tikvici izgorio jaje je došlo na mjesto potrošenog kisika.
o Kondenziranje ohlađene vodene pare stvara potlak u tikvici pa vanjski tlak
utiskuje jaje. o Pokazao je zakon očuvanja tvari, jer su se svjećice bez dotoka kisika ugasile.
309. Boyle-Mariotteov zakon za plinove kaže da je pri stalnoj temperaturi
umnožak volumena i tlaka stalan, tj. koliko puta se poveća volumen
za toliko puta se smanji tlak i obrnuto. Međutim, taj zakon ne
vrijedi kod napuhavanja balona jer se tada povećavaju i tlak i
volumen pa umnožak ne može ostati isti. Zašto?
o Ako polako pušemo neće se mijenjati temperatura pa će zakon vrijediti.
o Balon je od gume koja stvara dodatni tlak i to utječe na umnožak.
o Puhanjem balona povećava se broj čestica, a zakon vrijedi samo za stalan
broj čestica.
o Umnožak će ostati isti ako balon napuhavamo pumpom a ne ustima.
o Zbog rastezljivosti balona volumen raste više od predviđenog po zakonu.
310. Pulsni oksimetar je medicinski uređaj za mjerenje pulsa i koncentracije
kisika u krvi. Osnovni dio mu je štipaljka koja se stavlja na kažiprst. U gornjem
kraku štipaljke su svjetleće diode koje prosvjetljavaju meko tkivo jagodice prsta.
Foto-tranzistor u donjem kraku hvata intenzitet prolaznog svjetla i šalje taj podatak
na obradu u mikroprocesor računala. Kako se iz prolazne svjetlosti određuju puls i
kisik u krvi? o Sa svakim otkucajem srca štipaljka se malo jače raširi i time dojavljuje pulsiranje.
o Prolaskom infracrvenog svjetla mijenja se temperatura tkiva pa to utječe na
postotak kisika.
o Uređaj mjeri promjene u apsorpciji crvenih i infracrvenih zraka u krvi.
o Pulsiranjem se mijenja širina pora na koži koje upijaju više svjetlosti. o Uređaj se stavlja na prst jer rožnato tkivo nokta otkriva postotak kisika u krvi.
311. Činjenica da površina vode i pravac koji
pokazuje visak zatvaraju pravi kut (90°)
posljedica je: o Napetosti površine
o Sile uzgona
o Gravitacijske sile
o Zakona očuvanja energije o Entropije
312. Ulje, voda i med poznate su tekućine u našim kućanstvima. Poredaj te tri
tekućine prema njihovoj gustoći, počevši od najgušće. o Med, ulje, voda
o Med, voda, ulje
o Ulje, med, voda
o Ne može se točno reći jer sve ovisi o temperaturi. o Voda, ulje, med
313. Učitelj fizike izvodi pokus koji potiče na razmišljanje. Na grlo PET-boce
stavio je plastični prsten i na njega pažljivo naslagao deset šesterokutnih matica.
Naglim potezom izmaknuo je prsten i matice su pale kroz usko grlo u bocu. Što
misliš koju je pojavu ovim pokusom učitelj ilustrirao. o Pokazao je da dva tijela ne mogu istodobno biti na istom mjestu.
o Pokazao je brzinu svojih refleksa, jer sporim trzajem ne bi uspio.
o Pokus pokazuje djelovanje gravitacije jer matice padaju, a ne ostaju lebdjeti u zraku.
o Pokazuje se zakon očuvanja energije jer se potencijalna pretvara u kinetičku. o Pokus pokazuje kako kratkotrajni impuls sile teško mijenja količinu gibanja tijela.
314. Građevinski kran vrlo je koristan stroj. Svojim velikim dosegom omogućuje
dizanje i dostavu materijala gotovo po cijelom gradilištu. Zanimljivo, duž njegovog
kraka po kojem putuje kolotura s kukom postavljene su ploče na kojima su
udaljenosti od osi krana i mase tereta iskazane u tonama. Čemu služe te oznake? o Služe za orijentaciju kod dizanja i spuštanja tereta na mjesta zaklonjena zgradom.
o To su oznake za prijevoznika koji vozi kran s gradilišta na gradilište.
o Budući da je duljina čelične užadi ograničena po tome kranist zna koliko užeta je
još na raspolaganju.
o Kran s protuutegom drži u ravnoteži moment sile koji je razmjeran udaljenosti od
osi
o Te su oznake zaostale iz proizvodnje krana i označavaju dimenzije njegovog kraka.
315. Narančaste pare broma nalaze se u staklenom cilindru poklopljenom
komadom stakla. Na staklo je odozgor postavljen drugi prazan cilindar s otvorom
prema dolje. Uklanjanjem staklene pregrade pare se šire i ispune ravnomjerno cijeli
prostor. Ako znamo da je prosječna brzina molekula oko 500 m/s, što misliš koliko
vremena treba da pare ispune prazan cilindar? o Na to se ne može odgovoriti jer ne znamo koliko su
veliki ti stakleni cilindri.
o Pri toj brzini pare se prošire u djeliću sekunde.
o To se može dogoditi samo ako se dovoljno zagrije
donji cilindar.
o Iz slike nije jasno ali cilindri su vjerojatno okrenuti
nakon uklanjanja stakla pa su pare pale na dno.
o Za ispunu cijelog prostora treba barem pola sata zbog stalnog sudaranja s molekulama zraka.
316. Na slici je pokus u vezi uzgona i Arhimedovog zakona. Tijelo obješeno na
gornju oprugu spusti se u posudu s vodom na donjoj opruzi. To očito rastereti
gornju oprugu ali dodatno sabije donju. Što misliš mijenja li se pri tome i kako
pritisak donje opruge na podlogu?
o Ne mijenja se jer se sila na donju oprugu poništava sa smanjenjem sile na gornju.
o Sila na podlogu umanjena je za iznos uzgona.
o Podloga je manje opterećena jer se razina vode u posudi digla.
o Protusila sili uzgona sada dodatno opterećuje podlogu. o Sila na podlogu jednaka je dvostrukom iznosu težine istisnute tekućine.
317. Spoj prikazan shemom ostvaren je spajanjem elemenata iz školskog
kompleta za elektrotehniku. Dvije jednake zavojnice, jedna s jezgrom, a druga bez
jezgre, spojene su na isti napon sa žaruljicama kao indikatorima jakosti struje.
Zatvaranjem sklopke S struja će poteći krugom. Što misliš što će pokazati sjaj
žaruljica u času zatvaranja strujnog kruga o Žaruljice će se jednostavno upaliti jer je struja istosmjerna.
o Žaruljica kod zavojnice s jezgrom uopće neće svijetliti jer jezgra stvara veliki
otpor
o Žaruljica kod zavojnice bez jezgre zasvijetlit će odmah, a ona druga postupno.
o Nijedna žaruljica se neće upaliti zbog struje samoindukcije u zavojnicama. o Žaruljica kod zavojnice bez jezgre odmah će pregorjeti.
318. Vrhunski igrač ragbija koristi u treningu padobran kao pomagalo za
vježbanje izdržljivosti i snage. Što misliš koliku silu otpora na taj način stvara
padobran u usporedbi s njegovom težinom? o Padobran može stvoriti silu tri puta veću od njegove težine.
o Sila koju može stvoriti padobran ovisi o brzini trčanja ali je ona je uvijek manja
od njegove težine.
o Padobran stvara zanemariv otpor pa je i sila koju trkač svladava zanemariva u
odnosu na njegovu težinu.
o Ako trči brzo sila otpora može postati deset puta veća od njegove težine. o Padobran ga može potpuno zaustaviti jer će sila otpora postati beskonačno velika.
319. Pojavu kapanja često viđamo kod naših sudopera i umivaonika. Ultra brzom
kamerom snimljene su faze odvajanja kapljice. Što misliš zašto voda pri slabom
dotoku ne otječe u tankom mlazu nego se "kvantizira u paketiće" veličine kapljice? o To prije svega ovisi o temperaturi, vrela voda ne bi formirala kapljice.
o Napetost površine zatvara vodu u svojevrsnu opnu oblika kugle.
o Voda bi tekla u tankom mlazu kada bi cijev bila dovoljno uska.
o Slika prikazuje posljednju kap neposredno prije zatvaranja dotoka i prekida mlaza. o Kada bi voda istjecala u bestežinskom stanju ne bi se formirala kuglasta kapljica.
320. Stolari i drugi majstori često u svom radu pogledom provjeravaju je li neki
predmet ravan ili savijen. Pri tome vjerojatno nisu svjesni da im to omogućava
jedan od zakona optike. Koji? o To im omogućava zakon nezavisnosti snopova svjetlosti.
o Je li daska ravna ili se lomi jasno pokazuje zakon loma.
o Tu se radi o načelu superpozicije slike predmeta i pogleda na predmet.
o Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti omogućuje procjenu ravnosti daske.
o Hygensov princip o širenju valne fronte duž daske pokazuje je li ona uvijena ili ravna.
321. Vaga na slici je u ravnoteži. Što se dogodi ako opustimo uže tako da uteg
cijelim svojim obujmom uroni u čašu s vodom? o Vaga ostaje u ravnoteži jer je u zatvorenom sustavu zakretni moment očuvan.
o Vaga pretegne udesno jer lijeva strana postane lakša zbog djelovanja sile uzgona
o Vaga pretegne ulijevo samo ako uteg spustimo na dno čaše.
o Vaga pretegne ulijevo jer lijeva strana postane teža, a desna lakša zbog djelovanja sile uzgona o Vaga ostaje u ravnoteži jer kolikom silom voda djeluje na uteg, tolikom silom uteg djeluje na vodu
322. Uvrštavanjem stvarnih vrijednosti u Newtonov zakon gravitacije F =
GMm/r2 nalazimo da sila kojom Zemlja privlači Mjesec u prosjeku iznosi 2 x 1020 N,
a sila kojom Sunce privlači Mjesec mijenja se od oko 4,25 x 1020 N do 4,45 x 1020 N.
Dakle Sunce privlači Mjesec uvijek više nego dvostruko većom silom nego Zemlja.
Zar ne bi onda Mjesec trebao kružiti oko Sunca, a ne oko Zemlje? o Istina je da je gravitacija Sunca veća nego Zemlje ali je za isti iznos i
antigravitacija veća, pa se to poništava.
o Sunce djeluje većom silom ali ne može povući Mjesec jer je on bliže Zemlji.
o Kritičan je samo položaj kada se Mjesec nađe između Zemlje i Sunca, tj. kada je
pomrčina.
o Naravno da je centripetalna sila Sunca veća jer Mjesec kruži i oko Sunca.
o Mjesec se postupno udaljava od Zemlje upravo zbog jače gravitacije Sunca.
323. Čovjek i zrcalo jednakih masa obješeni su preko
nerastezljivog užeta i koloture (zanemarive mase) kao što je
prikazano na crtežu. Može li se čovjek "osloboditi" svoje
slike u zrcalu? o Može ako ubrzano povlači uže penjući se prema gore.
o Može ako se ubrzano spušta niz uže.
o Ne može jer su i zrcalo i čovjek uvijek na istoj visini.
o Može ako ispusti uže, ali će se tada razbiti ili zrcalo ili čovjek ili
oboje. o Može ako se počne gibati brže od zrcala prema gore ili prema dolje.
324. Na dvije donje slike zabilježen je trenutak kratkotrajnog (kraće od 1 sek.)
uranjanja ruke u dvije vrlo opasne tekućine, lijevo je tekući dušik temperature -
196oC, a desno rastopljeno olovo temperature +450oC. U oba slučaja izvođač nije
pretrpio nikakve ozljede. Kako to objašnjavaš? o Ako ruku prije uranjanja u dušik dobro ohladimo, a za olovo dobro ugrijemo, neće
nam se ništa dogoditi,
o Ruka za dušik mora biti suha, a za olovo mokra od vode, tada kratkotrajno nastaje
izolirajući sloj koji sprječava opekline.
o Trik je u specijalnom premazu koji se na slici ne vidi i teško ga je nabaviti.
o Oba pokusa su opasna pa se najvjerojatnije radi o fotomontaži. o Oba pokusa izvodi osoba oštećenih živaca ruke, neosjetljiva na bol.
325. Pobudimo li glazbenu vilicu ona će davati relativno tihi zvuk (sl. a). Međutim,
ako vilicu nakon pobuđivanja prislonimo uz rezonantnu kutiju zvuk odjednom
postane izrazito glasniji (sl. b). Budući da jedina ulazna energija potječe od početne
pobude vilice, što misliš odakle se namiruje enrgija za ovo pojačanje intenziteta
zvuka. o Glazbena kutija proizvodi dadatnu energiju koja se širi u okolni prostor.
o Zrak u šupljini kutije je spremnik energije sve dok ga ne pobudimo na titranje.
o Energija dolazi od pritiska naše ruke kojom prislanjamo vilicu uz drvenu plohu
kutije.
o Energija je uvijek očuvana, samo se povećava snaga, tj. istitravanje se odvija u
kraćem vremenu.
o Kutija stvara rezonanciju što znači da se energija uzima iz okoline.
326. Inovator je osmislio novi način amortiziranja za bicikle. Radi se o kotaču koji
umjesto žica ima elastične lisnate opruge, za razliku od ranijeg načina amortiziranja
putem ovjesa na okviru i vilici prednjeg kotača. Što misliš je li kod oba tipa bicikla
jednak utrošak energije za vožnju po ravnoj podlozi? o Novi ovjes čini kotač stalno malo ekscentičnim ovisno o težini vozača zato treba
manje energije.
o Kotači s lisnatim oprugama podnose bolje udarce neravnina pa treba manje
energije.
o Kod oba tipa bicikla utrošak energije je jednak dok se vozi po ravnoj podlozi.
o Bicikli s ovjesom na okviru stalno dižu i spuštaju težište vozača zato su lošiji. o Kruti kotači s ovjesom na okviru ne troše energiju na deformaciju.
